Inesin Seminar Sa Slikama

SVEUILITE U ZADRUODJEL ZA ARHEOLOGIJU

ANTIKA ARHEOLOGIJA APENINSKOG POLUOTOKA

SEMINARSKI RAD Etruanske grobnice

Luka Modri Ines elendi

Godine, 2011.

Sadraj

I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X.

Uvod Tipovi etruanskih grobnica Faze razvoja etruanskih grobnica Grobnice Villanovskog i Etruanskog perioda Grobnice ranog i srednjeg arhajskog perioda Kasno arhajski period Klasika Helenizam Zakljuak Literatura

I. Uvod Etruanska civilizacija je moderni naziv za civilizaciju koja se je nalazila na podruju sjeverne Italije, otprilike na podruju dananje Toskane. Stari Rimljani su ih zvali Tyrrheni, naziv koji su preuzeli iz grkog Tyrrhenioi dok su se oni sami nazivali Rasenna. Ova civilizacija je trajala od vremena kada se datiraju najranije Etruanske inskripcije oko 700. pr. Kr. do 1. st. pr. Kr. kada je asimilirana u Rimsku Republiku.

Slika 1. Prikaz Etrurije (www.wikipedia.org) Od 7. st. pr. Kr. Etruani su bili strastveni kolekcionari grkih vaza i upravo zbog toga to su ih etruanske grobnice kroz stoljea skrivale danas poznajemo mnogo od najboljih grkih slikanih vaza.1 Takoer, velika koliina domaih umjetnikih djela je bila spremljena u bogatim pogrebima. Posebno u grobnicama 7. stoljea imamo predmete od raznog metala, zlata i srebra, dok je sljedeih stoljea kanon postao fresco slikarstvo na zidovima grobnica. Najbolji primjer antikog zidnog slikarstva je nekropola Tarkvinija.

1

Etruscan Art Otto J. Brendel

II. Tipovi grobnica Grobnice se dijele na Villanovski tip i na Etruanske grobnice. U Villanovski tip spadaju:

Slika 3. Tomba a pozzo (http://povijestokultnog.blogspot.com) Ima okno bunarskog tipa na kojem se nalaze udubine koje omoguuju penjanje i sputanje u grob. U uporabi tijekom zadnja 2 stoljea etr. civilizacije (2. i 1. st. pr. Kr.)

Slika 4. Tomba a fossa (http://povijestokultnog.blogspot.com) Grobovi koji mogu nastati iskopavanjem samoga terena, odnosno kamena ivca i stvaranjem plitkoga pravokutnog izduenog kamenog sanduka, ali ako nije zbog terena bilo mogue napraviti takav grob, onda se on radio od kamenih ploa, odnosno kripa razliite veliine, a

mogli su se raditi ak i od tegula. Tada su se grobni prilozi stavljali unutar groba, s time da se pronalaze i uokolo groba. Tip tog groba se javlja sve do sredine 6. st. pr. Kr. (arhajsko doba).

Slika 5. Tomba a cassone (http://povijestokultnog.blogspot.com) Puno takvih grobova je otkriveno na sjevernoj nekropoli Populonije, na nekropoli Marzabotte. Konstruirani su u obliku sarkofaga, zapravo je sanduk koji imitira oblik sarkofaga, formu koju su inae Etruani prakticirali od razliitih vrsta kamena. Kao i sam sarkofag, taj grob je namijenjen inhumaciji, poklopac je najee u obliku krova na dvije vode. Bio je zatien jednom vrstom maloga nasipa u kojem su se onda mogli nalaziti razni grobni prilozi. Taj sanduk se ukopavao. Bio je u uporabi od 7. do 5. st. pr. Kr.

