Skripta

Integralni i intermodalni sustav

Odnos pojmova "prijevoz - promet"

U znanstvenim i strunim djelima susreu se termini: prijevoz, transport, prijenos, promet,

saobraaj, komunikacije, telekomunikacije, veze (... ) autori daju razliita znaenja i uvijek posebno definiraju u odnosu na predmet istraivanja.

Jedanput se istim izrazom oznauje vie pojmova, a drugi s g e put isti pojam oznauje jednim ili vie izraza.

Posljedica brojnih uzroka, a posebice uporabe domaih, udomaenih ili neprecizno prevedenih stranih izraza, ali i injenice da se jedan te isti izraz jedanput definira u:

tehnikome, drugi put u tehnolokome, trei put u organizacijskome, etvrti put u ekonomskome, peti put u pravnome smislu ( ... ).

Semantiki odnos izraza "prijevoz - promet" je prilino kompliciran lingvistiki problem.

osnovni elementi procesa proizvodnje i prometne i prijevozne usluge isti, a to su:

1) sredstva za rad, tj. prometna infrastruktura i prometna suprastruktura,

2) predmet rada, tj. teret, putnici, energija, vijesti i

3) rad, tj. svrsishodna djelatnost ljudi (radne snage) (... ), prijevoz je ui pojam od prometa.

Prijevoz oznaava jednosmislen pojam, a promet oznaava vie jednosmislenih pojmova.

Prijevoz je specijalizirana djelatnost koja pomou prometne suprastrukture i prometne infrastrukture omoguuje proizvodnju prometne usluge .

Prevozei robu (teret, materijalna dobra), ljude i energiju s jednog mjesta na drugo, prijevoz organizirano svladava prostorne i vremenske udaljenosti. "Prijevoz" i "transport" jesu sinonimi.

Izraz "transport" ima meunarodno znaenje, a nastao je od lat. rijei transportare koja znai prenositi i novolatinske rijei transportus u znaenju prijevoz, prevoenje, prenoenje.

Sadrajnom znaenju izraza prijevoz, odnosno transport odgovaraju na stranim jezicima izrazi: engl. transport, njem. Transport, franc. transport, tal. trasporto.

U hrvatskome se jezinom sustavu promet, kao iri pojam od "prijevoza", susree u tri

razliita smisla:

1)rije promet znai odnose meu ljudima, pa se moe govoriti o drutvenome prometu,

2)u malo uem smislu rijei promet znai ekonomsku, o robnome, nerobnome, turistikome, deviznome, trgovinskome, platnome, malograninome prometu ...

Pojam promet obuhvaa i nekretnine, kao npr.: porez na promet nekretnina.

3) "promet" u uem smislu obuhvaa prijevoz ili transport, ali i operacije u vezi s prijevozom robe i putnika (ljudi) te komunikacije.

Komunikacije u prometnome smislu - djelatnost koja pomou posebnih tehnikih sredstava organizirano prenosi vijesti, tekst, podatke, slike ( ... ), odnosno prevozi potanske poiljke.

Izraz "komunikacija" ima i druga znaenja, kao to su: priopenje, izlaganje, predavanje, promet, spoj, veza jedne toke s drugom, prometnica, prometno sredstvo.

Izraz "komunikacija" potjee od lat. Rijei communicare to u prijevodu znai

"uiniti opim" (npr. komunikacijski jezik je "opevni jezik").

ODNOS POJMOVA POMORSKI PRIJEVOZ-POMORSKI PROMET-POMORSKA PLOVIDBA-MORSKO BRODARSTVO

Slino izrazima "prijevoz - promet", u znanstvenim i strunim djelima susreu se izrazi "pomorski prijevoz", "pomorski promet", "pomorska plovidba" i "morsko brodarstvo" u razliitom znaenju.

pojam morsko brodarstvo je gospodarska djelatnost prijevoza robe i putnika brodovima

Umjesto izraza morsko brodarstvo rabe se izrazi pomorski prijevoz (i transport) ili pomorska plovidba.

Odnos pojmova eljezniki prijevoz- eljezniki promet

-eljezniki prijevoz je gospodarska djelatnost premjetanja (prijevoza), prijenosa robe i

putnika svim vrstama eljeznikih vozila i na svim vrstama eljeznikih putova, bez obzira

na njihovu namjenu u (ne)gospodarske svrhe.

eljezniki promet je iri pojam od "eljeznikog prijevoza".

eljezniki promet obuhvaa prijevoz robe i putnika eljeznikim prijevoznim vozilima po

eljeznikim putovima kao i sve operacije i komunikacije u eljeznikome prijevozu.

Odnos pojmova "cestovni prijevoz - cestovni promet"

cestovni promet obuhvaa prijevoz robe i putnika cestovnim prijevoznim vozilima

po cestovnim putovima kao i sve operacije i komunikacije u cestovnome prijevozu.

cestovni prijevoz gospodarska djelatnost premjetanja (prijevoza), prijenosa robe i

putnika svim vrstama cestovnih vozila i na svim vrstama cestovnih putova, bez

obzira na njihovu namjenu u (ne)gospodarske svrhe.

Odnos pojmova zrani prijevoz-zrani promet

zrani prijevoz privredna djelatnost prijevoza, prijenosa, premjetanja robe i

putnika svim vrstama zrakoplova i letjelica i na svim zrakoplovnim putovima, bez obzira

poduzimaju li se u (ne)gospodarske svrhe.

zrani promet obuhvaa prijevoz robe i putnika zrakoplovima (i letjelicama) po

zrakoplovnim rutama, sve operacije i komunikacije u zranome prijevozu.

Odnos pojmova pomorsko gospodastvo-pomorstvo

Pomorstvo je skup djelatnosti, vjetina i drutvenih odnosa na moru ili u svezi s morem. Obuhvaa pomorsko gospodarstvo (privredu) i brojne neprivredne djelatnosti i organizacije.

"Pomorstvo", zapravo, obuhvaa djelatnost iskoritavanja mora kao plovnog puta (brodarstvo, moreplovstvo); eksploataciju morskoga bogatstva (ribarstvo i druge vrste eksploatacije organskih i neorganskih bogatstava mora); eksploataciju podmorskoga bogatstva (podmorsko rudarenje); eksploataciju morskih luka, kao i djelatnosti primorskoga turizma i hotelijerstva.

Odnos pojmova tehnika- tehnologija i prometna tehnika-tehnologija prometa

Odnos pojmova "tehnika tehnologija

Tehnika je interdisciplinarna i multidisciplinarna znanost koja izuava i primjenjuje zakonitosti projektiranja, konstruiranja, izrade, izgradnje i investicijskog odravanja sredstava za rad i raznih (polu)proizvoda i metoda u znanstvenim podrujima: arhitekture i urbanizma, graevinarstva, geodezije, elektrotehnike, raunarskih znanosti, rudarstva, metalurgije,

kemijskog inenjerstva, strojarstva, brodogradnje, tehnologije prometa, kemijske, tekstilne i grafike tehnologije ( ... ).

Definicija tehnike u World Book Encyclopedie glasi: "Tehnika upuuje na sva umijea koja

ljudima omoguuju da svoje izume i otkria uporabe za zadovoljavanje svojih potreba i

elja.

Izvorna definicija tehnologije potjee od J. G: Beckmanna. On je 1777. Tehnologiju definirao kao sveobuhvatnu znanost o isprepletenosti tehnike, gospodarstva i drutva.

tehnologija na dananjem stupnju razvoja znanosti, tehnike, proizvodnih snaga, proizvodnih i drutvenih odnosa je interdisciplinarna i multidisciplinarna znanost koja izuava i primjenjuje zakonitosti postupaka, odnosno procesa, metoda i transformacija u tehnikom znanstvenom podruju. Ona, meutim, moe izuavati i primjenjivati te zakonitosti i u drugim znanstvenim podrujima: drutvenim znanostima, humanistikim znanostima, prirodnim znanostima, medicinskim i biotehnikim znanostima.

Semanistki odnos pojmova konvencijonalni transport-unimodalni transport i kombinirani transport-intermodalnitransport

Za konvencionalni ili unimodaini prijevoz znakovito je da se on odvija na temelju jednoga ugovora o prijevozu i jedne jedinstvene isprave o prijevozu (npr: teretnice ili teretnog lista... Takav prijevoz organizira samo jedan organizator (npr:pediter).

Konvencionalni ili unimodaini prijevoz moe biti:

nacionalni (npr: prijevoz robe eljeznicom od Rijeke do Zagreba

meunarodni npr: ( p prijevoz robe cestom od Rijeke do Frankfurta)

takvom prijevozu nije bitno radi li se o jedininom ili komadnom teretu (npr. roba je pakirana u kartonima) ili u tzv. okrupnjenim manipulacijskoprijevoznim jedinicama (npr. vie kartona s robom na paleti, odnosno vie paleta s kartonima ili vreama ili balama u kontejneru). U praksi dominira konvencionalni prijevoz robe u tzv. Okrupnjenim manipulacijsko-prijevoznim jedinicama, posebice u kontejnerima.

Elementi proizvodnje prometne usluge

1) sredstva za rad,

2) predmeti rada-prometnausluga

3) rad (intelektualni kapital).

Sredstva za rad: prometnu infrastrukturu i prometnu suprastrukturu

Prometna infrastruktura: nju ine prometni putovi, objekti i ureaji stalno fiksirani za odreeno mjesto koji slue proizvodnji prometne usluge te reguliranju i sigurnosti prometa.

Infrastruktura pomorskog prometa: objekti i ureaji stalno fiksirani za odreeno mjesto koji slue proizvodnji prometne usluge i odravanju plovnosti putova u obalnom moru i funkcioniranju signalnog sustava sigurnosti plovidbe (svjetionici, .. Svi objekti luke infrastrukture-prilazni kanali, operativne obale, vodovodna i kanalizacijska mrea)

Luku infrastrukturu ine: dio infrastrukture eljeznikog, cestovnog, cjevovodnog..prometa koja je locirana na lukom teritoriju (luka skladita, luki terminali, carinske zone, dijelovi RTC-a u kojima se obavlja skladitenje, mosne luke dizalice)

Infrastruktura cestovnog prometa: sve vrste i kategorije cesta i putova, mostovi, vijadukti, tuneli, kao i kamionski i autobusni kolodvori.

Prometna infrastruktura jedne zemlje treba biti kompatibilna s infrastrukturom druge.

Znaenje prometne suprastrukture

PS ine: transportna i prekrcajna sredstva tj. Sva pokretna sredstva za rad koja slue za manipulaciju, prijevoz i prijenos predmeta rada u prometu tj. tereta

- dizalice, viliari, transporteri, elevatori...

- Izmeu transportnih i prekrcajnih sredstava za rad u prometu unato brojnim obiljejima postoje i razlike!

- Suprastruktura pomorskog prometa: transportna i prekrcajna sredstva koja slue proizvodnji usluga u pomorskom prometu (pomorski brodovi ali i tegljai, dizalice i sl.)

