8/3/2019 tro strojnog rada u gra

1/26

1

Zdravko Linari

Graevinski strojevi

Predavanje

TROKOVISTROJNOG RADA

U GRAENJU

8/3/2019 tro strojnog rada u gra

2/26

2

Sadraj:Motto1. Uvod2. Dodatna kalkulacija trokova graenja

naelo dodatne kalkulacije direktni (neposredni) trokovi indirektni (posredni) trokovi "manager faktor" T(R/M/S) tabela za proraun cijena graevinskih radova po dodatnoj

kalkulaciji3. Cijena kotanja radnog sata stroja

cijena kotanja radnog sata stroja amortizacija

4. Kalkulacija trokova u sluaju strojnog graenju i pomonog runograda

5. Prilog primjeri prorauna trokova5.1. Primjer kalkulacije jedinine prodajne cijene5.2. Primjer prorauna cijene kotanja radnog sata stroja

Sastavio:dr.sci. Zdravko Linari dipl.ing.gra.

Preporuena literatura u svezi trokova openito - udbenik: prof. Marko aja: "Ekonomika proizvodnje", kolska knjiga, Zagreb

8/3/2019 tro strojnog rada u gra

3/26

3

Motto

U gospodarskom ivotu svakom je poduzeu (prema vlastitom izboru ili izvana odreena)postavljena zadaa koja znai njegov konani cilji dolazi do izraaja u gospodarskom proizvoenjuuinaka za trite te nalazi svoje dovrenje u zakljuenoj prodaji.Izvrenje takve zadae tritajeste

prije svega tehniki cilj, tj. treba gapostii izabranim i odreenim postupcima putem oblikovanja

stvarnosti, cilj kojemu treba teiti najveom tehnikom svrsishodnou i izdanou (tehninou) istanovitom mjerom (ne bezuvjetno maksimalnom) rentabilnosti1 ............................. Svaka tehnika ima svoje vlastite pojmove i imanentna mjerila svrsihodnosti i izdanosti.Sve

tehnike mogunosti izbora svode se u poduzeima na nastojanje oko ekonominosti2, tako daekonomika premauje i ukljuuje u sebi svu tehniku. Osobito ekonomska izdanost (ekonominost,naroito rentabilnost) obuhvaa u sebi sadranu tehniku izdanost (tehninost) kao unutarnju

jezgru.I svrsihodnost kao i tehnika izdanost organizacijskih mjera i stanja podvrgnuta je odlukamapoduzea u primatu koji predstavlja ekonomski ratio.Kao kod svake druge tehnike, tako je i za izborizmeu organizacijskih mogunosti potrebno ekonomsko prosuivanje ekonominosti. (podebljao

ZL)Erich Kosiol: Temelji i metode istraivanja organizacije

Temelji analize organizacije: I. Organizacija i zadaa1. Bit i smjetaj organizacije; 2. Zadaa kao centralni organizacijski pojam

5. Ta rasprava podsjea nas na injenicu da, iako vrijednost3 neke stvari tei da budejednaka normalnim (novcem izraenim) trokovima proizvodnje4, ona se s njima osim sluajno nikad u odreenom asu ne poklapa. (podebljao ZL)

Alfred Marshall: Naela ekonomikeUvodni svezak, Poglavlje VII

1(Izvor: Ekonomski leksikon) rentabilnost, ekonomsko mjerilo uspjenosti poslovanja koje predouje prihod od kapitala u

nekom vremenskom razdoblju, odnosno u nekom poslu, a iskazuje se kao odnos poslovnog rezultata, odnosno profita i uloenog kapitala.R. je razliita od poduzea do poduzea unutar iste grane te izmeu pojedinih grana i djelatnosti, a i izmeu pojedinih nacionalnihgospodarstava. Te su razlike u ostvarenoj rentabilnosti ne samo pokazatelj poslovnog uspjeha ve i vrlo vaan instrument poslovneorijentacije. Ostvarena r. ima golem utjecaj na alokaciju kapitala i stalno prestrukturiranje poslovanja. Vlasnici kapitala, ulaui kapitalprema kriteriju svoje najvee koristi na slobodnom financijskom tritu, kupuju dionice onih poduzea od kojih se oekuje da eosigurati veu dividendu ili veu vrijednost dionica i tako usmjeravaju postojei i reinvestiraju novostvoreni kapital u rentabilnijapoduzea, grane, nacionalna gospodarstva i sl.

2 (Izvor: Ekonomski leksikon ) ekonominost, gospodarsko naelo poslovanja poduzea koje se oituje u tenji da se ostvareodreeni uinci uz to je mogue manji utroak koliine rada, predmeta rada, sredstava za rad i tuih usluga, ili da se odreenomkoliinom inputa ostvari to je mogue vei output. E. je najkompleksnije mjerilo uspjenosti poslovanja jer obuhvaa racionalnijekoritenje svih inputa. Djelovanje ekonomskih zakona prisiljava i stimulira sve gospodarske subjekte da posluju i da se ponaaju

prema navedenom naelu, pa je jedan od osnovnih ciljeva poslovanja da se odreeni uinak ostvari uz to manje troenje inputa, tj.uz to manje trokove. U raunskom smislu e. se moe izraziti kao koeficijent koji smo izraunali stavljajui u odnos ukupan prihod iukupne trokove. Ovisno o veliini koeficijenta, poslovanje moe biti ekonomino, ako je e > 1, neekonomino, ako je e < 1, i

poslovanje na granici ekonominosti, ako je e = 1.3(Izvor: Ekonomski leksikon) vrijednost, korisnost, poeljnost, sposobnost neke stvari da svojim fizikim, kemijskim,

geometrijskim, estetskim i drugim svojstvima zadovolji odreene ovjekove potrebe ili da se na tritu razmijeni za neku drugu stvarodnosno proda za novac. To dvojako znaenje izraza vrijednost dovodi u ekonomskoj praksi i teoriji do razlikovanja uporabnevrijednosti od prometne vrijednosti robe. Za jedne je ekonomiste v. objektivno svojstvo stvari, neovisno o ponaanju i ocjeni ljudi, a zadruge subjektivno shvaena korisnost koju joj pridaje ovjek s gledita svojih osobnih interesa i ukupnog stanja svojih potreba.Prometnoj se vrijednosti u ekonomskoj teoriji pridaje vea pozornost. Ekonomisti se slau da je ona izraz neega to je temelj formiranjarobnih cijena i vaan initelj funkcioniranja i usmjeravanja gospodarskih procesa. To je vrijednost proizvoda oko koje kolebaju dnevnetrine cijene. U prosudbi o podrijetlu i sadraju te vrijednosti postoje velike razlike. Za jedne je vrijednost robe njezino steeno svojstvokoje joj pripada neovisno o ovjekovu promjenljivu stavu i ponaanju; za druge to je osobna prosudba koliko ta stvar vrijedi, koliko muje korisna Neki ekonomisti smatraju da za objanjenje cijena i funkcioniranja gospodarskog mehanizma nije potrebna nikakva teorijavrijednosti.

4 (Izvor: Ekonomski leksikon): trokovi proizvodnje, izdaci to ih proizvodno poduzee ima u proizvodnji odreene koliineproizvoda. U to spada prenesena vrijednost proizvodnih sredstava i iznos najamnina, odnosno plaenih dohodaka ili onih koje trebaplatiti zaposlenim radnicima. Sve ostalo (naknade, doprinosi i druge financijske obveze) ulazi u trokove poslovanja. T. proizvodnje.

redovito su manji od trokova poslovanja. Dijele se na trokove sredstava za rad, trokove materijala i trokove ivog rada, odnosnoplaanja svih zaposlenih djelatnika. Drugim rijeima, ti se trokovi sastoje od amortizacije, materijalnih trokova i dohotka zaposlenih.Trokovi poslovanja su izdaci to ih poduzee snosi u svom poslovanju zbog bilo kojih razloga i po bilo kojoj osnovi. Sve to poduzeemora namiriti iz svojega prihoda da bi se odralo, obnovilo djelatnost i ispunilo obveze, ulazi u trokove njegova poslovanja. Uspije li ihnamiriti iz prihoda i preostane li jo neki iznos, to je dobit, zarada koja mu stoji na raspolaganju. T. poslovanja redovito su vei odtrokova proizvodnje.

8/3/2019 tro strojnog rada u gra

4/26

4

1. Uvod

Proizvodni procesi ili procesi bilo koje reprodukcije5,pa tako i procesi graenja iliproizvodni procesi u graenju, troe6odreene elemente proizvodnje. Trokoviproizvodnjepredstavljaju vrijednost utroenih elemenata proizvodnje u proizvodnji uinakadakle proizvoda i usluga odnosnou ovom sluajuradova u graenju. Kako se vrijednost izraavacijenom, trokovi proizvodnje odnosnou ovom sluajugraenja su u novcu izraena koliinautroenih elemenata proizvodnje tj. u ovom sluaju za potrebe graenja.

Glavni elementi proizvodnje openito izmeu ostalih jesu: radna snaga7 (ovjek i njegov rad te znanje), sredstva za rad8 (alati, strojevi, postrojenja, oprema, ureaji, objekti, zemljite itd), energija9, predmeta rada10 (u ovom sluaju sirovine, gradiva, preraevine, sklopovi itd. ili temeljni,

pomoni (reijski) i ostali graevinski materijali openito itd.).

Stoga valja rei da proces bilo koje reprodukcije a time i reprodukcijsko troenje odvija se uvidu interakcije elemenata proizvodnje pri emu se radnom snagom (primjerena broja,kvalificiranosti i znanja) pomou sredstava za rad (primjerene vrste i broja) u nekom

primjerenom tehnolokom procesu (postupku) djeluje na materijale (odreene vrste i obujma u5 (Izvor: Ekonomski leksikon) reprodukcija, obavljanje procesa proizvodnje u istim, umanjenim ili proirenim razmjerima.

Opi je i vjeni uvjet opstanka i razvoja svakoga drutva. Moe se promatrati s gledita jedne proizvodne jedinice, kao individualnareprodukcija, sa stajalita jedne grane ili podruja proizvodnje i s gledita odreene drutvene zajednice kao cjelokupna drutvenareprodukcija. Proces reprodukcije obuhvaa istodobno ponovnu proizvodnju materijalnih dobara i ponovno formiranje odgovarajuihdrutvenih odnosa. R. je umanjena kad se proces proizvodnje obnavlja u sve uim razmjerima te se od jednoga do drugoga razdobljadobiva sve manje i manje proizvoda. Ona je jednostavna kad se proces proizvodnje obnavlja u istim razmjerima i stalno isporuujejednaka koliina dobara i usluga. Proirena je kad se proces proizvodnje obnavlja u irim razmjerima i tako stvara uvijek iznova sve viei vie proizvoda. U robnoj se proizvodnji r. oituje kao jedinstvo proizvodnje i prometa robe. Odvija se u neprekidnom krunom kretanjuangairanih sredstava i sukcesivnom obnavljanju tokova proizvodnje i prometa. Industrijskom drutvu je svojstvena proirenareprodukcija koja uvijek iznova donosi razvoj materijalnih proizvodnih snaga i stalni drutveni napredak u novije doba se sve vietemelji na znanstvenom predvianju, planiranju i ekonomskoj politici modernih drava.

6(Izvor: Ekonomski leksikon) troak, naziv za preoblikovanje jednog pojavnog oblika imovine (dugotrajne, kratkotrajne i

financijske), tj. resursa, u oblik korisnog uinka (gotovog proizvoda i/ili obavljene usluge), a nastao je uporabom spomenute imovine,tj. resursa u procesu preoblikovanja, odnosno u transformacijskom procesu. Pritom se korisni uinak, kao rezultat procesapreoblikovanja, tj. transformacije, moe pratiti s dva motrita: a) kao koliinski izraz rezultata poslovnog procesa; b) kao vrijednosniizraz rezultata poslovnog procesa. Korisni uinak kao rezultat funkcioniranja tijekova preoblikovanja pri trgovakom drutvu,odnosno poduzetniku, najee se prezentira kao vrijednosni izraz poslovnog procesa, tj. kao izlaz i na taj se nain povezuje s trokomkao ulazom u tijekove preoblikovanja, odnosno u transformacijskom procesu. Potronja imovine poduzetnika je t., bez obzira koja ju

je poslovna funkcija uzrokovala, pod uvjetom da je troenje obavljeno radi stvaranja uinaka.7(Izvor: Ekonomski leksikon) radna snaga, ukupnost fizikih i duhovnih sposobnosti koje postoje u tjelesnoj, ivoj, ovjekovoj

linosti i koje stavlja u pokret kad obavlja poslove, ma koje vrste. Svaki ovjek od prirode posjeduje sposobnosti za jednostavan rad.Radnim iskustvom i napose kolovanjem ovjek razvija svoju radnu sposobnost i stjee potrebna znanja za sloen rad. U drutvu serazvija itava hijerarhija radnika razliitih profila i razliitih sposobnosti. Izraava se uobiajenom klasifikacijom radnika nanekvalificirane, polukvalificirane, kvalificirane i visokokvalificirane. Drutvena podjela rada uvjetuje specijalizaciju radnika zaobavljanje pojedinih operacija i potfunkcija u ukupnom proizvodnom procesu. U industrijskim drutvima radna sposobnost radnikaoituje se samo u kooperaciji s drugim radnicima. Podjela rada razdvaja tjelesni i umni rad tako to jedni obavljaju preteito fizike, adrugi preteito duhovne potfunkcije procesa rada. U drutvu koje proizvodi za trite i gdje je proizvoanajamni radnik, njegova radnasnaga je roba koja se prodaje i kupuje kao i sve druge.

