infoKOM FEBRUAR 2011 - komorabih.bakomorabih.ba/dokumenti/infokom/infokom-38.pdf · platnog prometa u BiH ... dnih deset godina sistem je radio u punom kapacitetu, ... ti godina početka

Uvodnik

Cijenjeni čitaoci

imajući u vidu naglašenu složenost političke situacije u zemlji i iščekivanje formiranja nove vlasti, u ovom izdanju InfoKoma osvijetlit ćemo pozitivne teme sa kojima je počela 2011. godina.

Jedan od događaja koji je zaokupio pozornost javnosti, posebno medija, jeste održana prezentacija vanjsko-trgovinske razmjene Bosne i Hercego-

vine sa zemljama svijeta u 2010. godini. Ohrabruje činjenica da je, uprkos brojnim opterećenjima sa kojima se suočava privreda Bosne i Hercegovine, zabilježen porast izvoza za oko 30% u odnosu na prošlu godinu.

U organizaciji Vanjskotrgovinske komore BiH/Agencije za promociju izvoza – BHEPA, uz podršku partnera SIPPO i USAID – Firma, proiz-vođači namještaja iz naše zemlje su prvi put učestvovali na najvećem svjetskom sajmu namještaja IMM – Cologne 2011. Bosanskoherce-govački izlagači su se kući vratili s nagradom za inovacije u dizajnu, koja je pripala profesoru Akademije likovnih umjetnosti Salihu Teskeredžiću. Novi kontakti, dogovorena saradnja i nagrade potvr-đuju da Bosna i Hercegovina ima šta ponuditi evropskom tržištu namještaja.

Još jedno vrijedno priznanje Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine: Svjetska federacija komora – WCF, u kojoj sudjeluje 1.500 komora iz 125 zemalja svijeta, odabrala je predstavnika Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine kao pridruženog člana Generalnog vijeća WCT-a. To će omogućiti Vanjskotrgovin-skoj komori Bosne i Hercegovine doprinos u radu i unapređenju komorskog sistema.

Na stranicama ovog izdanja donosimo još mnogo tema i zanimljivosti.Čitajte InfoKom!

UrednicaAlmira Huseinović

InfoKOMBroj 38Februar 2011.

Izdavač:VANJSKOTRGOVINSKA /SPOLJNOTRGOVINSKAKOMORA BOSNE I HERCEGOVINE

Urednica:Almira Huseinović

Vanjski saradnici:Elvira Ahmetović, savjetnikDuda AdžovićČedomir SpasojevićAlmir Terzić

Lektor:Loris Zubanović

Adresa:Vanjskotrgovinska komora BiH- INFOKOMBranislava Đurđeva 1071000 Sarajevo

Kontakt:Almira HuseinovićT: +387 33 566-272F: +397 33 214-292E-mail: [email protected]

Dizajn i priprema:Vedad Voloder

Štampa:BEMUST d.o.o.

Tiraž: 2000

InfoKOM - Broj 38 - februar 2011. 3

11Bh. industrija namještaja – Tradicija za budućnostU organizaciji Vanjskotrgovinske komore BiH/Agencije za promociju izvoza BHEPA, uz podršku partnera SIPPO i USAID Sida Firma, šest bh. proizvođača namještaja dobilo je priliku izlagati i uče-stvovati na najvećem svjetskom sajmu namještaja, IMM – Cologne 2011. Izlagači su se kući vratili s vrijednim trofejem – nagradom za inovacije u dizajnu, koja je pripala profesoru Akademije likovnih umjetnosti Salihu Teskeredžiću. Proizvođači namještaja uspješno su zakoračili i na tržište Velike Britanije.

14EKSKLUZIVNO: Gazprom o snabdijevanju gasom i budućim ruskim investicijama u BiH

Gazprom najavljuje da će u ovoj godini početi geološka istraživanja na teritoriji Bosne i Hercegovine, preciznije na području Tuzlanskog i Livanjskog kantona. Vrijednost projekta geološkog istraživanja tokom prve etape iznosi najmanje 50 miliona američkih dolara.

16INTERVJU: Ambasador Roderick Moor, prvi zamjenik visokog predstavnika u BiH

Tri inicijative koje bi dale ogroman poticaj bh. privredi stoje već godinama, jednostavno zato što stranački lideri ne mogu ili neće da se dogovore oko njihovog provođenja. To su usvajanje jedinstvenog Zakona o obligacijama, uspostavljanje jedinstvenog sistema supervizije banaka i formiranje državnog socijalno-ekonomskog vijeća, kaže, između ostalog, u intervjuu za InfoKom ambasador Roderick Moor, prvi zamjenik visokog predstavnika u BiH.

20Federacija BiH nespremna krenula u fiskalizaciju?U januaru ove godine fiskalizaciju izvršilo 2.219 poreznih obveznika. Inspektori Porezne uprave susreću se sa problemima na terenu oličenim u prodaji nekompletnih fiskalnih uređaja od strane proizvođača/zastupnika, u kvarenju fiskalnih uređaja, tehničkoj nespremnosti servisa i nedovoljnoj obučenosti servisera. Protivnici fiskalizacije tvrde da će “maslo” od fiskalizacije i najveći profit pripasti dilerima fiskalnih kasa, te da je i u ovom slučaju presudan bio interes velikih trgovačkih lobija.

25Rekordan izvoz u 2010.Iako teške posljedice recesije još uvijek opterećuju privredu Bosne i Hercegovine, u 2010. godini ostvareni su respektabilni rezultati u vanjskotrgovinskoj razmjeni. Pozitivni trendovi iz druge po-lovine 2009. godine su nastavljeni i dodatno poboljšani, što je rezultiralo rekordnim vrijednosti-ma izvoza i zadržavanjem uvoza na znatno nižem nivou od onoga iz 2007. i, pogotovo, katastro-falne 2008. godine. Značajan uticaj svakako su imale i više cijene naših vodećih izvoznih proiz-voda na svjetskom tržištu pa je stopa količinskog povećanja izvoza tih proizvoda nešto niža, ali ni ta činjenica ne umanjuje realnost izvozne ekspanzije i ubrzanog povratka vodećih izvoznika punoj uposlenosti kapaciteta.

28Do CE znaka na jednostavniji načinEvropska komisija je pokrenula novu informativnu kampanju i novu web stranicu u kojima se na jednostavan način potrošačima i proizvođačima pojašnjava uloga i značenje CE znaka. Ova strani-ca može poslužiti i kao vodič onima koji se bave CE označavanjem da korak po korak implementiraju proceduru postavljanja ove poznate oznake.

IIIIzdvajamo iz sadržaja....

>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>

>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>

>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>

>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>

>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>

4 InfoKOM - Broj 38 - februar 2011.

Deset godina od reforme platnog prometa u BiH

Petog januara navršilo se deset godina od reforme platnog prometa u BiH, što je naj-uspješnija reforma u bankarskom sektoru i jedna od najuspješnijih u BiH. Reforma platnog prometa provedena je u rekordnom roku i BiH je prva zemlja u okruženju koja je u potpunosti prešla na novi sistem, iako su neke druge zemlje počele s reformom znatno ranije. U BiH 5. januara 2001. go-dine platni promet je prenesen iz zavoda za platni promet u komercijalne banke i Centralnu banku BiH (CBBiH). U pretho-dnih deset godina sistem je radio u punom kapacitetu, bez ikakvih problema i za to vrijeme je procesirano oko 233 miliona međubankarskih transakcija (5,4 miliona RTGS i 227,6 žirokliring) u vrijednosti od 438,8 milijardi KM (334,5 milijardi KM RTGS i 104,3 milijarde KM žirokliring), saopćeno je iz CBBiH.

Usvojen Ekonomsko-fiskalni program

2011-2013.

Vijeće ministara BiH je usvojilo Ekonom-sko-fiskalni program (EFP) 2011-2013. godine, koji će biti dostavljen Evropskoj komisiji. Ekonomsko-fiskalni program za 2011. godinu predstavlja pripremu za Pret-pristupni ekonomski program i obavezan

je dokument za zemlje kandidatkinje za članstvo u EU. U programu se, između os-talog, navodi da bi 2011. godina trebala bi-ti godina početka ekonomskog oporavka BiH uz očekivani ekonomski rast od 3,2 posto. Dodaje se da bi realni rast izvoza i uvoza trebao biti oko 10 posto. U ovoj go-dini očekuje se i početak oporavka priliva stranih investicija, nakon dvogodišnjeg pa-da. Ovi pokazatelji trebali bi dovesti do po-rasta zaposlenosti i rasta privatne potrošnje.

Sredstva za edukacija potrošača u RS

Ministarstvo trgovine i turizma RS odobri-lo je 56.800 KM za osam udruženja potro-šača koja će realizirati projekte u oblasti in-formiranja i edukacije potrošača. Iz resor-nog ministarstva saopćeno je da je cilj ovog projekta da se građani upoznaju s osno-vnim potrošačkim pravima i obavezama te da saznaju kome se mogu obratiti i na koji način se mogu zaštititi ukoliko smatraju da je povrijeđeno neko od njihovih potroša-čkih prava. Smatraju i da je od općeg inte-resa da se pažnja javnosti usmjeri na pro-blematiku zaštite prava potrošača, i to ak-tivnim djelovanjem i medijskim istupanjem kako predstavnika udruženja potrošača tako i predstavnika vladinog sektora.

Na povezivanje staža čeka 10.000 radnika u RS

Trenutno oko 10.000 radnika u RS, čija su preduzeća otišla u stečaj, čeka na povezi-vanje radnog staža i naknadu za nezaposle-nost Zavoda za zapošljavanje RS. Od 2004. do sada zbrinuto je oko 45.000 radnika u okviru programa socijalnog zbrinjavanja,

koji obuhvata uplatu za penzijsko-invalid-sko osiguranje i naknadu za nezaposlenost, ističu u Savezu sindikata RS.

„Još 30 preduzeća u RS priprema se za stečaj u ovoj godini, a to podrazumijeva još nekoliko desetina hiljada nezbrinutih ra-dnika“ – rekao je Danko Ružičić, predsje-dnik Sindikata tekstila, kože i obuće RS i član zajedničke komisije Saveza sindikata RS.

Ogromni gubici zbog zabrane upotrebe eura

Federacija BiH bespotrebno gubi ogroman novac zbog odredaba novog Zakona o de-viznom poslovanju kojim se onemogućava upotreba eura kao sredstva plaćanja u ma-loprodaji, tvrde turistički radnici i bankari. Novim Zakonom o deviznom poslovanju FBiH, koji je na snazi od augusta prošle godine, precizirano je da se plaćanje, na-plaćivanje, prenos i isplata u FBiH vrši u KM. Prema podacima Ministarstva finan-sija FBiH, do kraja prošle godine stigla su samo dva zahtjeva za otvaranje mjenjačni-ca. Predsjednik Udruženja hotelijera i re-storatera BiH Amir Hadžić kaže da turi-stički radnici trpe velike štete zbog primje-ne novog zakona.

Reprogramiranje duga koncesionarima

Vlada Tuzlanskog kantona dala je sagla-snost na anekse ugovora kojima se produ-žavaju Ugovori o koncesijama koje Mini-starstvo industrije, energetike i rudarstva ima potpisane s rudnicima Kreka, Đurđe-vik i Banovići. Aneksima je predviđeno da se ugovori produžavaju do 31. decembra ove godine. Odobreno je reprogramiranje zaključno sa 31. decembrom 2010. godine, odnosno na period od 12 mjeseci, s tim da su koncesionari dužni uplatiti prve rate re-programiranog duga odmah nakon potpi-sivanja protokola.

Izgradnja modernog ekološkog staklenika

Tim inovatora RS Krov i Poljoprivredni kombinat Beograd (PKB) potpisali su protokol o zajedničkom ulaganju u izgra-


dnju najmodernijeg ekološkog stakleni-ka u Srbiji, gdje bi se proizvodila zdrava organska hrana. Član tima inovatora, koji je u decembru dobio titulu tehnolo-škog inovatora RS za izum savremenog ekološkog staklenika Zoran Jolović re-kao je Srni da su partneri danas posjetili lokaciju na Kosmaju u Srbiji, gdje bi tre-balo da bude izgrađen staklenik površi-ne gotovo 4.350 metara kvadratnih, kao moderna fabrika za proizvodnju hrane.

Predviđen ekonomski rast u BiH 2,2 posto

„Ekonomski rast u BiH u ovoj godini iz-nosit će 2,2 posto, ali značajnijeg napret-ka neće biti bez velikih reformi“ – rekao je rezidentni predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda u BiH Milan Suc.

„Izvoz se popravio i to uglavnom zbog povoljnih trendova u cijenama si-rovina, najviše metala i aluminija. Doma-ća potražnja ostat će ograničena zbog stagniranja plata, nepovoljne perspektive zapošljavanja, zastoja u kreditnom rastu i fiskalne konsolidacije“ – istakao je Suc.

On je naglasio da se ekonomija BiH počela oporavljati, ali je situacija i dalje nestabilna, dodajući da povratak snažni-jem i održivom rastu ekonomije zahtije-va pouzdane javne finansije, čvrst ban-karski sistem, te bolje poslovno okruže-nje. Suc je upozorio da nepovoljno po-slovno okruženje u BiH obeshrabruje in-vesticije i urušava mogućnost privatnom sektoru da raste i zapošljava te dodao da se mora pokrenuti privatizacija u FBiH i nastaviti sa restrukturiranjem javnih kom-panija.

„Drina“ ostvarila povoljne rezultate

Direktor Šumskog gazdinstva „Drina“ iz Srebrenice Ratko Majstorović izjavio je da je ovo preduzeće ostvarilo prošlogodišnji plan sječe šumskih sortimenata sa 95 po-sto i da očekuje pozitivan poslovni rezul-tat za 2010. godinu.

„Plan sječe drvne mase od 64.269 me-tara kubnih ostvaren je gotovo u cijelosti, plan izvoza trupaca i ogrevnog drveta iz šume na lagere realiziran je u iznosu od 53.695 kubnih metara, a kupcima je ispo-ručeno 58.602 metra kubna drvnih sorti-menata, što je također blizu planiranog obima“ – rekao je Majstorović.

EBRD lani investirao u BiH 190 miliona eura

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) investirala je u BiH prošle godine 190 mili-ona eura u 14 projekata, saopćeno je iz ove banke. U isto vrijeme, EBRD je u Srbiju in-vestirao 598 miliona eura u 31 projekat.

„EBRD je prošle godine finansirao re-kordan broj projekata i značajno povećao sveukupne investicije, reagujuću na uticaj globalne ekonomske krize na zemlje u koje investira. Broj potpisanih projekata pove-ćan je za četvrtinu: sa 311, koliko je bilo 2009. godine, na 386 u sklopu pojačanih napora banke da podstakne proces eko-nomskih reformi, posebno u manje razvi-jenim zemljama Kavkaza, centralne Azije i zapadnog Balkana“ – navodi se u saopće-nju EBRD-a.

Sveukupna vrijednost investicija EBRD-a dostigla je rekordnih devet milijardi eura u poređenju sa 7,9 milijardi godinu dana ranije.

Tušnica će isporučiti 22.000 tona uglja

Livanjski rudnik uglja Tušnica potpisao je ugovor sa Elektroprivredom BiH o isporu-ci 22.000 tona mrkog uglja za Termoelek-tranu Kakanj u 2011. godini, potvrdio je direktor rudnika Niko Barać. Prema nje-govim riječima, ugovor koji je potpisan 23. decembra prošle godine zahvaljujući soli-darnosti i razumijevanju Elektroprivrede BiH za tešku situaciju koja prijeti zatvara-nju Tušnice znači održavanje ovog predu-zeća i finansijsko poslovanje na tzv. nuli. Barać je rekao novinarima da je tražio da se ugovorom predvidi isporuka 35.000 to-na uglja jer bi to livanjskom rudniku omo-gućilo pozitivno poslovanje u tekućoj go-dini, ali da taj zahtjev Elektroprivreda BiH nije mogla da prihvati.

Brojke540 novih Dacia vozila našlo se na domaćim ce-stama u 2010. godini, od čega 521 putničko i 19 privrednih. Zahvaljujući tome, zabilježen je porast prodaje u odnosu na 2009. godinu od gotovo 61 posto.

2.441 ugovor o koncesijama je do sada upisan u Registar koncesija u Republici Srpskoj. Od toga čak 114 odnosi se na izgradnju malih hidroelektrana, a najviše ih je upisano u Doboju.

70.000 posjetilaca imao je lani Nacionalni park Kozara. Posjete su, uglavnom, bile izle-tničke i jednodnevne i mahom organizi-rane u ljetnim mjesecima.

30 radnika tražio je RMU Zenica na javnom pozivu za prijem u radni odnos na odre-đeno vrijeme (šest mjeseci), od kojih će 25 biti raspoređeno na poslovima kopa-ča u pogonu Stara jama, a pet na istim poslovima u pogonu Stranjani.

136 prodatih vozila, odnosno 119 putničkih i 17 privrednih, imao je Nissan na tržištu BiH u prošloj godini, što predstavlja po-većanje od gotovo 135 posto u odnosu na 2009. godinu. 3,8 milijardi KM bila su ukupna dugovanja bankama u RS u prvih devet mjeseci 2010. godine. Od tog iznosa po 1,9 milijardi KM duguju preduzeća i stanovništvo. 75 posto iznosilo je povećanje štednje Bal-kan investment banke u protekloj godini u odnosu na 2009. godinu, saopćeno je iz ove banke.

58 posto vozila Renaulta prodato je u prote-kloj 2010. godini na bh. tržištu, u odnosu na 2009. godinu, saopćeno je iz te kom-panije.

50 novih radnika zaposlit će teslićka fabrika za proizvodnju gornjih dijelova obuće i gotove obuće Škrebić Company, rekao je direktor i vlasnik ovog kolektiva Dragutin Škrebić.

201.000 KM za podsticaj poljoprivredi planira izd-vojiti Općina Novi Grad Sarajevo u 2011. godini iz općinskog budžeta.

28,3 posto porastao je u 2010. izvoz iz BiH i ostvaren je u vrijednosti od 7,96 milijardi KM, dok je uvoz iznosio 13,6 milijardi KM, što je više za 10,2 posto.


U CRNOJ GORI 14.110 PREDUZEĆA U BLOKADI

U Crnoj Gori je krajem decembra prošle godine u blokadi bilo oko 14.110 preduze-ća i građana koji obavljaju djelatnost, što je za 2,36 posto više nego u novembru, pokazuju podaci Centralne banke. Kra-jem decembra evidentirano je 53.860 pre-duzeća i građana koji obavljaju djelatnost ili 0,47 posto više nego u prethodnom mjesecu. Vrijednosni iznos duga po osno-vu blokade iznosi 253,92 miliona eura i u odnosu na novembar povećan je za 6,94 posto, navodi se u izvještaju Centralne banke Crne Gore. Koncentracija duga je, kako se dodaje, relativno velika, tako da deset najvećih dužnika, odnosno 0,07 od-sto ukupno evidentiranih, učestvuje sa čak 20,82 odsto u cijelom dugu. Njihova blokada iznosi oko 52,88 miliona eura.

GOSTI SAMI ODREĐUJU CIJENE U KAFIĆU U PRAGU

Vlasnik jednog kafića u Pragu došao je nanekonvencionalnu, ali veoma uspješnu ideju kako da napuni svoj lokal – pustio je goste da sami određuju cijene pića i jela.

„Nisam imao mušterije niti sam mo-gao da privučem nove pa sam morao ne-što da smislim. Sada je svakog dana puno“ – kaže 42-godišnji Ondrej Lebovski, vla-snik kafića Big Lebovski, prenose agencije.

Gosti ovog lokala sami određuju cije-nu pića, hrane, pa čak i suvenira, postera, knjiga, igračaka i kutija šaha koji se tu prodaju. Lebovski, koji je svoj kafić nazvao po kultnom filmu braće Koen, primjenju-je svoj novi “cjenovnik” od augusta. Od tada više nema problema s mušterijama niti razmišlja o zatvaranju lokala.

HRVATSKA OSNIVA UDRUŽENJE VINARA

U Hrvatskoj privrednoj komori u Zagre-bu danas će se održati osnivačka skupšti-na Udruženja vinarstva. Osnivači žele da Hrvatska bude prepoznata kao vinska zemlja pa će udruženje raditi na razvoju međunarodne strategije, rastu proizvo-dnje te prilagođavanju ovog sektora zako-nima i načinima finansiranja u EU.

INTENZIVNIJA SARADNJA SLOVENIJE I CRNE GORE

Slovenija će intenzivirati saradnju s institu-cijama Crne Gore koje su u procesu euro-atlantskih integracija i tako poboljšati si-gurnosnu, političku i privrednu saradnju između dviju država, izjavio je ambasador Slovenije u Crnoj Gori Jernej Videtič u ra-zgovoru sa predsjednikom Crne Gore Fili-pom Vujanovićem. Predsjednik Vujano-vić je naglasio da će ove aktivnosti doda-tno unaprijediti odličnu saradnju sa Slove-nijom i u području evropskih integracija.

SRBIJA U JUNU UVODI ENERGETSKE PASOŠE

Svi koji budu željeli da u Srbiji zidaju nove objekte, od 1. juna morat će priložiti elabo-rat o energetskoj efikasnosti da bi dobiligrađevinsku dozvolu. Tako će sve zgrade podignute poslije ovog datuma imati ener-

getske pasoše, koji će pokazivati koliko gra-đevina troši energije za zagrijavanje, hla-đenje i održavanje i koliko bi moglo da se uštedi. Ovo predviđaju pravilnici o ener-getskoj efikasnosti i energetskoj certifika-ciji zgrada. Ovaj dokument predviđa da će graditelji do početka juna prilagati elaborat o energetskoj efikasnosti po svojoj volji, aliće to ubuduće biti obavezan dio dokumen-tacije.

VARTEKS PRODAJE ROBNE KUĆE I PROSTORE

Radi smanjenja kreditne izloženosti i sta-bilizacije likvidnosti, Varteks prodaje dio robnih kuća i poslovnih prostora. U cilju stabilizacije poslovanja te stvaranja pre-duvjeta za održiv razvoj poslovanja u bu-dućnosti, Varteks je još početkom prošle godine javnosti predstavio integralni plan poslovnog i finansijskog restruktu-riranja, koji se uglavnom oslanja na vla-stite resurse, što jednim dijelom uključu-je prodaju nekretnina, pojašnjavaju u najvećoj hrvatskoj tekstilnoj kompaniji. U skladu s tim, a prema ranije utvrđenoj dinamici, u postupku prodaje su Varte-ksove robne kuće u Varaždinu i Rijeci, kao i poslovni prostori u Puli, Daruvaru, Garešnici, Kutini i Ivancu.

KINESKI KAPITAL ULAZI I U NORVEŠKU

Norveški konglomerat Orkla prodat će dio svog poslovanja kineskoj grupaciji Natio-nal BlueStar. Radi se o jednom od najvećih industrijskih preuzimanja na evropskom tlu od strane kineskog kapitala, a BlueStar će za grupu Elkem platiti dvije milijarde dolara. Posao je dogovoren uprkos snažnim razmimoilaženjima službenog Pekinga i Osla u vezi sa lanjskim dobitnikom Nobe-love nagrade za mir, kineskim disidentom

nudnog poravnanja, izvještaj o finansijskom stanju i poslovanju te plan finansijskog re-strukturiranja.

DOGOVORENA SARADNJA GAZPROMA I JAPANA

Najveći svjetski proizvođač plina Gazprom i Japan potpisali su sporazum kojim se utire put gradnji postrojenja za prirodni plin u ruskoj pacifičkoj regiji, objavio je Gazprom. Sporazum o saradnji predviđa zajedničku izradu inženjerskog nacrta u 2011. godini za gradnju postrojenja za ukapljeni plin u blizini Vladivostoka, sa-općila je kompanija nakon potpisivanja sporazuma s japanskom Agencijom za prirodne resurse i energiju. Stranke će, ta-kođer, istražiti mogućnost pilot-projekta kompresije prirodnog plina u Vladivosto-ku za potrebe naknadnog pomorskog transporta i organizacije proizvodnje plin-skih hemikalija, objavio je Gazprom.

PONUDE ZA TELEKOM SRBIJE DO 21. MARTA

Rok za dostavljanje ponuda za kupovinu 51 posto akcija Telekoma Srbije produžen je do 21. marta 2011. godine i to na pri-jedlog privatizacionog savjetnika, kako bi se zainteresiranim kompanijama dalo dovoljno vremena za sastavljanje ponu-da, saopćilo je Ministarstvo finansija Sr-bije. Ako za kupovinu akcija Telekoma Srbije, koji posjeduje i telekomunikacio-ne kompanije M:tel u Crnoj Gori i Tele-kom Srpske u BiH, odnosno u RS, bude više ponuda, bit će organizirana aukcija pred TV kamerama, a kupac će biti kom-panija koja ponudi najveću cijenu. U slučaju da stigne samo jedna ponuda, bit će vođeni direktni pregovori sa tom kom-panijom. Vlada Srbije odredila je da mi-nimalna početna cijena za prodaju 51 po-sto akcija Telekoma Srbije bude 1,4 mili-jarde eura.

Liuom Xiaobom. Naime, Kina je bila od-godila trgovinske pregovore sa Norveškom nakon što je Xiaobo osvojio nagradu.

MAKEDONIJA OTVARA FABRIKE U INOSTRANSTVU

Uprkos globalnoj krizi i recesiji, povećava se broj makedonskih kompanija koje grade fabrike i proizvodne pogone u inostran-stvu, piše skopski dnevnik Nova Makedo-nija. List navodi da se zbog geografske bli-zine najčešće investira u susjednim zemlja-ma Srbiji, Albaniji i Bugarskoj, ali da make-donskih pogona ima i u Iranu, SAD-u i Švicarskoj. Skopski farmaceutski gigant Alkaloid, kao izvozno orijentisana kompa-nija, u potpunosti je fokusirana na izgra-dnju svojih pozicija na svjetskom tržištu, zbog čega je otvorila 14 podružnica u regi-onu, EU, Rusiji i Zajednici nezavisnih dr-žava te SAD-u.

Kompanija je u Srbiji, najprije u Zemu-nu, a zatim u Beogradu počela sa proizvo-dnjom lijekova. Fabrika lijekova Alkaloid u Beogradu se prostire na ukupnoj površini od 916 kvadratnih metara i u njoj je više od 60 zaposlenih.

VLADA SLOVENIJE SPAŠAVA SCT

Vlada Slovenije je razmatrala mjere za sa-naciju građevinarstva, od kojih se dio od-nosi na najveće slovensko građevinsko pre-duzeće SCT koje je na rubu stečaja. Kapital SCT-a je u 2010. godini smanjen za 95,6 miliona eura, što se vidi iz prijedloga tog preduzeća za početak prinudnog poravna-nja, objavljenog na internet stranici sloven-ske Agencije za javnopravne evidencije i usluge. SCT je, kako stoji u prijedlogu, 30. septembra 2010. godine bio u minusu od 45 miliona eura te je zaključio da je plate-žno nesposoban i zato je krajem 2010. go-dine podnio Okružnom sudu u Ljubljani prijedlog za početak postupka prinudnog poravnanja. Sud je odlukom od 3. januara pozvao SCT da u roku od petnaest dana dopuni prijedlog za početak postupka pri-

Brojke500 miliona korisnika u oblasti mobilne tele-fonije velike brzine dostigao je švedski proizvođač telekomunikacione opreme Eriksson u 2010. godini, prenijeli su fran-cuski elektronski mediji.

288 povjerilaca slovenskog Prevent Globala pri-javili su potraživanja koja iznose 69,9 miliona eura, a stečajni upravitelj Boris Kastivnik pri-znao je potraživanja u vrijednosti od 62 mi-liona eura.

3,8 posto rasta bruto domaćeg proizvoda u re-gionu centralne i istočne Evrope ove godine prognoziraju analitičari UniCredit banke, dok je lani on bio 3,6 posto.

350.000 nezaposlenih bit će evidentirano u Hrvat-skom zavodu za zapošljavanje u februaru ili martu ove godine, ocijenio je Danijel Nestić sa Ekonomskog instituta.

500 radnika otpustit će internetska društvena mreža My space, odnosno gotovo polovi-nu zaposlenih, kako bi ponovo postala profitabilna u nadmetanju sa Facebookom.

4.000 novih radnih mjesta planira otvoriti njema-čka aviokompanija Lufthansa u 2011. godi-ni u njemačkom dijelu poslovanja, kazao je novi direktor kompanije Christoph Franz.

500 miliona dolara za razvoj dobio je Facebook od banke Goldman Sachs i ruske kompani-je Digital Sky Technology u okviru sporazu-ma kojim se vrijednost te društvene mreže procjenjuje na 50 milijardi dolara.

100 stranih kompanija zainteresovano je za ula-ganje u Srbiji, izjavio je direktor Agencije za strana ulaganja i promociju izvoza Srbije Božidar Laganin.

150.000 radnih mjesta ponudila je njemačka Vlada državljanima Rumunije, Bugarske i Hrvat-ske, od kojih se većina odnosi na inženjere, medicinare, kuhare i konobare, piše ru-munski dnevnik Gandul.

1,8 milijardi dolara iznosio je deficit Make-donije u 11 mjeseci prošle godine u ra-zmjeni s inostranstvom, podaci su tamo-šnjeg državnog statističkog ureda.

50 milijardi dolara procijenjena je vrijed-nost rezervi nafte u novom kopnenom nalazištu koje je otkrio Iran, objavio je ministar za naftu te zemlje Masud Mir-kazemi, prenose agencije.



INTERVJU >>>

AKTI

VNO

STI KOMORE

Potpisan Memorandum o razumijevanju između Asocijacije balkanskih komora i Sekretarijata Vijeća za regionalnu saradnju

Memorandum o razumijevanju između Asocijacije balkanskih komora (ABC) i Sekretarijata Vijeća za regionalnu saradnju (RCC) potpisan je u Sarajevu. Predsjedavajuća Asocijacije balkanskih komora u protekloj 2010. godini bila je Vanjskotrgovinske komora BiH. Po ovlaštenju Privredne komore Bugarske, koja predsjedava ABC-om u 2011. godini, predsjednik Vanjskotrgovinske komore Veselin Poljašević i generalni sekretar RCC-a Hido Biščević potpisali su Memorandum čiji je osnovni cilj jačanje saradnje između ABC-a i RCC-a u nekoliko područja: industrija, infrastruktura, energija, edukacija, preduzetništvo, promocija trgovine itd. Članice Asocijacije balkanskih komora su privredne komore sljedećih zemalja: Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Kipar, Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija, Grčka, Crna Gora, Rumunija, Srbija i Turska.

Pravilnik o radionicama i tahografima dostupan na web stranici VTK BiH

Pravilnik o radionicama i tahografima koji je u Službenom glasniku BiH (broj 4/2011) objavljen 18. 1. 2011. dostupan je i u elektronskoj verziji, koju možete preuzeti na web stranici www.komorabih.ba. Ovim pravilnikom propisuju se uvjeti koje mora ispunjavati radionica za dobivanje rješenja te tehnički uvjeti koje moraju ispunjavati uređaji za bilježenje u cestovnom prometu, kojima se osigurava upis vremena vožnje članova posade vozila, vremena provedenog u obavljanju profesionalne aktivnosti koja ne predstavlja upravljanje vozilom, vremena odmora, brzine kretanja vozila i prijeđene udaljenosti, izvedbeni zahtjevi za uređaje za bilježenje i tahografski listići, uvjeti za ugradnju, aktivaciju, ispitivanje, pregled, kalibriranje, plombiranje i popravak uređaja za bilježenje, tipno ispitivanje uređaja za bilježenje, tipno ispitivanje tahografskih listića, izgled službene oznake, upute za upotrebu i ispitivanje ograničivača brzine.