- Suprastruktura cestovnog prometa: teretna cestovna vozila, autobusi,pokretna prekrcajna sredstva

Transportni lanci

Transportni lanac je skup tehnikih, tehnolokih,organizacijskih, prostorno i vremenski

sinhroniziranih operacija (npr. pakiranja,signiranja, vaganja, brojenja, okrupnjavanja,

ukrcaja-utovara, iskrcaja-istovara, prekrcajapretovara, skladitenja, primopredaje robe ... ) u vezi s prijevozom odreene robe koje osiguravaju brz, siguran i r g j , g acionalan (tj. optimalan) protok robe od sirovinske baze do potroaa.

Transportnom lancu s paletama kao jedinicama tereta u intermodalnome transportu

Transportnom lancu s kontejnerima kao jedinicama tereta u intermodalnome transportu

Transportnom lancu s vozilima kao jedinicama tereta u intermodalnome transportu

Transport i promet sloenih stohastikih i dinamikih sustava

sustav je skup meusobno povezanih elemenata. Ili, sustav je skup meusobno povezanih elemenata (dijelova, procesa, podsustava ... ), koji funkcioniraju po odreenim pravilima, usmjerenih prema odreenom cilju, a ine relativno samostalnu cjelinu.

U smislu teorije sustava pod pojmom sustav podrazumijeva se skup meusobno, svrsishodno povezanih i meu utjecajnih elemenata: stvari, tvari, pojava, pojmova, odnosa ( ... ) u stalnom kretanju, mijenjanju i razvoju u prirodi, drutvu, znanosti, tehnici, tehnologiji ( ... ) koji se karakteriziraju odreenim ciljevima i povratnim vezama kao uvjetu postojanja i funkcioniranja ukupnosti.

Sve ono to se nalazi izvan odreenoga sustava predstavlja okruje (okolinu) sustava, odnosno sustav viega reda ili viega ranga. To, zapravo, znai da je svaki sustav istodobno i podsustav viega reda, viega ranga.

prometni sustav sastoji se od elemenata:

okruenje sustava (O) s odreenim uvjetima (drutveni, prirodni, tehniki,tehnoloki itd.),

ulaz u sustav (U), tj. skup ulaznih veliina (stvari, putnici, energija itd.),

izlaz iz sustava (I), tj. skup izlaznih veliina (kvaliteta prijevozne usluge, razne tehnoloke veliine, ekonomski efekti itd.)

elementi sustava (E - tehniki, tehnoloki, organizacijski, ekonomski itd.),

veze meuovisnosti elemenata (V - fizike, tehnoloke, informacijske itd.)

povratna veza u sustavu (PV), koja sadri informacije s ciljem prilagodbe ponaanja sustava radi izvrenja zadanih funkcija, odnosno njome rezultati funkcioniranja djeluju na karakter funkcioniranja,

akcije upravljanja (Au),

informacije (In).

Faze i pojmovi razvoja prijevoza

Razvoj transportne tehnologije se ogleda kroz slijedee faze:

manualizacija

mehanizacija

automatizacija i

automatika

Manualizacija predstavlja poetni stupanj razvoja transportne tehnologije, gdje radnik obavlja proizvodni proces koristei dostignuti stupanj razuma i fiziku energiju.

Mehanizacija je razvijeni stupanj gdje ovjek provodi pripreme kao i zavrne operacije: kreiranje ideja, provoenje kontrole, izmjena i nadopuna ideja, sinteza svih rezultata itd., dok operacije radova provodi ovjek.

Automatizacija je vii stupanj razvoja mehanizacije.

U ovoj fazi ovjek stvara ideje i razrauje pripremu rada (proizvodnja), dok ostalo rade strojevi.

Automatika je najvii stupanj razvoja, gdje strojevi programiraju sve i to od ideje, preko proizvodnje do cjelokupne realizacije.

Subjekti u prijevoznom procesu

Aktivno sudjeluju u transportnom procesu

ovi subjekti: poiljatelj, prijevoznik i primatelj

Churchmanov sustavni pristup intermodalnom transportu

Churchmanov sustavni pristup smatra se kao najzahtjevniji sustav kod analiziranja intermodalnog transportnog sustava, ali samo kada se u potpunosti prihvati injenica da se trenutani p j Europski intermodalni prometni sustav jo uvijek ne kvalificira u potpunosti po

Churchmanovoj sustavnoj definiciji

CILJ: Transport ITUa od poiljatelja do primatelja s visokim stupnjem usluge i najmanjim utrokom resursa

OKOLINA; Zahtjev za transportnim uslugama. Utjecaj politikih usluga kao zakoni, regulative, taxe i subvencije.

Natjecanje s ostalim transportnim modovima. Infrastruktura.

SREDSTVA;Kamioni. Oprema na terminalima. eljezniki vagoni. eljeznika vozila. Brodovi. Osoblje.

SASTAVNI DIJELOVI: Kopneni prijevoznici. Terminalske kompanije. eljeznika administracija. Brodari. pediteri. Intermodalne transportne kompanije

MENADMENT:pediteri i intermodalne transportne kompanije

KORISNICI:Direktno prijevoznici ili putem peditera

KLJUNI INITELJI DECISIONMAKERSNeformalni, osoblje, pediteri i intermodalne transportne kompanije.

UPRAVLJAI;Kao i gore navedeno, ali vea suradnja izmeu osoblja na terminalima i eljeznike administracije.

Elementi prometnog sustava po

vertikali

Tehniki, tehnoloki, organizacijski i ekonomski aspekt

Tehnika sredstva u prometu:

Transportna sredstva, tj. prometna sredstva u uem smislu pomou kojih se obavljaju transportne operacije

Putovi koji su zapravo prostorni j p p objekti po kojima se kreu transportna sredstva

Prometna vorita kao sredita obavljanja poetnih i zavrnih tj. prekrcajnih operacija Dakle imamo transportna sredstva i putove i prometna vorita (infrastruktura)

Tehnoloki aspekt djelovanja

Tehnoloki proces proizvodnje u prometu razumijeva se u osnovi proizvodni proces stvaranja novog proizvoda tj. Prometne usluge

Proces prijevoza sastoji se od tri temeljne znaajke:

1. Prijevozni proces se sastoji u svladavanju prostornih razlika

Proces prijevoza se odvija u prostoru i nije vezan za odreenomjesto.

2. U prometu su proces proizvodnje i potronje u vremenu i prostoru jedinstven proces.

3. Prometna usluga kao rezultat rada ne postoji kao materijalni proizvod koji egzistira izvan procesa proizvodnje i nakon njegovog zavretka. (ona se ne moe uskladititi)

Organizacijski aspekt djelovanja

Polazi se od injenice da se neprekidno usavrava tehnika i tehnologija proizvodnje te unapreuju se drutvenoekonomski odnosi (podjela rada, specijalizacija, kooperacija, mehanizacija....) Zadaci organizacije se prilagoavaju novim uvjetima

Ekonomski aspekt djelovanja

Ekonomski fenomeni su npr.: izrada kalkulacija i tarifa, izraun trokova, odnos ponude i potranje...

Elementi prometnog sustava po horizontali

U svakoj prometnoj grani postoji 4 sloja djelovanja prometnog sustava (tehniki, tehnoloki, organizacijski i ekonomski) Na temelju toga postoje podsustavi prometnih grana:

1. podsustav cestovnog prometa

2. podsustav eljeznikog ....

3. podsustav zranog.....

4. podsustav pomorskog.....

5. podsustav prometa na unutarnjim plovnim putovima

6. podsustav potanskog....

7. podsustav telekomunikacijskog...

8. podsustav cjevovodnog.....

Koritenje kontejnera datira jo iz Rimskog doba

same poetke prijevoza kontejnera eljeznicom uvodi Liverpool&Manchester Railways koje su koristile RoRo kontejnere za prijevoz ugljena 1830 g.

Oblik kontejnerskog transporta uvele su Birmingham&Darby Railways prenosei kontejnere izmeu eljeznikih vagona i koija 1839. g.

U ostalom dijelu Europe intermodalni transport poeo se koristiti u komercijalne svrhe od 1960

Kontejnerizacija prekooceanskog prijevoza razvila se ubrzano i eljeznica je morala zadovoljiti zahtjev za prijevoz kontejnera po unutranjosti.

Unato brzom startu eljeznikog prometa s prijevozom morskih kontejnera, koritenje ITUa u kopnenom prijevozu bio je vie problematiniji.

osnovna Europska mrea velikih terminala ustanovljena je tokom kasnih ezdesetih i ranih

sedamdesetih.

Osigurane prijevozne usluge nisu bile u mogunosti privui veu koliinu tereta.

Nakon Drugog Svjetskog rata, cestovni prijevoz se je adaptirao na promjene u industriji kao i u zahtjevu za prijevoznom kvalitetom.

Preduvjeti za razvoj suvremenih transportnih

tehnologija

Od 1970. godine pa do danas transport robe u Europi poveao se za 70%

U sljedea dva desetljea oekuje se godinji rast od 2%.

Sadanje brojke pokazuju da trokovi prometa brojku od 120 milijardi eura odnosno 2%

bruto nacionalnog dohotka EUa.

Na nesree, buku i zagaenje zraka troi se dodatnih 2%. Ti trokovi zahtjevaju fleksibilnost,

pouzdanost i efikasnost.

interoperabilnost koritenje standardiziranih i kompatibilnih infrastrukturnih tehnologija, opreme i postrojenja, karakteristike vozila (dimenzija), te tehnike i operacijske suglasnosti pomou kojih se moe osigurati efikasna usluga od vrata do vrata.

smanjuju se razlike u transportnom sustavu (zakonodavne, tehnike, financijske, politike,...).

(Austrijska i Njemaka eljeznika mrea potpunosti interoperabilna. Cestovni teretni transportni sustav Austrije i vicarske je manje interoperabilan zbog sustava naplate i doputene teine vozila.)

interoperabilnost = eljeznikom transportu da iskoriste svoje prednosti u meunarodnom transportu.

Meunarodni zadatak EU je pomaganje drava i kompanija koje e napustiti svoj individualni sustav i zamijeniti ga meunarodnim.

Kako pristupanost eljeznikoj infrastrukturi ovisi o dobroj povezanosti u lancu, eliminacija uskih grla i proirenje kapaciteta eljeznike infrastrukture moraju biti glavne toke razvoja transportne politike.

Interkonektivnost podrazumijeva horizontalnu koordinaciju transportnih modova za odravanje integrirane usluge od vrata do vrata. Preduvjet za ostvarenje te koordinacije su prekrcajne tehnologije, postrojenja i oprema, sofisticirani sustav nadzora i navoenja kao i dobro educirano osoblje.

Glavni cilj intermodalnosti, interoperabilnosti i interkonektivnosti: integracija razliitih

transportnih oblika=omoguiti efekasno i trokovno isplativo koritenje korisniki orijentiranog transportnog sustava koji zagovara poteno natjecanje razliitih transportnih oblika.

Preduvjeti za koritenje intermodalnog transporta.

1. problem manjka mrea razliitih transportnih oblika i meusobnih konekcija,

2. manjak tehnike interoperabilnosti izmeu i unutar modova transporta,

3. niz regulativnih mjera i standarda za transportne oblike

4. razmjenu podataka i procedura.