8 (Izvor: Ekonomski leksikon) sredstva za rad, skup stvari koje ljudima omoguuju da proizvode i koje oni stavljaju izmeusebe i predmeta rada te pomou njih djeluju na te predmete. to se drutvo vie razvija, to veu vanost imaju preraena i proizvedena s.z. r. Epohe i formacije drutvenog razvoja ponajprije se razlikuju po tome kojim se sredstvima za rad proizvodi. Sredstva za rad dijele sena: objektivne uvjete proizvodnje (zemljite, radionica, skladita, kanali, mostovi, putovi i dr.), sustav proizvodnih posuda (bave, vree,sanduci, boce, bazeni, cijevi, epruvete i dr.) i mehanika sredstva za rad, odnosno orua za rad (alati, strojevi, postrojenja, proizvodniureaji i dr.).

9 (Izvor: Ekonomski leksikon) energija, svaka sila koja se moe pretvoriti u rad. Suvremeno se gospodarstvo temelji nakoritenju energije u razliitim oblicima i za razliite svrhe. Najee se upotrebljava mehanika, toplinska, hidraulina, elektrina iaerodinamina e. U novije se doba sve vie upotrebljava nuklearna e., a nade se polau u sunanu energiju i energiju dobivenustrujanjem zraka. E. je kljuni initelj svakoga gospodarstva pa se izuzetna pozornost poklanja njezinoj optimalnoj proizvodnji iracionalnoj potronji. Od izdane i redovite opskrbe energijom zavisi sav razvoj, kao i standard pojedinaca i drutva. Ogranienostklasinih izvora energije potie stalna traganja za novima.

10 (Izvor: Ekonomski leksikon)predmeti rada, sva prirodna i ekonomska dobra na koja ovjek djeluje svojim radom kako bi ih

odvojio od prirode, promijenio im oblik, dodao novu ili obnovio njihovu dosadanju upotrebnu vrijednost radi stvaranja materijalnihdobara za zadovoljenje svojih potreba. Ovisno o stupnju obrade u kojem se nalaze na poetku radnog procesa, predmeti rada seklasificiraju na sljedei nain: 1. u prirodi zateeni predmeti rada, 2. sirovine, 3. materijal, 4. energija, 5. poluproizvodi, 6. dijelovi, 7.nedovreni proizvodi, 8. gotovi proizvodi i 9. ostali predmeti rada. Iako su u radnom procesu podreeni kao pasivni objekt na kojemovjek i sredstva za rad obavljaju svoju djelatnost, p. r. jesu najvia stavka u strukturi trokova poslovanja i zato ekonomika predmetarada zasluuje izuzetno veliku pozornost.

8/3/2019 tro strojnog rada u gra

5/26

5

smjeru promjene njihove uporabne kvalitetegubljenjem njihovih poetnih obiljeja) sa ciljemdobijanja novog proizvoda odreenog uporabnog kvaliteta.

Proces bilo koje reprodukcije prema tome podrazumijeva -

- tehnoloku metamorfozu (transformaciju) predmeta rada (promjenu fizikih, kemijskihostalih slinih obiljeja),

- ekonomsku metamorfozu (transformaciju) predmeta rada (promjenu uporabnihkvaliteta odnosno nie vrijednosti materijala u uporabnu kvalitetu odnosno novo stvorenu

viu vrijednost novog proizvoda, preraevine, sklopa itd).Reprodukcijsko troenje se zbog toga razmatra kao -- tehniki fenomen sa tehnikog motrita(uz naturalni prikaz troenja, fizike jedinice mjere

utroka koliine rada, sredstava za rad i predmeta rada u odnosu sa njihovim uporabnim

kvalitetama),

- ekonomski fenomen sa ekonomskog motrita(uz novani ili finacijski prikaz troenjaposebice u uvjetima trina11 gospodarstava gdje se radna snaga, sredstava za rad, energija i

predmeti rada -materijali- pribavljaju razmjenom za novac kao univerzalnim oblikom

mjerenje i izraavanja vrijednosti openito).

Poetak i zavretak najveeg i glavnog dijela troenja (utroak materijala i energije te troakradne snage i sredstava za rad) kako u proizvodnji openito tako i u graenju poklapa se sapoetkom

i zavretkom tehnolokog procesa12 (koji obuhvaa ta proizvodnja) odnosno glavni dio troenja sevremenski poklapa sa vremenemom trajanja tehnolokog procesa.

Ostali (uglavnom manji dio) troenja odvija se -

- u pripremnom odnosno zavrnom razdoblju proizvodnje izvan vremena trajanjatehnolokog procesa te

- djelomino izvan proizvodno-tehnolokog procesa u vremenu njegova trajanja.Zbog toga se razlikuju u pogledu nositelja trokova13 (uinaka kao nositelja potroaka) te u

pogledu mjesta troenja14 (radnih mjesta na kojima je proizvodno-tehnoloki proces proveden)

11 (Izvor: Ekonomski leksikon) trite, ekonomski prostor na kojemu se sueljava ponuda i potranja robe, usluga,vrijednosnica i novca, odreuju njihove koliine koje se prodaju, odnosno kupuju, kao i cijene koje se pritom postiu. Taj je prostor

nekada bio fiziki prostor trnice ili trga, od

ega i potje

e sm naziv trite (u engl. market, njem. Markt, franc. march, tal. mercato,rus. rynok itd.). Razvojem modernih sredstava komuniciranja (pote, telefona, teleprintera, brzojava, telefaksa, radija, raunala i dr.)

fiziku prisutnost kupaca i prodavalaca zamjenjuju razliita sredstva i naini komuniciranja na daljinu, a prisutnost robe zamjenjujuuzorci, standardi, specifikacije te razne uzance u robnom prometu kojima je na temelju propisa ili trgovakih obiaja usvojen specifiannain trgovanja, odnosno zakljuivanja poslovnih transakcija. Tako je t. cjelokupnost odnosa ponude i potranje koji na odreenommjestu i prostoru, u odreeno vrijeme utjeu na prodaju i kupnju pojedinih proizvoda i usluga, vrijednosnica i novca te skup svihustanova, podruja, ureaja i instrumenata koji djeluju na te kupoprodajne i druge transakcije koje se u tom procesu ostvaruju. T. jetemeljni alokator resursa u sustavima slobodnih, privatnovlasnikih ekonomskih sustava i ono obavlja tri temeljne funkcije u tomsustavu: alokativnu, selektivnu i distributivnu. T. je i mehanizam naruavanja i uspostave gospodarske ravnotee unutar jedne grane ilipodruja odnosno unutar cijeloga nacionalnoga kao i svjetskoga gospodarstva. Poloaj prodavalaca i kupaca na tritu odreuje trinustrukturu, koja utjee na nain oblikovanja cijena i na voenje poslovne politike proizvodnih ekonomskih subjekata, odnosno naponaanje potroaa. S obzirom na obuhvat proizvoda koji se na tritu realiziraju, razlikuje se trite jednog proizvoda (npr. penice),trite srodnih proizvoda (npr. itarica), zatim trite proizvodne grane (npr. poljoprivrednih proizvoda). Prema teritorijalnom obuhvatutrite moe biti lokalno, ako se protee na odreeno ue podruje (grad, opina, ue gravitirajue podruje), regionalno, koje obuhvaapodruje to u odreenom smislu ini povezaniju cjelinu (u nas npr. Slavonija, zagrebaka, rijeko-istarsko-lika, te dalmatinska regija),te nacionalno trite koje obuhvaa jednu dravu. Svjetsko ili meunarodno trite obuhvaa sve zemlje svijeta. Unutar toga tritaformiraju se regionalna meunarodna trita, ako su trita vie zemalja vre meusobno povezana, npr. Europska unija, kojaobuhvaa trite 15 zemalja, ili Sjevernoamerika zona slobodne trgovine (SAD, Kanada i Meksiko). S obzirom na opseg transakcija natritu dobara, razlikuje se trgovina na malo i trgovina na veliko, a prema predmetu trinih transakcija razlikuje se trite robe, triteusluga, trite novca, trite radne snage, trite vrijednosnica, te trita deviza i plemenitih kovina. Ako drava ne odreuje bitnesastojke trinih transakcija (cijene, visinu kamate, koliine i druge bitne uvjete), onda je rijeo slobodnom tritu; ako ona to inirazliitim pravnim i administrativnim mjerama i propisima, onda je trite vezano ili regulirano.

12(Izvor: Ekonomski leksikon) tehnolokiproces, dio procesa proizvodnje u kojemu se odreenim svrsishodnim postupcimasirovina pretvara u gotov proizvod. Proces proizvodnje je iri od tehnolokoga, jer osim njega zahvaa i razne druge aktivnosti i odnosepa i prekide izmeu faza.

13 (Izvor: Ekonomski leksikon) nositelji trokova, ostvareni uinci zbog kojih trokovi i nastaju. Svako mjesto troka upoduzeu ima jednog ili vie nositelja troka te svoj uinak koji moe biti proizvod ili usluga. Uinci mogu biti interni (ako nisunamijenjeni prodaji i ne naputaju poduzee) i eksterni (ako su namijenjeni prodaji). N. t. mogu se podijeliti na interne i konanenositelje trokova. Trokovi internog nositelja troka prenose se s jednog na drugog nositelja dok ne dou do konanog nositelja

trokova. Zapravo, interni n. t. slue za pravilniji obuhvat trokova po konanim nositeljima trokova, te za kontrolu i analizutrokova, kontrolu i analizu ekonominosti i poveanje proizvodnosti rada. Pritom se dio trokova moe neposredno obuhvatiti i pomjestima nastanka i po nositeljima trokova, a dio trokova samo po mjestima.

14(Izvor: Ekonomski leksikon) mjesta trokova, organizacijska ili obraunska jedinica unutar poduzea (trokovni centarodgovornosti) na razini koje se osigurava planiranje, raunovodstveno obuhvaanje (evidentiranje), kontroliranje i izvjeivanje sciljem lociranja odgovornosti zbog razlika izmeu planiranih (budetiranih) ili standardnih trokova te ostvarenih trokova. Kod

8/3/2019 tro strojnog rada u gra

6/26

6

- tehnoloka mjesta rada i- netehnoloka mjesta rada.Glavna netehnoloka radna mjesta15 bila bi -- radna mjesta pripreme proizvodnje,- radna mjesta opskrbe proizvodnje svim potrebnim resursima,- radna mjesta zavrnih radova u proizvodnji,- radna mjesta razmjene proizvodnje,- radna mjesta organizacije i upravljanja proizvodnjom te organizacije radnih mjesta unutar iizvan same proizvodnje (samog proizvodnog procesa).Proizlazi temeljna podjela trokova proizvodnje u graenja na - direktne ili neposredne (izravne) trokove16 graenja ili izvedbe graevinskih radova

o koji su direktno ili neposredno vezana na potroke proizvodno-tehnolokihradnih mjesta (trokovi uinaka),

o koji se mogu racionalno planirati ili mjeriti po pojedinim planiranim iliizvrenim proizvodnim uincima,

o koji se uglavnom utvruju za jedinici proizvodnje - ili kao jedinini trokovi po jedinici proizvoda (po jedinici izvrenih

radova)

ili kao prosjeni trokovi po jedinici proizvoda (po jedinici izvrenihradova).- indirektne ili posredne trokove17 graenja ili izvedbe graevinskih radova

o koji su indirektno ili posredno vezana na potroke proizvodno-tehnolokihradnih mjesta (trokovi mjesta trokova),

o koji su vezani na potronju netehnoloka radna mjesta,o koji se mogu teko ili nikako racionalno planirati ili evidentirati po pojedinim

planiranim ili izvrenim proizvodnim uincima,

o koji se uglavnom utvruju za ukupni obujam proizvodnje u graenju (ili za nekugraevinu).

Trokovi u smislu stupnja iskoritenja proizvodnih uinaka ili kapaciteta (uinaka ilikapaciteta proizvodnotehnolokog sustava kako openito tako u graenju kao i njegovih sastavnica)dijele se kako openito tako i u graenju na -

fiksne ili nepromjenjljive trokove18,trokovnogcentra menader odgovara samo za one trokove na koje moe neposredno utjecati (kontrolirani ili kontrolabilnitrokovi), ali ne i za nekontrolirane ili nekontrolabilne trokove, za koje je najee odgovoran najvii menadment.

