Upload
trandat
View
242
Download
6
Embed Size (px)
Citation preview
A-PDF Split DEMO : Purchase from www.A-PDF.com to remove the watermark
http://www.a-pdf.com/?product-split-demo
2
Broj 7, Godite VII. Iskrica List uenika Osnovne kole Vladimira Nazora Ferianci Odgovorna urednica: Anita Azeni, prof. Uredili: Ivona ipo, 8. b Martina Svetec, 8. b Dorotea Batrac, 8. b Tihana Mikii, 8. b Antonija Gelji, 8. a Grafiki pripremila: Katarina Kolar, prof. Fotografije: Ivan Koaj, ravnatelj Kornelije Jurani, prof. Marko Kneevi, prof. Izdava: Osnovna kola Vladimira Nazora Ferianci Za izdavaa: Ivan Koaj, ravnatelj Adresa: Trg Matije Gupca 9, 31512 Ferianci Tel.: 031 603 018 Fax: 031 604 306 E- mail: [email protected]
SADRAJ VANUIONIKA NASTAVA Pjeaenjem do zdravlja Terenska nastava u kontinentalnoj listopadnoj umi PROJEKTI: Izborna nastava biologije i fizike Imaju li djeca pravo na bezbrino djetinjstvo Vulkanska erupcija u Feriancima
KOLSKI KURIKULUM U FUNKCIJI IZGRADNJE JEDINSTVENOG PROFILA KOLE Pedagoki projekti: Osobni i socijalni razvoj Prevencija ovisnostimladi i slobodno vrijeme Uiti kako uiti
KOLSKA DOGAANJA Olimpijski dan Dani kruha Dani kruha u Motiini Boina akademija LIDRANO Veselo Valentinovo Makare, makare Poklade u O Vladimira Nazora Ferianci INTERVJU S TIHANOM NATJECANJA ZANIMLJIVOSTI elite li znati to e uenici 2. razreda biti kad
odrastu? Obnovljena podruna kola Mjesec hrvatske knjige IZVOR u Grkoj
IZLETI Maturalac Izlet u Naice ISKRICE ISPRAAJI DAN KOLE
3
UVOD
Kako su nai uenici i uitelji i ove kolske godine bili iznimno vrijedni,
opet smo uspjeli prikupiti mnotvo zanimljivih priloga koji su popratili dio
onoga to smo radili. Bilo je tu ozbiljnih projekata, napetih natjecanja, si-
tuacija povuci potegni, uzbudljivih izleta, zanimljivih kolskih dogaa-
nja, dubokoumnih izreka u obliku kolskih bisera uenika i uitelja i jo
mnogo toga.
Zahvaljujemo svima koji su pridonijeli nastanku ovoga broja asopisa.
Urednitvo
Hrvatski jezik Slavni jezie Hrvata, rijeima bi radosnim otvorio sva ovozemaljska vrata.
Mnogi su te zamijeniti htjeli, no u tim pokuajima nisu uspjeli. Ratove svjetske ti si prebrodio, malo koji se Hrvat za tebe nije borio. Danas ponosan i ouvan si ti i do kraja svijeta takav e i ostati.
Ljepota tvoja govori sama za sebe, na jezie, Hrvati ne mogu bez tebe. Mihaela Zlosa, 8. b
4
Radionica: umsko tlo kvadrat po kvadrat
Razredi: 6. a/b
Voditelji: Karmela Smiljani, Valentina Petkovi
Kljuni pojmovi: biljke u kontinentalnoj listopadnoj umi, um-
sko tlo, slojevitost ume, procjena, kvadratni metar, srednja vrije-
dnost, linearne jednadbe
Aktivnosti: promatranje, crtanje, vjebanje procjene, fotografira-
Radionica: Mitska bia
Razred: 8. b
Voditelji: Jasna Petrovi, Katarina Kapraljevi
(sada Kolar), Milan Deli
Kljuni pojmovi: mitologija, stara narodna vjerova-
nja, intervju, razgovor s panom, mitski lik u pejsau
Aktivnosti: skupljanje prirodnog materijala, izrada
lutkica, osmiljavanje i pisanje intervjua, pisanje
pjesme, rasprava
Radionica: Gospodarenje otpadom
Razred: 8. c
Voditelj: Kristina Marinkovi
Kljuni pojmovi: oneienje okolia, biorazgradiv ot-
pad, rasporeivanje otpada
Aktivnosti: prikupljanje otpada, ispunjavanje ankete,
izrada plakata
Struni suradnik: Sanela Grepo, knjiniarka
Obiljeavanje Dana planeta Zemlje i Dana voda
smo eljeli provesti u prirodi te na taj nain spojiti ugodno s korisnim. Uenici i nastavnici su teorijska znanja steena u uionici eljeli potvrditi terenskom nastavom u prirodi te smo se tako 30. travnja 2010. uputili preko polja i ume do Valenovca gdje smo odrali radionice.
Kako je sve izgledalo? Tko je to radio? Pogledajmo!
5
Radionica: Foto session Razredi: svi razredi Voditelj: Kornelije Jurani Kljuni pojmovi: pejza, portret, makro Aktivnosti: poziranje
Potvrujui naelo da je priroda najbolji uitelj, uenici i njihovi nastavnici su ostvarili sve zacrtane ciljeve.