Kljune strategije bitne za razvoj intermodalnog transporta:

Europska strategija za razvoj infrastrukture: trans transportna mrea

Jedinstveno transportno trite : usklaivanje propisa i pravila o konkurentnosti

Prepoznavanje i uklanjanje prepreka vezanih uz intermodalnost (odgovarajua kvaliteta, struktura i obujam novih tehnologija prijevoza i prekrcaja koje moraju biti optimalno usklaene izmeu svih subjekata u transportnom lancu i to tehnikotehnoloki kao i tarifni)

Uvoenje i razvoj informacija i telekomunikacija unutar transportnog sektora

Adekvatnim stimulativnim mjerama ekonomske politike koja treba omoguiti razvoj suvremenih tehnologija transporta jer one u svojoj poetnoj fazi nisu rentabilne

Cilj intermodalnosti je razviti optimalnu integraciju razliitih transportnih oblika da bi se

omoguila efikasna i ekonomski prihvatljivija upotreba transportnog sustava kroz usluge koje su orijentirane direktno na potroae, a da se uz to potie konkurentnost izmeu operatera.

Intermodalnost obuhvaa integraciju modova na tri nivoa:

infrastruktura i transportni oblici (hardware)

radnje i koritenje infrastrukture (naroito terminala)

usluge i regulative

Integracija infrastrukture i transportnih oblika

Pojaati intermodalni dizajn transeuropskih transportnih mrea

Istaknuti dizajn i funkcije intermodalnih transfernih toaka

Usuklaivanje standarda za razliite transportne oblike

Interoperabilne i meusobno povezane radnje

Integration of freight freeways in an intermodal contex

Razvoj zajednikog odreivanja cijena

Ujednaiti natjecateljska pravila i dravne subvencije po

intermodalnom principu

Mode independent services and regulations

Harmonizacija i standardizacija radnji i EDIaIstraivanje i predoivanjeBenchmarking

Voenje intermodalne statistike

KLJUNE TOKE INTERMODALNOSTI

Najee se javljaju dva razloga zbog kojih je znatno usporen razvoj intermodalnog transporta na prostoru EU:

zatvorenost eljeznice ija se mrea razvijala na nacionalnom nivou a ne po modelu integralne mree (rjeenje problema nalazi se u transeuropskoj

transportnoj mrei)

koritenje cestovnog transporta na tritu transportnih Usluga Transeuropska prometna mrea je projekt razvoja intermodalne prometne mree zemalja Europske Unije koji je Europski parlament prihvatio u lipnju 1996. godine.

Transeuropska prometna mrea obuhvaa:

89.511 km cesta (od kojih 30% + planirana)

93.741 km eljeznice, znatni dio pruge velikih brzina (od kojih 30% + planirane)

330 zranih luka

270 meunarodnih morskih luka

210 rijenih luka

sustavi upravljanja prometom, navigacijski i informacijski sustavi.

TENT ima ulogu u osiguranju slobodnog kretanja putnika i robe po Europskoj Uniji.

Ona ukljuuje sve prometne grane i opsluuje oko polovinu ukupnog robnog i putnikog prometa.

Jedan od kljunih ciljeva kreiranja intermodalne mree je osiguranje optimalnog izbora prometnog modula za svaku etapu putovanja.

Proirenjem Europske Unije 2004. veina ja paneuropskih koridora postala dio transeuropske prometne TENT mree Europske Unije.

Definicije i osnovna podjela suvremenih transportnih tehnologija

Suvremene transportne tehnologije dijelimo na tri osnovna sustava:

INTEGRALNI TRANSPORT paletizacija i kontejnerizacija

INTERMODALNI TRANSPORT huckepack, RoRo, RoLo, sustav teglenica, bimodalna tehnologija

KOMBINIRANI TRANSPORT suvremeni transport uz sudjelovanje najmanje dviju prometnih grana

Integralni transport transportna manipulacija pri kojoj se roba ne ukrcava izravno na prijevozno sredstvo (slae se na palete ili u kontejnere) koji tako zajedno s

robompostaju teret

Integralni transport je takva tehnologija kojom se umetanjem palete ili kontejnera izmeu tereta i prijevoznog p j g sredstva postie okrupnjavanje tereta, a bez doticanja robe na cijelom transportnom putu osim pri ukrcaju i iskrcaju. Izrada paleta i kontejnera odreena je standardima (dimenzije, nosivost) kao i prekrcajna mehanizacija koja je izraena u skladu s

tim normama. Prijevozna sredstva su oblikovana tako da to jednostavnije mogu prihvatiti i smjestiti palete i kontejnere.

Intermodalni transport je takva tehnologija kojom se u prijevozu robe istovremeno upotrijebe dva suvremena i odgovarajua prijevozna sredstva, iz dviju razliitih prometnih grana, pri emu je jedno prijevozno sredstvo zajedno sa svojim teretom postalo teret drugoga prijevoznog sredstva iz druge prometne grane, s time da se transportni proces odvija izmeu najmanje dviju drava.

Kombinirani transport je nain prijevoza robe kojim se na jednom transportnom putu upotrijebe najmanje dvije vrste suvremenih transportnih sredstava iz dviju ili vie prometnih grana.

Deklaraciju o kombiniranom transportu (Document CEMT/CM(96)16):

Na podruju Europe kombinirani transport je individualni oblik transporta koji maksimalno

iskoritava prednosti razliitih oblika cestovnog transporta i transporta morske kratke plovidbe, i vodei rauna da se uvijek izabere onaj oblik transporta koji je najpogodniji.

On takoer ukljuuje i organizaciju intermodalnog transporta od vrata do vrata prevozei robu s jednog transportnog oblika na drugi bez mijenjanja transportne jedinice.

Kombinirani transport se zasniva na ITU u kojoj se roba transportira od vrata do vrata koritenjem odgovarajuih transportnih oblika:

cestovni promet u poetnim radnjama i za prijevoz po terminalu

eljeznica i/ili unutarnji plovni putovi i/ili kratka plovidba u veem dijelu putovanja, izbor

transportnih oblika ovisi o ruti gdje se prekrcaj izmeu razliitih transportnih oblika mora

odvijati to efikasnije.

Za uspjeno funkcioniranje sustava suvremenih transportnih tehnologija neophodno je koritenje sljedeih sredstava:

(prometna infrastruktura): ceste, eljeznike pruge, plovni putovi, zrane luke sa zranim koridorima, cjevovodi

prijevozna sredstva svih prometnih grana

sredstva za skladitenje i uvanje robe: luke i pristanita, skladita, robnotransportna sredita, terminali, slobodne zone

sredstva za prijenos i prekrcaj robe: dizalice, kranovi, viliari, kolica, razni prijenosnici

suvremena organizacija rada: priprema, operativa, rukovoenje, kontrola, dokumentacija, informatiki sustav.

Transportne tehnologije dijele se na :

tehnologiju kopnenog prijevoza,

tehnologiju kopnenovodnog prijevoza,

tehnologiju kopnenozranog prijevoza i

tehnologiju cjevovoda (podzemni).

Suvremene tehnologije u kopnenom prijevozu su:

transport robe paletama,

transport robe kontejnerima,

transport robe prikolicama, poluprikolicama cestovnog prometa na eljeznikim teretnim kolima, tzv. huckepack tehnologija B,

transport robe u eljeznikim vagonima na vozilima cestovnog prometa,

transport robe u izmjenjivim transportnim sanducima tzv. huckepack tehnologija C.

Glavne kopnenopomorske tehnologije:

transport robe ISO kontejnerima,

transport teretnih jedinica za RORO promet ili u kombinacijama: RORO, LOLO, transport bari (maona)

Teglenica ili bara je plovni objekt s ravnim dnom, izgraen uglavnom za rijeke i kanale za prijevoz teke robe. Neke teglenice nemaju vlastiti pogon i treba tegliti tegljaima ili gurati. Teglenice se danas koriste veinom za prijevoz rasutog tereta niske vrjednosti, rjee za prevoz drugih tereta. Tipina teglenica duga je izmeu 10 i 60 metara, a mogu prevoziti i do 1.500 tona tereta. U slabo razvijenim krajevima gdje nedostaju autocesta ili eljeznica i regijama irom svijeta u vrijeme prije industrijskog razvoja i razvoja autocesta, teglenice su bile vladajui i najuinkovitiji nain za kopneni prijevoz u mnogim krajevima svijeta. To vrijedi ak i danas, na mnogim podrujima u svijetu.

Glavne kopnenozrane tehnologije:

transport robe paletama,

transport robe ISO kontejnerima,

transport robe specijalnim kontejnerima,

transport robe (na paletama i kontejnerima) u teretnim i kombiniranim zrakoplovima.

Tehnikotehnoloke znaajke cestovnih vozila

U cestovnom prometu, za prijevoz robe i tereta, koriste se tri vrste tekih teretnih motornih vozila:

kamioni bez prikolica,

kamioni s prikolicama,

tegljai s poluprikolicama.

U EU max l kamiona s prikolicom moe biti 18,35 m uz toleranciju 2%, (isto i kod nas)

max l tegljaa s poluprikolicom 16,5m, osim Grke gdje je doputena duljina 15 m. (isto)

Najvea doputena h cestovnog vozila je 4m, osim u Engleskoj gdje je 4,2m.

Doputena irina u Republici Hrvatskoj iznosi 2,5m (kao i Europskoj uniji osim Nizozemske i vicarske).

Kod nas je najvea doputena masa teretnih vozila 40t, a doputeno optereenje na pogonskoj osovini 11t i svakoj drugoj osovini 10t.

Od 1992.g. najvea doputena masa je 44t, a tegljaa s poluprikolicom 40t. Osovinsko optereenje na pogonskoj osovini je doputeno 11t i 10t za svaku drugu osovinu.

tehnikotehnoloke karakteristike zahtjeva transportnih sredstava:

izbor pogonskih motora s znaajkama kao i po koliini potronje pogonskog goriva,

brzina, ( ekonomska i rentabilna )

namjena transportnih sredstava tj. reim njihove eksploatacije,

kapacitet transportnih sredstava,

pouzdanost i podobnost za odravanje i

raspoloivost za rad i sigurnost pri radu.

Kamioni bez prikolica

Osnovne varijante u proizvodnji kamiona:

s dvije osovine ukupne nosivosti 16t (bruto) i duljinom tovarnog sanduka 6m,

s tri osovine ukupne nosivosti 22t i duljinom karoserije 7m.

Kamioni s prikolicama

Postoje dvije varijante:

kamion s 2 osovine nosivosti 16t koji moe vui prikolicu s 2 osovine nosivosti 16t ili prikolicu s 3 osovine nosivosti 22t,

kamion s 3 osovine nosivosti 22t moe vui prikolicu s 2 osovine nosivosti 16t.

Duljine tovarnih sanduka su:

6m kamion s dvije osovine,

7m kamion s tri osovine,

7m prikolice s dvije osovine,

8m prikolice s tri osovine.

Maksimalna duljina prikljunog vozila s krutom vezom tj. rudom

s jednom osovinom 6m,

s dvije osovine 10m i

s tri osovine i vie: 12m

Tegljai s poluprikolicama

Postoje tri mogunosti tegljaa s poluprikolicama:

teglja s dvije osovine i poluprikolica s dvije osovine ukupne nosivosti 36t,

teglja s dvije osovine i poluprikolica s tri osovine ukupne nosivosti 38 t,

teglja s tri osovine i poluprikolica s dvije osovine s dvostrukim gumama ili s tri osovine s jednostrukim gumama ukupne nosivosti 38t.

