SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

ANA JARDAS

INTERNET U POSLOVANJU

TD-A „MB KOVAČ“ D.O.O.

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2014.

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

INTERNET U POSLOVANJU

TD-A „MB KOVAČ“ D.O.O.

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Internet u poslovanju

Mentor: Dr. sc. Zvonko Čapko

Studentica: Ana Jardas

Smjer: Poduzetništvo

JMBAG: 0009022890

Rijeka, rujan 2014.

SADRŽAJ

1. UVOD .............................................................................................. 1

1.1. Problem i predmet istraživanja ............................................... 1

1.2. Svrha i ciljevi istraživanja .......................................................... 1

1.3. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze ................................... 2

1.4. Znanstvene metode ...................................................................... 2

1.5. Struktura rada ..................................................................... 2

2. INTERNET .................................................................................. 4

2.1. Definicija Interneta ...................................................................... 4

2.2. Povijesni razvoj Interneta .......................................................... 5

2.3. Funkcioniranje Interneta .......................................................... 8

2.4. Najčešći problemi korištenja Interneta ................................... 10

2.5. Koristi Interneta – usluge osnovnih Internet servisa ........... 11

2.5.1. Prijenos datoteka na daljinu (FTP) ................................... 11

2.5.2. Elektronička pošta .......................................................... 13

2.5.3. World Wide Web .......................................................... 16

2.5.4. Dostavna lista i diskusijska skupina ....................... 19

2.5.5. Chat, IP telefonija i Videokonferencija ....................... 21

2.5.6. Mobilni Internet .......................................................... 24

2.5.7. Društvene mreže .......................................................... 26

3. TD „MB KOVAČ“ D.O.O. .......................................................... 28

3.1. Opis TD-a „MB Kovač“ d.o.o. ............................................... 28

3.1.1. Osnovna djelatnost i ponuda TD-a ........................ 28

3.1.2. Kerrock – materijal s kojim TD posluje ........................ 30

3.2. Poslovni partneri i konkurencija TD-a „MB Kovač“ d.o.o. .. 32

4. PRIMJENA INTERNETA U POSLOVANJU TD-A

„MB KOVAČ“ D.O.O. .......................................................... 34

4.1. Elektronička pošta TD-a „MB Kovač“ d.o.o. ....................... 34

4.2. Web mjesto TD-a „MB Kovač“ d.o.o. ................................... 36

4.3. Mobilni Internet TD-a „MB Kovač“ d.o.o. ....................... 37

4.4. Zaštita i sigurnost ...................................................................... 38

5. MOGUĆNOSTI PRIMJENE INTERNETA U TD-U

„MB KOVAČ“ D.O.O. .......................................................... 39

5.1. FTP servis .................................................................................. 39

5.2. IP telefonija i video konferencija ............................................... 40

5.3. Marketing putem društvenih mreža ................................... 41

5.4. Ažuriranje službenog web mjesta TD-a „MB Kovač“ d.o.o. .... 42

6. ZAKLJUČAK .................................................................................. 44

LITERATURA .................................................................................. 46

POPIS SLIKA .................................................................................. 48

1

1. UVOD

1.1. Problem i predmet istraživanja

Pojava Interneta, pored problema nosi sa sobom i mnogo koristi za čovjeka. U

poslovnom djelu čovjekova života gotovo je nezamislivo poslovanje bez primjene

Interneta, dok se u privatnom djelu čovjeka osobni kontakti sve više zamjenjuju

virtualnim oblikom komunikacije putem Interneta. Slijedom navedenog pojavljuje se

problem istraživanja u ovom radu a odnosi se na prednosti pojave Interneta u

poslovnom svijetu čovjeka.

Iz problema proizlazi predmet istraživanja, odnosno zadatak ovog diplomskog rada koji

bi bio istražiti i utvrditi koristi li se i u kojoj mjeri Internet u poslovanju konkretnog

poduzeća, odnosno u trgovačkom društvu (u daljnjem tekstu TD) „MB Kovač“ d.o.o..

1.2. Svrha i ciljevi istraživanja

U skladu s problemom i predmetom istraživanja određeni su svrha i ciljevi ovog rada.

Svrha ovog rada je upoznati se s pojavom Interneta u poslovnoj i privatnoj sferi života

čovjeka.

Cilj je predstaviti nužnost i prednost primjene Interneta u poslovanju u vidu olakšanja i

poboljšanja kvalitete i kvantitete posla svih poslovnih subjekta te skrenuti pozornost na

nužnu potrebu za praćenjem napretka Internet tehnologije kako bi se visokotehnološki

noviteti mogli iskoristiti i za napretke u poslovanju.

U radu se daju odgovori na sljedeća pitanja:

1. Što je Internet, koje su mu prednosti i problemi?

2. Kako funkcionira Internet?

3. Što su Internet servisi?

4. Koje Internet servise koristi TD „MB Kovač“ d.o.o.?

5. koje su mogućnosti primjene Interneta za TD „MB Kovač“ d.o.o.?

2

1.3. Radna hipoteza

Imajući na umu problem, predmet, svrhu i ciljeve istraživanja moguće je postaviti

temeljnu radnu hipotezu, koja glasi:

Pojava Interneta i popratnih tehnologija poboljšava kvalitetu poslovanja te

pojednostavljuje određene procese u poslovanju TD-a „MB Kovač“ d.o.o., a također

zahtjeva i dinamičko praćenje napretka Internet tehnologija kako bi ih TD moglo

iskoristiti u svoju korist.

1.4. Znanstvene metode

Pri istraživanju i formuliranju rezultata istraživanja, sustavno proučavajući dostupnu

stručnu literaturu i materijale s Interneta u odgovarajućoj kombinaciji korištene su

sljedeće znanstvene metode: metoda analize i sinteze, induktivna i deduktivna metoda,

metoda kompilacije, deskripcije te komparativna metoda. Pri sakupljanju informacija za

potrebe ovog rada korištena je i metoda intervjuiranja.

1.5. Struktura rada

Rezultati istraživanja predočeni su u šest međusobno povezanih dijelova.

U prvom djelu, Uvodu, navedeni su problem, predmet, svrha i ciljevi istraživanja, radna

hipoteza, korištene znanstvene metode te je predočena struktura rada.

Naslov drugog djela rada je Internet. U tom djelu izložene su definicije, povijesni prikaz

i način funkcioniranje Interneta, a posebno je iznijeta definicija intraneta. Ovaj dio rada

također predočuje probleme i koristi koje nastaju korištenjem Interneta.

TD „MB Kovač“ d.o.o. naslov je trećeg djela rada, a u istom je iznijet opis TD-a kroz

opis osnovne djelatnosti, opis ponude TD-a te opis materijala s kojim TD posluje, a

posebno je iznijeta analiza poslovnih partnera i konkurencije TD-a.

3

Četvrti dio rada s naslovom Primjena Interneta u poslovanju TD-a „MB Kovač“ d.o.o.

pregled je rezultata analize korištenja Interneta u TD-u kroz prikaz primjera primjene u

poslovanju.

Peti dio, naslova Mogućnosti primjene Interneta u TD-u „MB kovač“d.o.o., prezentira

mogućnosti kojima bi se u budućnosti mogao bolje iskoristiti Internet te popratne

tehnologije u poslovanju TD-a.

U posljednjem djelu, Zaključku, dana je sinteza rezultata istraživanja kojima je

dokazivana postavljena radna hipoteza.

4

2. INTERNET

U ovom djelu diplomskog rada izložene su značajke Interneta od njegovog nastanka,

definiranja, organizacije do funkcioniranja. Posebno je obrađen pojam intraneta kao

zatvorenog tipa Interneta, kao i problemi koji se javljaju korištenjem bilo kojeg vida

računalnih mreža te koristi od istih. Današnja situacija Interneta je takva da je bez njega

život čovjeka gotovo nezamisliv. Ljudi uglavnom znaju što je Internet, znaju se koristi

njime i znaju njegove koristi, ali im je manje poznat njegov nastanak, organizacija,

princip rada, a o problemima koje on donosi uglavnom razmišljaju tek kad do njih dođe.

2.1. Definicija Interneta

Utipka li se u jednu od Internet tražilica (primjerice Google) pojam iz naslova

(„definicija interneta“) dobije se popis web-stranica koje daju objašnjenje traženog

pojma. Tako jedna od definicija kaže da je Internet „javno dostupna globalna paketna

podatkovna mreža koja povezuje računala i računalne mreže korištenjem istoimenog

protokola (internetski protokol = IP). To je „mreža svih mreža“ koja se sastoji od

milijuna kućnih, akademskih, poslovnih i vladinih mreža koje međusobno razmjenjuju

informacije i usluge kao što su elektronička pošte, chat i prijenos datoteka te povezane

stranice i dokumente World Wide Weba“ (http://hr.wikipedia.org/wiki/Internet,

pregledano dana 01.04.2014.).

Osim tehničke definicije Interneta u vidu mreže nad mrežama, postoji i definiranje

Interneta u sociološkom smislu koji kaže da je Internet ljudska zajednica koja koristi

mrežu za svoje potrebe, tako da „Internet, osim hardvera, čine i pojedinci koji takvu

globalnu mrežu primjenjuju za pristup do udaljenih podataka ili za korištenje usluga

nekog drugog računala u svijetu“ (http://www.angelfire.com/psy/olja/doc/internet.htm,

pregledano dana 01.04.2014.).

Panian definira Internet kao virtualnu stvarnost, odnosno kao multimedijsku, globalnu,

planetarnu mrežu koja je posljednji korak u osvajanju novih prostora ljudske slobode.

Objašnjavajući navedeno ukazuje da korištenjem Interneta uobičajena, klasična,

5

fizikalna mjerila i zakoni ne vrijede te da su na Internet (virtualnom) prostoru ustvari

čovjekove slobode (prividno) bezgranične. Prividi koje Internet stvara su gotovo

potpuni jer čovjek stvarno djeluje u nestvarnoj situaciji, interaktivno komunicira s

apstraktnim sugovornikom, plaća robu ili uslugu virtualnim novcem, kupuje robu koju

je vidio kao virtualnu, sudjeluje na konferenciji istodobno s ostalima koji su iz raznih

dijelova svijeta itd. (Panian, 2000, str. 8-9).

Slika 1. Slikoviti prikaz Interneta kao superprometnice

Izvor: PPT prezentacija Petre Buhin (preuzeta sa http://www.vebidoo.de/petra+buhin

dana 02.04.2014. )

Jedna od definicija govori da je Internet sastavni dio suvremenog čovjeka, da je to medij

koji je uveo značajne promjene na području komunikacije, zabave i trgovine, a neki

opisuju Internet kao informacijsku superprometnicu koja povezuje regionalna čvorišta, a

preko njih pojedinačne lokalne računalne mreže.

2.2. Povijesni razvoj Interneta

Kao početak nastanka današnjeg Interneta spominju se šezdesete godine prošlog stoljeća

i mreža ARPAnet. Ta prva računalna mreža na svijetu nastala je kada je američko

Ministarstvo obrane (Department of Defence - DoD) pokrenulo eksperimentalni projekt

s ciljem da se, spajanjem tadašnjih superračunala omogući stručnjacima i istraživačima

6

koji su radili u vojnoindustrijskom kompleksu SAD-a, dijeljenje i istovremeno

korištenje brojnih računalnih baza podataka sa različitih računala pozicioniranih na

različitim mjestima. Projekt je dodijeljen organizaciji Advanced Research Projects

Agency (ARPA), što bi u prijevodu značilo „Agencija za napredne istraživačke

projekte“. Prva četiri slova naziva mreže označavaju kraticu naziva organizacije za

provedbu projekta (ARPA), dok je kraj naziva asocijacija za računalnu mrežu (net).