15(Izvor: Ekonomski leksikon) radno mjesto, prostorno ogranieni dio poduzea na kojem se nalaze sva potrebna sredstva zarad i predmeti rada, na kojem jedan ili vie izvritelja, obavljajui odreeni posao, realiziraju pojedinani zadatak. R. m. je najmanjaorganizacijska jedinica u poduzeu i prva, najnia razina grupiranja zadataka. Na radnomu mjestu realizira se jedan ili viepojedinanih zadataka. Radna mjesta grupiraju se u razliite organizacijske jedinice, prema srodnosti, odnosno slinosti poslova.Elementi radnog mjesta su: ovjek, sredstva za rad, predmeti rada i prostor. Nedostaje li bilo koji od elemenata, nije mogue projektiratiradno mjesto. S obzirom na kvalitetu organizacije, moe biti otvoreno i zatvoreno. Otvoreno r. m. je naziv za slabo organizirano radnomjesto na kojem izvritelj gubi znatan dio radnog vremena na obavljanje sporednih i pomonih poslova. Zatvoreno r. m. je kvalitetnoorganizirano i na njemu izvritelj najvei dio radnog vremena troi za obavljanje osnovnog posla, radi kojeg je i zaposlen u poduzeu, asporedne i pomone poslove za njega obavlja neki drugi radnik, nekoga drugoga radnog mjesta. Na kvalitetu organizacije radnog mjestautjee veliina poduzea i primijenjena tehnologija proizvodnje. to je poduzee vee i tehnologija na vioj razini, poduzee moeprojektirati vei broj zatvorenih radnih mjesta, i obratno, u manjim poduzeima sa slabijom tehnologijom proizvodnje ima vie otvorenihradnih mjesta.

16(Izvor: Ekonomski leksikon) direktni trokovi izravni trokovi, trokovi koje ostvari odreeni odjel ili funkcija poduzearadi ostvarivanja izravnog dobitka. U okviru osnovne djelatnosti poduzea postoje odjeli i slube koji obavljaju brojne i raznovrsneposlove bilo za potrebe upravljanja i rukovoenja, bilo za operativne funkcije te na toj osnovi i ostvaruju svoj poslovni rezultat.Organizacijom takvih odjela kao profitnih centara, pojavljuju se i poslovi koji ne moraju biti direktno vezani uz osnovnu djelatnostpoduzea ve predstavljaju samostalnu, izravnu aktivnost tih slubi, kao i izravni troak i eventualni izravni dobitak.

17(Izvor: Ekonomski leksikon) indirektni trokovi, podvrsta trokova koja se dobije diobom trokova sa stajalita snimanja, ikoji se ne mogu izravno utvrditi po jedinici uinka. Njihova visina po jedinici uinka utvruje se primjenom odgovarajueg kljua, tj.pogodne osnovice koju ini direktni troak koji je u najveoj mjeri pridonio nastanku indirektnih trokova. Da bi se indirektni trokovito pravilnije raspodijelili na nositelje trokova, tj. uinak, uobiajeno je njihovo razvrstavanje u dvije osnovne skupine: u indirektne

trokove izrade ili proizvodnje i indirektne trokove upravno-prometne reije. Reprezentativan primjer indirektnih trokova jesuamortizacija zgrada, trokovi rasvjete, grijanja i ienja pogona, istraivanja trita te trokovi ekonomske propagande i sl.

18(Izvor: Ekonomski leksikon)fiksni trokovi, stalni, nepromjenljivi vremenski trokovi koji se u ukupnom iznosu ne mijenjaju spromjenama stupnja iskoritenosti kapaciteta, tj. njihova e visina u masi za dani opseg poslovne aktivnosti ostati neizmijenjena bezobzira poveava li se ili smanjuje stupanj iskoritenja kapaciteta. U fiksne trokove poduzea ulaze: vremenska amortizacija, trokoviinvesticijskog odravanja sredstava za rad, premije osiguranja, zagarantirane plae radnika, najamnine i zakupnine, vei dio opih

8/3/2019 tro strojnog rada u gra

7/26

7

varijabilne ili promjenjive trokove19.Fiksni (stalni) trokovi proizvodnje odnosno graenjasu takovi trokovi koji ostaju u naelu

nepromijenjeni bez obzira na to kako se mijenja opseg radova u graenju.

Vrijabilni (promijenjljivi) trokovi proizvodnje odnosno graenja se mijenjaju u svomukupnom opsegu kako se mijenja opseg radova u graenju. Za razliku od fiksnih trokova koji imaju

vremensko obiljeje ("vremenski trokovi" time costs) vrijabilni trokovi imaju svojstvo"kvantitativnih" trokova jer su u neposrednoj zavisnosti od opsega proizvodnje.

Meu najvanije trokove koji imaju fiksno obiljeje izmeu ostalih mogu se svrstati - najamnina i zakupnina,- plae20 djelatnika u pripremi, praenju i obraunu radova,- stalni doprinosi i lanarine,- stalni trokovi administracije itd.Trokovi u smislu ukupnosti trokova dijele se na -- ukupne trokove- prosjene trokove- jedinine (pojedinane) trokove.Ukupni trokovi predstavljaju zbroj ukupnih fiksnih i ukupnih varijabilnih trokova.

Prosjeni troakse dobije da se ukupni trokovi podjele sa koliinom proizvedenih uinaka ili ponekom parametru koji kao svojevrsan obiljeava proizvedene uinke (primjerice u stanogradnjitrokovi graenja po 1 m2 ili korisne ili izgraene povrine stana, zgrade, hotelskih soba itd.).

Jedinini ili pojedinani trokovi su oni koji se mogu neposredno obuhvatiti i po mjestimagdje su nastali i po nositeljima trokova. Mjesta trokova su pojedini dejlovi radne organizacije ukojima nastaju trokovi. Podjela mjesta trokova moe biti prema fazama procesa proizvodnje ili

graenja, prema vrsti proizvodnje ili graevina, prema vrsti uinaka proizvodnje ili graevinskih

radova, prema mjestu proizvodnje ili pogonu, radilitu, gradilitu ili podruju nekog projekta

izgradnje.itd. Nositelji trokova su pojedini uinci, tj. proizvodi (izvreni graevinski radovi), bezobzira na mjesta gdje su nastali.

trokova stvaranja uinka i opih trokova uprave i prodaje te ostali f. t. To su trokovi koji ovise o veliini postojeeg kapaciteta i opostojeoj pripravnosti poduzea za poslovanje. Udio fiksnih trokova u trokovima poduzea neprekidno raste zbog sve veemehanizacije i automatizacije proizvodnje. Poveanjem pripravnosti i kapaciteta poduzea mijenjaju se i f. t., pa se razlikuju apsolutnifiksni trokovi, tj. trokovi postojeeg kapaciteta, od relativnih fiksnih trokova, koji se pojavljuju gradnjom novih i proirenjempostojeih kapaciteta.

19 (Izvor: Ekonomski leksikon) varijabilni trokovi, trokovi koji se mijenjaju stupnjem iskoritenosti kapaciteta, kao to su totrokovi radne snage, sirovina, energije i sl. Ukupni ukupni varijabilnih trokova UVT koji imaju oblik funkcije treeg stupnja (kubnefunkcije). Prosjeni v. t. PVT su ukupni trokovi podijeljeni s koliinom proizvodnje q i predstavljeni su funkcijom drugog stupnja kojaima svoj minimum. V. t. su vani, napose za odluivanje u kratkom vremenskom razdoblju. U dugom vremenskom razdoblju svi trokovipoduzea su varijabilni.

20(Izvor: Ekonomski leksikon)plaa, naknada za rad koju poslodavac isplauje posloprimcu (zaposlenom radniku islubeniku). Osnovica za obraun plae je vrijeme provedeno na radu ili koliina obavljenog posla izraena dogovorenom jedinicommjere. Novani iznos obrauna plaa utvruje se ugovorima o radu koji proizlaze iz kolektivnih ugovora. Pojam plae obino razumijevabruto plau, plau iz koje se plaaju doprinosi iz plaa te porezi i prirezi na dohodak.Bruto plae, novani iznos obveze poslodavcaprema posloprimcu (zaposlenim radnicima i slubenicima) za sat, tjedan ili mjesec dana rada. B. p. su troak, rashod poslodavca. S

obraunsko trokovnog aspekta b. p. u poduzeima su direktni troak, opi troak proizvodnje, opi troak uprave i prodaje. B. p. kaofinancijska obveza poslodavca prema posloprimcu ralanjuju se namjenski na: a) dio za propisane doprinose iz bruto plae; b) dio zaporez na dohodak; c) dio za prirez na porez na dohodak; d) dio za neto plau. neto plaa, bruto plaa posloprimca (zaposlenog radnikaili slubenika) nakon umanjenja za zakonom propisane doprinose iz plae, za porez na dohodak i za prirez na porez za dohodak. Unamjenskom smislu n. p. slui za zadovoljavanje osobnih potreba radnika. Iz neto plae radnika obustavljaju se zabrane za otplatukredita, alimentacije i sl.)

8/3/2019 tro strojnog rada u gra

8/26

8

2. Dodatna kalkulacija trokova graenja

Naelo dodatne kalkulacije trokova graenja

Kalkulacijatrokova21priozvodnjeopenito je oblik proraun trokova proizvodnje odnosnoutvrivanja cijene kotanja22 proizvoda i na temelju togaprodajne cijene23 proizvoda. Oblik odnosno

vrstu kalkulacije odreuje nain (metodologija) prorauna i raspodjele indirektnih (posrednih)trokova proizvodnje na direktne (neposredne) trokove proizvodnje.Pri proraunu trokova u graenju uglavnom se rabi tzv. dodatna kalkulacija24jedininih

cijena graevinskih proizvoda, radova i usluga. Temeljno naelo ove kalkulacije je da se indirektnitrokovi graenja na neki nain raspodjeljuju ili dodaju direktnim trokovima graenja kako bi sedobila jedinina cijena graevinskog proizvoda ili usluge.

Dodatna kalkulacijatrokova graenja podrazumijeva proraun dviju vrsta cijena itrokova graenja -

I. kalkulacija ukupne prodajne (ili ponudbene ili ugovorne) cijene25(PC) graevinskih radovaza neki objekat ili dio objekta koja se dobije temeljem zbroja cijena po pojedinim

trokovnikim stavakma26 pri emu se ove cijene po pojedinim stavkama dobiju kao umnoak

koliine odreene vrste graevinskih radova po pojedinoj trokovnikoj stavci sa jedininomprodajnom cijenom po toj trokovnikoj stavci:

21 (1) odlat. "calculus" a to je bio "kameniod vapnenca" koji je sluio kao sredstvo za raunanje u vremenima starogRima; (2) (Izvor: Ekonomski leksikon) kalkulacija, raunski postupak za utvrivanje nabavne cijene odnosno troka nabave opreme,sirovina, materijala i trgovake robe; raunski postupak za utvrivanje trokova proizvoda i usluga; raunski postupak za utvrivanjeprodajne cijene proizvoda, robe i usluga. K. prodajne cijene proizvoda, robe i usluga se nastavlja na kalkulaciju trokova. Kada seformalno i ne spajaju, k. trokova se moe smatrati elementom kalkulacije prodajne cijene. S vremenskog aspekta k. se moe izraivatikao prethodna ili planska i naknadna ili obraunska. Kalkulacije trokova proizvoda i usluga se razlikuju u razliitim vrstamaproizvodnje i vrstama uslunih djelatnosti. Metode kalkulacije trokova proizvoda odnosno usluga su: divizijska kalkulacija, kalkulacija

pomou ekvivalentnih brojeva, kalkulacija vezanih proizvoda, dodatna kalkulacija kao sumarna ili kao diferencirana dodatnakalkulacija.Kalkulacija nabavne cijene, utvrivanje nabavne cijene elemenata poslovnog i izvanposlovnog procesa.Osnovni elementi

kalkulacije jesu: faktura dobavljaa s vrijednou nabavljenog proizvoda te tome pribrojani ovisni trokovi nabave, kao trokoviprijevoza, utovara, istovara, manipulacije, osiguranja u prijevozu i na skladitu, zatim trokovi plaanja otpremnika, posrednikaprovizija i sl. Konani zbroj svih tih elemenata je nabavna cijena.

22(Izvor: Ekonomski leksikon) cijena kotanja, jedna od metoda koja se rabila za utvrivanje ukupnih trokova po jediniciuinka. Sastoji se od: 1. trokova proizvodnje te 2. trokova uprave i prodaje. Trokove proizvodnje ine: trokovi izravnog materijala,trokovi izravnog rada, ostali izravni trokovi, opi trokovi proizvodnje (proizvodna reija). Trokove uprave i prodaje ine: opiadministrativni trokovi, trokovi prodaje, opi trokovi uprave (upravna reija). Za cijenu kotanja bolji je naziv puni trokoviproizvodnje. C. k. po ustrojstvu trokova nije identina cijeni proizvodnje

23 (Izvor: Ekonomski leksikon)prodajnacijena, prodajna vrijednost, cijena po kojoj se neki proizvod ili usluga moe prodatina tritu. Sastoji se od proizvoake cijene uz dodatak zavisnih trokova i dobiti i predstavlja cijenu po kojoj veletrgovinanabavlja/kupuje robu. P. c. veletrgovine sadri jo i porez, trokove veletrgovine i veletrgovaku maru (po kojoj veletrgovina prodajetrgovini na malo), a maloprodajna cijena ovisi o veleprodajnoj cijeni proizvoaa ili veletrgovine na koju se pribroje novi zavisnitrokovi, maloprodajna mara i porez na promet i troarina.