Poluprikolice se izvode kao:

teretne,

specijalne,

za prijevoz kontejnera,

hladnjae,

cisterne,

za prijevoz drva i dr.

Terminalske cestovne kontejnerske poluprikolice

1. Niskonosee poluprikolice

20' 25, 32, 40 t nosivosti s jednom osovinom

20' 50, 57, 73 t nosivosti s dvije osovine

40' 45, 60, 80, 100, 120 t nosivosti s dvije osovine

Znaajke niskonosee prikolice za 40' kontejnere:

masa poluprikolice: 5,58 t

nosivost: 480 kN

dimenzije: 12470x2650x850 mm

doputen osovinski pritisak: 295 kN

Reetkaste poluprikolice

za prijevoz jednog kontejnera od 40'

za prijevoz dva kontejnera od 20'

Znaajke reetkaste poluprikolice za 40' kontejnere:

masa poluprikolice: 5,3 t

nosivost: 450 kN

dimenzije: 1247x2650x850 mm

doputen osovinski pritisak: 295 kN

Cestovna vozila u suvremenim transportnim tehnologijama

Cestovna vozila imaju zadau razvoza i sabiranja punih i praznih kontejnera od korisnika

prijevoznih usluga za potrebe kopnenih cestovnoeljeznikih kontejnerskih terminala kao i lukih kontejnerskih terminala. Za prijevoz kontejnera u cestovnom prometu primjenjuju se teretna vozila u ovim opcijama:

kamioni s prikolicama ili bez njih sa specijalnim asijama za prihvat, uvrenje i prijevoz

kontejnera,

tegljai s poluprikolicama sa specijalnim asijama za prihvat, uvrenje i prijevoz kontejnera.

Tehnoloki proces kontejner se stavlja na kamion ili na teglja s poluprikolicom pomou prijenosnika kontejnera, viliara ili portalne dizalice koji imaju kvailo na sebi tj. spreder, a sve to da bi se moglo provesti automatsko dizanjesputanje kontejnera na adekvatna vozila.

Isto tako znaajnu ulogu imaju nauglice na kontejnerima i na vozilima za okomiti ukrcajiskrcaj.

Cestovna vozila u intermodalnom transportu

Postoji jedna znaajka intermodalnog transporta da se u drugoj operaciji odnosno kod ukrcaja prvog transportnog sredstva s ukrcanim teretom u drugo transportno sredstvo (vagon, brod) teret vie ne dira.

Cestovno eljezniki prijevoz

Cestovna vozila su prva transportna sredstva, a eljezniki vagoni druga.

kamionski vagoni gdje cestovna vozila, omoguuju eljeznici prijevoz od vrata do vrata. Postoje tri cestovnoeljeznike tehnologije u intermodalnom transportu:

Piggyback, koristi se u SAD i Kanadi za prijevoz svih vrsta cestovnih teretnih vozila,

Kongourou, koristi se u Francuskoj za prijevoz teretnih poluprikolica koje se vodoravno smjetaju u posebno konstruirane eljeznike vagone s manjim kotaima i uputenim podom ravne povrine.

Huckepack, koristi se u Njemakoj.

eljezniko cestovni prijevoz

Vagoni su prvo transportno sredstvo, a specijalne kamionske prikolice drugo transportno sredstvo. To nije nita drugo nego prijevoz vagona s teretom na cestovnim vozilima.

Cestovnopomorski i cestovnorijeni prijevoz

Ovaj sustav je poznat pod imenom Rollon Rolloff promet. Temelji se na prijevozu cestovnih vozila zajedno s teretom na posebno graenim brodovima. Manipulira se horizontalno odnosno samohodno se vozila na svojim kotaima odnosno prikolice ili

poluprikolice s tegljaima ukrcavaju u p p g j j RORO brodove i iskrcavaju iz njih.

Prednost ove tehnologije je velika brzina ukrcajaiskrcaja s velikim uincima koji su vei nego kod prekrcaja kontejnera, potom su terminali izgraeni bez skupe prekrcajne mehanizacije, ali s velikim manevarskim povrinama kao i mogunou da se

brodovi graeni za RORO tehnologiju mogu primjenjivati za prijevoz svih vrsta tereta.

Paletizacija

Paletizacija je proces uporabe paleta u prijevozu robe.

roba sloena na paleti u mjestu proizvodnje ne mora dirati sve do mjesta potronje.

Prednosti paletizacije:

vremensko skraenje prijevoza,

vremensko skraenje prekrcaja,

okrupnjavanje tereta komadne robe,

poveanje sigurnosti prijevoza robe,

smanjenje skladinih povrina,

bitno reduciranje ili ak eliminiranje rada ovjeka kod manipuliranja prekrcajnim jedinicama itd.

Paleta je transportno sredstvo na kojem se slau komadi robe iz razloga okrupnjavanja tovarne jedinice za lake i brze manipulacije.

Vrste paleta se mogu sagledati s obzirom na :

oblik palete,

namjenu,

dimenzije,

konstrukcijske znaajke i

vrstu materijala od kojeg je izgraena i dr.

S obzirom na namjenu palete su:

jednokratne i viekratne ako gledamo vijek trajanja i uestalost koritenja palete i univerzalne i specijalne ako promatramo s aspekta za koju vrstu robe su namijenjene.

Obzirom na dimenzije :

ravna drvena paleta i bokspaleta.

Ravna drvena paleta ima jednu ili dvije nosive povrine izraene obzirom na ulaz viliara mogu imati dva ili etiri ulaza. U eksploataciji postoje slijedee drvene standardne palete:

800 x 1000 mm

800 x 1200 mm

1000 x 1200 mm

1200 x 1600 mm

1200 x 1800 mm.

Paletizacija u eljeznikom prometu

Koritenje izmjenjivih paleta za prijevoz tereta na prugama H bazira se na zajednikoj

upotrebi paleta u vlasnitvu prijevoznika i korisnika prijevoza, a provodi se meusobnom

razmjenom u otpremnom ili uputnom kolodvoru.

Razmjena se provodi:

reversom za primljene palete i

po principu paleta za paletu.

Rok za razmjenu paleta:

za lanove Hrvatskog paletnog poola je odmah ili nakon 3 dana

za druge korisnike je odmah.

H posjeduje ove vrste paleta:

ravne drvene EUR palete; dimenzije 800 x 1200 mm, nosivost im je 1 4t i imaju etiri ulaza boks

metalne EUR bokspalete; dimenzije 835 x 1230 x 970 mm, unutarnje dimenzije su 800 x 1200 x 800 mm, korisna nosivost im je 900 kg, a vlastita masa 85 kg.

Viliar kao manipulacijsko sredstvo kojim se ukrcava, iskrcava, prekrcava i prenosi roba

smjetena na paleti nema alternative obzirom na dosadanji razvojni stupanj tehnologije

prometa. Paleta bi bila kao vagon bez lokomotive da nema viliara. Vilica se uvlai u

otvore palete i onda se ona moe dizati i prenositi.

Postoji vie raznih vrsta i tipova viliara.

Obzirom na vrstu pogona postoje viliari s na plin, elektromotorni, viliari s Otto motorom i viliari s Dieselskim motorom.

Viliari s obzirom na manipulacije dijele se na:

vodoravne pomina vilica

boni bona vilica teleskopom se obavlja uvlaenje i izvlaenje vilica

opkorani s rairenim kotaima vilica se nalazi gore izmeu kotaa.

Radna sposobnost klasinih viliara kree se do 5 t, a postoje i viliari najvei na svijetu nosivosti 120 t.

Proraun broja paleta i viliara

Ovi prorauni su vrlo znaajni u racionalizaciji transporta robe od vrata do vrata, zato to svaki manjak pa i viak paleta i viliara za danu udaljenost i koliinu robe moe utjecati na veu ili manju rentabilnost i ekonominost sustava.

Prorauni potrebnog broja paleta moe se izraunati prema izrazu:

Pp = Tt O

r

p

rp

PRORAUN BROJA PALETA I VILIARA

Op

trp

Tr

Pp = Tr-masa raspoloive robe (t)

Trp-teina robe na jednoj paleti

Op-obrt paleta

Pod obrtom paleta podrazumijeva se vrijeme koje protekne od trenutka formiranja paletne jedinice (slaganje proizvoda na paletu) do trenutka ponovnog formiranja paletne jedinice na istoj paleti:

Potreban broj viliara

Potreban broj viliara ovisi o:

dnevnoj koliini robe koju treba izmanipulirati

stupnju iskoritenja viliara

visini slaganja razlaganja

duljini prijevoza

A

T

608

G

Vbr =

dnevna koliina tereta koja se manipulira (t)

jedinica tereta (t)

ukupno vrijeme radnih operacija (min)

Kontejnerizacija

Kontejnerizacija kao tehnologija je mogua primjenom kontejnera, prijevoznih sredstava, prekrcajnih ureaja i kontejnerskih terminala.

najvii oblik integralnog transporta stoga to odvaja teret od transportnog sredstva i to pomou kontejnera.

Prednosti kontejnerizacije se mnogostruko ispoljavaju:

bolje iskoritenje eljeznikih vagona, jer kontejnerski vlak ne treba ii u ranirnu stanicu,

smanjuju se trokovi (poetni i zavrni), kao i trokovi individualnog pakiranja,

vea sigurnost robe (manje lomova i oteenja) jer roba je samo dva puta u postupku (ukrcaj i iskrcaj). Isto tako za prijevoz kontejnera ne trebaju zatvorena kola jer se

kontejneri prevoze u otvorenim jeftinijim kolima.

kontejner lako ide s jedne transportne grane na drugu.

Podjela kontejnera

Podjela ovisi od aspekta promatraa. Prema nekim procjenama moe se govoriti da postoji

preko 20.000 tipova kontejnera, naravno koji se meusobno razlikuju prema vlastitim

znaajkama i specifinostima.

Podjela prema namjeni, kontejneri se dijele u dvije skupine:

na univerzalne i

na specijalne.

Podjela prema veliini:

mali zapremnine 13 m3, nosivost 13 t

srednji zapremnine 310 m3, nosivost 35 t i

veliki zapremnine 1060 m3, nosivost 530 t .

Podjela kontejnera obzirom na vrstu robe kojoj su namijenjeni:

za suhi teret,

za rasuti teret,

za tekuine,

izotermiki kontejneri,

za plinove.

Oznaavanje kontejnera

Konvencija IMCO o sigurnosti kontejnera koja je donesena 1972. godine pod nazivom CSC 7 je utvrdila podatke i oznake na kontejneru:

naziv zemlje koja je izdala potvrdnicu glede sigurnosti,

datum izrade kontejnera,

najvea bruto teina,

identifikacijski broj,

doputena teina pri slaganju.

Postoje i dopunske oznake na kontejneru:

naziv zemlje kojoj pripada,

oznaka vlasnika,

posebne oznake vlasnika za vlastitu evidenciju.