Počelo izdavanje CPC certifikata

Na osnovu zaključka Nacionalnog komiteta Broj: 05-29-3-526/11 od 24. 1. 2011. godine Institut za edukaciju VTK BiH od 7. 2. 2011. počeo je sa izdavanjem CPC certifikata za vozače i menadžere u međunarodnom cestovnom prijevozu. Certifikate mogu preuzeti samo kandidati sa uspješno položenim ispitom i plaćenim troškovima. Certifikati se mogu preuzeti u Vanjskotrgovinskoj komori BiH, Institut za edukaciju, soba 42, Branislava Đurđeva 10, 71.000 Sarajevo.

Strategija izvoza drvne industrije u fazi izrade

Na sastanku Radne grupe za izradu Strategije izvoza drvne industrije, koji je održan u Zavidovićima, najavljena je izrada ankete o tržišnoj pripremljenosti, kao bitnog elementa za izradu tržišne strategije. Ekspertkinja EU EXPRO2 Meliha Kozarić prezentirala je osnovne ciljeve strategije s prijedlozima aktivnosti, dok je predsjedavajuća Radne grupe Selma Bašagić prezentirala objedinjenu SWOT analizu za podgrupe polufinalne i finalne prerade drveta, koju je sačinio projekat EU EXPRO 2. Naredni sastanak Radne grupe planiran je za 28. 2. 2011. u Economiku u Vitezu.

>>>

Prezentacija Novosadskog sajma u VTK BiH

U prostorijama Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine prezentiran je Međunarodni poljoprivredni sajam koji će biti održan od 14. do 21. 5. 2011. godine u Novom Sadu, Srbija. Predstavljene su najznačajnije priredbe Novosadskog sajma u koje spadaju 78. Međunarodni poljoprivredni sajam, 44. Međunarodni sajam lova, ribolova i sporta – LORIST, 44. Međunarodni sajam turizma, 20. Međunarodni sajam ekologije – EKO SVET i 2. Međunarodni sajam konjarstva – HORSE VILLE. Prezentaciji je prisustvovao i ambasador Srbije u BiH Grujica Spasojević, koji je imao i odvojeni sastanak sa potpredsjednikom Brunom Bojićem. VTK BiH je u prošloj godini organizovala zajednički nastup bh. preduzeća iz oblasti prehrane i poljoprivrede na ovom sajmu, a već treću godinu zaredom u Sarajevu se održava promocija Novosadskog sajma. Prezentaciji Novosadskog sajma prisustvovali su brojni predstavnici medija i privredni subjekti iz Bosne i Hercegovine.

BioFach 2011.

Organizaciju nastupa bh. kompanija na 22. Međunarodnom sajmu u Nurembergu, koji se održava od 16. do 19. 2. 2011. godine, preuzela je Vanjskotrgovinska komora BiH/Sektor privrede i Agencija za promociju izvoza Bosne i Hercegovine – BHEPA, uz finansijskupodršku USAID-SIDA Farma projekta i SIPPO-a. Nastup je planiran na izlagačkom prostoru od 80 m². Poziv za učešće na Sajmu je upućen svim kompanijama iz BiH koje se bave proizvodnjom i preradom ljekovitog bilja i šumskih plodova po organskim principima i koje imaju validan organski certifikat. Na poziv se odazvaloukupno 13 kompanija, međutim, utvrđeno je da samo šest zadovoljava kriterije za izlaganje na sajmu. To su kompanije: Elmar d.o.o. Trebinje – sakupljanje i prerada ljekovitog bilja; Elmar Aroma Care d.o.o. Bileća – prerada ljekovitog bilja u finalne proizvode; Halilović d.o.o. Ilijaš – uzgoj,sakupljanje i prerada ljekovitog bilja; Roing d.o.o. Ljubuški – uzgoj, sakupljanje i prerada ljekovitog bilja; Smrčak d.o.o. Zvornik – sakupljanje i prerada šumskih plodova. Zahvaljujući učešću na sajmu BioFach 2010. godine i ostvarenim kontaktima, proizvođači/prerađivači ljekovitog bilja su u prvih jedanaest mjeseci 2010. godine imali povećanje izvoza za 76 % u odnosu na isti period u prethodnoj godini (izvezeno je 3.209 t, u vrijednosti od 24.111,833 KM). S obzirom na navedeno, može se očekivati da će firme izlagači tokom sajma Biofach 2011. ostvariti još bolje poslovne rezultate, a sve ovo će indirektno utjecatina usvajanje novih tehnologija i povećanje kapaciteta, što indirektno vodi otvaranju novih radnih mjesta, naročito populacije iz ruralnih područja.

Američko-balkanski poslovni samit

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, kao regionalni partner države Merilend (SAD) i organizacije US-Balkans Alliance, najavljuje da će se 23. i 24. marta u Baltimoru održati prvi Američko-balkanski poslovni samit za trgovinu i ulaganja između Sjedinjenih Američkih Država i Zapadnog Balkana. Poslovni samit je otvoren za sve firme koje djeluju u okviru onih djelatnosti i industrijakoje su ocjenjene od strane organizatora kao rastući potencijal u zemljama Zapadnog Balkana. Cilj samita je da se pomogne razvoju trgovinske razmjene i investiranja između navedenih zemalja Zapadnog Balkana i Sjedinjenih Američkih Država. Organizatori samita su američka država Merilend i organizacija US-Balkans Alliance. Samit će se fokusirati, ali ne i ograničiti, na sljedeće djelatnosti: energetika, industrijska proizvodnja, odbrana i vazduhoplovna industrija, informacione tehnologije, turizam, infrastruktura, transport i distribucija. Svi učesnici samita će biti u prilici da se po principu direktnih kontakata susretnu sa vodećim ljudima iz privatnog biznisa i visokim javnim funkcionerima SAD-a koji su zainteresovani za poslovanje sa Zapadnim Balkanom. Dobrodošle su sve firme iz gore navedenih oblasti, a koje žele da unaprijedesvoju saradnju sa američkim firmama. Detaljnije na web stranici samita: www.usbalkanssummit.com.


AKTIVNOSTI KOM

ORE

10 � InfoKOM - Broj 38 - februar 2011.

Kompanija KAP novi je proizvođač vode i sokova u Bo-sni i Hercegovini. Grupa domaćih investitora, okuplje-nih u kompaniji KAP, tokom prošle godine počela je

proces preuzimanja bivšeg Ilidžanskog dijamanta, što je, u me-đuvremenu, okončano. Paralelno sa preuzimanjem te kompa-nije tekao je i proces razvoja vlastitog brenda vode i sokova pod novim imenom KAP, koji je prezentiran krajem januara.

„Posjedujemo savremenu opremu za proizvodnju prirodnih izvorskih voda, prirodnih mineralnih voda, gaziranih mineral-nih voda te različitih vrsta sokova. Naši trenutni kapaciteti su 6.000 boca na sat. U ovoj fazi zapošljavamo 25 uposlenika sa realnim izgledima da se sa povećanjem kapaciteta i broj zapo-slenih poveća na 40 do kraja godine. Uzimajući u obzir proiz-vodne kapacitete kojima kompanija KAP raspolaže, otvara nam se mogućnost pružanja usluga punjenja za potencijalne zainte-resovane klijente“ – naglasio je tom prilikom direktor kompa-nije KAP Nedim Ćerimović.

Sektor za asocijativno organizovanje u 2010. godini usmjerio je svoje aktivnosti rada na predstavljanju i za-stupanju interesa privrede Bosne i Hercegovine kroz rad asocijacija, sa ciljem stvaranja povoljnijih uslova za poslovanje privrednih subjekata. Poslovi u SAO su se obavljali na osnovu ISO standarda i definisane misije, vizije i ciljeva rada VTKBiH.

TEMA >>> Nakon preuzimanja Ilidžanskog dijamanta

Piše: Armin Ibrišimović

KAP predstavio novi brend bh. vode i sokova

Na prezentaciji je istaknuto da će se kompanija u svom po-slovanju voditi osiguranjem najvišeg nivoa svih poslovnih pro-cesa s usmjerenošću na zadovoljstvo potrošača. U kompaniji je u toku uvođenje HACCP-a i standarda kvaliteta ISO, redovno se vrše analize izvorišta, nadzor kvaliteta od ulaska vode u pro-ces punjenja do skladištenja i distribucije proizvoda. Razvojni planovi kompanije KAP uključuju širenje na regionalnom i svjetskom tržištu.

„Proizvodni portfolio kompanije KAP u ovom trenutku obu-hvata proizvodnju voda i gaziranih sokova. Kada su vode u pita-nju, KAP nudi gaziranu mineralnu vodu, prirodnu mineralnu vodu, prirodnu izvorsku vodu te gazirane sokove pod imenom Buzz sa okusima narandže, limuna i limete, biter lemona i kole. Cjenovno smo pozicionirani u srednjoj kategoriji cijena voda i sokova, kao premium domaći brend“ – kazala je direktorica pro-daje kompanije KAP Slađana Nikić i dodala da će kompanija KAP tržištu uskoro ponuditi mirne sokove pod nazivom KAP.


Bh. industrija namještaja prvi se put u Kelnu predstavila zajedničkim nastupom na prestižnom sajmu namještaja IMM – Cologne 2011. Sajam u Kelnu jedan je od najve-

ćih svjetskih sajmova. Na 300.000 kvadratnih metara izložbenog prostora predstavilo se preko 1.500 izlagača iz cijelog svijeta. U organizaciji VTK BiH / BHEPA te uz podršku partnera SIPPO, USAID – Sida FIRMA Project priliku da izlaže i posluje na najvećem sajmu namještaja u Evropi dobilo je i šest bh. proizvo-đača namještaja (Nova forma, PD Krivaja 1884, Zedex, Ruko-tvorine, Arteco i Eco Company). Izlagači na sajmu namještaja ne pokazuju samo svoje proizvode. Oni predstavljaju i zemlju izkoje dolaze. Pod sloganom “Tradition for future” bh. štand odi-sao je pozitivnom energijom i zanimljivim dizajnom. Prema mi-šljenju Enesa Ališkovića, direktora BHEPA-e, drvna industrija u BiH jedna je od najperspektivnijih privrednih grana u našoj ze-mlji. Nastup na sajmu IMM Cologne 2011 pokazao je da proiz-vodi iz BiH imaju prođu kod kupaca u Evropi.

“Gledajući proizvode koje bh. preduzeća imaju i imajući u vidu kompletnu situaciju, možemo reći da proizvodi bh. firmi ne zaostaju za onima iz zemalja koje se smatraju puno razvijeni-jim od BiH. To je šansa koju trebamo iskoristiti, jer kvalitet pro-

izvoda i evropskom tržištu zanimljiv dizajn mogu osvojiti dio tržišta zapadnih zemalja. Prednost bh. proizvoda je što cijenom i kvalitetom mogu biti konkurentni na tržištu. U određenim proizvodima drvne industrije dostižemo nivo visokorazvijenih zemalja” – kaže Ališković.

Pored bh. štanda, zajednički nastup imali su i proizvođači iz Rumunije, Bugarske i Hrvatske, čije predstavljanje u Kelnu su podržala tamošnja državna ministarstva. Umjesto države, nastup bh. izlagača podržali su Vanjskotrgovinska komora BiH i par-tneri SIPPO, odnosno USAID – Sida FIRMA Project.

“Turizam i drvna industrija najperspektivnije su grane indu-strije u BiH i zbog toga smo odlučili podržati zajednički nastup bh. izlagača“ – kaže David King, FIRMA projekat USAID-a.

Uspješnim predstavljanjem u Kelnu proizvođači namještaja su pokazali državi da se isplati ulagati u ovakve projekte te da bi naša država napokon trebala početi da podržava drvnu industriju.

“Nema boljeg načina za promociju, nego putem jednog ova-kvog sajma. Ovdje se dijele iskustva, vide novi trendovi u dizaj-nu i sklapaju poslovi. Na ovaj način promovira se, ne samo drv-na industrija, nego cijela BiH“ – mišljenje je Suada Eće, direkto-ra Ećo Company.

Vanjskotrgovinska komora, odnosno BHEPA, nastavit će pomagati drvnu industriju, kako bi pokazali svijetu da naš izvo-zni proizvod nije sirovina, već kvalitetan namještaj. Da BiH pra-ti trendove, dokaz su i 4 proizvoda firmi Artisan i Rukotvorine, koji su dobili nagradu “Interior Innovation Award“ (nagrada za dizajn), a dizajnirao ih je profesor Akademije likovnih umjetnosti Salih Teskeredžić. Novi kontakti, sklopljeni dogovori i nagrade poput ove dokazuju da Bosna i Hercegovina ima šta ponuditi svjetskom i evropskom tržištu namještaja.

Piše: Zarif Guhdija

SAJMOVI >>> Bh. proizvođači oduševili na sajmu namještaja u Kelnu

Industrija namještaja u BiH– tradicija za budućnost

U organizaciji VTK BiH/Agencije za promociju izvoza – BHEPA, uz podršku partnera SIPPO i USAID – Sida FIRMAProject, šest bh. proizvođača namještaja dobilo je priliku izlagati i učestvovati na najvećem svjetskom sajmu namještaja IMM – Cologne 2011. Izlagači su se kući vratili s vrijednim trofejem – nagradom za inovacije u dizajnu, koja je pripala profesoru Akademije likovnih umjetnosti Salihu Teskeredžiću.

Bh. izlagači na sajmu IMM – Cologne 2011 1. Nova forma, Šamac 2. Krivaja 1884, Zavidovići 3. Zedex, Zenica 4. Rukotvorine, Konjic

5. Arteco, Tešanj 6. Eco Company, Sarajevo


Ovu posjetu, u organizaciji Vanjskotrgovinske komore BiH, podržao je USAID-Sida FIRMA projekat, a čla-nove bh. delegacije činili su predstavnici sedam firmi

iz BiH: Urban iz Banje Luke, Scontoprom iz Prijedora, Krivaja 1884 iz Zavidovića, Nova forma iz Šamca, Standard iz Prnjavo-ra, Artisan iz Tešnja i Xylon iz Ilijaša. U delegaciji su, također, bili i predstavnici Sarajevske regionalne razvojne agencije SERDA te Privredne komore Republike Srpske. Dobra organizacija po-sjete, zajednička strategija i uloženi trud već su se isplatili. Dvi-je kompanije, Krivaja 1884 i Nova forma, koje su svoje proiz-vode i izlagale na ovom velikom sajmu, u Bosnu i Hercegovinu su se vratile sa dobijenim narudžbama i trenutno ubrzano rade kako bi za Veliku Britaniju otišle prve isporuke stolova, stolica i komoda.

Woodline Marketing bh. predstavnik za prodaju u Velikoj Britaniji

U Birminghamu je bh. delegacija uspostavila i nukleus prodaj-no-proizvodne agencije (PPA) za tržište Velike Britanije, koja će firmama iz BiH pružati podršku kako bi što uspješnije od-govorile na zahtjeve tamošnjeg tržišta, a pomagat će im i u pro-dajnim aktivnostima. Kompanija Woodline Marketing Ltd. na području Velike Britanije djelovat će kao predstavnik za proda-ju za firme iz BiH.

Bh. delegacija učestvovala je i na nekoliko direktnih poslo-vnih sastanaka sa potencijalnim partnerima, klijentima i agen-tima, koje je Woodline Marketing unaprijed dogovorio. Sastan-ci su bh. firmama omogućili da steknu jasniji uvid u trendove koji su trenutno aktuelni na britanskom tržištu namještaja. Predstavnici Woodline Marketinga ovog mjeseca dolaze u Bo-snu i Hercegovinu kako bi produbili saradnju sa FIRMA pro-jektom i njegovim lokalnim partnerima u implementaciji, a sve u cilju daljeg razvijanja prodajno-proizvodne agencije za potre-be, ne samo članova delegacije koja je boravila u Birminghamu, već i za sve ostale proizvođače namještaja u BiH koji su zainte-resovani da se pridruže inicijativi. Očekuje se da će i ostale fir-me koje su posjetile sajam INTERIORS NEC 2011, nakon ove posjete uspjeti postići dogovore o prodaji. Prodajno-proizvo-dna agencija u Velikoj Britaniji je druga po redu koja je uspo-stavljena za potrebe proizvođača namještaja iz Bosne i Herce-govine. Prva, čiji je cilj bio povratak bh. firmi na tržište SAD-a, uspostavljena je za vrijeme poznatog sajma namještaja u High Pointu (SAD) – High Point Market Week, koji je održan u okto-bru 2010.

SAJMOVI >>> INTERIORS NEC 2011

Proizvođači namještaja iz BiH uspješno zakoračili na tržište Velike Britanije

Samo tri mjeseca nakon veoma zapaženog pojavljivanja na tržištu Sjedinjenih Američkih Država, bh. proizvođači namještaja ostvaruju uspjeh i na tržištu Velike Britanije. Nakon posjete nedavno održanom sajmu namještaja u Birminghamu INTERIORS NEC 2011 (22-25. januar), firme iz BiH počele su sa pripremanjem uzor-ka za prodaju te organizovanjem prvih naručenih isporuka.

Povratak na renomirana tržišta

INTERIORS NEC 2011 jedan je od najprestižnijih sajmova namještaja u Evropi, na kojem izlaže više od 600 izlagača i koji nudi mnoštvo mogućnosti za uspostavljanje korisnih poslovnih kontakata i razmjenu informacija te mogućnosti za povezivanje sa potencijalnim kupcima. Tokom osamdesetih godina, Bosna i Hercegovina izvozila je značajne količine namještaja u Veliku Britaniju. USAID-Sida FIRMA projekat i VTK BiH blisko sarađuju sa drvoprerađivačima iz BiH, podupirući ih u njihovim nastojanjima da povećaju svoje međunarodno prisustvo i uspješno se vrate na tržišta SAD-a i Evropske unije.


Generalno vijeće WFC-a je formirano prošle godine i sastoji se od 20 direktnih i 12 pridruženih članova kako bi se osigurala ujednačena regionalna, geografska i ra-

zvojna komponenta. Cilj ovakvog pristupa je da objedini komo-re sa različitim zakonskim rješenjima, komore iz razvijenog i nerazvijenog svijeta te kako bi se dala podrška zastupanju glo-balnih interesa svjetskog komorskog sistema. Osnovni zadaci Generalnog vijeća su, između ostalog, da formira ad-hoc radne grupe za specifična pitanja, odobrava ATA nacionalne garan-tne organizacije, vodi registar agencija koje izdaju ATA karnete i daje prijedloge koji su od ključnog interesa u jačanju globalne komorske zajednice. Članovi Generalnog vijeća se biraju na pe-riod od tri godine sa mogućnošću ponovnog izbora.

Najveća svjetska poslovna organizacija

Međunarodna trgovačka komora je osnovana 1919. godine u Parizu i predstavlja najveću svjetsku poslovnu organizaciju. Dje-luje u preko 130 zemalja putem nacionalnih komiteta ili putem direktnog članstva. Osnovni ciljevi su: globalna promocija slo-bodne trgovine, investicijskih mehanizama i tržišne privrede; predstavljanje interesa poslovne zajednice prema Svjetskoj tr-govačkoj organizaciji i UN-u; utrđivanje propisa, normi i pra-vila međunarodnog poslovanja; zastupanje preduzeća raznih privrednih grana u cijelom svijetu; široka lepeza konkretnih aktivnosti koje se odnose na arbitražu, zalaganje za otvorenu trgovinu, borbu protiv korupcije i kriminala u trgovini. Među-narodna trgovačka komora pomaže u kreiranju poslovnih po-litika putem svojih komiteta koji se bave pitanjima: antikoru-pcije; arbitraže; bankovnih tehnika i praksi; biookruženja; ko-mercijalnog prava i prakse; konkurencije; carina i trgovinske regulative; elektronskog poslovanja; ekonomske politike; okru-ženja i energetike; finansijskih usluga i osiguranja; intelektual-nog vlasništva; oporezivanja; trgovinske i investicione politike; transporta i logistike. Za ove komitete radi preko 500 svjetskih eksperata za razna područja djelovanja. Međunarodna trgova-čka komora održava kontakte sa svojim članovima putem kon-ferencija i kongresa koji se održavaju jednom u dvije godine. Konferencije se održavaju o različitim temama jedanput ili više puta između dva kongresa. Međunarodna trgovačka komora je

SAJMOVI >>>

VTK BiH pridruženi član Generalnog vijeća

Svjetske federacije komora

usvojila praktične strukture organizacije, putem svojih nacio-nalnih komiteta, kako bi udovoljila potrebama poslovne zaje-dnice. Mnoge od tih struktura se odnose na pružanje praktičnih usluga, kakav je Međunarodni sud za arbitražu koji predstavlja najstariju instituciju ove organizacije.

Još 1979. godine formiran je Institut za svjetsko poslovno pravo koji se bavi pitanjima međunarodnog poslovanja. Tako-đer je 2001. formirana Svjetska federacija privrednih komora koja predstavlja glavno mjesto saradnje između komora razvi-jenih i zemalja u tranziciji. Uspješno djeluje u okviru WCF-a i Svjetsko vijeće ATA karneta (World ATA Carnet Council). Osim navedenih, formirani su i mnogi drugi biroi, instituti i institucije koje se bave različitim politikama koje spadaju u dje-lokrug rada Međunarodne trgovačke komore. Posebnu važnost ima Odjel za izdavaštvo, čije su publikacije, vodiči, uputstva, prakse na raspolaganju članicama te ih po Statutu mogu prevo-diti i primjenjivati u svojim zemljama.

Vanjskotrgovinska komora BiH dobila je svog predstavika u Međunarodnoj trgovačkoj komori (Svjetska federacija komora – WCF), što je značajno priznanje za ovu instituciju, posebno ako se zna da u WCF-u participira više od 1.500 komora iz 125 država svijeta. Tako će Nermana Bičakčić u ime Vanjskotrgovinske komore BiH sudjelovati u radu Generalnog vijeća WCF-a kao pridruženi član, što će VTK BiH omogućiti da doprinese radu i unapređenju svjetskog komorskog sistema.


Krajem prošle godine zvaničnici kompanije Gazprom potpisali su sa predstavnicima Energoinvesta d.d. Sara-jevo ugovor o produženju snabdijevanja Bosne i Her-

cegovine gasom iz Rusije. Ovo je veliki korak koji bi trebao ga-rantirati da će i u toku 2011. Bosna i Hercegovina imati redo-vno snabdijevanje gasom.

Sada između Gazprom eksporta, firme kćerke Gazproma koja se bavi isporukom ruskog plina u inozemstvo, te firme Energo-invest d.d. Sarajevo postoji ugovor koji se produžava svake go-dine. Dakle, krajem 2010. godine se dogodio bitan, ali sasvim prognoziran događaj – dogovor je produžen. Nadamo se da će se naši poslovni odnosi i u budućnosti karakterizirati stabilno-šću te da će se temeljiti na uzajamnom poštovanju interesa, sto-ji u odgovoru pristiglom od Ureda za informiranje Gazroma iz glavnog grada Ruske Federacije za magazin InfoKom na naše pitanje kakva je ocjena nastavka ove saradnje.

Geološka istraživanja

S obzirom na to da Bosna i Hercegovina duguje Gazpromu uku-pno 104,8 miliona dolara za gas koji je korišten u ratnom peri-odu te da je sporazumom o načelima energetske politike u BiH dogovoreno uvođenje takse za otplatu ovog duga, interesiralo nas je kako su u Gazpromu zadovoljni dinamikom njegove ot-plate i kada bi on trebao biti anuliran (otplaćen)?

“Nažalost, jedini mehanizam taksi ne može obezbijediti dosta brzu otplatu duga. Zbog toga nastavljamo tražiti uzajamno prihva-tljivije načine rješenja nastale situacije“ – navode iz Gazproma.

Kako je ruska kompanija Zarubežnjeft uspješno privatizira-la Rafineriju nafte u Brodu kao i Rafineriju motornih ulja u Mo-driči, zanimalo nas je i da li kao svjetski gigant Gazprom plani-ra skore investicije u Bosni i Hercegovini?

Početkom februara zvanično počinje sa radom Jadran Na-ftogaz (64 posto NIS i 36 posto Zarubežnjeft), u čije poslove će spadati provođenje geološkog istraživanja te vađenje nafte na teritoriji Bosne i Hercegovine. Opredjeljenje je za tri oblasti koje su interesantne za geološko istraživanje. To su Tuzlanski i Kanton 10. (Livanjski) u Federaciji Bosne i Hercegovine kao i

EKSKLUZIVNO >>> Gazprom o snabdijevanju gasom i budućim ruskim investicijama u BiH

Najaktuelnije pitanje je regulisanja duga BiH za isporučeni ruski plin. Jedini mehanizam taksi ne može obezbijediti dosta brzu otplatu duga, te zbog toga nastavljamo tražiti uzajamno prihvatljivije načine rješenja nastale situacije. Plin je efikasiji i više ekološki nego drugi energenti, poput uglja ili mazuta, a druge oblasti njegove primjene su velika industrijska preduzeća za proizvodnju cemenata, metala, stakla, a važna je i sirovina za hemijsku industriju – proizvodnju vještačkih đubriva i polimera.

Geološka istraživanja na pronalasku nafte u Tuzlanskom i Livanjskom kantonu i Republici Srpskoj

vrijedna 50 miliona dolara ove godine

oblast u Republici Srpskoj – trokut između granica Srbije, Bo-sne i Hercegovine i Hrvatske.

Geološka istraživanja na teritoriji Bosne i Hercegovine će početi 2011. godine. Sada se odvijaju pripremni radovi te usa-glašavaju različite dozvole. Vrijednost projekta geološkog istra-živanja tokom prve etape iznosi najmanje 50 miliona dolara, stoji u odgovoru koji smo posredstvom Ureda za informiranje Gazproma dobili od firme Gazprom njeft i njezine firme kćer-ke – srbijanskog koncerna NIS (čijih 51 posto posjeduje Gaz-prom njeft).

Zanimalo nas je i šta je za Gazprom najzainteresiranije kada je u pitanju tržište Bosne i Hercegovine u smislu širenja svojih kapaciteta, odnosno investicija.

“Prema našem mišljenju, najaktuelnije pitanje jeste regulisa-nja duga Bosne i Hercegovine za isporučeni ruski plin. Nakon rješenja tog pitanja moguće je govoriti o novim perspektivnim projektima na teritoriji vaše zemlje“ – stav je ruskog Gazproma.

Plinska skladišta

Kako Bosna i Hercegovina nema adekvatne zalihe, odnosno spremišta za skladištenje gasa, interesovalo nas je i koliko u Gazpromu cijene da su ovi kapaciteti nužni svakoj državi.

“Sa gledišta teorije, spremišta za skladištenje gasa jesu neo-phodni sastavni dio transportnog sistema za gas. Njihovo isko-rištavanje omogućava regulisanja sezonskih kolebanja u potro-šnji plina, smanjuje maksimalna opterećenja sistema, obezbje-đuje fleksibilnost i sigurnost isporuka. S obzirom na to, obično se spremišta za skladištenje gasa grade blizu magistralnih pli-novoda ili uz velike centre potrošače. Dakle, ako potrošnja pli-

Piše: Almir Terzić


>>>

na u određenoj zemlji nije velika, a osnovni tranzitni putevi su daleko (kao što je slučaj sa Bosnom i Hercegovinom), nema očite potrebe za izgradnju zančajnih kapaciteta za skladištenje gasa na njezinoj teritoriji. U isto vrijeme, spremište malog ra-zmjera sa viskom produktivnošću (mogućnost odabiranja ak-tivnog plina na rok do 70 dana) moglo bi odigrati dodatnu ulo-gu u neprekidnom obezbjeđenju lokalnog stanovništva plinom tokom cijele godine“ – smatraju u Gazpromu.

Prednosti i važnost gasa

Kada govorimo o spremištima za gas, zanimalo nas je i može li, odnosno postoji li interes Gazproma da pomogne Bosni i Her-cegovini u njihovoj izgradnji, odnosno investicijama. Gazprom ne planira da učestvuje u realizaciji projekata izgradnje spremi-šta za gas u Bosni i Hercegovini, stav je koji smo dobili iz ove kompanije.

Kako je nedvojbeno da je gas energent budućnosti, a da se u Bosni i Hercegovini, nažalost, još uvijek koristi u malim koli-činama – uglavnom za zagrijavanje domaćinstava u zimskom periodu – te da ovaj energent može biti od velike koristi, pose-bno kada je u pitanju privreda, zanimalo nas je šta bi iz Gaz-proma kao vodeće kompanije u ovoj oblasti preporučili, za koje privredne oblasti je gas najpogodniji i najprihvatljiviji.

Sada se plin široko koristi, prije svega u oblasti elektroener-getike i teplogeneracije. Taj energent je efikasiji i više ekološki nego drugi energenti, poput uglja ili mazuta. Druga oblast pri-mjene plina jesu velika industrijska preduzeća za proizvodnju cemenata, metala, stakla. Osim toga, plin je važna sirovina za hemijsku industriju, na primjer za proizvodnju vještačkih đu-briva i polimera.

Postoji još jedna perspektivna oblast korištenja plina – kao motornog goriva. S obzirom na njegove ekološke i resursne ka-rakteristike, on čini ozbiljnu alternativu benzinu i dizelu. Zbog toga plin ima sve pretpostavke za širu primjenu u tom svojstvu. Dakle, sada je plin postao neodvojivi dio industrijske proizvo-dnje te važan uvjet njezinog razvoja, smatraju u Gazpromu.

Kuda ide Južni tok

Kako bi uskoro trebala početi gradnja novog koridora – gaso-voda Južni tok iz Rusije ka zemljama zapadne Evrope – te da je bilo više varijanti kuda bi on trebao prolaziti, interesiralo nas je ima li mogućnosti da i Bosna i Hercegovina u nekom nare-dnom periodu bude njime obuhvaćena.

Južni tok će proći po dnu Crnog mora, od ruske do bugar-ske obale, također moguće do obala Rumunije. Nakon toga po-stoje dvije varijante: sjeverozapadni – preko Srbije i Mađarske u smjeru Slovenije i Austrije, te jugozapadni do Grčke i Italije.

Osim toga, od osnovne trase Južnog toka mogu biti napravljeni ogranci u Hrvatsku i Makedoniju.

Konačna maršuta Južnog toka bit će opredijeljena na osno-vi rezultata pripreme kombinovanog tehničkog projekta. Gaz-prom uzima u obzir sve zainteresovane zemlje u projektu te ne isključuje nijednu od mogućih varijanti, saopćili su nam u ovoj ruskoj kompaniji.

S obzirom na to da, kada govorimo o gasu u Bosni i Herce-govini te da se smatra kako se radi o veoma skupom energentu, zanimalo nas je da li je razlog za to njegova bazna cijena u Ru-siji ili isključivo skup transport te hoće li izgradnja Južnog toka doprinijeti njegovom pojeftinjenju, odnosno hoće li biti skore korekcije cijena. Interesiralo nas je od čega zapravo formiranje cijene najviše ovisi.

“Cijena gasa za evropske firme formira se u skladu sa for-mulom koja uključuje cijene nafte i naftnih derivata te cijenu zapisanu u ugovoru. Sa tom formulom se slažu kupci kao i pro-davači. Kao što možete vidjeti, cijene u našim ugovorima ovi-se, prije svega, o trećoj sirovnoj robi, na čiju cijenu ne utječu ni proizvođači, uključujući Gazprom, niti izbor ovih ili onih mar-šuta. Što se tiče cijene za konačne potrošače, ona u mnogome ovisi o lokalnim porezima. U zapadnoevropskim zemljama, na primjer, dio poreza u konačnoj cijeni za potrošače čini 45 posto“ – odgovor je koji smo dobili u Gazpromu.

Ubuduće bez plinske krize

Kako je u proteklim godinama bilo više ozbiljnih kriza u sna-bdijevanju gasom, ne samo BiH, već i Evrope, pitali smo mogu li se i hoće li one ponavljati u budućnosti.