24 (Izvor: Ekonomski leksikon) dodatna kalkulacija, raunski postupak za utvrivanje trokova proizvoda proizvedene koliinei jedinice proizvoda pojedine vrste proizvoda ili usluga. Ta se metoda kalkulacije primjenjuje u poduzeima koja proizvode vie vrstarazliitih proizvoda ili usluga. Prema nainu (mogunosti) obuhvaanja po proizvodima ili uslugama (nositeljima trokova) trokovi sedijele na direktne (izravne trokove) i ope odnosno indirektne (neizravne) trokove. Direktne trokove ine trokovi direktnogmaterijala, direktnih plaa i ostali trokovi koji se u trenutku njihovog nastanka mogu izravno vezati uz odreeni proizvod ili uslugu.Ope trokove ine one vrste trokova za koje u trenutku njihova nastanka nije mogue utvrditi na koji se proizvod ili uslugu odnose.Opi trokovi rasporeuju se na nositelje primjenom kljueva (osnova). Kao kljuza rasporeivanje opih trokova najee seprimjenjuju izravni trokovi.

E25(Izvor: Ekonomski leksikon) kalkulacija prodajne cijene, utvrivanje prodajne cijene gotovih proizvoda, izvrenih usluga itrgovake robe. U kalkulaciji prodajne cijene gotovih proizvoda i izvrenih usluga, cijeni kotanja dodaje se planirani poslovni rezultat(dobit). U kalkulaciji prodajne cijene trgovake robe, nabavnoj vrijednosti dodaje se planirana razlika u cijeni (trgovaka mara). Osimtoga, na prodajnu cijenu dodaje se porez na promet, ime se dobiva prodajna cijena gotovih proizvoda, usluga, trgovake robe. Po tojkalkulaciji moe se utvrditi mogua prodajna cijena tih proizvoda na tritu, ali ona ne mora biti tona, moe biti vea i/ili manja

26(Izvor: Leksikon graevinarstva) trokovnik, dokumentru kojemu je, prema projektu odreene graevine, dan iscrpan opis

svih radova (stavak, pozicija) sloenih po vrstama (primjerice zemljani radovi, betonski radovi itd.), jedininim mjerama, koliinama imjestom za upisivanje cijena. Trokovnik bez upisanih cijena temeljni je dokument u postupku ustupanja radova, a s upisanim cijenamaodbranog izvoditelja jedan je od glavnih priloga ugovoru (trokovnik sa upisanim ponudbenim cijenama je ponudbeni trokovnik koji jetakoer temeljni dokument u postupku ustupanja radova nap. Z.L.). Obrazac trokovnika ima pet stupaca. U prvom je redni broj, udrugom je opis radova, u treem jedinina mjera (primjerice m2, m3, kg i sl.), u etvrtom jedinine cijene a u petom ukupna cijena stvke.Zbrajanjem ukupnih cijena svih stavaka dobiva se ukupna ponuena (i ugovorena nap. Z:L.) cijena.

8/3/2019 tro strojnog rada u gra

9/26

9

PC = (Qt* pct) (n.j.)II. kalkulacija jedinine prodajne (ponudbene, ugovorne) cijene (pct)po jedinice mjere

(n.j./j.m.)pojedine trokovnike stavke odreene vrste ili oblika graevinskih radova gdje je

pct= ckt+ dt (n.j./j.m.)

ckt= dtt+itt (n.j./j.m.)dtt= tmt+ trt+tst (n.j./j.m.)ckt= tmt+ trt+ tst+ itt (n.j./j.m.)

gdje je

- PC ukupna prodajna cijenagraevinskih radova i usluga (ili graevine)- Qt koliina odreene vrste radova po pojedinoj trokovnikoj stavci- t trokovnika stavka- pct jedinina prodajna cijena po jedinici mjere trokovnike stavke- n.j. novana jedinica- ckt jedinina cijena kotanja po jedinici mjere trokovnike stavke- dt planirana dobit27(planirani profit28) po jedinici mjere trokovnike stavke- dtt direktni trokovipo jedinici mjere trokovnike stavke- itt dio indirektnih trokova koji se raspodjeljuje na direktne trokove- tmt (jedinini) direktni trokovi materijala trokovnike stavke- trt (jedinini direktni) trokovi radne snage trokovnike stavke- tst (direktni) trokovi strojnog rada29 trokovnike stavke- j.m. jedinica mjere

U cijeni kotanja sadrani su svi trokovi i izdaci koji su nastali u vezi s proizvodnjomuinaka (proizvoda ili usluga) odnosno u ovom sluaju graenjem (izvedbom graevinskih radova).

Sama struktura cijene kotanja oblikovana je temeljem podjele trokova na direktne trokove (trokovematerijala za izradu, trokove plae izrade, trokove strojnog rada u vidu trokova obveza, materjalnih

pogonskih trokova strojnog rada i plae strojara) i indirektne trokove (ope trokove uprave i tzv.

prodaje te ostale trokove izvan same proizvodnje odnosno graenja i izvedbe graevinskih radova).

27(Izvor: Ekonomski leksikon) dobit, svota kojom se iskazuje uveanje vlasnike glavnice poduzea u obraunskom razdoblju,izuzimajui prilagodbe vrijednosti prolog razdoblja te dodatna ulaganja ili povlaenja kapitala vlasnika. U financijskim izvjetajimaiskazuje se kao razlika prihoda i rashoda obraunskog razdoblja. Za pojedinca, d. je razlika izmeu prihoda i svih rashoda nastalih zaostvarenje tog prihoda. Ako je ta razlika pozitivna, ostvarena je dobit, a ako je negativna, ostvaren je gubitak. Kako je, uglavnom,nemogue utvrditi egzaktnu svotu rashoda koji su nastali za ostvarenje odreenog prihoda, zadovoljavajui nain obrauna dobiti jestutvrivanje prihoda i rashoda odreenoga razdoblja. D. poduzea najvie se ostvaruje kroz dobit ostvarenu prodajom proizvoda iliusluga. Sekundarni izvor dobiti jesu prihodi ostvareni financijskim ulaganjima, kao to su kamate i dividende ostvarene na temeljuulaganja u vrijednosnice i rashodi financiranja, te razlika izvanrednih prihoda i rashoda i razlika prihoda i rashoda prolih razdoblja.

28 (Izvor: Ekonomski leksikon)profit, viak, rezidualna veliina koja se dobije kada se od ukupnog prihoda poduzea odbijutrokovi svih inputa ili proizvodnih faktora nekog dobra ili usluge. Pritom se trokovi tretiraju kao povijesni ili eksplicitni, tj. oni koji sustvarno plaeni. P. je, dakle, iznos koji ostaje vlasniku, odnosno vlasnicima nakon svih isplata vezanih uz upotrebu resursa, odnosnoinputa vezanih uz proizvodnju nekog dobra ili usluge u odreenom razdoblju. Takav p. naziva se raunovodstvenim ili poslovnimprofitom (accounting or business profit). Njega treba razlikovati od ekonomskog ili istog profita (economic or pure profit) pri emu se,kako u ekonomskoj teoriji tako i kod poslovnog odluivanja, trokovi tretiraju kao trokovi oportuniteta ili implicitni trokovi, tj. mora seuvijek imati u vidu to bi se s resursima ili inputima postiglo da su uloeni u druge pothvate. Tako vlasnik, odnosno vlasnici poduzea,moraju u trokove raunati (dakle odbiti od poslovnog profita) plau koju bi dobio da radi kod nekoga drugoga, rentu koju bi dobio daje zemlju iznajmio drugom, te profit koji bi dobio da je kapital uloio u drugi pothvat slinog stupnja rizika ili kamate koje bi dobioulaui taj kapital u banku. Prema tome, cilj poslovanja poduzea jest maksimiranje ekonomskog ili istog profita.

29

(Izvor: Ekonomski leksikon) strojni rad, rad pomou strojeva. Stroj je pomoni ureaj kojim se ovjek slui za pojedineradne operacije. Strojevi mogu biti i meusobno povezani u sustav s veim ili manjim stupnjem integracije za obavljanje sloenih radnihprocesa. Mehanizacija je uvoenje strojeva u radne procese za zamjenu ljudske i ivotinjske radne snage ili kao pomo u obavljanjuradnih operacija, a automatizacija je vii stupanj integracije strojeva koji ljudsku prisutnost i radine nepotrebnima.

8/3/2019 tro strojnog rada u gra

10/26

10

Direktni (neposredni) trokovi

Direktni trokovi radne snage bili bi trokovi rada radnika u neposrednoj proizvodnji iligraenju odnosno traokovi rada neposrednih radnika vezanih takoer neposredno uz proizvodno-

tehnoloki proces tj. neposredna plaa izrade.Jedinini direktni troakovi radne snage(trt) (trokovirada samih radnika u neposrednoj proizvodnji odnosno radnika vezanih neposredno uz

proizvodnotehnoloki proces; neposredna plaa izrade) obuhvaaju ustvari trokove radne snage

pojedinih zahvata ili opreacija ili procesa koji su obuhvaeni radom ili dijelom graevinskekonstrukcije na koji se trokovnika stavka odnosi (to su ustvari trokovi rada iskazani u podanalize ili

pomonim analizama ili u dijelovima analize cijene kojase odnosi na njoj pripadnu trokovniku)

trt= trnn (n.j./j.m.)

Direktni trokovi materijala bili bi materjalni trokovi predmeta rada i oko predmeta rada.Jedinini direktni trokovi materijala (tmt) (jedinini materjalni trokovi predmeta rada i okopredmeta rada) obuhvaaju ustvari materjalne trokove ili gradiva pojedinih zahvata ili opreacija ili

procesa koji su obuhvaeni radom ili dijelom konstrukcije na koji se trokovnika stavka odnosi (to su

ustvari materjalni trokovi iskazani u podanalize ili pomonim analizama ili u dijelovima analizecijene kojase odnosi na njoj pripadnu trokovniku stavku)

tmt= tmnn (n.j./j.m.)

Direktni trokovi strojnog rada bili bi trokovi rada strojeva i ostale opreme u neposrednojproizvodnji tj. strojeva i opreme vezanih neposredno uz proizvodnotehnoloki proces.Jedininidirektni trokovi strojnog rada (tst) (trokovi rada strojeva i ostale opreme u nepsrednoj proizvodnjiodnosno strojeva i opreme vezanih neposredno uz proizvodnotehnoloki proces) obuhvaaju ustvari

trokove strojnog rada u okviru pojedinih zahvata ili opreacija ili procesa koji su obuhvaeni radom ili

dijelom konstrukcije na koji se trokovnika stavka odnosi (to su ustvari materjalni trokovi iskazani u

podanalize ili pomonim analizama ili u dijelovima analize cijene kojase odnosi na njoj pripadnu

trokovniku)

tst= tsnn (n.j./j.m.)

Openito vrijedi za proraun vrijednosti pojedinog direktnog troka da je:

tr = csr * Nvr (n.j./j.m.) = (n.j./sat)* (sati/j.m.)tm = cm * Nm (n.j./j.m.) = (n.j./j.m.)* (j.m./j.m.)

ts = css * Nvs (n.j./j.m.) = (n.j./sat)* (sati/j.m.)Nvs = (1 / U) (sati/j.m. = 1/(j.m./sat))ts = css * (1 / U) (n.j./j.m.) = (n.j./sat)* (sati/j.m.)

gdje je:

csr cijena radnog sata radnikaNvr norma utroka vremena rada radnikacm cijena materijala po jedinici mjere

Nm norma utroka materijalacss cijena radnog sata stroja

Nvs norma utroka vremena rada stroja ili norma uinka strojaU uinak stroja (uglavnom planski uinak stroja Up).

