Boris Svrtan, glumac, redatelj i izvanredni profesor na ADU Savska 17, Zagreb Tel: 091 / 3094 255 E-mail: boris.svrtan@gmail.com

ISKORAK PREMA GAVELLI - PROGRAM GDK “GAVELLA“ ZA ČETVEROGODIŠNJI MANDAT 2014./15.-2018./19.

� Program uz prijavu na natječaj za ravnatelja GDK „Gavella“ od 23.srpnja 2014

Program je napravljen temeljem programskog i finanijskog okvira objavljeng u Zaključku od 17.7.2014. Klasa: 612-03/14-02/6, ur.broj: 25-03-02-14-2

ZA:

Kazališno vijeće GDK Gavella Frankopanska 8-10 10000 Zagreb

U Zagrebu, 28. srpnja 2014.

2

S A D R Ž A J

1. SAŽETAK PRIJAVE

2. GDK „GAVELLA“ - osnovni podaci, ustroj, djelatnost

3. GDK „GAVELLA“ -- ishodište i pogled u novo doba

4. STRATEGIJA DJELOVANJA 2014.-2018./2019.

a. SWOT analiza

b. Perspektive razvoja GK „Gavella“

c. Glavni ciljevi djelovanja

d. Strateške aktivnosti

i. Prostor i infrastruktura

1. Snimanje stanja i izrada plana djelovanja

2. Otvaranje novih prostornih mogućnosti i revitalizacija starih

ii. Program i djelatnost

1. Prijedlog programa za veliku scenu s obrazloženjima

2. Prijedlog programa za malu scenu s obrazloženjima

3. „Gavelline večeri“, Gavella-fair, „GavellADU“

4. Glumački laboratorij „Gavella“

5. Gostovanja

iii. Partnerstva i EU perspektiva

1. Međunarodno povezivanje i umrežavanje s drugim kazališnim

2. institucijama

3. EU projekti

iv. Razvoj kadrova

1. Edukacije i kompetencije službi

2. Plan zapošljavanja / odabir kadrova

v. Marketing i promocija, brendiranje

5. RASPORED AKTIVNOSTI

6. PRORAČUN I FINANCIRANJE

7. ZAKLJUČAK

P R I L O Z I

I. Boris Svrtan – životopis

II. Domovnica – original

III. Rodni list – original

IV. Diploma ADU – ovjerena preslika

V. Uvjerenje o nekažnjavanju – original

VI. Radna knjižica – preslika, E-ispis radnog staža

VII. Svjedodžba o završenom 10. stupnju engleskog jezika – original

VIII. Preslika nagrade Vladimir Nazor

3

IX.

1. SAŽETAK PRIJAVE

Prije predstavljanja četverogodišnjeg programa, s namjerom kandidiranja na odgovornu

funkciju ravnatelja GDK „Gavella“, uvodno želim reći kako je predloženi program, odnosno

predložena strategija djelovanja od 2014.-2018./2019. sukus analize pisanih tragova,

izvještaja, razgovora sa starijim kolegama, te vlastitog, sad već bogatog iskustva rada i

djelovanja u tom kazalištu, sudjelovanja u tijelima odlučivanja, kazališnom i umjetničkom

savjetu, glumeći kao student, potom u stalnom angažmanu, iskustva režiranja dviju

predstava, pisanja dviju dramatizacija, kao i u statusu vanjskog suradnika, iako se nikad u

DKG “Gavella“ nisam osjećao vanjskim članom.

Ukupan navedeni angažman i iskustvo, kao i moje petogodišnje iskustvo vođenja privatne

tvrtke Kazališta “Gong“ d.o.o., poslužilo mi je kao temelj izrade ovog programa, te moje vizije

budućnosti kazališta „Gavella“ za navedeni period.

U izradi programa bavio sam se kratkom analizom dosadašnjeg umjetničkog rada, početcima

i vizijom GDK „Gavelle“, te perspektivama budućeg razvoja, služeći se suvremenim

menadžerskim i analitičkim metodama kao što su SWOT, BSC strateško upravljanje, i sl.

U ovom programu definirane su:

- Ključne perspektive razvoja obzirom na područje djelovanja i njegovu važnost u radu

kazališta:

� Prostor i infrastruktura

� Program i djelatnost

� Partnerstva i EU perspektiva

� Razvoj kadrova

� Marketing i promocija, brendiranje.

- Strateški ciljevi 2018./2019.

- Ključne aktivnosti prema ključnim perspektivama

- Prijedlog proračuna

- Raspored aktivnosti.

U projekciji proračuna dani su samo glavni elementi za gore navede ključne aktivnosti. Za

detaljniju projekciju nužan je detaljan uvid u operativne (ljudske, prostorne, materijalne)

resurse, koji se po mom mišljenju mogu, i koji će se unaprijediti.

Kao bitan aspekt djelovanja GDK „Gavella“ naglašen je pojačan marketing i PR, kao i

međunarodno povezivanje i korištenje EU fondova za razvoj programa, infrastrukture i

kadrova.

Program je izrađen u najboljoj vjeri, korišteći dostupne podatke i s ciljem da se u njemu

predstavi ozbiljna namjera rukovođenja, kako umjetničkim programom tako i organizacijom

u cijelosti.

4

2. GDK „GAVELLA“ - osnovni podaci, ustroj

Osnovni podaci

NAZIV: Gradsko dramsko kazalište „Gavella“

ADRESA: Frankopanska 8-10, Zagreb 10000

GODINA OSNUTKA: 29. svibnja 1953.

OSNIVAČ: Grad Zagreb

IDEJNI ZAČETNIK I OSNIVAČ: dr. Branko Gavella

BROJ ZAPOSLENIH 31.05.2014.: 117

GODIŠNJI PRORAČUN: 22,5 M kuna

Povijest nastanka

Gradsko dramsko kazalište „Gavella“ nastalo je 1953. godine, odvajanjem skupine glumaca i

redatelja iz Hrvatskog narodnog kazališta, pod vodstvom doktora Branka Gavelle, te

osnivanjem Zagrebačkog dramskog kazališta u prostorima tadašnjeg Malog kazališta, na

adresi Frankopanska 10, gdje se nalazi i danas.

Organizacijska struktura (preuzeto):

Upravu kazališta u formalnom smislu čini ravnatelj kazališta.

U kazalištu također djeluje i Kazališno vijeće koje se sastoji od pet članova.

Djelatnost kazališta

Djelatnost kazališta dijeli se na:

� Vlastita produkcija – odnosi se na osnovnu djelatnost kazališta i ispunjavanje njegove

misije u zajednici. GDK Gavella je od od svog osnutka do danas proizvelo gotovo 370

premijernih naslova.

� Gostovanja u zemlji i inozemstvu – gostovanje na festivalima u zemlji i inozemstvu.

� Gostujuće predstave

o Festival „Gavelline večeri“ – jedinstveni kazališni festival u RH.

o Gostovanja inozemnih kazališta – gostovanja kazališta iz inozemstva.

5

3. GDK „GAVELLA“ - ishodište i pogled u novo doba

O UTEMELJITELJU dr. BRANKU GAVELLI

Gavellina glumačka teorija, pedagoška i redateljska praksa je suvremena i svevremena.

Bivajući sam rušiteljem stereotipa i konvencija, ali i pobornikom i žestokim zagovarateljem

depatetizacije glume i organskog pristupa režiji, uspio je tom i takvom praksom djelovati i na

svoje učenike i nastavljače: Kostu Spaića, Dinu Radojevića, Vladu Habuneka, Georgija Para,

Božidara Violića, Petra Večeka, Joška Juvančića, Miru Međimorca, i druge. On je u

Frankopansku doveo dvadesetak mladih glumaca, netom završenih studenata Akademije i

mladih glumaca iz HNK, nošenih unutarnjom potrebom da, otkrivajući nove glumačke

svjetove, ispitaju vlastite sumnje, vlastite afinitete i vlastite mogućnosti.

Pomnim odabirom repertoara koji je uvijek više izvirao iz glumačkog potencijala i potencijala

novog dramskog pisma u usporedbi i paralelnom propitivanju s najvećim djelima klasične

literature, Gavella je nekoliko sezona brusio ansambl koji će u zlatnim godinama, nakon

njegova odlaska, pokazati svoj puni umjetnički sjaj, svoju uigranost, radnu posvećenost i

balansiranost kakvu može doseći samo struktura brušenog dijamanta.

ANSAMBL - POGLED IZ GLEDALISTA I SA SCENE

Svi segmenti tog ansambla, koji sam kao osnovnoškolac imao prilike gledati i u čiju sam se

energiju kao gimnazijalac zaljubio, zbog koje sam i postao glumac, bili su u suigri s publikom

organski oslobođeni i imali svoje mjesto i svoju svrhu, od najvećih do najmanjih, neverbalnih

uloga. Ne želeći idealizirati tzv. „zlatnu eru“ kazališta kojoj sam prisustvovao kao gledatelj, jer

sam kasnije osvijestio u životu na pozornici toga kazališta, da je i u tom kazalištu, kao i u

svakom drugom, bilo uspona i padova u radnom i estetskom smislu, ipak moram priznati da

su odsjaji koje je tako posložen i vođen ansambl emanirao u suptilnoj suigri s publikom,

ostali trajno svijetliti u mome unutarnjem mozaiku i danas.

Vođen tom slikom u dvanaest godina pedagoškog rada na ADU nastojao sam tim osjećajem

iluminirati nove generacije glumaca koji uče svoje prve glumačke korake, pokušavajući ih

usmjeriti ka organskom i svjesnom glumačkom istraživanju, koje je uvijek bila živa bit

svakoga dobrog kazališta, bez obzira na bogatstvo i raznolikost redateljskih koncepcija.

SMJEROVI RAZVOJA

� Njegovati suvremeno dramsko kazalište � Inovativnim redateljskim rukopisima iščitavati klasična djela u kontekstu naše

suvremenosti � Slijediti Gavelline redateljske upute ispitujući ih u ovom vremenu � Pratiti modernu hrvatsku i svjetsku dramsku literaturu i kazalište.

Danas je kazalište koje nosi Gavellino ime prilično odmaklo od njegovih osnovnih postulata,

čini se u raznim smjerovima, ne nužno krivim, ali koji su, čini mi se, i u ansambl i publiku

češće unosili zbunjenost, a manje jasnu sliku i konzistentnost ustrajnog, pa makar ponekad i

6

krivog umjetničkog smjera. Umjetnički put kazališta Gavella u posljednjih dvadeset i pet

godina, pod svjetlom različitih okolnosti bio je povremeno zamagljen, nekad veoma živ, a

nekad kaotičan, s povremenim bljeskovima, ali i nekim periodima repertoarnog i

organizacionog lutanja, a to mogu posvjedočiti i vlastitim dvadesetgodišnjim prisustvom u

tom razdoblju. Tome je, naravno, pogodovala ratna i poratna situacija u kojoj smo ipak,

doduše rjeđe nego prije, dakle više kao izuzetak, nego pravilo, uspjeli napraviti neka velika

ostvarenja u režijama Magellija, Dolenčića, Warlikovskog, Milera, Juvančića, itd. Svjestan sam

da je kazalište jedan veoma živi organizam i bilo bi iluzorno očekivati da postoji formula po

kojoj bi put njegovog razvoja bio pravocrtan i stalan, ali mislim da se razmišljanjem o

glumačkim još neiskazanim potencijalima i otvaranjem mogućnosti za njihovo ostvarivanje,

može napraviti puno za poticajnu kreativnu i radnu atmosferu, koja je često generator svega

dobroga što prelazi preko rampe u gledalište i vraća se na scenu kao ispunjeni krug

zadovoljstva.

Na svome sam primjeru, a i na primjerima svojih kolegica i kolega naučio da glumci ne smiju

biti prepušteni vlastitom snalaženju, nego je u cilju unutarnjeg poboljšanja i balansiranja

glumačkih energija potrebno da netko dugoročnije promišlja, planira i prati glumački razvoj

ansambla i svakog pojedinog člana, kakva je bila praksa u temeljima nastajanja ovog, a i

svakog dobrog kazališta. Mišljenja sam da je proces razvoja ansambla dinamičan proces koji

nikad nije završen i koji uvijek treba voditi, jer onog trenutka kad prestane briga o tome,

počinje umjetnička stagnacija. Što dulje ona potraje, više je vremena potrebno za ponovno

pokretanje kreativne energije.