Pripremila: prof. Valentina Petkovi
Radionica: Planet Zemlja pokazuje nam put
Razredi: 7. a/b
Voditelji: Tomislav Braun, Marko Kneevi
Kljuni pojmovi: orijentacija u prirodi, kronologija
obiljeavanja Dana planeta Zemlje, Greenpeace
Aktivnosti: oznaavanje na karti, biljeenje smjera
kretanja, prikupljanje podataka, razgovor i rasprava
Radionica: Razlomcima kroz haiku poeziju
Razredi: 5. a/b
Voditelji: Anita Azeni, Vinja Leko
Kljuni pojmovi: pojam razlomka, usporeivanje razlomaka, zbra-
janje i oduzimanje razlomaka, mjeoviti brojevi, brojevi ( redni i
glavni ), lirika, haiku, motiv, slobodni stih, sedmerac, peterac
Aktivnosti: rjeavanje listia sa zadacima vezanim uz razlomke,
ponavljanje brojeva, primjena obiljeja haiku pjesme kroz samostal-
no oblikovanje pjesme, pisanje pjesama
Radionica: Primjena Pitagorina pouka na konstrukciju pra-
vog kuta
Razred: 8. a
Voditelji: Slavko Hovanjec, Vlado Cvek, Darko Marijanovi
Kljuni pojmovi: egipatski trokut, indijski trokut, konstrukcija pra-
vog kuta, dijagonale pravokutnika
Aktivnosti: pripremanje pomagala za rad, obiljeavanje glavnih
linija rukometnog igralita
Radionica: Kreativno pisanje
Razredi: 7. a/b
Voditelji: Marina erepinko, Jelena Ergovi
Kljuni pojmovi: voeno pisanje, osjetila,
opisivanje prirode, inkvina, zadani oblik pjes-
me, misao u pjesmi, kreativno izraavanje
Aktivnosti: doivljavanje prirode, pisanje poezi-
je, itanje poezije
6
Vrativi se u kolu, uenici su izradili tematski pano na kojem su izloili materijale s terenske nastave i
pjesmice koje su pisali u sklopu hrvatskog jezika.
Pripremile: prof. Valentina Petkovi i prof. Anita Azeni
Nakon mjesec dana prouavanja ume u uionici, uenici 6. a i 6. b razreda su se 29. listopada 2010. uputili u oblinju umu provjeriti, ponoviti i uvjebati nauene sadraje.
Do svojega odredita u umi, estai su
promatrali prirodu te prikupljali razliite materija-
le iz biljnoga, ali i poneki iz ivotinjskoga svijeta.
Nastava se odvijala u dvije radionice.
Uenici su gradivo prirode uspjeno povezali sa
sadrajima hrvatskog jezika. Kao rezultat ove
meupredmetne korelacije nastala su i literarna
umjetnika ostvarenja na temu ume koja najbolje
pokazuju kako se ovjek moe saivjeti s prirodom.
U svemu tome su uenicima pomogle profesorice
Valentina Petkovi i Anita Azeni. Ovoj se ekspediciji
pridruio i profesor Marko Kneevi u ulozi fotografa.
Jesenska uma Jesenska uma, arene boje, to je ono to voli srce moje. Lie pada, grane dira, a jesenska harmonija svira. Ujutro kapljice rose, uveer ptice na krilima sunce nose, a usred bijeloga dana priroda kapljice kie sanja. Tiina svugdje vlada, samo se ptice selice uju sada. Sunce sja, vjetri piri, jesensko raspoloenje svugdje se iri.
Nives Lukai, 6. b
uma Hodam umom i osjeam miris jeseni. uti lie, grane pucaju, a ptice odlaze na dalek put. Gljiva vie nema, a ivotinje se za poinak spremaju. Vjeverica skae s grane na granu, ireve kupi da ima neto za prehranu. Zemlja je prekrivena mahovinom i crnim trubaama. U meni radost spava, a zima je sve blie nama.
Mateja Mikii, 6. b
Jesen u umi Ljeta nema vie jer polako jesen stie. Sve su ptice na jug o'le, a vjeverice po ljenjake pole. uma mirie na jesenske kie dok vjetar polako grane njie. Lie sad je najljepe boje; ute, crvene, smee, a zelene sve rjee. Svi smo radosni jer jesen sreu nosi.
Patricia Batrac, 6. a
7
Razmiljajui na poetku kolske godine kako bi poboljale i unaprijedile nastavu te je u isto vrijeme uinile zanimljivijom i privlanijom uenicima, profesorice Valentina Petkovi i Karmela Smiljani su si postavile jedan novi izazov udruile su svoje predmete u zajedniku izbornu nastavu iz biologije i fizike. U lanku su opisali ime su se sve bavili ove godine.
Odluili smo udruiti svoje
pametne umove u posebnu izbornu nastavu,
biologija i fizika; 2 u 1. Za ovakvu smo se
nastavu odluili zbog bezbroj pitanja na
koja u potpunosti ne moe odgovoriti
jedan predmet i jedan uitelj. Fizika i
biologija u osnovnoj koli naizgled nemaju
nita zajedniko, no ove godine
dokazujemo suprotno, a u tome nas vode
profesorice Karmela i Valentina.
Proteklih smo se mjeseci bavili
prouavanjem mnogih injenica. Neke od
njih su: indeks tjelesne mase, utjecaj
poroajne duljine i mase na visinu i masu u
pubertetu, proporcije ljudskog tijela, zatim
smo se igrali forenziara - prouavali smo
otiske prstiju, odreivali visinu prema
duljini bedrene kosti, izdvojili dna iz banane.
