Ispitna Pitanja Iz Uvoda u Šerijatsko Pravo

8/16/2019 Ispitna Pitanja Iz Uvoda u Šerijatsko Pravo

1/28

1

Ispitna pitanja iz Uvoda u šerijatsko pravo za septembarski ispitnirok 2014/15.

F. Karčić, Historija šerijatskog prava

1. Navedite jednu periodizaciju historije šerijatsko prava.-Najstarija je periodizacija koju je ponudio indijski pravnik Abdur Rahim,on je historiju kha podije!io na " perioda#$- od %id&re'()) n.e.* do smrti +uhammeda a.s.'().*- ovaj periodoznačava kao zakonodavni$$- od smrti /os!anika do uspostav!janja raz!ičitih 0ko!a prava'period ashabai tabiina*$$$- od početka ). v.'h* do kraja . v.'h* 2 period 3ormiranja " pravne 0ko!eeh!i sunneta$4- od početka ". v. do vremena autorovo5 i!i period tak!ida

2. !ojasnite zbo "ea histori"ari dije#e period objave $erijata namekkansku i medinsku etapu te koje su od#ike ove dvije etape%-%istoričari dije!e vrijeme pos!aničke misije +uhammeda a.s. na mekanski imedinski s obzirom na vrstu propisa koji su objav!jivani,domen njihovo5va&enja i op0te uvjete &ivota prvih mus!imana.Kao 5!avni ar5ument za ovoraz!ikovanje se navodi oko!nost da je objava u +eki dava!a na5!asak naučvr0ćenju vjere i unutra0njem mora!nom proči0ćenju pojedinaca,a da je u+edini započe!a objava pravnih propisa u punom značenju te riječi, tj./ropisa koji re5u!iraju odnose me6u pojedinaca i koji imaju izvr0nu sankciju javne v!asti.

+ekanski- op0ta karakteristika je odsustvo posebno5 bav!jenja pravnimpitanjima7 8bjava u prvom p!anu ima isticanje te9hida,izno0enje znakova:o&ije5 postojanja,izno0enje pouka o sudbini pro0!ih naroda i mora!nousavr0avanje pojedinca.Karakteristično je iskazivanje vjere u privatnoj s3eripojedinaca,a činjenica je da u ovom periodu propisan sa!at'namaz*.+edinski- najva&nija novina u iskazivanju is!ama je bi!o konstituiranjeummeta7najva&niji akt koji je u tom pravcu učinjen je dono0enjeustava#5rada-dr&ave +edine'/os!anik 5a je donio*7ustav +edine se nazivakitab'spis* i!i sahi3a'!ist,dokument*,sadr&i ;) č!ana,od kojih se ); odnosi namus!imane a )< na nemus!imane.

&. Navedite metode kur'ansko zakonodavstva sa primjerima.( +etod stvarnih s!učajeva# kuransko zakonodavstvo nije rje0ava!opretpostav!jene, buduće s!učajeve, već je sadr&ina jedne norme dopira!ado svijesti vjernika kroz rje0enje konkretno5 s!učaja.- +etod nače!no5 normiranja# 5!avna te&nja Kurana je postav!janje op0tihpropisa i nače!a bez za!a&enja u deta!je.- +etod postupno5 uk!anjanja 0tetnih običaja i prakse# pojedine ne5ativnedru0tvene pojave Kuran je ukidao postepeno jer je na taj način osi5urananak!onost u dru0tvu7primjer za ovaj metod je zabrana a!koho!nih pića,izricanje sankcija za b!ud..

4. !ojasnite podru"ja kur'ansko zakonodavstva sa primjerima.


2/28

)

- $badat. = is!amskom pravu područje odnosa izme6u :o5a i čovjekasmatra domenom pravno5 re5u!iranja.Kuran sadr&i na!o5e o svim vjerskimobavezama-propisi su iz!o&eni na sumaran način'id&ma!ijjen*,adeta!jiziranje je ostav!jeno /os!aniku a.s. Namaz je propisan u +ekki, post je propisan u +edini . >odine'h*, zekat je propisan izme6u ). i ?. 5odine...