POTENCIJALI

Potencijali „Gavellinog“ ansambla nisu do kraja iskorišteni i tu ima mnogo otvorenih

mogućnosti, a sustavna briga o tome naročito je važna u svjetlu novih okolnosti poslovanja u

kojima se sve češće čuju glasovi o potrebi ukidanja stalnih ansambala. Prije radikalnog

odbacivanja onog što je u našoj kazališnoj tradiciji dobro, potrebno je promijeniti način

umjetničkog vođenja ansambla, a posebno način izbora novih članova, koji posve mora biti u

ingerenciji ravnatelja kao stručne osobe.

Sam je Gavella u svojim počecima vođenja kazališta bio svjestan koliko je vođenje jednog

glumačkog ansambla često nalik kormilarenju brodom u oluji, ali je uvijek bio na strani

dinamike i akcije, pa je teko zapisao, između ostaloga: „Umjetnost je stalni rizik – tu čovjek

ne može dočekati penziju sjedeći stalno na istome mjestu“, kao da je bio prorok buduće

pošasti zvane- socijalističko glumačko činovništvo, kao cinične zlouporabe blagodati zaštite u

krilu socijalnog sistema, koja se u našim kazalištima počela razvijati kao nova vrsta korova.

Treba istaknuti da uzrok takvome ponašanju izvorno nisu glumci, (jer često je to samo

reakcija na situaciju u kojoj uglavnom nisu imali nikakvu moć odlučivanja), nego upravni i

kadrovski sustav koji je brodeći između političkih podvodnih stijena, probleme često

pospremao pod tepih i tako godinama gomilao frustracije. Posljedica takvih okolnosti, dakle

površnih unutarkazališnih, ali i vanjskih, često nekazališnih odluka bila je da su nezadovoljni i

7

oni članovi ansambla koji ne igraju, ali i oni koji igraju previše. Tome nisu bili uvijek krivi ni

ravnatelji, nego sustav koji tako funkcionira i koji je ušao u sve pore našega društva.

Danas, kad je takav sustav, a vidimo i na državom planu, potpuno neodrživ, jer jede vlastitu

ekonomsku supstancu, i tako se urušava, mislim da je korisno da se, u potrazi za rješenjima

pitanja funkcioniranja kazališnih institucija, vratimo ishodištu i tu probamo pronaći odgovore

na ključna pitanja.

ANGAŽIRANO KAZALIŠTE NA ORGANSKOM PRINCIPU

Dr. Branko Gavella je, kako sam saznao u razgovorima s Perom Kvrgićem i Nevom Rošić,

nekima od svjedoka njegove kazališne pustolovine, prije svega vodio brigu ne samo o

uposlenosti svakog glumca u ansamblu, nego i o njegovom umjetničkom razvoju kroz odabir

repertoara širokog spektra. Pri tome je bila važna ravnoteža velikih i malih zadataka, kojom

je u ansamblu rasporedio teret i odgovornost, te tako stvarao poticajnu, radnu i pozitivnu

atmosferu. No, njegove bitke nisu završavale na vratima kazališta, nego je i prema ondašnjim

strukturama vlasti bio u, najblaže rečeno, aktivnom odnosu. Zalagao se za angažirano

kazalište i branio je uvijek svoja estetska uvjerenja, bivajući svjestan da: „..tko hoće mnogo

reći, mora očekivati da će mnogi naći i mnogo progovoriti...“ i da je najgore u kazalištu ne

htjeti reći ništa.

Kasnije je pjesnik i filozof Vlado Gotovac tu brigu da se umjetnički „ne talasa“ savršeno

definirao jednom ironičnom rečenicom: „Novo licemjerje estetike dekorativnih umjetnosti

glasi – Sloboda u formi, poslušnost u sadržaju!“ Toga se Gavella u svom svekolikom

umjetničkom djelovanju klonio, kao i nekritičkog preslikavanja politički forsiranih ili

trendovski nametnutih estetičkih rješenja. To je bilo najvidljivije kad je u polemičkom, ali ne i

negatorskom odnosu prema doktrini Stanislavskog i njegovom scenskon naturalizmu, stvorio

kroz vlastitu praksu i razmišljanje o fenomenima glume i režije, potpuno novu glumačku

školu, koja nije do kraja ispitana ni danas, a koja je ne samo relevantna u svjetskim okvirima,

nego, usudio bih se reći, i najbolja. Postavivši na scenu skoro tri stotine režija, od kojih

najmanje trećinu izvan Zagreba upijao je iskustva drugih, bio je otvoren za sve utjecaje, ali ih

je propitivao, transformirao i stvarao odlučno svoju vlastitu poetiku, koja je ugrađena u

temelje hrvatskog glumišta.

Gavella je, također, svjestan da bez vlastite dramske literature, jedna kultura i njeno

kazalište gubi osobnost, a glumci svoj pravi vitalitet, poticao mlade dramske autore na

angažman i otvarao im prostore scene. Tako je, vodeći se mišlju da je linija manjeg otpora

polagana smrt za kazalište, dao je nježnu ali vrlo jasnu uputu mladom dramskom autoru:

„Ne tražite jeftine uspjehe; autor piše za publiku, ali neka nastoji da tako piše za publiku da

publika pođe za njim, a ne on za publikom.“

Jasno je definirao redatelja kao „potencijalnog glumca i idealnog gledatelja“, te „zastupnika

književnosti u kazalištu“, ali književnosti koja se izdiže iz puke literarnosti i deklamatorne

opasnosti putem organski aktivne tjelesne glumačke igre, široke tehničke radne podloge

glumačkog ansambla i potpune posvećenosti normativnom materijalu, koja u konačnici

8

zajedno s publikom svaki put iznova stvara novo djelo i ono što bi se današnjim riječnikom

nazvalo – totalni teatar. Njegova jednostavna i duboka formula suigre, kao srži kazališnog

događanja, u kojem publika organski sudjeluje na način da je sposobna izgovoriti i doživjeti

sve što glumac cijelim svojim tijelom govori sa scene, dakle diše zajedno sa glumcem i

vođena je od glumca kroz napetosti, strah, sažaljenje, oslobođenje i katarzu, formula je

smisla i u konačnici uspjeha svakog kazališnog djela. Ono koje sadrži te pretpostavke,

ispunjava svrhu kazališta i potvrđuje teze suvremene teorije kazališta po kojoj „privremena

zajednica gledališta, ugovorena svake večeri posjetom kazalištu, odražava i prelama

privremene zajednice grada / države izvan njega“, te da „ teatar i država / grad izravno i

posredno ulaze u dijalog, čija uzbudljivost ovisi o tome koliko se država / grad prepoznaje u

teatru i teatar u državi / gradu, odnosno koliko su bliski jedno drugomu“ (citat D. Vrgoč).

Koliko je ta težnja svakog dobrog kazališta univerzalna i svevremena, svjedoči nam i Marin

Držić svojim predstavljanjem kazališne družine prije više od pola milenija u prologu „Skupa“–

„Ovo je Njarnjas-družina, a ovo je Njarnjas-grad“. Primjeri Sofokla, Shakespearea, Molierea,

Držića, koji su bili i glumci, svjedoče nam kolika je moć izvrsnog i punokrvnog kazališta u

društvu i koliko duboko i korjenito ono može djelovati na svoju okolinu. Koliko je društvo

uzbuđeno oko svakog dobrog kazališta, tako je i tužno i ojađeno kad kazalište ne ispunjava

svoju temeljnu svrhu – prepoznavanje društvenih anomalija u tom sublimirajućem dramsko-

humornom ogledalu. Nikad ne zanemarujući i ne podcjenjujući sposobnost publike da uvijek

prepozna stereotipe, predvidivost, kao i istinski novo teatarsko uzbuđenje Gavella se, kao

redatelj i ravnatelj smatrao prije svega, njenim zastupnikom: „Našao sam se u krilu uprave,

ali jos uvijek sam, nadam se, bliže publici, pravoj publici, čijim se predstavnikom smatram...“

Bivajući, dakle, svim svojim kazališnim poslanjem rušiteljem stereotipa i ne imajući sklonosti

ka samodovoljnoj ili epigonskoj umjetnosti koja samu sebe ne propituje i koja nije dubinski

angažirana, takvim je stavom i pristupom oplodio i odgojio ansambl, koji je bio svjestan

odgovornosti koju kazalište ima u društvu čiji želi biti sublimirani odraz. Danas svako

kazalište koje želi biti čvorište društvenog događanja, pa tako i kazalište „Gavella“, ne samo

zbog svoje tradicije, nego i zbog moguće novo-definirane pozicije u vibrirajućoj hrvatskoj

stvarnosti, u društvu bremenitom dramskim silnicama post-tranzicijske zemlje i kulture u

borbi za novi život u europskom kontekstu, mora odgovarati izazovima vremena, te kroz

ponovo otkrivene vizure svjetskih i hrvatskih klasika u kontrastu sa novom hrvatskom

dramom i suvremenim djelima svjetske dramske literature, postaviti prava pitanja pred

publiku koja je, možda više nego ikad u potrazi za odgovorima. U vremenu globalne

dezorijentacije, raspada vrijednosti, neizvjesnosti pred izazovima novog kaosa i nesnalaženja

suvremenog čovjeka pred tom ogromnom količinom pitanja, na kazalištu je ili da odražava

sliku takvog razlomljenog svijeta u svom razbijenom ogledalu, potvrđujući i umnažajući

njegov rasap ili da pokuša sabrati krhotine tražeći u njima neki mogući red i smisao ne bi li

objasnilo sudbinu ljudskog postojanja i lutanja u ovom kutu svemira.

Redateljske poetike kreću se između analitičkog pristupa koji se često temelji na namjernoj,

programiranoj destrukciji i inovativnom komponiranju zastarjelih, poznatih i prokušanih

9

kazališnih mehanizama, koje daje novu iznenađujuću kvalitetu kroz autorsko kazalište uvijek

u potrazi za „novim formama“ i, s druge strane, redateljske potrebe da u smjelom, živom,

aktivnom dodiru sa najvećim djelima hrvatske i svjetske dramske književnosti, otkrivaju nove

dramske sinteze. Ta dva, ne nužno odvojena pristupa mogu egzistirati u istom kazalištu i

prožimati se donoseći ansamblu mogućnost aktivnog isptivanja i stjecanja novih umjetničkih

spoznaja. Stoga mislim da su „uzbuđenje“ i „događaj“ riječi koje najbolje definiraju kazališni

susret. Kazalište ne bi smjelo biti dosadno, ono mora htjeti nešto reći ljudima i svijetu.

TRENUTAK I VRIJEME KAO IZVOR IMAGINACIJE

U ovom trenutku čini mi se da je najvitalnija energija hrvatske kazališne scene i njenog novog

dramskog pisma, upravo njena potraga za dramskom sublimacijom koja se ogleda u

instinktivnoj i strastvenoj želji da se bez maske suočimo sa istinom, jer kao što se čovjek u

trenucima krize zagleda u svoju nutrinu, tako i društvo, jedino suočivši se sa vlastitom

golotinjom, duhovnom i materijalnom, može doživjeti katarzu i tako pročišćeno, može

pokušati stati na vlastite noge i krenuti naprijed za novom utopijom.

"Nije istina da publika ima onakav teatar kakav zaslužuje“ - kaže Peter Brook - „Teatar nismo

mi zato sto smo se zatekli u njemu, teatar ne smije biti onakav kakvi smo mi, vec onakav

kakvi bismo mi mogli i trebali biti."

Kazalište je još od vremena antičkih rituala bilo mjesto suočenja društva sa vlastitim

strahovima i pokušaj da to isto društvo kroz pročišćenje dođe do jasnijeg pogleda, kako

unutar sebe, tako i pogleda u nadolazeće vrijeme. Mislim da se ključ budućnosti hrvatskog

kazališta prije svega nalazi u otvaranju prostora struci koja konačno mora početi odlučivati,

preuzimati odgovornost za ono što je u njemu okoštalo, umjetnički i organizacijski zastarjelo i

ispod razine prijašnjih, pa i u težim vremenima dosegnutih vrijednosti.