Prekrcajna tehnika za kontejnere

Sredstva za prekrcaj kontejnera mogu se razluiti:

pokretna prekrcajna sredstva i

portalni kranovi i prijenosnici.

Pokretna prekrcajna sredstva mogu provoditi, iskrcaj, prekrcaj i prijenos kontejnera. U

principu su to viliari tj. prijenosnici kontejnera (hvatai) raznih dimenzija i mogunosti dizanja.

Imaju konstrukcije prilaza kontejneru:

boni sa strane,

opkoraiva vozila za vertikalno sputanje i dizanje kontejnera i

eoni ispred kontejnera.

Tehnologija prijevoza kontejnera

Za prijevoz kontejnera koriste se:

eljezniki vagoni,

cestovna vozila s prikolicama i poluprikolicama i

vuni traktori za dovoz i odvoz.

H raspolau slijedeim vagonima koji su pogodni za prijevoz kontejnera:

serija Kgsz , mogu utovar dva kontejnera od 20', jednog od 30' ili jednog kontejnera od 40',

serija Rgsz , mogu utovar tri kontejnera od 20', dva kontejnera od 30' ili jednog kontejnera od 40'.

Na podruju H postoje ovi kontejnerski terminali:

Ploe,

Split Predgrae,

Zadar,

Rijeka Brajdica,

Zagreb,

Slavonski Brod,

Naice i

Osijek.

TEHNIKO TEHNOLOKE ZNAAJKE SUVREMENIH TRANSPORTNIH TEHNOLOGIJA U MORSKOM BRODARSTVU

Podjele suvremenih brodova prema

TEHNOLOGIJAMA PRIJEVOZA:

brod za prijevoz paleta

brod za prijevoz kontejnera

brod viestruke namjene

brod za horizontalni prekrcaj Ro-Ro

brod za prijevoz teglenica.

Suvremena morska flota klasificira se ovako:

potpuno kontejnerski brod,

konvertirani u potpuno kontejnerski brod,

polukontejnerski,

Ro-Ro,

bullker/ kontejnerski i

nosa bari / kontejnerski. Brod za prijevoz paleta

Brod za prijevoz paleta je slian po konstrukciji i opremi klasinom brodu

(klasinom tehnikom i tehnologijom ).

Brod za prijevoz paleta ima vie bonih vrata to ovisi o broju skladita kroz koja viliar na obali moe dodavati palete viliaru u brodu.

Brodovi s dvije i vie paluba imaju uz vrata

dizala i transportere kojima se palete vodoravno i okomito premjetaju na palube.

Palete su standardnih dimenzija 800x1200mm i 1000x1200mm, a postoje i

brodske palete 1200x1600mm. Brod za prijevoz kontejnera - kontejnerski brod

Koritenjem kontejnera stvara se neprekinuti transportni lanac od mjesta proizvodnje do mjesta potronje.

Obzirom na tehniku prekrcavanja :

RO-RO sustav gdje se kontejner prekrcava horizontalnom tehnologijom prekrcaja pomou

prikolica - trailera s kotaima ili pomou maona, bari

LO-LO sustav gdje se kontejner prekrcava vertikalnom tehnologijom prekrcaja (uz uporabu dizalica).

FO-FO sustav

20 stopni kontejner:

Duljina-6,10 m

irina-2,44 m

Visina-2,59 m

Teina-2,200 kg

Nosivost-21,800 kg

Ukupni promet u TEU jedinicama

1970god. 5,363,235 mil TEU

1980 god. 34,805,944 mil TEU

1990 god. 84,642,133 mil TEU

2006 god. 369,716,521 mil TEU

TEU - twenty-foot equivalent unit =20` kontejner

Kontejnerski kapacitet broda mjeren u 20 stopnim ekvivalentnim jedinicama

Brodovi za prijevoz kontejnera se mogu podijeliti:

tipino kontejnerski brodovi koji provode ukrcaj / iskrcaj po sustavu Lo-Lo

(podigni-spusti)

brodovi koji obavljaju ukrcaj / iskrcaj po sustavu Ro-Ro (dokotrljaj-otkotrljaj)

brodovi koji obavljaju ukrcaj / iskrcaj po sustavu Fo-Fo (doplutaj-otplutaj)

Transport robe Ro-Ro brodovima

Roll on Roll off (RO-RO) je specifina tehnologija transporta za koju je karakteristian horizontalan ukrcaj i iskrcaj kopnenih prijevoznih sredstava najee natovarenih teretom na specijalne RO-RO brodove

Ciljevi Ro-Ro tehnologije transporta

1. povezivanje cestovnog i eljeznikog s pomorskim prometom na vrlo brz, siguran i

racionalan nain bez prekrcaja tereta sa cestovnih i eljeznikih prijevoznih sredstava na brodove, i obrnuto s brodova na kopnena prijevozna sredstva

2. optimalizacija efekata prometne infrastrukture i prometne suprastrukture, posebice cestovnog, eljeznikog i pomorskog prometa, a unutar pomorskog luke infrastrukture i suprastrukture

3. rjeavanje problematike zakrenosti morskih luka i maksimiziranje obrta RO-RO brodova, a

time i ubrzanje protoka robnih tokova

4. kvalitativno i kvantitativno maksimiziranje tehnikih, tehnolokih,

organizacijskih i ekonomskih uinaka proizvodnje prometne usluge,

5. sigurno, brzo i racionalno prevoenje vangabaritnih i vrlo tekih poiljaka u pomorskom prometu

Transport rpbe Fo-Fo/lash brodovima

Float on Flot off (FO-FO, doplutaj otplutaj) specifina tehnologija transporta za koju je

karakteristian horizontalni i vertikalni ukrcaj i iskrcaj mauna (bari, teglenica, potisnica) s

raznim komadnim i/ili sjedinjenim jedinicama tereta, i/ili rasutim, i/ili tekuim teretima iz

LASH (Lighter Aboard Ship mauna ili bara na brodu) brodova.

Najvanija sredstva za rad u ovoj tehnologiji transporta su:

matini brodovi ili nosai mauna (LASH sustav, SEE-BEE, BACT)

maune (bare, teglenice, potisnice)

Tipni kontejnerski brodovi koji ukrcavaju /iskrcavaju sustavom Lo/Lo

Sea-train brodovi ovi brodovi imaju tri palube i na svakoj palubi tranice. Ukrcaj se obavlja kroz otvor na sredini broda, a teret se na tranicama pomie do kraja jednog ili drugog dijela broda.

Potpuno kontejnerski brodovi Ovi brodovi imaju elije za smjetaj kontejnera u unutranjosti broda i u vie redova na palubi. To su usko specijalizirani brodovi namijenjeni iskljuivo za prijevoz kontejnera.

Djelomino kontejnerski brodovi

- Konstruirani su tako da se mogu koristiti djelom za prijevoz kontejnera, a dijelom

za prijevoz klasinog generalnog tereta.

- Brodovi imaju stalnu opremu za prijevoz kontejnera kao dio svojih kapaciteta iako su u osnovi graeni i opremljeni za druge namjene.

Preuredivi kontejnerski brodovi njihova je specifinost da se prema potrebi mogu preurediti za prijevoz kontejnera, a opremljeni su kontejnerskim elijama koje se mogu koristiti u razne svrhe.

Klasini trgovaki brodovi bez ureaja za smjetaj, vezivanje i

manipulaciju kontejnera na kojima se kontejneri prevoze kao obian teret.

Treba spomenuti i tzv. obalne razvozne brodove (Feeder-ships). To su

brodovi s ravnom palubom ureenom za smjetaj kontejnera koje dovoze iz manjih

luka u glavnu kontejnersku luku radi ukrcaja na brod matica ili ih razvoze u druge manje luke.

potpuno kontejnerski brodovi su najekonominiji, jer svaka kombinacija kontejnerskog i konvencionalnog broda usporava brzinu ukrcaja/ iskrcaja kontejnera to produljava vrijeme prekrcaja kontejnera i boravak broda u luci.

Brodovi viestruke namjene

Ovi brodovi u prijevozu tereta slue za vienamjena i mogu se podijeliti:

vienamjenski Lo-Lo brod ima vlastite ureaje za vertikalni prekrcaj tereta

vienamjenski Lo-Lo brodovi izgraeni su i za okomiti i za vodoravni prekrcaj unificiranih tereta. Mogu se prilagoditi uvjetima razliitih plovnih putova

Vienamjenski brodovi Lo-Ro / Bulker imaju okomitu i vodoravnu tehniku za prekrcaj tereta, to se esto kombinira sa specijalnom lukom mehanizacijom, s time to su brodska skladita raznoliko izgraena i prilagoena raznim vrstama robe.

Glede njihove veliine mogu se razvrstati:

na velike - za prekooceansku plovidbu ( duga plovidba )

na srednje - za osrednju plovidbu ( Srednji istok - Jadran ili Sjeverna Europa - Sredozemlje ) i

na male - za plovidbu u zatvorenim morima (Sredozemlje, Baltik, Crno more i sl. )

Brodovi za prijevoz teglenica

Ovakvi brodovi su namijenjeni za prijevoz teglenica (bari ili maona ) izmeu zemalja

koje pored morskih putova imaju i unutarnje plovne putove.

Prema nainu prekrcaja teglenica postoje:

s okomitim nainom prekrcaja- sustav LASH

s horizontalnim nainom prekrcaja- sustav SEABEE.

Kod sustava LASH teglenica se prekrcava velikom mostnom dizalicom,

sustav SEABEE s velikom hidraulinom dizalicom koja istovremeno moe dii dvije teglenice.

Teglenice se zajedno s teretom u njima prevoze specijalnim brodovima.

Pravokutnog su oblika i izgraene su od elika i sve ee od fiberglasa.

Teglenice nemaju standardizirane dimenzije to znai da mogu biti raznih veliina to ovisi o tehnologiji prijevoza, veliini broda i nainu prekrcaja.

Potisni sustav prijevoza

Brodovi potiskivai po nosivosti pribliuju se

koliini nosivosti i veliini morskih brodova, i

omoguuju maksimalnu sigurnost danonone

plovidbe.

Sustav potiskivanja omoguuje:

- veu brzinu transporta i do 30% uslijed smanjenja otpora vode pri potiskivanju koje se kree od 30 do 35%, a time se stvara i vea mogunost za ostvarenje transportnog rada t/km.

- smanjenje potronje goriva oko 35%,

- smanjenje vlastite teine u korist vee snage za potisnice,

- smanjenje cijene gradnje broda,

- smanjenje broja lanova posade i vea sigurnost plovidbe.

Interlighter sustav

slui za organizaciju prijevoza robe urijeno-morskom prometu od dunavskih luka do morskih luka Pakistana, Indije, Singapura, Malezije i Vijetnama, a po potrebi i do njihovih

rijenih luka u unutranjosti tih drava.

Na krmenom dijelu broda smjestila se platforma - dizalica koja radi na principu dizala

i ima kapacitet podizanja - sputanja, dvije potisnice od ukupno 2700 t teine.

Platforma - dizalica je izmeu dvostruko pojaane oplate broda koja zatiuje potisnice

od oteenja u uvjetima nemirna mora.