8/3/2019 tro strojnog rada u gra

11/26

11

Indirektni (posredni) trokovi

Indirektni trokovi trokovi su zajedniki trokovi koji ne predstavljaju neposredno troenje ugraevinskoj proizvodnji odnosno u neposrednom izvoenju graevinskih radova ili graenju nego

predstavljaju posredne trokove. Dio se odnosi na trokove organizacije graenja i gradilita odnosno

trokove pripreme graenja i gradilita te takoer raspreme gradilita kada nisi posebno plaeni

izvoditelju radova. Naime, ovi trokovi pripreme i raspreme graenja odnosno gradilita mog biti u

cijelosti nili djelomice zasebno plaeni (kroz zasebne trokovnike stavke) od strane investitora uokviru ukupne ugovorene vrijednosti radova. Tako su indirektni trokovi graenja slijedei-

A. indirektni trokovi pripreme i raspreme graenja i gradilita: trokovi tzv. pripremnih radova (koji nisu plaeni posebno od strane investitora kao

jednokratni trokovi organizacije i pripreme graenja odnosno gradilita) - trokovi ureenja (priprema i ienje) zemljita na podruju gradilita i pripreme

graenja,

trokovi izvedbe gradilinih prometnica i slinih prometnih povrina na podruju ido podruja graenja i gradilita te do podruja stambenih naselja, uprave kao i do

kamenoloma, proizvodnih pogona, postrojenja i sl.,

trokovi dobave i izvedbe objekata i razvoda (vodova, ostalih insatalacija) zaopskrbu gradilita i ostalih objekata elektrinom energijom,

trokovi dobave i izvedbe objekata i razvoda (cjevovoda, ostalih instalacija) zaopskrbu gradilita i ostalih prostora pitkom odnosno tehnikom vodom i njihova

odvodnja (sa moebitnim proiavanjem otpadnih voda),

trokovi dobave i izvedbe objekta uprave gradilita, trokovi dobave i izvedbe objekta smjetaja i prehrane (tzv. privremeno stambeno

naselje radnika i djelatnika gradilita, kuhinja i restoran, zalogajnica, gradilina

kantina itd.),

trokovi dobave i izvedbe sanitarnih vorova i sl. prostora, trokovi dobave i izvedbe objekata i razvoda (cjevovoda, ostalih instalacija) za

grijanje prostora smjetajnih, radnih i ostalih objakata gradilita, trokovi dobave i izvedbe (graevinskih, zanatskih i ostalih instalaterski radova),

objekta gradilinih pogona i postrojenja (za drobilane i separacije, za tvornice

betona, za armirake i tesarske pogoni, za asfaltne baze, za kompresorska i

ventilatorska postrojenja, za crpne stanice, za radionice, skladita, laboratorije,

itd.),

trokovi prevoza strojeva, postrojenja i ostale opreme, trokovi montae postrojenja i ostale tehnoloke opreme, trokovi opskrbe (potronje) pitke vode, elektrine energijom i grijanja objekata,

odnosno radnih prostora i prostora prehrane i smjetaja radnika i djelatnika

gradilita,

ostali trokovi pripreme graenja i gradilita itd trokovi raspreme gradilita

B. indirektni trokovi reije30 gradilita (reijski trokovi31gradilita) plae reije gradilita (plae neproizvodnih, pomonih, posrednih, reijskih,

rukovodnih (managementa) i sl. djelatnika i radnika izvan neposrednog graenja), dodatni doprinosi32 na plae radnika i reije gradilita (dodatni doprinosi za

zdrvstveno i invalidsko osiguranje i sl.),

30 (Izvor: Ekonomski leksikon) reija, opi trokovi proizvodnje i poslovanja poduzea, a ukalkulirani su u cijenu proizvoda.ini je pogonska r., koja obuhvaa trokove ienja i podmazivanja sprava, strojeva i ureaja, rasvjete, vode i sl., te upravno-prodajnar., u koju ulaze plae osoblja na tim poslovima, trokovi kancelarijskog materijala, izdaci nabavljanja i uvanja tih materijala itd.Trokovi se reija jo nazivaju skupnim, indirektnim ili zajednikim trokovima.

31

(Izvor: Ekonomski leksikon) reijski trokovidrugi opi trokovi, trokovi bilannog (obraunskog) razdoblja, trokovikoji se nadoknauju na teret prihoda razdoblja u kojem su nastali, a ine ih: trokovi prodaje, opi administrativni trokovi, trokoviistraivanja i razvoja te trokovi kamata.

32(Izvor: Ekonomski leksikon) doprinosi, financijski instrument prikupljanja javnih prihoda. Imaju odreene slinosti sporezima i pristojbama, ali se od njih ipak razlikuju. Od poreza se razlikuju jer obveznici doprinosa imaju od njih neposrednu korist(kod poreza je ta korist posredna) od rada dravnih i drugih javnopravnih tijela, a visina obveze plaanja doprinosa proporcionalna je

8/3/2019 tro strojnog rada u gra

12/26

12

terenski dodaci i sline naknade33 u svezi boravka odnosno odvojenog ivota radnika ireije gradilita,

dodaci i naknade na plau radnika i reije gradilite: dodaci za produeni rad, posebne uvjete rada i noni rad i sl., naknade za dravne praznike, godinji odmor, bolovanje i prekide rada i sl.,

ostali materijalni trokovi boravka radnika i reije gradilite: trokovi prijevoza radnika i reije gradilita, ostali izvanproizvodni transportni trokovi za potrebe radnika i reije gradilita, trokovi (pre)hrane radnika i reija gradilita, trokovi odravanja istoe, ureivanja, dezinfekcije i deratizacije smjetajnih i

radnih prostora radnika i reije gradilita,

trokovi zdrastvenih pregleda i zdrastvene preventive radnika i reije gradilita, trokovi zatite na radu,

trokovi sredstava za rad u reiji gradilita: trokovi vozila i vonje za potrebe reije gradilita, ukupni trokovi instaliranja, odravanja i koritenja telefonije i ostale

komunikacijske tehnike za potrebe reije gradilita,

ostali materijalni trokovi reije gradilita: trokovi slubenih putovanja za potrebe gradilita, trokovi potronog materijala reije gradilita (alat, sitni invetar, kancelarijski

materijal, foto slube, knjige, asopisi, reklama, reprezentacija, itd)

trokovi najamnina i zakupnina i sl. ostali trokovi itd..

C. dio indirektnih trokova reije uprave poduzea (reijski trokovi uprave poduzea)(specifikacija trokova slina kao kod reije gradilita) plae reije uprave poduzea, trokovi sredstava za rad reije uprave poduzea, materijalni trokovi reije uprave poduzea, ostali trokovi reije uprave poduzea

D. ostali indirektni trokovi: moebitni trokovi (do- ili pre-)projektiranja i revizije projektiranja, trokovi ispitivanja materijala i slini ekspertiza u svezi dokazivanja kvalitete izvednih

radova (ukljuivo trokovi dobave i izvedba objekata tj. prostora i opreme gradilinog

laboratorija) ukalkulirana sredstva za trokove odravanje graevine u garantnom roku, trokovi osiguranja radova i graevina tijekom graenja te trokovi odteta

vezano uz izvoenje radova, ukalkulirani rizici34:

toj koristi. Obveza plaanja doprinosa nema ope znaenje ve tereti osobe koje imaju neposrednu korist od rada tih tijela. D. serazlikuju od pristojbi zato to obvezu plaanja doprinosa ne iniciraju obveznici plaanja tog javnog prihoda i to se za obveznikedoprinosa ostvaruje odreena materijalna korist (kod pristojbi je korist nematerijalne prirode) od odreene djelatnosti drave, odnosnojavnopravnih tijela koja su ovlatena za obavljanje poslova i za koje vrijedi ta obveza. Korist od obavljanja tih poslova brojano seizraava pa zato i opravdanje da korisnici tih usluga sudjeluju u podmirenju trokova njihovoga obavljanja. U naoj bliskoj prolostidoprinosima su se nazivali i financijski instrumenti koji su imali sve karakteristike poreza i vice versa. Meu brojnim doprinosimauvrtenima u sustave javnih prihoda suvremenih drava najznaajniju financijsku ulogu imaju d. za socijalno osiguranje. Prihodi od togdoprinosa u ukupnim prihodima zemalja lanica Europske unije bili su 1991. godine 28,9%.

33 (Izvor: Ekonomski leksikon) naknada, novani iznos koji jedna pravna osoba isplauje drugoj za izvreni rad, koritenuuslugu, primljena dobra ili nastalu tetu. Moe biti potpuna ili djelomina. Tako se nastala teta moe u potpunosti ili samo dijelompodmiriti. Naknadu daje onaj tko koristi rad, uslugu ili dobra. Nastalu tetu nadoknauje onaj tko je tetu izazvao ili pak osiguravatelj,ako je mogua teta unaprijed osigurana.

34(Izvor: Ekonomski leksikon) rizik(engl. risk), 1. openito, opasnost nastupa neeljenog dogaaja i mogunost gubitka ilismanjenja imovine; 2. u poslovanju poduzea, mogunost donoenja pogrene odluke zbog nastupa nepredvidivog dogaaja izakazivanja ljudskog faktora, zbogega nastaje teta. Prenosivi r. nastaje zbog istog dogaaja, a koji se moe viekratno ponoviti i

kojime je ugroen vei broj subjekata, pa se na temelju vjerojatnosti nastupanja profesionalno osigurava. Neprenosivi r. nastaje zbogjedinstvenog nepredvidivog dogaaja i zakazivanja ljudskog faktora i pogaa samo jedan subjekt, koji ga mora snositi sm. Naziva seposlovni rizik. Mjere koje poduzima poduzee kod neprenosivih rizika nazivaju se politika rizika; 3. u poslovnim financijama, opasnost,nesigurnost u ostvarivanju oekivanih rezultata. Tehniki se definira kao poznavanje stanja u kojem se kao posljedica neke odluke moepojaviti niz rezultata ija je vjerojatnost nastupanja poznata donosiocu odluke. R. je mogunost kvantifikacije nesigurnosti pri donoenjuposlovnih odluka. Kvantificira se uporabom teorijskih distribucija, poglavito normalne, senzitivnom analizom ili metodom simulacije.

8/3/2019 tro strojnog rada u gra

13/26

13

ukalkulirani rizici zakanjenja (planirana sredstava za tzv. penale) rizici vezani uz (ne)klizanje cijena

trokovi kamata i bankovnih garancija35 te provizija36 kamate na (kratkorone) kredite trokovi bankovnih garancija razne bankovne provizije trokovi kreditiranja naruitelja radova

U ovom sluaju moglo bi se (pojednostavljenim pristupom) utvrditi kako su direktnitrokovi ustvari trokovi tehnike i tehnologije graenja a indirektni trokovi trokoviorganizacije tehnolokih tokova graenja i trokovi organizacijske strukture koja upravljagraenjem.

Indirektni trokovi kako openito tako i graenja bili bi - kao ukupni za neko "fiksno" vrijeme su uglavnom fiksni te kao dio jedininih trokova za neko fiksno vrijeme varijabilni (to je proizvodnja vea to su

indirektni trokovi po jedinici uinka manji).

Primjerice ako se u nekom planiranom odnosno njemu jednakom ostvarenom roku graenja

neke graevine pveaju odreeni radovi odnosno ukupna cijena radova onda se ustvari umanjuju

jedinini indirektni tokovi u cijeni kotanja. Naime, ako se ostvaruje nepromjenjivi ukupni indirektni

trokovi za poveanu ukupnu cijenu izvedbe radova onda se smanjuje jedinina cijena kotanja.

Ujedno se ustvari poveava dobit unutar jedinine ili ukupne cijene radova. Ova injenica je esta

problematika obrauna i naplate vieradova ili izvantrokovnikih radova u okviru neke gradnje.

Zbog mogunosti kvantifikacije r. se moe ukalkulirati u trokove poslovanja. Kreditni r., specifina vrsta rizika koji nastaje pri ulaganjunovca u financijske plasmane i vrijednosne papire. Sastoji se od opasnosti da se uloeni novac nee vratiti, da se nee vratiti u cijelostiili da se nee vratiti planiranom dinamikom. Taj rizik ne postoji kad je rijeo ulaganju u dravne vrijednosne papire ili u bankovnedepozite iju isplatu jami drava. R. likvidnosti, specifina vrsta rizika koji nastaju pri ulaganju novca u financijske plasmane ivrijednosne papire. Upozorava na opasnost da se vrijednosni papiri nee moi transformirati u novani oblik u eljenom vremenu i poeljenoj cijeni. U irem smislu, r. likvidnosti oznauje opasnost da se bilo koji nenovani oblici imovine nee moi bez gubitaka pretvoritiu novac kroz odreeno vrijeme. Trini r., specifina vrsta rizika koji nastaje pri ulaganju novca u financijske plasmane i vrijednosnepapire; r. promjene cijena financijskih plasmana na financijskim tritima; r. promjene trinih cijena vrijednosnih papira u koje supoduzee ili pojedinac investirali; 4. u opem osiguravateljnom znaenju, mogunost, vjerojatnost materijalnog i/ili nematerijalnogagubitka. U irem znaenju oznauje i pojam opasnosti. U osiguranju, osigurani r. od odreenih moguih opasnosti, npr. poara, nezgodai sl. Osiguravatelj uvjetima ili ugovorom utvruje: a) koje rizike pokriva odreenim standardnim osiguranjem, b) koji rizici sepreuzimaju uz odreene poveane premijske stope (npr. anormalni rizici), c) koje rizike ograniava (npr. pri osiguranoj svoti doodreenog iznosa, vremenski, kod kojih rizika pojedinom odredbom ograniava irinu pokria - vremenski, u iznosu i dr.), d) koji surizici iskljueni (npr. ratni rizici). O preuzetim rizicima osiguravatelji vode statistiku - statistika rizika. Na statistikim podacima iprimjenom teorije rizika osiguravatelji temelje poslovnu politiku. Osiguravatelji imaju mogunost da rizike prihvate u osiguranje ili daih odbiju (izuzetak su obvezna osiguranja od odgovornosti). Kad se govori o prihvatu ili odbijanju rizika, cilj je odravanje tehnike(odnos premije i teta) i financijske (solventnost) stabilnosti osiguravatelja odnosno optimiranje preuzetih rizika.