- >ra6ansko pravo. /ostav!janje op0tih nače!a i smjernica i re5u!isanje onihob!ika pos!ovno5 prometa koji su bi!i poznati u vrijeme 8bjave.= suri Nisapostav!jeni su principi zabrane sticanje imovine na nedozvo!jen način ikonsenzua!nost.8vi principi uz zabranu kamate, čine osnovu is!amsko55ra6ansko5 prava.- /orodično i nas!jedno pravo. Kuranom su re5u!isana mno5a pitanja kojase tiču braka i porodice,kao 0to su# sk!apanje braka,bračne smetnje,prekidbraka itd.. 8 tim pitanjima najvi0e 5ovore sure @n-Nisa i @t-a!aB.- Krivično pravo. Na teme!ju kuranskih ajeta izvedeni su principi !ičneod5ovornosti i nevinosti, odnosno ka&njavanja na odnosu krivice.Capojedina krivična dje!a,kojima se vrije6aju :o&ija prava i dobra pojedincapropisane su sankcije nazvane hudud.u spadaju# ubistvo iranjavanje'Bisas*, vanbračni seksua!ni odnosi'zina*, kra6a'serika*...

5. !ojasnite )unkcije koje su bi#e skoncentrisane u #i"nosti*uhammeda +a.s.,.(= !ičnosti +uhammeda a.s. bi!e su skoncentrisane s!jedeće 3unkcije#risa!et'dostav!janje :o&ije objave*, 3utja'davanje obja0njenja o vjerskimpitanjima*, kada'presu6ivanje sporova* i imamet'vo6enje javnih pos!ovamus!imanske zajednice*. = prve dvije 3unkcije +uhammed a.s. sepojav!jujekao prenosi!ac :o&ije vo!je,riječi,dje!a i!i pre0utna

odobrenja./ostupak +uhammeda a.s. u pitanjima risa!eta i 3utje imanormativni karakter. Kada je presu6ivao sporove-+uhammed a.s. je bio5!avni sudija u medinskom 5radu-dr&avi. Dadr&aj presude nije bi!aapso!utna istina,kao u s!učaju risa!eta i 3utje, već pravna istina.

-. !redis#amski obi"aji rapa kao izvor prava u periodu objave$erijata.- /redis!amski običaji su dopunski izvori 0erijatsko5 prava u vrijeme 8bjave0erijata. 8bičaj je napu0tan tek ako se sankcioni0e. 8bičaji su po0tovani jersu se os!anja!i na objavu $brahima a,s, a!i su zbo5 !judskih 3aktora dobi!iiskriv!jeni ob!ik '0eru men kab!ena*. 8no 0to je čista vjera očuvana od

ranijih objava je ed dinu! hani3, preuzeto je u 0erijatu +uhammeda a.s.pod imenom ur3 'maru3* ono 0to je dobro poznato i!i uobičajeno.=va&avani su i običaji dru5ih naroda a!i nisu ima!i karakter samosta!no5izvora a u 0erijat su u0!e putem kate5orije sunneta i!i op0te5 nače!a da sustvari u neče!u zabranjene ako nisu izričito zabranjene. 8vo uva&avanjeobičaja za vrijeme +uhameda a.s ima!o je za pos!jedicu uva&avanje iobičaja dru5ih naroda kako u 3azi razrade is!amsko5 prava tako i upostupku primjene

. !ojasnite društveno(historijske pri#ike u periodu hu#e)a(i

rašidina.