ORGANIZACIJSKI TEMELJI

Stjepan pl. Miletić davno je izrekao jednostavnu formulu zdravog funkcioniranja kazališnog

organizma, bez utjecaja bilo kakvog politički podobnog i samim time, nestručnog uplitanja:

„Intendant (ravnatelj) je samostalan u svom odjelu. On ima svu odgovornost. Hoće li se

postići umjetnički napredak, moraju se intendantu dati i slobodne ruke i pravo inicijative...to

doista više ne ide da i nadalje vode činovnici umjetnički zavod koji je posve udaljen od

njihova djelokruga. (Misli na svog prethodnika Kneisela)

Intendant je dužan svake godine predočiti točan proračun za iduću sezonu, sve račune o

svojem poslovanju, sve što se tiče tehničke, uredovne strane uprave; u umjetničkom pak

pogledu morao bi imati sve ovlasti: slobodno pravo angažiranja i sastavljanja kazališnog

osoblja, uređenje repertoara, čitavu umjetničku reprezentaciju kazališta.“ Usuđujem se

ustvrditi da kad je hrvatsko kazalište funkcioniralo na taj način, bilo je uvijek na svjetskom

nivou, pod uvjetom da je bilo vođeno promišljeno i predano, s velikom posvećenošću i

radnom energijom. No, nije Miletić to smislio sam, nego je to jednostavno zaključio na

temelju iskustva stečenog na turneji po najuspješnijim kazalištima u Europi, od Beča, preko

Berlina, Hamburga, Pariza do Milana. Kasnije je to i primijenio koliko je bilo moguće u našim

10

okolnostima i udario, za ono doba, nove organizacijske i umjetničke temelje hrvatskoga

glumišta. Nije nevažno spomenuti da je na drugom mjestu, svjestan važnosti kazališne misije

u kulturi, kao izrazu identiteta jednog naroda, u razgovoru s Banom Kuenom Hedervaryjem

istaknuo: „Držim da Vašoj preuzvišenosti nije nepoznato moje političko uvjerenje. (Bio je

gorljivi pobornik hrvatske samostalnosti, kao i Matoš, uostalom) Pa ako mogu i obećati da se,

dok budem na mjestu intendanta, neću nikako pačati ni u koju stranku niti voditi ikakovu

politiku s pozornice, doli čisto umjetničkog i općenito rodoljubivog pravca, to ipak ne bih

mogao svojih političkih nazora promijeniti.“ Tako je govorio Miletić i te riječi u novom

okruženju Europske Unije dobivaju novi smisao. Naša populacija broji tek jedan posto, stoga

posebno danas naš kulturni doprinos mora biti vidljiviji i značajniji, unatoč skandaloznom

snižavanju budžeta za kulturu na manje od pola posto. Miletić je cijeneći naša kulturna

književna, likovna i glazbena dosegnuća, implementirao i primijenio tadašnja europska

iskustva i stvorio hrvatsko glumište. Kasnije ga je Gavella proširio i nadogradio, te svojim

promišljanjem i vitalitetom omogućio stvaranje škole koja je umjetnički hranila i prožimala

prije svega Dramsko kazalište, zatim HNK, a i druga kazališta u Zagrebu i Hrvatskoj.

RAZLOZI KANDIDATURE

Završavajući uvodne napomene ovoga četverogodišnjeg programa, potrebno je reći da sam

ovu kratku analizu ispisao kao sukus spoznaja iz dostupnih pisanih tragova, kojima sam se

sustavno bavio, zatim čestih i za mene bitnih, formativnih razgovora sa starijim kolegama, te

vlastitog, sad već bogatog iskustva bivanja u tom kazalištu, sudjelovanja u tijelima

odlučivanja, kazališnom i umjetničkom savjetu, glume u studentskom statusu, zatim u

stalnom angažmanu, iskustvu režiranja dviju predstava i pisanju dviju dramatizacija, te, na

kraju, u statusu vanjskog suradnika, iako se nikad nisam u DKG “Gavella“ osjećao kao

„vanjski“ član. Ova će mi analiza i to iskustvo, kao i petogodišnje iskustvo vođenja privatne

tvrtke, Kazališta “Gong“ d.o.o., što nije nevažno u susretu sa administrativnim, ponekad

suhoparnim za umjetnika, ali ne manje važnim zahtjevima ravnateljskog posla, poslužiti kao

temelj svog budućeg promišljanja smjera kojim se, po mom mišljenju treba kretati kazalište

„Gavella“.

Iz kratkih crta te analize izvorišta i postojećeg stanja naziru se neke pokretačke ideje, od

Gavelline organske glumačke doktrine i prakse, kojom se bavim u svom pedagoškom radu,

preko izbora repertoara u suglasju s potrebama glumačkog individualnog razvoja i razvoja

ansambla, gajenja širokog spektra redateljskih poetika sa bitnim naglaskom na glumačkoj

suigri, do maksimalnog angažiranja svih resursa tehničkog i administrativnog osoblja u

predstojećim izazovima otvaranja novog kazališnog prostora teatra u Frankopanskoj, a to je

manja scena iznad foyera, te moguće revitalizacije scene „Mamut“.

11

4. STRATEGIJA DJELOVANJA 2014.-2018./2019.

Strategija djelovanja, ili program, predviđen je u skladu s ravnateljskim mandatom od četiri

godine, a uključuje ključne perspektive razvoja, analizu stanja, predložena poboljšanja i

aktivnosti, razvoj kadrova, marketinške aktivnosti i promociju, faze provedbe, kao i financijski

okvir nužan kako bi se zamišljeni program proveo u cijelosti i u predviđenom roku.

Ovdje je bitno pripomenuti kako bi za detaljniji plan aktivnosti i precizniji financijski plan bilo

nužno napraviti dubinsko snimanje i analizu, intervjue s ključnim osobama u organizaciji, kao

i ključnim partnerima, napraviti analizu i segmentaciju tržišta, te načine komunikacije s

istima. Važna je i detaljnija razrada pojedinih projektnih ideja, budućih nositeljica

brendiranja kazališta na nacionalnom i međunarodnom nivou, kao i alternativne mogućnosti

financiranja istih, poglavito iz sredstava strukturnih i kohezijskih fondova EU.

4.a. SWOT analiza

SWOT analiza jedan je jednostavnijih instrumenata kojima se može poslužiti pri izradi

programa ili strategije djelovanja za određeni period. Ovo je kvalitativna analitička metoda

koja kroz četiri ključna čimbenika nastoji prikazati snage, slabosti, prilike i prijetnje određene

pojave ili situacije. Budući da svaka organizacija mora voditi računa o unutrašnjem i

vanjskom okruženju, SWOT analiza se može razumjeti kao prikaz unutrašnjih snaga i slabosti

organizacije, te vanjskih prilika i prijetnji s kojima se organizacija u svom djelovanju suočava.

SNAGE SLABOSTI

Tradicija i povijest Kvaliteta programa Pozitivna percepcija u zajednici i regiji Osiguran proračun Kvalitetan ansambl Vlastiti prostor i atraktivna lokacija

Nedovoljno razvijeni alternativni sustavi financiranja Jezične barijere obzirom na međunarodnu suradnju Slabost neprofitnog sektora Nedovoljna iskorištenost prostora Organizacijske manjkavosti Nepotpuno korištenje resursa: kadrovskih, programskih, marketinških

MOGUĆNOSTI PRIJETNJE

Kadrovsko restrukturiranje i potencijali Vertikalno i horizontalno umrežavanje „Preslagivanje“ Otvaranje nove scene Međunarodna suradnja Nezasićenost društva kvalitenim kulturnim sadržajima EU financiranje projekata Dodatni proizvodi i usluge koji mogu obogatiti proračun Optimizacija procesa i uštede

Nejasna strategija kulturnih čimbenika na državnom nivou Nejasne kulturne politike Sive zone na kazališnom tržištu Slaba alokacija EU novaca za kulturni sektor

12

4.b. Perspektive razvoja GDK Gavella 2014.-2018./2019.

Pet je glavnih stupova / perspektiva razvoja:

i. Prostor i infrastruktura - odnosi se na građevine, imovinu i sredstva kojima raspolaže

GDK Gavella, te način unaprijeđenja postojećeg, zatečenog stanja, restrukturiranje i

prenamjena pojedinih dijelova u kazalištu i ansamblu u neophodniju svrhu. Ovo je

jedan od glavnih preduvjeta i stupova rada, kao i unaprijeđenja, obzirom na kazališnu

djelatnost kao takvu, te je nužno sagledati sve mogućnosti unutar iste.

ii. Program i djelatnost – odnosi se na temeljnu djelatnost kazališta te njegovu ulogu u

zajednici, kako na lokalnom tako i na nacinalnom i europskom nivou. Nožno je da

program njeguje suvremeno dramsko kazalište, inovativnim redateljskim rukopisima

iščitava klasična djela u kontekstu naše suvremenosti, slijedi Gavelline redateljske

upute ispitujući ih u ovom vremenu, kao i da prati modernu hrvatsku i svjetsku

dramsku literaturu i kazalište.

iii. Partnerstva i EU perspektiva – odnosi se na otvaranje prostora za vertikalnu i

horizontalnu suradnju sa različitim kulturnim, obrazovnim i gospodarskim subjektima

na međunarodnom nivou, u cilju promocije hrvatske kazališne kulture i književnosti, i

brendiranja kazališta Gavella kao europskog i svjetskog dramskog kazališta.

iv. Razvoj kadrova – jedna od najvažnijih perspektiva, odnosi se na razvoj glumačkog

ansambla u cjelini i pojedinačan razvoj glumca i njegovo sazrijevanje, kao i djelatnika u

pratećim službama, te njihovo educiranje za nove iskorake predviđene ovim

programom. Kadrovi su humani resurs koji najviše dodaje vrijednost organizaciji te mu

je nužno omogućiti rast paralelan rastu i razvoju organizacije (kazališta) kao takve.

v. Marketing i promocija – nužno korištenje alata za brendiranje, artikuliranje svoje vizije

i misije u zajednici, kako lokalnoj tako i nacionalnoj i međunarodnoj.

13

4.c. Glavni ciljevi djelovanja i očekivani rezultati

OPĆI CILJ I MISIJA:

� Biti gradsko kazalište sa internacionalnom perspektivom

SPECIFIČNI CILJEVI:

1. Otvaranje novih scena – mala scena (iznad foyera) i Klub Mamut

Cilj se odnosi na prenamjenu prostora iznad foyera u prostor za malu scene, te

oživljavanje scene „Mamut“, kao mjesto za izvođenje malih formi, od koncertnih

čitanja, do čitanja novih komada, promocija knjiga, kazališnih tribina, okruglih

stolova, glazbenih ili poetskih klupskih susreta, prostor za dodatni Glumački

laboratorij, i sl.

2. Rekonstrukcija staklenog krova zgrade

Cilj se odnosi na održavanje zgrade i provođenje projekta rekonstrukcije staklenog

krova iznad atrija, za što je napravljena projektna dokumentacija. Ukupni trošak

projekta (sa PDV-om) iznosi 9.434.100 kn, umanjen za izdatak vezan uz pripremu

projekta, već plaćeno po projektu 84.870 kune. Ovdje je moguće razmišljati i o

sufinanciranju istog od strane EU kohezijskih i strukturnih fondova (npr. fond JESSICA,

Zaštita okoliša), ukoliko za to bude dovoljno vremema za pripremu projekta.

3. Povećanje prihoda iz uhodanih izvora

Svrha ovog cilja je podići razinu i učinkovitost prodajnog i marketinškog tima, te

povećati postojeće prihode od karata, gostovanja, putem inovativnih marketinških

aktivnosti. Cilj će biti postignut ukoliko se vlastiti prihodi budu povećavali u prosjeku

20 % godišnje.

4. Alternativno financiranje programa / aktivnosti kazališta

Ovaj cilj se odnosi na iznalaženje mogućnosti financiranja kazališta putem fondova

EU, kao i ostalih oblika financiranja kulturnih programa od strane međunarodnih

fondova i donatora na koji se mogu prijaviti ustanove u kulturi u vlasništvu lokalne

zajednice. Cilj će biti ostvaren ukoliko se u planiranom periodu ostvare minimalno tri

(3) projekta koja će biti sufinancirana od strane EU fonda. To mogu biti

infrastrukturni, edukacijski projekti, kao i projekti međunarodne suradnje i kulturne

razmjene, brendiranja na europskoj kulturnoj sceni, alternativni izvori energije, i sl.