(Petrić, 2002, str.4)

Sama mreža bila je zasnovana na tada novoj, a danas opće prihvaćenoj tehnologiji

paketnog prespajanja. Smatra se da je Internet nastao onog dana kada je Ministarstvo

obrane odlučilo svoj ARPAnet povezati s nekim drugim javnim mrežama, sveučilištima

i znanstvenim institucijama. Stvoren je protokol za prijenos podataka mrežom i nazvan

je IP-Internet Protokol. Pojam „Internet“ tada je predstavljao skraćenu riječ od riječi

internetworking (povezivanje mreža) i nije predstavljao naziv mreže. Značajno

razdoblje za razvoj Interneta dobile su osamdesete godine prošlog stoljeća kada nastaju

prve lokalne mreže te se zajedno s njima omogućava priključivanje mnogih novih

radnih stanica na ARPAnet. Te radne stanice su većinom koristile protokol IP za

komunikaciju s drugim računalima. Skupina protokola TCP/IP razvijala se tih godina, a

1983. godine prihvaćena je kao standardni komunikacijski protokol na ARPAnetu

(http://www.angelfire.com/psy/olja/doc/internet.htm, pregledano dana 01.04.2014.).

Navedeni protokoli još su uvijek u upotrebi, ali osim njih danas postoje i mnogi drugi

kojima se omogućava što jednostavnija i brža međusobna komunikacija između

milijuna računala iz svih krajeva svijeta.

Jedna od najznačajnijih mreža velikog razmjera osamdesetih godina bila je NSFnet

(National Science Foundation net) mreža agencije američke vlade koja se bavi

znanošću. Ta je mreža imala namjenu da nudi računalne usluge (složene matematičke

izračune) drugim korisnicima (obrazovnim ustanovama), a također joj se može pripisati

i početke organiziranja Internet-ove komunikacijske infrastrukture. U počecima je

NSFnet bio povezan s drugima preko postojećeg ARPAneta, ali je postojala prepreka

birokracije i administracije pa su se u NSF-u odlučili napraviti vlastitu mrežu, koristeći

7

ARPAnet IP tehnologiju za komuniciranje i to spajajući se zakupljenim telefonskim

linijama. Obzirom da su iznajmljene telefonske linije bile skupe, pojavio se problem

isplativosti postavljanja tisuće kilometara posebne telefonske linije do nekog

zamišljenog udaljenijeg centra mreže. Problem se je riješio tako da su stvorene

regionalne mreže u državama i po većim gradovima, koje su se međusobno povezivale

pa su i troškovi umrežavanja pali jer bi svaka od mreža bila povezana s njoj najbližom.

Na taj način bilo je moguće doći do bilo kojeg drugog udaljenijeg računala. ARPAnet

IP tehnologija predviđala je da druga računala moraju znati kako isporučiti neku poruku

na ispravno odredište. Mnoge druge mreže koje su tada postojale (na primjer DECnet i

Binet) nisu koristile IP protokol te su se spajale na mrežu posebnim hardversko -

softverskim rješenjima nazvanim gateway (pristupnici). Godine 1986. započeo je rad na

komercijalizaciji mreže. Odlučeno je da se sva vojna računala isključe u zasebnu

podmrežu (MILnet) jer je među vojnim krugovima zaključeno kako tendencija

umrežavanja sve većeg broja računala iz javnog i privatnog sektora može ugroziti

nacionalnu sigurnost zemlje, a već je tada bilo vidljivo da se stihijski razvitak mreže ne

može zaustaviti niti je moguće uspostaviti bilo kakvu ozbiljnu kontrolu. Zastarjeli i

spori ARPAnet sustav umrežavanja s vremenom je zamijenjen boljim, NSFnet-ovim.

Obzirom da su se na taj kompleksni sustav vrlo velikom brzinom priključivale i daljnje

mreže, naziv tog mrežnog konglomerata postaje Internet, s tim da u početku s NSFnet-

om kao kralježnicom (backbone - kralježnica mreže, struktura mreže na koju su spojeni

svi drugi dijelovi mreže). Od 1995. godine kada NSFnet odlazi u zaslužnu mirovinu

kralježnicom Interneta postaju sve do tada povezane mreže. Internet tako danas odlično

radi bez dva osnovna početna djela: ARPAneta i NSFneta.

(http://www.angelfire.com/psy/olja/doc/internet.htm, pregledano dana 01.04.2014.)

Internet nije nastao planski i namjenski, već na neki način spontano. Godine 1969.

ARPAnet je spajao samo četiri institucije, dok ih je 3 godine kasnije u mreži bilo oko

20. Broj računala priključenih na Internet eksplozivno je rastao, pa je tako 1984. godine

bilo preko 1.000 spojenih računala, 1987. godine 10.000 računala, 1989. godine

100.000 računala, a od 1992. godine pa dalje može se govoriti o milijunskim brojkama

povezanih računala. (Čapko, 2009, str. 3)

8

Ideja da se Internet uvede u RH nastala je 1991. godine kada je Ministarstvo znanosti i

tehnologije pokrenulo projekt CARNet koji je predstavljao početak rada Hrvatske

akademske i istraživačke mreže, nazvane prema nazivu projekta i prema prijevodu

naziva na engleski (CARNet – Croatian Academic Research Network). CARNet je

dakle bio prvi poslužitelj Internetskih usluga (ISP-Internet Service Provider) u

Hrvatskoj. Godine 1993. međunarodna organizacija IANA (Internet Assigned Number

Authority) dodijelila je CARNetu administraciju nad vršnom domenom „.hr“, što bi

značilo administraciju Internet zajednice u RH, odnosno sve što se nalazi iza Internet

adresa koje završavaju s „.hr“ označavalo bi resurse na Internetu smještene u RH.

Godine 1995. Vlada RH svojom Uredbom osniva ustanovu CARnet sa svrhom

pospješivanja napretka, kako pojedinca tako i društva u cjelini pomoću novih

informacijskih tehnologija pa se tako CARNet-ove aktivnosti mogu podijeliti u tri

područja: pružanje Internet usluga, poticanje razvoja informacijskog društva i

obrazovanje za novo doba. (http://www.carnet.hr/o_carnetu/o_nama/povijest_carneta,

pregledano dana 02.04.2014.)

Korisnici Interneta danas nisu samo znanstvenici, stručnjaci ili obični poslovni ljudi,

već se njime koriste i sve mlađa djeca pa i sve starije osobe. Pristup Internetu nije

ograničen samo na poslovne prostore već se na njega pristupa na bilo kojem mjestu,

dovoljno je u jednoj ruci imati uređaj, primjerice tzv. „pametni telefon“ i biti bilo gdje

na svijetu. To bi značilo da je Internet sa svim svojim prednostima i problemima kao

virtualni prostor danas postao jedna nova dimenzija čovjekova života.

2.3. Funkcioniranje Interneta

„Osnovna filozofija funkcioniranja Interneta odražava se u njegovoj tzv. klijentsko-

poslužiteljskoj arhitekturi (eng. Client - Server Architecture)“ (Panian, 2000, str. 20).

Ova tvrdnja može se pojednostavljeno objasniti ako se pogleda odnos jednoga para

komunikacijskih subjekata. Jedan subjekt uvijek nešto treba i traži, a drugi mu to može i

hoće pružiti. Onaj koji traži naziva se klijentom, a onaj koji nastoji zadovoljiti njegovu

potražnju naziva se poslužitelj. U svakoj računalnoj mreži postoji klijent i poslužitelj.

Klijenta predstavlja svako računalo koje koristi uslugu poslužitelja, a poslužitelja

9

predstavlja svako računalo koje pruža neku vrstu usluge ili nudi neke svoje resurse na

korištenje (primjerice ispis na priključenom pisaču ili korištenje podataka s tvrdog

diska). Jedno računalo može biti ili klijent ili poslužitelj, zatim i jedno i drugo ili ništa

od toga. Nadalje, klijent zapravo ne mora znati tko mu pruža uslugu, a davatelj usluge

ne mora znati kome je daje. Mrežna infrastruktura Interneta podupire uspostavljanje

veze između klijenata i poslužitelja ma gdje se oni nalazili.

Klijent koji želi Internetom nešto pretražiti može biti fizička ili pravna osoba, a

njegovim zahtjevima udovoljavaju davatelji internetskih usluga odnosno, ISP (Internet

Service Provider). ISP svojim korisnicima prodaju mjesečne usluge povezivanja s

Internetom, a osim te usluge, ponekad također daju i uslugu korištenja elektroničke

pošte i/ili određenu količinu prostora na njihovom poslužitelju da korisnik napravi svoju

internetsku stranicu. Hrvatska ima komercijalne i akademske ISP tvrtke. „Svi hrvatski

ISP-ovi, osim CARNeta, su komercijalni. CARnet omogućuje besplatno spajanje na

Internet u akademske, edukacijske i istraživačke svrhe učenicima, studentima i

akademskim krugovima. Neki od hrvatskih ISP-ova su B.Net, CARNet, T-Com, Iskon,

Vodatel, VIPnet, Globalnet i H1 Telekom“ (http://hr.wikipedia.org/wiki/Internet,

pregledano dana 03.04.2014.).

Zbog spontanosti nastanka Interneta i njegovog daljnjeg razvitka naizgled djeluje da

Internetom nitko ne upravlja, da on nema središnjeg i svemoćnog autoriteta, odnosno da

nema konkretnog vlasnika, kao i da nitko u potpunosti ne plaća troškove Interneta.

Postavlja se pitanje kako onda funkcionira Internet, a odgovori su ujedno i komplicirani

i jednostavni.

„Internet zapravo čini zbirka tisuća pojedinačnih mreža i organizacija, od kojih svaka

radi i financira se samostalno. Svaka mreža surađuje s drugim mrežama na

usmjeravanju internetskog prometa, kako bi mogle međusobno razmjenjivati

informacije. Cjelina tih mreža i organizacija čini povezani svijet Interneta“ (Petrić,

2002, str.4).

10

Pojedinačne lokalne mreže (vlasništva privatnih tvrtki, sveučilišta ili vladinih ustanova

ISP, CARNet i dr.) financiraju se zasebno na različite načine kao što su naknade od

korisnika, podrške tvrtki, porezi i dotacije. U određenim zemljopisnim regijama kako bi

Internet bolje funkcionirao lokalne mreže se udružuju u konzorcije koji se nazivaju

regionalne mreže. „Regionalne i lokalne mreže povezuju se raznim zakupljenim

linijama. Zakupljene linije koje povezuju mreže mogu biti obične telefonske linije ili

složene poput optičkog kabela s mikrovalnim vezama i satelitskim prijenosom“ (Gralla,

2004, str. 7).

2.4. Najčešći problemi korištenja Interneta

Svaka nova tehnologija, osim što donosi napredak i razne koristi podložna je i mogućim

zlouporabama. Zbog eksplozivnog rasta korisnika Interneta, kao i zbog rasta vrsta

usluga i servisa koje Internet pruža nije moguće nadzirati i pratiti sve događaje, pa tako

nije moguće niti obuhvatiti sve probleme koji se javljaju korištenjem Interneta niti ih je

moguće u potpunosti predvidjeti.

U ovom poglavlju izneseni su najčešći problemi koji se javljaju (Čapko, 2009, str. 11):

1. Sigurnost rada na Internetu – korištenjem Interneta može doći do raznih

opasnosti koje mogu prouzročiti nestabilnost, prestanak rada ili bilo koju drugu

štetu na softveru ili hardveru računala.

2. Zaštita autorskih prava – putem Interneta moguće je besplatno kopiranje i

korištenje tuđih djela, a isto je teško zaustaviti i spriječiti.

3. Ostvarivanje ravnoteže između slobode govora i njene zlouporabe – putem

Interneta moguće je objavljivati različite pornografske, rasističke i slične

dokumente, međutim i kada bi se uvela cenzura ostaje problem njene

zlouporabe.

4. Zaštita protiv kriminalaca i terorista – Internet omogućava komunikaciju između

raznih grupa kriminalaca i terorista, kao i vršenje terorističkih akcija

(preusmjeravanje komercijalnih letova, neovlašteno prebacivanje velikih

količina novaca, prekid opskrbe vodom, plinom...).

11

5. Preopterećenje mreže – Internet ima svoja ograničenja u vidu kapaciteta, a kako

broj korisnika raste, rastu i njihove potrebe za cirkuliranjem sve većeg

podatkovnog prometa.

6. i drugi problemi.

S obzirom na pojavu i konzistentnost navedenih problema postoje i načini rješenja i

otklona istih, ali najdjelotvornija rješenja idu u smjeru prevencije i adekvatne zaštite od

ugroza, kako do istih ne bi niti došlo.

