Milan apina

CNC tehnologija u drvnoj industriji

KNJIGA se nalazi na CD-u s pripadajuim flash softverom za itanje. Snimljena je i u PDF-u. Ima 195 stranica. Pisana je standardnim jezikom, ali i kolokvijalnim izrazima prakse i radionice.

Ovdje su izvaene stranice za pregled.

Gdje se nalaze znakovi +++++ tu nedostaju stranice. Knjiga se moe naruiti od autora na mail msapin17.gmail.com ili msapin20.gmail.comte na telefon

01/ 617 75 02 01/ 617 75 05

2

Sadraj

Stranica 4 6 8 11 14 15 16 19 20 22 26 27 30 31 35 37 40 41 47 50 53 54 56 58 64 67 69 71 73 75 75 77 79 86 88 95 100 104 110

Tema Uvod Razvoj raunalno voenih strojeva CNC Kontroler i PLC Amplifier Inverter Enkoder Komparator Graninici Softver Elektromotori Tipovi vodilica Jedinica za odsis strugotine Radni stolovi Sustav za pozicioniranje obratka Spremita alata Glavna osovina (radna glava) Drai alata (borfuteri) Obrade na CNC strojevima u DI Primjena rezanja u DI Brzina rezanja alata Snaga rezne otrice alata Kutovi rezne otrice Uobiajeni tipovi alata kod cnc obradnog centra Vrste alata za glodanje Putanje strugotine Vana svojstva materijala Vana svojstva alata Sastav materijala alata Obradni cnc centar scm Tech 80 Sigurnosne informacije Ureaji za hitno zaustavljanje obrade Sigurnosni ureaji Glavne radne zone Opis obradnog centra Startanje i zaustavljanje Radne povrine obratka Glavne tehnike karakteristike Postavljanje i skidanje alata 3

116 119 122 125 136 137 140 141 143 146 147 151 152 153 154 159 166 173 178 182 186 187 190 191 193

Kodiranje alata Popunjavanje skladita alata Alatiranje (tooling) Odravanje i podmazivanje stroja CNC obljepljivaica rubova drvnih ploa 'kantirka' Osnovni dijelovi Sastav modela stroja Jedinica za pred-glodanje Jedinica za lijepljenje kare Pile Jedinica za profiliranje Zavrni rubni strugai Polirke Komandni panel CNC raskrajai drvnih ploa Softver 'Wincut' Poluautomatski nain rada CNC suare za drvo Ukljuivanje raunala i opi uvod Opis komore suionice CNC irokotrane brusilice CNC korpus pree CNC builice ploastih obradaka CNC eparice

4

Uvod CNC tehnologija je ula u svijet industrije i zasjela na sva znaajna mjesta modernog tehnolokog doba. Danas je bez cnc tehnologije nezamisliva moderna proizvodnja i obrtnitvo. Sve je to radi nebrojenih mogunosti izrade, tonosti izrade, konkurentnosti, manjka karta, smanjenja trokova proizvodnje, Ali, bez upliva ovjeka s njegovim znanjem struke, ni cnc tehnologija nije svemogua. Htio sam rei, ako ne poznajete struku manualno, malo vam vrijedi cnc tehnologija. Ona je samo nadogradnja za laki, precizniji i bri rad. Isprva je ovjek pilio drvo manualno runom pilom, a zatim su doli elektrini stacionirani i portabilni strojevi, a poslije njih NC strojevi, pa CNC strojevi, pa,. Ali, opet je kod svih ovih orua najvanija bila struka. Ako vi ne znate izvaditi mjere, ako ne znate na koja mjesta postaviti modanike, ako itd.,... nita vam cnc nee pomoi. Ustvari hoe, tako to ete uvijek morati pozvati cnc programera-strunjaka, da napravi izvedbeni program, a vi ete biti obian cnc manipulator, pozovi program postavi obradak - izvedi operaciju i tako unedogled. Ali, im je potreban neki novi izvedbeni program, neki novi zadatak, eto problema, opet morate pozvati programera, da za vas napravi izvedbeni program. Cnc tehnologija zahtijeva poznavanje struke, informatike, CAD softvera, CAM softvera i strunog stranog jezika, obino engleskog. Za potpuno odravanje i servisiranje potrebno je znanje mehanike, pneumatike, elektrike i elektronike, naravno i jae znanje iz informatike. Ovo je uvod u cnc tehnologiju, njene osnove, sasvim dovoljne za openite potrebe nae drvne industrije. Naravno, u dananjem konkurentskom svijetu proizvodnje, a i openito, potrebno je permanentno cjeloivotno obrazovanje i struno usavravanje. Veina se teksta knjige odnosi na cnc glodanje i buenje u drvnoj brani (obradni centri), jer su obradni centri i najtei za savladavanje, a imaju nebrojene mogunosti izrade raznih zadataka.