Neki od mogućih fondova su: Kreativna Europa, Europski fond za regionalni razvoj,

Europa za građane, Inicijativa za zapošljavanje mladih, Erasmus +, Europski socijalni

fond, kohezijski fondovi JESSICA, i sl.

5. Smanjenje rashoda i optimizacija procesa

Odnosi se na analizu procesa i rashoda, te smanjenje koeficijenta troškova programa,

ključnih rashoda, ključnih dobavljača, ključnih partnera kazališta, kao i mogućnost

dobivanja povoljnijih nabavnih cijena putem godišnjih ugovora, rabata, i sl. Teško je

predvidjeti očekivano smanjenje koeficijenta prije provedene analize, no npr.

14

troškove programa moguće je smanjiti i do 25 % u prvoj/drugoj godini, koji bi se

onda preusmjerili u program male scene.

6. Pokretanje projekata „GavellADU“ i Glumački laboratorij „Gavella“, brendiranje

Odnosi se na ključne aktivnosti kreiranja budućih glumačkih kadrova koji će se kroz

ova dva projekta usmjeravati prema angažmanu u dramskom kazalištu kao što je

„Gavella“. Nadalje, aktiviranjem i edukacijom nekih djelatnika, izradom brend i

marketing strategije, te međunarodnim projektima, nastojat ćemo postići veću

prepoznatljivost, kako na lokalnom i nacionalnom, tako i na europskom nivou.

Mjerenje ciljeva i rezultata bench marking metodom, koja će se postaviti nakon provedene

analize stanja. Proces same analize održat će se tijekom prvih šest mjeseci mog angažmana,

kombiniranom metodom intervjuiranja ključnih suradnika, voditelja službi, sastanaka s

partnerima, savjetovanja od strane vanjskog stručnog suradnika (konzultanta), izradom

detaljnije liste aktivnosti prema ključnim smjernicama, kao i definiranjem indikatora po

svakoj aktivnosti/projektu, i sl. Koristiti ćemo menadžerske i organizacijske metode

usmjerene prema organizaciji kakva je ustanova u kulturi, koja ima svoje interne zakonitosti i

specifične procese, a isto tako uvriježene organizacijske alate za postizanje čim bolje

učinkovitosti po sistemu dobrog upravljanja.

REZULTATI 2018./2019.:

Uspješnost provedenih aktivnosti i postizanja ciljeva moći će se najviše mjeriti postignutim rezultatima, a ovo su očekivani rezultati pred kraj promatranog perioda:

� Broj premijernih naslova

� Postavljena „mala scena iznad foyera“ i Klub Mamut

� Popravljen stakleni krov i održavana zgrada

� Postavljen projekt „GavellADU“

� Postavljen projekt Glumački laboratorij „Gavella“

� Povećanje prihoda i smanjenje rashoda (koeficijent)

� Zapošljavanje i selekcija mladih talenata

� Promjena strukture zaposlenika (više glumaca u odnosu na ostale službe)

� Broj provedenih EU projekata

� Iznos novca dobivenih od EU fondova

� Brendiranje – broj objava u medijima

� Broj gostovanja

� Broj alternativnih izvora prihoda (od proizvoda i usluga)

� Broj festivala na koje ćemo biti pozivani

� Broj stranih festivala

� Broj dobivenih nagrada, i sl.

15

4.d. Glavne strateške aktivnosti unutar ključnih perspektiva

I. Prostor i infrastruktura

Aktivnosti: snimanje troškova i izrada plana djelovanja, otvaranje novih prostornih

mogućnosti i revitalizacija starih;

II. Program i djelatnost

Aktivnosti: prijedlog programa za veliku i malu scenu s obrazloženjima, „Gavelline

večeri“, Gavella-fair, prijedlog revije predstava „GavellADU“, Glumački laboratorij

„Gavella“ i program Kluba „Mamut“, gostovanja.

III. Partnerstva i EU perspekriva

Aktivnosti: međunarodno povezivanje i umrežavanje s drugim kazališnim

institucijama, EU financiranje projekata.

IV. Razvoj kadrova

Aktivnosti: edukacije i kompetencije službi, plan zapošljavanja / odabira perspektivnih

mladih glumaca.

V. Marketing i promocija

Aktivnosti: izrada stategije marketinških aktivnosti za promatrani period, brendiranje

Gavelle, brendiranje glumačkog ansambla na nacionalnom i međunarodom nivou,

prodajne aktivnosti i komunikacija s tržištem / publikom, PR aktivnosti.

4.d.i. Prostor i infrastruktura

4.d.i.1. Snimanje stanja i izrada plana djelovanja

Snimanje troškova i izrada preciznog plana djelovanja prva je aktivnost koja je nužna kako

bih uspješno preuzeo ravnateljsku ulogu u kazalištu. Obzirom da dolazim kad će sezona već

biti u tijeku, ova aktivnost će trajati minimalno šest mjeseci. Obzirom da su ključni suradnici

angažirani od prethodnog ravnatelja, uhodavanje u posao neće biti pod tolikim pritiskom, te

će biti prostora za adekvatnu analizu i izradu plana djelovanja, te iznalaženje rješenja za

provođenje aktivnosti u prostoru.

4.d.i.2.Otvaranje novih prostornih mogućnosti i revitalizacija starih

Dvije su glavne komponente ove aktivnosti:

� Nova scena iznad foyera

� Reorganizacija postojećih prostora i nova moguća uloga scene Mamut.

Ove aktivnosti provodit će se u prvoj polovici mog angažmana kao ravnatelja, što je

preciznije navedeno u rasporedu aktivnosti.

� NOVA SCENA IZNAD FOYERA

GDK „Gavella“ po svojim umjetničkim, tehničkim i organizacijskim mogućnostima, ima veći

potencijal nego što ga trenutno koristi. Skoro četrdeset zaposlenih glumaca i približno

šezdeset i pet u tehnici i administraciji, već samim brojem sugerira da je za jednu, u odnosu

16

na druga kazališta, zapravo polu-komornu scenu, što je, naravno, izvor njene privlačnosti i

šarma, daleko previše, što se vidi najbolje po tome da se trenutno petnaestak predstava koje

su na repertoaru „gura“ oko jedne pozornice. Stoga takav radni potencijal i administrativni

mehanizam gotovo vapi za novim scenskim prostorom. Budući da sam bio, kako sam

prethodno naglasio, sudionikom vremenski gledano gotovo pola povijesti kazališta u

Frankopanskoj, upoznat sam s idejom bivšeg šefa tehnike g. Stanka Robinšćaka o mogućnosti

gradnje manje scene-prostora iznad foyera kazališta. Upoznat sam isto tako i sa naporima

bivših uprava da dođe do realizacije tog projekta, te mislim da je konačno došlo vrijeme da

se pokrene njegova realizacija. Ta će scena biti rezultanta svih dosadašnjih nagnuća, te iako

ima samo 120 mjesta biti će veliki projekt za otvaranje nove stranice u životu kazališta u

Frankopanskoj, i nova vruća točka na kazališnoj mapi grada Zagreba i Hrvatske. Taj bi prostor

trebao biti potpuno odvojen od velike scene, tako da se predstave mogu igrati paralelno, u

isto vrijeme, s pomakom početka od pola sata, trebao bi imati priručnu garderobu, malu

tonsku i svjetlosnu kabinu, za što možda mogu poslužiti kancelarije na drugom katu upravne

zgrade. Nisam vidio projekt i nadam se da to omogućuje. Samim prodorom u prednju zgradu,

doći će i do boljeg prožimanja dvaju prostora, koji su sad podijeljeni na umjetnički i

administrativni. Mislim da za to prožimanje mogu poslužiti i drugi prostori, pa se tako čitaće

probe za manju scenu mogu odvijati u sadašnjoj dvorani za sastanke. (Zamislimo npr. divan

glumački sastanak na kojem se čita novi dramski tekst.). Taj prostor nove scene bi morao biti

mjesto češćeg umjetničkog susreta iskusnih glumaca iz stalnog ansambla sa netom

završenim studentima Akademije, glumcima, piscima, redateljima. Mislim da će to biti

obostrano korisno i da će rastvoriti ansambl „Gavelle“ prema novoj energiji, koja je, uslijed

recesijskog zatvaranja ansambla u vlastite okvire, postala dijelom produkcijski i umjetnički

opterećena istim ili sličnim rješenjima, koja su neminovna u hermetičkoj zatvorenosti, te

postoji i opasnost da u nekom trenutku postane i samorazarajuća.

Nova scena će, bez obzira na potpuno odvojen protok publike, po svojoj arhitektonskoj

poziciji smještena iznad samog ulaza u veliku dvoranu biti integralni dio kazališta u

umjetničkom smislu, postat će mjesto susreta i prožimanja ideja, pružat će mogućnosti

intimnije glumačke igre, neposrednijeg i suptilnog dodira s publikom, tako da će glumcima

biti novi izazov.

Moj prijedlog je da ta scena nosi ime redatelja, profesora i umjetničkog rukovoditelja Koste

Spaića, koji je, osim što je svojim brojnim režijama u tom kazalištu bio integrativna sila

ansambla kojeg je neizmjerno volio i cijenio, nakon Gavelle bio spona sa glumačkom

akademijom, tim izvorištem nove energije, gdje je pripremao redatelje i glumce za prve

sigurne profesionalne iskorake. On je krajem 80-tih ciljanim odabirom stvorio jezgru novog

ansambla Gavelle, dok su još doajeni tog kazališta bili u punoj umjetničkoj snazi, svjestan da

glumac može stasati jedino igrajući nakon akademije zajedno na sceni i učeći dnevno od

pravih profesionalaca, koji su nosili repertoar i imali osim velike zajedničke i osobne

odgovornosti i veliku ljubav za to kazalište.

To je publika prepoznavala i hrlila svake večeri po nova uzbuđenja. Smatram velikom

privilegijom da sam bio dio tog procesa i od tada, pored zaljubljenosti u to malo kazalište u

17

Frankopanskoj, gdje sam glumački stasao, za koje sam napisao i dvije uspjele dramatizacije i

gdje sam kasnije postavio Krležinu „Ledu“, ocijenjenu od kritike “jednom od tri najbolje

predstave kazališta Gavella u posljednjih dvadeset godina“ (Bojan Munjin), nosim i velik

osjećaj odgovornosti za njegovu budućnost i umjetnički razvoj. Stoga mislim da će i nova

scena posebno doprinijeti unošenju nove energije u ansambl, jer će biti pružena ruka i

otvoreno srce kazališta „Gavella“ za susret sa postojećom i novom publikom.

� REORGANIZACIJA POSTOJEĆIH PROSTORA I NOVA MOGUĆA ULOGA KLUBA

„MAMUT“

U cilju daljnjeg rastvaranja prostornih i energetskih potencijala kazališta, predlažem još dva

do tri mala, više organizacijska, ali, po meni, i umjetnički vrlo bitna zahvata. Prvi je

oživljavanje prostora kluba „Mamut“, čiju će bivšu funkciju manje scene, doduše, preuzeti

nova scena, koja će prostorno biti kudikamo veća. Scena je kazališno ugašena zbog prostorne

potrebe skladištenja kulisa igrajućih predstava, pa ako se taj problem riješi boljom

organizacijom, „Mamut“ bi mogao postati mjesto malih formi, od koncertnog čitanja novih

komada, promocija knjiga, kazališnih tribina, okruglih stolova, glazbenih ili poetskih klubskih

susreta, mjesto glumačkih radionica kao začetka „Gavellinog“ glumačkog laboratorija u

kojem će se npr. komparirati Gavellina glumačka škola sa europskim i svjetskim dostignućima

na tom polju. Potporu tom projektu Gavellinog glumačkog laboratorija upisat ću i u strategiju

kao moguću aplikaciju na EU-fondove.