3/28

- 8vaj period obuhvata vrijeme kada @bu :ekr postaje postaje ha!i3a '11.$$()* pa do ubistva %azreti A!ije a naaziva se doba hu!e3ai ra0idina i!i dobave!ikih ashaba. Eavni pos!ovi su se na!azi!i u rukama dru5ova :o&ije5/os!anika i nazvani su ha!i3e napravom putu i epitet z!atno doba is!ama'asru seade*. rojica od njiih četvorice će iz5ubiti &ivot od ruku zavjerenika

i!i po!itičkih protivnika. irenje v!asti na teritorij /erzije i 4izantijezahtijeva!o je inte5raciju raz!ičitih ku!tura i trdicija. 4ojna osvajanja sudonek!e ub!a&i!e reakcije i napetosti u vezi v!asti. /okoreno stanovni0tvo jedije!om pre!azi!o na is!am a dije!om zadr&a!o svoju vjeru. 8tuda se u ovomperiodu susreću s!jedeće dru0tvene 5rupe# mus!imani Arapi i mus!imaninearapi 'meva!i* i nemus!imani 0tićenici dru5ih vjera 'eh!uz zimije*,hri0ćani, jevreji i zoroastrovci. =nutra0nja uprava zimija bi!a je samosta!na,samo su treba!i biti !oja!ni v!asti i p!aćati porez. 8snovane su institucijekoje su preuzete u k!asičnu teoriju is!amsko5 prava# 1. =stanova hi!a3eta.@bu :ekr se pro5!asio ha!i3om :o&ije5 pos!anika 'ha!i3etur resu!*. $ 8mer je uzeo ovu titu!u mada je kasnije koristio naziv zapovjednik pravovjernih'emiru! miminine*. Eavni pos!ovi su sadr&ani u ustanovi hi!a3eta ukate5orijama 'imamet, 3utja i kada* osim risa!eta 'dobivanje objave*3unkcije :o&ije5 pos!anika. 8ve 3unkcije je obav!ja!a jedna osoba u sk!adusa 0erijatom a mo5!a je biti birana kao naju5!ednija od ashaba i!i oporukomprethodnika. ). =stanova med&!isi 0ura. = vrijeme @bu :ekra to su bi!ekonsu!tacije sa u5!ednim ashabima a u vrijeme 8mera savjetodavno tije!okoje imenova!o javne s!u&benike. 8vaj savjet su zadr&a!i i 8sman i A!ija.

. Idtihad ashaba kao izvor prava u periodu hu#e)a(i rašidina.

( $d&tihad ashaba je inte!ektua!ni napor ashaba usmjeren na saznanjepravo5 smis!a kuranasko5 teksta, značenja sunneta, primjeni op0tihkuranskih normi na konkretan s!učaj, te prosu6ivanje novoiskrs!ihs!učajeva o kojima u izvorima nije bi!o propisa. $d&tihad ashaba jeizra&avan u ob!iku mi0!jenja '3etva* i prestav!ja!o je znanje neizvjesno5karaktera 'zanni* za raz!iku od Kurana i sunneta čiji na!ozi sadr&ekate5orično znanje, izvjesno5 karaktera 'kati*. /redmet id&tihada nisusamo bi!a pravna pitanja već i!m i kh kao znanje u cje!ini 'razumijevanjeis!ama, znanje o vjeri*. Cnanje koje se doseza!o putem uma nazvano je kha znanje do koje5 se do!azi!o putem 'hadis* tradicije nazivano je i!m.+us!imane to5 vremena je zanima!o da usk!ade svoj &ivot sa &ivotom

pos!anika te ih apstraktno znanje nije mno5o zanima!o. ime je bio otvorenput za kasnije su&avanje značenja kha na znanje o !judskim pravima idu&nostima 'mari3etu ne3si ma !eha ve ma e!ejha*. Ashabi su se koristi!imetodom stvarnih s!učajeva jer su se boja!i nejasnih pitanja da ne bidozvo!i!i zabranjeno i!i zabrani!i dozvo!jeno. Ako bi ha!i3a dao mi0!jenje nijese smatra!o obaveznim dok to ashabi ne potvrde 0to je u!azi!o u cje!inuprimjenjivano5 prava. akva id&ma je obuhvata!a samo ashabe aprihvaćeno mi0!jenje je postaja!a praksa prve 5eneracije mus!imana'se!e3*.