Ostali cnc strojevi, kao raskrajai drvnih ploa, obljepivaice rubova (kanterice), itd, rade na istim principima. Naravno, jedino je softversko suelje za svaki stroj zasebno, to uglavnom ovisi o proizvoaima.

5

Ovdje ete nauiti: Openito o CNC strojevima Elektrine komponente CNC Mehanike komponente CNC Dijelove obradnog centra Alatiranje Vrste i karakteristike alata Manipuliranje CNC obradnim centrom Odravanje CNC obradnog centra Upoznati CNC kanterice Upoznati CNC raskrajae ploa Upoznati CNC suaru za drvo

Velika veina ilustracija i teksta, uzeta je iz slobodno dostupnog projekta, (Learn cnc game) kojeg su osmislili studenti UBC (Univerisity of British Columbia Canada) za studente irom svijeta. Ostatak je iz helpa softvera Xilog Plus, tvrke SCM, Italija, iz upustava za cnc kantericu i cnc raskraja, te s raznih stranica interneta.

RAZVOJ RAUNALNO VOENIH STROJEVA Kratica CNC znai Computer Numerical Control (kompjuterska numerika kontrola), a odnosi se osobito na raunalnu 'kontrolu' koja ita instrukcije proizvodnog koda i na taj nain pokree strojni alat. NC je Numerical Control (numerika kontrola), a poela se razvijati u kasnim 1940-im i ranim 1950-im godinama od tvrtke MIT Servomechanisms Laboratory u SAD. CNC je slijedila iz NC sustava koji su bili razvijeni, kako bi proizveli jedan specifian dio. Prvi CNC sustavi koristili su NC stil hardvera, a raunalo je koriteno kako bi izraunalo i ponekad editiralo (uredilo) proraun alata. Buena vrpca se poela koristiti kao medij za prijenos G-koda u kontrolnu jedinicu poetkom 1950-ih, pa sve do kasnih 1970-ih. Kasnije je zamijenjena flopijima (disketama), a konano danas, standardnim kompjuterskim mrenim kabelima. Fajlovi koji sadravaju G-kod kako bi bili prenijeti u kontrolnu jedinicu esto su snimani pod NC ekstenzijama. Veina proizvoaa ima svoju vlastitu ekstenziju za snimanje, koja odgovara njihovim ISO zahtjevima (SCM_Xilog Plus ima ekstenziju pgm). Prvi NC strojevi su se pojavili u poetku 50-ih godina prolog stoljea u SAD. Glavni ciljevi, koji su se htjeli postii, bijahu: poveati produktivnost, poboljati kvalitetu i tonost izrade, 6

smanjiti proizvodne trokove, omoguiti izradu zahtjevnijih proizvoda, koji se inae ne mogu na drugi nain izraditi.

S razvojem elektrotehnike, a posebno elektronike, strojevi su se fiziki mijenjali, nudei vee mogunosti obrade. Usvajanjem visoko automatiziranih CNC strojeva, poveala se brzina i tonost izrade, a trokovi proizvodnje su se smanjili.