Etruanske tipovi grobnica su:

Slika 6. Tomba a camere (http://povijestokultnog.blogspot.com) Najea vrsta grobnica na etruanskim nekropolama. Sastoje se od dromosa (pristupni hodnik) koji moe biti postavljen pod razliitim nagibom i grobnih komora, neke vrste sepulkralne odaje. Ponekad se tim grobnim odajama pridruuju neki drugi prostori, poput predvorja ili prostorije sa strane. estu pojavu ovog tipa grobnica objanjava injenica da je Etrurija bogata razliitim vrstama kamena koji je uglavnom mekan, nastao taloenjem i lako ga je obraivati. Na glavnoj nekropoli Tarkvinije, Monterozzi, pored grobnih humaka dominiraju ovakve konstrukcije koje su ukopane u tlo, ne u okomitu stijenu. U ranijim stoljeima su vrlo jednostavnog tlocrta, s jednom ili dvije prostorije, eventualno predvorjem. Mogu imati krov na dvije vode, ili biti ravnoga krova ili s tendencijom da se naznai oblik krova na dvije vode i sredinja greda. Ima i onih mnogo sloenije strukture. Ono to ih karakterizira je da su iz iste te stijene iz koje su izraeni, izraene i kamene klupe, leajevi, uz lateralne zidove samih tih grobnih komora na kojima su bili poloeni sarkofazi ili mrtva tijela na lealjkama. Od tog kamena u kojem su grobnice uklesane izraivani su i ostali elementi vrata, zidovi,stolice tj. lealjke koji su zapravo emitirali arhitekturu etruanskih kua.

Slika 7. Tumul, grobni humak (http://povijestokultnog.blogspot.com) Grobnica s odajom koja se od drugih razlikuje po tome to ima stoasti humak od zemlje ili kamenja kao dodatnu zatitu sepulkralnoj arhitekturi, a sama grobnica je usjeena u tlo. Javljaju se u prvim stoljeima etruanske civilizacije (od 8. do 6. st. ). Ve od kraja 7. st. se pojavljuju grobni humci koji izgledaju kao humci, ali unutar sebe skrivaju odaju krunog tlocrta koja je natkrivena svodom izraenim u tehnici lane kupole. U sredini te dvorane nalazi se jedan etvrtasti pilastar na kojem poiva svod svojom teinom i tu se zapravo moe govoriti o TOLOSU, kupolastoj grobnici. Kao jedan od najpoznatijih primjera grobnice unutar grobnog humka i uope kao jedna od najpoznatijih etr. grobnica je ona Regolini Galassi.

Slika 8. Tombae a dado (http://povijestokultnog.blogspot.com) Pojavljuju se od ranoga 6. st. pr. Kr., pod utjecajem grkog urbanistikog stila koji tei pravilnoj gradskoj planimetriji, u principu ortogonalnog rasporeda gradskih ulica i blokova, npr. kod novoosnovanih gradova Marzabotti i Spina. Pretpostavlja se da su rezultat toga i ovakve grobnice. Neke od njih su moda gornjim dijelom imitirale grobne humke budui da su bile pokrivene nekom vrstom humka i nalikovale na etvrtaste tumule. Takvi su grobovi s nekropole Crocefisso del Tufo iz Orvietta. esto se grade na nain da je donji dio isklesan u kamenu, a tamo gdje kamena nije bilo se grade od kamenih blokova. Uglavnom su karakteristine za 6. st. pr. Kr., pogotovo za 2. pol. tog stoljea. One mogu imati svoju verziju kod grobnica usjeenih u stijene. Od oko 400. g. grobnice dobivaju kocku na ulazu, veu ili manju, paljivije ili manje paljivije isklesanu, negdje je samo proelje isklesano, negdje je na 3 strane isklesana ovisno o kojoj se formi radi, moe se govoriti o pravoj tombi a dado, tombi a semidado ili tombi a falsodado (samo je proelje isklesano u kamenu). Kod najranijih primjera u dnu tog velikog kamenog bloka se nalaze visoka monumentalna vrata s jasno naznaenim nadvratnicima i podvratnicama, kod kasnijih primjera se nalaze lana vrata dok se ulaz u grobnicu nalazi u samom dnu jer su usjeene u stijenu. Te stijene esto se nalaze na padinama samih gradova, ispod akropola.

Slika 9. Tombae a edicola (http://povijestokultnog.blogspot.com) Grobnica sa zabatom. Javljaju se otprilike 1 stoljee od sredine 6. do sredine 5. st. Jednostavne su strukture. Nije hipogej (gr. hypo, gezemlja; podzemni prostor; podrum; grob, grobnica, = katakomba)2 kao ni prave tombae a dado. Svojom strukturom oponaa najjednostavniju kuu s krovom na 2 vode.