Nakon podizanja dviju potisnica s teretom one se pomiu pomou postavljenih tranica po

duljini broda. Brod moe ukrcati 26 potisnica na donju, srednju i gornju palubu.

Potisnice imaju dvostruko dno, a predviene su za prijevoz generalnog, izvangabaritnog,

komadnog i rasutog tereta kao i kontejnera.

Kontejneri se krcaju i prevoze na dva naina:

da se izravno ukrcaju na brod Interlighter pomou specijalnih

adaptera za kontejnere,

da se ukrcaju u skladita i na palubu potisnica.

Rijeni promet u RH

Infrastrukturu u prometu na unutarnjim plovnimputevima: plovni putovi sa pripadajuim

graevinama, objektima i ureajimasigurnosti plovidbe te luke i pristanita.

Ukupna duljina postojeih plovnih putova u RH iznosi 804,1 km od ega 539,2 km meunarodnih.

Ukupno 286,9 km udovoljava uvjetima klasifikacije za meunarodnu plovidbu, odnosno

uvjetima IV klase. Najvea dionica je rijeka Sava koja u Hrvatskoj veim dijelom ne udovoljava uvjetima klase plovnosti.

SAVA

Dugaka je 945 km.

Sava za manje plovne jedinice postaje plovna od mjesta Rugvice (663 km) od

ua, odnosno, 37 km nizvodno od Zagreba pa do ua rijeke Kupe (583 km), odakle je do ua u Dunav plovna za sve brodove.

Sava plovna 588 km za komercijalnu plovidbu.

Zadae razvojne koncepcije usmjerene su na:

odravanje meunarodne plovne putove po standardima meunarodne klase,

implementiranje sustava rijenih informacijskih servisa,

poveanje kvalitete sustava obiljeavanja plovnih putova,

primjenu ekolokih standarda prilikom ureenja i odravanja plovnih putova i na zapoeti projekt izgradnje kanala Dunav- Sava.

Prema normama Europske komisije klasifikacija plovnog puta nije provedena,

iako se prema procjenama kree od III kategorije plovnosti u gornjem toku do IV

kategorije plovnosti u sektoru Donje Save. Optimalna kategorija plovnosti za primjenu

intermodalnog prijevoza roba, obzirom na prirodnu konfiguraciju, bila bi IV kategorija

plovnosti.

Dunav

Dunav kroz Republiku Hrvatsku tee od Batine do Iloka; duina te dionice je oko 150 km

Ocjena: pogodan za primjenu suvremenih tehnologija transporta.

Dunav je paneuropski koridor VII, a povezana s mreom europskih plovnih putova kanalom Rajna-Majna-Dunav.

Drava

Plovni put rijeke Drave protee se od ua Drave u Dunav do dalice rkm 198

od ua u Dunav do Osijeka mogua primjena intermodalnog prijevoza.

Rijeka Drava je povezana s mreom europskih plovnih putova preko rijeke Dunav.

TEHNIKO-TEHNOLOKE ZNAAJKE SUVREMENIH TRANSPORTNIH TEHNOLOGIJA U ZRANOM PROMETU

U zranom pometu se gotovo sav teret transportira u kontejnerima ili na paletama,

to govori o stupnju kontejnerizacije i paletizacije, za primjer prema drugim

prometnim granama. Naravno razlog tome su vrste tereta koje se prevoze zranim putem.

Specifinosti integralnog transporta kao i njegove znaajke trebaju se analizirati i

svakako obuhvatiti:

sredstva integralnog transporta (kontejneri, palete),

sredstva za usluivanje kontejnera i paleta i

zrakoplove za prijevoz tereta.

Sredstva integralnog transporta

ULD - se mogu razmatrati sa nekoliko aspekata: aspekt vlasnitva, aspekt konstrukcijskih znaajki, aspekt konstrukcijskih materijala, aspekt tehnikotehnolokih

i prometnih znaajki. Sa aspekta konstrukcijskih znaajki ULD se dijele u

dvije skupine: oni koji su dio zrakoplova i oni koji nisu dio zrakoplova.

ZRAKOPLOVNI ULD (sastavni dio zrakoplova) odgovaraju opremi za privrenje tereta koja je ve instalirana u zrakoplovu. Ukrcaj i iskrcaj tereta se provodi sustavom koji je

instaliran u avionu, a poto su sastavni dio zrakoplova nije potrebna nikakva posebna oprema za njihovo privrenje. ULD moe biti u vlasnitvu lanice IATA odnosno zrakoplovne kompanije, poiljatelja ili tree osobe koja se bavi iznajmljivanjem ULD-a.

IATA-Menunarodno udruenje zranih prijevoznika

Igloo

Igloo je ustvari paleta s krutom koljkom koja onemoguuje oteenje tereta tj. zrakoplova. koljka popunjava odjeljak tj. kabinu zrakoplova, a izranuje se od staklene vune.

Imamo dvije vrste iglooa:

- strukturalni integralne konstrukcije, zatvorena koljka

nestrukturalni otvorenog tipa na jednoj od duljih stranica, bez dna je i spojen je

vijcima za paletu i osiguran mreom.

Postoji plastina zavjesa na otvorenoj strani za zatitu tereta.

NEZRAKOPLOVNI ULD (nisu sastavni dio zrakoplova) u naelu ne odgovaraju sustavu za privrivanje tereta koji je ugranen u zrakoplov

- zahtijevaju dodatnu opremu za privrivanje, a isto i za opremu za ukrcaj i iskrcaj koja nije standardna u zrakoplovstvu (viliar). Nezrakoplovni ULD u naelu je u vlasnitvu naruitelja prijevoza ili tree osobe, ali svakako treba biti standardan i treba biti registriran kod IATA-e.

U zranom prometu primjenjuju se posebno PALETE. Ove palete cirkuliraju samo unutar sustava zranog prometa bez obzira na vlasnitvo.

KONTEJNERI koji se koriste u zranom prometu izvode se po IATA standardima. -

Obvezni standardi odnose se na zrakoplovne i na nezrakoplovne kontejnere i palete bez obzira da li se nalaze u vlasnitvu zrakoplovnih kompanija lanica IATA-e.

Sustav IATA standardnih kontejnera bio je prihvaen na Konferenciji za zrakoplovne

terete odranoj 1967.godine u San Juanu (Puerto Rico). KONTEJNERI koji se koriste u zranom prometu izvode se po IATA standardima. - Obvezni standardi odnose se na

zrakoplovne i na nezrakoplovne kontejnere i palete bez obzira da li se nalaze u vlasnitvu zrakoplovnih kompanija lanica IATA-e. Sustav IATA standardnih kontejnera bio je

prihvaen na Konferenciji za zrakoplovne terete odranoj 1967.godine u San Juanu (Puerto Rico).

Sredstva za usluivanje kontejnera i paleta

Sredstva za usluivanje tovarnih jedinica u zranom prometu (ULD-a) svrstavaju se u

dvije skupine:

1.sredstva za transfer-transport

2.sredstva za ukrcaj-iskrcaj

Sredstva za transport su na vlastiti pogon.Koriste za transfer ULD sa stacionarne platforme do dolly-kolica ili do utovarivaa u zrakoplovu. Stacionarne platforme imaju sustav rolnica, a ULD s vanjske strane su glatke povrine. Razina transportera se podeava prema razini stacionarne platforme ili razini utovarivaa. Dolly-kolica su vrlo esto prijevozno sredstvo ULD-a od stacionarnih platformi do utovarivaa u zrakoplov. Utovarivai se koriste za dizanje i sputanje ULD-a na razinu zrakoplova s razine transportera tj. dolly-kolica iobrnuto, ali se utovarivaem moe provoditi i transfer ULD-a od skladita do platforme tj. zrakoplova i obrnuto. Treba istaknuti da se moe na stranji dio utovarivaa prikljuiti dolly-prikolica.

Zrakoplovi za prijevoz tereta

zrakoplovne tvrtke u svijetu postoje u prvom redu radi putnika. Prijevoz tereta i pote nije nikako marginalna kategorija unutar cjelokupnog sustava zranog prometa. Posebice vrijedi to za menunarodni zrani promet, gdje su udaljenosti prijevoza redovito i u prosjeku znatno vee, tako da teretni uinak dosee i do 37-38% ukupnog transportnog uinka iskazanog u tonskim kilometrima. Konzekventno tomu, ovaj udio je znatno manji u domaem prometu (15-16%). Globalne brojke kriju u sebi bezbrojne varijacije izmenu zrakoplovnih tvrtki, poevi od ekskluzivno orijentiranih i specijaliziranih zranih kompanija koje se bave samo prijevozom tereta (npr. Federal Exprese, United Parcel Service, Air Transport, DHL) i koje u svojoj floti posjeduju samo zrakoplove tzv.all cargo-verzije, preko zrakoplovnih tvrtki koje ovom segmentu posveuju iznimnu panju (40-60% tkm kao npr.

Lufthansa, JAL, Korean Air Lines, KLM, SIA) doonih kojima je ovakav oblik transporta relativno marginalan u prometnim i financijskim uincima (3-10% ukupnih tkm, gdje osim charter-tvrtki pripadaju i redoviti zrani prijevoznici kao npr. LOT, Tarom, Aero Peru, Air Malta) Ukupni prometni i financijski uinci teretnog zranog prometa kontinuirano

nameu pitanje optimalnog odabira naina obavljanja prijevoza, gdje postoje tri opcije:

1. Prijevoz tereta i pote putnikom verzijom zrakoplova (tzv. BELLY HOLD),Iskljuivo teretna verzija prijevoza tereta zrakom (tzv. ALL CARGO koncepcija)

Prijevoz tereta i pote kombiniranom verzijom zrakoplova (tzv. COMBI AIRCRAFT koncepcija).

prva verzija putnikog zrakoplova kojim se usput obavlja i cargo-prijevoz, polazi od spoznaje, da se priblino polovicom prihoda od robe pokrivaju robni trokovi, dok preostala polovica ostaje za pokrivanje ostalih trokova, koji bi se i onako pojavili bez obzira na to je li

teret ukrcan u zrakoplov. Valorizirajui profitabilnost cargo prijevoza putnikim zrakoplovom, IATA preporuuje metodologiju alokacije i razdiobe putnikih i robnih trokova na nain da se proporcija izravnih operativnih trokova utvrdi na osnovi udjela korisnog volumena zrakoplova, da se specifini cargo i putniki trokovi posebno identificiraju i odvoje, dok bi se opi i administrativni, dijelili razmjerno dobivenom zbroju prvih dviju navedenih kategorija.