Veliki razvojni skok je bio prelazak s NC upravljanja na CNC upravljanje, gdje raunalo preuzima upravljanje. U odnosu na manualne strojeve, prednosti su ogromne: jednostavna izmjena i popravljanje radnog programa (zadatka) vea produktivnost velika kvaliteta i tonost uratka vea iskoristivost stroja visoka prilagodljivost pri obradi Uvod CNC strojeva radikalno je izmijenio proizvodnju. Krivulje se sad izrezuju lako kao i ravne crte, sloeni trodimenzionalni proizvodi (reljefi) su relativno laki za proizvesti, a koliina strojnih operacija, koja je prije zahtijevala poprilian ljudski rad, dramatino je opala - strojevi su poeli 'raditi sami', a nisu se ni umarali. S poveanjem automatizacije proizvodnje sa CNC strojevima, poveala se preciznost i kvaliteta proizvoda. CNC proizvodnja je smanjila broj kartova, poveala se brzina i fleksibilnost proizvodnje (prilagodljivost sve se moe napraviti), broj manualnih radnika se smanjio, a potreba za visoko obrazovnim strunim kadrom se poveala. Na taj nain i trokovi proizvodnje su drastino opali. Novija tehnologija - jeftinija proizvodnja. U proizvodnom okruenju, serija CNC strojeva se moe povezati u jedno u tzv. CNC stanicu. Danas se CNC strojevima upravlja direktno iz fajlova napravljenim pomou nekog CAD softverskog paketa, poevi od dizajna proizvoda sve do njegova izvoenja, tako da klasino crtanje proizvodnog nacrta otpada. U biti, CNC strojevi predstavljaju jedan specijalni segment industrijske robotike, budui se programiraju, da izvedu mnoge vrste operacija unutar njihovih fizikih granica, isto kao i roboti. CNC strojevi mogu raditi i preko noi ili vikenda, bez prisutnosti ljudi. Operacije tipa detekcije npr. da li je alat oteen, preputena je CNC-u. On naziva, tj. javlja operateru putem mobitela, SMS porukom, ako je alat slomljen ili oteen. Da stroj ne eka izmjenu alata, on moe biti programiran prijei na izvoenje drugih operacija. ak je i kontrolu, da li 7

je neki obradak kart ili ne, mogue prepustiti CNC stroju, koji pomou raznih senzora i lasera provjerava svaki pojedini obradak

+ + + + + + + + + Ve smo rekli, kratica CNC znai Computer Numerical Control (raunalna numerika kontrola). U prostim terminima, moemo zamisliti da je CNC stroj, i to onaj stroj, kojem raunalo daje komande, da uini ve unaprijed zadane vrijednosti. Postoje dvije glavne metode kojima raunalo upravlja strojem, a to su sustav otvorene petlje i sustav zatvorene petlje. Kod prvoga sustava nema povratne veze (feedback), dok kod drugoga sustava postoji povratna veza.

shema otvorene informacijske petlje

U otvorenoj informacijskoj petlji podaci putuju u samo jednom smjeru. Komande se alju s kontrolera, a idu k raznim motorima i kolicima (pokretnim dijelovima konzolama - glavama), ali nema povratnih informacija ka kontroleru. Poto nema povratne veze izmeu motora i kontrolera, kontroler ne moe provjeravati uinkovitost stroja (brzinu pomaka, poziciju glave, itd.).

8

Zato su otvorene petlje manje sofisticirane od zatvorenih petlji, jer ne postoji verifikacijski sustav tj. sustav provjere. Druge karakteristike takvih strojeva su: Jeftiniji Osjetljiviji na vanjske udarce, to moe stroj lako izbaciti iz kalibracije Sporiji Laki su i uglavnom jeftiniji za odravanje

shema zatvorene informacijske petlje Raunalo koristimo za komunikaciju sa CNC strojem, odnosno ono ga kontrolira i upravlja. Kompjuter alje signale stroju. Izmeu raunala i CNC stroja nalazi se kontroler odnosno drajver. Drajver prevodi komande u signale za pokretanje stroja. Podaci-informacije u zatvorenoj petlji putuju u oba smjera: od kontrolera do stroja i ponovo natrag do kontrolera. Ova petlja koristi sustav elektronikih ureaja, kako bi verificirala - provjerila, da li se stroj kree u eljenim koordinatama, kako to kontroler i zahtijeva. Kontroler alje strojni kod (G-kod) ka komparatoru (separatoru provjeravatelju), koji zatim prebacuje signal k amplifieru (pojaalu). Pojaalo pretvara slabe ulazne strujne signale u jake signale, koje motor stroja i koristi. Motor te pojaane signale s + + +

9

+ + + + + + + Danas je PLC uobiajeni dio, bilo kojeg automatizacijskog procesa. Programmable Logic Controllers - programibilni logiki kontroleri, tj. kontroleri (elektronike) koji se mogu upravljati napisanim programima u nekom softverskom editoru, a onda se ti programi pretvaraju u strojni jezik.