2.5. Koristi Interneta – usluge osnovnih Internet servisa

U ovom djelu diplomskog rada date su definicije osnovnih Internet servisa, odnosno

prikazane su koristi i prednosti koje nudi Internet pružajući usluge tih servisa svojim

korisnicima raznih profila. Internet servisa danas ima jako puno, a u ovom poglavlju biti

će riječi o onim koji se najčešće koriste.

2.5.1. Prijenos datoteka na daljinu (FTP)

„Daljinski prijenos podataka servis je koji je nastao od ideje o daljinskoj razmjeni

podataka između američkih vojnoindustrijskih kompleksa, koja je i potaknula razvoj

Interneta. Za daljinski prijenos raznih vrsta datoteka najčešće se koristi FTP protokol

(engl. File Transfer Protocol).“

(https://loomen.carnet.hr/mod/book/view.php?id=116201&chapterid=26722 pregledano

dana 15.04.2014.)

Protokolom FTP omogućava se preuzimanje datoteka s FTP poslužitelja, zatim uvid u

popis datoteka u pojedinoj mapi, postavljenje (podizanje) datoteka na poslužitelj,

brisanje, premještanje ili izmjenu datoteka i to kao da se datoteke nalaze na našem

vlastitom računalu. Dakle, uz pomoć FTP Internet protokola moguća je razmjena

podataka između dva računala i to po principu client/server tehnologije. Podaci su

postavljeni na FTP poslužitelje (servere) s kojima komuniciraju FTP clienti (programi

koji omogućuju spajanje na FTP poslužitelj) na način da se spoje na FTP poslužitelj,

12

nakon čega se omogućava pregledavanje i traženje datoteka, njihov prijenos kopije na

vlastito računalo (tzv. „skidanje“- downloading) ili postavljanje datoteke sa vlastitog

računala na poslužitelj (tzv. „podizanje“- uploading).

Na Internetu se nalaze FTP poslužitelji koji korisnicima stavljaju na raspolaganje

datoteke kroz FTP, a mogu biti dostupni svima ili samo određenim korisnicima. Tako

imamo dvije vrste poslužitelja (http://web.vip.hr/nvareski.vip/diplomski/ftp.htm,

pregledano dana 15.04.2014.):

1. Anonimni. Većina poslužitelja su anonimni, što znači da dopuštaju kopiranje

datoteka svakom korisniku Interneta. Najčešće se može samo „uzimati“ datoteke

sa poslužitelja, a ne i stavljati svoje datoteke, a na taj način se osigurava

sigurnost cijelog sustava.

2. Autorizirani. Za pristup ovakvim poslužiteljima, potrebni su korisničko ime i

lozinka. Ovakve poslužitelje, najčešće, održavaju velike firme kako bi zaposleni

mogli razmjenjivati datoteke vezane uz posao dok su negdje na putu ili u neku

drugu svrhu.

FTP poslužitelju se, iz Windows okruženja, pristupa na dva načina

(http://web.vip.hr/nvareski.vip/diplomski/ftp.htm, pregledano dana 15.04.2014.):

1. uz pomoć FTP clienta (FTP programa) koji korisniku omogućuju direktno

spajanje na FTP poslužitelje. Takav program je primjerice FTP Explorer.

2. iz samog WWW preglednika, primjerice Internet Explorer-a (u kojem je ugrađen

program za daljinski prijenos podataka)i to na način da se u adresnu traku

preglednika upiše adresa poslužitelja. Postoji razlika između poslužitelja s web

sučeljem (npr. http://www.carnet.hr/FTP) i onog koji nema web sučelje (npr.

ftp.carnet.hr). Kod FTP poslužitelja s web sučeljem jednostavnije se dođe do

željenih datoteka jer se do istih dolazi preko web dokumenata s

hiperpoveznicama na kojima je detaljniji opis FTP poslužitelja i sadržaja koji

nudi.

Daljinski prijenos podataka može se koristiti za prijenos programa s udaljenih računala

te nadogradnje programa (tzv. „update“ inačice), zatim za prijenos multimedijskih

13

dokumenata (slike, video zapisa, zvuka), za razne vrste tekstualnih datoteka

(publikacije, elektronički zapisi, knjige i upute,...), odnosno sve ono što se može

pripisati obliku datoteke. Ovim se servisom mogu prenijeti podaci (datoteke) većeg

sadržaja, što je korisno za poduzeća jer se podaci na FTP poslužitelju mogu

neograničeno puta jednostavno prenijeti na računalo zaposlenika kojemu trebaju u radu,

a da se ne zaguši mreža šaljući te podatke drugim servisima, primjerice e-poštom.

„Opasnosti pri korištenju servisa daljinskog prijenosa datoteka proizlaze iz toga što se

na taj način uz očekivani sadržaj s nekog udaljenog računala mogu preuzeti i računalni

virusi, odnosno „podmetnuti“ programi koji „napadaju“ i „inficiraju“ računalo na koje

se prenosi datoteka s nekog drugog računala“ (Panian, 2000, str. 26). Slijedom

navedenog najsigurnije je preuzimati podatke s provjerenih, autoriziranih FTP

poslužitelja.

2.5.2. Elektronička pošta

Elektronička pošta (e-pošta ili e-mail) je servis koji omogućuje brzu i jednostavnu

razmjenu elektroničkih tekstualnih poruka putem komunikacijskih mreža,najčešće

Interneta.

Stvaranje elektroničkih poruka, slanje, primanje i čitanje poruka funkcionira na sljedeći

način: Pošiljatelj poruke (korisnik A) na svom računalu pomoću programa (tzv. klijeti e-

pošte, npr. Microsoft Outlook) stvara poruku koju šalje primatelju. Prilikom slanja

poruka prvo ide u e-poštanski sandučić računala poslužitelja mreže ili računalu

davatelja Internet usluga - ISP (server A), nakon čega ta računala šalju poruke kroz

Internet do e-poštanskog sandučića (mailbox-a) primatelja koji se nalazi na poslužitelju

mreže primatelja (server B), a kada on uključi svoje računalo i aktivira svoj program za

rad s e-poštom ta će se poruka prebaciti u njegovo računalo i on (primatelj - korisnik B)

će ju moći pročitati (Čapko, 2009, str. 4).

14

Slika 2. Prikaz funkcioniranja servisa e-pošte

Izvor: preuzeto sa http://web.vip.hr/nvareski.vip/diplomski/email.htm dana 16.04.2014.

E-pošta je zbog prednosti koje pruža gotovo u potpunosti zamijenila klasičnu poštu. U

poslovnom svijetu isplativost korištenja e-pošte vidljiva je u vidu brzine i jednostavnosti

slanja, kao i u smanjenju troškova. Ovim servisom istu poruku može se poslati većem

broju ljudi, dobivene poruke mogu se proslijediti na druge adrese (korištenjem opcije

Proslijedi-Forward) ili se može automatski odgovoriti pošiljatelju (korištenjem opcije

Odgovori-Reply). Uz tekstualnu poruku e-poštom se može priložiti i druge tekstualne

datoteke, zatim slike, zvuk, video i njihove kombinacije (korištenjem opcije Privitak-

Attachment). Velika prednost e-pošte je i ta što primatelj ne mora biti uz svoje računalo

u trenutku slanja pošte, već ju može pročitati kad može i hoće.

Negativna stavka ovog servisa je da korisnik može primiti neželjene poruke, tzv. Spam

(junk mail), koje mu zatrpavaju e-sandučić. „Pod spamom obično podrazumijevamo

poruke marketinškog karaktera, gdje nepoznati pošiljatelj nudi svoje usluge. Nažalost,

velik broj takovih poruka nije samo "gnjavaža" za primateljev sandučić nego je i

potencijalna opasnost, jer poruka može biti zaražena virusom, spyware-om ili nekim

drugim malicioznim kodom, te je najbolje takve poruke pokušati

spriječiti programima koji štite od spama. Ako ipak uspiju pronaći put do računala,

preporuka je da ih se trajno obriše bez otvaranja“ (http://hr.wikipedia.org/wiki/Spam,

pregledano dana 16.04.2014.).

15

Poruke e-pošte mogu se razmjenjivati s bilo kime u svijetu tko ima „e-mail adresu“.

Račun e-pošte (e-mail account) korisnici imaju na serveru ISP tvrtke (npr. HT d.d.,

ISKON INTERNET d.d., VIPnet d.o.o. i drugi), na serveru vlastite tvrtke (tvrtke koje

unutar svog intraneta pružaju i servis e-pošte), a također postoje i mnogi besplatni

servisi e-pošte na kojima se mogu otvoriti vlastiti računi e-pošte. Korisničke adrese e-

pošte sastoje se od sljedećih dijelova: korisničkoime@organizacija.područje

Primjeri:

- ajardas@mup.rh - ajardas predstavlja korisničko ime, @ označava veznik „na“

ili „pri“, a mup.rh predstavlja domenu na kojoj se nalazi račun e-pošte korisnika.

Dakle, mail adresa korisnika ajardas nalazi se na domeni mup.rh, što bi značilo

da ajardas ima mail adresu na Web portalu MUP-a, jer je domena mup.rh

registrirana za MUP

- anapatrik@yahoo.com - mail adresa korisnika anapatrik nalazi se na domeni

„yahoo.com“ (domena „.com“ predstavlja komercijalnu organizaciju), odnosno

ima otvoren besplatni račun e-pošte na web portalu komercijalne tvrtke Yahoo!.

Većina ljudi ima otvoren račun e-pošte na nekom web mailu (Web-based-e-mail),

odnosno na besplatnom Internet servisu. Da bi se otvorio jedan takav račun potrebno je

doći na stranice pružatelja usluge web maila i ispuniti nekoliko e-obrazaca sa osobnim

podacima (koji ne moraju biti istiniti), izabrati korisničko ime i postaviti vlastitu lozinku

te slijediti daljnje upute na njihovim Internet stranicama. Koristi takvih servisa, osim što

su besplatni, su ti da korisniku nisu potrebni dodatni softveri jer sve funkcionira preko

Internet preglednika, što bi značilo da korisniku ne mora biti dostupno njegovo računalo

da koristi uslugu takve e-pošte, već može pristupiti svojem e-poštanskom sandučiću

web maila s bilo kojeg mjesta u svijetu ako ima računalo povezano na Internet. Poruke

na web mailu ne trebaju se prenositi i čuvati na korisničkom računalu već mogu ostati

pohranjene samo na poslužiteljima pružane usluge. Najpopularniji pružatelji usluga web

maila su Gmail, Yahoo! Mail, Hotmail i drugi.

16

2.5.3. World Wide Web

World Wide Web (WWW, W3 ili The Web) predstavlja najzanimljiviji i najiskorišteniji

servis na Internetu jer zapravo u sebi sadrži nekoliko Internet servisa (e-poštu-putem

besplatnih web maila, FTP- zbog sposobnosti WWW programa za prijenos datoteka,

Chat –uz pomoć tzv. Chat soba integriranih u Web stranice i tako dalje). Sadržaj na

WWW poslužiteljima (Web serverima) nezaustavno raste. Na stranicama servisa WWW

moguće je pronaći skoro sve – od kupovine proizvoda, tehničke potpore, savjeta,

znanstvenih radova, reklama, cjenika, ovisno o namijeni stranica i kreativnosti njihovog

stvaraoca. Zbog svega toga mnogi korisnici World Wide Web servis poistovjećuju s

Internetom, tako da kad kažu Internet misle na WWW Internet servis. Također pojam

„surfanje Internetom“ značio bi ustvari pregledavanje stranica WWW.„Prve dvije riječi

'World Wide' označavaju svjetsku rasprostranjenost, a posljednja riječ „Web“ označava

mrežu u ovom kontekstu računalnu“ (http://www.informatika.buzdo.com/s914-internet-

servisi-usluge.htm, pregledano dana 16.04.2014.).

Jedna definicija WWW opisuje WWW kao „globalna informacijska infrastruktura koja

omogućuje stvaranje, manipulaciju, organizaciju i pretraživanje multimedijskih

dokumenata. Može ga se smatrati i gigantskom knjižnicom multimedijskih

dokumenata“ (Čapko, 2009, str. 5).

Da bi korisnik mogao pregledavati Web stranice i multimedijske sadržaje vezane uz njih

potreban mu je grafički program, odnosno Internetski preglednik (Web Browser).