Slika 10. Tombae a colombario (http://povijestokultnog.blogspot.com) Ovdje se sahranjuju najsiromaniji stanovnici , u urnama koje se stavljaju u nie. U uporabi od 3. st. pr. Kr. sve do rimskog razdoblja.

2

Definicija preuzeta iz: http://onlinerjecnik.com/rjecnik/strane-rijeci

III. Faze razvoja etruanskih grobnica

Razvitak etruanskih grobnica moemo podijeliti na 4. dijela: 1. Oko 700. godine se pojavljuju monumentalne grobnice usjeene u stijene paralelno s nekim tipovima etruanskih grobnica: pozzetima, fossama i cassone. 2. Pola stoljea kasnije se pojavljuju grobni humci mogu u sebi sadravati grobnice s odajama pravokutnoga ali i drugaijeg tlocrta (npr. krunoga tipa, zapravo neka vrsta tolosa). Zato kada kaemo grobni humak zapravo nismo nita rekli osim kako ta arhitektura izgleda izvana. Meutim, ne znamo nalazi li se unutra jednostavna pravokutna grobnica ili se u njoj nalazi grobnica tipa kua s cijelim nizom odaja i sredinjom dvoranom koja emitira atrij, s lanim svodom ili neto drugo. Tolosi unutar humaka se javljaju uglavnom u sjevernom dijelu Etrurije zato to im je takav izgled postavio sam teren jer oko nekih gradova nema mekih stijena u kojima bi se mogao ukopati grob. Krune dvorane unutar humaka se esto dovode u vezu s mikenskim grobnicama, to su sve samo nagaanja jer se ne moe dokazati povezanost mikenskih grobnica iz 15., 14., 13. st. pr. Kr. i ovih iz 6. st. pr. Kr. Sigurno je da su to bile kneevske, pa ak i kraljevske grobnice. Na jugu su veinom pravokutne grobnice. 3. Oko 600. g. i u prvoj pol. 6. st. pojavljuju se grobnice na visokom podiju koje su esto povezane u nizu du grobnih komunikacija. One potpuno odskau od ranijih etruanskih grobnica. To su najee kockaste grobnice tombae a dado. Mogu stajati potpuno samostalno, sa sve 4 strane slobodne ili biti u nizu. Dva najpoznatija primjera su u Orvietu i Banditaccio nekropoli s utjecajem grkog graditeljstva prvi pokuaj pravilne gradske planimetrije. 4. Oko 400. godine promjene: grobni humci ispadaju iz mode, a poinju dominirati grobnice usjeene u stijene sline onima s poetka etruanske civilizacije. Razlike su: dobivaju monumentalne fasade, proelja kroz koja se ulazi u unutranjost grobnice, a nerijetko se na proelju nalazi jedna struktura koja nalikuje na podij etruanskog hrama, a taj podij je esto jedna kocka koja moe biti samo naznaena na fasadi, moe biti s 3 strane osloboene od stijene u koju je grobnica usjeena, a rijetki su primjeri gdje je osloboena sa sve 4 strane uzimajui u obzir da se kroz ta vrata ulazi dalje u grobnicu. S tom promjenom se polako mijenja i obiaj oslikavanja koji polako izlazi iz mode.

5. Periodizacija etruanskih grobnica Period Caere Cremations- biconical or hut shaped urns; Tumulus II (Tomb of the Beds and Sarcophagi) 7th Century Tomb of Regolini Galassi Tomb of the Hut Tomb of the Five Chairs Tomb of the Painted Lions Tomb of the Olympiads Tomb of the Capitals 600-520BCE Tomb of the Greek Vases Tomb of the Frame Tomb of the Augurs Tomb of the Bulls Tomb of The Jugglers Tomb of the Lionesses Tomb of the Baron The Cardarelli Tomb Tomb of the Painted Vases Tomb of Hunting and Fishing Tomb of the Ship Tomb of the Triclinium 5th Century Tomb of the Polychromes Tomb of the Leopards Tomb of the Chariots Tomb of the Blue Demons Tomb of the Funerary Bed Tomb of the Monkey,Chiusi Tomb of the ducks (anatre),Veii The Campana Tomb,Veii Tarquinia Cremation, Biconical Urns Early trench graves; Others

Villanovan

Mostly cremation

Tomb of the clay (argilla) 520-500BCE Tomb of the Shields & Chairs Tomb Of Giuseppe Moretti

