Upload
claudia-soldatic
View
6.136
Download
21
Embed Size (px)
DESCRIPTION
impresionizam, slikarstvo, druga polovica 19. st,
Citation preview
Impresionizam
IMPRESIONIZAM
-Najznačajniji umjetnički pokret u 19. st.-Jedan od prvih modernih pokreta u umjetnosti uopće-Utjecao je na formiranje umjetničkih pokreta s prijelaza stoljeća te početka novog –postimpresionizam, simbolizam, fovizam i kubizam-Javio se 60-ih godina 19. st. – nije nastao kao pokret međusobno povezanih slikara-Nije nastao spontano i ni iz čega – oslanja se na tradiciju romantizma te je povukao iskustva čitavog jednog naraštaja slikara
-Eugene Delacroix i slikari romantizma pokazali su da umjetnici imaju pravo slikati obične ljude i trivijalne prizore te da tema umjetničkog djela ne mora biti uzvišena i veličanstvena da bi djelo bilo kvalitetno
-Slikati ono što se doista vidi a ne ono što nalažu konvencije Akademije bio je credo romantista koji su prihvatili i impresionisti
IMPRESIONIZAM
-Slikanje u krajoliku i prirodi postali su popularni već kod barbizonaca i prerafaelita te kod slikara poput Constablea i Corota-Slikanje na otvorenom prostoru – PLEN AIR (fra.) postaje glavna inspiracija impresionista-Temeljna načela sažeo je slikar Eugene Boudin puno prije nego je sam pokret dobio ime
“Sve naslikano izravno na licu mjesta i na mjestu događaja ima takvu snagu, moći i životnost izraza kakva se nikada ne može postići u ateljeu. Tri poteza kistom u prirodi vrijede više nego dva dana rada za štafelajom ”
-bojom su pokušali što je moguće vjernije prenjeti vizualno iskustvo koje oko prenosi mozgu-nastojali su rasčlaniti boje i nijanse zadanog motiva što je moguće točnije te naslikati igru svjetla na površini predmeta
Impresionizam
• Ime su dobili slučajno – po slici Claudea Moneta koju je sam slikar u trenutku nadahnuća nazvao Impresija ili izlazak sunca
• Louis Leroy – likovni kritičar je tu izložbu podrugljivo nazvao izložbom impresionista
Impresionizam• Cilj impresionista je bio uhvatiti
izravan odnos svjetlosti i boje – da bi to ostvarili, slikali su vrlo brzo, kratkim i jakim potezima kista te su zanemarili elemente koji su se do tada na dobroj slici smatrali važnima – besprijekorna kompozicija, ozbiljan sadržaj i završna glazura
• Reakcije publike i kritike – krajnje neprijateljske, optuživalo ih se da ne znaju slikati
• Slikari impresionizma su međusobno veoma različite ličnosti i svaki je razvio vlastiti individualni stil
Eugene Bodin (1824-98)• Sin knjižara, skromnog
porijekla• Počeo je kao trgovac sa malo
umjetničkog pribora• Samouk slikar amater – nije
završio nikakvu slikarsku naobrazbu
• Potpuno se posvetio umjetnosti te je dvije godine u Louvreu precrtavao umjetnička djela
• Shvatio je da atelje nije prihvatljiva alternativa slikanju na otvorenom
• Veliki doprinos pokretu impresionizma
• Manet, Monet, Pissaro i dr. su se povodili za njegovim primjerom
Eugene Bodin• Anvers s vrha
Flandersa, 1871.g
• Htio je zorno predočiti učinak koji svjetlo ima na prizor te na platno što vjernije prenijeti atmosferu koju to svjetlo stvara
• Podsjeća na Vermeera Van Delfta i njegovu sliku Pogled na Delft
Eugene Bodin• Johanes Wermeer Van
Delft; Pogled na Delft, 17
• Prostrano, svijetlo nebo; niski obzor, oblaci koji se ogledaju u vodi
• Razlike su očite: Bodinovo djelo je prozračnije i “lakše”, oblici su nepravilni i nedovršeni, nema jasnoće i mirnoće Van Delfta
Camille Pissarro (1830-1903)• Rodio se u St.Thomasu – roditelji su ga poslali u Pariz na školovanje• 1855.g napušta poslovnu karijeru te se posvećuje umjetnosti• 1859.g. upoznaje C. Moneta te s njim izlaže na Pariškom Salonu• Slikar “krajolika i pejzaža” – to je bio žanr koji mu je postao životna
opsesija• 1870.g. uslijed rata s Prusijom odlazi u Englesku gdje provodi godinu
dana• Na povratku otkriva da su pruski vojnici provalili u njegovu kuću i
uništili mu 20-godišnji rad – slike su koristili kao daščice za hodanje preko blata
• Bila mu je opsesija, kao i mnogim impresionistima, slikati isti motiv u različitim vremenskim uvjetima i različitim dobima dana
• Zanosio se jedinstvom forme i sadržaja koji se postiži takvim načinom slikanja
• Veliki most u Rouenu te Avenue de l´Opera dvije su najpoznatije serije motiva koje slika i do 40-ak puta
Camille Pissarro• Avenue de l´Opera,
snježni dojam, 1899.g.