PLC je najee sastavljen od modularnih sklopova, koji mogu biti kompaktni, s kontrolnim ekranom ili u obliku kartice, kao hardverska komponenta raunala. Glavni dijelovi modularne verzije PLC-a s kontrolnim ekranom prikazani su na gornjoj slici. Jedinicu PLC-a ini kutija (1) s kontrolnim ekranom (2), utorima za umetanje modula (3) i utorom memorijske kartice (4). Ostali su dijelovi kutija proirenja (5), moduli + + + + +

10

+ + + + + + + KOMPARATORI

komparator

pozicija komparatora u informacijskoj petlji

Komparatori slue za mjerenje tonosti poloaja, za ponovljivost ili ispravljanje pogreke linearnih osi na CNC strojevima. Komparator je elektrini ureaj koji usporeuje ulazni signal dobiven od enkodera, s originalnom naredbom (izlazom), koju je poslao kontroler. Ako elektrini signal ne odgovara, komparator prilagoava elektrini signal izlazu (outputu), koji onda ide na pojaalo (amplifier), koje pak oitava bilo koju razliku izmeu enkodera i kontrolera. U sustavu koji koristi istosmjernu struju, komparator e prilagoditi napon, tako da ga nadoknadi. Kod izmjenine + + + + + + + + + +

11

+ + + + + SOFTVER (software)

pojednostavljena hijerarhija nastajanja CNC softvera Na gornjoj slici, prikazan je pojednostavljeni softver tijeka rada za CNC obradu. Proces poinje sa Computer Aided Design (CAD) softverom. Ovo je mjesto gdje se stvara geometrija obratka koji e se obraivati. Datoteka se onda alje u Computer Aided Machining (CAM) program, u kojem se primjenjuje strategija toolpatha alatiranja - puta alata. Nakon to je zavreno alatiranje, datoteka se alje na CNC stroj. Cjelokupni proizvodni proces se pokree pomou Computer Integrated Manufacturing (CIM) softvera, s prateim uslugama, koje pruaju Computer Aided Engineering (CAE) aplikacije. Velik je broj razliitih softverskih aplikacija, koji se koriste za podrku CNC strojeva. Osim toga, postoje jo mnogobrojne mogue kombinacije razliitih aplikacija. Svaki programski paket je posebno prilagoen nekom stroju. Raspoloivi softver, moemo grupirati po funkcijama, u slijedee iroke skupine: CAD CAM CIM CAE

12

SolidWorks je CAD softver CAD CAD je skraenica od Computer Aided Design, odnosno to je kompjuterska podrka dizajnu. CAD je razvijen poetkom 60-tih godina prolog stoljea. Danas je to primarni alat za dizajniranje, razvoj i optimaliziranje proizvoda. CAD softver se generalno dijeli na dvije vrste: 2-D ili 3-D softverske pakete. Veina softverskih paketa je 3-D, jer je to praktino nova generacija CAD softverskih paketa za dizajniranje. Inenjeri na taj nain mogu napraviti virtualne modele svojih projekata, odnosno proizvoda. Time se znaajno ubrzava proces rada, jer su mogunosti kontrole vee. + + + + + + + + + + + + + + + + + 13

TIPOVI VODILICA Puno vratilo sa 'cirkulirajuim' kuglicama

vodilica - puno vratilo

shematski prikaz puta kuglica po kanalu (crtkano) i punom vratilu Teleskopski sustav dvostruka kuglica-ipka, s linearnim enkoderom (za odreivanje poloaja), za obavljanje ispitivanja krune interpolacije s velikim radijusima, kojim se prvenstveno provjerava geometrija alata na stroju. S rotacionim enkoderima obavlja se provjera krune interpolacije s

14

malim radijusima i s krivocrtnim obradama, kako bi se primarno provjeravale dinamike performanse upravljanja. + + + + + + + + + + + + + + + + + Vienamjenski stolovi

tri razliite sukcijske (vakuumske) kape, te brtvena guma kojom se pravi zatvorena sukcijska (usisna) povrina, na vienamjenskom radnom stolu

Vienamjenski stolovi su slini ravnim stolovima, ali nude proirene mogunosti. Oni imaju utore u radnoj ploi, u koje se umee brtvena guma, kako bi se dobila zatvorena povrina i na taj nain sprijeio izlaz vakuuma. Brtvila se mogu prilagoditi tako da se mogu stvoriti razni oblici povrina. Specijalizirane usisne kape (ili papue) takoer se mogu 15

postavljati po stolu, te na taj nain podii obradak iznad stola, te se na taj nain eliminiraju panel-podmetai. Treba biti vrlo paljiv kod postavljanja sukcijskih kapa i obratka, pazei da se kod obrade ne dogodi sudar alata i kapa.