“Naša zemlja je više od 40 godina bila i ostaje pouzdan is-poručilac energenata u Evropu, gdje gas dolazi preko dvije os-novne maršute – tranzitom preko Ukrajine ili Bjelorusije. Me-đutim, tokom posljednjih godina transportovanje plina preko nevedenih plinovoda, koji su djelomično izgrađeni još u so-vjetsko doba, postalo je povezano sa rizicima, koje nije moguće bilo predviđati u vrijeme njihove izgradnje, kao i rastom potra-žnje za taj energent“ – cijene u Gazpromu.

Iz ove kompanije podsjećaju da je tranzitna kriza 2009. go-dine bila isprovocirana samo ukrajinskom stranom, kada je firma Naftogas iz Ukrajine kršeći ugovor zaustavila transport ruskog plina preko svoje teritorije u Evropu. Što se tiče julskog konflikta 2010. godine sa Bjelorusijom, navode iz Gazproma, to se desilo u uvjetima sistematskog neplaćanja od strane Bel-trasgasa te odsustva bilo kojih koraka s njegove strane da plati dug.

Gazprom je morao poduzeti odgovarajuće mjere, u skladu sa važećim ugovorom, za zaštitu svojih interesa. Smatramo da konflikti ne mogu biti instrument za postizanje bilo kojih cilje-va. Gazprom čuva svoj ugled trajnog isporučioca gasa za evrop-ske potrošače te ispunjava svoje obaveze u skladu sa ugovori-ma, neovisno o političkom stanju u ovaj ili onaj tranzitnoj ze-mlji, naglašavaju iz ove kompanije.

Navode da s ciljem poboljšanja pouzdanosti isporuka gasa evropskim potrošačima, kao i radi diversifikacije izvoznih mar-šuta, Gazprom realizuje velike strateške projekte – gradi nove plinovode Sjeverni tok i Južni tok. Oni ne samo da isključuju mogućnosti ponavljanja tranzitnih kriza, cijene u Gazpromu, nego će realno pomoći razvoju transportnog sistema gasa ši-rom Evrope te će dati poticaj razvoju saradnje sa evropskim potrošačima.


INTERVJU >>> Ambasador Roderick Moor, prvi zamjenik visokog predstavnika u BiH

Politički zastoj predstavlja centralni dio problema

Tri inicijative koje bi dale ogroman poticaj bh. privredi stoje već godinama, jednostavno zato što stranački lideri ne mogu ili neće da se dogovore oko njihovog provođenja. To su usvajanje jedinstvenog Zakona o obligacijama koji bi poboljšao pravnu sigurnost u zemlji kao ključni element kod odluka o ulaganjima, uspostavljanje jedinstvenog sistema supervizije banaka koji bi značajno poboljšao i modernizovao superviziju banaka širom BiH na dobro-bit građana, države, entiteta i samih banaka, formiranje državnog socijalno-ekonomskog vijeća kako bi radnici, potrošači, poslodavci, privrednici i vladini zvaničnici iz cijele zemlje mogli sjesti zajedno i riješiti neke od problema koji sprečavaju ekonomski rast.


>>>

Trenutna ekonomska situacija u Bosni i Hercegovini, stvaranje ambijenta za njeno kao i unapređenje stranih investicija, samo su neke od tema o kojim smo razgova-

rali sa ambasadorom Roderickom Moorom, prvim zamjenikom visokog predstavnika u BiH. Ambasador Moor u intervjuu koji je dao za InfoKom govorio je i o razvojnim šansama BiH, okon-čanju supervizije u Distriktu Brčko te kako osigurati pravilno trošenje sredstava putem investicija i razvoja.

Kako vidite trenutnu ekonomsku situaciju u BiH, koja je bez sumnje sastavni dio sveukupne i političke atmosfere, a koja je daleko od idealne? Da li se negativni imidž politike odrazio i na privredu BiH? Kakvo je Vaše mišljenje?“Standard života je u padu, sve su manje mogućnosti za nalaže-nje posla, javne usluge stagniraju ili postaju lošije – statistički podaci su loši širom zemlje, ali nisu vam potrebni statistički podaci. Pitajte bilo kojeg građanina – da li je vama i vašoj po-rodici bolje nego što je to bilo prije četiri godine? U većini slu-čajeva ćete dobiti negativan odgovor. Barem je takvo bilo moje iskustvo iz mnogobrojnih razgovora sa građanima širom zemlje.

Negativna ekonomska situacija utiče na negativnu političku situaciju, a negativna politička situacija utiče na negativnu eko-

nomsku situaciju. Zvuči loše, ali je istinito – to je jedan vrlo, vrlo negativan krug.

Jasno je da politički zastoj predstavlja centralni dio proble-ma. Neostvarivanje napretka u pravcu formiranja konstruktiv-ne vladajuće koalicije više od tri mjeseca nakon izbora ne do-zvoljava ovoj zemlji da krene naprijed. Glasači nisu izašli na iz-bore 3. oktobra 2010. godine zato da ne bi imali vlasti niti su glasali za bezuspješne razgovore ili za još četiri godine politi-čkog zastoja i stagnacije. Građani ove zemlje žele imenovanje lidera kojima će glavni prioritet biti ekonomski napredak i otva-ranje radnih mjesta.

Onako napamet Vam mogu reći tri inicijative koje bi dale značajan, ogroman poticaj bh. privredi, ali koje stoje već godi-nama, jednostavno zato što stranački lideri ne mogu ili neće da se dogovore oko njihovog provođenja. To su usvajanje jedin-stvenog Zakona o obligacijama koji bi poboljšao pravnu sigur-nost u zemlji kao ključni element kod odluka o ulaganjima, uspostavljanje jedinstvenog sistema supervizije banaka koji bi značajno poboljšao i modernizovao superviziju banaka širom BiH na dobrobit građana, države, entiteta i samih banaka, for-miranje državnog socijalno-ekonomskog vijeća kako bi radni-ci, potrošači, poslodavci, privrednici i vladini zvaničnici iz cije-le zemlje mogli sjesti zajedno i riješiti neke od problema koji sprečavaju ekonomski rast. Sve tri inicijative su zapele samo zbog političkih razloga.

Vrijedi i obrnuto. Pad ekonomske aktivnosti ne pomaže po-boljšanju političke klime. Ustvari, čini se da politički lideri ra-dije pričaju o bilo čemu nego o stanju ekonomije – možda zato što bi to stavilo u prvi plan tužnu činjenicu da, dok građani ši-rom Jugoistočne Evrope polagano postaju bogatiji, građani ši-rom Bosne i Hercegovine mnogo brže postaju siromašniji.“

Ambasador Roderick W. Moor prvi je zamjenik visokog predstavnika i supervizor za Brčko, od 20. septembra 2010. godine. Upravni odbor Vijeća za provedbu mira je na sastanku održanom 29. i 30. juna 2010. godine pozdravio imenovanje Rodericka Moora na dužnost prvog zamjenika visokog predstavnika i supervizora za Brčko.

Inače, prije imenovanja na poziciju prvog zamjenika visokog predstavnika i supervizora za Brčko, ambasador Moor je od decembra 2007. godine do augusta 2010. godine obavljao funkciju ambasadora SAD-a u Crnoj Gori.

Ambasador Roderick Moor ima doista bogatu biografiju. Obavljao je funkciju zamjenika šefa Misije u Ambasadi SAD-a u Beogradu od januara 2004. do juna 2007. godine. Prije nego što je upućen u Beograd, bio je i zamjenik šefa Misije u Ambasadi SAD-a u Sofiji, od 2000. do 2003. godine.

Od 1992. do 1993. godine bio je predstavnik State Departmenta u Skoplju. Potom je obavljao dužnost političko-ekonomskog savjetnika u Ambasadi SAD-a u Zagrebu (1996-1999.) te bio viši politički savjetnik u Uredu za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE), Misija u Sarajevu (1996). Ambasador Moore je radio u Centru za operacije State Departmenta (1992.) u Washingtonu te potom kao političko-vojni službenik State Departmenta za sve države u srednjoj i istočnoj Evropi (1993-1995.). U periodu kada je dobio poziciju stručnog saradnika State Departmenta u Fletcherovoj školi prava i diplomatije od 1999. do 2000. godine, predavao je predmet Politika SAD-a prema bivšoj Jugoslaviji. Na početku karijere ambasador Moore je bio na diplomatskim dužnostima u ambasadama SAD-a u Port-au-Princeu (1988-1989.) i Sofiji (1990-1992.).

Ambasador Moore je pohađao Univerzitet Brown, gdje je 1986. godine stekao diplomu iz ruskih studija i međunarodnih odnosa, a zvanje magistra slavenske lingvistike 1987. godine. Znanje jezika obuhvata bosanski, srpski, hrvatski, bugarski, makedonski, češki, francuski, španski i haićanski kreolski jezik.

Razgovarao: Almir Terzić


>>>

vezanim za bosanskohercegovačku ekonomiju su se uglavnom fokusirali na pitanje da li će MMF ili Svjetska banka ili druge međunarodne finansijske agencije osigurati sredstva, a sada setaj fokus nemilosrdno premješta na pitanje otplate zajmova. Međutim, smatram da fokus ne treba biti na zajmovima. Fokus treba biti stavljen na ekonomski rast. Mediji bi svoju pažnju tre-bali usmjeriti na pozitivan krug – privučete ulaganja, što osigu-ra nova radna mjesta, čime se podiže nivo domaće potrošnje, što osigurava dodatna radna mjesta, a to ohrabruje dolazak no-vih ulaganja. Bosna i Hercegovina već prima značajan broj me-đunarodnih zajmova pod povoljnim uslovima i značajnu me-đunarodnu pomoć za ekonomski razvoj. To je sve dobrodošlo, ali ono što je ovdje prvenstveno potrebno je da Bosna i Herce-govina poduzme efikasne napore u cilju ohrabrivanja ulaganja.To znači poboljšanje poslovnog okruženja, tako da ulagači koji razmatraju mogućnosti ulaganja u području Jugoistočne Evro-pe izaberu Bosnu i Hercegovinu, a ne njene susjede. To znači efikasnije predstavljanje BiH u inostranstvu – bosanskoherce-govački lideri bi, na primjer, svaku svoju izjavu koju daju u ino-stranstvu mogli započeti objašnjenjem zašto je Bosna i Herce-govina odlično mjesto za poslovanje. Smatram da bi, ukoliko bi počeli davati ovakve izjave, to usmjerilo njihovu pažnju na mjere koje moraju poduzeti kako bi to postalo zaista tako. Sva-ki put kada se bosanskohercegovački lideri prepiru, na primjer, pred Ujedinjenim narodima ili na međunarodnim konferenci-jama, takvim ponašanjem smanjuju mogućnosti za dolazak no-vih ulaganja i otvaranje novih radnih mjesta u Bosni i Herce-govini. Kapital je kukavica, on ide ka mjestima koja su sigurna i pouzdana.“

Prema Vašoj ocjeni, šta nedostaje Bosni i Hercegovini da bi napravila značajniji iskorak, posebno u ekonomskom smislu? Kakav savjet biste dali novim bosanskohercegova-čkim vlastima u pogledu onoga što bi trebali poduzeti kao prve korake?“Za početak, trebaju ispuniti obećanja koja je Bosna i Hercego-vina već dala u okviru postojećih programa MMF-a i Svjetske banke i što prije nastaviti s realizacijom prioriteta definiranihevropskim partnerstvom. Ono što Bosni i Hercegovini nedo-staje nije spisak aktivnosti koje treba poduzeti, nego volja i odlu-čnost da se te aktivnosti i poduzmu.“

BiH ima bogate resurse

BiH nesumnjivo ima potencijal za ekonomski razvoj, ali, nažalost, taj se potencijal ne koristi u željenom pravcu. Došli ste u BiH sa pozicije američkog ambasadora u Crnoj Gori. Prema Vašem mišljenju, koja pozitivna iskustva Crne Gore bismo mogli iskoristiti ovdje, s obzirom na činjenicu da je Crnoj Gori već odobren status kandidata za članstvo u EU?“Mislim da u Crnoj Gori postoji opšti konsenzus da multietni-čko i multikulturno društvo može funkcionisati i da može na-predovati. Istina je da Bosna i Hercegovina, uz višestruko broj-nije stanovništvo i mnogo bogatije ekonomske i prirodne re-surse, ima izuzetan ekonomski potencijal. Nažalost, moj je do-jam da u Bosni i Hercegovini ne postoji ovaj suštinski konsen-zus. Mislim da on ne postoji na političkom nivou. Vjerujem da na nivou običnih građana postoji mnogo više samouvjerenosti, te također na nivou poslovne zajednice. Susreo sam se sa mno-gim poduzetnicima koji prevazilaze prepreke u poslovnom

Besmislene prepreke za investiranje

Strane investicije su u opadanju, djelimično zbog globalne ekonomske krize, a djelimično, kako se vjeruje, zbog loše klime koja je stvorena u BiH, primarno na političkoj sceni. Čine li politički predstavnici dovoljno da unaprijede imidž ove zemlje i stvore povoljnu klimu za privlačenje stranog kapitala?“Iako nas je globalna ekonomska kriza pogodila sve, zabrinut sam što je ona isto tako postala neka vrsta isprike za nedjelova-nje. Činjenica je da je važan razlog zbog kojeg je došlo do pada investicija u Bosni i Hercegovini to što vlade nisu bile u stanju da uklone besmislene prepreke za investiranje. Kao što bez su-mnje vaši čitaoci znaju, ekonomija Bosne i Hercegovine je ran-girana kao najmanje slobodna u Jugoistočnoj Evropi, na 104. mjestu od 183 zemlje (odmah iza Butana, a ispred Gambije), prema indeksu ekonomske slobode koji je objavio Wall Street Journal/Heritage Foundation početkom januara. Indeks uka-zuje na poboljšanja do kojih je došlo 2010. godine u oblasti tr-govinske slobode, monetarne slobode i imovinskih prava, ali se navodi da Bosna i Hercegovina daleko zaostaje iza ostatka regi-ona jer ima problema sa neefikasnom i velikom javnom potro-šnjom, slabom zaštitom imovinskih prava i rasprostranjenom korupcijom.“

Ova 2011. godina bila je najavljena kao posebno teška, prema svim parametrima. Proces formiranja novih vlasti u BiH trenutno je u toku. Nema dovoljno priče o ekonomiji, razvoju. Da li građani BiH imaju razloga za zabrinutost?“Ekonomija se neće popraviti osim ako nove vlasti, u partner-stvu sa privatnim sektorom, ne poduzmu korake da je poprave – korake koji obuhvataju inicijative koje sam već spominjao, i još mnogo toga. Hoće li preduzeti te korake? Ja mislim da od-govor može biti potvrdan, pod jednim uslovom – da lideri ko-alicije imaju zajedničku viziju o prosperitetnoj Bosni i Herce-govini. A to, uzgred budi rečeno, nije nešto što je pasivno. Ako stranački lideri imaju suprotne vizije, onda neko mora predu-zeti inicijativu i pomoći im da nađu zajedničko tlo – ko će osi-gurati to političko vodstvo? “

Važna uloga medija

Ocjenjuje se da bosanskohercegovačke vlasti nisu dovoljno efikasno iskoristile fondove iz zajma MMF-a jer ta sredstvanisu iskoristili za razvoj, nego za pokrivanje budžetskog deficita. Da li će dospijeće prve rate zajma, u 2012. godini,predstavljati opasnost i značiti da će zemlja potonuti u još dublju ekonomsku krizu?“Smatram, ukoliko to tako mogu reći, da ovo pitanje samo po sebi odražava barem dio problema. Mediji koji se bave temama


>>>

okruženju zato što vjeruju da mogu voditi uspješna preduzeća u ovoj zemlji – vjeruju da mogu stvoriti prosperitet za sebe i svoje radnike. Moramo prenijeti ovu samouvjerenost na politi-čki nivo i moramo početi uklanjati te besmislene prepreke.“

Ključ uspjeha, prema procjenama, jeste regionalna saradnja. Koje oblike saradnje između zemalja u regionu Vi vidite kao mogućnosti za razvoj, prvenstveno u pogledu zajedničkog izlaska na treća tržišta? Koliko su, prema Vašem mišljenju, ovi procesi regionalne saradnje važni za razvoj ekonomije?“Sa strukturalnog stanovišta imamo Vijeće za regionalnu sara-dnju, sa sjedištem u Sarajevu, kao i Program transnacionalne saradnje i Proces saradnje u Jugoistočnoj Evropi te mnoge dru-ge – i u ovom kontekstu sada uzimamo zdravo za gotovo činje-nicu da je stvorena jedna velika regionalna sinergija, zato što su sve zemlje u Jugoistočnoj Evropi već okončale ili aktivno privode kraju proces integracija u EU. Strukture za regionalnu saradnju su uspostavljene. Ali možda je još važnija činjenica da dinamika dosljedne i usklađene ekonomske reforme sada fun-kcioniše. Da li je polučila rezultate? Tu i tamo, ali još uvijek ne u onoj mjeri u kojoj je to moguće i mislim da se sada trebamo usredsrediti upravo na to pitanje. Kako da Jugoistočnu Evropu pretvorimo u pogon za ekonomski razvoj, i to ne u narednoj generaciji, već u ovoj? Mislim da se, između ostalog, trebamo fokusirati na rezultate. Koja je svrha ekonomskih reformi? Ukra-tko, svrha ekonomskih reformi je prosperitet. To je ono što mo-ramo naglašavati stalno i iznova. Ove reforme su uspješno pro-vedene u drugim dijelovima Evrope i one mogu uspjeti i ovdje.“

Napredak u Brčkom

Većina zemalja koje žele postati punopravne zemlje članice EU koriste beneficije IPA fondova (Instrumenata za pretpristupnu pomoć). Bosna i Hercegovina još uvijek nedovoljno koristi ove poticaje. Gdje se, prema Vašem mišljenju, nalaze problemi – u nepostojanju dogovora između entiteta ili u nečem drugom?“Mislim da se vraćamo na problem koji sam ranije spomenuo – odsustvo zajedničke vizije. Da bi se optimalno iskoristili ra-spoloživi fondovi, morate biti gladni uspjeha, morate imati že-stoku želju da poboljšate stvari, morate biti sigurni u sebe. Pret-postavljam da na političkom nivou nema dovoljno povjerenja i energije jer ne postoji zajednička vizija.“

Kako bi se okončala supervizija, Distrikt Brčko mora biti u potpunosti inkorporiran u sistem snabdijevanja električnom energijom, na temelju čega bi Državna regulatorna komisija za električnu energiju (DERK) bila u mogućnosti da odredi tarifne stope. Preduslovi za to su izmjene i dopune Zakona o električnoj energiji RS. Najavili ste da bi ovaj problem mogao biti uskoro riješen. Da li je Narodna skupština RS ispunila sve obaveze na ovom polju? Da li će supervizija u Brčkom uskoro biti okončana?“Ostvaren je značajan napredak u pogledu osiguranja stabilnog i održivog snabdijevanja Distrikta Brčko električnom energi-jom i izgleda da je ovo pitanje blizu rješenja. Narodna skupšti-na RS je usvojila Izmjene i dopune Zakona o električnoj ener-giji RS koje su u skladu sa Državnim zakonom o prijenosu, re-gulatoru i operatoru sistema električne energije u formi kako ga je izmijenio i dopunio visoki predstavnik, dok je DERK po-čeo procedure koje su potrebne da bi mogao preuzeti regula-

torni nadzor nad Distriktom. Ovakav razvoj situacije je stvorio uslove za distributera električne energije u Brčkom da zaključi dvanaestomjesečni obnovljivi ugovor za snabdijevanje elektri-čnom energijom, što građanima Brčkog omogućava snabdije-vanje električnom energijom pod transparentnim uslovima i sa reguliranim cijenama. Ovo je dobra vijest i nadam se da će se ovaj kurs ostvarivanja napretka nastaviti i u slučaju nekoliko preostalih aktivnosti.“

Neiskorištena sredstva od putarina

Predsjednik RS Milorad Dodik je naglasio da je zbog opstrukcija blokirano najmanje 200 miliona KM na računu Elektroprijenosa BiH koji bi se mogli iskoristiti za investiranje i razvoj. Ko je, prema Vašem mišljenju, odgovoran za tu blokadu?“To nije jedini primjer. Ima više od 17 miliona KM koji su pri-kupljeni od putarina i deponirani, umjesto da se koriste za iz-gradnju puteva. Milioni koji se skupljaju na računu Elektropri-jenosa BiH su namijenjeni za investicije vezane za prijenos električne energije koje su potrebne kako bi se smanjio rizik od nestajanja i prekida u dotoku električne energije na cijelom te-ritoriju zemlje. Međutim, upotreba ovih sredstava – što bi oči-gledno bilo u interesu oba entiteta i doslovno svakog građani-na BiH – drži se taocem zbog političkih neslaganja i osporava-nja Elektroprijenosa BiH kao kompanije na državnom nivou. Ovo je žalosno i pokazuje da je interes javnosti talac uskih po-litičkih interesa. Pa ipak, ovo je pitanje koje se može brzo razri-ješiti – ovaj novac može biti oslobođen postizanjem sporazuma o investicijskim planovima između dioničara u ovoj kompaniji – FBiH i RS. Na predstavnicima vlasti je da riješe razlike, uklo-ne opstrukcije i pronađu kompromisne dogovore. Kao što sam već spomenuo – radi se o tome da se poduzme nešto, a ne da se ostane pasivan. Novoizabrano bh. vodstvo će uspjeti, ukoli-ko njegovi članovi budu u stanju da naprave zajedničku viziju zasnovanu na dobrobiti građana. U nedavnoj prošlosti pokaza-na je slabost da se olako uđe u konfrontacije i ‘upiranja prstom’. Rezultat toga su nezaposlenost i siromaštvo. Kao što je visoki predstavnik ispravno naglasio, postizborna klima nudi šansu za novi početak. Svakako se nadam da će novoizabrano vod-stvo iskoristiti ovu šansu.“


Kada je 10. novembra u Snack baru sarajevskog hotela Holiday Inn zvanično, bolje reći simbolično, puštena u rad prva fiskalna kasa u Federaciji BiH, ovaj bh. entitet

konačno je zakoračio u dugo najavljivanu fiskalizaciju. Tada je pomoćnik federalnog ministra finansija za poreznu i fiskalnu politiku Hajrudin Hadžimehanović kazao da će se uvođenjem fiskalnih sistema u Federaciji BiH omogućiti evidentiranje stvarnog prometa privrednih subjekata, povećanje broja PDV obveznika, poboljšanje naplate javnih prihoda te da će fiskali-zacija umnogome doprinijeti smanjenju sive ekonomije. Oče-kivanja Federalnog ministarstva finansija su da će godišnji efekt od fiskalizacije u Federaciji BiH iznositi oko 100 miliona KM.

TEMA >>> Rezultati dugo najavljivanog procesa u FBiH

U januaru ove godine fiskalizaciju izvršilo 2.219 poreznih obveznika. Inspektori Porezne uprave susreću se sa pro-blemima na terenu oličenim u prodaji nekompletnih fiskalnih uređaja od strane proizvođača/zastupnika, u kvarenju fiskalnih uređaja, tehničkoj nespremnosti servisa i nedovoljnoj obučenosti servisera. Protivnici fiskalizacije tvrde da će “maslo” od fiskalizacije i najveći profit pripasti dilerima fiskalnih kasa te da je i u ovom slučaju presudan bio interes velikih trgovačkih lobija.

Federacija nespremna krenula u fiskalizaciju?

Produženi rokovi

Hadžimehanović je pojasnio da je Komisija za fiskalizaciju u FBiH utvrdila dinamiku uvođenja fiskalnih sistema prema ko-joj će hoteli, moteli, restorani, barovi, kantine, benziske pumpe i apoteke moći obaviti fiskalizaciju do 15. decembra 2010. go-dine, a da će trgovine na malo, koje spadaju u drugu grupu opi-sanu u Pravilniku o dinamici fiskalizacije, kao i trgovine na ve-liko, imati novi rok do 15. marta 2011. godine. Direktor Pore-zne uprave Federacije BiH Midhat Arifović tada je naglasio da je FBiH, na neki način, bila primorana početi fiskalizaciju, s obzirom na to da je RS to završila prije dvije godine. On je tom prilikom poručio i da je fiskalizaciju u FBiH teško provesti s obzirom na strukturu sistema, naglasivši da ni Porezna uprava FBiH nema ljude koji su samo osposobljeni za taj posao te da Porezna uprava provodi istovremeno još tri reforme.

Fiskalizacija u FBiH naišla na probleme



No, kako proces fiskalizacije nije baš išao predviđenim to-kom i dinamikom, Komisija za fiskalizaciju u Federaciji BiHprodužila je rok i utvrdila novu dinamiku uvođenja fiskalnihsistema u Federaciji BiH. Tako je hotelima, motelima, restora-nima, barovima, kantinama, benziskim pumpama i apotekama rok za obavljanje fiskalizacije dat do 31. januara, dok je 15. april rok za trgovine na malo, koje spadaju u drugu grupu opisanu u Pravilniku o dinamici fiskalizacije, kao i trgovine na veliko.

U međuvremenu je, na poziv Komisije za izdavanje i uki-danje odobrenja proizvođačima/zastupnicima fiskalnih sistemai Komisije za ispitivanje ispravnosti tehničkih i funkcionalnih karakteristika dijelova fiskalnog sistema, u Federalnom mini-starstvu finansija krajem januara održan sastanak sa svim uče-snicima u procesu fiskalizacije u Federaciji BiH radi razmatra-nja dotadašnjih rezultata i budućih aktivnosti s ciljem što kvali-tetnije implementacije Zakona o fiskalnim sistemima. Osimpomoćnika federalnog ministra finansija Hajrudina Hadžime-hanovića i Mirsada Čolića, sastanku su prisustvovali i direktor Porezne uprave FBiH Midhat Arifović, direktor Federalne up-rave za inspekcijske poslove Ibrahim Tirak, predstavnici regi-striranih ovlaštenih proizvođača/zastupnika (Neosoft compu-ters Mostar, Tring Gračanica, KIM TEC Vitez, ERP Consalting Ilidža, Mikroelektronika Banja Luka, Digit RS COM Banja Lu-ka, SK Tradeing Sarajevo) i predstavnici tri telekom operatera: BH Telecom, HT Eronet i M:tel.

Na tom sastanku razmatrani su problemi u izvršavanju oba-veza svih učesnika u postupku fiskalizacije i utvrđene su neo-phodne mjere kako bi se problemi svih u tom procesu sveli na najmanju moguću mjeru. Na sastanku je, kako je saopćilo Fe-deralno ministarstvo finansija, istaknuto da je cilj fiskalizacije u FBiH isključivo suzbijanje i borba protiv sive ekonomije u svim segmentima, kako bi se sredstva dobivena na ovaj način iskori-stila za podsticaj za zapošljavanje i za finansiranje nagomilanih

>>>

Kazne i do 20.000 maraka

Porezni obveznici koji počnu obavljati promet robe, odnosno pružanja usluga prije nabavke fiskalnog sistema i fiskalizacijefiskalnog uređaja, njegovog povezivanja sa terminalom iliinstaliranja na prodajnom mjestu ili prije povezivanja fiskalnogsistema sa nadređenim računarom sa softverom bit će kažnjeninovčanom kaznom od 2.500 do 20.000 KM. Također, ako obveznici nabave fiskalni sistem za koji je izdato odobrenje, a nezaključe ugovor s ovlaštenim servisom o servisiranju i tehničkoj podršci, preduzetnik će biti kažnjen sa 3.000 do 10.000 KM, a odgovorno lice od 1.000 KM do 3.000 KM.

socijalnih potreba. Stoga su učesnici ovog sastanka zaključili da su proizvođači/zastupnici dužni da odgovore zahtjevima za prodaju fiskalnih uređaja, odnosno da budu spremni priuštitipotreban broj uređaja, kako bi se izbjegli zastoji u fiskalizaciji,kao i da su obavezni ispunjavati zakonsku obavezu o adekva-tnoj osposobljenosti servisa i servisera i njihovoj kadrovskoj i tehničkoj opremljenosti.

Testiranje uređaja

Na spomenutom sastanku svih učesnika u procesu fiskalizacijezaključeno je da Porezna uprava FBiH treba redovno i punim kapacitetom raditi na potrebnim aktivnostima za što kvalitetni-je obavljanje procesa fiskalizacije, a da je istovremeno neopho-dno intenzivirati aktivnosti kontrolnih organa Porezne uprave FBiH i Uprave za inspekcijske poslove FBiH. Dogovoreno je i da telekom operateri nastave sa blagovremenim obezbjeđiva-njem pretplatničkih kartica.

Jedan od zaključaka bio je da se rad Komisije za ispitivanje ispravnosti tehničkih i funkcionalnih karakteristika dijelova


>>>

fiskalnog sistema treba odvijati u kontinuitetu, bez prekida i proširiti najmanje sa jednim stručnim licem kako bi se u što kraćem roku riješili zahtjevi proizvođača/zastupnika koji nisu dobili certifikate za fiskalne sisteme, da se, ukoliko postoje pri-jedlozi i sugestije za izmjene Zakona o fiskalnim sistemima, u što skorijem periodu dostave Federalnom ministarstvu finan-sija. Učesnici sastanka prihvatili su prijedlog da se rokovi za fiskalizaciju u Federaciji više ne produžavaju.

Podaci Federalne porezne uprave govore da je u januaru ove godine fiskalizaciju izvršilo 2.219 poreznih obveznika, od čega 411 u Kantonu Sarajevo, 374 u Zeničko-dobojskom, 387 u Hercegovačko-neretvanskom, 328 u Tuzlanskom, 308 u Sred-njobosanskom. U svim ostalim kantonima u tom mjesecu bio je neznatan broj registrovanih obveznika. Do 31. januara samo je 3.308 poreznih obveznika podnijelo zahtjeve za inicijalnu fiskalizaciju, što se u nadležnim institucijama pojašnjava činje-nicom da znatan broj obveznika čeka posljednji rok za podno-šenje zahtjeva.

No, nije samo to razlog što su izostali bolji rezultati procesa fiskalizacije u FBiH. Naime, inspektori Porezne uprave susreću se sa problemima na terenu oličenim u prodaji nekompletnih fiskalnih uređaja od strane proizvođača/zastupnika, u kvarenju fiskalnih uređaja, tehničkoj nespremnosti servisa i nedovoljnoj obučenosti servisera. Porezna uprava FBiH iz tih razloga slala je prigovore Federalnom ministarstvu finansija u kojima se is-tiče da nadležna Komisija za testiranje veoma sporo radi i da je to uzrok još uvijek malog broja licenciranih proizvođača/zastu-pnika kojima je povjereno stavljanje u promet fiskalnih uređa-ja, te da je nedovoljan broja fiskalnih uređaja na tržištu, što us-porava potpuno oživotvorenja projekta fiskalizacije u FBiH, koji zavisi od čitavog lanca učesnika u tom procesu, a to su, osim Porezne uprave FBiH i nadležnih komisija federalnog ministarstva finansija, i proizvođači/zastupnici fiskalnih uređa-ja, distributeri, servisi i serviseri.

I direktor Porezne uprave FBiH Midhat Arifović ukazao je na spor rad nadležnih komisija Federalnog ministarstva finan-sija koje rade na testiranju uređaja i davanju odobrenja, zbog čega neki obveznici dugo čekaju testiranje uređaja. Arifović je ne pres-konferenciji bio vrlo konkretan.

Banika: U RS obuhvaćen maksimalan broj obveznika

Direktor Poreske uprave RS Mile Banika izjavio je da je u tom entitetu fiskalizacijom obuhvaćen maksimalan broj obveznika, koji obavljaju 98 posto prometa. Time je on demantirao izjave nekih zvaničnika u FBiH da je fiskalizacija u RS ostala mrtvo slovo na papiru.

„Fiskalizacijom u RS obuvaćen je maksimalan broj obveznika, više od 40.000. Broj PDV obveznika iz RS od uvođenja fiskalizacije povećan je za oko 3.000, što je znato uticalo na koeficijent raspodjele indirektnih poreza između entiteta“ – naveo je Banika za banjalučki Fokus.