Tomb of the Reliefs 4th-3rd Century Tomb of the Sea Waves Tomb of the Tasmnii Tomb of the Alcoves

Tomb of the Shields Tomb of Orcus

Francois Tomb, Vulci

Slika 2. Preuzeta sa http://www.mysteriousetruscans.com/tombs.html

IV. Grobnice Villanovskog i Orijentalizirajueg perioda Etruria emerged from the Bronze Age with a Villanovska kultura se formirala na podruju Etrurije tijekom bronanog doba u period 9. I 8. st. pr. Kr. Pripadnici villanovske culture su bili ratnici-poljoprivrednici koji su kontrolirali rudnike metalne rude I bili vrsni metalurgi. Svoje mrtve su kremirali, stavljali u urne, te ih pokapali u jame. Poznate su urne s poklopcem u obliku ratnike kacige i posuda. Uz urne naeni su I ostaci raznog orua i oruja, nakita i posua. Tijekom 11. do 10. st. pr. kr. Veina pokopa je bila slina, dok u 9. i 8. st. zbog razlike u prilozima pokopa moemo pretpostaviti nastanak elite. Kako je Etrurija postajala bogatija, tako su njeni stanovnici nosili bogatije predmete sa sobom u zagrobni ivot.

Slika 11-13. Prikaz pokopa i primjeri urna Kako je Etrurija postajala monija I bogatija, skupine sela su se poele udruivati u gradove. Kako su se gradovi poveavali, razvijali, stvorila se potreba za boljom organizacijom, to se odraavalo u novim sistemima imenovanja koje je dodavalo ime klana ili obitelji pokraj osobnog imena. Zbog sve veeg kontakta s Istokom kroz trgovinu na umjetnost su teko utjecali stilovi sa Bliskog Istoka zbog ega sljedei period nazivamo orijentalizirajuim. Trajao je od oko 730. do 580. godine pr. Kr.

Grobnica Regolini Galassi Datira se u 7. st. pr. Kr. Otkrili su je 1836. Sveenik Regolini I general Galassi otkud ime grobnici. Nalazi se kod nekropole Sorbo, putem od Bracciana do Cerveteria. Nekropole kod Etruana su sagraene poput gradova, sa ulicama koje vode do kuamrtvih. Grobnica je poznata po bogatim nalazima Orijentalizirajueg perioda. Originalni tumul je nadograen drugim tumulom tijekom 6. St. doputajui daljnje nadogradnje. Ove periferne grobnice, iako lako dostupne pljakaima grobnica, su sauvale najstariju grobnicu od krae.

Slika 14. Tlocrt grobnice (http://www.mysteriousetruscans.com)

Grobnica je poznata po bogatom sadraju. Npr. bronana posuda sa protomama lavljih ili grifinovih glava koji su bili popularna roba u Etruanskoj umjetnosti 7. stoljea; zlatna fibula, slina kopi osim to je ogromne veliine, bucchero boca sa inskripcijom Etruanskog alfabeta i ostali zlatni i bronani predmeti.

Slika 15.-16. Posuda sa protomama zlatna ploa

Slika 17.-18. Zlatna fibula i bucchero boca

VI. Grobnice ranog i srednjeg arhajskog perioda

Grobnica grkih vaza

Slika 19. Tlocrt (http://www.mysteriousetruscans.com)

Slika 20.-21. Primjer urezanih zidova i grkih vaza (http://www.mysteriousetruscans.com) Nalazi se u tumulu II na nekropoli Banditaccia. Ime dobiva prema velikom broju vaza Atike proizvodnje (86 komada) koji se nalaze u grobnici kao prilozi. Nekoliko su ih napravili kermiar Nicostenes i slikar Ermonax. Tlocrt grobnice je tipa 3 odaje, jedan od najeih tipova na nekropoli Banditaccia.