Tranice, sukcijske (usisne) kape i papuice (engl. pod)

Konzolne tranice, za pozicioniranje po osi X (crvene strelice) Sukcijske kape s papuicama, za pozicioniranje po osi Y (plave strelice) Sustav konzolnih tranica i papuica (ili tranica i sukcijskih kapa) koristi papuice za pridravanje obratka pomou vakuuma + + + + + + + + + + + +

16

+ + + + Rotacijski arer - fiksni revolver - arer alata

revolver kad je zatvoren

revolver kad je otvoren tj. kod mijenjanja alata Rotacijski arer revolver, uva alate u krunom spremitu, rotirajui izabrani alat prema glavi stroja.

17

Rotacijski arer - pomini ('putujui') revolver arer alata

'putujui' revolver Ovaj tip alatnog spremita, giba se 'putuje' s glavom stroja, kao da obrauje obradak. Ponekad nam je potrebno + + + + + + + + + + + + + + + + +

18

GLAVNA OSOVINA (main spindle ili electrospindle)

glavna osovina 'glava' Glavna osovina (electrospindle ili main spindle) dri alat, rotira ga i pomie okomito du z-osi. Operativna brzina je u rasponu od najmanje 5000 o/min do gornje 30.000 okreta/min za posebne primjene. Vratilo ima motor koji rotira alat i ureaj za sigurno dranje alata (pukica, collet) i siguran dra alata (borfuter). + + + + + + + + + + + + + + + + + + + +

19

OBRADE NA CNC STROJEVIMA U DRVNOJ INDUSTRIJIPRAVOCRTNO milling) I KRIVOCRTNO GLODANJE (contour routing ili

Osnovno glodanje je vrlo uobiajeno kod obrade drvnih panela. Ono ukljuuje alat koji prati konture obratka (kao da ga gleda iz ptije perspektive). Tu glodalo obrauje obradak na odreenoj dubini (zadanoj dubini). Kontura (oblik obratka) moe biti vrlo jednostavna, kao ravna crta. Moe biti kao sloeni skup krivulja, ili kombinacija ova dva oblika. GNIJEENJE (nesting) OPTIMIZIRANJE OBRADAKA Gnijeenje je esta strategija u obradi drva na CNC strojevima. Gnijeenje ukljuuje organiziranje mnogih elementa (obradaka) na jednom velikom obratku (ploi), kako bi se dobilo to bolje iskoritenje i to manji kart. Na taj se nain smanjuje i vrijeme obrade. Ova strategija se esto izvodi u drvnoj industriji ploa, jer se mogu uvelike smanjiti trokovi sirovine, jer se efikasno iskoriuje svaki panel. CAM softver je vrlo pogodan za ovu operaciju automatskog optimiziranja panela. BUENJE (drilling) Buenje je jo jedna vrlo esta strategija CNC strojeva. U stvari, to je bio prvi program koji se koristio kada se CNC tehnologija poela razvijati u pedesetim godinama XX stoljea. CNC buenje je puno bre i preciznije od runog ili obinog strojnog buenja. Isto tako, ako je razmak izmeu rupa kontinuiran (kao to je 32 mm standard), tada se mogu koristi grupe svrdala za buenja u jednom potezu. Ovaj pristup moe uvelike smanjiti vrijeme obrade. PILJENJE (sawing) Piljenje je manje tipina aplikacija za CNC obradne centre, jer je ovaj posao namijenjen za CNC raskrajae ploa i za obine stacionarne formatne pile. Kod ove se operacije obavlja revni rez, kao kod pravocrtnog glodanja, ali s daleko veim brzinama (18 000 o/min). Ova se aplikacija moe koristiti za izrezivanje iz ploe ili za izradu poluutora (falca) na ploama za poleinu korpusa. Vano je napomenuti da mnoge strategije piljenja zahtijevaju CNC strojeve s vie od 3-osi pomaka, kako bi se list pile mogao postaviti okomito na povrinu materijala. Za savladavanje toga, 3-osni strojevi mogu biti opremljeni agregatima koji omoguuje veu slobodu kretanja.