• Pariška serija posvećena samo ovom motivu sadrži desetak slika
• Avenija na raskrižju ulice St. Honore i trga Theatre Francais
• Prikazan je dojam koji ostavlja padanje snjega na ulicu
• Sjajno je uhvaćeno posebno osvjetljenje što se odražava od neba na ulicu u trenutku razvedravanja
Edouard Manet (1822-83)• Jedan od vođa impresionista
no on o sebi nije nikada tako mislio
• Pokazuje impresionističke karakteristike tek u zreloj fazi
• Nikada nije izlagao na izložbama impresionista
• Imućan pripadnik srednje klase
• Revolucionaran u pariškim umjetničkim krugovima
• Svojim je slikama izazvao skandal na Salonu
Edouard Manet – Doručak na travi
Bar u Foilles-Bergeru
Edouard Manet -Claude Monet slika u svom čamcu
Edgar Degas • Ples je bio iznimno popularna
tema no Degas se za njega zanimao na posve drugačiji način
• Želio je naslikati trenutačan prizor, prikazati težak rad koji stoji iza dopadljivosti koja se prikazuje publici
• Proučavao je plesne pokrete te ih je pokušavao prenjeti na papir i platno
• Na isti način je obrađivao i temu konjskih utrka
• kasnije, kad mu je oslabio vid, bavi se skulpturom
• Svoje plesačice i konje onda modelira u vosku i drvu
• Česta tema su mu i žene prilikom kupanja – nastoji postići efekt virenja kroz ključanicu – ne radi se o izravnom aktu
Edgar DegasNa pozornici
Konjske utrke
Edgar DegasŽena u kadi
• U mladosti se divio Ingersu i Davidu, klasičnom slikarstvu i mitologiji
• U svojim djelima izbjegava mitologiju i pokušava se što više približiti stvarnosti
• Prikazuje ljude kakvi doista jesu, u trenutcima kada rade svakodnevne stvari i kada su posve nezapaženi
Edgar DegasŽena se briše • S lakoćom kombinira boju i
oblik• Nije ga zanimao eksterijer –
jedan je od rijetkih umjetnika koji slika uglavnom u interijeru
• Djela su mu intimnog karaktera
• Težnja naturalizmu i ugođaju ostvarenom samo bojom
Edgar Degas
14. godišnja balerina
Žena u kadi
James McNeill Whistler• Podrijetlom Amerikanac• Smatra se slikarem koji je bio
na rubu impresionizma prije nego li je pripadao samom tom pokretu
• Živio je u Londonu – proveo je većinu života
• Prva slikarska iskustva – Pariz• Pod velikim je utjecajem
japanske umjetnosti čije elemente unosi u svoje slikarstvo
• Utječe na impresioniste i postimpresioniste
Kod klavira
James McNeill Whistler
Ugođaj u crno-sivom – “ Whistlerova majka”
• Nema tipične impresionističke lepršavosti ni upotrebe svjetla karakteristične za impresionizam
• Izolirana pojava u umjetničkom svijetu 2.pol.19.st
• Nadahnut realizmom Coourbeta
Alfred Sisley
Obale Seine blizu Bougivala
• Podrijetlom Englez• Jedan od utemeljitelja
impresionizma• Shvatio kako njegovom
temperamentu najviše odgovara rad u plain – airu
• Zbog rata propao mu je očev posao te se morao uzdržavati prodajom slika
• Stalno se selio – živio je na ladanju izvan Pariza
Alfred Sisley
Čamas za vrijeme poplave u Port-Marlyu
• Slika poplavu koja je zahvatila selo na Seini