Drugi zahvat, koji je usko povezan s novom funkcijom scene „Mamut“, a bi koji bi bio

tehnički odmah izvediv, pod pretpostavkom da se riješi pitanje ventilacije u novim zakonskim

okvirima, jest stvaranje prave pokusne dvorane jednostavnim pomakom šanka u sadašnje

predvorje scene „Mamut“, gdje je bio do 1994. Tako bi klub-kafić bio odvojen od ulaza na

scenu i bliži ulaznoj porti, što mu je kudikamo prirodnije mjesto, a time se izbjegava

mogućnost da netko tko je gost kluba i nema direktne veze s predstavom na velikoj sceni,

utječe na koncentraciju glumaca i odvijanje predstave.

S druge strane, dobiva se mogućnost puno veće, šire i dostupnije pokusne dvorane na

prostoru sadašnjeg kluba, jer obje sadašnje, i ona u potkrovlju i u međukatu, prostorom su

manje i često nedovoljne prilikom rada na većim ansambl-predstavama. Ta nova pokusna

dvorana za vrijeme predstave postaje stari „Plavi salon“, prostor koncentracije i pripreme

pred ulazak glumaca na scenu, koji je postojao prije, a koji se izgradnjom kluba „Mamut“

izgubio i pomiješao sa prostorom kluba-kafića.

Ovim novim rasporedom, događanja na sceni „Mamut“ poprimila bi klubsku atmosferu i ta

dva prostora bila bi jače integrirana i usmjerena od jednog ka drugom.

Treći zahvat je također jednostavan, nadam se građevinski lako izvediv, a donosi brojne

mogućnosti i polivalentna rješenja za proscenijski prostor koji je na velikoj sceni specifičan..

Budući da je portal velike scene širok tek nešto više od 8,5 metara, redatelji uvijek nastoje

vizualno i prostorno proširiti mogućnost igre povećavanjem proscenija iznad dijela gledališta,

pa čak i scenografskim intervencijama, npr. spajanjem sa balkonom, kao u predstavi „Mjesec

18

dana na selu“, što je na tragu bivše konstrukcije dvorane, kad je balkon imao s obje strane

komunikaciju s pozornicom putem polukružnih stuba. Postoji mogućnost, a vjerujem da

zahvat ne bi bio velik ni skup, probijanja vrata-komunikacija iz radničke sobe s jedne i sobe

rekvizite s druge strane, te bi se dogradnjom montažnih otvorenih stuba dobila dva nova

ulaza na scenu, točno u vizuri vidljivoj sa svih mjesta u gledalištu, a konstrukcija bi mogla

uključiti i prednja vrata za ulaz publike lijevo i desno, koja se često koriste kao glumačka

komunikacija. Ta konstrukcija bi, prema potrebi bila skidana i postavljana s jedne i druge, ili

samo s jedne strane, ovisno o zamisli redatelja kako želi komponirati proscenijski prostor.

Paralelno s tom intervencijom i u okviru nje, postoji i mogućnost stupnjevanog prijelaza u

jednom ili dva nivoa od scene do gledališta, koji bi također bio izveden montažno-

polivalentno u skladu s prirodnom i sve češćom potrebom da se rampa proscenija spusti i

približi publici, kako bi se premostila pomalo zastarjela vizura prvih redova u kojoj se glumca

gleda „odozdo“ i u kojoj ga se doživljava deklamatorski, što je često posljedica upravo takvog

prostornog rasporeda i protiv čega se , kao prostornog, a ne glumačkog sindroma, bore svi

redatelji koji rade u GDK“Gavella“, nastojeći premostiti mali jaz između ruba rampe i prvih

redeova. Takvih problema u ZKM-u, na primjer, nema, gdje se glumca doživljava

neposrednije, kao na dlanu, bez ikakvih barijera. Čak i pozornica HNK ima prirodniji, nešto

niži položaj rampe u odnosu na prve redove partera, nego pozornica „Gavelle“. To je

vjerojatno problem svih dvorana koje su inicijalno građene za potrebe kino-vizure. Cijela

konstrukcija, od vrata, stuba, do spuštenog ruba rampe mora biti izvedena od laganih i

čvrstih materijala, tako da se uvijek prema potrebama izgled pozornice može dovesti u

prvobitno stanje, ili kombinirati, ovisno o potrebama inscenacije.

Može se činiti da ovom laičkom arhitektonskom eksplikacijom unutar kandidacijskog

programa ulazim u prevelike detalje, ali mislim da je potrebno otvoreno iznijeti ideje, koliko

god bile u domeni maštanja, jer je zamišljanje uvijek prvi korak ka budućoj realizaciji. Mojih

gotovo 30 godina iskustva igranja na toj sceni, razgovori sa scenografima i redateljima, a i

upoznavanje svih vizura pozornice iz gledališta prilikom režiranja, potaklo me na razmišljanje

o rješavanju tog problema, koji nije vidljiv na prvi pogled i neće ni ovim intervencijama biti

do kraja riješen, ali mislim da će biti bitno ublažen i da će ponuditi paletu novih prostorno-

scenografskih mogućnosti, što smatram, pored brige o repertoaru i ansamblu, jednim od

najbitnih pitanja u otvaranju nove stranice kazališta „Gavella“.

4.d.ii. Program i djelatnost

Planirani program podijeljen je na dva osnovna segmenta, obzirom na lokaciju

postavljanja/izvođenja:

� Program za veliku scenu

� Program za malu scenu u foyeru

� Gavelline večeri, Gavella-fair, prijedlog revije predstava GavellADU

� Glumački laboratorij i Klub Mamut.

U biranju naslova za jednu i drugu scenu rukovodio sam se temeljnim odrednicama

repertoarne politike kazališta „Gavella“, a to su izbor najjačih naslova hrvatske i svjetske

19

klasične i suvremene dramske literature, vodeći računa o tome da budu podjednako

zastupljeni dramski naslovi i komedije, iako danas ta žanrovska podjela nije toliko striktna.

S druge strane, mislim da je u odgajanju nove publike presudno da jedan dio izabranih

naslova bude zastupljen u lektiri, naravno, uz nakanu da te predstave budu postavljene u

najvišim estetskim i redateljskim standardima, tako da postanu magnet za buduću publiku,

jer se pokazalo posljednjih sezona da u recesijskim uvjetima takvi naslovi imaju kudikamo

veći broj repriza.

Također, u nabrajanju nekoliko naslova jednog pisca, ostavio sa mogućnost da u dogovoru s

redateljima napravim definitivan izbor, budući da se režiranje po „narudžbi“ često pokazuje

kao dvosjekli mač. Stoga je moje duboko uvjerenje, a dugogodišnje iskustvo igranja i

režiranja mi to potvrđuje, da je temelj dobre predstave, osim odlično sastavljene podjele,

prije svega redateljeva „zažarenost“ oko određenog naslova. Takve predstave imaju obično

dug scenski život, jer osim što glumci uživaju igrajući ih, publika ih prepoznaje i nosi u

izvedbama kroz nekoliko sezona.

Osim toga, mislim da će otvaranje nove scene osloboditi pritiska veliku scenu, pa i u smislu

količine naslova koji su na repertoaru (trenutno ih je 14, što smatram prevelikim brojem), te

pretpostavljam da će u zadnje dvije godine ovog mandatnog razdoblja broj premijera na

velikoj sceni biti tri umjesto četiri, pa će ti naslovi u repertoaru imati više termina, ali će se

ukupan broj premijera povećati na šest ili sedam uključujući obje scene. Problem koji se

pokazuje u dosadašnjem životu predstava jest taj da upravo zbog terminske „gužve“na

velikoj sceni, uprava je prisiljena neke naslove skidati s repertoara pri manjem broju

izvedaba nego što ta predstava objektivno zaslužuje. Tu se odmah nameće problem skladišta

kulisa, no mislim da sam prostor scene iznad foyera diktirati reducirana scenografska

rješenja, te će se predstave prirodno jače i otvorenije oslanjati na glumačku igru u

direktnijem kontaktu s publikom, što će, kao što sam ranije u programu spomenuo, donijeti

jednu novu kvalitetu. To će omogućiti i veću mobilnost predstava, a i manje troškove i

prilikom postavljanja na scenu, a i na gostovanjima.

LEPEZA REDATELJSKIH KONCEPCIJA

Izbor redatelja s kojim će surađivati kazalište „Gavella“ biti će vrlo širok, pogotovo u svjetlu

novih mogućnosti otvaranja scene iznad foyera.

� Nastavak dobrih suradnji sa Slobodanom Unkovskim, Zlatkom Svibenom, Frankom

Perković, Krešom Dolenčićem, Draženom Ferenčinom, Samom M. Strelecom,

Reneom Medvešekom, preko redateljskih bardova Georgija Para, Joška Juvančića,

Božidara Violića, Paola Magellija, Ivice Kunčevića, Mire Međimorca.

� Obnavljanje suradnje s onima koji dugo nisu radili na sceni „Gavelle“ kao Nina

Kleflin, Dario Harjaček, Tomislav Pavković, Eduard Miler, Zoran Mužić, Mislav Brečić,

Aida Bukvić.

� Otvaranje vrata najmlađima koji su još studenti, preko dobrog običaja redateljskih

asistentura, a i samostalnim projektima npr. Paolu Tišljariću, Lei Fleger i drugima.

20

Angažirat ćemo i redatelje koji do sada također nisu radili u Kazalištu „Gavella“, Vito

Taufer, Jagoš Marković, Slađana Kilibarda, Saša Božić i drugi.

� Autorsko kazalište na novoj sceni: na novoj sceni, koja će postati i prostor neke vrste

eksperimentalnog kazališta, mogućnost istraživanja kroz autorsko kazalište u

samostalnim projektima Bobe Jelčića, Olje Lozice i Mirana Kurspahića.

Budući da posao ili – možda bi preuzetno bilo reći - misiju ravnatelja kazališta doživljavam

prije svega kao kreativnu funkciju, smatram da je osobni pečat u smislu jedne režije u

mandatu ili jedne dramatizacije doprinos koji ću svakako, ako bude mogućnosti, dati

kazalištu u kojem radim. To će, budući da ću raditi za plaću, donijeti uštedu u iznosu jednog

režijskog honorara, koja se može iskoristiti za financiranje dijela onih malih, a značajnih

intervencija u prostoru scene i nove pokusne dvorane, koje sam spominjao u

organizacijskom planu.

VANJSKI SURADNICI

Osim glumaca, mahom mlađe generacije koji će biti po projektima ili paušalno vezani za

Kazalište „Gavella“, na koje će kazalište računati u popunjavanju ansambla, a čiji će izbor

zajedno samnom raditi kolege glumci i redatelji koji su profesori na ADU, mislim da je u

autorske ekipe prilikom stvaranja predstava vrlo važno uključiti trenera glasa, kao što je to u

nekoliko navrata, na moj poticaj, bio red.prof.art.Tomislav Rališ.

To je jedan vrlo važan segment koji se u mojem, i ne samo mojem režijskom radu pokazao

neprocjenjivim, jer dok se redatelji bave idejama i koncepcijom predstave, glumcima je vrlo

važna briga briga o glasovnom aspektu rada na ulozi, a budući da je to temelj prije svega

glumačke prakse dr.Branka Gavelle, biti će to također iskorak prema Gavelli. Ta briga o glasu

i organskoj igri je također jedan od zanemarenih vidova bavljenja glumačkom profesijom u

nas. Nije nevažno znati da engleski glumci itekako koriste usluge i savjete tzv. voice-coach-a,

pa i u kasnijoj fazi karijere, da bi mogli odgovoriti svim zahtjevima koji veliki tekstovi

postavljaju pred glumca. Efekti takvog pristupa su nemjerljivi i često redateljima rješavaju s

lakoćom naizgled nepremostive probleme. Svijest o tome podizat ćemo i na radionicama

koje ćemo raditi u „Mamutu“.