Grobnica bikova

Slika 22. Prikaz grobnice (http://povijestokultnog.blogspot.com) Datira se oko 540. g. (moe, kao i drugdje biti koje stoljee ranije ili kasnije jer se datacija vri prema stilu, dijelom na temelju pronaenih priloga i usporedbama). Grobnica je usjeena u tlo, ima dromos kojim se dolazi do atrija, iz atrija se ulazi u 2 sepulklarne odaje, veinom male, oko 4,5 x 2,5 m visine, stranje odaje su ak i manje. Otkrivena je 1892. godine, a dobila je naziv prema prikazu dva bika. Tu se vidi podjela zidnih ploha u vie traka; na glavnoj je pria o Ahilu i Troilu. U atriju su bile postavljene klupe uza zid. Atrij je inae koriten za odreene ceremonijalne aktivnosti (u njemu se nije pokapalo) u okviru pogrebnih rituala, kroz atrij se dolazi do tog oslikanog zida i do 2 vrata koja vode u komore.

Slika 23.-24. Prikaz bikova i parova tijekom odnosa

Desni bik nasre na jedan homoseksualni par koji je tamo prikazan, dok lijevi bik stoji nezainteresirano iako je i iza njega implicitna scena u kojoj sudjeluju 2 para. Ima natpis s kojega saznajemo ime vlasnika grobnice, Spurianas. Izmeu vrata je pria o Ahilu i Troilu (Prijamov sin) ta je scena zanimljiva jer je to praktiki jedina scena iz grke mitologije koja je prikazana na arhajskom grobnom slikarstvu u Tarkviniji. Vjeruje se da je ta scena s Ahilom ubaena i zbog toga to su se ve u atiko doba priale prie o njegovoj biseksualnosti. Smisao ovog prikaza je da su Etruani homoseksualnost smatrali kao neto odurno. Inae su Etruani jo i u rimsko doba bili poznati po tome to su bili nemoralni, ene su mogle spavati s kim hoe, ak se I u kasnoj antici pojam Etruanke izjednaavao, uvjetno reeno, s pojmom prostitutke.

Slika 25. Prikaz Ahila i Troila (http://povijestokultnog.blogspot.com) Etruanke se na prikazima pojavljuju i kao goe na banketima, i kao plesaice, pojavljuju se i esto kao dominantne figure koje daju neke darove ili sude. Na zabatima ove grobnice, na ulaznom zidu u komore, se pojavljuju sfinga, himera, Belorofont. Na etr. zidnom slik. ene su obino prikazane kao bijele puti, a mukarci smee ili crvenkaste puti. Zonu glavnog friza i zabatnog iznad vrata odvaja pojas od bogato bojanih traka to e im sve do kraja ostati karakteristika. Detalj s prikazom Ahila koji u zasjedi eka Triola koji je na konju je izmeu vrata. Ispod je friz koji prikazuje drvee koje je simbol prolaska ivota od stabljike sa svega nekoliko grana, do drveta s liem i do stabla golih grana na kojima visi crni vijenac kao simbol smrti.

Grobnica Augura

Slika 29. Grobnica Augura (http://povijestokultnog.blogspot.com) Grobnica Augura nosi ime po 4 prikazane muke figure za koje se pretpostavlja da su mogli pripadati etruanskoj vrsti sveenika, augura, koje su kasnije preuzeli Rimljani. Auguri su proricali budunost prema letu ptica i ivotinjskim organima. Ostale figure koje su prikazane na zidovima predstavljaju osobe koje sudjeluju u tim pogrebnim igrama u ast pokojnika. Tu je prikazana i jedna nerazjanjena igra u kojoj sudjeluje maskirani ovjek pod imenom Fersu koji drai psa da napadne drugog mukarca koji nosi kapuljau. Prikazani su i hrvai i gledatelji. Vrata izmeu dva augura na stranjem zidu simboliziraju ulaz u podzemni svijet. Na ovoj grobnici se dobro vidi podjela na frizove. Donja traka ima funkciju postolja, zatim ide sredinja koju ispunjaju ljudske figure i figure ivotinja. Gornja traka je ukras, na kraim stranama grobnice proiruje se u zabatna polja. Veina tih grobnica ima naglaen dvoslivni krov.

Slika 30. Prikaz augura (http://povijestokultnog.blogspot.com)

Karakteristino je da se ljudske figure odvajaju stiliziranim stabalcima, to e se jo dugo zadrati u etruanskoj umjetnosti (obino na lateralnim, a esto i na kraim stranicama grobnica). Meu Etruanima je vladao obiaj da se u ast pokojnika organiziraju pogrebne igre (slino kao kod Grka), utrke, razne atletske igre U kasnim stoljeima etruanske civilizacijenastaju prikazi najokrutnijih igara borbe zarobljenika do smrti (tako su nastali gladijatori koji potiu od Etruana).