Podjela all cargo zrakoplova uglavnom je utemeljena na veliini nosivosti:

mali zrakoplovi do 30 t (B-727, B-737, DC-9, BAC-146)

srednji zrakoplovi, 30-50 t ( B-707, DC-8, A- 300, L-1011, B-757)

veliki zrakoplovi

Kombi verzija zrakoplova je najmanje zastupljena na zrakoplovnom tritu iako i ona

ima svoju logiku i opravdanost u sluajevima kada je npr. iznimno veliki plaeni teret

(payload) irokotrupnih freighter ili cargo zrakoplova prevelik za potencijalnu potranju na

tritu, a belly hold opcija nije dostatna da zadovolji te potrebe. Treba spomenuti i tzv. quick change (QC) konverziju zrakoplova, koji dio vremena (danju) prevoze putnike, a preostali dio (obino nou) teret ili potu. Neko vrijeme je ova koncepcija bila rasprostranjena, no u zadnje doba zbog sve veih tekoa i problema s nonim zabranama slijetanja na zranim lukama, brzinom konverzije, moguim oteenjima kod zamjene, oneienja kabine,

zadravanjem eventualnih neprijatnih mirisa itd. potpuno smanjuje, iako ne svugdje i ne uvijek. Zrani promet u svijetu biljei oko 39 milijuna prevezenih tona roba i pote godinje odnosno oko 86 milijuna tona prihvaenog i otpremljenog tereta na zranim lukama svijeta.

U Hrvatskoj posluje sedam zranih luka:

Dubrovnik, Osijek, Pula, Rijeka, Split, Zadar i Zagreb

U Hrvatskoj je ostvareno 28.184 tona tereta, to je bilo gotovo 1globalnog prometa [1]. Od toga je 15.168 t ili neto vie od polovine tereta prihvaeno i otpremljeno u zranoj luci Zagreb odnosno oko 0,5globalnog prometa. U 2006. godini je na zranim lukama u svijetu,

prema statistici za lanove Menunarodnog savjeta zranih luka (Airport Council International ACI) prihvaeno i otpremljeno oko 85,6 milijuna tona tereta, a u Hrvatskoj 13.270 tona. Zrana luka Zagreb ostvarila je 10.395 tona ili 78% od prometa u hrvatskim zranim lukama. Ostale hrvatske zrane luke ostvarile su manje ili neznatne promete tereta:

Split 1.517 t, Dubrovnik 740 t, Osijek 515 t, Pula 58 t, Zadar 27 t i Rijeka 18t.

Tehniko tehnoloke karakteristike u potanskom prometu Pota je bila uvijek zainteresirana da sudjeluje u pronalasku putova koji vode stvaranju svrhovitih transportnih sustava. Najefikasnija sredstva u suvremenom transportu su palete i kontejneri.

Svjetski potanski savez je 1949.godine poeo izuavati sustav prijevoza potanskih poiljaka.

Savjetodavni komitet za potanske studije je zaduio grupu eminentnih strunjaka iz raznih

zemalja da izrade studiju o kontejnerizaciji i paletizaciji u potanskom prometu.

Paletizacija u transportu potanskih poiljaka

Paletizacija je proces primjene paleta iz razloga racionalizacije transporta robe i pretovarnih

manipulacija. Prve palete u potanskom prijevozu pojavile su se 1945.godine u SAD-u.

Ujednaenost polaznog i povratnog toka paleta je pretpostavka kontinuiranosti toka paleta.

Vrste paleta koje se koriste mogu biti podijeljene prema:

obliku palete,

dimenzijama i

vrsti materijala.

Paleta je pogodna za manipulacije, lagana je , moe primiti vei broj paketa,

svenjeva novina, vrea pa se njima moe upravljati kao okrupljenim teretom.

Palete se masovnije koriste u pomorskom transportu velikog broja potanskih paketa.

Kontejneri u potanskom prometu

Kontejner je posuda pravokutnog oblika, nepromoiva je, titi robu od kvarenja i gubitaka, primjenjuje se za prijevoz i smjetaj teretnih jedinica, moe se odvojiti od prijevoznog sredstva i manipulirati bez prekrcaja robe. U potanskom prometu kontejneri se koriste kao

tipizirane posude koje primaju velik broj potanskih vrea, paketa u vreama ili van njih te druge poiljke. U eksploataciji su mali i veliki kontejneri. Mali imaju volumen 1-3 m3, mogu utovariti 20-30 vrea, 50-60 paketa, 100 i vie svenjeva tiska. Veliki kontejneri volumena su do 60 m3, kapacitet im je do 30000 kg poiljaka. Postoje kontejneri za unutarnji promet tj. za vlastite potrebe, a u menunarodnom prometu se koriste kontejneri po ISO-normama.

Tehniko-tehnoloke znaajke malih kontejnera:

volumen 1-3 m3,

kontejner je opremljen kotaima i kukom za vuu,

kontejner je mogue zakljuati,

kontejner je izgranen od lakih materijala,

dimenzije su kontejnera prilagonene sa dimenzijama standardne palete (800x1200mm) i visina do 1700mm,

kontejner je prilagonen dizanju i sputanju u vozilo pomou raznih manipulatora.

Pozitivni uinci koritenja kontejnera sagledavaju se kroz slijedee elemente:

osiguranje poiljaka od vanjskih utjecaja,

utede u radnoj snazi,

snienje transportnih trokova,

manje potrebe i utede potanskih vrea,

smanjenje povrine koja je popratna okolnost u radu s vreama i

bra manipulacija poiljaka.

Negativni uinci kontejnerizacije:

visoki trokovi poetnih investicija,

poveanje ozljeda na radu u odnosu na rad s potanskim vreama,

poveanje neiskoritene mase vozila za teinu kontejnera,

zahtjev za popratnom prekrcajnom mehanizacijom,

potrebna adaptacija prostornih povrina potanskih centara i

potrebna je adaptacija vozila ili nabavka vozila prilagonenih kontejnerskom transportu.

Uloga i podjela terminala

Prekrcajni terminali su mjesta na kojima se sreu dvije ili vie prometnih grana radi dovoza i predaje tj. preuzimanja i odvoza tereta za prijevoz, mjesta za skladitenje tereta i dr. Prekrcajni terminali su bitna spona na transportnom putu tereta od proizvonaa do potroaa i radi razloga to slue za doradu, preradu, prepakiravanje, razvrstavanje, carinjenje, uzorkovanje i sline usluge na teretu, potom poradi zatite od elementarnih

nepogoda, za koncentraciju i distribuciju robe, a nerijetko su i imbenik ujednaavanja prijevoza s obzirom na pomorske ili kopnene prijevozne kapacitete.

Uloga i podjela terminala

Prekrcajni terminali su mjesta na kojima se sreu dvije ili vie prometnih grana radi dovoza i predaje tj. preuzimanja i odvoza tereta za prijevoz, mjesta za skladitenje tereta i dr. Prekrcajni terminali su bitna spona na transportnom putu tereta od proizvonaa do potroaa i radi razloga to slue za doradu, preradu, prepakiravanje, razvrstavanje, carinjenje, uzorkovanje i sline usluge na teretu, potom poradi zatite od elementarnih

nepogoda, za koncentraciju i distribuciju robe, a nerijetko su i imbenik ujednaavanja prijevoza s obzirom na pomorske ili kopnene prijevozne kapacitete.

Terminali se klasificiraju s dva aspekta:

integralni i granski terminali i

tehnoloko- specijalizirani

Integralni terminali su suvremeni terminali u kojima se suoava transportni proces najmanje dviju prometnih grana.

eljezniko-cestovni terminali, eljezniko-cestovno-luko-pomorski (i obrnuto),

eljezniko-luko-pomorski (i obrnuto), eljezniko-cestovno-rijeni (i obrnuto),

cestovno-eljezniki, cestovno-luko-pomorski, cestovno-rijeni, cestovno-zrani,

pomorsko-zrani, potansko-zrani i potansko-eljezniki.

Granski terminali su u okviru jedne prometne grane, kao: cestovni, eljezniki,

potanski, zrani i dr. Tehnoloko-specijalizirane terminale klasificiramo:

specijalne za unitarizirane (okupljene) terete i za kombinirane prijevoze.

Specijalni terminali za unitarizirane terete:

kontejnerski terminali Ro-Ro, Ro-Lo

huckepack-terminali- kontejnerski/huckepack i dr. terminali za kombinirane transporte:

za lakopokvarljivu robu (jaja, riba, meso, juno voe i sl.),

za plinove,

za tekue terete (kemikalije, nafta, alkoholi i dr.)

za rasute terete (ruda, ugljen, soja, koncentrati i sl.)

Proraun kapaciteta kontejnerskog terminala:

N = L

n l y

k

k

Nk - broj kontejnera koji se moe smjestiti na traku za privremeno odlaganje,

n - broj traka za slaganje kontejnera pomnoen s brojem razina (2 trake x3 razine),

l - duljina trake za odlaganje kontejnera,

y - koeficijent iskoritenja trake po duljini i

Lk - duljina kontejnera.

Funkcija lukog kontejnerskog terminala

Luki kontejnerski terminal dio je luke, namijenjen prekrcaju kontejnera izmenu

morskih i kopnenih prijevoznih sredstava i to izravnim ili neizravnim rukovanjem

Suvremeni tehnoloki procesi na lukim kontejnerskim terminalima baziraju se na

rukovanju kontejnerima, (boravak na slagalitu). Vrijeme boravka kontejnera na

slagalitu treba biti to krae prosjena duljina boravka kontejnera na terminalu je

kompromis izmenu terminala i brodara.

Znaajke lukog kontejnerskog terminala kao sustava su:

sloeni sustav - vie elemenata koji u odnosu na njega funkcioniraju kao podsustavi,

stohastiki sustav - sa odrenenom vjjerojjattnou se moe utvrditi za odreneni ulaz kakav e biti izlaz,

drutveni i konkretan sustav - elementi materijalne prirode i ovjek je okruen radnom strukturom,

dinamiki sustav - doganajju se sttallno promjjene,

otvoreni sustav - brojjne veze s okolliinom,,

sustav je orijentiran odrenenom cilju prekrcaj kontejnera s morskih na kopnena sredstva i obrnuto. Luki kontejnerski terminal ima nekoliko stanja: stanje mirovanja, pripremnih radnji, prekrcaja, prijevoza, skladitenja, odravanja i stanje zavrnih radnji.

U stanju mirovanja primaju se informacije o dolasku broda, koliini i vrsti kontejnera

za prekrcaj, znaajkama broda, meteorolokim prilikama itd., zatim se

izmjenjuju informacije sa pediterima, agentima te drugim sudionicima. Isto tako

u stanju mirovanja je terminal u sluaju trajka, vremenskih nepogoda i dr. neke pripremne radnje:

odrenivanje mehanizacije za prekrcaj,

odrenivanje broja radnika,

odrenivanje vrste prijevoznog sredstva,

odrenivanje lokacije za smjetaj kontejnera,

obavjetavanje o potrebama carinjenja i

registracija podataka o ulazu i izlazu kontejnera. Stanje prekrcaja nastupa po dolasku broda kada se obalnim kontejnerskim dizalicama obavlja iskrcaj kontejnera. Ako za vrijeme prekrcaja done do kvara prekrcajne mehanizacije, sustav e prijei u stanje odravanja.

Stanje prijevoza se manifestira kao promet prijevoznih sredstava unutar procesa kretanja

kontejnera na lukom kontejnerskom terminalu. Kontejneri se odvoze unutarnjim prometnicama eljeznikim ili cestovnim vozilima. Nakon zavrenog prijevoza obavlja se

skladitenje kontejnera na slagalitu te dolazi do skladitenja. Iz stanja skladitenja sustav prelazi u stanje odravanja u sluaju kvara na mehanizaciji tj. U stanje mirovanja u sluaju vremenskih neprilika, trajka i sl.