Najzanimljivije nam je bilo prouavanje
barbike. Utvrdili smo da barbika, iako
izgleda savreno, u stvarnoj veliini u ivotu
ne bi mogla normalno ivjeti, hodati, jesti
Tako se u radnoj, ali i
zanimljivoj atmosferi kolska godina
pribliila kraju, a mi smo prouili sva
pitanja koja su nas zanimala. Uili
smo, ali smo se istovremeno i
zabavljali.
Ivona ipo, 8. b
8
Sva bi djeca trebala imati jednaka prava Svakodnevno na televiziji sluam vijesti o stradanju nedune djece u ratovima, o glad-
noj djeci koja u Africi umiru, te o prirodnim katastrofama koja ne zaobilaze djecu. Straan
tsunami u Japanu odnio je na tisue ivota od kojih je mnotvo djece. Velik broj djece koja su
preivjela, ostala su bez roditelja, najblie rodbine, sama na svijetu. Sve se to dogaa da-
leko od nas, ali ne moemo, gledajui slike stradanja, ne osjetiti tugu i aljenje.
ak i mnoga djeca ismijavaju i vrijeaju drugu djecu zbog boje koe, jezika kojim govo-
re, narodnosti, vjere, tekoa u razvoju, roditelja te injenice imaju li njihovi roditelji
vie ili manje novaca.
Ove je kolske godine u sklopu nastave hrvats-
kog jezika u 6. i 8. razredima ostvareno nekoliko
manjih i veih projekata. Jedan je takav projekt bio
istraivanje o pravima djeteta. Nakon to su uenici
8. razreda istraili ovu temu, napisali su problemski
lanak na temu Imaju li djeca pravo na bezbrino
djetinjstvo. Kako su pojedinci ovoj temi pristupili
vrlo ozbiljno, odluili smo neke sastave ili dijelove
sastava podijeliti i s ostalim uenicima.
Takoer i este roditeljske svae ili rastave roditelja ima-
ju psihike i emocionalne posljedice na djecu koja se osjeaju
razoaranom, zbunjenom, nesigurnom i zapostavljenom. Svo-
je probleme i nedostatke odrasli ne trebaju svaljivati na djecu jer ona nisu nita kri-
va. Njima je potrebna ljubav i panja. Svako dijete ima pravo ivjeti u obitelji zajedno
sa svojim roditeljima, a ako roditelji vie ne ive zajedno, svako se dijete ima
pravo sastajati i druiti s roditeljem s kojim ne ivi.
ini se da su svi zaboravili da su djeca radost i budunost ovog svijeta. Djeca uvijek treba-
ju puno ljubavi i panje, puno zagrljaja i lijepih rijei. Naalost, nisu sva djeca sretna. Mnogo njih
je nesretno i tuno jer se njihovi roditelji ili drugi ljudi ne brinu za njih i ne pokazuju im da ih vole.
Mogu samo rei da mi je ao djece koja na naj-
gori mogui nain proivljavaju svoje djetinjstvo -
najljepe razdoblje ivota, te takoer mogu izraziti
zadovoljstvo to ja svoje djetinjstvo pro-
vodim sasvim dobro i u normalnim
okolnostima.
Djeca imaju pravo druiti se sa svojim vrnjacima i sklapati prijateljstva,
odmarati se, igrati se i baviti aktivnostima (kao to su sport, glazbene ili druge um-
jetnike aktivnosti) koje ih vesele i zanimaju te koje su korisne za njihov razvoj.
Svako dijete ima pravo ivjeti bezbrino i mirno, zato ba svi moraju nastojati i tru-
diti se da djetinjstvo i odrastanje bude to sretnije jer na temelju toga e dijete jed-
nog dana postati dobar ovjek i bolji roditelj svojoj djeci.
Tihana Mikii, 8. b
9
... Da bi zatitili djecu i omoguili im sretno djetinjstvo i odrastanje, odrasli su
donijeli poseban ugovor nazvan Konvencija Ujedinjenih naroda o pravima djeteta.
Kada bi svatko pokazao mali dio suosjeanja i pomoi, svijet bi bio ljepi, a djeca
bi imala pravo na ono to im pripada: bezbrino djetinjstvo koje bi im omoguilo da
postanu dobri ljudi.
Zahvalna sam Bogu i svojim roditeljima to mi je omogueno sretno i bezbrino
djetinjstvo, a kada pomislim na milijune druge djece kojima je ve najranije djetinjstvo
osueno na patnju, osjetim tugu. ...
... Djeca mojih godina u nekim krajevima svijeta rade kako bi preivjeli, zarauju sebi i svojim obiteljima za
ivot, umjesto da su u tim godinama u koli i u drutvu svojih prijatelja.
Neka od djejih prava koja bi svi trebali potivati su: dijete ima pravo na ljubav i njegu sva su djeca jednaka djeca imaju pravo na zdravu hranu dijete ima pravo ii u kolu dijete ima pravo na zdravstvenu zatitu dijete ima pravo na igru dijete ne smije biti primorano na rad dijete ne smije biti zlostavljano dijete ne smije biti rtva nasilja i rata dijete ima pravo izraziti svoje miljenje dijete ima pravo na informacije Dorotea Batrac, 8. b
Svako dijete ima pravo biti dijete
Djeca imaju pravo na bezbrino djetinjstvo, jer bi djetinjstvo trebalo biti
najljepe razdoblje ivota ispunjeno ljubavlju, igrom, radou. To je doba kada
treba uivati i biti dijete, a brige prepustiti odraslima. Ljudi bi uvijek trebali imati
na umu da su sva djeca ista i da imaju ista prava, bez obzira koje su boje ko-
e, vjere, nacionalnosti.