VI. KASNO ARHAJSKI PERIOD

Grobnica lavica oko 520.g. Sa ovom grobnicom ulazimo u kasno arhajski period. Otkrivena je 1871.godine. Komora je zamiljana kao ator od tkanine uvren na drveni kostur ispod kojeg se nalaze tijela pokojnika poloena na leajeve. Takoer se pojavljuju naknadno izraene nie, to je karakteristino za etruanske oslikane grobnice, obino su etvrtastog ili polukrunog oblika u koje se smjetaju sekundarni ukopi. U ovoj grobnici imamo naknadno napravljenu niu. U njoj je urna u kojoj je kremiran sin. Prvo lateralni zidovi nisu bili ukraeni, tek kad je umro sin vlasnika grobnice, oslikani su na duim stranama. Na zabatu glavnog zida prikazane su 2 okrenute lavice, a ispod je krater oko kojeg su plesai. Plesaica je bijelo obojana a plesa crveno Na zidovima je pria o ocu i sinu. Vlasnik je prikazan kako se odmara na lealjci, te su oko njega plesai i krater.

Slika 1http://www.mysteriousetruscans.com/tombs.html

Grobnica lova i ribolova 520./510. g.pr.Kr Otkrivena je 1873.godine. Ima veoma jednostavan tlocrt sa malim dromosom, atrijem i grobnom komorom. Ova grobnica je bila usjeena u stijenu. Posebna je po tome to ima bogatu upotrebu polikromnije, te ovdje vidimo utjecaje jonskog stila, ali prvi prikaz pejzaa u etruanskom slikarstva. Slika na duim stranama atrija prikazuje scene plesa i stabla, a u zabatu je scena lova. U grobnoj komori je slika koja prikazuje morski pejza, brod s kojeg ribari bacaju mree. Sa desne strane je praka, a s lijeve jedan mladi koji skae ili je gurnut u more. U zabatnom polju glavne odaje je prikaz scene banketa tj. zagrobne gozbe. Ovdje otkrivene kosti ene i spaljeni ostaci mukog tijela.

Slika 2http://www.mysteriousetruscans.com/tombs.html

Grobnica barona 510. - 500.g. Naziv je dobila jer su je iskopala 2 njemaka barona, 1827.godine. Takoer se jo naziva grobnica utrke ili grobnica konja jer se vjeruje da su sve osobe koje su prikazane u sredinjem frizu pripremaju za utrku ili sudjeluju ili barem pripremaju nagradu za pobjedu. Jedna ena dri kiliks, mogue da je sveenica, s kojim e nagraditi pobjednika. Na zabatnom frizu su 2 hipokampa (mitski konji sa repom ribe) praeni s 2 crvena dupina. U sreditu je slika ovjeka s pliticom koji obuhvaa malog sviraa frule koji stoje suelice eni koja s potovanjem pozdravlja uzdignuvi obje ruke. Desno i lijevo se nalaze konjanici. Izmeu svakog lika je stablo, bogata vegetacija.

Slika 3 http://www.mysteriousetruscans.com/tombs.html

Grobnica olimpijade 510.g. Otkrivena je 1958.godine. Naena je na nekropoli Monterozzi, te je bila opljakana zbog ega nalazimo skromne nalaze. Na zidovima je prikazan spektar igara od kojih mnoge podsjeaju na olimpijske igre pa je i odatle nastao naziv. Prikazano je bacanje diska, kladiva, trkai, utrke kola i etruanske igre. Takoer na dnu zida su naslikana vrata sa prolazom u Had.


Grobnica titova i stolica Ima kratak dromos sa vanjskim bonim stranicama te tri komore. Ima komore koje su okruene sa krevetima urezanim u zidove te su iznad imale titove u reljefu. Na ulazu su vrata i prozori koji vode do svake komore. Na svakoj su strani uklesane 2 stolice polukrunog oblika. Kreveti sa polukrunim glavama (zavrecima) su oznaavali muke grobove , a sa trokutastim zavrecima za enske grobove.