On je naglasio da se prije uvođenja fiskalnih kasa koeficijent raspodjele indirektnih poreza značajno uvećao u korist RS, s obzirom na to da se s prethodnih 31 posto sada približava procentu od 34 posto.

„To RS obezbjeđuje dodatnih 150 miliona KM na godišnjem nivou. Od uvođenja fiskalnih kasa bilježimo izraženo povećanje naplate direktnih poreza, prvenstveno doprinosa prema fondovima, za čak 160 miliona KM“ – kazao je Banika i podsjetio da je RS Poreznoj upravi FBiH dala besplatno softver za podršku procesu fiskalizacije.

„Stalno se govori da će fiskalizacija bitno smanjiti sivu eko-nomiju, da će dovesti do blagostanja, da će doći do porasta pri-hoda od stotina miliona maraka. Mi ne dijelimo takvo mišlje-nje“ – kazao je Arifović i poručio da Porezna uprava FBiH ne pristaje na naloge, naredbe i pritiske, odnosno da neće kažnja-vati obveznike koji nisu imali uvjete za fiskalizaciju.

Oprečni stavovi

O efektima fiskalizacije i uopće o potrebi njenog uvođenja razli-čiti su, odnosno potpuno oprečni stavovi. S jedne strane, pred-stavnici vlasti, i to ne svi, uvjeravaju javnost da će proces fiskali-zacije doprinijeti poboljšanju discipline poreznih obveznika, da će se pomoću fiskalnih sistema objektivnije iskazivati stvarni promet u poslovnim knjigama, da će se putem fiskalnih sistema, koji će biti povezani sa softverom Porezne uprave, omogućiti evidentiranje svakog pojedinačno ostvarenog prometa, neovisno od toga da li je račun plaćen gotovinom, čekom, virmanom ili karticom, te da će se na ovaj način smanjiti siva ekonomija, spri-ječiti utaja poreza i omogućiti stvaranje jednakih uslova na trži-štu u korist zakonitog poslovanja.

S druge strane, oni koji su direktno involvirani u taj proces i koji će morati preko fiskalnih kasa evidentirati svoj promet, smatraju da je to još jedan udar na njih, a da će koristi imati samo proizvođači i distributeri kasa, zatim ovlašteni servisi i serviseri. Takvo mišljenje dijele i pojedini ekonomisti, poput Damira Miljevića.

Mnogi su skloni povjerovati da je fiskalizacija u oba bh. enti-teta samo navlačenje posla za favorizirane firme koje će zaraditi milione maraka na prodaji i servisiranju fiskalnih uređaja. Poje-dine procjene idu dotle da upozoravaju kako će zbog uvođenja fiskalizacije od 110.000 obrtnika u Federaciji njih 35.000 prestati sa radom te da je to čitava vojska novih nezaposlenih i direktan udar na socijalni sektor. Mali poduzetnici su čak predlagali da država, ako već insistira na fiskalizaciji, a ako će imati korist od novog sistema, sama finansira nabavku fisikalnih kasa. Osim toga, upozorava se da će od fiskalizacije nastati akumulacija od oko 180 miliona maraka, ali da po osnovu PDV-a država očeku-je 17 miliona, telekom operateri 1,5 miliona, dok će, kako upo-zoravaju protivnici fiskalizacije, “maslo” od fiskalizacije i najveći profit pripasti dilerima fiskalnih kasa – preko 160 miliona mara-ka. Ovakve cifre su i navele protivnike fiskalizacije, prije svega obrtnike, ali i pojedine ekonomiste i stručnjake da zaključe kako je i u ovom slučaju presudan bio interes velikih trgovačkih lobija.

Primjedbe stižu sa svih strana, ali i upozorenja da će mnoge firme, pogotovo male, nestati. Tako je, recimo, Privredna komo-ra Unsko-sanskog kantona u januaru upozorila da je za samo nekoliko dana preko 50 malih poduzetnika sa područja tog kan-tona najavilo gašenje biznisa. Razlog je da ne mogu izdržati uvo-đenje fiskalizacije jer je to dodatno opterećenje njihovom poslo-vanju. Riječ je, naime, o sljedećim troškovima: fiskalni uređaj košta oko 1.500 maraka, mjesečno održavanje oko 20, koliko prosječno košta i internet, što kada se sabere dostiže godišnji iz-nos od dvije hiljade maraka, što je za mnoge male privrednike, pogotovo u vremenu krize, veliko opterećenje.

Mali privrednici i njihove asocijacije poručili su da jesu za uvođenje reda u fiskalnom sistemu, za sprečavanje rada na crno i za sankcionisanje utaje poreza i doprinosa, ali ne na uštrb nji-hovom poslovanju. Zato su i pozvali predstavnike vlasti da se zajednički traže najbolja rješenja za poslovanje male privrede.



Bosanskohercegovačka farmaceutska kompanija Bosnali-jek je, od skromnog proizvođača lijekova koji je davne 1951. godine počeo svoju djelatnost i sredinom osam-

desetih godina prošlog vijeka bazirao svoje poslovanje na licen-cnoj proizvodnji, danas najveći domaći industrijski proizvođač lijekova sa bogatim proizvodnim asortimanom. Ova kompani-ja danas drži lidersku poziciju u konkurenciji više od 150 far-maceutskih kompanija.

Kapitalne investicije

Bosnalijek je prošle godine ostvario prihod od prodaje u izno-su od 102 miliona KM, od čega je 56 miliona ostvareno u BiH, a ostatak na izvoznim tržištima, što je rast od 17 posto u odno-su na 2009. godinu. To je naglasio generalni direktor Bosnalije-ka Edin Arslanagić, na pres-konferenciji u Sarajevu koja je or-ganizirana povodom obilježavanja 60. godišnjice postojanja ove uspješne kompanije. Arslanagić je istakao, između ostalog,

da je u periodu od svog 55. rođendana do danas Bosnalijek os-tvario zavidne poslovne rezultate, da su povećani prihodi od prodaje za 17 miliona KM, da je ova kompanija zadržala lider-sku poziciju na domaćem tržištu, otvorila 10 novih tržišta te lansirala 44 nova proizvoda.

Prema njegovim riječima, Bosnalijekovo usmjerenje ka me-đunarodnom poslovanju rezultiralo je visokim rastom izvoza, koji je u posljednjih pet godina uvećan tri puta, sa ostvarenom prosječnom godišnjom stopom rasta od 22 posto.

„Ukupna ulaganja u ovom periodu dostigla su vrijednost od 70 miliona KM, od čega izdvajamo dvije kapitalne investi-cije: izgradnju novog savremenog proizvodno-distributivnog centra i uvođenje najmodernijeg informacionog sistema SAP. U tom periodu otvorili smo 100 novih radnih mjesta, tako da Bosnalijek danas zapošljava 632 radnika“ – kazao je Arslanagić.

Prologodišnji prihod od 102 miliona maraka ostvaren je uprkos teškoćama u poslovnom okruženju.

„Učešće izvoza u ukupnom prihodu od prodaje iznosilo je 45 posto i kreće se u pravcu naših ranijih najava da ćemo ubr-zo izjednačiti prihod od prodaje na inostranim i domaćem tr-žištu. Naše vodeće izvozno tržište je Rusija sa učešćem od 49 posto u ukupnoj prodaji u inostranstvu, a zatim slijede tržišta Ukrajine, Hrvatske, Srbije i Kosova“ – istakao je Arslanagić.

TEMA >>> Šezdeseti rođendan bh. farmaceutske kompanije

Bosnalijek zadržao liderstvo na bh. tržištu

Prošle godine prihod Bosnalijeka iznosio je 102 miliona KM, od čega je u BiH ostvareno 56 miliona, a ostatak na izvoznim tržištima, što je rast od 17 posto u odnosu na 2009. godinu. Bosnalijekovo usmjerenje ka međunarodnom poslovanju rezultiralo je visokim rastom izvoza, koji je u posljednjih pet godina uvećan tri puta, sa ostvarenom prosječnom godišnjom stopom rasta od 22 posto.

Bosnalijek: Kompanija danas ima 632 radnika


I pored maksimalnih restrikcija u troškovima poslovanja i pada prihoda od prodaje na domaćem tržištu, u 2010. godini Bosnalijek je ostvario neto dobit od šest miliona KM.

„Ta je dobit manja od dobiti ostvarene u 2009. godini, što je, uglavnom, rezultat pada prihoda od prodaje na domaćem tržištu. No, u 2011. godini planiramo povećati ukupan prihod od prodaje za sedam posto, od čega se na domaćem tržištu pla-nira rast od 3,6 posto te rast izvoza od 13 posto“ – poručio je Arslanagić.

Strateška partnerstva

Od inostranih tržišta poseban akcenat stavljen je na Alžir.„To je kako zbog njegovog velikog potencijala tako i zbog

činjenice da smo vrlo blizu dobijanja dozvola za promet naših proizvoda i ugovaranja saradnje s lokalnom proizvodnjom, na ovom afričkom tržištu. S ponosom ističemo da su Bosnalijeko-vi proizvodi u prometu na domaćem i 21 svjetskom tržištu, na tri kontinenta: Evropi, Aziji i Africi. Bosnalijek danas ima regi-strirana 194 proizvoda u BiH te 421 odobrenje za promet na inostranim tržištima. U 2011. godini planiramo lansirati šest novih proizvoda i podnijeti aplikacije za registraciju 11 novih proizvoda u BiH te 45 novih aplikacija za registraciju svojih pro-izvoda u inostranstvu“ – kazao je Arslanagić.

On je naglasio da je Bosnalijek još uvijek otvoren za strate-ška partnerstva koja će donijeti dobit i Bosnalijeku, ali i cjelo-kupnoj bh. privredi.

„Vjerovali smo kako će se takva strateška partnerstva dogo-diti u prethodnoj godini. Ukoliko imamo u vidu da u proteklih

>>>

nekoliko godina nije bilo značajnih farmaceutskih akvizicija u Evropi te da nijedna zemlja u okruženju nije ostala bez domaće farmaceutske industrije koja svugdje ima strateški značaj, onda je jasno da ovom pitanju treba pristupiti veoma ozbiljno, kako Bosnalijek, a kasnije i bh. privreda, ne bi pretrpjeli značajne gu-bitke“ – poručio je direktor Arslanagić.

Na pitanje novinara o američkoj kompaniji Alvogen koja je bila zainteresirana za Bosnalijek, Arslanagić je kazao da je pri-ča o Alvogenu završena.

„U kapacitetu u kojem se predstavio, Alvogen je za nas pro-šlost. Hoće li nova vlada FBiH ocijeniti da li je vrijeme da pro-daje svoj udio u Bosnalijeku, to je njena stvar, ali u posljednje tri godine u farmaceutskoj industriji u Evropi nije se dogodila nijedna akvizicija. Međunarodna finansijska korporacija (IFC) također je prepoznala u Alvogenu neozbiljnog partnera. U ko-munikaciji smo sa IFC-om. U ovoj godini treba da aktiviramo put-opciju koja podrazumijeva da mi otkupimo njihove akcije ukoliko oni ne mogu da prodaju prema očekivanoj cijeni. Do njih je hoće li aktivirati taj dio ugovora, ali, osim toga, potre-bno je da se poslože neke stvari u Komisiji za vrijednosne pa-pire, pošto u našem zakonodavstvu nije predviđen takav vid prodaje“ – kazao je Arslanagić.

Predsjednik Nadzornog odbora Bosnalijeka Veljko Trivun ukazao je, između ostalog, na nekvalitetno praćenje razvojnih planova te kompanije u protekloj godini. Prema njegovim rije-čima, Bosnalijek ima kvalitetne programe koji nisu podržani od strane banaka, iako su one u visokom procentu likvidne.

„Uprava Bosnalijeka se u protekloj godini bavila, između ostalog, problematikom vezanom za firmu Alvogen, koju je u početku prepoznala kao strateškog partnera. Mislili smo da se radi o prijateljskom strateškom partneru koji bi trebao da do-nese novih 120 proizvoda. Međutim, poslije je na površinu is-plivalo dosta stvari i mi smo definitivno zaključili da je to bio pokušaj neprijateljskog preuzimanja državnog paketa dionica i preuzimanja paketa IFC-ovih dionica od oko osam posto. Mogu u ovom momentu reći da se pravi jedan strateški plan i ova kompanija je otvorena za iznalaženje strateškog partnera koji će omogućiti da Bosnalijek i u narednim godinama nasta-vi svoj rast, zatim da proširi paletu proizvodnje i da zadrži ra-dna mjesta“ – rekao je, između ostalog, Trivun.

Zaustaviti haos i urušavanje farmaceutskog tržišta BiH

Edin Arslanagić je ocijenio kako je nepovoljan poslovni ambijent sve izraženija konstanta farmaceutskog tržišta BiH, što se ogleda u njegovoj općoj nelikvidnosti, otežanom finansiranju potrošnje lijekova od zavoda zdravstvenog osiguranja te stalnoj eroziji cijena lijekova.

„Posebno je alarmantna sadašnja praksa utvrđivanja najnižih cijena u BiH pri odabiru lijekova koji se finansiraju iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja, što može dovesti do urušavanja čitavog zdravstvenog sistema jer jeftin lijek ne može osigurati neophodan kvalitet, sigurnost i djelotvornost“ – kazao je Arslanagić i apelirao na potpunu primjenu Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima u BiH s posebnim akcentom na urgentno donošenje podzakonskog akta, kojim će se konačno sistemski riješiti način oblikovanja i kontrole cijena lijekova te zaustaviti haos i urušavanja ovog tržišta.

Aplikacije za registraciju novih proizvoda

Belma Duraković-Abazović, izvršna direktorica za razvoj i proizvodnju u Bosnalijeku, naglasila je da kompanija trenutno radi na 25 razvojnih projekata i da na tržište BiH u ovoj godini planira plasirati šest novih proizvoda te podnijeti aplikacije za registraciju 11 novih proizvoda u BiH, kao i 45 novih aplikacija za registraciju proizvoda u inozemstvu.

Sa pres-konferencije: Prihodi od prodaje veći za 17 miliona KM


U 2010. godini ostvaren je izvoz iz Bosne i Hercegovine u vrijednosti od 7.293.816.190 KM, što je za 1.659.397.938 KM, odnosno 29,45 %, više u odnosu

na prošlu godinu. U istom periodu, vrijednost uvoza iznosila je 13.329.449.515 KM, što je za 1.297.321.257 KM, odnosno10,78%, više u odnosu na prošlu godinu. Zahvaljujući ovakvim rezulta-tima, nivo pokrivenosti uvoza izvozom povećan je za 16,85% te je u ovom periodu iznosio 54,72 %. Ukupan vanjskotrgovin-ski deficit je u ovom periodu znatno smanjen i iznosio je

Piše: Igor Gavran6.035.633.325 KM, što je za 362.076.681 KM, odnosno 5,66%, manje u odnosu na prošlu godinu. Posebno je važno naglasiti da je znatno niži deficit posljednji put ostvaren još 2002. godi-ne, kada je nivo pokrivenosti uvoza izvozom bio upola manji, a vrijednost izvoza iznosila tek četvrtinu prošlogodišnje. I ostva-reni mjesečni rezultati, u odnosu na isti mjesec prošle godine, potvrđuju značajna poboljšanja. Tako je u decembru 2010. go-dine ostvaren izvoz iz Bosne i Hercegovine u vrijednosti od 628.548.000 KM, što je za 32,08 % više u odnosu na isti mjesec prošle godine, dok je istovremeno uvoz iznosio 1.240.655.000 KM, odnosno veći je za 14,41 %. Vanjskotrgovinski deficit je u decembru neznatno povećan (za 0,60 %) u odnosu na isti mje-sec prošle godine, ali je istovremeno nivo pokrivenosti uvoza izvozom povećan za 15,44 % u odnosu na decembar 2009. go-dine, te je iznosio 50,7 %. U odnosu na prethodni mjesec je do-

ANALIZE >>>

Iako teške posljedice recesije još uvijek opterećuju privredu Bosne i Hercegovine, u 2010. godini ostvareni su respektabilni rezultati u vanjskotrgovinskoj razmjeni. Pozitivni trendovi iz druge polovine 2009. godine su nastavljeni i dodatno poboljšani, što je rezultiralo rekordnim vrijednostima izvoza i zadržavanjem uvoza na znatno nižem nivou od onoga iz 2007. i, pogotovo, katastrofalne 2008. godine. Značajan uticaj svakako su imale i više cijene naših vodećih izvoznih proizvoda na svjetskom tržištu pa je stopa količinskog povećanja iz-voza tih proizvoda nešto niža, ali ni ta činjenica ne umanjuje realnost izvozne ekspanzije i ubrzanog povratka vodećih izvoznika punoj uposlenosti kapaciteta.

Rekordan izvoz u 2010. godini


>>>

šlo do pogoršanja pa je u decembru vrijednost izvoza smanje-na za 7 %, a uvoza povećana za 5,05 %. Zbog toga je nivo pokri-venosti uvoza izvozom smanjen za 11,48 %, a deficit povećanza čak 21,17 %. Iako je povećanje uvoza krajem godine uobiča-jeno, a oscilacije mjesečnih vrijednosti izvoza i uvoza periodi-čno su se ponavljale tokom godine, ovakav rezultat ukazuje na ograničenost kapaciteta domaće privrede i upitnu održivost daljeg pozitivnog trenda, nakon što vodeći izvoznici dostignu maksimalni obim proizvodnje postojećih kapaciteta.

Promijenjen poredak vodećih vanjskotrgovinskih partnera

Najznačajniji vanjskotrgovinski partneri Bosne i Hercegovine u 2010. godini ostale su pojedine članice CEFTA-e 2006 (prije svega, susjedne zemlje) i Evropske unije, ali je došlo do promje-ne strukture i poretka među vodećim partnerima. Prema gru-pama zemalja, naš najznačajniji vanjskotrgovinski partner je kontinuirano Evropska unija (54,6% izvoza i 50% uvoza), s po-žvećanjem učešća u prethodnoj godini, dok se pojedinačno iz-dvajaju Hrvatska (14,98% izvoza i 18,81% uvoza), Njemačka (15,36% izvoza i 8,98% uvoza), Srbija (12,68% izvoza i 12,21% uvoza), Italija (11,88% izvoza i 7,77% uvoza) i Slovenija (8,47% izvoza i 9,65% uvoza). Ohrabrujuće je i povećanje učešća osta-lih zemalja u strukturi naše vanjskotrgovinske razmjene, pose-bno izvoza, ali još uvijek nedovoljno u odnosu na vodeća tržišta.

Najveće povećanje izvoza u ovom periodu ostvareno je na tržištima Albanije (234,35%), Poljske (68%), Austrije (46%) i Švicarske (43%), a uvoza iz Velike Britanije (77%), dok značaj-nijih smanjenja ni izvoza ni uvoza nije bilo u trgovini s vode-ćim partnerima.

Pokrivenost uvoza izvozom u vanjskotrgovinskoj razmjeni s najznačajnijim partnerima je povećana, ali suficit ostvaruje-mo samo u trgovini s Crnom Gorom (508,6 %) i UNMIK/Ko-sovom (4.279,7 %) te nekim manje značajnim partnerima (Al-banija, Litvanija, Moldavija, Švedska, Indija, Maroko). Respek-tabilan nivo pokrivenosti uvoza izvozom ostvaren je s Francu-skom (98,5%), Njemačkom (93,65%) i Italijom (83,7%), znača-

jan još s Poljskom, Belgijom i Španijom, dok je odnos s ostalim značajnim partnerima mnogo nepovoljniji i većinom znatno manji od 50%. Problem posrednog uvoza robe još uvijek je aktuelan te se i dalje značajan dio našeg uvoza obavlja preko trećih zemalja. Tako je pokrivenost uvoza izvozom robe porije-klom s pojedinih tržišta uglavnom znatno viša od one ostvare-ne u trgovini (sa zemljama CEFTA-e čak 73,2%, u odnosu na ukupnih 60,4%), što ukazuje na slabosti domaće trgovine i ne-dostatak jakih uvoznika, kao i značajne gubitke koje ovakva „zaobilazna“ trgovina podrazumijeva. Veliko poboljšanje u ovom pogledu ostvareno je jedino s Turskom, čiji se uvoz ranijih go-dina velikim dijelom obavljao preko posrednika, dok je u 2009. i 2010. godini najvećim dijelom obavljen direktno.

Još nije dostignut zadovoljavajući nivo pokrivenosti uvoza izvozom

U strukturi vanjskotrgovinske razmjene ostvarene u 2010. go-dini, analiziranoj prema sektorima privrede, uočljivo je pobolj-šanje položaja u većini sektora, uz mnogo značajnije povećanje vrijednosti izvoza od uvoza. Izvoz je najviše povećan u sektori-ma: Rude, metali i proizvodi (51,51%), Mineralna goriva (46,44%) i Hemijski i farmaceutski proizvodi, đubriva, plastika, guma (38,29%), a smanjen je u sektoru Kamen, kreč, cement, beton, keramika i proizvodi (16,21%). Istovremeno je uvoz najviše povećan u sektorima: Mineralna goriva (39,23%), Koža, krzno, tekstil i proizvodi (15,11%) i Rude, metali i proizvodi (14,59%), a smanjen u sektorima: Kamen, kreč, cement, beton, keramika i proizvodi (3,57%) i Mašine, aparati, mehanički uređaji, kotlo-vi i dr. (0,37%).

Najveći izvoz ostvaren je u sektorima: Rude, metali i proiz-vodi (1.676.551.391 KM), Drvo, papir i namještaj (1.301.888.357 KM), Mineralna goriva (1.111.012.538 KM) i Mašine, aparati, mehanički uređaji, kotlovi i dr. (1.021.262.486 KM).

Najveći uvoz ostvaren je u sektorima: Mašine, aparati, me-hanički uređaji, kotlovi i dr. (2.634.004.913 KM), Mineralna goriva (2.623.814.597 KM) i Agroindustrijski sektor (2.467.210.344 KM).

Struktura izvoza Bosne i Hercegovine po tržištima


>>>

Poseban problem je što je, i pored poboljšanja u većini sek-tora, pozitivan nivo pokrivenosti uvoza izvozom ostvaren samo u sektorima Drvo, papir i namještaj (180,92%) i Rude, metali i proizvodi (135,9%), dok je u ostalim sektorima bio negativan i kretao se od 69,04% u sektoru Koža, krzno, tekstil i proizvodi, do poboljšanih, ali još uvijek minimalnih 22,86% u Agroindu-strijskom sektoru.

Privreda ne osjeća oporavak od recesije

Značajna poboljšanja u obimu i strukturi vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine ostvarena u 2010. godini poka-zatelj su realnih potencijala naših vodećih izvoznika da u povolj-nijim uslovima iskoriste svoje prilike i konkurentno i uspješno posluju i na najzahtjevnijim tržištima. Nažalost, sličnih pobolj-

šanja uslova poslovanja na domaćem tržištu nema te veliki dio naše privrede još uvijek ne osjeća ni naznake oporavka od re-cesije, zbog čega su stope rasta cjelokupne industrijske proiz-vodnje ostale simbolične, a broj nezaposlenih se čak i povećao. Koliko god bili sposobni i uspješni, sami izvoznici ne mogu spasiti domaću ekonomiju.

Struktura uvoza Bosne i Hercegovine po tržištima

��

Struktura vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine po sektorima privrede


Iako je prepoznatljiv i vidljiv na mnogim proizvodima, CE znak još uvijek donekle zbunjuje kako potrošače tako i pro-izvođače. Stoga je Evropska komisija pokrenula novu web

stranicu o CE označavanju (“CE marking”) kako bi pomogla u boljem razumijevanju ove poznate, ali nedovoljno razumljive oznake i kako bi kod različitih subjekata podigla svijest o njenoj važnosti. Tako ova stranica pored osnovnih informacija o CE znaku i korisnih savjeta i odgovora na najčešće postavljana pi-tanja, nudi odvojene rubrike (podstranice) za potrošače i za one koji se profesionalno bave CE označavanjem.

I za proizvođače i za potrošače

Rubrika za potrošače jednostavnim jezikom pojašnjava šta je to CE znak i nudi izvore dodatnih i detaljnijih informacija. Ova ru-brika, također, nudi interesantan animirani film u kojem se ra-zličiti proizvodi skupljaju ispred “ekskluzivnog” kluba (koji pred-stavlja tržište EU) i u koji je ulaz dozvoljen samo onima koji nose CE znak.

Rubrika za profesionalce je dalje podijeljena na odvojene podrubrike za proizvođače, uvoznike i distributere. Ako ste pro-izvođač, stranica će vas u šest koraka voditi od tačke utvrđivanja pravnih uvjeta (1. korak) za vaš proizvod, do posljednjeg kora-ka – postavljanje CE znaka na proizvod. Naprimjer, ukuliko u rubrici grupe proizvoda izaberete igračke, naći ćete odgovara-juće zakonske tekstove, provjeru tehničkih uvjeta, pojašnjenja o uključivanju notificiranog tijela, provjeru usaglašenosti, sadržaj tehničke dokumentacije i, konačno, način postavljanja znaka CE.

Sa CE znakom na evropsko tržište

U okviru spomenute informativne kampanje pod simboličnim nazivom – “Sa CE znakom na evropsko tržište”, Evropska komi-sija je objavila istoimenu brošuru koju je nedavno preveo i od-štampao Euro info korespondentni centar Vanjskotrgovinske komore BiH. Elektronska verzija prevoda ove brošure se može preuzeti na web stranici EICC BiH (www.een.ba).

Umjesto da traže pojedinačne dozvole od tržišnih organa 27 zemalja članica EU, poduzetnicima CE znak umanjuje tro-škove i olakšava dokazivanje usklađenosti sa harmoniziranim standardima EU, zadržavajući u isto vrijeme visok standard si-gurnosti proizvoda.

EICC >>>

Piše: Tarik Kovač

Evropska komisija je pokrenula novu informativnu kampanju i novu web stranicu u kojima se na jednostavan način potrošačima i proizvođačima pojašnjava uloga i značenje CE znaka. Ova stranica može poslužiti i kao vodič onima koji se bave CE označavanjem da korak po korak implementiraju proceduru postavljanja ove poznate oznake.

Do CE znaka na jednostavniji način


SAJMOVI >>>

Kako ovo ne bi ostalo na pukoj teoretskoj raspravi, želja nam je da potaknemo razmišljanje i tražimo odgovore na pitanja gdje se trenutno nalazimo u uspostavljanju

trans-evropske mreže logističkih sistema, ali i sa državama čla-nicama Evropske unije. Vidljivo je da njihovo povezivanje sa državama centralne, istočne i jugoistočne Evrope, a preko njih i sa azijskim kontinentom i Rusijom, sve više dobija na znača-ju. Region je bogatiji za CARGO 10, no moramo priznati da mi nismo osnivači, tako da je naš udio takav kakav je – sa na-knadnom pameću ili zakašnjelom akcijom nema očekivani re-

Piše: Velibor Peulić

Uloga, značaj i razvoj logističkih sistema države, kao i strateško upravljanje logistikom, dokazani su elementi iole ozbiljnih privrednih logističkih sistema zemalja okruženja, a posebno EU. Dok EU razmatra analize, postavlja ciljeve i razmješta resurse kako bi se zadovoljila i ispunila očekivanja smanjenja logističkih troškova, naši se napori ogledaju u predstavljanju filozofije: ”Kod nas je nekad…” ili “Mi smo nekad…” Riječju, ustaljeno opravdanje i jadikovanje. VTK će u ovoj godini pokrenuti rad Vijeća za logistiku, koje će koordinacijom i aktivnim pristupom putem platforme i aktivnosti uticati na smanjenje troškova na mjestu nastanka te sistemskim potezima afirmisati upravljanje logističkim sistemima na bazi raspoloživih resursa i doprinijeti ukupnoj konkurentnosti bh. privrede.

zultat. Aktuelni tranzicioni proces koji se odvija paralelno sa oporavkom logističkih sistema, fizičkih i institucionalnih kapa-citeta, još uvijek nas nije doveo do statusa pridružene članice Evropske unije. Naravno, reforme su neophodne, slažemo se svi. Smanjenje logističkih troškova trebamo juče, a ne danas!

Smanjenje troškova

VTK će u ovoj godini pokrenuti rad Vijeća za logistiku, koje će koordinacijom i aktivnim pristupom putem platforme i aktiv-nosti uticati na smanjenje troškova na mjestu nastanka te sistem-skim potezima afirmisati upravljanje logističkim sistemima na bazi raspoloživih resursa i doprinijeti ukupnoj konkurentnosti bh. privrede. Kako drugačije objasniti ishitrene namete koje uvode čak pojedine lokalne zajednice. Lijep primjer mjesta na-stanka troškova su takse za korištenje teretnih drumskih termi-nala, koje se direktno moraju ugraditi u cijenu koštanja proiz-

Vijeće za logistiku BiH


>>>

voda. Nepostojanje Strategije razvoja logističkih centara kao posljedicu ima troškove skladištenja, distribucije, pregleda i sl. Sa druge strane, čekanje je izvorni trošak izvoznog procesa, vri-jeme kašnjenja i gubitak kupca su nenadoknadivi. Vrijeme pu-tovanja robe pri izvozu je neprihvatljivo dugo i izuzetno skupo.

Da li smo poželjna destinacija za ulaganje? Na osnovu odre-đivanja troškova zasnovanog na aktivnostima (ABC – Activity-based costing), nismo. Smanjenje troškova pomoći će investi-toru pri donošenju odluka. Napredni privredni sistemi su za-snovani na koncepciji po kojoj su poslovne aktivnosti sačinjene od grupa procesa koji stvaraju ili konzumiraju prihvatljive i očekivane troškove. Analizom zahtjeva ispitivanja svih procesa koji čine operativu skladištenja (posmatrani su izvozni/uvozni tokovi, svaki od ovih procesa se sastoji od specifičnih zadataka), identifikovali smo glavne uzroke potrošnje resursa u svakom procesu.

Zadaci Vijeća za logistiku

Vijeće za logistiku će definisati: - namjene i obim logističkih sistema; - pojednostavljenje informativnog sistema što je više

moguće, uz istovremeno zadovoljenje svih postavljenih ciljeva;

- određivanje vremenskog plana izvještavanja i osobe koje će primati svaki određeni izvještaj;

- poređenje najboljih primjera iz EU i okruženja sa logističkim sistemima u Bosni i Hercegovini;

- ispitivanje dostupnosti traženih resursa, kao što su rad i identifikacija pokretača troškova ili varijabli koje određuju logističke aktivnosti i ponašanja;

- mjerenje pokretača troškova do te mjere da se shvati uzročno-posljedična veza;

- identifikaciju nivoa posebnih logističkih usluga sistema i njihove važnosti;

- postizanje optimalne ravnoteže između nivoa logističke usluge i troškova;

- procjenjivanje kriterija kako bi se ograničili troškovi bez narušavanja potreba za informacijama.

Određivanje troškova je zasnovano na aktivnostima. Vijeće će uključivati ljude iz tehnologija transporta, izvršnih organa vlasti, procesnog inžinjeringa, menadžmenta proizvodnje, lo-gistike i mno¬gih drugih područja kao što su finansijsko raču-novodstvo i informacioni menadžment. Cilj je dovoljno dobro proučiti operativu, uzročno-posljedične odnose. Dobro razu-mijevanje odnosa uzroka i poslje¬dica takođe će omogućiti da se odrede aktivnosti koje mogu uticati na svakog pokretača troška. Ispravno razumijevanje ovih odnosa omogućava shva-tanje interaktivne prirode aktivnosti i kako one mogu direktno ili indirektno uticati na više pokretača troškova, a rezultat koji očekujemo je harmonizacija logističkih sistema u funkciji opti-mizacije troškova.