Znam da mnogo djece pati u zemljama pogoenim ratovima, potresima i
slinim katastrofama. Njihovo je djetinjstvo patnja i bol. Teko mi je kada shva-
tim da su za mnoge djeje patnje krivi odrasli koji ih donose na svijet, a onda se
ponaaju neodgovorno i neljudski.
Svakom je djetetu potrebna roditeljska panja i ljubav, a jedan topao zagr-
ljaj ne kota nita, a donosi mnogo. Svako dijete ima pravo biti dijete i treba mu
pruiti priliku da otkrije u emu je zaista posebno.
Marija Kolari, 8. a
10
Kada ujemo pitanje: imaju li djeca pravo na bez-
brino djetinjstvo?, svi odmah pomislimo da djeca ima-
ju dovoljno pruene ljubavi i siguran krov nad glavom,
ali esto grijeimo.
U rijetkim sluajevima djeca imaju sve to im je potrebno za bezbrino odrastanje. Ta djeca nisu ni
svjesna koliko im je dobro u ivotu, koliko im roditelji pruaju ljubavi, to sve rade da bi im priutili hranu, odjeu i
sve ostalo te koliko se rtvuju za njih. Kada neto od toga izgube, tek onda shvate to su zapravo imali.
Mnogoj je djeci bezbrino djetinjstvo tek neostvareni san. Zbog nasilja u obitelji mnoga djeca bjee od ku-
e, ive na ulici bez hrane, pia i krova nad glavom. Neki zavre u domu za nezbrinutu djecu ili kod udomitelja.
Zna se dogoditi da, kada dijete pomisli da e napokon dobiti normalnu obitelj koja e mu pruiti ljubav, postane
rob pa ga iskoritavaju radom ili ga zlostavljaju.
Danas na televiziji sve vie prikazuju ivot u Africi. Procjenjuje se da svakih
sedam minuta umre jedno dijete od gladi. Mnoga djeca ne idu u kolu, ne znaju ni i-
tati, ni pisati, ne znaju to je to mobitel, kompjuter ili internet. Nikada nisu uli za slatki-
e, a pogotovo ih pojeli. Neki su ostavljeni na milost i nemilost prolaznika. Moj tata
trenutno radi u takvom jednom mjestu u Africi. Svaki puta kada doe kui, pria mi o
djeci koju je upoznao. Mnogo je puta svoj obrok podijelio s djecom koja o tome mogu
samo sanjati.
U Africi postoje razliite bolesti. Postoje i lijekovi kako bi se
izlijeilo od tih bolesti, ali ljudi nemaju novaca za njih, stoga mnoga
djeca i odrasli umiru. No, koliko god im je teko, djeca uvijek prona-
laze razlog za smijeh i veselje.
Ova me tema potakla na razmiljanje i poinjem shvaati da moram biti zahvalna za sve to mi roditelji
pruaju i za sve to imam.
Matea pehar, 8. b
Ne moemo popraviti svijet, ali se nadamo da e vas ovaj lanak potaknuti da makar razmislite
kako vi moete nekome uljepati dan, izmamiti osmijeh, pomoi u nevolji, biti dobar prijatelj, sestra, brat,
ki, sin. Razmislite koliko biste uinili da svaki dan napravite nekoliko malih, sitnih, ali dobrih djela za koja
e vam trebati samo malo vaega slobodnoga vremena. Razmislite to moete poduzeti da
svakim danom postajete bolji OVJEK.
Pripremila: prof. Anita Azeni
11
U vrijeme kada Australiju pogaaju poplave i tropske oluje, a istonu Aziju svakodnevni potresi, u na-oj se koli dogodila nesvakidanja pojava vulkanska erupcija, i to nekoliko njih.
Uenici petog razreda: Matea Mii, Tina Mikii, Mandica Zlosa,
Vinko Boltadija, Timotej Tomac, Karla Vrabac, Anamarija
Delbijanko, Monika Juki, Tonka Beni te uenica osmog razreda,
Mirta Batrac, na dodatnoj su nastavi geografije dobili upute o izradi
vlastitog vulkana.
Vulkane su uenici izradili sami kod kue. Plastinu
su au obloili zemljom, po mogunosti glinom, koju je
potom trebalo osuiti, zapei, obojiti i postaviti na postolje.
Naa se erupcija dogodila 1. veljae. Uenici su u
kolu donijeli nekoliko lijepih vulkana razliitih veliina. Na
vulkanu kojeg su izradile Monika Juki i Tonka Beni,
zajedno smo napravili pokus demonstracije vulkanske
erupcije. U krater vulkana smo stavili plastinu au, a
zatim smo u au koja se nalazila u vulkanu dodali 2 - 3
ajne lice sode bikarbone (ili praka za pecivo). Treinu
ae smo napunili vodom, u to umijeali nekoliko kapi deterdenta za pranje sua i crvenu boju za kolae (koncentrat
jagode ili vinje). Nakon toga smo u krater vulkana ulili oko decilitar octa, nakon ega su se nai vulkani probudili te je
zapoela erupcija laganim izlijevanjem lave iz kratera vulkana.