. Idtihad prve "etvorice ha#i)a.


4/28

"

( @bu :ekr je donio neko!iko 3etvi# odbio je tra&enja nas!jedstva Fatime iAbasa od /os!anika hadisom mi bo&iji pos!anici nemamo nas!jednika, 0toostane iza nas je sadaka. /rotumačio je da ajet o nas!je6ivanju trpiiznimke. Na osnovu izjave dvojice ashaba dao je neni 1G( nas!jedstvapozivajući se na praksu bo&ije5 pos!anika.

- %azreti 8mer je donio niz 3etvi os!anjajući se na med&!isu 0ura, pro!azeći jedan demokratski postupak 3etve su zadobija!e op0te uva&avanje. 1.uzimanje hid&re za početak mus!imanske ere. ). osamdeset bičeva zaa!koho!izam. . zabrana privremeno5 'muta* braka tumačeći da je ovajob!ik braka bio radi potrebe 'darure* pa kad je presta!a potreba za timnesta!a je i zakonska osnova to5 akta. 8vakav id&tihad nije prihvatio h.A!ija pa preko nje5a i 0ije. ". k!anjanje teravih namaza u d&ematuobraz!o&iv0i to korisno0ću. ;. trostruki ta!ak izra&en u jednoj rečenici jedenitivan prekid bračne veze, prije je to bio otpust bez rastave koji semo5ao opozvati 'red&i*. o je bi!a sankcija za o!ahko otpu0tanje &ene.- Fetve h. 8smana# 1. davanje zekata na pozajm!jenu vrijednost. ).davanje nas!jedstva otpu0tenoj &eni na smrtnoj poste!ji. . uvo6enjedru5o5 ezana za vrijeme d&ume namaza. - %azreti A!ija ja izdavao3etve os!anjajući se na v!astito mi0!jenje i poznavanje propisa, duh 0erijata'individua!ni pristup tumačenju*. +e6u nje5ovim 3etvama se ističu#1.odre6ivanje najkraće5 roka trajanja trudnoće u vremenu od ( mjeseci,).odbijanje primjene krivične sankcije na du0evno poremećenu &enu koju je hazreti 8mer htio kazniti za b!ud kamenovanjem.8mer je izjavio#Hanije bi!o A!ije,propao bi 8mer.

10. !ojasnite raz#oe pojave raz#i"itih pravnih tuma"enja me3u

ashabima i navedite primjere.- = vrijeme ra0idina pojavi!e su se prve raz!ike u tumačenju prava. Raz!oziza to su# raz!ičito razumijevanje odre6enih kuranskih ajeta i!i termina,raz!ičiti kriteriji za prihvaćanje hadisa 'poznavanje utvr6eno5 sunneta ukonkretnom s!učaju* i raz!ike u !ičnom rasu6ivanju. Kasnije ustanov!jenepravne 0ko!e vezuju se za tumačenje pojedinih ashaba, te su ovi principiraz!ike ima!i ve!ike pos!jedice koje pre!aze vremenska i mjesna tumačenja./ostoja!a je i z!oupotreba njihovo5 tumačenja 'harid&ije*.

11. bi"aji osvojenih zema#ja kao izvor prava u periodu hu#e)a(irašidina.- 8bičaji osvojenih zema!ja su u5!avnom bi!i vizantijski i!i perzijski. ako sumus!imani nastavi!i sa porezom po 5!avi stanovnika 'd&izja* i porezom nazem!ju 'harač*. = vrijeme h. 8mera uveden je popis stanovni0tva 'divan*koji su postoja!i u perzijskoj dr&avi 'dev I sekretar, i!i devvene- sakupiti,re5istrovati* uvedena oko )J. h.5, u prvo vrijeme je uveden divanu! d&undkao popis vojnika za isp!atu p!ata a odnosio se na +edinu. %. 8mer jenaredio da se u po5raničnim područjima nap!aćuje carinska dad&binasrazmjerno onoj koju nap!aćuje 4izantija. 8vakvi propisi su bi!i privremenidok se ne re5u!i0u is!amske nansije.