Iskustva iz regiona

Susjedne nam države uveliko rade na ovom polju. Poznato je da je Republika Hrvatska u završnim fazama priprema za ula-zak u EU, a samim tim zakonske projekte su u velikoj mjeri ili u potpunosti prilagodili standardima EU, od Intermodalnog transporta, logističkih centara do operatera i transformacije Hrvatskih željeznica isl. Nova luka na kopnu je Cargo centar

Zagreb, koji će predstavljati prvu evropsku logističku kapiju ka Zapadu sa poveznicom luke Rijeka, Cargo centra Gratz. Ništa manje bitna karika smanjenja troškova je definisanje strategije i uvođenja javno-privatnog partnerstva sa zakonskom podlo-gom. U toku je redefinisanje intermodalnog transporta i zauzi-manja pozicija u novoj proširenoj EU.

Republika Srbija je takođe ostvarila napredak u zakonskim rješenjima iz domena logistike, a čvrstim vezama sa hrvatskim operaterima čini logistički sistem koji je vrijeme putovanja kon-tejnera iz Luke Rijeka učinio konkurentnijim nego putovanje iz Luke Bar. Aerodrom Beograd i državni avionski operater JAT u završnoj su fazi razgovora sa kompanijom Turkish Airlines. Interes je osnova povezivanja logističkih servisa, a podlogu či-ne i generalni urbanistički planovi, kojima je definisana dobra praksa slobodnih zona, logističkih centara na obodu Beograda, ali i autoindustrijskog kompleksa u Kragujevcu povezanog sa logističkim servisom italijanskog branda FIAT ili niza predu-zetničkih primjera iz drugih gradskih logističkih sistema.

I Crna Gora je učinila transformacije na polju kontejner-skog terminala Luke Bar i povezivanja sa susjedima. Riječju, sve zemlje na prostoru jugoistočne Evrope usklađuju strategije, grade karike logističkih lanaca sa tendencijom mikro-makro povezanosti.

Koristeći se primjerima iz prakse i pozivajući se na princi-pe primijenjene poslovne logistike, vjerujemo da će VTK BiH biti pokretač novog poglavlja uspostavljanja i upravljanja logi-stičkim sistemima u funkciji optimizacije logističkih troškova za potrebe bh. privrede. Nismo mi nikakvo geostrateško logi-stičko područje od vitalnog značaja za ekonomiju EU, dobili smo ulaznicu posredstvom V-c, kraka koridora, imamo pravo na kontrolu neba, priključak na plovni krak dunavske plovidbe kanalom Sava – Dunav, priključak smo željezničke mreže. Sve drugo je do nas.

(U narednim brojevima InfoKoma revije privrednika BiH. Po-jedinačno po sektorima donosimo analizu troškova kao direk-tnih uzročnika poslovanja, ali i sugestije za otklanjanje.)


Građani su svjesni važnosti police putničkog zdravstvenog

osiguranja za putovanja u inostranstvo

INTERVJU >>> Amir Zukić, direktor VGT osiguranja i potpredsjednik VTK BiH

Naši klijenti su u velikoj mjeri postali svjesni da za rela-tivno mala sredstva sebi obezbjeđuju zdravstvenu zaštitu tokom putovanja, osiguravajući se od poten-cijalnih troškova veoma skupih zdravstvenih usluga i lijekova u zemljama EU. Polica osigurava vanbolnički i bolesnički tretman koji se vrši u nadležnoj instituciji, lijekove i zavoje propisane od strane ljekara, medicin-ska sredstva koja su neophodna kao dio tretmana za slomljene dijelove tijela ili povrede, dijegnoze pomoću X zraka, troškove transporta smatrane kao hitna pomoć do najbliže odgovarajuće bolnice ili najbližeg raspoloživog ljekara, operacije, uključujući operaciju i troškove vezane za nju te stomatološki tretman, ali samo za olakšavanje akutnih zubobolja.

Uoči donošenja odluke Vijeća EU o ukidanju viza za građane Bosne i Hercegovine brojni međunarodni zva-ničnici – ambasadori akreditirani u BiH naglasili su

da su vlasti naše zemlje u svojoj informativnoj kampanji nedo-voljno naglašavali značaj posjedovanja police putničkog zdrav-stvenog osiguranja nakon procesa vizne liberalizacije. O znača-ju posjedovanja ovog dokumenta i koje su njegove prednosti, u intervjuu za InfoKom govori Amir Zukić, direktor VGT osigu-ranja i potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH.

Nužni dokumenti

Brojni akreditirani ambasadori država EU u BiH ocijenili su da je kampanja koju su vodile vlasti naše zemlje u vezi sa procesom ukidanja viznog režima trebala biti sadržajnija. Istaknuto je da se malo govorilo o važnosti da građani BiH

koji putuju u EU, ali i druge zemlje, odnosno napuštaju gra-nice naše države, prije nego što krenu na put obavezno tre-baju da pribave policu putničkog zdravstvenog osiguranja. Slažete li se sa ovakvim ocjenama da biometrijski pasoš nije jedini nužni dokument?„Biometrijski pasoš u svakom slučaju nije jedini nužni doku-ment. Prilikom bezviznog ulaska u šengenski prostor morate biti u stanju da na zahtjev graničnih službi predočite dokaze o finansiranju boravka i troškovima putovanja, kao i o svrsi puto-vanja. To mogu biti sljedeći dokumenti:

Za dokazivanje svrhe putovanja:- turizam: rezervacija hotela, putovanja ili turističkog

aranžmana; - poslovno putovanje: potvrda firme sa sjedištem u EU,

poziv na kongres, seminar ili sastanak sa poslovnim partnerima;

- privatno putovanje: pozivnica prijatelja/rođaka; - drugo putovanje: potvrda o kursu jezika, potvrda škole ili

drugih organizacija.

Za dokazivanje finansiranja putovanja:- gotovina u iznosu od 45,00 eura pa više (u zavisnosti o

zemlji boravka) po danu boravka ili putnički čekovi (vaučeri) ili izjava o preuzimanju obaveza (tzv. garantno pismo);

- putničko zdravstveno osiguranje (koje ima minimalno pokriće od 30.000 eura i važi u svim zemljama EU);

- povratna karta (u skladu sa navedenim rokom od 90 dana);- važeći pasoš (mora važiti još tri mjeseca u trenutku

napuštanja prostora EU).“

Premije ne padaju

Do skora, odnosno 15. decembra 2010. je posjedovanje police putničkog zdravstvenog osiguranja bila obaveza jer

Razgovarao: Almir Terzić


>>>

se bez nje nije mogla predati aplikacija, odnosno dobiti viza. Imate li neke procjene da li je u posljednjih nešto više od mjesec dana nakon ukidanja viza došlo do pada vađenja police?„Odlukom o ukidanju viza i uvođenjem bezviznog režima do-šlo je do promjene u kanalu prodaje i distribucije polica putni-čkog zdravstvenog osiguranja. Prodaja se do sada najčešće odvi-jala preko zastupnika koji su bili stacionirani u blizini ambasa-da. Naša mreža zastupnika pozicionirana po čitavoj Bosni i Hercegovini kao i prilagođenost tarife potrebama i zahtjevima naših korisnika osiguranja su garant da ove promjene u viznom režimu neće generisati ozbiljniji pad premije PZO. Naime, već prvi rezultati govore u prilog tome i mjesec januar ove godine po premiji osiguranja PZO-a neće biti ništa manji u odnosu na januar prošle godine.“

Koliko zapravo građani BiH imaju naviku uzimati policu putničkog zdravstvenog osiguranja prilikom putovanja u inostranstvo?„Dosadašnja obaveznost uzimanja police putničkog zdravstve-nog osiguranja je pozitivno uticala na sazrijevanje svijesti naših klijenata o korisnosti ovog vida osiguranja. Naši klijenti su u velikoj mjeri postali svjesni da za relativno mala sredstva sebi obezbjeđuju zdravstvenu zaštitu tokom putovanja, osigurava-jući se od potencijalnih troškova veoma skupih zdravstvenih usluga i lijekova u zemljama EU.“

Bezbrižno na ljetovanje

Kakva je do sada bila situacija kada su u pitanju putovanja građana BiH u SAD, Kanadu ili primjerice za zemlje za koje ni ranije nije trebalo imati vizu, kao što su Hrvatska, Makedonija, Srbija, Crna Gora, Turska. Da li su se za puto-vanja u ove zemlje uzimale police putničkog zdravstvenog osiguranja?„Naša iskustva govore da su navike stvorene, da se uvidjela ko-risnost putničkog zdravstvenog osiguranja, te da većina putni-ka ne želi da rizikuje jer sa ovom policom osiguranja posljedice bolesti i nezgode su u velikoj mjeri ublažene. Znači da je u pro-šlim godinama evidentan rast premije osiguranja i za zemlje za koje ni do sada nije trebala polica putničkog zdravstvenog osi-guranja. Naše akcije u proteklom periodu, a posebno akcija ‘Bezbrižno na ljetovanje’, učinile su da je svake godine sve više putnika za Hrvatsku i ostale turističke destinacije koristilo uslu-ge putničkog zdravstvenog osiguranja.“

Možete li navesti važnost posjedovanja police putničkog zdravstvenog osiguranja. Zašto je moramo imati, odnosno šta nam ona pruža? „Policom putničkog zdravstvenog osiguranja, uz asistenciju Coris Internationala, našim osiguranicima garantujemo zdrav-stvenu zaštitu širom svijeta. Ovom policom osiguranja obezbje-đujemo osiguravajuće pokriće za osigurani događaj, odnosno neposrednu medicinsku pomoć kao posljedicu bolesti osigu-rane osobe dok se nalazi u inostranstvu ili pretrpljenog nesre-tnog slučaja za vrijeme boravka u inostranstvu.

To podrazumijeva:- vanbolnički tretman i bolesnički tretman koji se vrši u

nadležnoj instituciji;- lijekove i zavoje propisane od strane ljekara;- medicinska sredstva koja su neophodna kao dio tretmana

za slomljene dijelove tijela ili povrede;- dijegnoze pomoću X zraka;- troškove transporta smatrane kao hitna pomoć do najbliže

odgovarajuće bolnice ili najbližeg raspoloživog ljekara;

- operacije i troškove vezane za njih;- stomatološki tretman, ali samo za olakšavanje akutnih

zubobolja.“

Cijene police

Koje su to najpovoljnije varijante police za građane BiH koji namjeravaju boraviti u inostranstvu duži vremenski period, primjerice do tri mjeseca (90 dana), unutar šest mjeseci koliko je dozvoljeno? „Trudili smo se da naše tarife prilagodimo zahtjevima i potre-bama, kako korisnika osiguranja tj. putnika, tako i ograničenji-ma bezviznog režima, tako da im nudimo kao posebne varijante:

- Tromjesečna polica (90 dana) sa važenjem od 30 dana;- Tromjesečna polica (90 dana) sa važenjem od 60 dana;- Polugodišnja polica (180 dana) sa važenjem od 90 dana;- Poslovna polica sa važenjem od jednu godinu;- Polica za profesionalne vozače sa važenjem od jednu

godinu.Na području država EU minimalna suma osiguranja je

30.000 eura i implementirana je u naš tarifni sistem.“

Da li će Vaša osiguravajuća kuća u narednom periodu ili Udruženje osiguravajućih kuća pokrenuti neke aktivnosti na promociji važnosti posjedovanja police putničkog zdrav-stvenog osiguranja za odlazak građana BiH u inostranstvo? „Naše aktivnosti su permanentne i one će biti vezane najviše, kako za promociju i upoznavanje o prednostima putničkog zdravstvenog osiguranja, tako i za pronalazak novih kanala pro-daje koji su već locirani shodno ovim izmjenama i uvođenjem bezviznog režima za građane BiH.“

Osiguranja koja znače sigurnost

Govorili smo o polici putničkog zdravstvenog osiguranja. Koje su to još police koje cijenite kako su važne i koje bi trebao da ima svaki građanin BiH?„VGT osiguranje nudi gotovo sve vrste neživotnih osiguranja i teško je izdvojiti koja je to vrsta osiguranja najvažnija. Svako osiguranje je važno za osiguranika i usmjereno je prema odre-đenim skupinama istih ili sličnih korisnika osiguranja i kao takvo maksimalno zadovoljava njihove potrebe. Postoji čitav niz osiguranja koja bi se mogla preporučiti, ali ovom prilikom ističemo sljedeće:

- Osiguranje kuće i stana;- Osiguranje od nezgode;- Osiguranje imovine od požara, krađe i stakla od loma u

poslovnim objektima.Od navedenih vrsta osiguranja posebno bismo sugerisali

da svaki građanin svoju imovinu u koju ulaže čitav život zaštiti barem od rizika požara, jer iskustvo pokazuje da štete nastale od ove vrste rizika predstavljaju veliki finansijski gubitak koji vlasnik imovine teško može sam nadoknaditi.“

Proteklu godinu VGT osiguranje okončalo je sa 16 posto većom dobiti u odnosu na raniju. Na šta ste posebno ponosni kada je u pitanju 2010. godina?„Rast premije ostvaren je širenjem poslovanja na područje cije-le BiH, fokusiranjem na mala i srednja preduzeća te jačanjem portfolija usluga. Ovi poslovni pokazatelji govore nam da su strateške odluke menadžmenta u ovoj godini bile ispravne te da smo bliže ostvarivanju našeg cilja, a to je da ostanemo među vodećim osiguravajućim kućama u BiH.“


Iako su centralna i istočna Evropa (CIE) bile teško pogođe-ne krizom, bankarski sektor u tom području i dalje pred-stavlja dobru priliku, jedan je od temeljnih zaključaka naj-

novijeg istraživanja bankarskog sektora u centralnoj i istočnoj Evropi, koje je proveo Odjel UniCredita za strateške analize. Priče o razlici u finansijskom prodoru i ekonomskoj konvergen-ciji i dalje u potpunosti vrijede u srednjoročnom i dugoročnom smislu, čineći temelj za rast bankarskog sektora.

Dugoročni potencijal

Međutim, poslovanje banaka, koje je u prethodnom periodu u velikoj mjeri bilo finansirano iz vanjskih izvora, mora biti pre-oblikovano. Fokus se postepeno pomjera ka dugoročno održi-vom rastu, dok kontrola rizika i efikasnost ostaju u centru pa-žnje. Rizici su i dalje prisutni, uključujući izazove koji proističu iz regulatornih aspekata.

Nakon očekivanog prosječnog rasta od 3,6 procenata za re-giju centralne i istočne Evrope u 2010. godini, istraživači Uni-Credita predviđaju ubrzanje rasta na oko 3,8 procenata u 2011. godini. U isto vrijeme, izgledi za rast će značajno varirati, pri čemu se centralna Evropa, Turska i Zajednica nezavisnih drža-

TEMA >>> Istraživanje bankarskog sektora centralne i istočne Evrope

Krediti za preduzeća trebalo bi da postanu pokretač za dugoročnu konkurentnost i rast u regiji. Priče o razlici u finan-sijskom prodoru i ekonomskoj konvergenciji i dalje u potpunosti vrijede u srednjoročnom i dugoročnom smislu, čineći temelj za rast bankarskog sektora u centralnoj i istočnoj Evropi. Međutim, poslovanje banaka, koje je u prethodnom peri-odu u velikoj mjeri bilo finansirano iz vanjskih izvora, mora biti preoblikovano. Fokus se postepeno pomjera ka dugoročno održivom rastu, dok kontrola rizika i efikasnost ostaju u centru pažnje.


Više kredita privredi za podsticaj izvoza


va (zemlje bivšeg SSSR-a) postepeno oporavljaju, dok zemlje jugoistočne Evrope i dalje zaostaju te moraju proći kroz odre-đeno restrukturiranje.

„Kriza nije uticala na dugoročni potencijal, koji se odnosi na priču o konvergenciji. Model regionalnog rasta, zasnovan na prilivima kapitala, rastućoj konkurenciji i poboljšanju stan-darda života nije oštećen. Isto vrijedi i za razliku u prodoru fi-nansijskih usluga na tržište“ – rekao je Gianni Franco Papa, novi šef Sektora za centralnu i istočnu Evropu u UniCreditu.

Primjera radi, očekuje se da prodor hipotekarnih kredita u odnosu na bruto društveni proizvod dostigne nivo od osam posto u 2010. godini. U poređenju sa eurozonom, gdje taj od-nos iznosi 40 procenata, jasno je da tržišni potencijal još posto-ji. Šansa za sustizanje je evidentna na korporativnoj strani, gdje krediti za preduzeća čine 26 procenata BDP-a u regiji centralne i istočne Evrope, a 52 procenta u eurozoni, pri čemu je ponuda finansijskih usluga za korporativne klijente mnogo manje ra-znolika, nego što je to uobičajeno na zrelijim tržištima.

U srednjoročnoj i dugoročnoj perspektivi, priče o konver-genciji i o razlici u finansijskom prodoru predstavljaju temelj za očekivani uspon bankarskog poslovanja. Banke u centralnoj i istočnoj Evropi će i dalje rasti brže od onih na zrelijim tržišti-ma, međutim, potencijal za rast će i dalje biti manji od nivoa u periodu prije krize, s obzirom na to da će svi pokretači konver-gencije imati manji uticaj nego ranije.

Debora Revoltella, šefica Odjela strateških analiza CIE u UniCredit Bank Austrija, istakla je da preustroj makroekonom-skog modela podrazumijeva promjene modela bankarskog po-slovanja.

„Poslovanje banaka u centralnoj i istočnoj Evropi, prije kri-ze, temeljilo se na brzom rastu kredita koji su u velikoj mjeri fi-nansirani iz vanjskih izvora. Oslanjanje na obilna međunaro-dna likvidna sredstva i niske troškove rizika zemlje, lokalne banke su bile u stanju da podrže rast finansirajući domaće kre-ditiranje putem priliva međunarodnog kapitala u kontekstu ni-skih stopa domaće štednje. Devizni krediti kako za fizička tako i za pravna lica su procvjetali. Uzimajući u obzir sadašnje veće troškove izvora finansiranja i rast troškova rizika zemlje, javlja se potreba za većim fokusiranjem na domaće izvore sredstava. Osim toga, strategije kreditiranja u budućnosti bi mogle posta-ti raznovrsnije uz veću potporu za dugoročni ekonomski rast, što znači manje potrošačkih kredita, barem u tekućoj fazi opo-ravka, i više kredita za preduzeća, a posebno za ona izvozno orijentirana, i to u proizvodnim sektorima. U tim okolnostima, krediti za preduzeća trebalo bi da postanu pokretač za dugoro-čnu konkurentnost i rast u regiji“ – rekla je Revoltella.

Sposobnost banaka

Ona je istakla da se kratkoročna prognoza poboljšava, ali da ri-zici i dalje postoje. Ekonomska kriza se, prema njenim riječi-ma, najprije reflektirala u smanjenoj likvidnosti, nakon čega su brzo uslijedili sve veći problemi sa kvalitetom kredita, propra-ćenih smanjenjem kreditiranja. U skladu sa ekonomskim opo-ravkom, u drugoj polovini 2010. godine došlo je do stabilizaci-je u dinamici problematične aktive te jačanja znakova, da bi vr-hunac u pogledu neprihodujućih kredita mogao biti dostignut između kraja 2010. i početka 2011. godine.

„U smislu bankarske profitabilnosti, 2010. se pokazala jedna-ko izazovna kao i 2009. godina, pošto su određena nešto manja potrebna rezerviranja kompenzirana manjom sposobnošću za ostvarivanje prihoda. Potpuni oporavak na strani potražnje će

>>>

biti od suštinskog značaja, prije nego što bude moguće ubrza-vanje aktivnosti kreditiranja i bankarskog poslovanja općenito. Očekujem da će se sposobnost banaka za stvaranje prihoda povećati u 2011. godini, i to u cijeloj regiji, ali će oporavak biti umjeren“ – kaže Revoltella.

Izazovi koji stoje pred bankarskim sektorom regije obuhva-taju domaći i međunarodni regulatorni pritisak. U kratkoro-čnom smislu, zabrinutost izaziva velika fokusiranost na propi-se za regulaciju deviznog poslovanja, kao i na uvođenje preza-htjevnih nameta za banke. U srednjoročnom smislu, izazov predstavlja implementacija trećeg bazelskog sporazuma.

„Mada je donošenje regulatornih propisa dobrodošlo u post-kriznom periodu, prisutan je strah da bi to moglo kao posljedi-cu imati kažnjavanje prestrogim ograničavanjem međunaro-dnog bankarskog modela poslovanja, koji je predstavljao osnov za ekonomsku i finansijsku konvergenciju u centralnoj i isto-čnoj Evropi“ – zaključila je Revoltella.

Istovremeno sa promjenama u konkurentnom okruženju u svjetskom bankarstvu, teži uvjeti u periodu nakon krize mogu dovesti do dodatnih promjena. Dok međunarodni investitori, koji su bili aktivni u ovoj regiji tokom posljednje decenije, po-novo potvrđuju svoju veliku posvećenost centralnoj i istočnoj Evropi, potraga za optimalnom pozicijom može dovesti do ak-tivnosti spajanja i preuzimanja ili transakcija zamjene aktive, pri čemu novi učesnici na konkretnim tržištima, kao i na regi-onalnoj razini, već ističu svoju zainteresiranost.

„U tom kontekstu, razliku među internacionalnim učesni-cima na tržištu u regiji sve više će činiti sposobnost oslanjanja na čvrstu osnovu finansiranja i poziciju kapitala, dobar pristup međunarodnim tržištima i povoljno pozicioniranje, što će u sve većoj mjeri biti ključni faktori uspjeha“ – rekao je Gianni Franco Papa.

Kao što su ekonomisti UniCredita već rekli prošle godine, spremnost za preuzimanje rizika je od suštinskog značaja, što će predstavljati razliku između pobjednika i gubitnika. Papa smatra da je UniCredit grupa dobro pozicionirana da može imati koristi od daljeg oporavka regije. Dostupnost kapitala i izvora finansiranja (uključujući namjeru Grupe da dodijeli još kapitala regiji centralne i istočne Evrope), najšira poslovna mre-ža i vodeće pozicije na najdinamičnijim tržištima u regiji, kao i povoljna sposobnost oslanjanja na stručnost Grupe, čine temelj za budući uspjeh.

Gianni Franco Papa: Model regionalnog rasta nije oštećen


Pravno posmatrano, bankovnu garanciju treba tretirati odvojeno od glavnog duga, a obaveze banke garanta kao samostalne i bezuslovne prema korisniku garancije. Ban-

ka garant dužna je udovoljiti obavezi čim korisnik dokaže da glavni dužnik nije udovoljio svojoj obavezi. Lica u poslovanju s bankovnim garancijama su:

- nalogodavac garancije, koji je dužan pribaviti garanciju;- banka garant;- korisnik garancije. Garancija se u pravilu izdaje u pisanom obliku. Bitni elementi

koji čine validnu garanciju su:- naziv i sjedište banke-garanta;- naziv i sjedište korisnika garancije;- predmet i opseg (sadržaj) garancije;- rok važenja garancije. Obaveza banke preuzeta po osnovu garancije je plative (kre-

ditne) i činidbene prirode. Plativom garancijom banka garantuje da će glavni dužnik platiti svoju obavezu, a ako ne plati, da će to banka učiniti sama pod uslovima koji su prihvaćeni u ugovo-ru o garanciji koji prethodi izdavanju garancije, a sačinjavaju ga i potpisuju banka i glavni dužnik. Činidbenom garancijom ban-ka garantuje korisniku garancije da će njen nalogodavac obavi-ti određeni posao ugovoren između glavnog dužnika i korisni-ka garancije prije izdavanja garancije, a ako ga ne obavi, banka će korisniku isplatiti garancijom utvrđenu svotu novca kao na-doknadu štete. U međunarodnom prometu najčešće su tzv. be-zuslovne plative garancije za uvoz sirovina, repro-materijala i opreme na kredit i za korištenje finansijskih kredita kod inostra-nih banaka, a kada se radi o poslovima u kontinuitetu i poslo-vima ekskluzivnog zastupanja sa prometom milionskih vrije-dnosti koji se tretiraju INKOTERM 2000 uslovima, savremene poslovne transakcije se pokrivaju akreditivima, također, emito-vanim od strane poslovnih banaka. Akreditivi mogu biti po de-finiciji pokriveni (konfirmirani) ili tzv. nepokriveni (šuplji).

Piše: prof. dr. Šaban Nurić

TEMA >>>

Međutim, ovo je zasebna tema kojom se treba baviti dublje i shvatljiva je ako se ilustruje konkretnim primjerima uz prakse.

Vrste bankovnih garancija

Izvršenja obaveza od strane banke, namjenu bankovne garan-cije i ostale specifičnosti, bankovne garancije dijelimo na više vrsta. Na osnovu namjene garancije postoji:

- Obična (čista) bankovna garancija, ona kojom banka ga-rantuje korisniku garancije da će obavezu, navedenu u garan-ciji, izvršiti u potpunosti, ukoliko njen komitent, nalogodavac tu obavezu ne izvrši. Prema tome, korisnik garancije traži od glavnog dužnika izvršenje ugovorene obaveze i ukoliko on ne izvrši preuzetu obavezu, obraća se banci da je ona izvrši.

- Solidarna bankovna garancija je takva kojom komitent banke – nalogodavac garancije i banka garant odgovaraju za preuzete obaveze solidarno. Kod dospijeća ugovorene obaveze korisnik garancije može tražiti izvršenje preuzetih obaveza bilo od garantirajuće banke, bilo od nalogodavca garancije po svom izboru. Na traženje korisnika garancije banka izvršava obavezu bez izuzetaka i ispitivanja da li je korisnik izvršio obavezu ili ne.

- Bezuslovna bankovna garancija je takva kojom banka ga-rant izvršava preuzete obaveze u ugovorenom roku na prvi po-ziv korisnika jer nalogodavac obavezu nije izvršio. Prema tome, korisnik garancije nije obavezan prije korištenja ispuniti bilo kakav uslov ili radnju, već garanciju koristi čim nalogodavac nije izvršio preuzetu obavezu.

- Uslovna bankovna garancija je takva kojom se korisnik oba-vezuje da će prije korištenja ispuniti ugovorom preuzete obave-ze. Nakon ispunjenja uslova korisnika garancije, garancija posta-je bezuslovna i banka izvršava preuzete obaveze ukoliko nalo-godavac ne izvrši preuzetu obavezu o ugovorenom roku.

- Činidbene bankovne garancije ili često nazivane garancije za dobro izvršenje posla izdaju se za specijalne poslove u kojima banka nalogodavca garantuje korisniku da će njen komitent iz-vršiti ugovoreni posao onako kako je to u ugovoru naznačeno. Ova garancija pruža korisniku sigurnost u poslu i garanciju za

Bankovna garancija

Bankovnu garanciju definišemo kao instrument obezbjeđenja plaćanja ili izvršenja ugovornih obaveza kojim banka garantuje da će nalogodavac garancije u ugovorenom roku ispuniti sve obaveze navedene u garanciji prema korisniku, a ako ih ne izvrši, da će to učiniti sama banka nadoknadom štete korisniku u ugovorenom (garantovanom) iznosu. Međutim, postoje vrlo izražene razlike u pravima, zavisno od države do države. Također, prisutna su i različita teoretska tumačenja i poimanja bankovne garancije kao instituta koji je plod koji se razvio iz poslovnih transfera i garancije njihovih naplata.


Bankarski troškovi izdavanja garancija

Prema sadašnjim dostupnim informacijama, obračun troškova po garancijama vrši se po zvaničnoj tarifi banaka i kreće se cca:- naknada za obradu zahtjeva do 2,0% od iznosa koji pokriva garancija;- jednokratno minimalno 50,00 KM.Naknada za izdavanje garancije:- u zemlji 0,2% do 0,5% mjesečno, minimalno 200,00 KM za ukupan period;- u inostranstvu 0,2% do 0,5% mjesečno, minimalno 200,00 KM za ukupan period;- uz konfirmaciju strane banke 0,5% do 1,0% mjesečno, minimalno 400,00 KM za ukupan period.

U unutrašnjem prometu bankarski posao je regulisan Zakonom o obligacionim odnosima, Zakonom o bankama i drugim finansijskim organizacijama kao i Zakonom o deviznom poslovanju.

U međunarodnom prometu samostalna garancija je regulisana Jednoobraznim pravilima za garancije na poziv – Pravila URDG 458, Publikacija MTK 458 (Međunarodna trgovinska komora u Parizu.

Međutim, kako su Zakonom o obligacionim odnosima regulisana samo neka pitanja, Jednoobrazna pravila se mogu primjenjivati i u unutrašnjem prometu, kao ugovorna pravila za ona pitanja koja Zakonom nisu regulisana, kao i kad ih ugovorne strane izričito ugovore. Međunarodna trgovinska komora je preporučila da ih koriste svi oni koji su na bilo koji način uključeni u svakodnevnu praksu izdavanja garancija na poziv. Sve izdate i primljene garancije, prema inostranstvu ili u zemlji, podliježu odobrenoj proceduri banke za ovu oblast i/ili Jednoobraznim pravilima za garancije na poziv – Pravila URDG 458, Publikacija MTK 458, kao i lokalnim zakonima koji su na snazi.

solidnost i uredno poslovanje poslovnog partnera koga njegova banka dobro poznaje i za njega garantira na temelju njegovog urednog i solidnog poslovanja. Kod činidbene garancije banka garant se ne obavezuje da će sama izvršiti ugovorenu radnju, ako to ne učini njen komitent, već da će, ukoliko komitent nalogoda-vac garancije ne izvrši ugovorenu činidbu, isplatiti ugovoreni iz-nos, odnosno nadoknaditi štetu koju pretrpi korisnik garancije zbog neizvršenja ugovorene radnje. Iznos koji će platiti banka garant može se ustanoviti unaprijed u maksimalnom iznosu ili u obliku penala koji će banka isplatiti korisniku garancije.

- Protugarancija, kontragarancija ili posredna garancija se emituje u vanjskotrgovinskom prometu prilikom ugovaranja specijalnih poslova, kao što su licitacije, izvršenje ugovora, da-vanje avansa i slično. Inozemnim propisima često je određeno da bankovne garancije za te poslove izdaje banka u zemlji kori-snika garancije. U ovakvim slučajevima domaći privredni su-bjekti koji sudjeluju u takvim poslovima izdaju svojoj banci u zemlji nalog da njen inozemni korespondent u određenoj zem-lji izda garanciju u korist određenog korisnika u inozemstvu. Na temelju takvog naloga domaća banka daje nalog svom ko-respondentu u zemlji korisnika garancije da pod svojim imenom i pod svojom odgovornošću izda protugaranciju na određeni iznos i prema sadržaju njene garancije u korist inozemnog ko-risnika – poslovnog partnera njenog komitenta. Domaća ban-ka nalogodavac za izdavanje protugarancije u obavezi je prema inozemnoj banci za izdanu protugaranciju, dok je inozemna banka u obavezi prema korisniku protugarancije. Ovisno o na-činu reguliranja pokrića za izdane protugarancije, one mogu biti:

a) pokrivene,b) djelimično pokrivene,c) nepokrivene.Kada bankovnu protugaranciju izdaje inozemna banka, po

nalogu domaće banke u korist inozemnog korisnika garancije, imamo:

a) nostro garanciju,b) loro garanciju.Nostro garancije izdaju domaće ovlaštene banke po nalogu

domaćeg subjekta vanjskotrgovinskog posla, odnosno po nalo-gu uvoznika, dužnika ili obaveznika izvršenja određene činidbe u korist stranog poslovnog partnera. U okviru nostro garancija najčešće se javljaju garancije za plaćanje i činidbene garancije.

Loro garancija se redovno javlja kada korisnik garancije nema puno povjerenje u banku garanta i traži dodatno osigura-nje u supergaranciji određene značajnije banke. Supergarancija može biti izdana kao jamstvo za već izdanu garanciju određene banke, a može biti i potpuno samostalna nova obaveze druge banke za isti posao. Ovisno o dogovoru i ugovorenim odnosi-ma, nalog za izdavanje supergarancije drugoj banci može dati isti nalogodavac po čijem je nalogu izdana prva garancija, a može ga dati i banka koja je izdala prvu garanciju. Kada nalog za izdavanje supergarancije daje isti nalogodavac, tada je on u obavezi prema ovim bankama. Ove obaveze su potpuno samo-stalne i međusobno nezavisne.