Nakon to su se uenici na dodatnoj nastavi upoznali s izvoenjem pokusa
vulkanske erupcije, na redovnom su satu iz geografije, prilikom obrade gradiva o
unutarnjim silama koje oblikuju reljef Zemlje, imali priliku demonstrirati pokus
pred svojim prijateljima u razredu. To su isti dan uinili u 5. a, a sljedeeg dana u
5. b razredu. Njihovi su prijatelji iz razreda bili oduevljeni pokusom.
Iako su neki
uenici oekivali i
nadali se da e zbog
provale vulkana
nekoliko dana biti
poteeni pohaanja nastave, to se nije dogodilo. Erupcija je
bila polagana, nije bila eksplozivna, tako da se suprotno nekim
oekivanjima, nakon pokusa, nastava odvijala dalje svojim
tijekom.
Pripremio: prof. Tomislav Braun
12
Glavna je zadaa kolskog kurikuluma izgradnja jedinstvenog profila kole koji proizlazi iz nastavnog
plana i programa. Nune pretpostavke za ostvarivanje ciljeva postavljenih u kurikulumu su: postojanje
strunih kompetencija uitelja, usmjerenost odgoja i obrazovanja na uenika, kvalitetna suradnja na rela-
ciji roditelji kola, podrka i pomo lokalne zajednice.
Na temelju samovrednovanja od strane strunih vijea razredne i predmetne nastave, te kolskog tima
za kvalitetu, na sjednici Uiteljskog vijea smo utvrdili prioritetna podruja i aktivnosti na koje smo sta-
vili vei naglasak te utvrdili ciljeve kurikuluma na kolskoj razini:
stjecati temeljna i opa znanja primjenom
suradnikog uenja i timskog rada te razvi-
jati sposobnosti primjene znanja i vjetina
potrebnih za cjeloivotno uenje
afirmirati drutvene vrijednosti, razvijati
socijalne kompetencije, meusobno uvaa-
vanje uenika i uitelja, osobito komunika-
cijske vjetine i nenasilno rjeavanje su-
koba s ciljem unapreivanja kulture pona-
anja uenika i potivanja kolskih pravi-
la
poticati i razvijati uenikovu osobnost, te
omoguiti osobni i socijalni razvoj svakog
uenika
omoguiti povezanost sadraja izmeu raz-
liitih predmeta / podruja uz veu zastup-
ljenost terenske i projektne nastave
upoznavati i uvaavati vrijednosti kulture i
tradicije svoga naroda i potivanje drugih
kultura i tradicija
poticati i razvijati svijest o potrebi ouvanja
prirode i eko sustava u okruenju i globalno
s ciljem ouvanja zdravlja u zdravom okoli-
u
razvijati poduzetniki duh kod uenika kroz
ponovno pokretanje rada uenike zadruge
jaati povezanost kole i lokalne zajednice
kroz uenike projekte
Ove smo kolske godine realizirali znatan broj projekata u razrednoj i predmetnoj nastavi. Uenici
su timskim radom na projektima produbljivali steena znanja i razvijali kompetencije.
13
Cilj projekta: afirmirati drutvene vrijednosti i unaprijediti kulturu ponaanja uenika kroz izgradnju uspostavljenog
kolskog vrijednosnog sustava i pozitivnog ozraja razreda i kole.
ZAJEDNO PROTIV NASILJA PRIHVAANJE RAZ-LIITOSTI ISKUSTVENO UENJE
BAROMETAR EMOCIJA - OLUJA IDEJA
KREATIVNO RJEAVANJE PROBLEMA
U sklopu projekta provedena su anketna
ispitivanja, organizirane rasprave na Vijeu
uenika, realizirane pedagoke radionice i de-
bate o negativnom utjecaju vrnjaka, utjecaju
medija na identifikaciju mladih, osobito
utjecaju filmskog programa na modele
ponaanja, te su izraena i prihvaena
razredna pravila. Realizacija je pojedinih
sadraja prezentirana kroz izradu plakata i
tematskih panoa o toleranciji i miroljubivom
rjeavanju sukoba, te pravima djeteta.
RE-CI NE
NASILJU PORUKE
RASPRAVE DEBATE SURADNIKO UENJE
Svaka kola prepoznatljiva je po jedinstve-
noj kulturi koja je odraz meuljudskih odnosa
svih sudionika odgojno-obrazovnog procesa. Od-
gojnim radom u koli naglasak smo stavili na
razvoj uenika kao osobe i lana zajednice.
14
Slobodno vrijeme 55 % uenika pro-vodi gledajui TV - program, sluajui glaz-bu, igrajui igrice te provode vrijeme na face-
booku.
Kvalitetno slobodno vrijeme provodi 41,2 % uenika druei se s vrnjacima i bavei se sportom. Uenici smatraju da najvie nedostaju mjesta za okupljanje i organizirane aktivnosti mladih ( 71 % ), te pop i rock koncerti ( 19,6 % uenika).
Iz dobivenih je podataka vidljivo da mladi ljudi ne znaju kuda sa sobom i kako kvalitetno ispuniti slobodno vrijeme. Danas se moe govoriti o fenomenu dosade koja ispunjava slobodno vrijeme mladih, besciljnom lutanju, gledanju televizijskog programa i surfanja internetom
Podaci dobiveni anketom jasno ukazuju na nedostatak organiziranih aktivnosti za mlade u lokal-noj sre- dini i potrebi vee ukljue- nosti svih dru-tvenih insti-tucija i subje-kata koji se bave mla-dim lju- dima. Rezultati anke-te bili su polazite za osmiljavanje aktiv-nosti na nivou kole. Kroz redovnu nastavu biologije, radionice
Osnovni je cilj projekta unaprjeivanje zatite zdravlja mladih i smanjivanje interesa za sredstva ovisnosti te pravilno koritenje slobodnog vremena kroz razliite izvannastavne i izvankolske aktivnosti.