VII. KLASIKA

Grobnica triklinija 470.g. Otkrivena je 1830.godine. Freske su naene u dosta loem stanju, na sredinjem su prikazana 3 brana para na lealjkama (klinama). Glavni motiv je banket u trikliniju odnosno na 3 lealjke. Na ovoj sceni banketa sudjeluje nekoliko parova te je to dominantna scena. Na lateralnim zidovima su prikazi plesa,a u uglovima zabata se nalaze dvije make. Na kraim stranama su prikazi konjanikih igra. Zbog dekorativnosti i slikarske umjetnost freske upuuje na grkog majstora ili etruanskog majstora kolovanog u grkoj koli. Grobnica sa pogrebnom lealjkom

Ovdje moemo vidjeti valovite zavjese koje kao da vise sa stropa. Na stranjem zidu vidimoogromnu postelju/krevet , te je to centar zida. Nije ostavljeno mjesta za uobiajnu arhitekturi zabata kao to je to sluaj u grobnici lavica. Ova je grobnica prijelaznog tipa iz arhajskog na klasiku.


Grobnica leoparda 470. g.pr.Kr Otkrivena je 1875. godine. Naziv je dobila po prikazu dva leoparda u zabatnom polju. Ova grobnica je poznata po tome to su figure prikazane vie naturalizirano. Na stropu je polikromna ahovnica te u sredini krunice. Na glavnom zidu su 3 kline i na njima brani parovi. Na lateralnim zidovima su scene plesa, banketa, gozbe. Grmovi koji okruuju one sto sjede pri gozbi i one sto plesu nagovjetavaju rajski krajolik


Grobnica kola Strop je oslikan kao ahovnica, te je u sredini ukraena velikim krugovima. Stranji zid ima 3 zone oslikavanja. Gornji dio prikazuje 2 velika banketa, u glavnoj zoni je friz te se vidi kako treneri opremaju konje za utrku kola, jo dok utrka nije poela. Atenska povorka se moe promatrat od polaska do dolaska, te ispod imamo niz velikih banketa na kojem lee ljudi te ih ene posluuju. Na frizu vidimo gledatelje koji prate box i druge gledatelje u publici. Na nekim slikama moe se vidjet da oni igraju morra igru,vode ljubav ili jednostavno prate igre.


Grobnica broda Grobnica brodova datira se u sredinu 5.st.pr.kr, grobnica pokazuje znatan arhaini utjecaj u svom dizajnu. Glavni zid pokazuje tipian banket sceni, s dva gosta na svakoj klini sa robovima i sviraima. Na loe sauvanom zidu se moe vidjeti scena plesa. Na ulaznom desnom zidu je ogroman brod na kojem su ratnici, pa kojem je grobnica dobila ime. Tema grobnice je pod velikim utjecajem prolosti i prosperiteta morske trgovine Tarkvinijeperioda kad je Etruanska mornarica imala dominaciju na Tireninskom moru i izbacila grke iz Alerie. moda grobnica odraava neku enju za vrhuncem prolosti etruana.


Grobnica majmuna 480./470.g Otkrivena 1847.godine.,pronaao ju je Alex Francois u Chiusi-u. Tlocrt je krunog oblika i usjeena je u stijenu. Naziv je dobila po prikazu majmuna na drvu u ulaznoj odaji. Uz to se jo vide prikazi zagrobnih igara u ast pokojniku. Na zidovima se vidi da su takoer i ene sudjelovale u tim igrama, to nam ukazuje na ravnopravnost spolova.


VIII. HELENIZAM

Grobnica plavih demona 380. g. otkrivena je 1985.godine prilikom gradnje ceste. Na nekropoli Monterozzi. Naziv je dobila po prikazu dva demona, jedan plave, a drugi crne boje i nalaze se na lateralnom zidu. Plavi demon je prikazan na stijeni sa 2 zmije u rukama, a crni nasre na njega. Na zidu se prikazuju lovake scene i zagrobni banket sa 4 ili 5 parova na lealjkama. Zanimljivo je da je na desnom zidu prikaz Haruna u brodu koji prevozi due i u ruci dri kljueve podzemnog svijeta.