12. !rimjena prava u periodu hu#e)a(i rašidina.


5/28

;

- Kod primjene prava za vrijeme @bu :ekra nije postoja!a raz!ika izme6usudskih i izvr0nih or5ana. 8n je podije!io zem!ju u re5ione na čijem je če!upostavio namjesnike koji su ov!a0teni za vojnu upravu, komandu nadvojskom i isp!atu p!ata vojnicima, da budu imami u d&amijama i na d&uminamazu, osi5uranje pravno5 poretka na svom teritoriju, nadziranje javno5

mora!a i izvr0enje krivičnih sankcija, osi5uranje bezbjedno5 putahad&ijama i unapre6enje po!joprivrede. = isto vrijeme imenovao jeposebne !jude, poznavaoce prava za davanje pravnih tumačenja iana!itičko bav!jenje pravnom naukom. ako je ustanov!jena institucijamu3tija. = to vrijeme mu3tije su bi!i# 8mer, 8sman, A!ija, Abdurahman b.Av3, Cejd b. Dabit i @bu %urejre. Neki smatraju da je h. 8mer izvr0io diobusudske i upravne v!asti imenujući u svakoj pokrajini kadiju kao posebno5dr&avno5 s!u&benika nad!e&no5 isk!jučivo za rje0avanje sporova i primjenuprava. Radi!i su po d&amijama a postupak je bio ne3orma!an. %a!i3a im jedao visoku p!aću tako nisu ima!i potrebe za dodatnim aktivnostima. Navodise pismo h. 8mera koje je pos!ao @bu +usau e! @0ariju sa instrukcijama zasu6enje. /ismo sadr&i# jednako tretiranje stranaka, teret dokazivanja !e&ina tu&iocu, zak!etva na onome ko pobija tu&beni navod, stranke se mo5una5oditi osim ako takva na5odba nije protuzakonita, kadija mo&epreispitati svoju od!uku, rok za raspravu mo&e se unaprijed odrediti,svjedočenje !ica koji su ranije dava!i !a&ne iskaze neće se uva&iti. 8viprincipi su kasnije u0!i u 0erijatsko procesno pravo 'usu!u! muhakeme*.

1&. !ojasnite društveno(historijske pri#ike u periodu ranih ško#ašerijatsko prava.- 8vaj period obuhvata dru5u po!ovinu 1. 5. po hid&ri. Na v!ast do!aze

@mevije i ukida se izborni hi!a3et '"1G((1*, prekinuta je uprava hu!e3aira0idina a novi v!adar +uavija uspostavio je monarhiju 'mem!ekut, mu!k* sdinastijskim principom nas!je6ivanja v!asti. Na vanjskom p!anu jepro0irenje teritorija is!amske dr&ave a na unutra0njem dovr0eno jecijepanje zajednice na većinu 'eh!i sunnet ve! d&emaat, d&umhurijet*, 0ije iharid&ije. 8sim izuzetaka @mevije su svjetovni v!adari, uvode stranesadr&aje u v!ast sa tendencijom centra!izma i administracije. Ho0!o je do0irenja 5ranice, bo5atstva i susretanja sa dru5im tradicijama. Na dru5ojstrani, is!amska u!ema se okrenu!a teoriji i kru5ovima učenjaka poče!a3ormu!isati is!amsko pravo. Napu0ta!i su Hamask i kreta!i prema rubnimpodručjima +edini i $raku. = +edini će se prvi put poku0ati 3ormu!isanje

is!amsko5 prava i nje5ove osnove iz raz!o5a 0to su dru&eći se sapos!anikom, vjeru najbo!je poznava!i 'vjerski propisi*.