35 (Izvor: Ekonomski leksikon)garancija, pravni institut osiguranja plaanja ili izvrenja ugovorenih obveza kojima se bankagarant obvezuje prema korisniku garancije da e, ako glavni dunik ne ispuni svoje obveze, platiti svotu na koju garancija glasi. Bitnielementi garancije su: ime nalogodavca (poduzea koje daje nalog banci za izdavanje garancije u korist drugog), ime korisnika(poduzea u iju se korist izdaje garancija), obveze banke i iznos garantiranog plaanja te rok u kojemu vrijedi garancija. G. se redovitoutanauje pismenom ispravom, tj. garancijskim ugovorom ili garantnim pismom, kojim se utvruje odnos izmeu banke i korisnikagarancije, a kojemu redovito prethodi ugovor o davanju garancije izmeu nalogodavca i banke. Na temelju njega banci garantu, kojapodmiri ugovorenu obvezu prema korisniku garancije, pripada regresno pravo prema glavnom duniku. Garancije se dijele na: kreditne(plative) i inidbene. Kreditnom garancijom banka garantira da e glavni dunik platiti svoju obvezu u ugovorenom roku. Primjenjuje sekod razliitih oblika kreditiranja (najee za nabavu sirovina, poluproizvoda, opreme i dr.), pri emu se garancijom, redovito, pokrivakreditirana vrijednost posla. inidbenom garancijom banka jami da e glavni dunik izvriti svoju obvezu u ugovorenome roku,

odnosno obaviti odreeni posao, inidbu ili rad na ugovoreni nain....36(Izvor: Ekonomski leksikon)provizija, naknada koja se plaa posredniku za uslugu pri obavljanju nekog posla. Plaa jekupac ili prodavalac koji se koristio trgovakim posrednikom za nabavu ili prodaju robe i/ili usluga. Bankarska p. plaa se banci zanjezine usluge (obavljanje plaanja raznim instrumentima, garancije, konverzije i sl.).

8/3/2019 tro strojnog rada u gra

14/26

14

"Manager faktor"

Dodavanje ili raspodjela indirektnih trokova vri se u dodatnoj kalkulaciji putem tzv. kljuaraspodjele indirektnih trokova na direktne trokove koji se popularno meu graevinarima naziva"faktor".

U graevinskoj proizvodnji ili graenju gdje se planira izvedba veina radova sa takoer veim ueem ivograda (visokogradnja, zgradarstvo i slino) primjenjuje se uglavnom klju raspodjele indirektnih trokova preko jedininih

direktnih trokova radne snage (trokova ivog rada) u jedininu cijenu kotanja ili tzv.faktor na radnu snagu " fs":

ckt= (tr * fs) + tmt+ tst

U graevinskoj proizvodnji ili graenju gdje se planira vee ue strojnog rada (niskogradnja,

hidrogradnja, cestogradnja i slino) primjenjuje se klju raspodjele indirektnih trokova u jedininu

cijenu kotanja preko ukupnih direktnih trokova materijala (predmeta rada), radne snage (trokova

ivog rada) i strojnog rada ili tzv. "manager faktor" - "fm" :

ckt= dtt* fmckt= (tmt+ trt+ tst) * fm

fm = 1 + (itt / dtt) = 1 + fmfm = itt / dtt

Jedinine indirektne ili posredne trokove teko je ili nikako racionalno planirati ili iskazati po

pojedinanim planiranim ili izvrenim proizvodnim uincima te se oni u cjelini kao masa ukupnih

trokova uglavnom utvruju za ukupni obujam proizvodnje. Stoga se klju raspodjele proraunava na

neki drugi nain. Tu se polazi onda od injenice koja se da dokazati koja pretpostavlja meusobnu

analogiju ukupnih trokova i jedininih trokova. Proizlazi temeljem ove analogije da se kljuraspodjele moe izraunati na nain da je -

fm = 1 + (IT / DT)fm = (IT / DT)

fm = 1 + f

mDT = (TM + TR + TS)

gdje je

IT ukupni indirektni trokovizraunati u masi za potrebe graenja DT ukupni direktni trokovigraenjaTM ukupni direktni trokovi materijalaTR direktni trokovi radne snageTS direktni trokovi strojnog rada

Indirektni trokovi u masi mogu se suvislo proraunati a direktni trokovi dobiju se zbrajanjem

jedininih trokova materijala, radne snage i strojnog rada po pojedinim stavkama trokovnika.Prethodno navedena analogija je dokaziva na slijedei nain:

PC = (Qt*pct)pct= ckt+ dtPC = [Qt* (ckt+ dt)] = [(Qt*ckt) + ( Qt*dt)] = (Qt*ckt) + (Qt*dt)CK = (Qt*ckt)D = (Qt*dt)

PC = CK + DCK = (Qt*ckt)ckt= dtt+ittCK = [Qt* (dtt+ itt)] = (Qt*dtt) + (Qt*itt)DT= (Qt*dtt)

8/3/2019 tro strojnog rada u gra

15/26

15

IT = (Qt*itt) )CK = (DT + IT)

CK = (Qt* ckt)ckt= dtt* fmCK = [Qt* (dtt* fm)] = fm *(Qt* dtt)DT= (Qt*dtt)

CK = fm * DTCK = (DT + IT) = fm * DT

fm = (DT + IT) / DT = 1 + (IT / DT)fm = (IT / DT)

fm = 1 + f

mDT = (Qt*dt)dtt= tmt+ trt+tstDT = [Qt* (tm + tr+ ts)] = (Qt* tmt + Qt* trt+ Qt* tst) = (Qt* tmt) + (Qn * trt) + (Qt* tst)TM = (Qt*tmt)TR = (Qt*trt)TS = (Qt*tst)

DT = (TM + TR + TS)

Kalkulacija TM (ukupni direktni trokovi materijala),TR (direktni trokovi radne snage), TS(direktni trokovi strojnog rada)iDT (ukupni direktni trokovigraenja)zatim proraunfm = 1 + (IT / DT)

fm = (IT / DT)fm = 1 +f

m

kao i proraunpct(jedinina prodajna cijena po jedinici mjere trokovnike stavke) iPC (ukupnaprodajna cijena graevinskih radova i usluga ili graevine) vri se pomou 8nie prikazane) tzv.T(R/M/S) tabele za proraun cijena graevinskih radova po dodatnoj kalkulaciji

stavka tm Q*tm tr Q*tr ts Q*ts dt 1(t) j.m. Kn//j.m. Kn Kn/j.m. Kn Kn/j.m. Kn Kn/j.m. 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 32*3 2*5 2*7 3+5+7 4

1 Q1 tm1 Q1*tm1 tr1 Q1*tr1 ts1 Q1*ts1 dt1 5 6 7t

t

tmt Qt*tmt trt Qt*trt tst Qt*tst dtt 8

ukupno Qt* tmt Qt* trt Qt* tst 9ukupno TM + TR + TS = 10

1 Q*dt fm ck Q*ck d pc Q*pc2 Kn Kn/j.m. Kn Kn/j.m. kn/j.m. Kn3 10 11 12 13 14 15 164 2*9 9*11 2*12 %*12 12+14 2*155 Q1*dt1 ck1 Q1*ck1 d1 pcn Q1*pc16 7 8 Qt*dtt

fm =1 +

+ IT/DT ckt Q1t*ckt dt pct Qt*pct9 Qt* dtt Qt* ckt Qt* pct

10 DT * fm = CK PC

TM + TR + TS = DTIT posebna kalkulacija odnosno proraun ukupnih indirektnih trokova

fm = 1 + (IT/DT) ck= dt * fm

8/3/2019 tro strojnog rada u gra

16/26

16

3. Cijena kotanja radnog sata stroja (css)

Cijena kotanja radnog sata stroja

Direktni troak strojnog rada (ts) utvruju: cijena kotanja radnog sata stroja (css) uinak (U) stroja

ts = css * Nvs = css * (1 / U) = css / U(n.j./j.m.) = (n.j./sat) * (sati/j.m.) = (n.j./sat) / (j.m./sat)

Cijena kotanja radnog sata stroja css(n.j./sat) u naelu obuhvaa slijedee trokove: trokova stroja kao osnovnog sredstva za rad:

trokovi amortizacije trokovi investicijskog odravanja trokovi kamata trokovi osiguranja i registracije jednokratni trokovi prvotne (ili svake daljnje ponovne) dobave, dopreme, montae i

probnog rada stroja

materijalne (pogonske) trokove stroja u radu ili postrojenja u radu trokovi tekueg odravanja trokovi habajuih dijelova trokovi pogonske energije trokovi maziva

trokove radne snage (plaa strojara) indirektne trokove reije i uprave

trokovi organizacije rada strojeva i postrojenja trokovi organizacije odravanje strojeva i postrojenja.

Ukoliko se - jednokratni trokovi svake ponovne dopreme, montae i probnog rada stroja odnosno

postrojenja (kao jedna mogua inaica)

(indirektni) trokovi reije i upraveukljue u indirektne trokove graenja odnosno preko "menager faktora" - "fm" u cijenu kotanjagraenja (ckt= dtt* fm) a takoer

trokovi kamata (ako je oprema kupljena na kredit) i jednokratni trokoviprvotne dobave, dopreme, instaliranja, probnog pogona (i ostalih

jednokratnih trokova vezanih uz dobavu strojeva) zajedno sa

nabavnom cijenom (tvornika cijena s trokovima carine, poreza, doprinosa, takvi, i sl.prilikom nabave strojeva)

ukljue preko kalkulativne vrijednosti stroja (KVS - ova vrijednost dakle obuhvaa nabavnuvrijednost stroja, kamate na kredit i jednokratne trokove prvotne dobave strija) u njegovuamortizaciju, onda cijenu kotanja radnog sata stroja cssine slijedee trokove:

trokovi stroja kao sredstva za rad: amortizacija trokovi investicijskog odravanja trokovi osiguranja trokovi registracije

materjalni trokovi pogona stroja: trokovi tekueg odravanja trokovi habajuih dijelova trokovi energije

trokovi radne snage (plaa strojara)

8/3/2019 tro strojnog rada u gra

17/26

17

Kalkulativnu vrijednost stroja (KVS) kao osnovicu za definiranje amortizacije stroja ini -

tvornika cijena ili postrojenja (cijena fcco utovareno u tvornici) kamati (ukoliko je stroj ili postrojenje kupljeno na kredit) jednokratni trokovi nabave (dobave), dopreme (transporta, osiguranja transporta), montae i probnog

rada opreme

trokove davanja kod nabavne opreme (carina, takse, porezi, doprinosi, itd.)Jo jednostavije formiranje cijene kotanja dobije se kad se objedine trokovi tekueg

odravanje sa trokovima poEazivanja a trokovi investicijskog odravanja objedine sa trokovimaamortizacije. Ovo je pojednostavljenje mogue to je danas posve drugaija koncepcija odravanja i

to se zapravo nakon generalnog remonta stroja (kao vida investicijskog odravanja) zapravo rauna

nova kalkulativna vrijednost stroja (koja osim samih trokova generalnog remonta sa jedne strane,

uzima u obzir amortiziranost stroja do remonta sa druge strane).

Tako se dobije:

(cssS)trokovi amortizacije i jednokratnih obveza stroja (O): trokovi amortizacije revalorizirane vrijednosti stroja dobivenom vrijednou

ulaganja (investiranja) u pojaano odravanje (obnovu, generalni remont)

stroja trokovi osiguranja trokovi registracije

(cssM)materijalni trokovi pogona stroja u radu (trokovi rada stroja) (M): trokovi tekueg odravanja trokovi energije trokovi habajuih dijelova

(cssR)plaa strojara kao radne snage (R).Pri tomu je

css = cssS+ cssM+ cssR

U ovom sluaju bili bi jedinini trokovi strojnog rada slijedei:

ts = css * Nvs = css * (1 / U) = css / Uts = (cssS+ cssM+ cssR) * Nvs

ts = cssS* Nvs + cssM* Nvs + cssR * NvstsS= cssS* Nvs

tmS= cssM* NvstrS= cssR* Nvs

ts = tsS+ tmS+ trSili u skladu sa dosadanjim redoslijedom pisanja jedininih direktnih trokova

ts = trS+ tmS+ tsS

gdje je

trS jedinini direktni troak radne snage (plae strojara) tmS jedinini direktni troak materijala (pogona) strojnog rada (tekue odravanje habajui

dijelovi, energija - pogonsko gorivo) tsS jedinini direktni troak amortizacije isl. srdestava za rad strojnog rada.

8/3/2019 tro strojnog rada u gra

18/26

18

Amortizacija

Temeljna sastavnica trokova strojnog rada je amortizacijasredstavazarad. Naime, sredstvaza rad se tijekom procesa reprodukcije troe odnosno njihova uporabna vrijednost se s vremenom

smanjuje. Za razliku od materijala, odnosno predmeta rada koji u naelu u cjelosti ulazi u novi

proizvod sredstva za rad (u ovom sluaju graevinski strojevi, postrojenja i ostala tehnoloka oprema)

ne ulaze materijalno u sadraj proizvoda i usluga ve prenaaju (i tako gube) samo dio po dio svoje

vrijednosti. Nakon odreenog vremena ili nakon proizvodnje (izvedbe) odreene koliine proizvodnihuinaka, sredstva za rad se istroe odnosno potanu potpuno dotrajala.

Stoga se amortizacija37 se openito utvruje kao naknadu za utroenu i umanjenuvrijednost stvari i prava koja slue kao osnovna proizvodna sredstva. U stvari (i prava) spadajustvari opreme kao: strojevi, ureaji, postrojenja, transportna sredstva, sredstva veze, instrumenti,

pribor, ureaji, alati iji je vijek trajanja dui od jedne godine itd. te patenti38 (patentno pravo39) iostala slina prava.