Stanje zavrnih radnji zapoinje po prekrcaju broda, a onda se provode neke operacije:

registriranje podataka o ulazu-izlazu kontejnera, obrada, praenje kroz terminal i otprema s terminala,

naplata naknada za koritenje usluga ovog terminala,

carinski pregledi, sanitarni pregledi, tehniki pregledi i

aktivnost u vezi s preuzimanjem kontejnera

eljezniki kontejnerski i huckepack terminali Terminal Zagreb Vrape Terminal je djelomino dobro povezan s cestovnom infrastrukturom u okruenju (brze gradske prometnice, Ljubljanska avenija, cestovna obilaznica grada Zagreba).

Terminal se posluuje manevarskim vonjama iz Zagreb Zapadni kolodvor - ullazak //

izlazak cijelih vlakova nije predvinen krnji kolosijeci - nedostatan rad za formiranje

marrutnih-blok vlakova. Nema mogunosti direktnog ulaska ili izlaska marrutnih vlakova u zonu prekrcaja. Postavljanje pojedinanih poiljaka ili grupa vagona vri se manevarskom vonjom. ne postoje uska grla u terminalu. Ne postoje planovi i projektna dokumentacija za

poboljanje ili proirenje terminala. Kontejnerski terminal Vrape projektiran je i izveden kao

prijelazno rjeenje od Istonog kontejnera do konanog logistikog sredita.

Terminal je projektiran za manipulaciju kontejnerima kontejnerskim prijenosnicima u prvoj fazi 30.000 TEU, dok je za drugu fazu 80.000 TEU. Pogreke irina manipulativnog dijela, cestovne prometnice ne omoguavaju mimoilaenje prekrcajne mehanizacije i cestovnih vozila. je betonska kocka, koja je uslijed nedovoljnog zbijanja podloge neravnomjerno potonula. Kako su ahtovi dobro temeljni a ostali dio platoa potonuo imamo situaciju da su ahtovi vii od 5-15 cm od ostalog dijela platoa. Poloaj terminala u odnosu na eljezniku povezanost nije najbolje rjeenje. Kontejneri iz smjera Kopra moraju proi pokraj terminala da bi zavrili na Ranirnom kolodvoru, te odande tranzitom natrag na KT Vrape. Time se u Zagrebakom voru gubi jedan dan na dopremu Cestovni pristup se odvija ulicom Oranice koja svojim tehnikim karakteristikama (irina i propusna mo) nije predvinena za pristup terminalu. Alternativa je preko ulice Donje Vrape koja nije nita bolja, i uz to znak je

zabrane skretanja na terminal. sve navedene potekoe KT Vrape iz godine u

godinu biljei konstantan rast prekrcaja kontejnera. Kapacitet terminala trenutno je dovoljan postojeu koliinu kontejnera.

Kontejnerski terminal Rijeka osposobljen je za prekrcaj i skladitenje kontejnera, RO-RO

prikolica i drugih vozila Terminal raspolae mogunostima punjenja i pranjenja kontejnera, te radionicama za odravanje i popravak kontejnera kao i servisiranje automobila i drugih vozila. Postoji mogunost prihvata 5000 TEU odjednom i oko 80 000 TEU godinje. Terminal ima dvije operativne obale sa vlastitom RO-RO rampom, dva kontejnerska mosta-dizalice kapaciteta 40,5 t koje omoguuju istodobni rad LO-LO i RO-RO tehnologijom. Kontejnerskim terminalom na H mogu se nazvati terminali u Zagrebu i Rijeci dok su Osijek, Slavonski Brod, Split Predgrane i Zadar samo uvjetno.

RTC, Terminali i koridori

Terminalima se smatraju mjesta na kojima se obavlja vei rad s kontejnerima (godinji pretovar 5000 ili vie TEU). manipulacija kontejnerima i kamionskim sanducima

Terminali su opremljeni adekvatnom infrastrukturom (kolosijecima, cestovnim prometnicama, ravnim povrinama za odlaganje i skladitenje kontejnera, poslovnim zgradama, vanjskom rasvjetom, kanalizacijom, telefonskim prikljucima, vodom, ogradom

oko terminala i dr.), pretovarnom i drugom mehanizacijom (viliarima, manipulatorima, prikolicama, kamionima, portalnim kranovima i dr.) i stalnim osobljem.

Na terminalima se prua kompletna usluga u smislu manipulacije s kontejnerima i cjelokupnom pediterskom uslugom uz obavljanje carinskog pregleda i ostalih pregleda (fitosanitetski, policijski i dr.) te skladitenja i uvanja kontejnera i izmjenjivih sanduka.

Uloga i znaenje robno-transportnih sredita

Robno-transportni centri predstavljaju toke optimalne podjele rada teretnog

prometa, a posebice cestovnog i eljeznikog prometa.

Sve se vie koriste naela logistike kao sustava aktivnosti koja omoguuju oblikovanje, usmjeravanje, vonenje i reguliranje protoka robe, energije i informacija unutar i izmenu sustava. Robno-transportni centri e predstavljati morske luke na kopnu i biti prvi

preduvjet za formiranje slobodnih zona.

Kriteriji za osnivanje robno-transportnog sredita

1. Postojei robni tokovi u dovozu, odvozu, izvozu, uvozu i tranzitu u svim oblicima integralnog transporta s minimalnom godinjom koliinom od 300 000 tona pogodnih roba u prometnogospodarskoj Regiji

2. Robno-transportno sredite treba imati prometne uvjete i kvalitetu prometnica, tako da:

a) maksimalna udaljenost robno-transportnog sredita od cestovnog pravca odnosno ranirne ili loko-robne postaje ne smije biti vea od 30 km.;

b) RTC-i u pristanitima i lukama moraju imati takvu dubinu akvatorija da i pri najloijim hidrolokim uvjetima ona ne moe biti manja od dubine plovnog puta na kojem se nalaze;

c) lokacija rtc-a mora biti povezana s prometnicama cestovnog i eljeznikog prometa, tako da prikljuene cestovne prometnice mogu prihvatiti najmanje osovinski pritisak od 10 t , a eljeznika pruga 18t po osovini;

d) lokacija rtc-a mora biti takva da svojim sadrajem ne naruava prirodnu i ivotnu okolinu ljudi.

3. Za osnivanje i daljnji razvoj RTC-a moraju se ispunjavati prostorne uvjete, tako da minimalna povrina za sadanji i budui razvoj iznosi:

- za kopnena rtc 30+20 ha

- za kopneno-rijena i kopneno-morska robnotransportna sredita 50+50 ha.

4. Gustoa mrea robno-transportnih sredita, utvrnuje se na osnovi odnosa

izmenu trokova izgradnje, eksploatacije i odvozno-dovoznog procesa;

5. Udaljenost izmenu rtc-a treba omoguiti smanjenje transportnih trokova i

efikasnije koritenje prijevoznih, pretovarnih i skladinih kapaciteta.

6. RTC se treba obavezno registrirati u poseban registar mree sredita. Minimalni infrastrukturni uvjeti za RTC su:

a) kopneni RTC trebaju imati

- kontejnerski prihvat,

- pretovarne rampe

- adekvatni prostor za stacioniranje cestovnih i eljeznikih vozila koja ekaju na istovar utovar.

b) kontejnerski terminali - nosivost podloge da osiguravaju slaganje po visini najmanje dva

puna 40' kontejnera. Isto tako u okviru kontejnerskog terminala treba biti zatvoreni ili

natkriveni skladini prostor od najmanje 2000 m2 za formiranje i rasformiranje kontejnera

odnosno poluprikolica.

c) kopneno-rijena i kopneno-pomorski RTC moraju imati

- najmanje jedan vez za kontejnerska plovila

- kontejnerski terminal

- pretovarnu rampu za opsluivanje plovila za prijevoz cestovnih vozila brodovima kao

- adekvatne prostore za stacioniranje cestovnih i eljeznikih vozila koja ekaju na utovar-istovar, kao i adekvatno sidrite za plovne objekte.

d) skladini zatvoreni prostor u RTC-u za odlaganje paletizirane robe mora imati povrinu od najmanje 10 000 m2.

U sluaju da RTC ne raspolae nekim od predvinenih minimalnih infrastrukturnih uvjeta duan ih je izgraditi u roku od tri godine od dana ukljuivanja u osnovnu mreu.

Tehnoloki proces rada u RTS

Za optimalno koritenje tehniko-tehnolokih uvjeta u RTC treba definirati tehnoloku shemu odnosno organizirati tehnologiju rada koja se sastoji:

- dispozicija, veliina i menusobna povezanost tehnolokih povrina za prijem, odlaganje, sortiranje, preradu, doradu i otpremu robe;

- tokovi prispijea i otpreme transportnih sredstava;

- nain rukovanja robom pri utovaru, istovaru, tranzitu, uvozu i izvozu;

- tehnoloko vrijeme rada transportnog sredstva u tehnolokom procesu koji treba biti takav da vozila i plovila budu utovarena-istovarena po najavljenom

prispijeu u propisanom roku;

- organizacija i nain dovoza-odvoza roba i tovarnih jedinica (paleta, kontejnera, poluprikolica i eljeznikih kola od RTC do krajnjeg korisnika i obrnuto).

Funkcije iji je cilj da pomognu obavljanje primarnih funkcija smatraju se

sekundarnim, a organizirane su u nadlenosti samog sredita.

Prometni koridori

Osnovni prometni koridori koji Hrvatsku povezuju sa svim dijelovima Europe podudaraju

se s europskim cestovnim longitudinalnim koridorima smjera istok - zapad, koji pak preko hrvatskih prostora veu Zapadnu i Sjeverozapadnu Europu s Istonom i

Jugoistonom Europom, i s transverzalnim koridorima sjever - jug koji, opet preko Hrvatske,

povezuju prostore Sjeverne Europe ( Baltika i Skandinavije ) s Junom Europom (

Mediteranom ).

To su ovi temeljni prometni koridori:

Transverzalni koridori smjera sjever - jug :

1. osnovni jadransko - podunavski smjer E-65, Kijev Budapest Zagreb - Rijeka

2. pyhrnski i zagorsko - dalmatinski smjer E-59, E-71

3. neretvansko - slavonski i panonski smjer E-73, Gdansk Budapest Osijek Sarajevo - Ploe

Uz ova tri glavna transverzalna koridora smjer sjever - jug, mogu se ubrojiti iz hrvatskog i europskog gledita kao prikljuni transverzalni smjer:

4. moslavaki i zapadnobosanski smjer E-661, Split - Banja Luka - Virovitica Balaton

Longitudinalni koridori smjera istok - zapad :

5. posavski smjer E-70, Milano - Mnchen - Ljubljana - Zagreb - Beograd - Bukuret, Atena i Carigrad (Istambul ).

6. jadranski smjer E-65, E-80, Trst - Rijeka - Split - Dubrovnik - Tirana i Atena

7. srednjobosanski i hercegovaki smjer E-661 s dva kraka koji se odvajaju od smjera Zagreb -

Biha i dalje u smjeru :

a) Biha - Sarajevo - Gorade

b) Biha - Livno Mostar