Kod garancija za plaćanje najčešće se javljaju sljedeće vrste garancija:

1. garancije za uvoz sirovina i drugog reprodukcijskog materijala na kredit;2. garancije za uvoz opreme na kredit;3. garancije za nabavku strojeva i ostale građevinske meha-nizacije koju će koristiti u izvođenju investicijskih radova u inozemstvu;4. garancije za korištenje finansijskih kredita kod inozem-nih banaka ili drugih finansijskih institucija u inozemstvu.Evidentno je da su finansijske garancije oblast poslovnog

>>>

prava koja zaslužuje vrlo seriozan i osmišljen pristup, posebno ako se ima na umu da svakim danom sve više subjekata, u na-šem užem pa relativno i širem poslovnom okruženju, poseže za neposlovnim sredstvima koja spadaju u radnje koje se grani-če sa poslovnom prevarom ili su pak u potpunom smislu riječi prevare pa u tom cilju je svijest o potrebi obezbjeđenja plaćanja tzv. odgođenog roka naplate poslova, roba i usluga garancijom sve prisutnija. Spominjanje užeg poslovnog okruženja je uslo-vljeno pojavom poslovnih subjekata na domaćoj privrednoj sceni čiji menadžeri i vlasnici često nisu „na ti“ sa kategorijom poslovnog morala i poslovne etike i zato je finansijska garanci-ja najpouzdaniji instrument plaćanja na domaćem tržištu.

U pogledu vrsta bankarske garancije, u domaćoj poslovnoj praksi najpoznatije su:

- licitaciona garancija;- garancija za dobro izvršenje posla;- garancija za vraćanje avansa;- garancija za kvalitet;- garancija za povrat zadržane sume;- plativa garancija;- garancija za obezbjeđenje uredne otplate kredita;- carinska garancija.Također su veoma prisutne specifične pojedinačne garan-

cije i to za: - carinski postupak stavljanja robe u slobodan promet, carinske postupke s ekonomskim učinkom i privremeni smještaj robe;- carinski postupak provoza.


Aktorska kaucija kao instrument obezbjeđenja parničnih troškova kada je tužilac stranac

Na osnovu Člana 458. stav 1. ZPP-a u parničnom postupku pri-mjenjuju se odredbe Zakona o rješavanju sukoba Zakona sa pro-pisima drugih zemalja u određenim odnosima (Službeni list SFRJ broj 43/82), koji u Članu 82. propisuje da je strani državlja-nin dužan obezbijediti parnične troškove na zahtjev koji tuženi istakne prije prijemnog ročišta.

Aktorska kaucija (cautio iudicatum solvi) je novčani iznos koji služi za osiguranje troškova postupka u slučaju da stranac izgubi spor. Naime, ako postoji mogućnost da se troškovi parni-ce ne mogu namiriti iz tužiočeve imovine koja se nalazi u ino-stranstvu, odnosno da je izvršenje naše sudske odluke u stran-čevoj državi spojeno sa poteškoćama, tada će sud na zahtjev tu-ženog donijeti rješenje kojim će tužioca stranca obavezati da po-loži aktorsku kauciju. Podnošenje zahtjeva za polaganje aktor-ske kaucije ima suspenzivni učinak na parnicu koja se ne može nastaviti dok o tom zahtjevu ne bude odlučeno. Sud će u rješe-nju kojim se usvaja zahtjev za obezbjeđenje parničnih troškova odrediti iznos obezbjeđenja i rok u kome se obezbjeđenje mora dati, a upozorit će tužioca na posljedice koje zakon predviđa ako ne bude dokazano da je obezbjeđenje dato u određenom roku.

Ako tužilac u određenom roku ne dokaže da je dao obezbje-đenje za parnične troškove, smatrat će se da je tužba povučena, odnosno da je tužilac odustao od pravnog lijeka ako je zahtjev za obezbjeđenje stavljen tek u postupak povodom pravnog lijeka.

Za primjenu instituta cautio iudicatum solvi u našem pravu je potrebno ispunjenje dva preduvjeta:

- Tužilac treba da je strani državljanin ili apatrid. - Tuženi treba da postavi zahtjev za polaganje kaucije. Tuženi je dužan da zahtjev za obezbjeđenje parničnih troško-

va stavi najkasnije na pripremnom ročištu, a ako pripremno ro-čište nije održano, na prvom ročištu za glavnu raspravu, prije nego što se upusti u raspravljanje o glavnoj stvari, odnosno čim je saznao da postoje pretpostavke za traženje obezbjeđenja.

Obezbjeđenje parničnih troškova daje se u novcu, ali sud može odobriti da se obezbjeđenje daje i u drugom pogodnom obliku (Član 82.). Ako tužilac ne položi kauciju u roku, smatrat će se da je odustao od postupka.

Oslobađanje od davanja obezbjeđenja parničnih troškova

Tuženi nema pravo na obezbjeđenje parničnih troškova u slučaju: 1) ako u državi čiji je državljanin tužilac državljani Bosne i

Hercegovine nisu dužni da daju obezbjeđenje;2) ako tužilac uživa u Bosni i Hercegovini pravo azila;3) ako se tužbeni zahtjev odnosi na potraživanje tužioca iz

njegovog radnog odnosa u Bosni i Hercegovini;4) ako su u pitanju bračni sporovi ili sporovi o utvrđivanju

ili osporavanju očinstva ili materinstva i ako je u pitanju zakonsko izdržavanje;

5) ako je u pitanju mjenična ili čekovna tužba, protivtužba ili izdavanje platnog naloga.

Ove odredbe ne treba tumačiti na način da stranac ima pra-vo na automatsko oslobađanje od polaganje parničnih troškova samim tim što je stranac. Ono predstavlja samo zabranu diskri-minacije po osnovu državljanstva i domicila. Obezbjeđenje par-ničnih troškova može se tražiti pod istim uslovima i u istom obi-mu kao i od vlastitih državljana.

U slučaju sumnje da li su državljani Bosne i Hercegovine u smislu naprijed spomenutih odredbi dužni da daju obezbjeđenje u državi čiji je državljanin tužilac, objašnjenje daje državni or-gan uprave nadležan za poslove pravosuđa (Član 83.).

Tuženi koji je blagovremeno stavio zahtjev da mu tužilac obezbijedi parnične troškove nije dužan da nastavi postupak u glavnoj stvari sve dok se pravosnažno ne odluči o njegovom za-htjevu, a ako zahtjev bude usvojen, dok tužilac ne položi obez-bjeđenje. Ako sud odbije zahtjev za obezbjeđenje praničnih tro-škova, može odlučiti da se postupak nastavi i prije nego što rje-šenje o odbijanju postane pravosnažno (Član 84.).

Navedena uzajamnost ne predstavlja uslov za ostvarivanje prava na oslobađanje od plaćanja parničnih troškova ako strani državljanin ima prebivalište u Bosni i Hercegovini. Osoba bez državljanstva ima pravo na oslobađanje od plaćanja parničnih troškova ako ima prebivalište ili boravište u Bosni i Hercegovini (Član 85.).

Piše: Mehmed Spaho

PRAVNA REGULATIVA >>>

U pogledu pravne zaštite njihovih subjektivnih prava, stranci su načelno izjednačeni sa domaćim državljanima. Međutim, u konkretnom slučaju se može desiti da procesnopravni položaj stranca bude nepovoljniji u odnosu na domaće državljane. Savremeni pravni sistemi poznaju dva instituta koja do toga dovode: aktorska kaucija i besplatna sudska pomoć.

Posebnu paznju aktorskoj kauciji posvećuje i Haška konferencija za međunarodno privatno pravo, koja u Haškoj konvenciji o građanskom sudskom postupku iz 1954. godine podrobnije razrađuje odredbe ovog instituta. Bosna i Hercegovina je ovu konvenciju, kao i mnoge druge bilateralne sporazume kojima se regulišu pitanja sudske pravne pomoći u građanskim i trgovačkim stvarima, naslijedila iz političko-pravnog sistema Socijalističke federativne republike Jugoslavije.


Kriza na tržištu kapitala u FBiH i u 2010. godini uzela je svoj danak. Od nekadašnjih 20, na tržištu je ostalo 13 brokerskih kuća. Analitičari kažu da bi njihov broj u

ovoj godini mogao spasiti ispod 10. Prema analizi koju su na-pravila brokerska udruženja u FBiH broj zaposlenih u broker-skim kućama je prepolovljen, a umjesto nekadašnjih 42, ostalo je samo 20 podružnica brokerskih kuća. Godišnji obim prome-ta na Sarajevskoj berzi od svega 108,5 miliona KM brokerskim kućama ne može osigurati dovoljan prihod. Zbog visokih tro-škova vlasnici brokerskih kuća imaju dvije mogućnosti: staviti ključ u bravu (kao što su neki već i učinili) ili preregistrirati dje-latnost. Tako se Brokerska kuća Auctor, u vlasništvu istoimene hrvatske brokerske kuće, s početkom godine prestala baviti brokerskim poslovima i preregistrirala se u konsultantsku kuću. Gase se i brokerske kuće u sastavu bankarskih grupacija, koje sada postaju odjeli u matičnim bankama. Najnovija informa-cija glasi da su društva Raiffeisen Brokers d.o.o. Sarajevo i Raiffeisen Bank d.d. Bosna i Hercegovina donijela odluke o na-mjeravanoj reorganizaciji. Ovim je zvanično pokrenut postu-pak pripajanja društva Raiffeisen Brokers d.o.o. Sarajevo njego-vom osnivaču i jedinom vlasniku, društvu Raiffeisen Bank d.d. Bosna i Hercegovina. Raiffeisen banka će, kao društvo sljednik, preuzeti imovinu, prava i obaveze pripojenog društva te će se poslovanje Raiffeisen Brokers od 1. 5. 2011. nastaviti u okviru

Piše: Elvira Ahmetovićsektora Investicijskog bankarstva u Raiffeisen banci. Sam po-stupak pripajanja neće uzrokovati prekid ili poteškoće našim klijentima u poslovanju sa vrijednosnim papirima, nego je nje-gov cilj upravo poboljšati i olakšati poslovanje, saopštili su iz Raiffeisen Brokersa. Pripajanjem društva Raiffeisen Brokers d.o.o. Sarajevo, usluge iz svih oblasti posredovanja na domaćim i stranim tržištima kapitala bit će objedinjene u Raiffeisen ban-ci. Prema podacima iz finansijskog izvještaja Raiffeisen Broker-sa, u prvoj polovini 2010. godine ova brokerska kuća ostvarila je gubitak od 154.153,00 KM, dok je u ranijem periodu gubitak iznosio 500.642,00 KM. Prihodi od prodaje u prvoj polovini 2010. godine značajno su smanjeni u odnosu na raniji period te su sa 136.194,00KM pali na 99.973,00KM. Akumulirana do-bit Raiffeisen Brokersa u 2008. godini iznosila je 1,2 miliona KM, međutim, zbog nagomilanih gubitaka akumulirana dobit se gotovo “istopila“.

Hypo Alpe Adria banka objedinila uslugu investicionog bankarstva

Pripajanje brokerske kuće matičnoj banci mnogo ranije pokre-nuto je u Hypo Alpe Adria vrijednosnicama. Od 1. februara ove godine Hypo Alpe Adria banka je na osnovu rješenja Ko-misije za vrijednosne papire u FBiH postala prva i jedina ban-ka koja je objedinila kompletnu uslugu investicijskog bankar-stva. Rezultat je to višemjesečnog rada na procesu pripajanja Brokersko-dilerske kuće Hypo Alpe Adria vrijednosnice d.o.o. Sarajevo i Hypo Alpe Adria Bank d.d. Mostar, što dalje dovodi do poboljšanja kvalitete usluge, jačanja tržišne pozicije te kli-jentima nudi veću sigurnost i fleksibilnost investicija. Novim

SASE >>>

Brokerska kuća Auctor, u vlasništvu istoimene hrvatske brokerske kuće, s početkom godine prestala je s radom. Gase se i brokerske kuće u sastavu bankarskih grupacija, koje sada postaju odjeli u matičnim bankama. Zbog “potrošenosti“ tržišta kapitala do kraja godine moguće gašenje još nekoliko brokerskih kuća.

Raiffeisen Brokers i Hypo Alpe Adria vrijednosnice pripojene matičnim bankama


>>>

iskorakom Hypo Alpe Adria Bank d.d. Mostar je još jednom pokazala da je najperspektivniji partner za sva inozemna ula-ganja. To potvrđuje i vlasnik banke, Republika Austrija, koja je najbolji jamac sigurnosti i oslonac za institucionalne klijente, kao i one koji žele vrhunsku uslugu, navode iz ove banke.

Obogaćeni novom uslugom, Hypo banka je u mogućnosti da svojim klijentima, postojećim i potencijalnim, ponudi pake-te usluga Investicijskog bankarstva, kreirane u zavisnosti od specifičnih potreba klijenata, pri čemu će klijenti biti oslobođe-ni dodatnih procedura i dupliranja provizija. Olakšanje u kori-štenju ovih usluga ogleda se i u činjenici da se zahvaljujući ovom procesu mogu izdati nalozi na svim svjetskim berzama, izdava-ti ih elektronskim putem, koristiti usluge depozitara u emisiji vrijednosnih papira te brojne druge usluge koje su svakom in-vestitoru potrebne.

“Naši klijenti će na jednom mjestu imati na raspolaganju cjelokupnu infrastrukturu poslova sa vrijednosnim papirima, od brokerskih i depozitarnih poslova, do skrbništva nad vrije-dnosnim papirima, koje će obavljati kvalitetan tim mladih stru-čnjaka. Izuzetno smo ponosni na stupanj profesionalnosti ko-jim je realiziran ovaj proces te očekujemo da će naši klijenti osjetiti povećanje kvaliteta usluge kao rezultat naših aktivnosti u prethodnom periodu“ – istakao je Mirzet Ribić, zamjenik di-rektora Hypo Alpe Adria bankе.

Hypo Alpe Adria vrijednosnice su u prvih šest mjeseci 2010. godine ostvarile gubitak od 124 hiljade KM, uz minoran pri-hod od prodaje u iznosu od samo 53 hiljade KM. Paralelno s tim, troškovi za prodato Hypo Alpe Adria vrijednosnica u pr-vom polugodištu 2010. godine iznosili su 213 hiljada KM, tako da se ova brokerska kuća jednostavno više nije isplatila banci. Brokerska je kuća, inače, gubitke u posljednje vrijeme pokriva-la iz akumulirane dobiti iz ranijeg perioda, koja je zaključno sa 30. 6. 2010. godine iznosila 1,4 miliona KM. Zbog smanjenog interesovanja za tržište kapitala u FBiH i zbog loše likvidnosti, banka je zapravo bila prinuđena ugasiti brokersku kuću Hypo Alpe Adria vrijednosnice te preuzeti njene klijente i poslove kao poseban odjel unutar banke.

Potrošeno tržište kapitala

I dok brokerske kuće kontinuirano traže način za izlazak iz kri-ze, država još uvijek nije ponudila investitorima barem jedan dobar razlog za investiranje na tržištu kapitala u FBiH. Džafer Alibegović iz Komisije za vrijednosne papire kaže da mi dosa-da nismo ni imali strane investitore prisutne na tržištu.

“Uglavnom su to bili regionalni špekulanti koji su, zajedno sa lokalnim posrednicima (field playerima kokošarskog profi-la) uzeli brze pare od lakovjernih i doveli u konačnici tržište ovdje gdje jeste. Strane investitore (ali one prave) možemo pri-vući uz dva ključna preduslova – da se ovdje zarađuje više nego

drugdje uz isti nivo rizika i da profesionalni posrednici rade u interesu klijenta, a ne u svom interesu (ili barem u interesu kli-jenta ispred svog interesa). Jednostavno, zar ne? Investitori koji su otišli odavde, nadam se da su izgubili povjerenje zauvijek. Dabogda se nikad ovdje ne vratili. Ja bih volio da se tržište iz-gradi u pravcu u kojem takvima ne bi bilo interesantno, a da privuče prave, dugoročne investitore. One koji su spremni u zemlju nešto unijeti i zadržati te vezati svoj interes na duži rok i za naše interese“ – kaže Alibegović.

Tržište kapitala, ovakvo kakvo jeste, je potrošeno. Pravo tr-žište kapitala u svojoj osnovnoj funkciji nije nikad ni nastalo (da povezuje kapitalom suficitne i kapitalom deficitne poslo-vne subjekte), a ovo sekundarno post-privatizacijsko tržište okrupnjavanja i korporativne kontrole, uz dodatak špekulacija i (polu)manipulacija se jednostavno – potrošilo. I to nema pu-no veze sa globalnom finansijskom krizom. Ona je bila odličan izgovor kada je tržište zapalo u krizu, ali nikako neće biti razlog za izlazak iz krize. Naše tržište je ušlo u krizu prije i nezavisno od globalne krize i neće ni izaći zajedno sa globalnim tržištima niti na isti način.

“Ja ne smatram nisku vrijednost obima prometa na berzi nužno lošim znakom. Ako bi ova godina donijela barem malo zaokreta u pravcu razvoja prave, suštinske uloge tržišta, ja bih je smatrao boljom, čak i kada bi se zatvorilo pola brokerskih kuća, a berza počela trgovati dva puta sedmično ili prestala skroz raditi. Da pojasnim tezu – ako bi tržište barem jednom povezalo dvije strane različitih interesa (emitent i investitor ili kupac i prodavac vrijednosnih papira), koje se inače ne bi same srele, smatrao bih 2011. boljom godinom“ – mišljenje je Džafe-ra Alibegovića iz Komisije za vrijednosne papire FBiH.

Prve općinske obveznice

Općina Tešanj je prva u Federaciji BiH koja se odlučila za emisiju municipalnih obveznica javnom ponudom putem Sarajevske berze vrijednosnih papira (SASE). Početkom godine Općina je potpisala ugovor sa agentom emisije – brokerskom kućom SEE Investment Solutions iz Sarajeva, koja je zadužena za cjelokupnu tehničku realizaciju ove emisije vrijednosnih papira. Sredstva prikupljena na ovaj način bit će investirana za uređenje poslovne zone Glinište u Jelahu. Vrijednost emisije je 500.000 KM. Prva emisija općinskih obveznica omogućena je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o dugu, zaduživanju i garancijama u FBiH, saopćila je Agencija CMC Sarajevo.

Uporedni pregled prometa i transakcija Raiffeisen Brokersa i Hypo Alpe Adria vrijednosnica (izvor SASE)


Januar 2011. godine na Banjalučkoj berzi je donio tračak optimizma u odnosu na isti mjesec prošle godine. Iako se za ukupan mjesečni promet od 8,7 miliona KM nikako ne

može reći da je posebno veliki, kada se uporedi sa prošlogodi-šnjih 2,2 miliona KM ukupnog prometa u istom mjesecu, na-predak je više nego vidan. Promet u januaru 2011. godine je nadmašio i promet u januaru 2009. godine koji je iznosio 7,9 miliona KM. Iako je januar tradicionalno mjesec sa najslabijim prometom na Banjalučkoj berzi (više od pola mjeseca zbog pra-znika berza ne radi), u ovom mjesecu je ostvaren veći ukupan promet nego u velikom broju „normalnih mjeseci“ u 2010. go-dini. S obzirom na to da smo već odavno likvidnost definisali kao osnovni problem banjalučkog tržišta kapitala i da smo na tom polju iz godine u godinu imali sve slabije rezultate, ukupan promet koji je ostvaren u januaru sigurno pruža određeno ohra-brenje ulagačima.

Međutim, da ne bi sve vijesti bile dobre, pobrinuli su se po-novo oni koji bi svojim djelovanjem trebali pozitivno da utiču na kretanja na tržištu kapitala. Komisiji za hartije od vrijedno-sti RS, glavnom regulatoru tržišta kapitala, istekao je mandat još 28. septembra 2010. godine. Još uvijek nije izabran novi sa-stav Komisije, što je, ionako brojne kritičare njenog funkcioni-sanja, podstaklo da javno izraze sumnju u zakonitost rada Ko-misije. Predsjednik Republike Srpske ni devet mjeseci od obja-vljivanja konkursa za izbor predsjednika, zamjenika predsje-dnika i članova Komisije za hartije od vrijednosti (KHOV), nije podnio Narodnoj skupštini prijedlog novog sastava KHOV-a. Iako je procedura na vrijeme pokrenuta i svi organi vlasti u Re-publici Srpskoj su poslije opštih izbora relativno brzo konstitu-isani, izbor članova Komisije do danas još nije okončan. Pred-sjednik Komisije za hartije od vrijednosti, u starom sastavu, Miodrag Jandrić nedavno je izjavio kako Komisija nastavlja da

radi u kontinuitetu kao što je radila do sada, sve dok se ne ime-nuje novi sastav.

S druge strane, jedan od najoštrijih kritičara dosadašnjeg rada Komisije za hartije od vrijednosti RS, direktor fonda Ak-tiva invest Srđan Praštalo, izjavio je da zakonodavstvo RS ne poznaje institut nekakvih prelaznih ili tehničkog mandata čla-nova KHOV-a. S tim u vezi, postavlja se i pitanje legalnog po-stupanja, odnosno funkcionisanja članova KHOV-a.

Iz kabineta Predsjednika RS stigla su uvjeravanja da će usko-ro Narodnoj skupštini biti dostavljen prijedlog za izbor novih članova Komisije za hartije od vrijednosti RS i da će time biti stavljena tačka na taj problem koji dodatno utiče na već polju-ljano povjerenje u tržište kapitala u RS.

Indeksi porasli na godišnjem nivou

U januaru 2011. godine nastavljen je višemjesečni trend rasta indeksa Banjalučke berze. Značajno je da je njihova vrijednost i na godišnjem nivou postala uglavnom pozitivna. Bez obzira na to koliko su indeksi daleko od svojih rekordnih vrijednosti iz 2007. godine, čini se da se pozitivni trend ustalio i da nakon godina strelovitog pada, prekidanog kratkim usponima, poči-nje jedan period stabilnijeg i dugoročnijeg rasta. Berzanski in-deks Republike Srpske (BIRS) i Indeks investicionih fondova (FIRS) u januaru 2011. godine su ostvarili rast, dok je Indeks preduzeća iz sistema Elektroprivrede (ERS 10) blago opao. BIRS se na kraju januara 2011. godine počeo približavati psihološkoj granici od 1.000 poena i dostigao je vrijednost od 967,30 poe-na. Njegova vrijednost je bila za 1,17 % veća od vrijednosti na kraju prošle godine. Vrijednost FIRS-a na kraju mjeseca je iz-nosila 1.665,15 poena ili 2% više od vrijednosti na kraju decem-bra 2010. godine. ERS 10 je u januaru 2011. godine jedini zabi-lježio blagi pad vrijednosti za 0,57 % i mjesec je završio sa vri-jednošću od 796,80 poena. Posmatrano na godišnjem nivou, ERS 10 je najviše porastao i njegova vrijednost na kraju janua-ra 2011. godine je bila za čak 14% više od vrijednosti koju je imao godinu dana ranije. U narednoj tabeli je dato kretanje in-deksa Banjalučke berze u januaru 2011. godine:

Piše: Čedomir Spasojević

BLSE >>>

Ohrabrujući promet u januaru

Iako se za ukupan mjesečni promet od 8,7 miliona KM nikako ne može reći da je posebno veliki, kada se uporedi sa prošlogodišnjih 2,2 miliona KM ukupnog prometa u istom mjesecu, napredak je više nego vidan. Promet u januaru 2011. godine je nadmašio i promet u januaru 2009. godine koji je iznosio 7,9 miliona KM. Iako je januar tradicionalno mjesec sa najslabijim prometom na Banjalučkoj berzi (više od pola mjeseca zbog praznika berza ne radi), u ovom mjesecu je ostvaren veći ukupan promet nego u velikom broju „nor-malnih mjeseci“ u 2010. godini.


>>>

Najveće učešće obveznica

Kao što smo već spomenuli, ukupan promet na Banjalučkoj berzi, koji je u januaru iznosio 8,7 miliona KM, bio je ohrabru-jući u odnosu na isti mjesec u prethodne dvije godine. Kada se analizira struktura tog prometa, vidljivo je da je i u tom segmen-tu došlo do određene stabilizacije i da ukupan promet već ne-koliko mjeseci ima manje-više sličnu strukturu.

Obveznice već mjesecima predstavljaju najznačajniji tržišni materijal na Banjalučkoj berzi pa je tako i u januaru promet obveznicama, putem redovnog prometa i javne ponude, činio 52,47 % prometa na berzi. Takođe, značajno je da se redovan promet akcijama, koji je polovinom prošle godine bio praktično „klinički mrtav“, u posljednjih nekoliko mjeseci počeo opora-vljati, tako da je u januaru 2011. godine učestvovao u strukturi ukupnog prometa sa 43,55%.

Na listi TOP 10 najtrgovanijih hartija od vrijednosti u janu-aru 2011. godine prvo mjesto su zauzele akcije Čajavec Com-pany a.d. Šipovo sa prometom od 804.610 KM. Ostale hartije od vrijednosti koje se pojavljuju na ovoj listi su inače najlikvi-dnije hartije od vrijednosti na Banjalučkoj berzi: akcije Tržnice a.d. Banja Luka, Nove banke a.d. Banja Luka, Telekoma Srpske a.d. Banja Luka, kao i akcije nekoliko fondova i obveznice stare devizne štednje, ratne štete i opština Laktaši i Bijeljina. Zani-mljivo je da su akcije Telekoma Srpske, koje su do prije nekoli-ko mjeseci uvijek bile prve na ovoj listi (osim ukoliko ih ne po-tisne neki blok posao), sada desete. Možda je i to znak da su investitori ponovo više zainteresovani za širi spektar hartija od

Komisija za hartije od vrijednosti RS (KHOV) zabranila je Društvu za upravljanje investicionim fondovima Aktiva invest Banja Luka raspolaganje imovinom dva fonda kojima upravlja zbog sumnji u nezakonite aktivnosti. Zabrana raspolaganja imovinom Aktiva invest fonda i VB fonda, kako se navodi u rješenju KHOV-a, trajaće do okončanja postupaka vanredne kontrole nad Društvom Aktiva invest, ali ne duže od 60 dana. O imovini pomenutih investicionih fondova u tom periodu staraće se njihov depozitar, banjalučka UniCredit banka. U obrazloženju rješenja se ističe da je KHOV utvrdio da su fondovi Aktiva i VB sredinom decembra 2010. kupili sve akcije crnogorskog investicionog fonda Western Balkan Investment Fund, koje je imao u tim banjalučkim fondovima po cijenama prilično višim od prethodne tržišne. Regulator precizira da je VB fond kupovao akcije Crnogoraca u Aktiva fondu, a Aktiva iz VB-a, po cijenama koje su u oba slučaja u dva dana trgovanja, 14. i 15. decembra, dnevno povećavane za oko devet do 10 odsto. U KHOV-u ističu da pomenutim crnogorskim fondom upravlja Društvo Western Balkan Capital iz Podgorice, čiji je jedan od osnivača sa 2,37 odsto udjela Vladimir Glišović, koji je istovremeno i član Uprave i akcionar Društva Aktiva invest sa pet odsto vlasništva. Uprava društva za upravljanje investicionim fondovima Aktiva invest saopštila je da su optužbe Komisije za hartije od vrijednosti RS navedene u Rješenju o privremenoj zabrani prava raspolaganja imovinom fondova kojima upravlja Društvo apsolutno besmislene, neutemeljene i ničim dokazane.

U saopštenju Upravnog odbora DZU Aktiva invest se ističe da je tačno da je Vladimir Glišović suvlasnik u Društvu Western Balkan Capital sa 2,37 odsto te da nema nikakve ingerencije i mogućnosti uticaja na bilo koji način u smislu donošenja poslovnih odluka organa navedenog Društva. Uprava Društva, između ostalog, naglašava da su sve transakcije, koje spominje KHOV izvršene u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima i internim aktima koji uređuju način izdavanja i realizacije naloga te Uprava Društva navode Komisije smatra paušalnim, neprovjerenim, neutemeljenim i tendencioznim.

vrijednosti na Banjalučkoj berzi i da se i u redovnom trgovanju pojavila tražnja za većim brojem akcija, a ne samo akcijama Telekoma.

Kada se posmatra promet po članovima berze, najveći uku-pan promet u januaru 2011. godine ostvario je Advantis Bro-ker a.d. Banja Luka sa učešćem od 25,20 % ukupnog prometa. Advantis Broker je ostvario najbolje rezultate sa 17,29% redo-vnog prometa.

Optimizam na početku godine

Ukoliko bude po onoj staroj narodnoj da se po jutru dan po-znaje, 2011. godina na Banjalučkoj berzi bi trebala biti bolja od 2009. i 2010. Realno je očekivati da bi se takva prognoza zaista mogla ostvariti i na to bi moglo uticati više faktora. Prvo, 2010. godina je bila godina stagnacije, u kojoj je berza dotakla dno i logično je očekivati da će u 2011. doći do određenog rasta. Dru-go, podaci iz okruženja, ali i sa svjetskih tržišta pokazuju da su stvari krenule na bolje i očekivati je da će se dio tog optimizma prenijeti i na domaća tržišta kapitala. Treće, ukidanje viza i da-lje približavanje BiH evroatlantskim integracijama trebalo bi da doprinese većem interesovanju stranih investitora za ulaga-nja na tržišta kapitala u BiH. Nadamo se samo da će vlast svo-jim potezima dati dodatne pozitivne signale na tržištu, čime će ovaj optimizam postati još realniji.

Tržišna kapitalizacija Banjalučke berze je u januaru 2011. porasla za 0,21 % i na kraju mjeseca je iznosila 3,740 milijardi KM.


U prvoj sedmici februara cijena sirove nafte iz Sjevernog mora (brent) je prešla psihološku granicu od 100 USD po barelu. Jedan od citiranih razloga rasta cijene nafte

je Jasmin revolucija u Tunisu, Egiptu i Jemenu. Međutim, sve tri zemlje su relativno mali proizvođači nafte. Tunis proizvodi oko 90 hiljada barela dnevno, Jemen 280, a Egipat 680. Dakle, ukupna zajednička proizvodnja je oko jedan milion barela dne-vno, što je neznatno u poređenju sa neiskorištenim proizvodnim kapacitetima OPEC-a od skoro šest miliona barela dnevno. Po-litički problemi u Egiptu bi mogli izazvati poremećaje u tran-sportu Sueskim kanalom. Međutim, količine sirove nafte koje se transportuju kroz Suez kao i kroz naftovod koji prolazi dužinom kanala su relativno male, svega oko 2,5 miliona barela dnevno.

NAFTNA KOLUMNA >>>

“Stoja” po barelu nafte

Adnan Imširović

Otkako su počeli nemiri u Egiptu, cijena nafte skočila je iznad 100 dolara po barelu, da bi 10. februara cijena barela nafte pala ispod 100 dolara. Uzrok tome je povećanje kamatnih stopa u Kini, čime se predviđa da na tom tržištu nafte, jednom od najvećih, potražnja neće rasti.

Pravi razlog za rast cijena nafte može samo biti psihološki. Ako je narodu preko glave despotskih režima u ovim zemljama, šta će onda biti sa ostalim, feudalnim vladarima u Zalivu? Nara-

vno, proizvodnja nafte u zemljama Zaliva je itekako značajna. Zajedno, ove zemlje proizvode preko 23 miliona barela dnevno ili otprilike, četvrtinu ukupne svjetske proizvodnje (mapa pro-izvodnje i tabela ispod, izvor Wolfram Alpha).