20

PROFILIRANJE (profiling)

Polukruni profiler (glodalo), s izmjenjivim reznim ploicama Profiliranje ukljuuje glodanje (rezanje) profila na rubu materijala. Profili mogu biti raznih oblika, u rasponu od jednostavnih do sloenih, uobiajeni dizajnirani profili. Alati za profiliranje (glodala) mogu s kompaktnim tijelom i reznim otricama (kao obina glodala) ili s izmjenjivim reznim otricama ('ileti'), umetnutima i privrenima za tijelo alata. 3D OBRADA (3D machining- trodimenzionalna obrada)

aborianska maska dizajnirana i proizvedena na CNC-u 21

3D obrada se koristi za + + + + + + + + + + + + + + + + + 5-osni CNC stroj, znai da stroj ima 5 osi kretanja, ili 5 stupnjeva slobode. To znai da se moe kretati po X, Y, i Z linearne osi i dvije osi vrtnje (npr. A i B). etvero-osni stroj ima kretanje u tri linearne osi i u jednu os vrtnje.

CNC obradni centar

22

3-osni CNC obradni centar+ + + + + + + + + + + + +

23

UOBIAJENI TIPOVI ALATA ZA CNC OBRADNE CENTRE Svrdla (drills)

mnogi CNC strojevi mogu buiti lice i bridove obratka Builice imaju otricu na kraju alata sa spiralnim ljebovima, te vodilicu strugotine iz rupe. CNC builice obino dolaze s otrim vrhom za voenje svrdla, a anglo-amerikom se zovu Bradley svrdla (obina spiralno ljebasta svrdla za drvo). U drvnoj industriji, builice se esto koriste za buenje rupa za drvene modanike (tiple) ili za buenje rupa promjera 5 mm, za nosae polica, u koraku 32 mm. Vano je primijetiti da su svrdla na ovoj slici naizmjenino obojena crnom i naranastom bojom. To je zato to se unutarnji zupanici iznutra vrte u suprotnim smjerovima, tj. u smjeru kazaljke na satu i obrnuto. Tako imamo lijeva-naranasta i desna crna svrdla. Prilikom postavljanja svrdala, moramo na to paziti, ne smijemo im zamijeniti mjesta. + + + + +

24

+ + + + + + + + + + + + PUTANJE STRUGOTINE

gore

dolje

kombinacija

Plave strelice predstavljaju rotaciju alata, dok crvene predstavljaju tok strugotine. Konfiguracija prema gore, usmjerava strugotinu prema gore. Time se poboljava protok strugotine daleko od alata, u situaciji u kojoj put alata (toolpath) ne ide cijelim tokom kroz materijal. Poboljan odvod strugotine takoer poboljava i odvod topline. Nedostatak ove konfiguracije je da je sklona dizati materijal prema gore. To ima dvije posljedice. Prvo, to moe uzrokovati 'upav rez' na licu izratka. Drugo, moe podii materijal van radnog stola stroja, ako tlak vakuuma nije dovoljan ili ako je komad vrlo mali. 25

Konfiguracija prema dolje, suprotna gornjoj, te odvodi strugotinu prema dolje u obradak. Ova konfiguracija + + + + + + + + + + + + + + + + + + Obradni centar ODRAVANJE

scm TECH

80

MANIPULIRANJE I

26

+ + + + + + + + + + + + + SIGURNOSNI UREAJI TECH je stroj koji je napravljen tako da od poetka do kraja rada omoguuje maksimalnu sigurnost. PANJA: zabranjeno je skidati ili iskljuivati sigurnosne ureaje iz bilo kojeg razloga, kao i ulaz u zatitnu ogradu na bilo kojem mjestu, osim na vratima, gdje se pri ulasku aktivira prekida za hitno zaustavljanje stroja. OPREZ: vano je povremeno provjeriti sigurnosne ureaje pogotovo ako nisu bili esto aktivirani.

Opis sigurnosnih ureaja Stroj je opremljen slijedeim zatitnim ureajima: poklopac A pokretne konzole s radnim jedinicama, za potpunu izolaciju od pomaka po osi Y zatitne gume od udaraca (bamperi) B postavljeni su na bone dijelove konzole koji zaustavljaju stroj u sluaju nekakvog sudara s bilo ime ogradne pleksiglas barijere C, D, H za zatitu od izlijetanja dijelova pri obradi zatitna ograda E za sprjeavanje ulaska u bone i unutranju zonu stroja vrata F za pristup bonim i unutranjim zonama stroja na panelu komandnog ormara selektror S setting, za rad u maksimalnoj sigurnosti