Mladi se ljudi na putu odrastanja susreu s brojnim izazovima i tekoama sazrijevanja. Svakodnevno smo svjedoci rizinog ponaanja mladih za vrijeme boravka izvan kue i neorganiziranog provoenja slobodnog vremena.
Anketnim smo ispitivanjem uenika i roditelja os-mih razreda eljeli ispitati stavove i navike naih osmaa o konzumiranju alkohola, puenju, izlascima i nai-nu provoenja slobodnog vremena.
Uenici kao glavni razlog puenja cigareta navode utjecaj vrnjaka i elju da budu prihvaeni u drutvu te da ispadnu vani pred vrnjacima. Redovito pui cigarete 12 % uenika, ponekad 33 % uenika, a 55 % uenika uope ne pui.
Alkoholno pie konzumira ponekad 82 % uenika 8. razreda zbog zabave u posebnim prilikama kao to su ro-endani, razne proslave i tulumi. Interesantno je da svega 8,3 % ispitanih roditelja smatra da njihova djeca ponekad konzumiraju alkohol, a 80,5 % roditelja smatra da njihova djeca uope ne konzumiraju alkohol.
Vikendom izlazi 31 % uenika, svaki dan izlazi 27,5 % uenika, a svega 23,5 % uenika uope ne izlazi. Djevoj-ke ee izlaze u grad nego deki. Za 25 % uenika izlasci su ogranieni do 23 sata, dok 47 % uenika moe ostati vani do izmeu 24 i 3 sata ujutro. Najee se izlazi u dru-tvu prijatelja u disko klubove i kafie, a u manjoj mjeri pri-
vatno kod prijate-lja.
15
Uenici smatraju da najvie nedostaju mjesta za
KREATIVNO PROTIV PUENJA EDUKATIVNI LECI UENIKA
Uenici nae kole sudjelovali su u projektu Centra
za prevenciju i lijeenje bolesti ovisnosti Osijek. U sklopu
projekta testiranja Sluajnog uzorka uenika osmih razreda
na psihoaktivne tvari testirano je 26 uenika nae
kole. Izuzetno smo ponosni na negativne rezultate svih
testiranih uenika.
Rad na prevenciji ovisnosti nesumnjivo mora prijei
okvire kole i mladim ljudima stvoriti u njihovom okruenju
kvalitetne sadraje provoenja slobodnog vremena kao al-
ternativu nonim izlascima, boravku u kafiima i konzumi-
ranju alkohola.
Cilj je projekta osposobiti uenike
za uinkovitu organizaciju vlastitog ue-
nja, stei vjetine planiranja i organizi-
ranja uenja te razviti pozitivan stav
prema uenju i odgovornost za vlastito
uenje i postignut uspjeh.
Aktivnosti su realizirane u petim i estim razredima kroz
pedagoke radionice.
Timskim su radom pedagoginje i uitelja hrvatskog jezika,
matematike, povijesti i zemljopisa uenici stjecali nove spoznaje o
planiranju i organiziranju uenja, te vanosti ponavljanja gradiva.
U vedroj su se atmosferi razmjenjivala iskustva, demonstri-
rali recepti uspjenog uenja, bistrile dileme vanosti svakod-
nevnog uenja i pisanja domaih zadaa i razvijale nove tehnike
uspjenog uenja.
Uenici su iznosili potekoe vlastitog uenja, postavljali
brojna pitanja te uz pomo predmetnih uitelja upoznali strate-
gije i metode uenja
pojedinih predmeta.
Pripremila:
pedagoginja
Mirjana Bili
Pedagoke radionice
PJEAENJEM DO ZDRAVLJA
16
Na samome poetku kolske godine, ve u prvome tjednu, obiljeili smo Olimpijski dan.
(To pokazuje s koliko smo entuzijazma i elana krenuli u nove radne pobjede.)
Dan sporta smo obiljeili na oblinjem
nogometnom igralitu. Na sportskim su
aktivnostima sudjelovali svi uenici i uitelji, a
natjecali su se u olimpijskim igrama koje su
zajedniki osmislili.
USPJENO PALJENJE BAKLJE... I OVAJ PUT U RUKAMA PROFESIONALACA...
VATROGASCI TAJ DAN NISU IMALI POSLA...
ZAJEDNIKA ETNJA DO IGRALITA
U BIJELIM MAJICAMA
Nakon dobroga rastezanja i zagrijavanja, igre su mogle zapoeti. Voeni natjecateljskim duhom i spoznajom da su izvan kolskih klupa, uenici su pokuali pokazati tko je najbolji, najbri i najspretniji. Na kraju smo odali priznanje najuspjenijima, no pohvaljujemo i trud svih ostalih sudionika.
Pripremila: prof. Anita Azeni
17
Uenici i uitelji predmetne nastave su 25. listopada 2010. obiljeili DANE KRUHA.
Za razliku od proteklih godina, kada je raznoliko bogatstvo hrane i plodova jeseni bilo izloeno pred
crkvom, ove je godine to uinjeno pred kolom to se pokazalo i vie nego uspjenim. Nakon prigodnog prog-
rama, sveenik je blagoslovio hranu te su svi prionuli stolu. Vrijedne su majke, bake, tete i strine opet dale sve
od sebe te su ponovo uspjele iznenaditi slasnim kruhovima, slatkim i slanim kiflicama, guvarama, sonim prova-
ma i pitama te mnogobrojnim drugim slasticama na kojima im se ovim putem zahvaljujemo.