Internetski preglednik (npr. Internet Explorer, FireFox, Mozilla, Google Chrome,

Opera, Safari...) je interpreter, što bi značilo da on ustvari prevodi Web stranice, koje su

pisane u kodu te ih interpretira na način da na korisnikovu računalu budu ispisane tako

da ih on razumije (http://hr.wikipedia.org/wiki/Internetski_preglednik, pregledano dana

16.04.2014.).

Kako na Internetu postoji veliki broj Web stranica te njihov broj s vremenom raste, za

jednostavniju i bržu pretragu istih i pronalazak one koja nekom korisniku Interneta treba

postoje razne Web tražilice (search engine), a predstavljaju jedan softverski sustav koji

17

analizira naslove Web stranica i prati informacije koje se u njima nalaze. Dovoljno je da

se korisnik prespoji na Web stranicu jedne takve tražilice i u odgovarajuće polje upisaše

upit te pričeka. Nakon nekog vremena, u kojem program tražilice pretražuje “cijeli

Internet", na ekranu se prikaže lista rezultata prikazanih u obliku hiperlinkovana

stranice koje odgovaraju upitu korisnika. Jednim klikom na hiperlink i željena stranica

će se prikazati. Najpoznatije svjetske Internet tražilice su: Google, Yahoo (AllThe Web,

AltaVista), Lycos. Google Internet stranica najviše je korištena iz razloga jer pruža

napredno pretraživanje na način da se mogu pretraživati Internet stranice samo na

određenom jeziku, iz određene zemlje, objavljene u određenom vremenskom periodu

kao i druge specifikacije pretraživanja.

Prva Hrvatska WWW tražilica, CROSS (CROatia Search Service) omogućavala je

pretraživanje WWW stranica u „.hr“ vršnoj Internet domeni i danas više nije u funkciji,

ali za snalaženje na „hr“ Internetu preporuča WWW katalog WWW.HR, kao i druge

svjetske gore nabrojane Internet tražilice. (http://cross.carnet.hr/, pregledano dana

16.04.2014.)

Funkcioniranje WWW servisa izvodi se pomoću HTTP (HiperText Transfer Protcol)

protokola koji je zaslužan za komunikaciju između Internet poslužitelja i računala

korisnika. Internet poslužitelj (web server) je računalo na kojem su pohranjene Web

stranice (Web pages), odnosno Web mjesta (Web site - skup Web stranica vezanih u

jednu temu). „Početna stranica Web mjesta (Home page) naslovna je stranica koja pruža

informacije o sadržaju Web mjesta te omogućuje prijelaz na željene dijelove Web

mjesta“ (Čapko, 2009, str. 5).

Izrada Web stranica je s vremenom postala prava umjetnička disciplina. Princip izrade

Web stranice zasniva se na upotrebi hiperteksta, odnosno hipermedijskih dokumenata.

„Hipertekstualni dokumenti su skupovi informacija izraženi u tekstualnom obliku čiji su

dijelovi logički povezani s dijelovima nekih drugih takvih dokumenata pohranjenih u

memoriji istog ili nekog drugog umreženog računala“ (Panian, 2002, str. 33).

Hipermedijski dokument isto je što i hipertekstualni, samo što osim tekstualnog oblika

skupovi informacija mogu biti iskazani i u grafičkom, video i/ili zvučnom obliku. Web

18

stranice sastavljane su od navedenih dokumenata, što bi značilo da se sa jedne web

stranice može izravno prijeći na neku drugu Web stranicu neovisno na kojoj se

zemljopisnoj lokaciji nalazi. Prijelaz se izvodi aktiviranjem hiperpoveznice (Hyperlink

ili samo link) koja je na Web stranici vidljivo označena, a može biti jedno slovo, više

slova nekog teksta, grafika, animacija, dijelovi neke slike, E-mail adrese i tako dalje.

Web-stranice pišu se na HTML (Hypertext Markup Language) jeziku koji omogućuje

korištenje hiperpoveznica.

Slika 3. Povezivanje hipermedijskih dokumenata

Izvor: Panian, 2000, str. 34

Web stranice nekog Web mjesta nemaju specifičan redoslijed ili hijerarhiju

obuhvaćenih informacija, već omogućuju proizvoljno povezivanje kao i višestruke

odnose stranica. To bi značilo da se sa jedne Web stranice može doći na više drugih kao

i da se sa više Web stranica može doći na istu Web stranicu.

19

Kada se netko odluči izraditi Web stranice kako bi Internetom ponudio neke informacije

potreban mu je memorijski prostor, koji je u osnovi moguće dobiti na tri načina (Panian,

2000, str. 43):

1. Od davatelja internetskih usluga (ISP-a), koji može besplatno ili uz naplatu

osigurati memorijski prostor na svom poslužitelju namijenjenom za tu svrhu,

kao i potrebne alate za kreiranje i funkcioniranje Web mjesta.

2. Od poduzeća nuditelja prisutnosti na Webu (Web Presence Provider, WPP), koje

se specijaliziralo za nuđenje usluga kreiranja, vođenja i održavanja Web mjesta.

Usluga prisutnosti ili udomljavanja Web sadržaja na web server zove se i usluga

Web hostinga. Postoje razna poduzeća pružatelji usluga udomljavanja po

cijelom svijetu, kao na primjer iPage, Network Solutions, Just Host itd. Stvarna

veza između vlasnika Web stranica i Pružatelja hostinga uspostavlja se ustvari

preko davatelja internetskih usluga (ISP-a).

3. Postavljanje Web mjesta na vlastitom Web poslužitelju, koje ima veće

memorijske i procesne kapacitete te je povezan na Internet bržim

komunikacijskim linijama.

2.5.4. Dostavna lista i diskusijska skupina

Dostavna lista (distribucijska lista, mailing list) je Internet servis u kojem korisnici

komuniciraju putem e-maila. Sudjelovanje u listi sastoji se od slanja poruke na

administrativnu adresu liste, čime se istodobno ostvaruje komunikacija više korisnika.

Poruke koje neki korisnik pošalje na adresu liste automatski se dostavljaju

(distribuiraju) svim korisnicima liste. „Poslužitelj dostavnih lista (Mailing list server)

zadužen je za prosljeđivanje sadržaja što pristižu u taj elektronički poštanski

pretinac“(Panian, 2000, str. 45).

Lista se odnosi na neku temu koja zanima pojedinca. Ukoliko pojedinac želi biti

korisnikom liste pošalje zahtjev sa željom za učlanjenje, a administrator liste ga treba

prihvatiti. Problem liste javlja se u slučaju kada dolazi do pretrpavanja poštanskih

sandučića učesnika liste s velikim brojem elektroničkih poruka, koje ne moraju biti

poželjne. Ipak, zanimljivost ovoga servisa je u tome što pošiljatelj uopće ne zna kome

20

će se sve ove poruke poslati, pa se može zaključiti da taj Internet servis ustvari može

biti „sredstvom za učinkovito prikupljanje informacija iz mnogobrojnih izvora i

odašiljanje vlastitih poruka na veliki broj odredišta“(Panian, 2000, str. 46).

Diskusijska skupina (Disscusion Groups, Newsgroups, Use Net, forum) je Internet

servis koji omogućuje odvijanje rasprave skupine ljudi o temama od zajedničkog

interesa u svim zamislivim i pojedincu nezamislivim područjima ljudskog interesa.

Poruke članovima skupine šalju se elektroničnom poštom te se nalaze na nekoj vrsti

"elektronične ploče" (engl. blackboard) na kojoj ih svatko zainteresiran može pročitati

(Čapko, 2009, str. 4).

Pojedinac može postati korisnikom proizvoljnog broja postojećih diskusijskih skupina s

temama koje su mu najzanimljivije. Mnogi korisnici postavljaju svoje, ponekad i

privremene diskusijske skupine s točno određenim ciljem da dobiju raspravu na tu temu.

Temu koju mogu postaviti može biti iznošenje neke ideje, znanja i iskustva,

postavljanje upita o pojmu, osobi, događaju, problemu ili bilo čemu drugome. Tu se

može javiti problem zlouporabe servisa pisanjem neistina i glasina, a također i

pretrpavanje rasprave beznačajnim porukama (tzv. „spamanje“). Zato postoje

moderirane i nemoderirane diskusijske skupine. Kod moderiranih skupina postoji

moderator (sudionik u skupini), koji odlučuje hoće li se poruka poslana skupini

distribuirati sudionicima.

„Internetski forum je usluga na Internetu koja omogućava razmjenu mišljenja među

sudionicima uporabom web preglednika. Sve poruke koje korisnik napiše i pošalje na

forum vidljive su svim ostalim sudionicima foruma. To nalikuje na oglasnu ploču (engl.

Messageboard) na kojoj sudionici ostavljaju poruke. U načelu poruke na forumu mogu

ostavljati i čitati sudionici Interneta bez ograničenja. Sudionici su najčešće anonimni jer

se pri slanju poruke na forum ne mora navesti pravi identitet, već proizvoljni nadimak

(nickname)“(http://hr.wikipedia.org/wiki/Internetski_forum, pregledano dana

19.04.2014.).

21

Razlika između foruma (diskusijskih skupina) i dostavnih lista je u tome što liste

automatski šalju nove poruke pretplatnicima, dok je kod foruma potrebno samostalno

posjetiti tu stranicu te pročitati poruku. Međutim oba servisa pružaju najučinkovitiji

način da se sa velikim brojem sugovornika razmjenjuju informacije o interesnim

temama i na taj način dođe do korisnih saznanja ili se samo lijepo zabavi.

2.5.5. Chat, IP telefonija i Videokonferencija

Chat, IP telefonija i Videokonferencija su različiti Internet servisi kojima je zajednička

karakteristika razgovaranje putem Interneta u realnom vremenu (real-time), dakle radi

se o izravnoj komunikaciji između sugovornika.

Chat (čavrljanje, brbljanje) je servis koji se razvio iz elektroničke pošte, a pruža usluge

razgovora među sugovornicima u realnom vremenu i to putem poruka. Riječ je o

razgovoru koji se vrši preko tipkovnice i monitora na način da se otipka ono što se želi

reći, zatim se to ispiše na ekranu, kao i ostali tekstovi, odnosno odgovori drugih

sudionika chat razgovora i tako do prekida chat veze.

„Chat se ponekad poistovjećuje sa IRC-om (Internet Relay Chat), dakle po protokolu

(koji gotovo svi chat programi koriste) za izravno komuniciranje. Međutim, pojavljuje

se sve više softvera koji koristi neke nove protokole tako da se sve više govori o

chatanju nego o ircanju“ (http://web.vip.hr/nvareski.vip/diplomski/chat.htm, pregledano

dana 19.04.2014.).

S obzirom na broj sudionika u chat razgovoru chat razgovor se može vršiti skupno i

privatno. U skupnom IRC poslužitelj okuplja prijavljene korisnike u brbljaonicu (Chat

Room) u kojoj veći broj ljudi istovremeno razgovara preko tipkovnice, dok se privatni

chat uglavnom događa kada dvoje korisnika chata odluče nastaviti razgovarati

diskretno, neometano od drugih (Panian, 2000, str. 48).

22

Chat servise možemo podijeliti na (http://hr.wikipedia.org/wiki/Chat, pregledano dana

19.04.2014.):

1. Chat sobe na web stranicama. Na takvim chat-ovima korisnici se trebaju prvo

registrirati i odabrati nadimak (nickname) koji može, a i ne mora otkrivati njihov

identitet, nakon čega mogu započeti s chat razgovorom. Poznatije chat sobe na

web stranicama u Hrvatskoj su: Chat.hr, Net.hr, T-com.hr, Index.hr itd.

2. Chat programi (programi za brzo internetsko dopisivanje – „instant messaging“

programi). Oni se pokreću na korisnikovom računalu te se potom spajaju na

mrežu. Primjer takvih programa je AOL Instant Messenger, Windows Live

Messenger,Skype, ICQ, Jabber, Yahoo! Messenger, Facebook itd. Navedenim

programima osim što se može komunicirati u pismenoj (chat) formi njima se

može služiti i u svrhu govorne, odnosno video komunikacije.