21

4.d.ii.1. Prijedlog programa za veliku scenu Red Godina / kvart 2015. 2016. 2017. 2018.

br AUTOR NASLOV Redatelj I II III IV I II III IV I II III IV I II III IV

1 Tracy Letts Kolovoz u okrugu Ossage Slađana Kilibarda 2 W. Shakespeare Othello Franka Perković 3 Miroslav Krleža Kraljevo Georgij Paro 4 J.B.P. Moliere Mizantrop – Umišljeni bolesnik Slobodan Unkovski 5 Dubravko Mihanović (Novi komad) Mislav Brečić 6 Marin Držić Skup Jagoš Marković 7 W. Shakespeare Hamlet Vito Taufer 8 Henrik Ibsen Divlja patka Aida Bukvić 9 Ranko Marinković Kiklop – Glorija – Pustinja Zoran Mužić

10 Hervey Fierstein Casa Valentina Krešo Dolenčić 11 Miroslav Krleža Gospoda Glembajevi Ivica Kunčević 12 Delaporte/Patelliere Ime Samo M. Strelec 13 A.P. Čehov Galeb Dražen Ferenčina 14 Ivan Supek U opasnoj sjeni – Heretik Rene Medvešek 15 Tenesee Williams Tramvaj zvan žudnja Paolo Magelli 16 Kay Pollak Kao u raju Janusz Kica

Rezervni naslovi *

Ivo Andrić Omer-paša Latas – Prokleta avlija

Ivo Vojnović Ekvinocijo

Franz Kafka Proces

Robert Musil Sanjari

Lope de Vega Huente Ovejuna - prepjev N.Miličević

F.M. Dostojevski Braća Karamazovi

Drago Jančar Halstat

Euripid Ifigenija u Aulidi

* U dogovoru s redateljima, ovdje navedeni naslovi mogu zamijeniti prvo odabrane naslove (gore), ovisno o njihovim afinitetima i željama.

23

4.d.ii.2. Prijedlog programa za malu scenu „iznad foyera“

Red Godina / kvart 2015. 2016. 2017. 2018.

br AUTOR NASLOV I II III I II III I II III I II III

1 Ivan Vidić Grupa za podršku Paolo Tišljarić

2 Lada Kaštelan Dva i dvadeset Neni Delmestre

3 Sarah Ruhl Pospremljena kuća Nina Kleflin

4 Borna Vujčić Može se i tako reći Dario Harjaček

5 Nina Mitrović Komšiluk naglavačke Želimir Mesarić

6 August Strindberg Gospođica Julija Tomislav Pavković

7 Antun Šoljan Dioklecijan Lovro Krsnik

8 Miroslav Krleža U agoniji Miroslav Međimorec

9 Marsha Norman Laku noć, majko Lea Fleger

10 Edward Albee Koza ili tko je Silvija Tea Gjergjizi Agejev

Rezervni naslovi *

David Gieselmann Gospodine Kolpert

Erich Emanuel Schmitt Posjetilac

Vasilij Sigarev Zmijsko leglo

Marius von Mayenburg Kamen

Tena Štivičić Inivisible

Rona Žulj Sunce se smije

Sergi Belbel Mobile

Gregor Fon Pas, pizda i peder

Shelagh Stephenson Sjećanje na vodu

Miro Gavran Kreontova Antigona

Edward Albee Koza ili tko je Silvija

Elvis Bošnjak Žice i žileti

Dejan Šorak Čovjek bez dna

24

4.d.ii.3. „Gavelline večeri“, Gavella-fair, „GavellADU“

Da bi se ostvario ovaj zahtjevni program, moraju biti iskorišteni na unutarnjem planu svi

potencijali administrativnog, organizacijsko-marketinškog i tehničkog osoblja kazališta.

GAVELLINE VEČERI

Gavelline večeri su manifestacija koja je imala veliku ulogu na kraju najplodonosnijeg doba

ovog kazališta. Na njima je zagrebačka publika mogla vidjeti predstave koje su postavljene u

protekloj sezoni u gradovima izvan Zagreba. Funkcionirale su kao smotra najboljih predstava

u listopadu prije dodjele Nagrade hrvatskog glumišta u studenom. Revitalizacija „Gavellinih

večeri“ na poticaj Kazališnog vijeća kojeg sam tada bio član, nije zbog malog budžeta dostigla

protekli sjaj, te se uslijed tih okolnosti smanjio broj predstava i potrebna je reformacija i

reorganizacija. Ali mišljenja sam da je u novom prijedlogu samoselektiranja putem Festivala

u Hrvatskoj i susjednim zemljama, koji je od ove godine na stolu, potrebno proširiti selekciju

tako da osim Marulovih dana i najbolje predstave proglašene ne Nagradi hrvatskog glumišta,

uđu u obzir i Festival malih scena u Rijeci i Festival glumca u Vinkovcima.

GavellADU

Imenom „GavellADU“ sam nazvao program suradnje kazališta „Gavella“ sa Akademijom

dramske umjetnosti koji bi se odvijao svake godine npr. na početku sezone, u rujnu, a koji bi

bio osmišljen kao svojevrsna revija najboljih ispita redateljskih i glumačkih klasa odigranih

protekle studentske godine na ADU. Selekciju bi predložili Odsjeci glume i režije i ona bi bila

definirana krajem lipnja, odmah nakon završetka studentske godine u dogovoru sa

ravnateljem kazališta. Trajanje bi bilo intenzivnih tjedan dana, a manifestacija bi prethodila i

bila bi svojevrsno zagrijavanje za nadolazeće „Gavelline večeri“. Otvaranje nove dvorane dalo

bi mogućnost igranja na obje scene, privuklo bi novu publiku u sve njegove prostore i

zasigurno bi na početku sezone Kazalište „Gavella“ postalo nezaobilazno mjesto kulturnih

događanja u gradu Zagrebu.

Na taj bi način publika i uz simboličnu ulaznicu, ili čak potpuno besplatno, ukoliko bismo našli

način da sponzorskim sredstvima i unutarnjim uštedama financiramo takvu vrstu događanja,

mogla pratiti nove, nadolazeće kreativne snage hrvatskog glumišta.

U sklopu tog živog susreta s Akademijom održavali bi se okrugli stolovi i čitanja novih djela

mladih dramaturga, te bi se i zainteresirani glumci kazališta mogli upoznati sa studentima,

novim budućim kolegama glumcima, redateljima, dramaturzima i producentima.

4.d.ii.4. Glumački laboratorij „Gavella“ - „GavelLab“

GavelLab

U sklopu „GaveLLab“, što je skraćeni naziv za Gavellin glumački laboratorij, možda

marketinški zanimljiv jednako kao i „GavellADU“, održavale bi se glumačke radionice...(

upisati rečenicu o komparaciji Gavelline metode sa Cicely Barry, Grotovskim, Stanislavskim i

nastavljačima Čehovom, Stelom Adler, Elijom Kazanom )

26

4.d.ii.5. Gostovanja

Pod udarom recesije smanjio se broj gostovanja Kazališta „Gavella“ u Hrvatskoj, osim u

nekim velikim gradovima, na festivalima u Rijeci, Splitu i Osijeku, što je svakako funkcija

Kazališta „Gavella“ da bude ne samo prisutno, nego i da prednjači u umjetničkim dosezima

na takvim smotrama, ali isto tako mislim da mišljenja sam da se slika gostovanja u

Slavonskom Brodu, Šibeniku, Zadru, Karlovcu, Sisku, Puli i drugim sredinama može popraviti.

Kazalište „Gavella“ je uvijek, gdje god je gostovalo, imalo velikog odjeka i nosilo značaj

prosvjetiteljske funkcije i u manjim mjestima, te mislim da treba učiniti sve što je u našoj

moći da postane dostupnije. Jedan od prokušanih načina je stvaranje paralelnih podjela

predstava, tako da kazalište ima mogućnost igranja u kući i na gostovanju istovremeno.

Stoga jedan dio naslova predloženih za novu scenu ima male podjele, a one će se dijelom

popunjavati i sa netom diplomiranim studentima, da bi se omogućila veća mobilnost.

Naravno, neke podjele na novoj sceni bit će i brojčano velike, ali to isto može biti kvaliteta za

buduća gostovanja, budući da je tržište zasićeno monodramama i predstavama sa dva ili tri

glumca.

Zaključno, Kazalište „Gavella“ ima ogromne potencijale i mišljenja sam da svakako mora,

pored reprezentativne uloge koju ima na gostovanjima izvan Hrvatske i na festivalima i

smotrama, nikako ne zanemariti i onaj dio publike koji je predugo bez prisutnosti ovog

ansambla. Kao glumac, uvijek sam ponosan kad osjetim otvoreno srce publike i zahvalnost za

kazališni događaj koji je, po mome iskustvu, najintenzivniji u pomalo zanemarenim

sredinama. Osim toga, ne smije se zanemariti ni segment mlade publike u malim sredinama,

koji će postati studentska publika u Zagrebu, te će steći naviku odlaska u kazalište koje, za

razliku od lakših naslova, nudi dramski program.

U tom segmentu također postoji prostor za kreiranje programa EU kojim bi se u kulturno

devastiranim krajevima oblikovala i proširila kulturna ponuda. Kazalište „Gavella“ može biti

inicijator takvog plana, posebno u uključivanju u takve programe diplomanata glume kojih u

Hrvatskoj ima godišnje sad već blizu pedeset, a broj dvorana u Hrvatskoj u kojima nije bilo

godinama neke značajnije predstave ili većeg kulturnog događaja penje se na stotinu. Čini se

da sipamo energiju uludo, a sve zbog nedostatka vizije i kreativnog pristupa u institucijama

koje o tome odlučuju. Moguće je i povezivanje Ministarstva prosvjete i Ministarstva kulture

RH da se kroz takav program kulturne i kazališne revitalizacije pomogne svima.

4.d.iii. Partnerstva i EU perspektiva

Novo vrijeme nosi i nove izazove, nove zahtjeve i nove mogućnosti. U svjetlu novih okolnosti

članstva u EU, Hrvatska se našla na mjestu spoja srednjeeuropske, zapadne i kulture zemalja

jugoistočne Europe, kao svojevrsni most kultura koji, po svojem smislu i položaju živi u oba

smjera i spaja jezične i kulturne različitosti, zrcaleći ih u svom kulturnom biću. U tom smislu

nužno je da „Gavella“ u narednom periodu intezivira dvije vrste aktivnosti:

1. Međunarodno povezivanje i umrežavanje s drugim kazališnim institucijama

27

2. EU projekti i financiranje projekata iz EU fondova.

U nastavku ću objasniti glavne karakteristike ove perspektive, odnosno njezinih dviju glavnih

komponenti, te njihovu važnost za daljni razvoj kazališta „Gavella“.

4.d.iii.1. Međunarodno povezivanje i umrežavanje s drugim kazališnim institucijama

Pored već dobro uhodane suradnje sa zemljama bivšeg južnoslavenskog zajedničkog

prostora, potrebno je ojačati suradnju sa Slovenijom, Austrijom, Mađarskom i Italijom, kao

prvim susjednim zemljama u europskom okruženju, ali i Njemačkom, Poljskom, Češkom,

Slovačkom, Francuskom, Nizozemskum i drugim zemljama EU, a to je moguće apliciranjem

na EU fondove zajedničkih projekata suradnje, razmjenu iskustava, kuturnih identiteta,

promoviranjem vlastitih autora u EU, te upoznavanje autora iz navedenih zemalja, kao

dionika istog geografskog prostora.

U tu svrhu pokrenuti ću edukaciju unutarnjih kadrova kazališta, formirati će se projektni tim,

koji će, u suradnji sa vrhunskim stručnjacima verziranim u oblikovanju, fokusiranju i pisanju

takvih programa, aktivno sudjelovati i nuditi ideje u skladu sa pojedinim repertoarnim

naslovom. Primjer u programu je Robert Musil čiji će tekst biti temelj buduće suradnje i

povezanosti u koprodukciji sa Austrijom i Njemačkom, ili Drago Jančar čiji ćemo „Halštat“

ostvariti u suradnji sa Slovenijom i Austrijom. Na taj način, umrežavanjem, otvaranjem

suradnje sa europskim kazališnim institucijama putem korištenja EU fondova, otvorit će se i

nove mogućnosti u dosadašnjoj regionalnoj suradnji.

Moje najnovije iskustvo rada na predstavi u Ptuju u okviru europskog projekta suradnje

Slovenije, Njemačke i Hrvatske, tj. triju gradova - Ptuja, Varaždina i Burghausena, pod

redateljskom palicom i u ideji Same Strelca, a u sklopu revitalizacije dvorca Turnišće,

potvrđuje mi da je moguće bez straha od jezične barijere i uz potpuno uvažavanje različitosti

triju kultura, nasuprot kod nas često prisutnoj težnji za ujednačavanjem prije svega jezika,

stvoriti kulturni projekt koji počinje kao kazališni susret, ali ima puno veću dimenziju i

značenje.