Cijela je sveanost protekla u veselom raspoloenju emu su osobito pridonijeli i razigrani tonovi sla-
vonskih pjesama kojima su nas poastili lanovi KUD-a MANUEL.
Pripremila: prof. Anita Azeni
Kruh
Jedno zrno malo i prano odluilo je postati brano.
U mlin se uputilo tada i brano je postalo sada.
Brano, sol i kvasac s malo vode mlake, spretno zamijesie
ruke moje bake.
Na kraju ivota tog malog zrna ita,
na stolu osta samo kruha nita.
Ivona ipo, 8. b
Stigla jesen iznen
ada
Hodam po
platu zlatno rum
enih boja
koje su se rasule p
o itavom selu.
Stigla jesen iznena
da.
Tiho daje znak da
pone slavlje,
slasno vino i gro
e nam daje.
Dunje miriu kao us
pomene,
osjea se nemir u j
atima ptica.
Na stolu kruh, top
ao i mek;
osmijeh nam na licu
sja
kao djetetu to isk
renu ljubav treba.
Njegov miris leti d
aleko,
u beskraje nonog
neba.
Hodam po platu zl
atno rumenih boja
.
Matea pe
har, 8. b
Kruh Jedna baka recept ita,
za slasni kruh od ita. Dok ga pravi, brano joj na glavi. Kad baka kruh iz peni-ce vadi,
unuci ekaju da se on ohladi. Oni kruh vole jesti i veselo koarice plesti pa u njih stave plave ljive
i ostale plodove s njive. Patricia Batrac, 6. a
Slavonija nas dariva iznova
Prostrano slavonsko polje daruje nam klasje zlaane boje.
Iz ispucane zemlje nae, loza svojim listovima mae. Na njoj rumeni grozd stoji, to e postati vino, vie se ne boji.
Mirisna dunja smjeka se s grane,
dok je vjetar ne srui i na kraj ivotu
stane. Dozrio je kukuruz ut, a ptice pjevice skupljaju se u jata
i kreu na dalek put. Magla je svakim danom gua,
a hladne kie pojava sve ea.
Dok jesen donosi iznenaenja nova,
Slavonija nas dariva iznova.
Mihaela Zlosa , 8. b
18
Uenici su bili obueni u narodne nonje, a
stolove su krasili stolnjaci naih baka i prabaka
koje su godinama vrijedno uvale svoju tradiciju.
Nai su uenici pripremili i program koji je
upotpunio itav doivljaj. Predstavili su se prigodnim
recitacijama, pjesmicama i igrokazima, a osobito su
bili ponosni na dolazak crkvenog zbora koji broji
tridesetak lanova jer su u zboru pjevale njihove
bake i djedovi. Spoj ivotnog iskustva naih baka i
radoznalih djejih pogleda sigurna su garancija
Roditelji, bake i djedovi naih uenika
okupili su se u velikom broju te tako ovaj na Dan
zahvalnosti uinili jo toplijim.
Na samom je kraju na pater Igor
Andrijevi blagoslovio plodove zemlje i jo jednom
nas podsjetio na mali dar koji moemo pruiti
onome od koga neto primamo.
Pripremila: uiteljica Marina Falami
Dani kruha u Motiini
Dana 22. listopada naa je kola proslavila Dan zahvalnosti koji se slavi u mnogim zem-ljama svijeta. To je dan kada se podsjeamo koliko zahvalnost ima mjesta u naim ivotima i u naim srcima.
Ovaj je dan posveen zahvaljivanju za plodove
zemlje kojima je Bog obdario nau zemlju i omoguio nam
da i sami sudjelujemo u njegovu stvaranju.
Uenici i roditelji Osnovne kole Vladimira
Nazora u Donjoj Motiini svoju su zahvalnost prema Bogu
i ovjeku iskazali u pripremi raznih slastica od brana,
maka, ljenjaka, jabuka i drugih raznih plodova zemlje.
Tako su se na naim stolovima nale kiflice, makovnjae,
orahnjae, lepinje te kruh s marmeladom i masni kruh s
paprikom.
19
Uoi Boia u naoj je koli 23. prosinca 2010. odrana sveana akademija.
Akademija je zapoela prigodnim govorom
naega ravnatelja Ivana Koaja, a zatim su
voditeljice Martina Svetec i Dorotea Batrac
pozdravile uenike nae kole, djelatnike i roditelje.
U program nas je uveo kolski zbor pjesmom
Zvonii. Zbor je otpjevao nekoliko pjesama koje je uenike uvjebao uitelj glazbene kulture Davor
Krstievi.
Poslije zbora nam se predstavila recitatorska
skupina uitelja Milana Delia boinim recitalom
Noas ekamo ljubav. Nakon recitatora ponovo je na scenu doao na raspjevani zbor. Pjevali su pjesmu U to vrijeme godita. Zatim nas je igrokazom Jezikova juha zabavila dramska skupina uiteljice Jasne Petrovi. Nauli smo da je igrokaz pripremljen za
naega ravnatelja. Poslije Jezikove juhe je ponovno zapjevao zbor. Ovaj su put pjevali pjesmu Bijeli Boi. Uslijedio je igrokaz Svjetlo se ne smije ugasiti kojim nam se predstavila Katolika mlade pod
vodstvom nae kuharice Danijele Buonja.