27

zatitni ureaji TECH 80 + + + + + + 28

+ + + + + + + + + + nakon to operacija zavri, na programu Panel Mac kliknite gumb F4 (prekid programa). Ako u izvrni program niste stavili toku tj. mjesto gdje e se glava nakon izvoenja operacije povui ("parkirati"), da bi vam na taj nain oslobodila prostor za uzimanje obratka, onda morate otii u Manual Mode (u Panel Macu) i manualnim pritiskanjem gumbi + (E) ili (D) na komadnom panelu ormara odmai glavu stroja. Ako niste prekinuli program tj. kliknuli gumb F4, sa + ili moete udaljiti glavu stroja na komandom panelu ispod radnog stola, otpustite obradak tako da opet okrenete selektor B. Sada slobodno uzmite obradak

29

Izvoenje programa (operacije ili ciklusa) Strojna procedura je skup operacija koje se izvode u sekvencama. Prije izvoenja rada potrebno je provjeriti da li je alat koji e izvoditi operaciju kompatibilan s onim koji je naveden u radnom programu. Takoer treba provjeriti da li je alat postavljen na pravilno mjesto u skladitu alata ili na odreenoj radnoj jedinici i elektro-osovini. + + + + + + + + + + + + + +

Stroj je opskrbljen jedinicom za buenje s 10 okomitih radnih osovina, (6 u smjeru "X" i 5 u smjeru "Y") u koja se montiraju razna svrdla 1 + 1 horizontalna osovina u smjeru "X" 1 + 1 horizontalna osovina u smjeru "Y" Od centra do centra osovine ima 32 mm, to znai da zbroj promjera dva susjedna svrdla mora biti manji od 64 mm.

30

jedinica za buenje- pogled odozdo 10 okomitih osovinica, 10 svrdala. 4 vodoravne osovinice, 4 svrdla. Okomita su svrdla za buenje leee horizontalne povrine obratka (lica), a svrdla A, B, C i D tj. vodoravna, su za buenje bridova obratka. Lijeva /L/ svrdla su naranaste boje, a desna /R/ crne. H je max visina svrdala. (prethodna slika)

montiranje svrdla u osovinicu B - imbus klju A - viliasti klju + + + + 31

smjer okretanja L i

R

+ + + + + + + + + + + + + + +

32

TOOLING UP

- ALATIRANJE

referentne mjere raznih oblika alata koje se unose u tooling file Karakteristike alata su unijete u fajl Toolinga (alatiranja) O toolingu postoje posebna poglavlja u drugim prirunicima (Xilog Plus i Panel Mac)

33

+ + + + + + + + + + +

CNC obljepivaica rubova drvnih ploa ('kanterica')

Kanterica 'scm Olimpic K 203R' i neke njene radne jedinice prikazane grafikim simbolima

34

RADNE JEDINICE: Jedinica lijepljenja (K203 A-B) Jedinica lijepljenja (K203 E-F-R) kare za obine rubne materijale (1,2 mm) kare za njihalo (3mm) (OPCIJA) Pila za rezanje Glodalo (frezer) za skidanje vika rubnog materijala Zaobljiva rubova (postforming) Skida vika ljepila etke za poliranje (polirke) + + + + + + + + + + + + + + + + +

35

JEDINICA ZA LJEPLJENJE

jedinica za voenje rubnog materijala i nanos ljepila automatski vodi materijale u stroj. Tu je i sjeka trake od koluta namota trake. Ima i 3 tlana valjka. Prvi valjak je pogonjeni i teflonom presvueni. + + + + + + + + + + + + + + + + +

36

OPIS KOMANDNOG PANELA

Podruje: 1. (NARANASTO) funkcijske tipke F1 F8 Njihova funkcija ovisi o ispisanoj stranici. Ako je: svjetlo iskljueno = jedinica je u stopu svjetlo mirka = jedinica je odabrana svjetlo upaljeno = jedinica je u radu (PLAVO) tipke odabira radnih jedinica Omoguavaju korisniku odabir ili iskljuenje radnih jedinica na stroju. Svijetlo iskljueno: jedinica nije odabrana Svijetlo mirka: jedinica odabrana Svijetlo ukljueno: jedinica u radu (CIKLAMA) tipke stanja + + + +

2.