Stvari (oprema) (i prava) podlijeu obavezi amortizacije -

ako slue kao osnovna sredstva tj. sredstva za rad, ako su osposobljena i stavljena u uporabu, ako se njihova vrijednost pri uporabi (tijekom vremena) smanjuje uslijed fizikog troenja,

tehniko-tehnolokog zastarijevanja,

ako imaju prometnu vrijednost40, ako su produkt ljudskog rada.

Amortizacija je stvaranje ili osiguranje novaanih sredstava kojima se omoguavapravovremena zamjena sredstava za rad koja su zbog fizike (tehnike)dotrajalosti ili ekonomske (moralne) zastarjelosti postale neuporabljiva za rad.

37(Izvor: Ekonomski leksikon): amortizacija, troak procijenjen temeljem oekivanja da e kratkotrajna imovina tijekomvremena smanjivati svoju uporabnu vrijednost koritenjem, unitavanjem ili zastarijevanjem. Trokovi pribavljanja kratkotrajne imovinekoja se amortizira rasporeuju se kroz cijeli predvieni korisni vijek trajanja imovine. Raunovodstveno prikazivanje amortizacijerazumijeva vremensku alokaciju dijelova ukupnih trokova amortizacije imovine koja e u pretpostavljenom vremenu biti potpunoiskoritena. A., kao dio ukupnih trokova poslovanja za obraunsko razdoblje, izravno ili neizravno tereti prihod poduzea. Podlijee jojimovina za koju se oekuje da e se upotrebljavati dulje od jednog obraunskog razdoblja, koja ima ogranien koristan vijek trajanja iimovina koja se upotrebljava u proizvodnji ili prodaji robe i pruanju usluga, koja slui za iznajmljivanje drugima ili za administrativnesvrhe. Koristan vijek trajanja kratkotrajne imovine je razdoblje u kojem se oekuje da e poduzee upotrebljavati imovinu koja seamortizira, broj proizvoda ili slinih jedinica za koje se oekuje da e ih poduzee ostvariti tom imovinom. Meutim, tona vrijednostamortizacije moe se izmjeriti po isteku vijeka trajanja imovine. Stoga je mjerenje amortizacije svedeno na procjenu koja se obinotemelji na iskustvu sa slinim vrstama imovine. Primjenjuju se razliite metode obrauna amortizacije: 1. vremenske: pravocrtne(linearne), degresivne i progresivne; 2. funkcionalne: po jedinici uinka ili po intenzitetu uporabe imovine; 3. metode zamjene. A. ima iznaajnu funkciju samofinanciranja poduzea jer predstavlja troak poslovanja koji sam po sebi ne zahtijeva odljev gotovine, ve se tajdio naplaenog prihoda moe rabiti za bilo koji oblik financiranja poslovnog pothvata.

38 (Izvor: Ekonomski leksikon)patent, isprava kojom se zatiuje iskljuivo pravo iskoriivanja nekog izuma. Prvi je takavdokument izdala Venecija 1474. Engleski je parlament 1623. izdao zakon o monopolima (Statute of monopolies), koji odreuje uvjetepod kojima se mogu izdavati patenti za nove izume. Bio je to prvi patentni zakon u povijesti i otada termin p. sve vie dobiva dananjisadraj. Zakonodavstva pojedinih zemalja redovito odreuju vrijeme iskljuivog koritenja patenta. Da bi se koristili patentiranimizumom, drugi proizvoai moraju dobiti dozvolu nosioca patenta i prema sporazumu dati mu odgovarajuu naknadu. irenjem iintenziviranjem znanstveno-tehnoloke revolucije raste broj patenata. U tome prednjae najrazvijeniji, osobito Japan, SAD i zemljeEuropske unije.

39(Izvor: Ekonomski leksikon)patentnopravo, skup pravnih propisa i obiaja kojima se regulira stjecanje i iskoriivanjepatenta. Dio je zatite industrijskog vlasnitva, koja je ureena meunarodnim sporazumima. Najvaniji je sporazum Opa konvencija ozatiti industrijskog vlasnitva (tzv. Parika konvencija). Pravo na iskoriivanje prijavljenog i zatienog izuma pripada nosiocupatenta, a ostale ga osobe mogu iskoriivati samo na osnovi ugovora s nosiocem prava. Patent traje 15 godina i po isteku tog roka ne

moe se obnoviti ili produiti.40 (Izvor: Ekonomski leksikon)prometna vrijednost, vrijednost dobara u razmjeni. Oituje se kao kvantitativni odnos, kaorazmjer u kojem se dobra jedne vrste razmjenjuju za uporabne vrijednosti druge vrste. U razvijenom trinom gospodarstvu to je svojstvorobe da se u odreenim koliinama prodaje za novac. U tom odnosu robe prema robi ili robe prema novcu predmetno se izraavaspecifian drutveni oblik rada. Neka se roba ostvaruje kao p. v. samo time to se u otuivanju potvruje i kao uporabna vrijednost.Preduvjet prometne vrijednosti robe je njezina uporabna vrijednost, a drugi je preduvjet da njezino dobivanje zahtijeva rad i trokove.

8/3/2019 tro strojnog rada u gra

19/26

19

Fizika (tehnika) dotrajalost je fiziko (tehniko, tehnoloko) troenje uslijed uporabesredstava u procesu rada kao posljedica funkcionalnog (operativnog) troenja (habanja) uslijed

fizikog starenja (prirodno troenje) kao posljedica djelovanja fizikih sila i kemijskih procesa te

uslijed oteenja (lomovi, kvarovi, itd).

Ekonomska zastarjelost je ekonomsko (moralno) troenje ili smanjenje vrijednosti sredstavauslijed njihovog zastarijevanja41 kao posljedice tehnikog progresa. Pojavljuju se uinkovitija sredstva

za rad ili nove tehnike i tehnologije koje proizvode u ovom sluaju graevinske resurse ili izvode

graevinske radove) jeftinije ili kvalitetnije.Obraun amortizacije otpisivanje (smanjivanje) vrijednost sredstava za rad moe biti

vremenskipa je onda vremenska amortizacija i funkcionalnipa je to onda funkcionalnaamortizacija.

Vremenska amortizacija je naknada u nekom vremenu trajanja sredstava za rad. U ovomsluaju se to vrijeme trajanja utvruje kao ekonomini vijek trajanja graevinskog stroja (vidi donjutablicu gdje je primjerice naveden ekonomini vijek trajanja osnovnih strojeva za zemljane radove).Vremenska amortizacija se temelji na pretpostavci troenja sredstava za rad tijekom vremena bez

obzira na intenzitet njihova koritenja u proizvodno-tehnolokom procesu u tom vremenu koritenja.

Vremenska amortizacija moe biti sa proporcionalnim (ravnomjernim) otpisom, progresivnimotpisom te degresivnim otpisom.

Vrsta stroja za zemljane radove Ekonomini radni vijek (trajanja) (sati)- builice (bunje za mine) 9.000

- kompresori 9.000- dozeri 11.000 (mali) 14.000 (veliki)

- bageri hidraulini 9.000 (mali) 14.000 (veliki)- utovarivai na kotaima 13.000

- utovarivai gusjeniari 11.500- damperi 12.000

- damperi zglobni 10.000 11.000- pokretne drobilane 14.000- grejderi 14.000

- rotofrezeri-pulvimikseri 12.000- samohodi valjaci/jeevi 11.000

Funkcionalna amortizacija42 je naknada prema intenzitetu upotrebe odnosno uinku ilistupnju angairanosti stroja, postrojenja ili tehnoloke opreme. Kod funkcionalne otpisa stupanj

iskoristivosti uinka stroja izraava se na dva naina: ili koliinom proizvodnje ili efektivnim

trajanjem proizvodnje (radnim satima sredstava). Ovaj drugi nain funkcionalne amortizacije

pokazuje da je vremenska amortizacija takoer oblik funkcionalne amortizacije.

41 (Izvor: Ekonomski leksikon)zastarijevanje, proces gubljenja vrijednosti zbog uvoenja boljih dobara i tehnologija, tako dadobro moe biti u dobrom fizikom stanju, ali u ekonomskom smislu postaje sve manje uporabljivo. Ako jedan stroj zastari, to znai da semoe zamijeniti boljim i jeftinijim strojem, pa nema ekonomskog smisla da ga se i dalje rabi. U suvremeno se doba sredstva zaproizvodnju brzo usavravaju, starija proizvodna tehnika ubrzano zastarijeva te je potrebno postojeu opremu otpisivati i bre nego toje njezino fiziko troenje. Takav postupak ubrzane amortizacije naziva se i moralnim rabaenjem.

42

(Izvor: Ekonomski leksikon)funkcionalna amortizacija, fizika amortizacija, nastaje zbog troenja nekog trajnog sredstva uproizvodnji uinaka. Na visinu funkcionalne amortizacije utjeu brojni initelji, a najee su ovi: 1. karakteristike materijala od kojih jesredstvo za rad nainjeno, 2. karakteristike materijala koji se odnosnim sredstvom za rad obrauje, 3. kvalificiranost radne snage, 4.ienje i odravanje sredstva za rad, 5. reim rada. Njome poduzea nastoje utvrditi onaj dio vrijednosti sredstava za rad koji je utroenu odreenom vremenu zbog upotrebe u proizvodnji uinaka i osigurati njihovu fiziku zamjenu kada se njihova vrijednost potpuno utroi.

8/3/2019 tro strojnog rada u gra

20/26

20

4. Kalkulacija u sluaju strojnog graenja i pomonog runog rada

Ako se posebno razmatraju jedinini materjalni trokovi strojnog rada (tmS), zatim jedininitrokovi radne snage strojnog rada ili plaa strojara (trS) te jedinini trokovi obveza ili amortizacijastrojeva kao isti jedinini trokovi strojnog rada (tsS) uz injenicu da je -

tsn =ntmS+ trS+ tsSn

onda se cijena kotanja moe iskazati na slijedei nain:

ckt= dtt* fmdtt= tmt+ trt+tst

ckt= (tmt+ trt+ tst) * fmtmt= tmnntrt= trnntst= tsnn

ckt= ( tmn + trn + tsn) * fm =ckt= [ tmn + trn + (tmS+ trS+ tsS)]* fmckt= [( tmn + tmS) + (trn + trS) + tsS] * fm

iz ega proizlazi da je cijena kotanja -

ckt= ( tmn/S + trn/S + tsS) * fm n

a to je ustvari analogno izrazu -

ckt= (tmt+ trt+ tst) * fm = dtt* fm

gdje je -

tmt= (tmn + tmS) = tmn/Strt= ( trn + trS) = trn/S

tst= tssn

Komentar uz sliku lijevo:Pri izvedbi graevinskih

radova, konstrukcija i dijelova

graevina esto je runi rad pripomo

radu graevinskih strojeva posebice

onih tehnoloki sloenijih. Graevinskiradnik sa lopatom uobiajeno jesastavni dio radne grupe mnogih

sloenih strojno-tehnolokih postupaka

i zahvata kao primjerice u prikazanom

sluaju izvedbe asfaltbetonskih zastora.

Stoga je uglavnom kalkulacija trokova

graenja sloena od kalkulacije

strojnog i runog rada u jedinstvenukalkulaciju odreene vrste graevinskih

radova.

8/3/2019 tro strojnog rada u gra

21/26

21

5. Prilog primjeri prorauna trokova

5.1. Primjer kalkulacije jedinine prodajne cijene

Daje se u smislu prethodno navedenog prorauna cijene kotanja graevinskih radova primjer

kalkulacije jedinine prodajne cijene (pc7) za slijedeu trokovnikustavku:

Stavka"t" Opis rada

jedinicamjere

koliinaQt

jedininaprodajnacijena pct

ukupna prodajnacijena trokovnike

stavke Q* pctKn/jed.mj Kuna

1 2 3 4 5 61 --- ---

--- --- ---7 Izvedba drenanog sloja od prirodnog

ljunka. Stavka obuhvaa nabavu,dopremu, razastiranje, ravnanje izbijanje istog prirodnog ljunka uslojevima debljine 10 cm. Obraun pom3 zbijenog ugraenog drenanogsloja ljunka m3 7.777 87,38 679.554,26

8 --- ---t ---- ---

Pomona analiza direktnih trokova (dt7) dopreme ljunka (vidi slijedeu stranica):Pretpostavke (oznake prilagoene izrazima za proraun uinka):

ljunak se doprema kamionima kiperima iz pozajmita udaljenog L = 14 km nabavna cijena ljunka fcco utovareno u vozilapc = 21,49 Kn/m3 rastresitog materijala uinak utovara Up = 90 m3/sat rastresitog ljunka prosjena brzina vonje u odlasku i povratku punih i praznih kamiona kipera vpo = vpp = 30

km/sat koji voze po ciklusu (Qc) oko 9 m3 rastresitog ljunka

vrijeme istovra i manevara (tm + ti) = 5 minutaAnaliza prodajne cijene (pc7) ugradnje ljunka (vidi slijedeu stranicu, na stranici iza slijedeeprikazana je analiza cijena pomou openitih izraza usklaenih sa sadrajme prethodnogpredavanja):

Pretpostavke:

na radovima ugradnje ljunka predvia se pripomo tri radnika tzv. "druge" grupe u smisluvrijednosti njihove kalkulativne sijene radnog sata (csr) te (norme) uinka Uvr= 8 m3/sat/RII

ugraenog ljunka ili norme (vremena)Nvr= 0,125 sat/m3 / RII za 1 m3 ugraenog ljunka potrebno je 10 % vie dopremljenog rastresitog ljunka planrani prosjeni uinak razastiranja ljunka dozerom Up = 55,5 m3/sat ugraeno planirani prosjeni uinak ravnanja ljunka grejderom u slojevima slojeva debljine 11 cm

rastresito ili 10 cm ugraeno Up= 2000 m2/sat = 200 m3/sat potrebni planski prosjeni zbijanja ljunka vibrovaljkom u slojevima slojeva debljine 11 cm

rastresito ili 10 cm ugraeno Up= 555 m2/sat = 55,5 m3/sat

klju raspodjele indirektnih na direktne trokove (manager faktor)fm = 1,5 dobit 5% od cijene kotanja (ck) ili d= 0,05 * ck.