Koristeći IRC protokol može se razgovarati s bilo kim, tko je trenutno priključen (on

line) na IRC poslužitelj i tko želi razgovarati. Chat se vrlo često svodi na neobavezni

razgovor s istomišljenicima, ali također tom uslugom može doći do nekih novih

saznanja i informacija. S obzirom na zajamčenu anonimnost u ovom Internet servisu

korisnici postaju otvoreniji, slobodniji i hrabriji nego u izravnim osobnim kontaktima, a

zbog toga su najveći korisnici ovog servisa mladi koji traže svoju emocionalnu

upotpunjenost. Prednost anonimnosti sa sobom nosi i probleme. Anonimnost ostavlja

prostor za pedofile te druge zlonamjerne korisnike koji prevarama dolaze do neke

koristi na štetu drugih.

Internet telefonija je servis koji pruža usluge razgovora među sugovornicima u realnom

vremenu i to putem govora (glasa, zvuka).Internet telefonija još se naziva i IP telefonija,

Broadband telefonija, kao i VoIP (Voice over Internet Protokol), a predstavlja „ime za

komunikacijsku tehnologiju koja omogućava prijenos zvučne komunikacije preko

internetske mreže. Tehnologija je postala popularna razvojem širokopojasnog interneta,

jer u većini slučajeva omogućava besplatno telefoniranje s računala na računalo te

jeftinije telefoniranje s računala na mobitele i fiksnu liniju“

(http://hr.wikipedia.org/wiki/VoIP, pregledano dana 19.04. 2014.).

23

Za korištenje IP telefonije potrebna je posebna programska podrška kao i dodatna

oprema za računalo (mikrofon i zvučnici). Postoje programska rješenja (aplikacije) koja

se direktno instaliraju na računalo i sa dovoljno brzom vezom omogućuju IP

telefoniranje. Na tržištu postoji veliki broj aplikacija specificiranih za IP telefoniju, kao

što su primjerice Cool Talk, Net Meeting i Skype. Neke aplikacije dobiju se direktno s

Internet preglednicima, neke su aplikacije besplatne (freeware), a za neke se mora i

platiti. Ideja IP telefonije nije obuhvaćala sudjelovanja operatera (ISP-a), međutim oni

su ponudili i neka svoja rješenja koja naplaćuju.

(http://web.zpr.fer.hr/ergonomija/2005/malenica/zakljucak.htm, pregledano dana

19.04.2014.).

Kvaliteta razgovora putem IP telefonije uglavnom ovisi o kvaliteti signala na strani

sugovornika, odnosno ovisi o Internetskoj infrastrukturi zemlje u kojoj se on nalazi.

Ukoliko je infrastrukturalna podrška dobra te je dobar signal korisnici IP telefonije u

pravilu ne primjećuju kvalitativnu razliku u odnosu na razgovaranje klasičnom

telefonijom. Servis telefoniranja putem Interneta smanjuje troškove telefoniranja,

naročito kod pozivanje sugovornika u inozemstvo, jer se na taj način zaobilaze visoke

cijene se plaćaju preko operatera za klasičnu telefoniju.

Videokonferencija (videotelekonferencija) podrazumijeva servis kojim se omogućava

istodobni prijenos slike i zvuka računalnom mrežom. Sudionici videokonferencije, koji

su prostorno udaljeni mogu se međusobno čuti i vidjeti u realnom vremenu pomoću

multimedijski opremljenih računala povezanih u mrežu. Prakticiranjem

videokonferencije osvaja se još jedna prostorna i vremenska prepreka za čovjeka, jer

ljudi iz različitih zemalja na svijetu, prostorno udaljenih stotinama kilometara, mogu u

dogovoreno vrijeme voditi poslovne sastanke bez da napuštaju vlastiti ured ili dom na

način da se pojavljuju u virtualnoj prostoriji gdje na istom mjestu sudjeluju u

videokonferenciji.

Servis videokonferencije sve više se primjenjuje u obrazovnim ustanovama. CARnet je

razvio jedinstven sustav videokonferencija koji omogućuje uspostavljenje veze između

dvije ili više lokacija uključenih u sustav putem H.323 protokola. Tako u tridesetak

24

ustanova postoje TCR učionice (TCR –Tele Conference Room) iz kojih se uspostavlja i

odvija videokonferencija, odnosno vrši se predavanje. TCR učionice opremljene su

audiovizualnom, računalnom i komunikacijskom opremom za kvalitetan dvosmjeran

prijenos zvučnog i video signala te računalnih podataka između sličnih udaljenih

učionica. Prednosti ovakve vrste predavanja su te da se smanjuju troškovi putovanja,

jednostavnije se i češće mogu organizirati, a mogu biti predstavljena i većem broju

studenata (http://www.carnet.hr/videokonferencije, pregledano dana 19.04.2014.).

Iako uvođenje videokonferencija u poslovanje ima prednosti, nedostatak ovog servisa je

što kod nekih izrazito kvalitetnih poslovnih ljudi može stvoriti nelagodnost pred

kamerama, zbog čega ne mogu dati svoj maksimum u poslu, a nedostatak osobnog

kontakta, primjerice kontakta očima koji igra veliku ulogu u društvenoj komunikaciji,

može ostaviti krivi dojam da ga sugovornik izbjegava, što također stvara određene

probleme.

2.5.6. Mobilni Internet

Mobilni Internet je servis koji pruža usluge Interneta koristeći se mobilnim uređajima.

Pojam mobilnog Interneta uglavnom podrazumijeva spajanje na Internet putem USB

(bežičnog) modema ili „pametnog“ mobilnog uređaja (odnosno smartphona), koristeći

„mogućnost pristupa Internetu preko mobilne mreže (GSM, GPRS, EDGE, UMTS,

HSPA) koju u Hrvatskoj pružaju tri mobilna operatera: T-Mobile, Vip (VIPnet) i Tele2“

(http://wiki.open.hr/wiki/Mobilni_internet, pregledano dana 21.04.2014.).

GSM, GPRS, EDGE, UMTS, HSPA te LTE kratice su za tehnologije mobilne

telefonije. GSM (Global System for Mobile Communications)je tehnologija koja je

razvijena kao europski standard za digitalni prijenos glasa, a može se koristiti i za

prijenos podataka, ali uz maksimalnu brzinu prijenosa od 9,6 Kbps. GPRS (General

Packet Radio Service) je paketna, bežična podatkovna komunikacijska usluga

projektirana da zamijeni GMS tehnologiju, aradi se o tehnologiji koja omogućava

prijenos podataka kroz GSM mrežu. GPRS tehnologijom postiže se brzina prijenosa

podataka do 114 Kbps, koja omogućava solidan pristup Web stranicama i sličnim

25

sadržajima, a budući da GPRS podržava IP protokole koji se koriste i u standardnim

žičnim komunikacijama sve usluge dostupne u klasičnim žičnim mrežama mogu se

koristiti i u mrežama koje koriste GPRS tehnologiju. Brzina prijenosa ovisi o

karakteristikama mobilnog uređaja, jačini signala, udaljenosti mobilnog uređaja od

bazne stanice i tako dalje. GPRS komunikacija projektirana je da dopuni, ali ne i

zamijeni GSM tehnologiju, a GSM mreže u kojima je implementiran GPRS nazivaju se

još i 2.5G mrežama (http://hr.wikipedia.org/wiki/GPRS, pregledano dana 21.04.2014.).

EDGE (Enhanced Data Rates for Global Evolution, odnosno EGPRS- Enhanced GPRS,

tj. unaprijeđeni GPRS)je nova tehnologija prijenosa podataka koja je unaprijedila GPRS

u vidu brzine prijenosa podataka koja iznosi do 236Kbps. EDGE predstavlja korak dalje

prema 3G mrežama, a iako ispunjava zahtjeve 3G mreža ipak se naziva 2.75 G

mrežama. Da bi mobitel radio na EDGE sustavu dostupna mreža mora podržavati isti, a

ukoliko ga ne podržava mobitel se sam automatski prebacuje na GPRS.

UMTS (Universal Mobile Telecommunications System) je jedna od tehnologija treće

generacije (3G) mobilne telefonije, koja omogućuje prijenos podataka do 384 Kbps, kao

i visoku kvalitetu glasovnih usluga te nova komunikacijska rješenja (npr. video-poziv,

gledanje muzičkih spotova, filmskih sadržaja i drugo).

HSPA je naziv za kombinaciju HSDPA (High Speed Downlink Packet Access-brzina

preuzimanja podataka) i HSUPA (High Speed Uplink Packet Access-brzina podizanja

podataka). Radi se o tehnološkoj nadogradnji treće generacije mobilne telefonije

(nadogradnja UMTS mreže) i to u vidu povećane brzine preuzimanja podataka za 5 puta

više, zbog čega nosi ime 3,5G, 3G+ ili turbo 3G. U početku je brzina downloada

iznosila 1,8 Mbps, da bi u konačnici dosegla brzinu od 7,2 Mbps

(http://savjeti.novac.net/blogovi/hsdpa-mreza-sto-je-hsdpa/, pregledano dana

21.04.2014.).

Postoji još i LTE tehnologija (Long Term Evolution) koja spada u 4. generaciju

mobilnih tehnologija (4G). Za LTE mrežu operateri moraju razviti potpuno novu

infrastrukturu. Govori se da je LTE najviše fragmentirana mobilna tehnologija jer je u

26

svijetu u upotrebi više od 20 raznih LTE standarda i frekvencijskih spektara. Što bi

značilo da će se pri kupnji uređaja s LTE tehnologijom iz drugih dijelova svijeta morati

pripaziti da je programska podrška tog uređaja (LTE standard odnosno frekvencijski

spektar) podržana od strane operatera u zemlji u kojoj se uređaj želi koristiti, a ako nije

velika je vjerojatnost da na LTE mrežama te zemlje uređaj neće raditi

(http://mob.hr/sve-sto-trebate-znati-o-4g-lte-mrezama-u-hrvatskoj/, pregledano dana

21.04.2014.).

LTE tehnologija trenutno podržava maksimalne brzine do 75 Mbps no budućnosti će te

brzine biti i do 150 Mbps, što je i 10 puta više nego danas. Brzina pristupanja Internetu

ovisi o kvaliteti signala, o broju istovremeno spojenih korisnika, o tipu uređaja i o

podršci brzine Internet servisa (https://www.hrvatskitelekom.hr/mobilne-

usluge/mobilni-internet/extreme-mobile-net-faq, pregledano 21.04.2014.).

2.5.7. Društvene mreže

Društvene mreže (social networking) novija su pojava u komunikaciji i razmjeni

podataka, a sadrže gotovo sve prethodno navedene servise objedinjene za rad na lak i

prihvatljiv način. To je ustvari jedan vid Internet prostora na kojem je omogućena

komunikaciju među korisnicima, a osim što predstavljaju jedan poseban oblik druženja,

daju i nove mogućnosti, kao primjerice promoviranje svog posla, vještina i sposobnosti,

a također je moguće inicirati učinkovite političke, protestne, humanitarne ili neke druge

akcije.

Društvene mreže su web-servisi „koje u pravilu traže učlanjivanje koje treba potvrditi

odgovorom na e-mail poruku poslanu budućem članu. Prijava je obično tipa

KORISNIČKO_IME / ZAPORKA ili E-MAIL / ZAPORKA, a korisnik sam bira koji će

njegovi osobni podaci biti svima vidljivi postavkama u svom profilu.“

(http://www.informatika.buzdo.com/s914-internet-servisi-usluge.htm, pregledano dana

21.04.2014.)

27

Najpopularnija društvena mreža je Facebook, kojeg je 2004. godine osnovao Mark

Zuckerberg, bivši student Harwarda, a „u svojim počecima, Facebook je bio namijenjen

samo studentima sveučilišta na Harvardu koji su tim putem mogli međusobno

komunicirati i razmjenjivati informacije. Kasnije, mnoga druga sveučilišta, srednje

škole i velike kompanije diljem svijeta priključile su se toj društvenoj mreži“

(http://hr.wikipedia.org/wiki/Facebook, pregledano dana 21.04.2014.). Korisnik

Facebooka kod pristupanja ovom vidu komunikacije izrađuje svoj profil gdje uglavnom

navodi svoje prave osobne podatke. Na svom profilu korisnik može postaviti svoju

sliku, opisati svoje interese, objavljivati svoje pisane i fotografske uratke, razvijati

nekakve tematske rasprave i slično uz mogućnost da se bilo kojeg od članova prihvati

kao prijatelja u svoju grupu ili ga se iz nje isključi.