Politička previranja u regionu bi mogla imati katastrofalne po-sljedice za naftno tržište. Međutim, sudeći prema padu cijena u posljednjih nekoliko dana, trgovci naftom ne očekuju tako pe-simističan ishod. Saudijska Arabija je obavijestila svoje kupce da je spremna povećati količine nafte za izvoz, ukoliko za to bude potrebe. U isto vrijeme, saudijski Aramco (državna naf-tna kompanija) je objavio sniženje cijena za martovske isporu-ke u Evropu i Aziju. Ipak, dok god se politički nemiri u regionu ne smire, cijene neće biti daleko od “stoje”.


Koliki je u Bosni i Hercegovini broj osoba koje zaista ne-maju posla, niti su igdje angažirane, vjerovatno se ni-kada neće zvanično znati, s obzirom na to da veliki broj

osoba prijavljenih na zavodima za zapošljavanje ponešto rade i s obzirom na rad na crno koji je za zvaničnu statistiku vječita nepoznanica.

No, prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, sa 31. decembrom 2010. godine na evidencijama je prijavljeno 522.052 nezaposlena lica, što u odnosu na 30. novembar 2010. godine predstavlja povećanje za 3.034 lica ili 0,58 posto. Najve-ći broj evidentirane nezaposlenosti čine lica sa trećim stepe-nom obrazovanja, tj. KV radnici (35,48 posto) te NKV radnici (30,68 posto). Od ukupnog broja registrovanih nezaposlenih lica u decembru 2010. godine, novoprijavljenih lica koja traže posao bilo je 14.815. Broj lica brisanih sa evidencije zavoda i službi zapošljavanja iznosio je 11.819, a od toga je zaposleno

TEMA >>> Trendovi na tržištu rada u našoj zemlji

Piše: Armin Ibrišimović5.521 osoba ili 46,71 posto. Poslodavci su u tom mjesecu zavo-dima i službama zapošljavanja u BiH prijavili 3.267 potreba za zapošljavanjem novih radnika, dok je registrovani broj lica ko-jima je prestao radni odnos u izvještajnom periodu iznosio 6.584. U skladu sa važećim zakonskim propisima, u decembru 2010. godine novčanu naknadu koristilo je 7.686 lica ili 1,47 posto od ukupnog broja registrovanih nezaposlenih lica.

Edukacija i prekvalifikacija

Direktor Asocijacije poslodavaca BiH Alija Remzo Bakšić izja-vio je da u BiH postoji armija takozvanih pasivnih tražilaca po-sla, koji, zapravo, i nisu pravi tražioci zaposlenja, s obzirom na to da je riječ o osobama koje su uglavnom na listama socijalne pomoći.

„U oba entiteta socijalna politika se vodi na pogrešan način i trebalo bi je premjestiti u nadležna ministarstva. Najbolja so-cijalna politika je politika novog zapošljavanja. Vlasti treba da daju povlastice poslodavcima koji otvaraju radna mjesta te da im omoguće ambijent da mogu investirati, a ne da im prave probleme“ – kaže Bakšić.

U BiH postoji armija pasivnih tražilaca posla

U Zavodu za zapošljavanje FBiH kažu da ogroman broj nezaposlenih ne traži posao, a što potvrđuje da je tokom 2010. godine više od 200.000 osoba ostvarivalo pravo na zdravstveno osiguranje putem kantonalnih službi zapošljavanja. Zato se javne službe za zapošljavanje zalažu za dislociranje zdravstvenog osiguranja iz javnih službi, što bi ih rasteretilo i stvorilo prostor da puno više ulažu u projekte zapošljavanja i pripreme nezaposlenih za tržište rada.

Služba za zapošljavanje: Nepoznat stvaran broj nezaposlenih u BiH


>>>

On je ukazao i na lošu strukturu nezaposlenih i zaključio da se pojedinih “čekača na posao” zavodi za zapošljavanje neće nikada ni riješiti ukoliko ne bude uloženo u njihovu edukaciju i prekvalificiranje.

S druge strane, u Zavodu za zapošljavanje FBiH kažu da ogroman broj nezaposlenih ne traži posao, a što potvrđuje da je tokom 2010. godine više od 200.000 osoba ostvarivalo pravo na zdravstveno osiguranje putem kantonalnih službi zapošlja-vanja. Zato se javne službe za zapošljavanje zalažu za dislocira-nje zdravstvenog osiguranja iz javnih službi, što bi ih rasteretilo i stvorilo prostor da puno više ulažu u projekte zapošljavanja i pripreme nezaposlenih za tržište rada. U tom zavodu tvrde da, ukoliko bi zaista do toga došlo, u roku od jedne godine stopa nezaposlenosti u FBiH bi se prepolovila jer bi sa evidencija bile brisane osobe koje su tu samo radi zdravstvenog osiguranja, čime se stvara pogrešna slika o stanju na tržištu rada, odnosno dolazi do razlike između stanja na evidenciji i anketne stope nezaposlenosti.

Đorđe Marčeta iz Zavoda za zapošljavanje RS kaže da u tom entitetu ima oko 143.000 nezaposlenih, a nešto više od 52.000 se izjasnilo da ne žele posao. Marčeta naglašava da se, uglavnom, radi o građanima sa nižom stručnom spremom, starijim oso-bama te da niko ne kontrolira da li oni koji se vode kao nezapo-sleni ostvaruju neku zaradu “sa strane” i na taj način krše zakon.

Online oglašavanje

Direktor Federalnog zavoda za zapošljavanje Miralem Šarić najavio je da će se Zavod u ovoj godini posvetiti zapošljavanju mladih bez radnog iskustva, i to kvalifikacionih struktura KV,SSS, VŠS i VSS.

„U tom smislu, planirali smo u 2011. godini sufinansiratizapošljavanje oko 2.500 mladih, oko 900 žena, oko 500 povra-tnika, oko 100 Roma te implementirati projekte iz oblasti obu-ke, dokvalifikacije i prekvalifikacije za oko 3.000 osoba. Tako-đer, planirana su sredstva i za realizaciju Programa zapošljava-nja specifičnih grupa nezaposlenih kao što su civilne žrtve rata,žene trudnice, punoljetni štićenici domova za nezbrinutu dje-cu, liječeni ovisnici i druge grupe nezaposlenih osoba, radi nji-hovog socijalnog uključivanja i sprečavanja siromaštva, a sve u skladu sa smjernicama iz Akcionog plana za zapošljavanje u FBiH za period 2010-2013. godina“ – naglasio je Šarić.

Inače, krajem decembra prošle godine internet stranica Fe-deralnog zavoda za zapošljavanje (www.fzzz.ba) zabilježila je tačno 200.000 posjeta, što je u Zavodu ocijenjeno, prije svega, kao rezultat predanosti Zavoda da poslodavcima i nezaposle-nim osobama blagovremeno pruži informacije o svojim aktiv-nostima i stanju na tržištu rada te na taj način doprinese boljem funkcioniranju tržišta rada.

Prosječna mjesečna posjeta te internet stranice, kako navo-de u Zavodu, naglo je porasla nakon što je u maju 2009. godine uvedeno online oglašavanje slobodnih radnih mjesta.

Naime, angažmanom osoblja Zavoda osigurano je objavlji-vanje oglasa za slobodna radna mjesta iz dnevne štampe i onih koje dostavljaju poslodavci. Time je nezaposlenim osobama data mogućnost da na jednom mjestu, ne izlažući se dodatnom trošku, pregledaju oglase za slobodna radna mjesta. Velikoj po-sjeti internet stranice doprinijelo je i objavljivanja javnih pozi-va za učešće u programima zapošljavanja koje Zavod raspiše, naglašavaju iz Zavoda ne navodeći konkretnije rezultate.

U protekloj godini na portalu Posao.ba objavljeno je oko

10.000 oglasa i registrirano više od 28.000 biografija, a procje-njuje se da je više od 9.000 osoba pronašlo posao koristeći taj portal. Evidentirano je smanjenje broja oglasa za pet posto u odnosu na 2009. godinu te povećanje broja registriranih biogra-fija za 26 posto.

Najtraženija zanimanja u protekloj godini, kao i u pretho-dne dvije, bila su: komercijalisti, prodavači, trgovci, admini-strativni radnici, menadžeri, poslovođe, voditelji, računovođe, knjigovođe, revizori, finansijski službenici, farmaceuti, IT pro-grameri, ugostiteljski radnici, zdravstveni radnici, mašinski in-žinjeri i tehničari i kreditni službenici.

Kategorije deficitarnih zanimanja u 2010. godini bile su:Farmacija i biotehnologija, Menadžment i upravljanje, Ugosti-teljstvo i Informatika, dok su se u suficitarne svrstale: Bankar-stvo, Policija i zaštitarske usluge, Turizam, Osiguranje i Proiz-vodnja.

Osobe koje su tražile posao u 2010. godini najviše su bili zainteresirane za poslove prodaje, administrativne poslove, po-zicije u oblasti finansija te poslove u bankarskom sektoru. Uprosjeku je bilo 38 prijava na jedno radno mjesto. Mjesečno je zabilježeno oko 11.000 prijava za oglašena radna mjesta, a u prosjeku je u jednom mjesecu 5.000 osoba apliciralo na konkurs za posao. Najviše posloprimaca apliciralo je za pozicije iz kate-gorije Bankarstvo, zatim Administrativne usluge, Transport, skladištenje i logistika, Komercijala i prodaja i Turizam.

Poslodavci su u protekloj godini, kao uslov za zaposlenje, najčešće navodili informatičku pismenost (čak u 87 posto ogla-sa) i poznavanje stranog jezika, najčešće engleskog (80 posto konkursa za posao). Najviše je tražena visoka i srednja stručna sprema te radno iskustvo od jedne do četiri godine. U 33 posto

U BiH radi 17 posto mladih, u svijetu 78 miliona bez posla

U BiH je samo oko 17 posto mladih zaposleno, što je značajno manje nego u drugim zemljama regiona i od prosjeka u EU, pokazuju statistički podaci. Gotovo četvrtina ekonomski aktivnog stanovništva u BiH je nezaposlena, odnosno samo dva od pet radno sposobnih lica ima posao. Direktorica internet portala za zapošljavanje i razvoj karijere Boljiposao.com Aida Zejčirović rekla je da se u BiH o sistemskom rješavanju zapošljavanja mladih ne može ni govoriti. Prema podacima Međunarodne organizacije rada (ILO), širom svijeta prošle godine bilo je nezaposleno 78 miliona mladih, za dva miliona manje nego 2009. godine, ali daleko više nego prije početka krize 2007. kada je bilo 73,5 miliona nezaposlenih mladih osoba. Direktor te organizacije Juan Somavia rekao je da oporavak dostojanstvenog rada pojačava stalna nesposobnost svjetske ekonomije da osigura budućnost za sve mlade, što podriva porodice, socijalnu koheziju i vjerodostojnost politika.

U svom istraživanju ILO je upozorio na mogući nastavak slabog oporavka zaposlenosti u ovoj godini, posebno u razvijenim privredama jer je globalna nezaposlenost već treću godinu zaredom od početka ekonomske krize na rekordnom nivou.

Izazov obnavljanja radnih mjesta ukazuje na veoma različit oporavak tržištâ rada, koji se u razvijenim zemljama manifestuje stalno visokim stopama nezaposlenosti kao i sve većom obeshrabrenošću, a u regijama u razvoju opet rastom zaposlenosti i sve većim brojem nesigurnih zaposlenja i siromašnih radnika, navodi se u istraživanju ILO-a.


>>>

oglasa poslodavci nisu navodili o kojoj vrsti zaposlenja se radi, a u 27 posto je istaknuto da je u pitanju stalni posao. Posjedo-vanje vozačke dozvole i vozačko iskustvo poslodavci su zahtije-vali u 28 posto oglasa i to, uglavnom, za prodajne poslove na terenu.

Najplaćenija pozicija u 2010. godini, prema podacima na stranici www.plata.ba bila je pozicija Country Managera sa pro-sječnom mjesečnom platom od 4.726 KM. Ekonomski, odno-sno finansijski menadžer imao je mjesečna primanja u iznosu od 3.377 KM, lizing direktor 3.045 KM, direktor prodaje 2.631 KM te IT direktor 2.589 KM. Visoku platu imao je i direktor marketinga sa prosječnim mjesečnim primanjima od 2.299KM, izvršni direktor 2.264 KM, direktor sektora u bankarstvu 2.253 KM, direktor logistike 2.100 KM i specijalista razvoja mobilnih mreža sa 2.048 KM, kao jedina pozicija koja se svrstala u najpla-ćenije u prošloj godini, a nije se odnosila na visoki menadžment.

Najniža primanja u 2010. godini, prema podacima na istoj internet stranici, imao je obućar sa prosječnom mjesečnom platom od 466 KM. Nakon toga slijedi spremačica (499 KM), anketar (501 KM) i nutricionista (501 KM), čuvar/nadzornik objekta (509 KM). Jednako plaćeni poslovi bili su posao kasira i posao čuvanje djece te kućni poslovi (514 KM). Točilac goriva imao je mjesečnu platu u iznosu od 530 KM, prodavač u pro-dajnom objektu 532 KM, čistač 537 KM, hostesa 540 KM te paker u proizvodnji 545 KM.

Regionalno tržište

Inače, u organizaciji portala Posao.ba (BiH), MojPosao (Hrvat-ska) i Infostud (Srbija) provedeno je istraživanje o regionalnom tržištu rada u kojem je učestvovalo 2.015 osoba iz BiH, Hrvat-ske i Srbije. Prema tom istraživanju, zaposleni u BiH osjetili su ekonomsku krizu, ali manje od zaposlenih iz Hrvatske i Srbije. Sudeći prema odgovorima ispitanika, poslodavci u BiH su naj-manje otpuštali, budući da je 21 posto ispitanika iz BiH odgo-vorilo da je posljedica krize otpuštanje radnika, dok je 46 posto iz Hrvatske i 39 posto iz Srbije odgovorilo isto.

Prema rezultatima istraživanja Bosanci i Hercegovci se naj-manje boje da će izgubiti radno mjesto (37 posto), dok taj po-stotak u Hrvatskoj iznosi 50, a u Srbiji 39. U BiH je idealan vla-

Prezentacija projekta „Liberalizacija tržišta rada”

snik kompanije država, a bh. ispitanici najmanje su zainteresi-rani za pokretanje vlastitog biznisa. Bh. ispitanici su najduže nezaposleni i smatraju da se posao dobija isključivo preko “veze”. Kao razlog nezaposlenosti ispitani iz BiH su najviše navodili da nisu našli posao nakon školovanja (49 posto), a najmanje zbog toga što su dali ili dobili otkaz.

Prema rezultatima istraživanja, ispitanici iz BiH su najduže nezaposleni. Od šest mjeseci do dvije godine nezaposleno je 48 posto ispitanih (Hrvatska 47, Srbija 45 posto). Tri do pet go-dina dužina je nezaposlenosti 13 posto bh. ispitanika (Hrvatska dva, Srbija sedam posto). Čak šest posto ispitanika iz BiH je nezaposleno više od deset godina.

Iako su Bosanci i Hercegovci najduže nezaposleni, čini se da su oni i najmanje aktivni u traženju posla, kada se uporede odgovori ispitanika iz triju zemalja. Čak 11 posto bh. ispitanika tvrdi da nikada nisu aplicirali na konkurs za posao (Hrvatska pet, Srbija četiri posto), a najviše njih se prijavilo od 11 do 30 konkursa (28 posto). Međutim, kada se uporedi tržište rada ovih triju zemalja, može se zaključiti da Hrvatska i Srbija imaju više otvorenih radnih mjesta, a s druge strane, u istraživanju se došlo do podatka da Bosanci i Hercegovci traže posao u struci više nego ispitanici iz drugih dviju zemalja (BiH 44, Hrvatska 28, Srbija 40 posto). Ovo navodi na mogućnost da bh. ispitani-ci rjeđe apliciraju za poslove zbog nepostojanja otvorenih kon-kursa u njihovoj struci.

Sudionici istraživanja iz BiH, više od sudionika iz Hrvatske i Srbije, smatraju da se posao dobija isključivo putem “veze“ (BiH 80, Hrvatska 69, Srbija 65 posto), a najviše bi voljeli raditi za državnu kompaniju/instituciju (BiH 51, Hrvatska 24, Srbija 32 posto). Ispitanici iz BiH koji se još školuju imaju najlošija očekivanja o pronalasku posla nakon školovanja. Najviše ih smatra da će im trebati godinu dana i više za dobijanje posla – 31 posto (Hrvatska 20, Srbija 19 posto). Međutim, bh. ispitani-ci imaju najjasnije predodžbe o svom budućem zanimanju. Njih 49 posto je odgovorilo da tačno znaju šta žele raditi (Hrvatska 35, Srbija 33 posto).


Prema Izvještaju o radu Federalnog zavoda za zapošljava-nje (FZZZ) za 2009. godinu broj nezaposlenih žena u Federaciji BiH u 2009. godini iznosio je 179.168, što je

više za 4.382 ili 2,51%, u odnosu na prethodnu godinu. Najve-će povećanje zabilježeno je u Kantonu Sarajevo za 864. Prema podacima Biltena FZZZ-a za novembar 2010. godine broj ne-zaposlenih žena je 187.034, povećanje u odnosu na 2009. godi-nu je 4,39%. Ovo jasno govori o povećanju i stalnom rastu bro-ja nezaposlenih žena iz godine u godinu.

Šanse za zapošljavanje žena iznad 40 godina starosti su mi-nimalne jer među poslodavcima prevladava razmišljanje da su znanja i vještine tih žena ograničeni i zastarjeli jer su davno na-pustile formalni obrazovni sistem i da se teško nose s radikal-nim promjenama u potražnji na tržištu rada. Poseban problem predstavlja što se kod takvih žena javlja dvostruka diskrimina-cija, prvo zbog dobi, a onda i spola. One i same sumnjaju u mo-gućnost zapošljavanja, s obzirom na to da poslodavci radije za-pošljavaju mlade ljude te je stoga Institut za edukaciju ECOS Vanjskotrgovinske komore BiH u saradnji sa Federalnim zavo-dom za zapošljavanje i uz podršku Fondacije za socijalno uklju-čivanje u BiH (FSU u BiH) ovaj projekat fokusirao na osposo-bljavanje žena starosne dobi iznad 40 godina za aktivno učešće na tržištu rada.

Uzroci nezaposlenosti žena iznad 40 godina

Najviše nezaposlenih žena koje su starije od 40 godina završile su svoje obrazovanje u vremenu kada se u sistemu institucio-nalnog obrazovanja malo pažnje posvećivalo digitalnoj pisme-nosti. Međutim, danas je praktično veoma teško naći zaposle-nje ukoliko se ne posjeduje osnovna vještina u korištenju raču-nara. Prema analizama koje je uradio Federalni zavod za zapo-šljavanje, u većini oglasa, osim radnog iskustva, kao uvjet za za-snivanje radnog odnosa tražena su dodatna znanja i vještine, a najprije poznavanje rada na računaru. Da bi se prevazišao ovaj

BHEPA >>>

Piše: Aida Ajanovićjaz i žene informatički opismenile i uključile u informatičko društvo, neophodno je organizirati edukaciju. S obzirom na to da je ECDL-ova (European computer driving licence) Start ško-la računara evropski i svjetski standard, koji se veoma dobro pozicionirao u Bosni i Hercegovini i postao prepoznatljiv sim-bol digitalne pismenosti, pohađanje ove obuke nezaposlenim ženama daje vještinu kojom će povećati svoju konkurentnost na tržištu, a time i socijalnu uključenost.

Digitalno opismenjavanje starijih žena

Projekat informatičkog opismenjavanja žena starijih od 40 go-dina je uspješno započet 15. septembra 2010. kada je već prvih pet grupa sa po 20 učesnica krenulo u ECDL-ovu Start školu računara, da bi već 4. oktobra i sljedećih pet grupa krenulo sa radom. Ovu školu je završilo 180 žena, od kojih je 106 položilo sva četiri modula obuke i steklo pravo na međunarodno prizna-ti certifikat ECDL Start. Ostale kandidatkinje su u procesu po-laganja ispita.

Nakon završene obuke 200 nezaposlenih žena starosne dobi iznad 40 godina pohađalo je Školu malog biznisa koja se odno-si na sticanje vještina za samozapošljavanje i aktivno traženje zaposlenja. Pohađanjem Škole malog biznisa ženama se pružila mogućnost sticanja vrlo značajnih vještina, a to su poduzetni-čko razmišljanje i aktivno traženje posla. Škola je obuhvatala sljedeće podoblasti: Kako registrirati obrt i preduzeće, Kako na-praviti biznis plan, Kako dobiti novac za realizaciju ideje i Kako aktivno tražiti posao, koje opet utiču na povećanje konkuren-tnosti na tržištu rada i socijalne uključenosti ove kategorije u društvo.

Završni ispit u Školi malog biznisa s uspjehom je položilo 156 žena. Ovaj projekat je okončan 25. januara 2011. godine i predstavlja prvu faza koja otvara vrata za saradnju Vanjskotrgo-vinske komore BiH, Fondacije za socijalno uključivanje u BiH i Fedralnog zavoda za zapošljavanje na realizaciji istih ili sličnih projekata u 2011. godini.

Socijalna, poduzetnička i e-inkluzija žena 40+

Šanse za zapošljavanje žena iznad 40 godina starosti su minimalne jer među poslodavcima prevladava razmišljanje da su znanja i vještine tih žena ograničeni i zastarjeli. Zahvaljujući Vanjsko-trgovinskoj komori BiH 200 nezaposlenih žena starosne dobi iznad 40 godina u proteklih neko-liko mjeseci pohađalo je školu računara i školu malog biznisa.


Kretanje cijena od 10. 1. do 9. 2. 2011.

��

��

Crijep Tondach

BERZA INFORMACIJA >>> InfoCentar

Od početka januara cijena armaturnog željeza bilježila je porast iz sedmice u sedmicu. Do prvog poskuplje-nja u novoj poslovnoj godini došlo je na početku janu-

ara, cijena je uvećana u prosjeku za 100,00 KM/t, ali se takav trend nastavio i u drugoj polovini mjeseca, kada je zabilježeno novo poskupljenje ovih artikala u prosjeku za 85,00 KM/t. Po-četak februara donio je nove cijene, uvećane u prosjeku za 20,00 KM/t. Trenutna ponuda za armaturnu mrežu kreće se od 1,20 do 1,204 KM/kg + PDV.

Armaturno željezo nije jedini građevinski materijal kod koga je zabilježen rast cijena. Domaći proizvođači termoizolacija po-digli su cijene svojih proizvoda od 10 do17 %. Na ovakav potez bili su primorani zbog poskupljenja energenata na svjetskom tržištu.

Što se tiče ostalih građevinskih roba, situacija je prilično stabil-na. Velikih oscilacija cijena nema, osim što su učestale akcijske ponude kod proizvođača i pojačani rabati za avansna plaćanja.

Domaće tvornice cementa nisu mijenjale cijene svojih pro-izvoda već duži period, ali ponuda na tržištu varira u zavisnosti od toga kako su veletrgovci potpisali ugovore sa cementarama, kao i posebnih količinskih rabata. Najniža ponuda za kakanjski cement PC 450 iznosi 171,00 KM/t, a za lukavački 179,00 KM/t.

Što se tiče opekarskih proizvoda, cijene su stabilne. Najniža ponuda za giter blok 25x19x19 iznosi 0,53 KM/kom + PDV.

Građevinarstvo i dalje u nezavidnom položaju

Zbog visokih cijena, plasman građevinskih materijala se ne odvija očekivanim tempom. Armaturno željezo nije jedini građevinski materijal kod koga je zabilježen rast cijena. Domaći proizvođači termoizolacija podigli su cijene svojih proizvoda od 10 do17 %. Na ovakav potez bili su primorani zbog poskupljenja energenata na svjetskom tržištu.

Vrijeme ne ide na ruku drvoprerađivačima

Vremenske prilike u ovom periodu ne pogoduju drvoprerađi-vačima pa se samim tim i proizvodnja svodi na minimum. Ci-jene se kreću u okvirima prošlogodišnjih. Najniža ponuda za grede od jele/smrče iznosi 250,00 KM/m3+PDV, a za dasku od 24mm 220,00 KM/m3.

Poslije mirnog perioda na polju građevine, možemo se na-dati da će povoljnije vremenske prilike dovesti do započinjanja novih građevinskih radova.


Pšenica je na tržištu Mađarske, odakle je najviše i uvozi-mo, premašila cijenu od 300,00 eura/t, što je dovelo do značajnog skoka cijena svih mlinskih proizvoda na do-

maćem tržištu. Domaći mlinari sve teže idu u korak sa cijenom pšenice. Cijene pšenice sa Mađarskog tržišta su se prvih dana februara kretale od 290,00 do 320,00 eura/t, sa tržišta Hrvatske 300,00 do 326,00 eura/t, dok su ponude sa tržišta Srbije nešto povoljnije i kreću se od 265,00 do 272,00 eura/t. Domaći mli-nari zbog kvaliteta žita pšenicu uglavnom kupuju u Mađarskoj, dok se manje količine roba uvoze uglavnom iz Srbije. Uvoz iz Hrvatske je trenutno smanjen zbog naglog porasta cijene na tom tržištu. Mađarski izvoznici nagovještavaju da bi izvjesne količine kvalitetne pšenice mogle biti dovoljne samo za mart/april ove godine, dok bi u maju/junu mogli biti prisutni veći problemi zbog manjka kvalitetne pšenice koja ima zadovolja-vajuće parametre kvaliteta. Cijena pšenice se kod domaćih uvo-znika tokom mjeseca kretala od 540,00 do 560,00 KM/t + PDV.

Najskuplji domaći kukuruz

Cijena kukuruza je takođe u porastu. Ponude sa tržišta Srbije, odakle se najviše i uvozi, ovih dana se kreću od 205,00 do 215,00 eura/t, dok je cijena na tržištu Hrvatske nešto veća i kreće se od 215,00 do 222,00 eura/t. Realizovane cijene kukruza ovih dana su se uglavnom kretale od 205,00 do 207,00 eura/t na tržištu Srbije. Cijena kukuruza na domaćem tržištu se tokom mjeseca kretala od 410,00 do 480,00 KM/t + PDV.

Veći skok cijene je zabilježen i kada su u pitanju ječam i zob. Ponude ječma prvih februarskih dana su se kretale od 230,00 do 270,00 eura/t, dok se najčešće uvozi po cijenama od 230,00 do 235,00 eura/t sa tržišta Hrvatske, koje je zasad i najpovoljnije i jedino raspolaže sa manjim zalihama ječma. Na domaćem trži-štu ječam se nudi po cijenama od 430,00 do 510,00 KM/t + PDV.

Nestašica zobi na tržištu

Zalihe zobi na svim tržištima u okruženju su takođe vrlo slabe, dok je cijena zobi imala i najznačajniji rast. Krajem protekle godine zob se mogla kupiti po cijenama od 170,00 do 180,00 eura/t, da bi krajem godine došlo do rasta cijene koji je konstan-tan. Zob je polako dostigao cijenu od 270,00 eura/t, zavisno od tržišta. Uz visoku cijenu prisutna je i jaka nestašica. Cijena zobi na domaćem tržištu se tokom proteklog mjeseca kretala od 440,00 do 480,00 KM/t + PDV.

Cijene sojine i suncokretove sačme su takođe imale manje oscilacije, ali ne u mjeri u kojoj i žitarice. ��

��


Cijene žitarica ne prestaju rasti

Nova 2011. je obilježena konstantnim rastom cijena žitarica u kompletnom regionu. Cijena pšenice, kukuruza, ječma i zobi je porasla u odnosu na proteklu godinu i za nekoliko desetina eura po toni.


Trenutna cijena po kojoj se trguje na tržištu Srbije je 890,00 eura/t, a u Mađarskoj oko 820,00 eura/t, ali ra-spoloživih količina za izvoz nema. Što se tiče šećera po-

rijeklom iz Brazila, na tržištu BiH se može naći u manjim koli-činama jer zbog svoje cijene nije konkurentan i nudi se po ci-jeni od 1,504 KM/kg + PDV. Domaći trgovci su za sada najviše usmjereni na trgovinu domaćim šećerom i njegova cijena je 1,49 KM/kg + PDV, što je za 0,20 KM/kg viša cijena u odnosu na prošli mjesec.

Uvoznici i mlinari nezadovoljni prodajom brašna

Primjetan je konstantan rast cijena na domaćem trzištu, kada su osnovne životne namirnice u pitanju. Izvozna cijena brašna iz Srbije je u posljednjih mjesec dana promijenjena dva puta. Posljednji rast zabilježen je od 20,00 do 30,00 eura/t. Tako se cijena brašna T-500 kretala od 320,00 do 370,00 eura/t, a za T-400 345,00 do 398,00 eura/t. Ponude brašna sa tržišta Hrvat-ske iznosile su 330,00 do 420,00 eura/t. Zbog konstantnog po-skupljena pšenice u regionu, cijena brašna je porasla za oko 15-20% u zavisnosti od proizvođača. Domaći uvoznici i mlinari su bili nezadovoljni dosadašnjom prodajom brašna.

Cijene ulja su od prvog februara promijenjene kod svih pro-izvođača. Izvozne cijene su porasle u prosjeku za 0,10 eura/l. Cijena ulja Sunce Sombor je sa 1,06 eura/l u odnosu na prošlo-mjesečnu ponudu došla na 1,16 eura/l, dok se ulje Brilijant, uvoz iz Makedonije, nudi po 1,25 eura/l. U domaćim velepro-dajama je cijena ulja porasla u prosjeku za 0,30 KM/l + PDV. Na svjetskim berzama, suncokret je poskupio za oko 70 % u odnosu na isti period od prošle godine. Za početak narednog mjeseca najavljena su nova poskupljene na tržištima Mađarske i Srbije.

Uvoz diktirao cijenu ulja

U 2010. godinu smo ušli sa stabilnom cijenom ulja i ta cijena je potrajala sve do uvođenja rabata i akcija od strane pojedinih proizvođača ulja. Od polovine februara do kraja marta cijena

Kretanje cijena od 10. 1. do 9. 2. 2011.

��

��

za Floriolovo suncokretovo ulje se kretala od 1,68 do 1,94 KM/l + PDV, dok je nova snižena cijena iznosila 1,58 do 1,59 KM/l + PDV. Akcije su bile neophodne da bi se ostvarili određeni pla-smani ovog artikla, jer je na našem tržištu velika koncentracija znatno povoljnijih ulja iz Srbije. Početkom aprila, završena je akcija za mađarski Floriol i cijena je porasla za 0,12 KM/l, a po-četkom ljetnih mjeseci došlo je do dugo najavljivanog poskup-ljenja ulja jer je došlo do povećanja cijene sirovine za proizvo-dnju. Već u trećem kvartalu desila su se prva poskupljenja na domaćem tržištu u prosjeku za 10 %. Uvoznici ulja su izrazili nezadovoljstvo jer je sa svakim uvozom cijena bila više u od-nosu na prethodnu nabavku. Ulje iz Srbije koje su plaćali do tada 1,06 do 1,09 eura/l, u oktobru su plaćali i do 1,13 eura/l. Zbog nestašice sirovine za preradu, proizvođač Floriol je jedno vrijeme prestao sa proizvodnjom Floriol Plus i Floriol Familly. U posljednjem kvartalu godine cijene suncokreta i uljane repi-ce konstantno su imale tendenciju rasta na berzi, što je uslovilo i porast cijena ulja.

Sve ovo navodi da i u narednim mjesecima možemo očeki-vati nestabilnost cijena na tržištu.


Od početka godine javlja se problem nestašice šećera, kako u Srbiji i Hrvatskoj, tako i na domaćem tržištu. Šećer se skoro nikako i ne uvozi sa tih tržišta u odnosu na period od prije mjesec-dva jer je cijena dosta varirala.