8/3/2019 tro strojnog rada u gra

22/26

22

POMONA ANALIZA CIJENA za trokovniku stavku 7OPIS RADA: doprema (prijevoz) ljunkaOBJEKT (GRA EVINA): Tramvajska pruga Pomona analiza PA 1 (t.s.7)

obraun u Kunama po 1 m3 rastresitog ljunkatroak po jedinici mjere Poz. Opis rada jedinica

mjerekoliina jedinina

cijena rad materijal strojevi I II III IV V VI VII VIII

Rad kamiona kipera:prijevoz po ciklusu Qc = 9m3

1. vrijeme utovara:uinak U0 = 90 m3/sat9m3/(90 m3/sat)/9m3

sat 0,011

2.vrijeme vonje:(2*14 km) /(30km/sat)/9m3 sat 0,104

3. vrijeme istovara imanevara:5 min/60min/9m3

sat 0,010

N(VS) 0,12533,4459,40

74,85

4,016,69

8,43direktni trokovi m3 1,00 4,01 6,69 8,43

ANALIZA CIJENA za trokovniku stavku 7OPIS RADA: dobava, razastiranje i zbijanje odnosno ugradba ljunkaOBJEKT (GRAEVINA): Tramvajska pruga Analiza t.s.7

obraun u Kunama po 1 m3 ugraenog ljunkatroak po jedinici mjerePoz.

"n"Opis rada jedinica

mjerekoliina jedinina

cijena rad materijal strojevi I II III IV V VI VII VIII

Pripomoradnika:

1 3 RII * 0,125 sati/m3/RII m3 0,375 16,42 6,16 - -Materijal:

2 cijena ljunka utovareno m3 1,1 21,49 - 23,64 -3 doprema ljunka -

autoprijevozPA-1 (t.s.7)

m3 1,14,016,698,43

4,417,36

9,27Rad strojeva:

4 razastiranje ljunka -dozer

Up = 55,5 m3/satN(VS) 0,018

33,8840,5659,44

0,610,73

1,075 ravnanje ljunka -

grejder

Up = 200 m3/sat

N(VS) 0,00533,4459,20

69,26

0,160,29

0,346 zbijanje ljunka -vibrovaljak

Up = 55,5 m3/satN(VS) 0,018

30,6011,1036,42

0,550,20

0,66

tr7tm7

ts7

pojedini jedinini direktnitrokovi

m3 11,9032,23

11,35dt7 ukupni jedinini

direktni trokovi m3(100 %)

55,4821,5% 58,1% 20,5%

fm manager faktor fm 1,5ck7 jedinina cijena kotanja m3 83,22d7 dobit od cijene kotanja 5%*ck7 4,16

pc7 jedinina prodajna cijena m3 87,38

8/3/2019 tro strojnog rada u gra

23/26

23

POMONA ANALIZA CIJENA za trokovniku stavku 7OPIS RADA: doprema (prijevoz) ljunkaOBJEKT (GRA EVINA): Tramvajska pruga Pomona analiza PA- 1 (t.s.7)

obraun u Kunama po m3 rastresitog ljunkatroak po jedinici mjerePoz.

"n"Opis rada jed.

mj.koliina jedinina

cijena rad materijal strojevi1 2 3 4 5 6 7 8

Rad kamiona kipera:

obujam po ciklusu Qcvrijeme utovara po 1m3:uinak utovara Uotu = (Qc/Uo) / Qc

sat sati/m3

vrijeme vonjepo 1m3:tvop = [(2*L) /v] / Qc sat sati/m3vrijeme istovara i manevara

po 1 m3:ti+ tm = (tm + ti)/Qc

sat sati/m3

napomena:

u indexu "p"znai prijevoz

Nvspsati/m3 cssRp

cssMpcssSp

trsp == cssRp** Nvsp

tmsp == cssMp*

* Nvsp

tssp == cssSp** Nvsp

"p" direktni trokovi m3 1,00 trsp tmsp tssp

ANALIZA CIJENA za trokovniku stavku 7OPIS RADA: dobava, razastiranje i zbijanje ljunkaOBJEKT (GRAEVINA): Tramvajska pruga Analiza Z-7

obraun u Kunama po m3 ugraenog ljunkatroak po jedinici mjerePoz

"n"Opis rada jed.

mj.koliina jedinina

cijena rad materijal strojevi1 2 3 4 5 6 7 8

Pripomoradnika:1 nR* Nvr(sati/m3/R) Nvr1 =

= nR* Nvr csr1tr1 =

= csr1** Nvr1

- -

Materijal:

2 cijena ljunka utovareno 1 + 10 % "pc" -tm

2=

= 1,1 pc -3 doprema ljunka -

prijevoz kamionimaPA-1 (t.s.7)

1 + 10 % trsptmsp

tssp

trs3 == 1,1 trsp

tms3 == 1,1 tmsp

tss3 == 1,1 tssp

Rad strojeva:4 razastiranje ljunka -

dozeruinak dozera Up

Nvs4 == 1 / Up

cssR4cssM4

cssS4

trs4== cssR4 *

*Nvs4

tms4== cssM4 *

*Nvs4

tss4== cssS4 *

*Nvs45 ravnanje ljunka -

grederuinak gredera Up

Nvs5 == 1 / Up

cssR5cssM5

cssS5

trs5 == cssR5 *

*Nvs5

tms5 == cssM5 *

*Nvs5

tss5 == cssS5 *

*NvS56 zbijanje ljunka -

vibrovaljak

uinak vibrovaljka Up

Nvs6 == 1 / Up

cssR6cssM6

cssS6

trs6== cssR6 *

*Nvs6

tms6== cssM6 *

*Nvs6

tss6== cssS6 *

*Nvs6pojedini direktni trokovi m3 (tr+trs)1-6 (tm+tms)

1-6tss1-6

ukupni direktni trokovi m3 dt7 == tr7+tm7+ts7

tr7 tm7 ts7

manager faktor fmjedinina cijena kotanja m3 ck7=dt7*fm

dobit d7jedinina prodajna cijena m3 pc7=ck7+d7

8/3/2019 tro strojnog rada u gra

24/26

24

5.2. Primjer prorauna cijene kotanja radnog sata stroja

Daje se u smislu prethodno navedenog prorauna cijene kotanja graevinskih radova primjer

prorauna cijena kotanja radnog sata stroja css za pokretnu drobilanu tip R-CJ 108*80W primarnidio i za pripadni utovariva, kao i cijena drobljenja materijala ovisno o iskoritenju uinka drobilane.

Pokretna drobilana

Polupokretno vueno postrojenje (primarni dio) za drobljene ukupne mase 45 t slijedeih

obiljeja

- masa 45 t- transportna duljina 12 m- transportna visina 4 m- radna duljina (duljine u radu) oko 16 m- radna visina (visine u radu) 4,40 mobuhvaa1. prihvatni silos konstruktivne obujma 7,5 m3

2. vibracijski dodava

sa reetaljkom3. eljusna drobilica (sa njihalom) veliine ulaznog otvora (prihvata) 1,08 m x 0,80 m4. transportna traka ispod drobilice duljine 10,20 m irine trake 1,00 m5. transportna traka ispod reetaljke duljine 5,00 m irine trake 0,80 m6. razdjeljiva reetanog materijala7. tro-osovinsko postolje na gusjenicama8. generator 75 kVA9. magnetski odvaja10. teleskopske podupore11. turbo-diesek motor 197 kW

Satni utroak goriva postrojenja (Gs) :N0 nazivna, instalirana, nominalna snaga motora postrojenja 197 kWgs specifina potronja goriva 0,2 kg/kW/satke intenzitet potronje goriva (efektivnost rada motora) (0,45 do 0,75) 0,75sm specifina masa goriva 0,84 kg/lGs Gs = (N0 * gs * ke) / sm = (197 kW* 0,2 * 0,75 kg/kW/sat) / 0,84 = 35 l/sat

Kalkulativna vrijednost postrojenja (KVS):tvornika cijena postrojenja 645.000Ecijena postrojenja fcco gradilite (+ 50 % tvronike cijene) 967.500Ekupnja na kredit na 5 godina otplate sa kamatama 7% godinje 7% na 5 godinapetogodinj anuitet 5a = 5 * 645.000 * [(1.075 * 0,07) / (1,075- 1)] 786.550Ekamate (786.550E 645.000E) 141.550Ekalkulativa vrijednosti postrojenja 967.500E+ 141.550E 1.109.050E

Srednja kalkulativna vrijednost stroja (KVSS) za ekonomian vijek trajanja postrojenja:ekonomini vijek trajanja postrojenja n= 8 godina

8 god * 2.184 sati /god * 1,5 (smjena) * 0,9 (efektivni rad)

24.000 satiKVSS= KVS *[(n + 1) / 2n] = 1.109.050E* [(8+1)/2*8] 623.840E

8/3/2019 tro strojnog rada u gra

25/26

25

Cijena kotanja radnog sata postrojenja css:(O) Obaveze E/sat %Trokovi amortizacije (ukupne kalkulativne vrijednosti postrojenja):

1.109.050E/ 24.000 sati46,2 24

Trokovi investicijskog odravanja (ovdje se pretpostavlja 5% godinje na tvornikucijenu): [645.000E/ (2184 sati * 1.5 *0,9)] *0,05

10,9 6Trokovi osiguranje (ovdje se pretpostavlja 2,34 % godinje na srednjukalk.vrijednost postrojenja): [623.840E/ (2184 sati * 1.5 *0,9)] *0,0234

4,9 3obaveze 62,0 33

(P) Pogonski trokoviTrokovi odravanja (ovdje se pretpostavlja 1/3 tvornike cijene kroz vijek trajanja

postrojenja): (645.000E* 1/3) / 24.000 sati8,9 5

Trokovi habajuih dijelova (ovdje se pretpostavlja oko 1 E/m3 drobljenogmaterijala): za kapacitet 60 m3/sat = 60 m3/sat *1E/m3=

60,0 32

Trokovi goriva: 35 l/sat * 1,0E/l 35,0 17Trokovi maziva (17,5 % trokova goriva): 35E/sat 0.175 6,0 3

ukupno pogonski trokovi 110,0 58(R) plaa strojara (1 strojar + 1 elektriar) * 9E/sat 18,0 9

sveukupno obaveze, pogonski trokovi i plaa strojara 190,0 100

Pretpostavkom drugih vrijednosti uinka postrojenja mijenjaju se trokovi habajuih dijelova a

sukladno tome i ukupna cijena kotanja radnog sata postrojenja kao i jedinina cijena kotanja

drobljenog materijala:

Uinak (U) postrojenja zadrobljenje kamenog i slinog

materijala (m3/sat):

Cijena kotanja radnog sata

postrojenja (css):(E/sat)Cijena kotanja drobljenog

materijala (ck = css /U): (E/m3)

60 (index 1,00) 190 (index 1,00) 3,17 (index 1,00 ili 1,79)90 (+ 50% ili 0,5x) 220 (1,16) 2,44 (0,75 ili 1,34)

120 (+100% ili 2x) 250 (1,32) 2,08 (0,62 ili 1,11)

150 (+ 150% ili 2,5x) 280 (1,47) 1,87 (0,55 ili 1,00)

Utovariva (Cat 966 F)

Zglobni utovariva CATERPILLAR 966 F Series II snage 164 kW ,

masa 2 t i konstruktivnog obujam (qc) utovarne lopate 3,3 4,1 m3

Satni utroak goriva stroja (Gs) :N0 nazivna snaga motora stroja 164 kWgs specifina potronja goriva 0,2 kg/kW/satke intenzitet potronje goriva (efektivnost rada motora) (0,45 do 0,75) 0,6sm specifina masa goriva 0,84 kg/lGs Gs = (N0 * gs * ke) / sm = (197 kW* 0,2 kg/kW/sat * 0,6) / 0,84 = 24 l/sat

Kalkulativna vrijednost stroja (KVS):tvornika cijena stroja 335.000Ecijena stroja fcco gradilite (+ 25 % tvornike cijene) 418,750Ekupnja na kredit na 5 godina otplate sa kamatama 7% godinje 7% na 5 godinapetogodinj anuitet 5a = 5 * 335.000 * [(1.075 * 0,07) / (1,075- 1)] 415.550 Ekamate (415.550 E335.000E) 80.550Ekalkulativa vrijednosti stroja 418.750E+ 80.550E 499.300E

8/3/2019 tro strojnog rada u gra

26/26

Srednja