Ono što osobito krasi društvene mreže je strahovito brzo širenje informacija, ali i

dezinformacija. Dakle, pozitivni učinci su ti da je to jedan od novih prostora za

prezentaciju sebe, oglašavanje i marketing. Međutim, također su mogući i negativni

učinci. Jedan od problem je i taj što korisnici na takvim mrežama ostavljaju svoje

osobne podatke pa može doći do zlouporabe istih, a zbog navedenog najčešće žrtve

društvenih mreža jesu upravo maloljetnici.

28

3. TD „MB KOVAČ“ D.O.O.

U ovom poglavlju diplomskog rada opisano je TD „MB Kovač“ d.o.o. kroz prikaz

osnovne djelatnosti TD-a i prikaz materijala s kojim TD posluje (Kerrock). Posebno je

iznijeta analiza stanja na tržištu u vidu poslovnih partnera TD-a (dobavljača materijala i

investitora posla) i konkurencije.

3.1. Opis TD-a „MB KOVAČ“ d.o.o.

TD „MB Kovač“ d.o.o. osnovano je 1994. Godine. Sjedište firme je na adresi Antuna

Muhvića 52 u Plešcima (Gorski Kotar) gdje je smješten i radni pogon u kojem se nalaze

razne vrste glodalica, cirkulara, brusilica i aparata za profesionalno varenje s plinom i

žicom. Navedene radne strojeve i alate TD je nabavilo vlastitim ulaganjem. TD ima

kombi i terensko transportno vozilo s kojim sami vrše uvoz materijala i transport

proizvoda do objekata gdje se vrše ugovoreni radovi (montaža proizvoda).

3.1.1. Osnovna djelatnost i ponuda TD-a „MB Kovač“d.o.o.

TD „MB Kovač“ d.o.o. se bavi preradom kompozitnog materijala kerrock, odnosno

proizvodnjom svih vrsta pultova, raznih tipova umivaonika i slično od navedenog

materijala. Razne ploče kerrocka TD uvozi te iste obrađuje, lijepi, brusi, polira i vrši

montažu po objektima.

Za proizvođače kuhinja TD izrađuje kuhinjske ploče sa sudoperima od kompozitnih

materijala ili sa sudoperima od inox materijala. Za građevinske tvrtke TD izrađuje

umivaonike u nizu i vrši montažu prema mjerama na objektima.

Osim navedenog, TD je specijalizirano i za preradu kompozitnih materijala te može

izvršiti reparaturu i obnovu pultova i svih tipova proizvoda na objektima. Posebno se

može naglasiti da program renoviranja metalnih kada na hotelskim objektima znatno

umanjuje ekološki otpad jer postojeće kade TD presvlači (oblaže) novim akrilnim

ulošcima, a TD garantira da će nakon samo 24 sata kupaonice biti ponovno u upotrebi.

29

TD brine i o zaštiti okoliša na način da zbrinjavaju otpad. Kod prerade kompozitnih

materijala svi elementi otpada se usitne i iste se iskoristi za ojačanja ploča kako bi se

postigla veća čvrstoća pultova, a za sav sitan obrezani otpad postoji program za

korištenje ispune kod povećanja debljina pultova.

TD „MB Kovač“ d.o.o. nudi (http://www.mbkovac.hr/ponuda.html, pregledano dana

01.08.2014.):

1. Kerrock program ponudu:

- umivaonici s ogledalima i rasvjetom za kupaonice, fasadne obloge

- kuhinjski pultovi s koritima i ugradnjom ploče štednjaka

- stolovi za pekare, sakralni pultovi,

- pultovi za bolnice, laboratorije, zubne ordinacije, ljekarne,

- pultovi za banke, pošte, hotele, restorane, kafiće, samoposluge, mesnice,

- umivaonici u nizu većih dužina, etažeri i razne police i

- obloge zidova, okruglih stupova i stolova.

2. Kerrock posebna ponuda (renoviranje starih objekata).

- npr. ugradnja akrilnog uloška za renoviranje starih kada i tuš kada.

Slika 4. Primjer površina od materijala kerrock koje je izradilo TD „MB Kovač“ d.o.o.

Izvor: preuzeto sa http://www.mbkovac.hr/ponuda.html dana 01.08.2014.

30

Na službenim web stranicama TD-a može se vidjeti fotografije raznih gotovih projekata,

odnosno postavljenih proizvoda od kerrock materijala.

3.1.2. Kerrock – materijal s kojim TD posluje

Kerrock je kompozitni materijal od anorganskog punila i visokokvalitetnog akrilnog

polimernog veziva te ne sadrži nikakve alergenske ili druge štetne tvari. Materijal

kerrock+ sadrži još i antibakterijsko sredstvo, koje uništava bakterije i sprečava njihov

daljnji razvoj, što je korisno u prostorima poput kuhinja i kupaonica kada govorimo o

stambenim prostorima, ali i mnogim drugim specijaliziranim prostorima, poput bolnica,

u kojima se traže visoki higijenski uvjeti.

Na tržištu se nudi u različitim bojama. U sebi ujedinjuje snagu tvrdog kamena i ljepotu

keramike, a obrađuje se poput drveta (mogu se koristiti gotovo svi postupci za obradu

drva: piljenje, bušenje, glodanje, brušenje, tokarenje, poliranje, struganje, lijepljenje i

termičko oblikovanje). Obrada je jednostavna i daje učinkovite rezultate. Izvedba

rubova i obruba može biti različita (od okruglih, ravnih i zaobljenih do stiliziranih

oblika).

Kerrock se može koristiti bez ograničenja i prilagođavanja: na njemu ne ostaju mrlje ni

ogrebotine, a u slučaju oštećenja bez teškoća se može popraviti i obnoviti. Površina

kerrocka je neporozna i glatka pa je jednostavna za održavanje. Mrlje se lako uklanjaju

vodom i uobičajenim sredstvima za čišćenje. Površina od kerrocka može se potpuno

obnoviti brušenjem i poliranjem.

Materijal ima sve odlike modernog i inovativnog materijala pa se može oblikovati

klasično i inovativno. Zbog takvih svojstava, idealan je za izradu namještaja i opreme, a

zadovoljava i najzahtjevnije korisnike. Od njega se izrađuju umivaonici, kuhinjska

korita, sudoperi, pultovi u stambenim i javnim prostorima, oprema poslovnih prostora,

unutarnja oprema plovila, itd. Njegove osobine i estetska prednost omogućava slobodu

dizajniranja.

31

Značajke kerrock materijala su sljedeće (http://www.mbkovac.hr/, pregledano dana

01.08.2014.):

- Otpornost na atmosferske utjecaje

- Lijepljenje u boji materijala

- Jednostavno održavanje

- Toplotna otpornost

- Jednostavna obrada

- Čvrstoća

- Žilavost

Slika 5. Uzorci kerrock materijala TD-a „MB Kovač“ d.o.o.

Izvor: preuzeto sa http://www.mbkovac.hr/ dana 01.08.2014.

32

Osim svojih funkcionalnih prednosti sa slike 5 vidljivo je da materijal kerrock pruža i

estetsku ljepotu.

Proizvođač materijala kerrock je TD „Kolpa“ d.d. iz Slovenije, koja je od 1978. godine

izgradila čvrst međunarodni ugled. Osnovna djelatnost TD-a „Kolpa“ d.d. je

proizvodnja i prerada plastičnih masa. Materijal kerrock prvi puta je proizveden 1991.

godine. Ovlašteni zastupnik, odnosno proizvođač materijala kerrock u RH je TD

„Polira“ d.o.o. koje se nalazi u Radatkovićima.

3.2. Poslovni partneri i konkurencija TD-a „MB Kovač“d.o.o.

TD dobavlja sirovinu za preradu, odnosno materijal kerrock iz Slovenije, od dobavljača

TD-a „Kolpa“ d.d..

U Hrvatskoj postoji dvadesetak prerađivača materijala kerrock, koji predstavljaju

konkurenciju TD „MB Kovač“ d.o.o.. Uzimajući u obzir uže područje, u Primorsko

Goranskoj i Istarskoj županiji nalazi se pet prerađivača materijala kerrock.

(http://www.kerrock.hr/poslovni-partneri/poslovna-mreza, pregledano dana

01.08.2014.)

Bez obzira na brojku i sjedišta konkurencije TD „MB Kovač“ d.o.o. posluje na raznim

lokacijama u Hrvatskoj, a kao potvrdu kvalitete svoga rada TD ima iza sebe dosadašnje

izvršene poslove. TD je do sada bilo angažirano za opremanje zračne luke u Zagrebu,

željezničkog kolodvora u Rijeci, raznih hotela u Hrvatskoj, slastičarni, garaža, banaka,

diskoteka, trgovačkih centara, restorana, ljekarna, crkvi, a osim poslova za koje je TD

angažirano od strane investitora pravnih osoba, ono se angažira i od strane investitora

fizičkih osoba za potrebe osobnih kućanstva.

U svojim poslovnim odnosima sa svojim poslovnim partnerima (dobavljačima i

investitorima) TD „MB Kovač“ d.o.o. se koristi raznim sustavima komuniciranja (npr.

usmeno i pismeno komuniciranje, posredno i neposredno, formalno i neformalno), a za

komunikaciju primjenjuje raznu tehnologiju (npr. fiksne i mobilne telefone, telefax,

33

Internet). Da bi opstalo na tržištu pri svojoj poslovnoj komunikaciji TD daje značaj

korištenju primjerenih tehnologija da bi se posao obavljao što kvalitetnije. Drugim

riječima, prilikom poslovanja TD prakticira iskorištavanje prednosti koje nudi Internet i

popratne tehnologije.

34

4. PRIMJENA INTERNETA U POSLOVANJU TD-a „MB

KOVAČ“ D.O.O.

Pojava Interneta u poslovnom svijetu pridonijela je da se pojedine poslovne aktivnosti

vrše na nove, kvalitetnije, jeftinije i brže načine. Internet kao nova pojava u društvu

zahtijeva da sve poslovne jedinice ukoliko žele opstati na tržištu prilagode svoje

poslovanje toj novoj pojavi. Zbog konkurencije i zbog ulaska Interneta u čovjekov život

TD-u „MB Kovač“ d.o.o nametnula se potreba da svoje poslovanje prilagodi stanju na

tržištu, a to je u današnje vrijeme nezamislivo bez uvođenja Interneta u poslovanje. U

skladu s navedenim TD-a koristi Internet i popratne tehnologije kao pomoć i podršku u

poslovanju.

Kako bi se pristupilo na Interent TD koristi mrežu pružitelja Internet usluga (ISP-a) i to

HT-a (Hrvatski telekom). Kao hardversku podršku u poslovanju TD koristi osobna i

prijenosna računala, tablet i smartphone uređaje.

U ovom poglavlju prikazani su Internet servisi kojima se TD „MB Kovač“ d.o.o. koristi

u svom poslovanju.

4.1. Elektronička pošta TD-a „MB Kovač“ d.o.o.

TD „MB Kovač“ d.o.o. ima svoj „e-poštanski sandučić“ na mail serveru hosting tvrtke

„Infonet“ d.o.o.. Adresa e-pošte TD-a je branko@mbkovac.hr, a pristup je moguć:

1. pomoću Microsoft Outlook klijenta koji je instaliran i podešen na korisničkom

računalu.

2. putem Web Accessa (za pristup e-pošti s drugih računala u kojem slučaju je

potrebno unijeti korisničko ime i zaporku).

Jedna od prednosti e-pošte za TD je da se uz tekstualnu poruku može poslati i privitak

(attachment) u vidu neke datoteke (poslovnog dokumenta) ili više njih i to na način da

se odabere opcija „priloži datoteku“ („Attach File“) i u novootvorenom prozoru odabere

željeni privitak sa računala.

35

Mail server nudi ugrađene zaštitne tehnologije koje omogućuju smanjivanja količine

neželjene pošte i virusa. Prije nego e-pošta s privitkom uđe u proces razmjene (primanje

ili slanje) prolazi postupak filtriranja u kojem mora zadovoljiti zadane okvire i

ograničenja. Ograničenja e-pošte postoje u vidu veličine pošte (nemoguće je

poslati/primiti privitak veći od 40 MB). Ukoliko e-pošta ne zadovoljava zadane okvire

slanje i primanje te pošte se onemogućava. Osim navedenih, postoje i ograničenja u

vidu kapaciteta e-poštanskog sandučića korisnika u kojem je dozvoljeno zauzimanje

memorije uglavnom do 3 GB. U trenutku kada se zauzeće memorije približi kapacitetu

od 3 GB memorijskog prostora automatski se šalje obavijest u obliku e-poruke da je e-

poštanski sandučić potrebno isprazniti.