4.d.iii.2. EU projekti i financiranje projekata

Pod EU projektima smatramo one projekte koji imaju međunarodnu, europsku dimenziju, ili

ih je moguće sufinancirati putem kohezijskih ili strukturnih fondova EU. Kada se govori o

projektima koji bi se sufinancirali ovim putem, bitno je naglasiti kako je prijava na fondove

proces koji zahtjeva minimalno šest mjeseci pripreme.

Glavne projektne ideje koje je, po mom mišljenju, a i u konzultaciji sa stručnjacima iz tog

područja, moguće sufinancirati putem EU fondova su:

� Rekonstrukcija krova, moguća instalacija solarnih panela, rekonstrukcija zgrade

� Glumački laboratorij „Gavella“, zapošljavanje mladih, kadrovska razmjena

� Međunarodna suradnja i kooprodukcije, međunarodna partnerstva

� Festival Gavelline večeri

� GavellAdu

28

� Suradnja s drugim obrazovnim i kulturnim institucijama u zemlji

� Optimizacija procesa i informatizacija

� Promocija hrvatskih autora u EU, publikacije, mulitmedijalni projekti, i dr.

Budući da projektne ideje nisu projekt, nužno je oformiti tim unutar kazališta koji bi prošao

potrebnu edukaciju, te surađujući s vanjskim konzultantom uspješno dizajnirao projekte te ih

aplicirao na natječaje i dobio sredstva.

Svi projekti moraju biti usklađeni sa strategijom djelovanja i pažljivo birani, kako bi se

postigao željeni učinak.

Prijavom na EU fondove otvara se mogućnost i poziva drugih kulturnih, obrazovnih subjekata

iz EU nama da se učlanimo u neki od njihovih projekta, te bi se time postigao sinergijski efekt

koji bi otvorio nove prostore i afirmirao kazalište na širem području EU.

Pri izradi projekata, nužno je napomenuti, kako važan čimbenik može biti i Grad Zagreb,

iskustvo djelatnika u Gradu, kao i korištenje već uhodanih obrazaca sudjelovanja Grada na

EU fondovima i međunarodnim asocijacijama, i sl.

Glavni fondovi na koje je moguće prijaviti gore navedene projekte:

� Kreativna Europa

� Europski fond za regionalni razvoj

� Europa za građane

� Inicijativa za zapošljavanje mladih

� Erasmus +

� Europski socijalni fond

� Kohezijski fondovi (JESSICA, i sl.).

4.d.iv. Razvoj kadrova

Važna perspektiva razvoja svake organizacije su njezini zaposlenici, humani resurs koji

zapravo jedini dodaje vrijednost proizvoda i usluga bilo koje organizacije, pa tako i kazališta.

Kako bi kadrovi rasli i pratili razvoj organizacije u izuzetno zahtjevnom i promjenjivom

okruženju, poglavito što se tiče novih tehnologija, zakonskih normi, trendova i sl., nužno je

da isti redovito usavršavaju svoje kompetencije, a vodstvo kazališta da pravodobno regrutira

nove djelatnike na potrebna radna mjesta, odnosno da provodi konstantno unaprijeđenje i

sistematizaciju radnih mjesta, te njihovu usklađenost sa ključnim procesima unutar

organizacije.

Dvije glavne komponente ove perspektive stoga su:

1. Konstantna edukacija i usavršavanje, savladanje novih vještina i kompentencija

2. Odabir i zapošljavanje, sistematizacija radnih mjesta i usklađenost sa ključnim

procesima unutar organizacije.

29

4.d.iv.1. Edukacija i kompetencije službi

Prijedlozi usavršavanja djelatnika:

Prijedlozi usavršavanja Broj djelatnika

Strani jezici (engleski, francuski) 2

Prodajne i marketinške vještine 4

Računovodstvo i financije EU projekata 1

Osnove pisanja EU projekata 3

Vještine PR i komunikacija kult.ustanove sa zaniteresiranim javnostima 1

Gore navedeno usavršavanje odnosi se na djelatnike u popratnim službama, kao što su

Računovodstvo i financije, Marketing i prodaja, PR službe, i sl., službe koje operativno

provode aktivnosti podrške, a koje su ključne za ispunjavanje zadanih ciljeva.

Naravno, ovo je indikativni plan, koji može biti promijenjen ovisno o tome što će pokazati

snimanje i analiza stanja, te ovisi o radnom mjestu, i osobi koja radi na tom radnom mjestu.

Neka radna mjesta nije potrebno npr. dodatno stimulirati jer njihova učinkovitost ne ovisi o

njima samima. U ovim slučajevima dobro je upotrijebiti Kaizen metodu unaprijeđenja i

predlaganja poboljšanja radnih mjesta i procesa od strane djelatnika, pa se i takva inicijativa

treba nagraditi ukoliko se dokaže njezin značaj u kvaliteti posla i oragnizacije.

Uvođenje nagrađivanja i motivacija u odnosu na postignute rezultate, ili Kaizen metodu:

o Bonusi

o Slobodni dani

o Extra nagrade: npr. putovanja, izleti, fitness, i sl.

Važno je također unaprijediti timski rad, te unutar timova postaviti određene ciljeve. Neka od navedenih ideja unaprijeđenja biti će manje ili više moguće provesti, no to dakako ne znači da se ne treba obratiti pozornost i vidjeti što se po tom pitanju može napraviti.

4.d.iv.2. Plan zapošljavanja / odabir kadrova

Ansambl - OTVARANJE MOGUĆNOSTI PODMLAĐIVANJA ANSAMBLA

Oslanjajući se na pregled i dinamiku odlazaka u mirovinu stalnih članova ansambla, prije

svega je važno da se broj radnih mjesta zaposlenih glumaca u Kazališu „Gavella“ ne smanjuje,

te da se kadroviranje novih članova, što je još važnije, prepusti struci, pri čemu prije svega

mislim na profesore na Odsjeku glume na ADU, a neki od njih su i stalni vanjski suradnici

ADU, inače članovi ansambla Kazališta „Gavella“.

Presudno je da se u ansambl dovedu najtalentiraniji i najbolje ocijenjeni studenti, ljudi

izražene posvećenosti glumačkoj profesiji, discipline i velikog radnog kapaciteta, te da ih se

vodi u njihovom umjetničkom stasanju. Naravno da treba voditi računa i o njihovom

različitom profilu, kako bi mogli odgovoriti budućim repertoarnim zahtjevima. Potrebno je

prije toga što više njih isprobati kroz sudjelovanje u predstavama, vezati ih možda godišnjim

ugovorima i stipendijama.

30

Postoji ideja na nivou Ureda za kulturu Grada Zagreba da se otvori mogućnost ugovorne

obveze za dvadesetak najboljih završenih studenata MA studija glume na ADU, koji bi igrali u

svim kazalištima u Zagrebu, te tako imali šansu da provjere sebe i svoje afinitete, te steknu

iskustva na svim pozornicama u gradu.

Takvu ideju osobno ću iz sveg srca podržati i mislim da bi bila višestruko korisna, pa i

organizacijski lako provediva, te bi na taj način usmjerila gradska kazališta ne razmnjenu i

veću suradnju nego što je to slučaj bio do sada.

Tabica projekcija zaposlenih od 2014.-2018.

2014. 2015. 2016. 2017. 2018.

Uprava 1 1 1 1 1

Ansambl 38 38 38 41 41

Umjetnička služba 7 7 7 7 7

Tehnički odjel 40 39 39 39 39

Administracija 17 18 17 17 16

Zajednička služba 14 14 13 12 9

Ukupno 117 117 115 117 113

Odlazak u mirovinu 2 2 1 4 2

Odlazak u mirov. (ansambl) 0 3 0 1 0

Projekcija zapošlj. (ansambl) 0 3 3 1 0

Projekcija zapošlj. ostali 2 0 0 0 0

Ukupno 117 115 117 113 111

4.d.v. Marketing i promocija, brendiranje Jedna od važnijih perspektiva razvoja za promatrani period odnosi se na marketinške i

prodajne aktivnosti, PR i komunikaciju sa ključnim javnostima i ciljanim skupinama

(tržištom), te korištenje svih potencijala stalnim poboljšanjima, kao i izradom marketing

strategije. Glavne aktivnosti su:

� Izrada strategije marketinških aktivnosti za promatrani period

� Brendiranje kazališta „Gavella“

� Prodajne aktivnosti i komunikacija s tržištem / publikom

� PR aktivnosti.

Izrada strategije marketinških aktivnosti za promatrani period

Jasno definirani ciljevi marketinga koji su usklađeni sa ciljevima programa, podloga su za

kvalitetno provođenje budućih marketinških aktivnosti. Osnovni strateški ciljevi kazališta u

sljedećem četverogodišnjem razdoblju su povećanje prihoda od vlastite prodaje, smanjenje

rashoda, inovativni proizvodi i usluge, programski aranžmani, sponzorski paketi, podjela

programa prema vrsti, itd.

Ključni faktori uspjeha marketinga:

31

� Kvaliteta programa „Gavelle“

� Podizanje operativne efikasnosti i edukacija ključnih suradnika

� Uspješna promocija kazališta i komunikacija sa ključnim javnostima.

Marketinška strategija ima za cilj pojačati promociju kazališta i njegovog programa na

domaćem i inozemnom kulturnom tržištu. Plan je zadani cilj ostvariti kroz jaču prisutnost u

medijima, na svim bitnim događajima vezanim uz kazališnu djelatnost. Nužno je intezivirati

odnose s ključnim gospodarskim subjektima, ulagati u održavanje dobrih odnosa s

najvažnijim i najvećim sponzorima, partnerima, i sl.

Dvije vrste strategije su primjenjive u ovom slučaju:

� Strategija marketinga orijentirana na uspostavljanje odnosa s publikom - zadržavanje

povjerenje postojećih i povećanje broja posjetitelja, što će osigurati ostvarenje ciljeva

povećanja prihoda od vlastite prodaje, naglašava se kvaliteta programa. Na ovaj način

se postiže visoko povjerenje publike, svaki kontakt se koristi kako bi se dobile

informacije o njoj, jača se veza, vjernost i stvara podloga za buduće odnose.

� Strategija rasta - uključuje rast na lokalnom, nacionalnom i međunarodnom

kulturnom tržištu.

Svaka marketing strategija obuhvaća analizu i donosi rješenja vezana uz kroz 4 ključna

aspekta (marketing miks):

� Proizvod - program, predstave, događanja, festivali, druge alternativne vrste

proizvoda i usluga, programske knjižice, članarina i sl.

� Cijena – definiranje cijene i cijenovni paketi (prodajni aranžmani, polugodišnje i

godišnje karte, premijerni naslovi, darovne kartice, loyality card i sl)

� Promocija - fokusirana je na odnose s ključnim javnostima koje čine postojeći i

potencijalni kupci, partneri, donatori, sponzori, lokalna zajednica, i sl. Ulaganje u

dobre odnose ključno je u kazališnoj djelatnosti i donosi znatne koristi.

• Distribucija – odnosno način na koji se program predstavlja (u sjedištu kazališta,

gostovanja, festivali, sadržaji putem interneta, posredstvom raznih medija, i sl.

Brendiranje kazališta „Gavella“

Ključan aspekt kod izvršavanja postignutih ciljeva, ali i uopće postojanja kazališta „Gavella“, a

naslanja se na tradiciju, početnu ideju kazališta, viziju i misiju, vrijednosti i njegovu ulogu u

zajednici, kako lokalnoj, tako i međunarodnoj.

Brendiranje je usklađeno sa svim marketinškim aktivnostima, ono definira standarde PR

komunikacije, vizualne komunikacije, definira okvir u kojemu kazalište želi biti prepoznato

kao kvalitetan program koji „se mora vidjeti“. Određuje ključnu diferencijaciju od ostalih

kazališta u Zagrebu i RH, njegovu posebnost.