37

+ + +

CNC raskrajai drvnih ploa

38

A - manometri tlaka zraka B - tzv. priprema za komprimirani zrak C - zatitna ograda D - komandni ormari s komandnim panelom, raunalom i ekranom E - vodilica obratka F - radni stol G - pritisna greda H sanduk kolica s listom KP i pogonskim motorom za pilu I greda - gura s klijetima-hvataima obratka i motorom grede J glavni ormari s PLC-om K vodilice guraa L - hvatai obratka (klijeta) + + 39

+ + + + + + +

Softver za raskraja ploa scm 'Sigma 65' - WINCUTGLAVNA STRANICA To je prva kontrolna stranica koja se pojavljuje pri ukljuenju ikonice WinCut softvera. Na ovoj stranici se nalaze glavne radne funkcije.

40

Upute Pritisnite funkcijsku tipku za opciju koju elite (ili pomaknite mi na ikonu (opciju) koju elite i kliknite)

Funkcije - komande

SEMI-AUTOMATIC MODE-omoguuje poluautomatski nain rada + + + + + + + + + +

Editing table -------- ureivaka tablica

Program koji e se izvoditi, upisan je u ovoj bijeloj tablici

Ova ikona u gornjem lijevom uglu tablice, uklanja sve vrijednosti (sve upisano) iz tablice U gornjoj tablici, stroj e prvo obrezati obradak na vrijednost 800 mm (YA), a zatim e odrezati tonu mjeru na 190 mm (YI).

41

Kada izvravanje programa krene, program se pojavljuje u tablici "Program running" (donja plava tablica), koja se na ekranu nalazi ispod gornje tablice. Tada se novi program za slijedee izvoenje, u gornjoj tablici ve moe unositi (ili se prethodni moe sauvati i ponovo izvesti) Program running table tablica izvravanja programa Ova plava tablica pokazuje program koji se trenutno izvrava na stroju

+ + + + + + + + + + + + + + + + +

42

CNC suare za drvo

43

CNC suara za drvo

('Incomac' Italija, sa softverom 'Socrates')

Radi se o potpuno automatiziranom sustavu u kojem nita nije preputeno sluaju, ak i operater bez iskustva moe bez potekoa voditi ciklus suenja. Postupci suenja, odnosno programi i rezultati, prikazuju se korak po korak i ostaju zabiljeeni na disketi ili tvrdom disku. Sve zabiljeene podatke raunalo pretvara u grafiki oblik. Za svaki ciklus raunalo izrauna teoretsko vrijeme trajanja. Pored svega navedenog, sustav je opremljen i sljedeim : - Analognim/digitalnim sueljem za povezivanje raunala s ureajima za suenje, do maksimalno 32 komore. - Sustavom za pojaavanje signala za prijenos podataka o vlanosti ravnoteja (ili o relativnoj vlanosti zraka), temperaturi i vlanosti drva do 6 toki mjerenja. - Sondama za odreivanje vlanosti ravnoteja EMC, ili alternativno, sondama za utvrivanje relativne vlanosti zraka RH, ili alternativno, psihrometrom sa suhom kuglom vlanom kuglom. - Sondama za odreivanje temperature. - Sondama za utvrivanje vlanosti drva. - Software -om s neogranienim mogunostima za pohranjivanje programa suenja u memoriji. - Mogunou odabira jezika po elji. Na koncu, sustav je opremljen i s 8 posebnih ulaza koji omoguavaju opcijsko mjerenje slijedeih veliina : + + + + + + + + + + + + + + + + + + +

44

SUARA (simboli unutar nje) Komora suare - prikazana sa svim svojim komponentama.

A) VENTILACIJA Brzina ventilatora je jednaka i konstantna i na prozoru ispred ventilatora pojavljuje se natpis: NORM (Normalno) u jednom prozoru, ON ili OFF u drugom.

B) VRATA (klapne) ZA SPUTANJE

45

+ + + + + CNC IROKO TRANE BRUSILICE

suelje softvera

ulazna strana stroja

shema naina rada

46

+ + + + + + + + + + CNC KORPUS PREE

Prea slui za brzo, precizno i lako spajanje svih korpusa od drvnih ploa ili masiva. Ima elini okvir to je idealno za dugotrajno kvalitetno i precizno sastavljanje. Optimalan tlak je mogue namjestiti na eljenu veliinu, pomou motora koje kotrolira inventer i PLC. Prea ima konusni zupasti prijenos, to omoguuje jednostavno poluautomatsko sastavljanje svih vrsta korpusa. + + + 47

+ + + CNC BUILICE PLOASTIH OBRADAKA

+ + + + + + + +

48

CNC EPARICE

49