Islamski finansijksi instrumenti u praksi

Nakon što je Malezija 2002. osnovala prve suverene islamske državne obveznice, to su učinili i Ujedinjeni Arapski Emirati, Katar, Bahrein i Pakistan. Malezija je najveće svjetsko tržište sukuk-a, zaslužna za dvije trećine vrijednosti ukupno izdatih sukuk vrijednosnih obveznica. Islamski finansijski sistem danas uključuje na hiljade različitih organizacija : banke i bankarski holding, osiguravajuće organizacije, lizing organizacije, računovodstvene kontrolne službe, konsalting firme..Njihov broj se uvećava vrtoglavom brzinom, stoga možemo govoriti o pravoj ekspanziji.

Islamski bankarski pokret nije bio ograničen samo na muslimanske zemlje. U Luxemburgu je1978. Godine osnovana banka pod nazivom Islamic Banking Sistem ( sada Islamic Finance House), koja se smatra prvom finansijskom institucijom u Evropi. Ubrzo su osnovane i Islamic BAnk International of Denmark u Kopenhagenu i islamic Invenstmen Company u Melburnu. Zapadne banke su bile aktivne u islamskom bankarstvu od samog početka, prije svega kroz uzimanje međubankarskih depozita od islamskih finansijskih institucija, prikupljenih od muslimanskog stanovništva u zemljama u kojima su poslovale. Zapadne banske se se usaglasile da ta novčana sredstva koriste u skaldu sa islamskim principima, a neke od najaktivnijih do sada bile su : Chase Manhattan, Societe GEneral, J. P. Morgan i Goldman Saks. Američka Citibank osnovala je u Bakreinu banku- sestru City Islamic Investmen Bank, a u Luxemburgu Investicioni fond, koji djeluje po silamskim principima.

Ni Rusija nije ostala po strani. U Moskvi je 1998. godine osnovana "Badrbank" (kasnije je preimenovana u "Badre Forte Bank") koja operira u 40 zemalja. To je prva Ruska banka koja radi po islamskom modelu. "Badre Forte Bank" je primljena u Međunarodnu asocijaciju islamskih banaka. Prema raspoloživim informacijama, kontrolne akcije pripadaju ruskoj strani, ali se aktive formiraju uglavnom na račun kapitala iz Saudijske Arabije, Irana, Kuvajta i Katra.

U posljednje vrijeme poseban interes iskazuju japanske banke poput Bank of Tokyo-Mitsubishi UFJ koja je onvestirala u Malezijsku investicionu banku CIMB, čiji je udio u svjetskom poslovanju sa sukuk-om čak 30 %. I Japanski finansijski gigant Sumitomo Mitsu BAnking Corporation podržao je izgradnju rafinerija u Saudijskoj Arabiji 2006. godine, a u Kuvajtu prošle godine, u sklopu svoje strategije uključivanja u finansijske tokove u islamskom svijetu i ulaganja u petrohemijsku industriju i velike projekte na Bliskom Istoku. Danas se procjenjuje da u 75 zemalja svijeta posluje oko 300 islamskih banaka.

Prema studiji firme A.T. Kearney, u poslovanju prilagođenom islamskom pravu banke u Evropi mogu računati na više od 11 miliona potencijalnih klijenata. Na primjer, Raiffeisen Zentralbank nudi klijentima u Austriji bankovni račun u skladu sa islamskim propisima, budući da statistika pokazuje da tamošnji muslimani, uprkos manjoj zaradi, štede u prosjeku znantno više od ostalih građana. Islamsko bankarstvo u Evropi je najrazvijenije u Velikoj Britaniji. Grupacija Lloyd's TSB je nakon osnivanja Islamic Bank of Britain postala vodeća u pružanju usluga u skladu sa Šerijatom. Generalno, broj

klijenata takvih usluga u Britaniji od 2005. do 2006. Porastao čak 120 odsto, broj otvorenih računa 200 procenata, a broj štednih uloga za 76 procenata, dostigavši iznos od 83,9 miliona funti.

Britanija je krajem 2007. godine najavila namjeru da bude prva zapadna država koja će izdavati sukuk. Ova zemlja razmatra planove o izdavanju državnih obveznica pri čemu će se poštovati pravila o islamskoj zabrani isplate kamata, budući da islamski zakon zabranjuje isplatu kamata. „Čijenica je da veliki broj međunarodnih korporacija izdajetakvu vrstu obveznica (certifikata), i to bi bila sjajna vijest za londonski City kada bi semogao osmisliti način na koji bi sukuk izdavala britanska vlada“ – izjavila je britanskaministrica finansija Kitty Usher. To je tržište sve šire i likvidnije, a trenutno je vrijedno 40 mi l i j a rd i f un t i , dok b i n j egova v r i j ednos t na g loba lnom n ivou mog la dos t i ć i oko 250 milijardi funti. Britanska vlada želi i da ustoliči London kao evropsko središte za islamske finansije. Britanska vlada želi pokrenuti izdavanje sukuk -a i od Londona učiniti središte za islamske finansije s obzirom na golemi rast koje to područje bilježi posljednjih godina, ponajprije zato što bliskoistočni ulagači 'recikliraju' ogromne naftne profite. pripadaju ruskoj strani, ali se aktive formiraju uglavnom na račun kapitala iz Saudijske Arabije, Irana, Kuvajta i Katara.

Islamska razvojna banka (IDB) iz Džede, služi kao odličan primjer za buduće izdavaoce sukuk vrijednosnica. Vrijednosnice IDB sadržavaju čista i jasna razmatranja uloge emitenta, koja su sprovedena od strane brojnih vodećih naučnika. Ova razmatraja se prvenstveno tiču inovativne portfolio kombinacije idžara, murabeha i istisna projekata. Prihodi koji se ostvaruju preko ovih certifikata, nisu bili dvosimsleno povezani niti 20 određivani kamatnom stopom na tržištu (LIBOR), nego su bili saglasni sa fiksnom stopom prihoda pod relevantim ugovorima i relevantnom imovinom.

Još jedan primjer iz prakse je i vlada Katara koja je izdala sukuk da bi finansirala ogroman medicinski kompleks u Dohi (Hamad Medical City), a tu su i malezijski sukuk certifikati koji su služili za prikupljanje sredstava za nekoliko bolnica koje su građene u okrilju vlade. Najznačajniji sukuk certifikati islamske razvojne banke, mobilizirali su novčana sredstva za projekte u širokom opsegu planova, koji uključuju infrastrukturu za prenos električne enegrije, bolnice, proizvodnju čelika, vodovodnu infrastrukturu, uzgoj stoke, razvoj pomorskih luka, farmaceutska istraživanja, navodnjavanja za poljoprivredu, telekomunikacijske projekte, razvoj ruralnih sredina, izgrdnju obrazovnih ustanova i druge razvojne projekte.