Prodajne aktivnosti

Segmentacija tržišta – određuje koja je to ciljna publika kojoj se kazalište svojim programom

obraća, načine komunikacije s istom, te pogađa li postojeća komunikacija prave ciljne grupe,

daje odgovore koje alate prodaje treba korisiti u obraćanju i prodaji, i sl.

32

PR aktivnosti

Obzirom na kazališnu djealtnost kao takvu, najvažniji aspekt su odnosi na komunikaciju s

ključnim javnostima. Nužno je preispitati i definirati ključne standarde komunikacije, kako bi

se izbjegao „šum u kontaktu“, afere i negativan publicitet (npr. plakat za Fine mrtve

djevojke).

Važno je osigurati dobre odnose s medijima, kako televizijskim, radijskim, tiskanim, te

ponajviše putem interneta, koji je najjeftiniji oblik komunikacije danas, te osigurati redovito

pojavljanje u istima, s tekstovima i nastupima koji će osigurati bolji tretman kazališta i

njegovih djelatnika, brendiranje ansambla, a to će doprinijeti ciljevima programa i

opravdanju dodjeljenog proračuna od strane vlasnika, odnosno građana grada Zagreba i RH.

5. RASPORED AKTIVNOSTI

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. Aktivnost / Godina (po kvartalima)

IV I II III IV I II III IV I II III IV I II III IV i. Prostor i infrastruktura

Snimanje troškova i izrada plana

Reorg.prostora (pokusna i Plavi salon)

Rekonstrukcija krova

Mala scena

Klub Mamut

ii. Program i djelatnost

Velika scena

Mala scena

Klub Mamut

Gavelline večeri

Gavella-fair

GavellADU

Glumački laboratorij „Gavella“

Gostovanja

iii. Partnerstva i EU perspektiva

Međunarodno povezivanje

Formiranje tima i edukacija

Izrada projekata

Prijava projekata

Implementacija

Umrežavanje

iv. Razvoj kadrova

Edukacije i kompetenecije službi

Plan zapošljavanja / odabir

v. Marketing i promocija, brendiranje

Analiza

Izrada marketing strategije

Brendiranje

PR aktivnosti

6. PRORAČUN I FINANCIRANJE

Pregled ukupnih troškova programa:

PRORAČUN TROŠKOVA Velika scena

Autorski honorari Broj

premijera Prosječna

cijena 2015. 2016. 2017. 2018.

Otkup teksta 4 25.000 100.000 100.000 100.000 100.000

Prijevod 4 15.000 60.000 60.000 60.000 60.000

Redatelj 4 75.000 300.000 300.000 300.000 300.000

Dramaturg 4 5.000 20.000 20.000 20.000 20.000

Scenograf 4 25.000 100.000 100.000 100.000 100.000

Kostimograf 4 25.000 100.000 100.000 100.000 100.000

Skladatelj 4 15.000 60.000 60.000 60.000 60.000

Oblikovatelj svjetla 4 7.500 30.000 30.000 30.000 30.000

Scenski pokret 4 7.500 30.000 30.000 30.000 30.000

Snimanje glazbe 4 7.500 30.000 30.000 30.000 30.000

Ostali honorari 4 5.000 20.000 20.000 20.000 20.000

Honorari po ugovoru o djelu 4 5.000 20.000 20.000 20.000 20.000

Ukupno honorari 217.500 870.000 870.000 870.000 870.000

Troškovi Broj

premijera Prosječna

cijena 2015. 2016. 2017. 2018.

Materijali za scenografiju 4 70.000 280.000 280.000 280.000 280.000

Materijali za kostime 4 60.000 240.000 240.000 240.000 240.000

Rekvizite 4 15.000 60.000 60.000 60.000 60.000

Dizajn i tisak plakata, prog.knji 4 20.000 80.000 80.000 80.000 80.000

Studentski servis 4 5.000 20.000 20.000 20.000 20.000

Nepredvidivi troškovi 4 5.000 20.000 20.000 20.000 20.000

Reprezentacija 4 12.500 50.000 50.000 50.000 50.000

Ukupno troškovi 187.500 750.000 750.000 750.000 750.000

Program ukupno 405.000 1.620.000 1.620.000 1.620.000 1.620.000

35

PRORAČUN TROŠKOVA Mala scena

Broj

premijer Prosječna

cijena 2015. 2016. 2017. 2018.

Otkup teksta 3 20.000 60.000 60.000 60.000 60.000

Prijevod 3 15.000 7.500 7.500 7.500 7.500

Redatelj 3 65.000 180.000 180.000 180.000 180.000

Dramaturg 3 5.000 15.000 15.000 15.000 15.000

Scenograf 3 15.000 45.000 45.000 45.000 45.000

Kostimograf 3 20.000 60.000 60.000 60.000 60.000

Skladatelj 3 10.000 30.000 30.000 30.000 30.000

Oblikovatelj svjetla 3 5.000 15.000 15.000 15.000 15.000

Honorari ugovor o djelu 3 5.000 15.000 15.000 15.000 15.000

Ukupno honorari 160.000 427.500 427.500 427.500 427.500

Troškovi Broj

premijer Prosječna

cijena 2015. 2016. 2017. 2018.

Materijali za scenografiju 3 70.000 30.000 30.000 30.000 30.000

Materijali za kostime 3 60.000 30.000 30.000 30.000 30.000

Rekvizite 3 0 9.000 9.000 9.000 9.000

Dizajn i tisak plak,prog.knjiž 3 10.000 30.000 30.000 30.000 30.000

Reprezentacija 3 12.500 12.000 12.000 12.000 12.000

Ukupno troškovi 152.500 111.000 111.000 111.000 111.000

Program ukupno 312.500 538.500 538.500 538.500 538.500

2015. 2016. 2017. 2018.

Programi ukupno 2.158.500 2.158.500 2.158.500 2.158.500

Vlastiti i izvanproračunski prihodi:

Razdoblje 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.

Prihodi od prodaje ukupno 2.064.465 2.270.911 2.498.002 2.747.803 3.022.583

Ulaznice 1.988.338 2.187.172 2.405.889 2.646.478 2.911.125

Programske knjižice 23.711 26.082 28.690 31.559 34.715

Članarine 52.416 57.658 63.423 69.766 76.742

Prihodi od gostovanja 440.850 484.935 533.428 586.771 645.448

Prihodi od najma 185.611 204.172 224.589 247.048 271.752

Prihodi od sponzora 163.744 180.119 198.131 217.944 239.738

Ostali prihodi vlastite djelatnosti 88.576 97.433 107.177 117.895 129.684

Tekuće donacije 91.350 100.485 110.534 121.587 133.746

Kamate na depozite 3.476 3.476 3.476 3.476 3.476

Ostali prihodi (etc+hzzo) 112.215 100.000 100.000 100.000 100.000

Prihodi od EU fon.i dr. Izvora 0 0 500.000 750.000 850.000

36

UKUPNI PRIHODI 3.038.072 3.341.531 3.675.337 4.042.523 4.446.427

PROCJENA PRIHODA I RASHODA, PRIMITAKA I IZDATAKA 2014.-2018.

Razdoblje 2013 2014 2015 2016 2017 2018 % rast /pad 2018/2013

Prihodi od prodaje ukupno 1.966.157 2.064.465 2.270.911 2.498.002 2.747.803 3.022.583 53,73

Ulaznice 1.893.655 1.988.338 2.187.172 2.405.889 2.646.478 2.911.125 53,73

Programske knjižice 22.582 23.711 26.082 28.690 31.559 34.715 53,73

Članarine 49.920 52.416 57.658 63.423 69.766 76.742 53,73

Prihodi od gostovanja 419.857 440.850 484.935 533.428 586.771 645.448 53,73

Prihodi od najma 176.772 185.611 204.172 224.589 247.048 271.752 53,73

Prihodi od sponzora 155.947 163.744 180.119 198.131 217.944 239.738 53,73

Ostali prihodi vlastite djelatnosti 84.358 88.576 97.433 107.177 117.895 129.684 53,73

Tekuće donacije 87.000 91.350 100.485 110.534 121.587 133.746 53,73

Kamate na depozite 3.476 3.476 3.476 3.476 3.476 3.476 0,00

Ostali prihodi (etc+hzzo) 106.871 112.215 100.000 100.000 100.000 100.000 -6,43

Prihodi od EU fondova i dr. Izvora 0 0 0 500.000 750.000 850.000 n/p

Prihodi iz gradskog proračuna 19.487.123 18.418.000 18.835.000 19.306.000 18.779.748 18.516.622 -4,98

Plaće 15.392.866 15.392.866 15.129.740 15.392.866 14.866.614 14.603.488 -5,13

Ostalo za zaposlene 377.852 377.852 377.852 377.852 377.852 377.852 0,00

Program 1.850.000 1.500.000 1.850.000 2.000.000 2.000.000 2.000.000 8,11

Materijalni troškovi 1.866.405 982.282 1.477.408 1.435.282 1.435.282 1.435.282 -23,10

Rekonstrukcija zgrade, oprema i sl 0 165.000 0 100.000 100.000 100.000 n/p

Rekonstrukcija krova (plan) 9.500.000

UKUPNI PRIHODI 22.487.561 21.456.072 31.776.531 23.581.337 23.672.271 23.913.050 6,34

Rashodi za zaposlene 16.574.556 16.574.513 16.297.647 16.574.513 16.020.781 15.743.915 -5,01

Plaće 16.196.704 16.196.661 15.919.795 16.196.661 15.642.929 15.366.063 -5,13

Ostalo za zaposlene 377.852 377.852 377.852 377.852 377.852 377.852 0,00

Naknade troškova zaposl. dnevnic i prijevoz 876.255 876.255 876.255 876.255 876.255 876.255 0,00

Rashodi za materijal i energiju 789.678 797.575 805.551 813.606 821.742 829.960 5,10

Rashodi za usluge 1.954.043 900.000 1.993.319 2.013.252 2.033.385 2.053.719 5,10

Rashodi program 2.080.405 2.000.000 2.158.500 2.158.500 2.158.500 2.158.500 3,75

Ostali financijski rashodi 57.277 57.850 50.000 50.000 50.000 50.000 -12,70

Stipendije 19.200 19.200 19.200 19.200 19.200 19.200 0,00

Rashodi za opremu, rekonstrukciju zgrade 82.743 165.000 0 150.000 150.000 150.000 81,28

Rekonstrukcija krova (plan) 9.500.000

UKUPNI RASHODI 22.434.157 21.390.393 31.700.472 22.655.326 22.129.863 21.881.549 -2,46

DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA 53.404 65.679 76.059 926.011 1.542.408 2.031.501 3704,02

Preneseni višak 506.355 559.759 625.438 701.497 1.627.507 3.169.915

Broj zaposlenih 117 117 115 117 113 111 -5,13

Prosječna god. brutto plaća 138.433 138.433 138.433 138.433 138.433 138.433

7. ZAKLJUČNO

Izrađeni program / strategija djelovanja vođena je sljedećim činjenicama:

a) Očekivani rast prihoda obzirom na:

• Otvaranje nove dvije scene (mala scena iznad foyera i Klub Mamut)

• Jačanje marketinških i prodajnih aktivnosti u cilju rasta koeficijenta

b) Očekivano smanjenje rashoda obzirom na:

• Operacionalizacija procesa

• Revidiranje ugovora s ključnim dobavljačima, partnerima, godišnji ugovori c) Alternativni izvori prihoda za pokriće novih projekata:

• EU fondovi

• Međunarodna partnerstva

• Ostali međunarodne donatorske agencije d) Jačanje kadrova:

• Odlazak glumaca u mirovinu zamjenit će se perspektivnim mladim glumcima

• Smanjit će se odnos po broju zaposlenika anasmbl : ostale službe

• Edukacija i usavršavanje ključnih zaposlenika.

Ovaj program napravljen je u najboljoj vjeri, korišteni su podaci dostupni tijekom izrade, a projekcija proračuna temeljena je na posljednjem obračunskom razdoblju. U nadi da će ovaj program zadovoljiti očekivanja Kazališnog vijeća, jamčim kako ću učiniti sve potrebno, uz podršku osnivača, da se isti provede u cijelosti i u planiranom roku. S poštovanjem, Boris Svrtan

U Zagrebu, srpnja 2014.