Grobnica titova kraj 4.st.pr.Kr Otkrivena je 1870.godine, na Cerveteriju, na cesti koja od Tarkvinije vodi prema moru. Naziv je dobila prema stranjem zidu grobnice na kojem su prikazi velikih okruglih titova. Grobnica prikazuje lanove Velcha obitelji. Vlasnik grobnice Larth (ili Laris) je prikazana sa svojom enom Veliom koja mu dodaje jaje. Iza njih su prikazani predaci Lartha, uokolo likova se nalaze njihova imena.

Francois grobnica 350.g.pr.Kr Otkrivena je 1857.godine., otkrio ju je talijanski arheolog Alessandro Francois i francuski povjesniar Adolphe Nol des Verges. Nalazi se na nekropoli Ponte Rotto u Vulci. Ima dromos, 3 prostrane komore i glavni dio grobnice. Dvorana je u obliku okomita slova T i ima 7 cela koje su sve osim zadnje trapezoidne. Scene su iz grke umjetnosti i stvarne scene iz povijesne zbilje 4.st.pr.Kr., a to su ratovi s Rimom. Na lijevom zidu od ulaza su prikazani Ajax, Casandra, Fenix (Ahilov mentor) i Nestor iz Pila. Zatim pokolj trojanskih zarobljenika, ljudska rtva Patroklu i etruanski bogovi podzemlja Vanth i Harun. Vlasnik je bio Vel Saties pa se jo po njemu zove "tomba dei Saties".


Grobnica orka/podzemnog svijeta Otkrivena je 1868.godine., na nekropola Monterozzi. Ona je najvanija grobnica helenistikog perioda. Ima 2 odaje (Orca I - 470 - 450.g.; Orca II - 325.g.) Grobnica orka je prvo bila sagraena u sredini 4.st. te je naknadno poveana. U 1. Odaji imamo prikaz banketa koji je slabo sauvan, zatim prikaz glave ene (Velia) koja je prikazana u svijetlom profilu na tamnoj pozadini. Pored nje je bio krilati demon Harun prepoznajemo ga jer je prikazan sa bradom i crvenom tunikom, plastom i munjom u ruci. Grob je pripadao Spurini i prisjea se bitke kod Sirakuze U 2. odaji imamo takoer prikaz Haruna, uvara grobnice, zatim kiklop za kojeg se prvo mislilo da je to Ork, tek kad su otkrili grobnicu otkrili su da je kiklop. Jo imamo scene Hada i Perzefora, ratnik Geryon, Agamemnona u podzemnom svijetu i Tiresija i Tezej pod prijetnjom demona.


Grobnica tifona 2-1.st.pr.Kr Otkrivena je 1832.godine. Ova grobnica je rijetki primjer slikartva kasno etruanskog perioda pod rimskom vlau. Grobnica je jedna od najveih na nekropoli Monterozzi, a pripadala je obitelji Pumpu.. ima dugi dromos i dvije lateralne cele. Glavni prikaz je tifon po kojem je grobnica dobila ime, ali ima i drugih podzemnih boanstva.

ZAKLJUAKEtruanske grobnice su najznaajnija i najbolje ouvana kategorija spomenika preko kojega moemo pratiti poetak i razvoj etruanske civilizacije. Najbolji primjeri nalaze se u Cerveteriju i Tarkviniji. Njihove grobnice istovrsne su sa graevinama Male Azije, Grke, Cipra itd. One su zrcalo razvijene vizije grada mrtvih pored grada ivih. Ima, pored rimskog, najbolje sauvano zidno slikarstvo antikog perioda. Ovi grobovi su nam takoer znaajni jer nam pokazuju posljednje razdoblje etruanske umjetnosti te posljednje razdoblje njihove neovisnosti. To nam pokazuju ove zadnje grobnice kao to su grobnica tifona i grobnica orka. Prema grobnicama moemo vidjeti da se istie ravnopravnost spolova kako u njihovom ivotu tako i u pokapanju.

LITERATURA A. Boethius, Etruscan and early roman architecture, London, 1978., 931.; 64-75; 123 i d.; 178 183. O. J. Brendel, Etruscan Art, Harmondsworth 1978. (ili neko drugo kasnije izdanje) V. Poulsen, Etrurska umetnost, Beograd 1976. (prijevod s njemakog) http://www.mysteriousetruscans.com/tombs.html 8.11.2011 http://povijestokultnog.blogspot.com/2011/07/etruscanske-grobnice.html 8.11.2011

Documents

Inesin Seminar Sa Slikama