Nestašica šećera na domaćem tržištu


Da li se može govoriti o lijepom ponašanju, učtivosti, kulturi, ophođenju, a pri tom ne misliti o poštovanju drugoga – susjeda, radnog kolege pa i nepoznate oso-

be. Svaku noć, negdje iza ponoći iznad moje glave tutanj po kući, ubrzani hod, žurba, kao da se neko sprema za odlazak na posao, a ne na spavanje. Tada dobijem želju da pokucam na vrata susjedi, sprat iznad mene i kažem: “Rado bih Vas pozvala na jedan kurs iz bontona. Ako Vam riječ ne zvuči poznato, to je: lijepo ponašanje, kultura ponašanja, učtivost. A u konkret-nom slučaju, lagan, uljudan hod iznad moje glave.“

Bonton – dobar ton

Bonton se obično definira kao skup pravila za ponašanje u dru-štvu: znači učtivo, pristojno, uljudno vladanje. Mogu se sresti i termini kao kultura ponašanja, protokol, etiket. U prevodu sa francuskog jezika riječ bonton znači – dobar ton.

Dakle, pristojno, uljudno, učtivo ponašanje u vlastitom do-mu, na poslu, u javnom prostoru, prevozu, skupovima, restora-nu i dr. Danas će vam većina vremešnih ljudi sa sjetom reći – to su davno zaboravljeni maniri ili to su neka osnovna pravila uljudnog, kulturnog ponašanja, zanemarena i izgubljena u sa-dašnjem tranzicijskom i turbulentnom vremenu. U tom kon-tekstu, kultura ponašanja i etika su condicio sine qua non. Za francuskog antropologa Claudea Lévi-Straussa, kultura nije ni prirodna ni umjetna. Ona ne izrasta ni iz genetike ni iz racio-nalne misli jer je sačinjena od pravila ponašanja, koja nisu iz-mišljena, neka od njih su ostaci tradicija stečenih u raznim ti-povima društvene strukture kroz koju je prošla svaka ljudska grupacija. Etika, kao nauka o moralnom fenomenu, predstavlja sistematično nastojanje da se naše individualno i društveno moralno iskustvo učine smisaonim, na način da se odrede pra-vila koja treba da vladaju ljudskim ponašanjem, vrijednosti do-

stojne stremljenja i karakterne crte koje zaslužuju da u životu dođu do izražaja.

Poslovna etika se može opisati kao primjena etičkih vrije-dnosti na poslovno ponašanje. Primjenjuje se na sve aspekte poslovnog ponašanja, na ponašanje pojedinca i organizacije u cjelini. Otuda se, u mnogim oblastima politike, društvenog i poslovnog života, izrađuju kodeksi ponašanja ili etički kodeksi. U posljednje vrijeme bila sam u prilici susresti se sa većim bro-jem kodeksa ponašanja, lijepo napisanih, uokvirenih, postavlje-nih u organizacijama na vidljivim mjestima. Nisam ih osjetila na sebi kao lijep ljudski dodir, pogled u oči ili lagani osmjeh. Zbog toga ne vjerujem da ih ljudi prakticiraju. Više ih prihva-taju kao neki nametnuti akt, a ne kao rekonstrukciju lijepog, civilizacijskog ponašanja radi općeg sklada i reda, bolje među-sobne komunikacije i kao neophodnog alata u svakodnevnim, radnim, poslovnim kontaktima.

Poslovni protokol

Poslovni protokol predstavlja ponašanje koje bi svaka organi-zacija trebalo da uvrsti u svoje poslovanje jer se na taj način stva-ra i profesionalnija atmosfera među uposlenima. Zahtijeva pro-fesionalnost, pristojan izgled i odijevanje, čist i uredan radni prostor, podiže radnu motivaciju uposlenika. To je i odnos upo-slenika prema sredstvima rada: pisaćem priboru, računarima, telefonu, radnim papirima i dr. Važan dio poslovnog protokola odnosi se na način individualnog ponašanja uposlenika u ra-dnom prostoru, unapređenje pozitivne interakcije između sa-mih uposlenika te između organizacije i njenih poslovnih par-tnera.

O lijepom ponašanju napisane su mnoge knjige, članci, upu-te, savjeti. I pored svega toga, ima nešto što je najvažnije, a to je – biti uvijek pažljiv prema drugima. Vanjskotrgovinska komora BiH je prepoznala potrebu za edukacijom svojih uposlenika o normama lijepog ponašanja te je u okviru posljednjeg Team Buildinga autorica ovih redova održala predavanje o temi – Po-slovni protokol.

ECOS >>>

Lijepo ponašanje i učtivost

O lijepom ponašanju napisane su mnoge knjige, članci, upute, savjeti. I pored svega toga, ima nešto što je najvažnije, a to je – biti uvijek pažljiv prema drugima. Jesu li pristojno, uljudno, učtivo ponašanje u vlastitom domu, na poslu, u javnom prostoru, prevozu, skupovima, restoranu i dr. postali davno zaboravljeni maniri?

Piše: Varja Nikolić


Govor tijela ili kako ga Amerikanci popularno nazivaju “Body Language“ je grana nauke ljudskog ponašanja i njegove interpretacije, koja se u akademskim krugovi-

ma naziva neverbalna komunikacija. Govor tijela je veliki i op-sežan predmet studija svih naučnika moderne psihologije i ko-munikologije kao i drugih nauka, kao što su neurološke i psihi-jatrijske discipline. Neverbalna komunikacija se izučava na sis-tematski način na fakultetskim katedrama i univerzitetima te istraživačkim centrima i institutima u Americi od 60-ih godina prošlog vijeka. Sigurno jedan od prvih akademskih radova o temi govora tijela je bio onaj Charlsa Darwina – “Izražavanje emocija kod čovjeka i životinje”, koji je napisao 1870-ih godina.

Govor tijela

Najpopularnija predavanja iz ove oblasti su namijenjena onima koji se bave prodajom bilo čega, osobama koji rade sa stranka-ma, zatim menadžerima, kadrovskim službama, pregovaračim, političarima, ali su također vrlo primjenjiva i u svakodnevnom životu i u privatnim transakcijama i komunikacijama. Govoru tijela se također mnogo pažnje posvećuje i u istražnim radnja-ma, policiji, kriminalistici, forenzičkim naukama, naukama o evoluciji i sl. Američki istražni organi, naročito kada se radi o ozbiljnim istragama sa okorjelim i opasnim kriminalcima, unaj-mljuju stručnjake iz ove oblasti koji iza zatamnjenog stakla sje-de i posmatrjau govor tijela osumnjičenih. Oni prate njihove pokrete u momentima kada im postave pitanja ključna za istra-gu. Također, prave se snimci koje stručnjaci iz oblasti neverbal-ne komunikacije kasnije usporavaju i prate kako makro tako i mikro geste (geste koje traju jako kratko i koje ljudsko oko u normalnim okolnostima teško može primijetiti). Na ovaj način istrage se ubrzavaju, efikasnije su, vjerodostojnije, a rezultati su brži.

Dalje, značaj neverbalne komunikacije možete zaključiti kada uzmemo u obzir statistiku do koje je došao naučnik Albert Mehrabian i koja kaže da 38% otpada na ton ili zvukove koje pravimo kada govorimo (tonalitet, boja glasa, brzina isl.), 55% je čista neverbalna komunikacija (položaj tijela, geste), a tek 7% na ono što je rečeno – riječi i rečenice. Svi komunikolozi se slažu u jednom, a to je da riječi prenose informaciju, a govor tijela prenosi stav.

Neverbalni signali

Kada naučite da čitate stavove i emocije te da primjećujete de-talje na ljudima koji vas okružuju, zauvijek ćete promijeniti na-čine kako komunicirate i kako doživljavate komunikaciju. Pre-poznavanje značenja gesti će vam omogućiti da uspješnije opa-žate namjere drugih, njihovu (ne)iskrenost, (ne)naklonost, (ne)transparentnost, strahove, pokušaje obmane i laži, ali i one čije vam geste jasno kazuju da im se sviđate, da vas vole, žele i uvažavaju. Charles Darwin je vjerovao da je ljudsko izražavanje emocija univerzalno – da svi ljudi na isti način izražavaju i tu-mače emocije na licima drugih. Istraživanja dokazuju da je bio u pravu za šest glavnih emocionalnih ekspresija: srdžba, strah, gađenje, tuga, sreća, iznenađenje i prezir (koji je kasnije dodat), a ova je istraživanja provodio godinama i dokazao Paul Ekman, renomirani američki psiholog.

Bitno je naučiti prepoznati sopstvene neverbalne signale te kako da ih koristite, a da komunikacija bude maksimalno efi-kasna te kako da od sagovornika dobijete željenu reakciju. I ne-verbalna komunikacija ima svoj vokabular. Od danas pokušajte prepoznati i osvijestiti sopstvene neverbalne geste.

Ali, da biste to znali, trebate naučiti šta znače geste koje čo-vjek pravi jer svaka ima svoje značenje, često drugačije od ono-ga što smo ranije mislili. Zato nemojte misliti da znate samo zato što pretpostavljate da znate. Osim formalno educiranih

TEMA >>>

Gledaj me i bolje ćeš čuti

Neverbalna komunikacija predstavlja 93% komunikacije općenito. Registrovano je milion neverbalnih signala i zna-kova i čak 250.000 makro izraza lica. Istraživanja su pokazala da imamo i 10.000 mikro izraza lica. Kada naučite da čitate stavove i emocije te da primjećujete detalje na ljudima koji vas okružuju, zauvijek ćete promijeniti načine kako komunicirate i kako doživljavate komunikaciju.

Piše: Alisa Vrabac


komunikologa i psihologa, danas imamo i zanimanje koje se na engleskom zove Body Language Watcher. To su ljudi koje agencije/istraživačke kuće unajme da sjede u nekom okruženju i čitaju govor tijela ljudi čije ih reakcije interesuju (npr. kupce nekih proizvoda prije i nakon kupovine). Oni njihove reakcije pažljivo bilježe i interpretiraju, zatim pišu izvještaje i šalju ih agencijama koje su ih unajmile.

I još jedan primjer značaja neverbalne komunikacije. Dru-štvene mreže (Twitter, Facebook ili bilo koji chat) nemaju mo-gućnosti prenošenja govora tijela (ako isključimo korištenje ka-mere). Dakle, često se nađemo u situaciji da sa nekim razgova-ramo putem interneta, ali da “to nije to“ kada se vidimo. A do tad smo proveli dane pa i mjesece u razgovoru i upoznavanju preko telefona i chata. Zašto je to tako? Zato što smo uskraćeni za onaj dio ličnosti koji najvjerodostojnije prenosi naš stav i naše osjećaje, a to je neverbalna komunikacija. Često imate velika očekivanja od ljudi, ali kada ih upoznate, osjetite loš, nepristu-pačan pa i nekulturan govor tijela koji vam mnogo, zapravo 93%, govori o raspoloženju sagovornika prema vama. Kada to osjeti-te, vjerujte vašim čulima i iskoristite ga kao alatku za elimina-ciju te osobe iz vašeg života. Rijetko ćete pogriješiti.

Laži

Nemamo li svi želju da znamo kada nas laže kolega, šef, klijent ili poslovni partner, muž, momak, supruga, predsjednički kan-didat? S obzirom na to da lažemo svakih 10 minuta, (James Peterson) i ako znamo da 90% ljudi laže i u kancelariji i u svo-joj kući, evo nekih smjernica o tome kako otkriti laž.

Mehrabian, jedan od istraživača koji su proučavali kako se ljudi ponašaju kada prenose istinite poruke, a kada lažu, našao je da oni koji lažu manje govore, sporije govore i prave više gre-šaka u govoru. Međutim, evo i nekoliko gesti koje mogu uka-zati na laž:

Prekrivamo usta zato što smo svjesni da ćemo uskoro reći laž.Također, ako neko drži ruku na ustima kada Vi govorite, to

može značiti da misli da Vi lažete.

Clinton je dodirnuo nos na svjedočenju o odnosu sa M. Lewinsky.

>>>

Čak imamo i medicinsko objašnjenje zašto dodirujemo nos kada lažemo. To medicinsko objašnjenje, pojednostavljeno do-duše, govori da se nosna sluznica natopi krvlju kada osoba laže, a samim tim i nos poraste. Naime, nos ne poraste toliko da to ljudsko oko može primijetiti, ali svakako taj rast, odnosno otok, doktori mogu primijetiti. Sjetimo se Pinokija.

Muškarci dodiruju oko konkretno, dok žene laganim dodi-rom ispod oko (zbog šminke).

Ako se radi o velikoj laži, osoba će pogledati u stranu i time “pobjeći od istine“.

Osoba pokušava da prekrije uši da bi izbjegla da čuje laž (pa i svoju sopstvenu).

Kažiprstom ruke kojom pišemo dodirujemo vrat, dio ispod uha.

Dodirivanje vrata (ili opuštanje kragne/kravate/šala).

Desmond Moris je prvi otkrio da nas vrat svrbi onda kada lažemo, što je razlog što moramo da dodirnemo vrat ili opusti-mo kragnu (kravatu) kada lažemo. Također, fiziološki uvjetovano.

Prst u ustima nam daje osjećaj sigurnosti da izvedemo laž do kraja, ali i da nam je potrebna garancija i ohrabrenje od drugih. Osim prsta, često osoba jede hranu kao substitut, puši cigaretu, gricka olovku i sl.

Unaprijedite svoj govor tijela

Govor tijela je izuzetno važan. Pogledajte oko sebe i vidjet ćete da većina uspješnih ljudi oko vas, bilo da su uspješni jer su po-slovno mudri ili društveno mudri, svi imaju naglašen govor ti-jela. Svjesno možete doći do nevjerovatnih rezultata i mnogo brže nego što biste pomislili. Radite na sebi jer ako unaprijedite svoj govor tijela tako što ćete eliminisati 20% gesti koje imaju negativnu konotaciju, vaš nastup (generalno) će se unaprijediti za 80% (Paretov princip). Plodove dobre i pozitivne komuni-kacije ćete vrlo brzo početi primjećivati.

Odvojite 15 minuta dnevno za čitanje tuđih gesti. Posmatraj-te ljude na: aerodromima, poslovnim sastancima, zabavama, u tramvajima, gdje god se ljudi nalaze. Stišajte zvuk TV-a i gle-dajte samo govor tijela. Pokušajte gledati film bez tona. Povre-meno pojačajte kako biste provjerili da li je ono što ste zaključi-li ispravno. Naravno, ukoliko želite da zaista savladate značenja gesti, ipak trebate upisati kurs na kojem ćete savladati osnove neverbalne komunikacije. Počnite od ovoga što smo prezenti-rali u dijelu o lažima. Gledajte, primjećujte, budite perceptivni i malo šta će vam moći izmaći iz vidokruga. I na kraju, nikada se ne mrštite jer nikada ne znate ko se upravo zaljubljuje u vaš pogled.

( )Neverbalna komunikacija predstavlja 93% komunikacije općenito.


MALA ŠKOLA PRODAJE >>>

Razvoj ili stagnacija

Svako želi da njegovo poslovanje bude bazirano na razvoju, a ne na stagnaciji. Preovladava mišljenje da je uzrok stagnacije loše poslovanje drugih, znači onih s kojima se posluje. Njihova okolina utiče na poslovanje u pozitivnom ili negativnom smislu i uporedno s tim stvara određene posljedice. Isto tako su poznati primjeri kada se očekuje da bi ulaganje u razvoj bilo najpovoljnije kada bi zato bilo dovoljno finansijskih sredstava. Svakako takvo mišljenje pokazuje nestabilnost razvoja jednih i drugih, što otvara mnoge nesigurnosti.

Piše: Evgen Gec

>>>


Stagnacija je rezultat prethodnog rada vezanog za okolno-sti koje su često nepredvidive. Kriza u širem značenju, uticaj političkih i drugih okolnosti, nestabilno zaključiva-

nje kruga naplate, suviše rizično poslovanje samo su pojedine činjenice koje stvaraju mogućnosti za stagnaciju. U realnosti bi to moglo biti i obrnuto. Znači, mogućnosti za novo uspješnije stvaranje. Dobro poslovanje pokazuje vrijednost pojedinaca i kompanija u cjelini kada se nalaze u nepovoljnim i teškim situ-acijama. Znanje i snalažljivost preciziraju njihovu sposobnost koju moraju imati da bi održali status koji su dosadašnjim ra-dom postigli, uključujući i razvoj.

Sve se popravke čine samo pravim alatom

Kada se razgovara o novitetima, novim razvojnim mogućnosti-ma, potencijalima odnosno idejama, razvojno napredne osobe uvijek traže alat kojim bi to postigle. Izbjegavaju gledanje u ci-ljeve sa nejasnom slikom jer su svjesni da bez pravog alata nije moguća nijedna popravka, u kojim god se okolnostima nalaze. Razumiju da je prihvatanje odluka u zamišljenoj slici u krizno doba jedna od najopasnijih pretpostavki. Tragaju za novim zna-njima da bi njima izmijenili stara s alatom koji omogućava la-kše, brže i efikasnije poslovanje. U praksi više ne kupuju i pre-prodaju proizvode ukoliko prethodno ne poznaju potrebe i mo-gućnosti tržišta. Ne stvaraju više mrtvih zaliha i na tržište gle-daju sasvim drugačijim očima. Kriza je, ukratko rečeno, stvori-la da je razmišljanje o kupovini ili ulaganju novca postalo jače od samog novca.

Alat za naredno uspješno poslovanje je potreban i zato jer se u nekim branšama susrećemo sa zaposlenima koji izlaze iz sasvim drugih stručnih sfera od onih koje u svom poslu oba-vljaju. Zato je neophodno kao učinkovit alat tražiti i nove nači-ne obrazovanja zaposlenih. Usmjereno obrazovanje je ključ ko-jim se mogu otvoriti nova vrata. Od drugih programa se usmje-reno obrazovanje najprije razlikuje u tome što se na određene situacije ne opredjeljuje općenito. Otvara provjerena stručna rješenja koja se neophodno vezuju sa praksom. Takav alat slu-ži kao izvor kredibilnih informacija na osnovu kojih se kreira kvalitet zaposlenih, posebno u tokovima skupljanja informaci-ja, poboljša se tok komuniciranja među zaposlenima i podigne se nivo prodajnih postupaka. Voditelji takvom formacijom imaju bolji i širi pogled na produktivnost zaposlenih. Komuni-kativno prema njima postupaju učinkovito sa manjom upotre-bom vremena, boljim planiranjem i lakšim praćenjem rada.

GECos obrazovni program

Deset godina je bilo potrebno da i sam uvedem u praksu jedan od usmjerenih obrazovnih programa. Toliko dug vremenski

period je od ideje do provedbe bio potreban iz više razloga. Naj-prije, kontekst usmjeravanja za određenu radnu okolinu, zatim uhodavanje pojedinačnih segmenata, provjeravanje, nadogra-dnja, ponovno provjeravanje i krajnje preciziranje. Da bi se to uspješno izvelo, potrebno je bilo udružiti stručno znanje o pro-izvodima, kadrovanju, vođenju ljudi, komuniciranju i drugo. Najteže u svemu bilo je naći formulu za stvaranje želje i ne is-ključivo obaveze za korištenje takvog programa. Konkretnije rečeno, potrebno je bilo uvesti segmente na osnovu kojih bi za-posleni takvo obrazovanje obavljali sa željom za napredak, a ne sa obavezom prema nadređenima. Takav oblik usmjerenog obrazovanja omogućava:

- Usmjereno obrazovanje novih kandidata prije zapošljava-nja. Kompanije tako zapošljavaju kandidate koji su pretho-dno upoznati sa osnovama određenog programa. To sma-njuje vrijeme uhodavanja u djelatnost, omogućuje efikasni-ju nadogradnju izvođenja radnih aktivnosti i smanjuje tro-škove osnovnog obrazovanja.

- Nadogradnju znanja već zaposlenim. Dosadašnja istraživa-nja pokazala su da zaposleni koji godinama izvršavaju ra-dne zadatke dobro poznaju određene karakteristike pojedi-načnog posla, međutim, slabije poznaju osnove i cjelinu djelatnosti u kojoj rade. Njihov razvoj u takvom smislu nije učinkovit i još manje kredibilan.

- Prestrukturiranje zaposlenih. Recimo, prodavače u savjetni-ke ili savjetnike u asistente obrazovanja. Posebno osobama sa dugogodišnjim iskustvima je dobro prepustiti prenoše-nje znanja na druge, ukoliko imaju za to želju i sposobnosti.

- Školama usmjereno uhodavanje studenata u neformalnom obliku. Studenti kao i nezaposleni bi u tom kontekstu mo-gli pridobiti referencu kojom bi lakše pristupali poslodav-cu. Sa prethodnim upoznavanjem pojedine djelatnosti u okviru usmjerenog obrazovanja bi poslodavcima lakše otva-rali razloge za zapošljavanje.

- Pridobivanje osnova osoba koje žele da preoblikuju vlastito formalno zanimanje.

Glavni razlozi za uvođenje usmjerenog znanja u svakodne-vne radne procese čini poslovanje jednostavnijim, motivira za-poslene i omogućava bolje prepoznavanje kompanija po kvali-tetu zaposlenih. Time se postiže dodatno pouzdanje kupaca i vjerovanje u stručnost, što potvrđuju svojom lojalnošćom. Sma-njuju se troškovi poslovanja te povećava nivo međusobnih od-nosa i komunikacijskih procesa, uključujući i rast produktiv-nosti.


TEMA >>>

Svaki uspjeh temelji se na činjenici da se stvari napravebolje nego dobro. Početak svake godine obilježen je do-nošenjem novih ideja i odluka kako bi se ostvarili veći

uspjesi u odnosu na prethodnu godinu.

Odvojiti žito od kukolja

Savremeno poslovanje se sastoji iz obrađivanja i upravljanja in-formacijama. Postoji tendencija gomilanja nepotrebnih poda-taka, što menadžerima otežava donošenje odluka. U svakom trenutku neophodno je biti jasan i dosljedan, vrijeme se uzalu-dno troši ukoliko ciljevi i očekivanja nisu jasno definisani kao inačini za njihovo ostvarivanje.

Dosljednost

U današnje vrijeme kako na poslovnom tako i na privatnom planu svakodnevno se postavlja pitanje kako biti produktivan i uspješan. U čovjekovom vijeku ova pitanja su prisutna od malih nogu do zrelog doba. Od davnina, a posebno danas u eri velikih i brzih promjena koje se dešavaju tu oko nas i u svijetu koji je postao globalno selo, još više se potenciraju ova pitanja. Posebno je pitanje kako to biti danas i kako to biti u budućnosti, o(p)stati.

Kako biti produktivan i uspješan?


>>>

Postupanje po strogo definisanim i utvrđenim pravilima poka-zalo se mnogo efikasnijim u odnosu na pojedine i rijetke bli-stave momente zaposlenih. Produktivnost je blisko povezana sa dosljednošću, odnosno sa sposobnošću ispunjavanja svega što je izrečeno i to u vrijeme i na način na koji je rečeno da će se zadatak izvršiti. Atletski tim nema puno koristi ako u svom sastavu ima četiri najbolja trkača, a oni to ne potvrđuju kon-stantno iz trke u trku.Ljubaznost

Produktivnost je u sprezi i sa pozitivnim odnosima između za-poslenih. Ljudi žele da sarađuju i rade sa osobama koje su do-padljive i simpatične. Ukoliko ste ljubazni i korektni, vidjet ćete da su ljudi otvoreniji za komunikaciju i saradnju. Male stvari koje život znače.

Informisanost

Produktivnost je usko povezana sa informisanošću o konstan-tnim promjenama koje nastaju unutar i izvan vaše kompanije. Savremeno poslovanje je veoma dinamično, ali neke promjene se javljaju znatno sporije u odnosu na druge. Zato je važno da uvijek budete u toku sa promjenama koje nastaju na tržištu, kako biste u najkraćem mogućem roku mogli na adekvatan način da odgovorite na njih.

Pravilno izražavanje

Najveći efekti u komuniciranju se postižu ukoliko znamo o če-mu govorimo i ukoliko odaberemo adekvatan način za preno-šenje poruka. Ljudi su produktivniji ukoliko su raspoloženi i uvjereni da je neko uvijek spreman da ih sasluša. Bitno je da menadžeri pospješuju učešće zaposlenih u donošenju novih ideja, prijedloga, ali i učestvovanje u donošenju odluka.

Stručnjaci su ustanovili deset fraza koje mogu loše uticati na zaposlene i na njihov entuzijazam i zalaganje:1. „Da, ali...“2. „Već smo to pokušali...“3. „To neće funkcionisati zato što...“4. „Da li ste zaista razmišljali o posljedicima?”5. „U ovom trenutku nemamo vremena za to.“6. „Ipak ti to stavi na papir.“7. „Da li tvoja ideja uopšte vrijedi nečemu?“8. „Molim vas da uradite cost benefit analizu, tek ćemo je tada

razmotriti.“9. „OK, saslušao sam vas, ali smo investirali novce da to

obavimo na drugi način.“10. „To u teoriji zvuči odlično, ali malčice je drugačije u praksi.“

Stručnjaci predlažu da je bolje koristiti sljedeće izraze:1. „Recite mi nešto više o tome.“2. „Zašto ste toliko nadahnuti tom idejom?“3. „Kako se to razlikuje u odnosu na način na koje neke stvari

funkcionišu?“4. „Kako si došao na tu ideju?“5. „Kako bi to izgledalo?“6. „Šta bih trebao obustaviti da bih proveo vaš prijedlog?“7. „Kako nekome da objasnim benefite vaše ideje?“8. „Koje pozitivne efekte bi donio vaš prijedlog?

Inovativnost

Inovacije predstavljaju usklađivanje i usmjeravanje kreativnosti u pravom smjeru, smjeru koji vašoj kompaniji donosi poziti-vne rezultate. Ustvari, one predstavljaju cjelishodnu implemen-ataciju ideja unutar jedne organizacije. Kao što je Albert Einstein rekao: „Komplikovane situacije stvaraju prilike“, shodno tome zaposleni na nižem hijerarhijskom nivou su skloniji inovacija-ma u odnosu na one koji zauzimaju visoke položaje. Organiza-cije ne inoviraju, već to zapravo rade ljudi.

>>>


Kako biti uspješan

U procesima savremenog poslovanja mnogi menadžeri su bar jednom imali osjećaj da ih kolege i zaposleni shvataju na po-grešan način. Mnogi rukovodioci „muku muče” kada dođe do delegiranja i igranja na tankoj liniji između pretjeranog autori-teta ili krajnje blagonaklonosti. BC Bilten vam donosi 10 savje-ta koji bi trebalo da vam pomognu da ostvarite zdravu i uspje-šnu komunikaciju sa zaposlenima.

1. Uspostavite uspješne međuljudske odnose

Kako bi se postigla maksimalna produktivnost na poslu, neo-phodno je da se zaposleni osjećaju prijatno na radnom mjestu i time ostvare i bolju saradnju sa kolegama. Kako biste kao dobar menadžer uspostavili kvalitetan odnos sa zaposlenima, prakti-kujte da pokažete interesovanje i za njihov privatni život – kako njihova djeca napreduju u školi, gdje su bili na odmoru prošlog ljeta i slično. Uspješni dugoročni međuljudski odnosi predsta-vljaju temelj i osnovu za uspješno organizovanu kompaniju.

2. Steknite poštovanje

Iako mnogi žele da budu voljeni od strane ljudi koji ih okružu-ju, u poslovnom ambijentu važnije je da vas okruženje poštuje. Poštovanje nije zagarantovano ukoliko se kolege utrkuju da sa vama provode pauzu za ručak i to nije garant da ćete moći us-pješno da upravljate timom. Ukoliko steknete poštovanje, mo-žda ćete izgubiti društvo za kafe-pauzu, ali posao i radni zadaci će se obavljati efikasno i efektivno.

3. Budite jasni i glasni

Budite jasni i sebi i drugima u vezi sa ciljevima koje želite da po-stignete. Neophodno je da na što jednostavniji način objasnite zaposlenima šta očekujete od njih, čime štedite vrijeme i sebi i njima.

Ponekad kada se pod pritiskom i tenzijom trudimo da određe-ne stvari završimo u dogovorenom roku, koristimo nepotrebne rečenice kao što su:- “Nadam se da vam ne smeta.“- “Ako to nije preveliki problem.“Mnogo je jednostavnije da odmah pređete na stvar. Situacija je drugačija kada pritisak za realizaciju posla nije pretjerano visok.

4. Prilagođavajte se okruženju u kojem radite

Ukoliko radite u multinacionalnoj sredini, upoznajte se sa kul-turnim i historijskim porijeklom vaših kolega jer od toga u mnogome zavisi način na koji oni realizuju zadatke. Uvažava-njem kulturnih i profesionalnih razlika kreira se pristup kojim se izbjegavaju prepreke za uspješnu realizaciju zadataka i zdra-vu komunikaciju.

5. Ostvarite dvosmjernu komunikaciju

Da li ste možda nekada u kratkom vremenskom roku svom ti-mu izložili važan zadatak, a potom napustili kancelariju osta-vivši ih bez mogućnosti da postave dodatna pitanja? Tim pos-tupkom ste zanemarili dvosmjernu komunikaciju koja jedino može da omogući da se zadatak pravilno razumije i uspješno

>>>


realizuje. Dvosmjernom komunikacijom i aktivnim slušanjem čuje se i ono što nije rečeno. Slušanje će vam pomoći da otkri-jete šta motiviše ljude i koji su načini da se pospješi komunika-cija sa njima.

6. Ima li mene tu (IMT)

Pomažite kolegama kada god je to moguće. Na taj način ćete steći njihovu naklonost i mnogo je vjerovatnije da će i oni va-ma pružiti podršku kada vam je ona neophodna. Prilikom pred-stavljanja ideja i zadataka, objasnite koji su benefiti za vaše za-poslene i na taj način će oni biti više motivisani u realizaciji. Naglašavanjem važnih stvari koje se odnose samo na kompani-ju ne možete očekivati od zaposlenih da pruže maksimum.

7. Budite u pravom trenutku na pravom mjestu

U modernom poslovanju jedna od najbitnijih stavki je dobar tajming. Neophodno je da imate „nos” za specifične situacije, da znate kada bi trebalo da možda klijentu indirektno kažete da traži nemoguće ili zaposlenom da nije dovoljno efikasan. Možda će djelovati čudno, ali ovaj osećaj se zasniva na istom principu kao kada prilikom vožnje automobila jednostavno znate kada treba da promijenite brzinu. Za sve stvari u životu postoji vrijeme i mjesto.

8. Odrecite se slave

Budite spremni da se odreknete slave. Neke zadatke je važno realizovati zbog njih samih, a ne zbog zasluga koje će vam do-

nijeti. Ne vezujte se emotivno za svoje ideje jer nećete moći da ih argumentovano branite pred drugima niti da budete otvore-ni za ideje drugih koje možda donose bolje rješenje za postoje-ću situaciju.

9. Različita boja glasa

Zaposlenima se ne obraćajte uvijek na isti način. Jedno je saop-štavanje ključnih zadataka, a drugo je neformalan razgovor koji jača tim.

10. Ne kontrolišite, već usmjeravajte

Kao dobrom menadžeru na vama je da vodite tim, a ne da dik-tirate zaposlenima i njima manipulišite. Stavite im do znanja šta očekujete od njih, ali im dopustite da sami nađu put. Usmje-ravanjem na pravi put, možete očekivati da će se i ostvariti pla-nirano. Da bi dijete moglo da živi normalan život i da ispuni roditeljska očekivanja, neophodno ga je pustiti da samostalno odlučuje o svojim postupcima. Isto tako i vaši zaposleni mora-ju samostalno da rade uz vaš nadzor.

(Tekst je preuzet iz BC Bilten koji savjetuje kako biti produktivan i uspješan.)

Documents

infoKOM FEBRUAR 2011 - komorabih.bakomorabih.ba/dokumenti/infokom/infokom-38.pdf · platnog prometa u BiH ... dnih deset godina sistem je radio u punom kapacitetu, ... ti godina početka