• Serija od 6 slika – među najboljima u njegovom opusu
• Istančanost za boje i osjetljivost za svjetlosne efekte sunčevih zraka na zgradama
• Slika trenutak kad se poplava povlači
• Isprekidani potezi kista daju slici polet i teksturu
Claude Monet• Sisley i Monet su od svih
slikara impresionizma najviše ostali vjerni izvornim načelima tog stila
• Počeo je slikati tako što je upoznao Boudina koji je potakao njegov žar za rad na otvorenom
• 60-ih godina Monet odbacuje akademska načela slikanja te se sa Sisleyem i Renoirom usmjerava na rad u prirodi
Mrtva supruga
Monet – Livada u Givernyu
• Selo u kojem je kupio kuću i gdje je uredio raskošan vrt koji je postao tema mnogih njegovih djela
• Slike odskaču zbog istančanosti i raznih nijansi iste boje te različitih kuteva upotrebe kista
Claude MonetLopoči
• Slikao je serije slika iste teme• 4. serije - plastevi sijena,
katedrala u Rouenu, jablani i lopoči
• Promatrao je lopoče u svom vrtu u različita doba dana i pod različitim svjetlom
• Nastojao je prikazati njihov odraz na površini jezera
• Cilj mu je bio uhvatiti jedan trenutak tj. prikazati trenutno stanje nastalo zbog neke prirodne pojave
Pierre Auguste Renoir• Umjetničku karijeru je
započeo kao naučnik za oslikavanje porculana
• Razvio je istančano umijeće koje je kasnije davalo posebnu toplinu njegovim radovima
• Osim impresionističkih slika, istodobno je slikao i konvencionalne akademske portrete koje je prodavao imućnim kupcima
• Monet i Renoir su zajedno radili i često slikali iste prizore
• Eksperimentirali su s mnogim stvarima – bojama – te otkrivali kako boju nanositi na platno brže da bi se postigao efekt svjetlosti
• Pejzaž mu nikada nije bio glavna tema
Pierre Auguste RenoirAkt u krajoliku
• “najjednostavniji motivi su vječni, ničija mašta ne može smisliti ništa bolje”
• Akt je predano slikao cijeli život
• Aktovi nisu nastali kao djela rezultat trenutnog nadahnuća nego su rezultat dugog niza studija i skica
• Poznati su po toplom, ružičastom tonu i bisernom efektu ženske puti – da bi to ostvario, nanosio je sloj po sloj boje u tankim namazima
Pierre Auguste RenoirKupačice
• Prva velika kompozicija
• Tri ženska akta• Trebalo mu je
nekoliko godin ada je završi
• Impresionistički tretman pejzaža
Berthe Morrisot• Pohađala je satove umjetnosti
kod Corrotova prijatelja u čijem je ateljeu radila
• Vješta slikarica, pokazivala je naklonist prema idejama impresionizma
• Upoznala je Maneta 60-ih godina te su utjecali jedno na drugo u slikarskom smislu
• Udala se za njegova brata• Pod njenim utjecajem, Manet
je počeo slikati u plain-airu
• Slika tkz. “ženske teme”• Kućni prizori, majke s djecom
ili prizore iz vrta• Razlozi tome su i društvene
prirode• Razvila je osobitu tehniku –
odbacuje male i pravilne poteze te boju nanosi u snažnim i jasnim potezima koje razmazuje u svim smjerovima
Berthe MorrisotKraj kolijevke U ateljeu
Alfred Sisley
Edgar Degas
Edgar Degas
P.A.Renoir
Berthe Morissot