MS Outlook sadrži i adresar, odnosno u isti je moguće unijeti e-mail adrese poslovnih

partnera, što bi značilo da nije potrebno pamtiti e-mail adrese i svaki put ih nanovo

unositi, već se prilikom slanja e-pošte može pretraživati adresar preko naziva partnera.

Potrebno je samo odabrati opciju adresara i on će se otvoriti u novom prozoru u kojem

se odabere potencijalnog sugovornika i komuniciranje putem e-pošte može započeti.

Kako MS Outlook klijent nudi i mogućnost dodatnih podešavanja TD si određene

postavke može namjestiti po svojim željama i to na način da u izborniku Outlooka

odabere opciju Alati (Tools) i podizbornik Mogućnosti (Options). Primjeri korisničkih

podešenja jesu:

1. potvrda poslužitelja o poslanoj poruci, izvješće o slanju

2. potvrda o pročitanoj poruci od strane primatelja

3. podešavanje korisničkog potpisa ispod svake poslane poruke (korisnik može sam

napraviti svoj potpis koji će se automatski ili ručno „lijepiti“ na svaku poruku

koju se šalje).

4. način formatiranja odlazne poruke (korisnik može odabrati da li će slati poruku u

HTML obliku ili će odabrati običan tekst, može odabrati tip slova, umetnuti

sliku i dr.).

5. pravopis (koristi se za podešavanje pravopisa) i tako dalje.

36

Korištenje klasične pošte u TD-u nije otišlo u zaborav i još uvijek se prakticira,

međutim uvođenjem e-pošte u praksu, poslovanju je dovelo mnoge koristi i to od uštede

vremena pa do smanjenje troškova koji bi nastali da se koriste klasični putovi razmjene

sadržaja poruka i privitaka u e-pošti.

4.2. Web mjesto TD-a „MB Kovač“ d.o.o.

TD „MD Kovač“ d.o.o. ima vlastito službeno web mjesto od 2010. godine. Adresa web

mjesta TD-a je http://www.mbkovac.hr/, a memorijski prostor se nalazi na serveru

hosting tvrtke Infonet u Zagrebu. TD je za izradu web mjesta angažiralo specijalizirane

web dizajnere, koji su zauzeli besplatnu domenu preko navedene hosting tvrtke.

Stranice su pisane na hrvatskom jeziku, a namijenjene su svima tko je zainteresiran za

TD i materijal kerrock pa tako web stranice mogu posjetiti i potencijalni investitori.

Slika 6. Izgled početne stranice službenog web mjesta TD-a „MD Kovač“ d.o.o.

Izvor: preuzeto sa http://www.mbkovac.hr/ dana 02.08.2014.

37

Početna stranica web mjesta (tzv. Home page) pruža informacije o sadržaju Web mjesta,

te se sa nje, koristeći hiperpoveznice (linkove) lako mogu pronaći tražene informacije o

TD-u ili ponudi TD-a i materijalu kerrock, a isto tako se uvijek može sa neke od web

stranica vratiti na početnu. Izgled početne stranice podijeljen je na tri dijela:

1. Zaglavlje - u kojem je vidljiv naziv TD-a, adresa i brojevi kontakt telefona.

2. Traka izbornik – koja se sastoji od 6 web podstranica slijedećih naziva: početna,

ponuda, galerija, reference, o nama i kontakt.

3. Opisni dio – sastoji se od tekstualnog opisa osnovne djelatnosti s kojom se TD

bavi, popisa ponude TD-a i značajka kerrock materijala u natuknicama te

slikovitog prikaza uzorka materijala kerrock.

Web stranice TD-a nisu samo informativnog sadržaja do kojeg se dolazi pomoću

linkova, već pružaju i mogućnost kontaktiranja TD s različitim upitima i to na način da

se ispuni i pošalje e-obrazac koji s upitom stiže u e-poštanski sandučić TD-a. Osim

upita u e-obrazac je potrebno unijeti svoje ime, prezime, grad, broj telefona ili adresu e-

pošte kako bi TD moglo dati odgovor na upit.

Postojanje web mjesta poboljšava poslovanje TD-a i to naročito iz razloga što pojedini

potencijalni investitori posla saznaju za TD upravo na Internetu, gdje im se nudi i

ostvarivanje prvih kontakata.

4.3. Mobilni Internet TD-a „MB Kovač“ d.o.o.

Rad na terenu podrazumijeva bilo koje odsutstvo djelatnika TD-a „MB Kovač“ d.o.o.

od sjedišta poduzeća. To može biti i više dana za vrijeme izvođenja radova na

udaljenijim mjestima. U tom periodu djelatnici TD za pristup Internetu koriste servis

mobilnog Interneta, a pristup Internetu najviše im je potreban za provjeru e-pošte.

Za rad na terenu TD „MB Kovač“ d.o.o. korist mobilni pristup Internetu putem USB

(bežičnog) modema i/ili smartphone mobilnog uređaja i to koristeći mreže pružatelja

Internet usluga (T-mobile).

38

4.4. Zaštita i sigurnost

TD „MB Kovač“ d.o.o. posebnu pozornost poklanja sigurnosti i zaštiti elektroničkih

podataka na računalima. U tu svrhu TD primjenjuje sigurnosne mjere kao npr. vatrozid

(Windows firewall) i antivirusna zaštita (Microsoft Forefront Endpoint Protection).

Vatrozid je sustav fizičkih i programskih rješenja koje ograničavaju pristup računalu

TD-a iz javne mreže odnosno Interneta, odnosno blokira pokušaje neovlaštenih pristupa

na računalo s Interneta. Treba naglasiti da se vatrozidi ne mogu smatrati apsolutnom

zaštitom jer su samo dio sigurnosnog sustava te ostvaruju zaštitu na granici mreže i

računala. Računala TD-a imaju također instaliran i antivirusni program, koji se

automatski nadograđuje svaki dan spajanjem na Internet. U slučaju da se računalo zarazi

nekim od malicioznih programa (virus, crv, spyware, trojanski konj i drugi) ono se

pokuša očistiti od virusa. U slučaju da se računalo ne može očistiti od virusa, bitni

podaci se kopiraju na neki eksterni disk, a na računalo se reinstalira nova Windows

instalacija i svi potrebni programi.

39

5. MOGUĆNOSTI PRIMJENE INTERNETA U TD-u „MB

KOVAČ“ D.O.O.

Iako TD primjenjuje Internet u svom poslovanju, mogućnosti koje on pruža svojim

servisima puno su veće. U ovom poglavlju opisani su primjeri besplatnih Internet

servisa koje bi TD u svom poslovanju moglo prakticirati bez ikakvog dodatnog troška.

Sve što je potrebno uložiti je vrijeme, a taj ulog TD-u bi se mogao isplatiti na više

načina.

5.1. FTP servis

Po definiciji, FTP protokolom omogućena je razmjena raznih datoteka između dva

udaljena računala i to kao da se datoteke nalaze na vlastitim računalima, a ustvari su

podignute i preuzete sa nekog od FTP poslužitelja na Internetu. Za potrebe poslovanja

TD-a „MB Kovač“ d.o.o. na raspolaganju je Internet servis, primjerice Iskon Jumbo,

koji između ostalog pruža i besplatnu manipulaciju datoteka.

Iskon Jumbo tako ima sljedeće opcije (https://jumbo.iskon.hr//index, pregledano dana

05.08.2014.):

1. Jumbo mail – je besplatan servis kojim se može poslati datoteka do 700 MB

putem e-pošte, na način da se datoteka postavi ili preuzme („upload-a“ ili

„download-a“) sa njihovog FTP poslužitelja. Datoteka ostaje na FTP

poslužitelju 10 dana i može se preuzimati 10 puta.

2. Jumbo box free – je besplatan servis koji služi za trajnu pohranu datoteka.

Memorijski prostor koji se nudi na FTP poslužitelju je 3 GB, međutim ako se

izvrši registracija s @inet.hr adresom dobivaju se dodatnih 2 GB memorijskog

prostora pa ukupno imaju 5 GB prostora, koji može biti koristan za postavljanje

većih datoteka koje se mogu dijeliti s ostalim korisnicima po principu

zajedničkih mapa, a ukoliko se datoteka želi dijeliti s nekim tko nije iz Jumbo

zajednice, dijeli se tako da mu se e-poštom pošalje hiperpoveznica na dijeljenu

mapu, s koje može preuzeti određenu datoteku.

40

3. Jumbo Box – je opcija koja se naplaćuje i to samo 25 kuna mjesečno, a dobije se

100 GB memorijskog prostora za spremanje datoteka maksimalne (pojedinačne)

veličine do 10 MB.

4. Jumbo Power Box – je opcija koja se naplaćuje i to 70 kuna mjesečno, a dobije

se 300 GB memorijskog prostora za spremanje datoteka maksimalne

(pojedinačne) veličine do 150 MB.

TD „MB Kovač“ d.o.o. ovim bi servisom moglo zainteresiranom investitoru dati na

uvid veće datoteke, kao na primjer fotografije izvedenih radova, video zapise, razne

ponude i drugo.

5.2. IP telefonija i video konferencija

IP telefonija je nova, naprednija tehnologija telefoniranja koja omogućuje povoljnije, pa

čak i „besplatne“ razgovore, naročito sa sugovornikom izvan RH. TD „MB Kovač“

d.o.o. koristi smartphone mobilne uređaje pri poslovnoj komunikaciji, na koje je

moguće potpuno besplatno instalirati primjerice aplikaciju Viber ili Skype koje nude

upravo mogućnost IP telefoniranja ili mogućnost videokonferencije.

Viber je aplikacija koja korisnicima omogućuje pozive i slanje besplatnih tekstualnih,

audio, video i slikovnih poruka, a za funkcioniranje aplikacije dovoljno je osigurati

Internet pristup. Za razliku od ostalih VoIP pružatelja usluga (npr. Skype), Viber ne

zahtijeva korisnički račun te omogućuje izravan besplatan poziv svim mobilnim i

fiksnim mrežama gdje je Viber program instaliran na oba uređaja, dok za uređaje koji

nemaju instaliran Viber program postoji opcija ViberOut, koja omogućuje razgovoranje

uz naknadu, a ona može biti jeftinija od one koja se inače koristi. Instaliranjem Viber

aplikacije na mobilne smartphone uređaje izvršava se i sinkroniziranje s imenikom u

telefonu, tako da korisnici ne trebaju dodavati kontakte posebno.

Skype je aplikacija koja osim besplatne audio komunikacije i besplatnog slanja poruka

različitih formata omogućuje i besplatnu videokonferenciju. Ista se osim na smartphone

uređaje može instalirati i na osobno računalo, kojem je osim tipkovnice, potreban još i

41

mikrofon, zvučnik i video kamera. Nakon instaliranja programa Skype potrebno je

registrirati se. Registracija se vrši na način da se odabere željeno korisničko ime koje će

se prikazivati drugim korisnicima prilikom zvanja te se unese adresa e-pošte i lozinka.

Program ima tražilicu pomoću koje se mogu pronaći poznati Skype korisnici s kojima

se može ostvariti „Skype komunikacija“ potpuno besplatno. Ukoliko se želi ostvariti

komunikacija na fiksne i mobilne telefone s osobama koje nisu Skype korisnici

potrebno je platiti određenu naknadu. Videokonferencijske susrete moguće je izvesti uz

sudjelovanje 10 osoba.

Korištenje IP telefonije u poslovanju TD „MB Kovač“ d.o.o. moglo bi smanjiti troškove

telefoniranja, naročito onih koji nastanu pozivajući poslovne partnere iz inozemstva.

Prakticiranje videokonferencije osim uštede u troškovima putovanja, također skraćuje i

vrijeme koji bi se utrošilo za određene sastanke ili edukacijske tečajeve ukoliko pojedini

poslovni partneri odluče vršiti takve sastanke ili predavanja. Na taj način svi sudionici

videokonferencije iz različitih gradova i država u isto vrijeme prisustvuju sastanku ili

tečaju, bez troškova putovanja i bez dodatnog gubitka u vremenu.