Ovaj je igrokaz u dvoranu unio svjetlo
povjerenja, nade, radosti i mira. Zatim je na scenu
opet dola dramska skupina uiteljice Jasne Petrovi
s igrokazom 2010.
Na samome su se kraju pjesmom Merry Christmas everyone u program ukljuili Englezi pod vodstvom uiteljice Kristine Mihaljevi Bando.
Ovo nije bio kraj nae akademije. U drugome
je dijelu uslijedio Supertalent kojega je vodila
uenica Tihana Mikii. Sudjelovalo je dosta
uenika, a prva je nastupila plesna skupina Science
Fiction koja je pred kraj imala malih potekoa s
glazbom, no, bez obzira na sve, bile su jako dobre.
Zatim je na red dola plesna skupina XDance.
Uenica Ivona Flam svoj nam je talent pokazala
svirajui tamburicu. Svi uenici koji su predstavili svoj
talent su bili jako dobri, no najvei je favorit bio
Danijel Bonjakovi koji je otpjevao ljubavnu pjesmu
Volio sam jednom jako te svojom izvedbom zasluio najvei pljesak.
Na samome je kraju uslijedila modna revija 8. a
razreda. Njihov je nastup bio toliko komian da su se i
uitelji smijali. Ova je modna revija ujedno bila i
posljednja toka nae boine akademije na kojoj smo se
svi dobro zabavili.
Dorotea Batrac, 8. b
20
Boino drvce
U gustoj umi stajalo je malo drvce, bijelim platom pokriveno.
Mraz mu granice prekrio,
a od zime samo to nije kleknulo.
Vjetar ga svojim tijelom obgrlio, nad njim se saalio.
U umici je kaljalo,
dok u kuu nije dospjelo.
Djeja ga ruica okitila, u udesnu zvijezdu pretvorila.
Fabijan Brki, 3. razred
kolska smotra LiDraNo odrana je 18. sijenja.
Nakon pozdravnih i uvodnih rijei uitelja Milana Delia, krenuli
smo s programom. Prvo su nastupile scenske skupine. Kako je ove
godine dozvoljeno izvoenje neobjavljenih tekstova, nai su si
uitelji, a ujedno i mentori skupinama, Jasna Petrovi i Milan Deli
dali truda te sami osmislili i napisali tekstove predstava.
Uiteljica Jasna je napisala tekstove za predstave 2010. te Jezikova juha kojima je dala publici povoda za razmiljanje, ali
i smijeh, a uitelj Milan je napisao predstavu Sna' Manda kojom
je takoer u vie navrata nasmijao sve prisutne.
Sve su tri kazaline skupine bile uigrane i uvjebane te su se zaslueno plasirale na Meuopinski LiDraNo koji e se odrati 28.
sijenja u O Dore Pejaevi u Naicama.
Nakon skupnih scenskih nastupa, uslijedili su pojedinani
scenski pod mentorstvom uitelja Milana Delia. Prosudbena je
komisija i ovaj put imala teak zadatak pri odabiru najboljih jer su
svi recitatori bili jako dobri, ali nijanse su ipak presudile u korist
Tonke Beni ( 5. b ), Monike Juki ( 5. b ) i Danijela Markulia ( 7.
a ), troje uenika koji e nas predstavljati u Naicama.
Poslije pojedinanih nastupa, nekoliko je uenika
proitalo svoje literarne radove. U ovoj su se kategoriji
dalje plasirali: Josipa Manovi i Fabijan Brki iz 3. razreda
te Andrea Vidakovi ( 8. a ) i Mihaela Zlosa ( 8. b ).
Mentorice naih literaraca su uiteljice Marlena ahinovi i
Anita Azeni.
Na Meuopinskom e se LiDraNu predstaviti i naa
novinarska skupina intervjuom uvajte svoje zdravlje jer je
Boino drvce
Daleko u umi, izmeu velikih stabala, izraslo je
malo boino drvce. Zahladnjelo je, a malo je drvce
poeljelo ui u neiji dom. Doli su i dani Boia. Drvca
su se unosila u domove, a malenom se drvcu ostvarila
elja da napokon ue u neiji dom. Nije ni slutilo koliko
sree, dobrote, ljubavi i veselja e ga tamo doekati.
Poelo je ukraavanje. Bezbroj arenih kuglica zauzelo
je svoje mjesto i popunilo granice boinog drvca. Sjaj-
ne lampice, omotane oko drvca, njeno su svjetlucale
poput zvijezda na nebu. Kako je odmicala no, tako je i
drvce u svojoj raskonoj ljepoti doekalo boino jutro.
Josipa Manovi, 3. razred
Jesen
Stigla jesen - maglom.
Stigla jesen - kiom.
Stigla jesen - suncem.
Stigla jesen
s predivnim voem, povrem i cvijeem.
Fabijan Brki, 3. razred
zdravlje ono najdragocjenije u ivotu - Borba
protiv podmukle bolesti leukemije kojega su
napravile Ivona ipo ( 8. b ) i Martina Svetec ( 8.
b ) u suradnji s mentoricom Anitom Azeni.
Pohvaljujemo sve uenike koji su sudjelovali
na kolskoj smotri, a najuspjenijima elimo puno
uspjeha na Meuopinskoj smotri LIDRANO.
Pripremila: prof. Anita Azeni