5.3. Marketing putem društvenih mreža

Ljudi sve više provode svoje slobodno vrijeme na Interentu pa na tom virtualnom

prostoru, putem neke društvene mreže, osim razonode prikupljaju i razne informacije.

Mnoga poduzeća, primijetivši ovaj trend među ljudima, odlučila su iskoristiti taj

virtualni prostor i za prezentaciju sebe, što im se i isplatilo. TD-u „MB Kovač“ d.o.o.

isplatilo bi se pojaviti na društvenim mrežama jer biti prisutan na društvenim mrežama

izvrsna je prilika za besplatnu reklamu.

Jedna od najpopularnijih društvenih mreža u svijetu je Facebook. Facebook ima raznih

profila korisnika i to osim studenata i mladih, danas je sve veći broj odraslih ljudi,

intelektualaca te poslovnih ljudi iz cijelog svijeta, a brojka korisnika je neodrediva,

moglo bi se reći „sverastuća“. Iz tog razloga postoji vrlo velika vjerojatnost da se uprvo

na Facebooku nalaze i potencijalni investitori TD-a. Zbog svog globalnog karaktera,

naprednih aplikacija te nezaustavljivog rasta Facebook omogućuje izvrsne marketinške

42

mogućnosti. Preko njega se može na različite načine objaviti bilo što, a može se odabrati

i ciljani široki spektar osoba koje će to i vidjeti. Na društvenim mrežama, pa tako i na

Facebooku, glasine se šire daleko brže nego u stvarnosti jer komunikacija gotovo

trenutna.

Facebookom je moguće reklamirati FB ili web stranice, aplikacije, događaje, lokacije i

drugo, a reklama će se, u obliku teksta i/ili slike, prikazivati korisnicima na njihovim

naslovnim stranama FB-a. Pri kreiranju reklame odabire se naslov, kratak opis i slika

reklame. Velika prednost ovog načina reklamiranja je ta što je moguće odabrati i

specifikaciju ljudi kojima se želi poslati reklama, a tu pogodnost je nemoguće ostvariti

reklamiranjem putem novina, televizije ili radija. Specificiranje ciljne grupe ljudi kojoj

će reklama biti vidljiva može se izvršiti prema državi ili gradu stanovanja, prema

starosti ili spolu, prema obrazovanju, prema statusu veze i slično.

Obzirom da korisnici Facebooka putem mreže pružaju pristup svojim unesenim

osobnim podacima, interesima, zanimanjima, TD „MD Kovač“ d.o.o. može analizirati

sve te informacije istraživajući to virtualno tržište, a rezultate analize može iskoristiti u

svoju korist kao npr. poboljšati svoju proizvodnu ponudu s novim idejama (za kojima

postoji potreba), pronaći potencijalne investitore i slično.

5.4. Ažuriranje službenog web mjesta TD-a „MB Kovač“ d.o.o.

TD „MB Kovač“ d.o.o. izradilo je svoje web mjesto prije 4 godine s namjerom da bude

prisutno na novom, sve više posjećenom virtualnom prostoru. Stranice web mjesta TD-a

mogle bi se preurediti, jer bi na taj način TD moglo ostaviti bolji dojam na

zainteresirane posjetitelje.

Dobavljač od kojeg TD dobavlja materijal kerrock, TD „Kolpa“ d.d. ima svoje službene

web stranice na kojima je, osim poduzeća, detaljno opisan i kerrock materijal kojeg

proizvode. Na istim stranicama web mjesta dobavljača navedeno je i TD „MB Kovač“

d.o.o. među popisom prerađivača kerrock materijala u RH, međutim na nazivu TD „MD

Kovač“ d.o.o. nema hiperpoveznice koja vodi na web mjesto TD-a, dok kod pojedinih

43

drugih prerađivača materijala kerrock u RH postoji hiperpoveznica koja vodi na njihova

web mjesta.

Također bi TD „MB Kovač“ d.o.o. moglo izraditi hiperpoveznicu koja bi vodila na web

mjesto TD-a „Kolpa“ d.d., gdje bi zainteresirani investitori mogli dobiti više

informacija, primjerice o kerrock materijalu.

Za navedeni primjer ažuriranja službenog web mjesta TD bi moglo angažirati

specijalizirane web dizajnere, koji bi svojim iskustvom mogli predložiti i druge savjete

kojima bi TD „MB Kovač“ d.o.o. moglo ostaviti bolji dojam o sebi za sve posjetitelje

Interneta.

44

6. ZAKLJUČAK

Pojava Interneta pridonijela je mnogo koristi za čovjeka. Iako je Internet začet da bi se

lakše odvijali poslovni procesi, danas je on nešto sasvim drugo. Danas je čovjekov život

bez Interneta nezamisliv, a sama pojava Interneta je promijenila načine življenja i u

poslovnom i u privatnom smislu. Servise koje Internet nudi gotovo je nemoguće

nabrojati, a brzina kojom Internet tehnologija napreduje je gotovo neuhvatljiva. Većini

ljudi Internet je i dalje nešto apstraktno i uglavnom su upoznati sa primamljivim

prednostima koje on nudi, ali ne stižu pratiti sve te nove visokotehnološke stvari koje se

nude na tržištu. Tako je u moru noviteta, pojedincu teško odabrati što je za njega ili

njegov posao dobro u toj mjeri da bi zaista zadovoljilo njegove potrebe ili potrebe posla.

Činjenica je ipak ta da taj novi virtualni prostor, novo virtualno mjesto „zove“ sve veći

broj ljudi da borave na njemu, a ta „zaluđenost“ primamljivim (i korisnim) Internet

servisima čini i to da čovjek gubi fizički kontakt i svoje slobodno vrijeme sve više

provodi u virtualnom svijetu.

Napredak u vidu Internet mogućnosti u potpunosti je u redu, jer se ipak novitetima

pojednostavljuju mnogi procesi, naročito oni poslovni i upravo iz tih razloga potrebno je

podržati korištenje Interneta. Slijedom navedenog, ovim radom može se potvrditi

postavljena hipoteza da pojava Interneta i popratnih tehnologija poboljšava kvalitetu

poslovanja te pojednostavljuje određene procese u poslovanju TD-a „MB Kovač“

d.o.o., koje u svom poslovanju koristi Internet i popratne tehnologije. Servise koje TD

koristi u svom poslovanju su servis e-pošte, servis WWW u vidu prisutnosti sa svojim

službenim web mjestom, kao i servis mobilnog Interneta kojim se koristi za vrijeme

terenskog rada. Svi ti servisi TD pridonijeli su uštede u troškovima i u vremenu, a

potencijalnim investitorima ostavili bolji dojam.

Drugi dio hipoteze osvrće se na potrebu dinamičkog praćenja napretka Internet

tehnologija. Ovim je radom dokazano da bi se TD „MD Kovač“ d.o.o., osim korištenja

Internet servisa u poslovanju, isplatila i „suvremena“ prisutnost na Internetu jer bi time

TD postalo dio te, sve više posječene, virtualne zajednice. Biti prisutan na Internetu na

suvremen način podrazumijeva primjerice prezentirati se putem društvenih mreža,

45

redovito ažurirati svoje službene web stranice i drugo. Na taj način TD, čineći se

virtualno živim u sadašnjosti, može se smatrati djelom virtualne stvarnosti koja mu

pruža puno koristi u poslovanju.

Postoje Interent servisi koje TD „MD Kovač“ d.o.o. ne koristi, a moglo bi ih koristiti.

Ipak, radom su izloženi samo primjeri mogućnosti primjene, a s obzirom na stanje

dostignuća u komunikacijskim tehnologijama i nemogućnost zaustavljanja daljnjeg

napretka pred TD „MD Kovač“ d.o.o. nametnut je dinamički izazov praćenja stanja na

Interentu i to zbog vlastite koristi, a u najgorem slučaju zbog opstanka na konkurentnom

tržištu.

46

LITERATURA

1) KNJIGE

1. Gralla P 2004, Kako funkcionira Internet, Algoritam, Zagreb

2. Panian Ž 2000, Bogatstvo Interneta, „Strijelac“, Zagreb

3. Panian Ž 2002, Izazovi elektroničkog poslovanja, Narodne novine, Zagreb

4. Petrić D 2002, Internet uzduž i poprijeko, Bug. SysPrint, Zagreb

2) OSTALI IZVORI

1. Čapko Z 2009, Skripta iz kolegija Internet u poslovanju i Elektroničko

poslovanje, V izdanje, autorizirani rad za redovne i izvanredne studente

Ekonomskog fakulteta u Rijeci, Rijeka

2. INTERNET:

a. http://hr.wikipedia.org/wiki/Internet, pregledano dana 01.04.2014.

b. http://www.angelfire.com/psy/olja/doc/internet.htm, pregledano dana

01.04.2014.

c. http://www.vebidoo.de/petra+buhin, pregledano dana 02.04.2014.

d. http://www.carnet.hr/o_carnetu/o_nama/povijest_carneta, pregledano

dana02.04.2014.

e. http://hr.wikipedia.org/wiki/Internet, pregledano dana 03.04.2014.

f. http://hr.wikipedia.org/wiki/Intranet, pregledano dana 06.04.2014.

g. https://loomen.carnet.hr/mod/book/view.php?id=116201&chapterid=26722,

pregledano dana 15.04.2014.

h. http://web.vip.hr/nvareski.vip/diplomski/ftp.htm, pregledano dana 15.04.2014.

i. http://web.vip.hr/nvareski.vip/diplomski/email.htm, pregledano dana

16.04.2014.

j. http://hr.wikipedia.org/wiki/Spam, pregledano dana 16.04.2014.

k. http://www.informatika.buzdo.com/s914-internet-servisi-usluge.htm, pregledano

dana 16.04.2014.

l. http://hr.wikipedia.org/wiki/Internetski_preglednik, pregledano dana 16.04.2014.

47

m. http://cross.carnet.hr/, pregledano dana 16.04.2014.

n. http://hr.wikipedia.org/wiki/Internetski_forum, pregledano dana 19.04.2014.

o. http://web.vip.hr/nvareski.vip/diplomski/chat.htm, pregledano dana 19.04.2014.

p. http://hr.wikipedia.org/wiki/VoIP, pregledano dana 19.04. 2014.

q. http://web.zpr.fer.hr/ergonomija/2005/malenica/zakljucak.htm, pregledano dana

19.04.2014.

r. http://www.carnet.hr/videokonferencije, pregledano dana 19.04.2014.

s. http://wiki.open.hr/wiki/Mobilni_internet, pregledano dana 21.04.2014.

t. http://savjeti.novac.net/blogovi/hsdpa-mreza-sto-je-hsdpa/, pregledano dana

21.04.2014.

u. http://mob.hr/sve-sto-trebate-znati-o-4g-lte-mrezama-u-hrvatskoj/, pregledano

dana 21.04.2014.

v. https://www.hrvatskitelekom.hr/mobilne-usluge/mobilni-internet/extreme-

mobile-net-faq, pregledano 21.04.2014.

w. http://www.informatika.buzdo.com/s914-internet-servisi-usluge.htm, pregledano

dana 21.04.2014.)

x. http://hr.wikipedia.org/wiki/Facebook, pregledano dana 21.04.2014.

y. http://www.policija.hr/main.aspx?id=25, pregledano dana 24.04.2014.

z. http://www.mbkovac.hr/ponuda.html, pregledano dana 01.08.2014.

aa. http://www.mbkovac.hr/ pregledano dana 01.08.2014. godine

bb. http://www.kerrock.hr/poslovni-partneri/poslovna-mreza, pregledano dana

01.08.2014.

cc. https://jumbo.iskon.hr//index, pregledano dana 05.08.2014.

48

POPIS SLIKA

Redni broj Naslov slike Stranica

1. Slikoviti prikaz Interneta kao superprometnice

5

2. Prikaz funkcioniranja servisa e-pošte

14

3. Povezivanje hipermedijskih dokumenata

18

4. Primjer površina od materijala kerrock koje je

izradilo TD „MB Kovač“ d.o.o. 29

5. Uzorci kerrock materijala TD-a „MB Kovač“ d.o.o.

31

6. Izgled početne stranice službenog web mjesta

TD-a „MB Kovač“ d.o.o. 36

49