14. idaska ško#a prava6 predstavnici i od#ike.- %id&aska 'medinska* 0ko!a. = vrijeme @mevija +edina je posta!aprijesto!nica znanja, najbo!je su poznava!i kh 'učenjaci haremejna* jerpotiču iz mjesta 5dje je &ivio pos!anik, ashabi i 5dje je u 1. vijeku bioočuvan sunnet. 8va se 0ko!a veza!a za mi0!jenja# 8mer ibnu! %ataba, Cejdab. Dabita, Abdu!aha b. 8mera, Abdu!aha b. Abasa i %azreti Ai0e. /rvi centarpravne nauke u %id&azu jesu sedam pravnika +edine 'e! 3ukahau

sebatu bi! medine*. = kru5u ovih pravnika je bio koncentrisan kh ashaba,mada je ma!o to5a očuvano. 8va 0ko!a prava 'sedam pravnika medina*


6/28

(

predstav!ja iz5ub!jenu kariku u !ancu historije kha izme6u doba+uhammeda a.s. i ashaba sa vremenom nastanka mezheba. $zučavanjeove 0ko!e je neophodno za saznavanje teorijskih osnova pojave mezheba,raz!ike u tumačenju prava. 1. imam ove 0ko!e se smatra Deid b. @!+usejjeb 'a!imu! u!emai ve 3ekihu! 3ukahai*, bavio se isk!jučivo khom,

poznavao rje0enja +uahammeda a.s i 3etve @bu :ekra i 8mera. irazi'tabekatu! 3ukahai* navodi da su nakon smrti četiri Abdu!!aha '$bn Abas,$bn Cubejr, $bn Amr ibn Ass, $bn 8mer* nauku kha u svim zem!jama supreuze!i mus!imani nearapi 'meva!* izuzev +edine 5dje je njen nosi!ac bioDeid b. @! +usejjeb '?"*. ivio je u doba hu!e3ai ra0idina '8mera i A!ije* i@mevija '+uavijei +ervanovih sinova* bio zatvoren a!i nije učestvovao uborbama @mevija i njihovih protivnika. ). =rve b. @zCubejr '?"* pisaoknji5e o khu a!i nisu sačuvane. . @!Kasim b. +uhamed '1J(* dobarpoznavaoc sunneta i kritičar hadisa. ". @bu :ekr b. Abdurahman '?"*pravnik i poznava!ac hadisa. ;. =bejdu!ah b. Abduah b. +esud '?L* učite!j8mer ibn Abdu!aziza. (. Du!ejman b. Eesar '1J


7/28

<

crpi!o iz objav!jenih tekstova, raz!ikova!o se od tradiciona!no5 znanja 'i!m*sadr&ano5 u objav!jenim izvorima.

1. !ojasnite )aktore raz#ikovanja ranih ško#a šerijatsko prava.- Raz!ike me6u pravnim 0ko!ama. 1. raz!ičite tradicije pravno5 tumačenja

kao pos!jedica raz!ika me6u ashabima i tabiina koji su se za njih veza!i. ).id&tihad tabiina i raz!ika u !ičnom rasu6ivanju kao raz!ike u prihvatanjuraz!ičito5 mi0!jenja ashaba. . re5iona!ni i !oka!ni 3aktori.

1. Ustanove meza#ima i muhtesiba.- /obo&ni učenjaci su iz!azi!i na tr5ove i zamjenjiva!i zvanične s!u&benike.= svojim vizantijskim krajevima @mevije su se susre!e sa s!u&boma5oranom 'nadzornik tr&i0ta* koja je bi!a s!ična kasnijoj s!u&bi muhtesiba./oče!o je i pravno ob!ikovanje s!u&be muze!im 'vanredno ov!a0tenjeposebno5 tije!a postav!jeno5 od strane v!adara* kojoj se 5ra6ani obraćajusa tu&bama. 8tuda naziv ispitivanje nepravde 'vi!ajetu meza!im*.+uhamed a.s. je bio sudija, hu!e3ai ra0idini su obav!ja!i s!ičnu 3unkciju i!i bi!i&a!bene instance. Ca vrijeme emevijskih ha!i3a ta se s!u&ba poče!az!oupotreb!javati. Cato su emevijske ha!i3e nastoja!i da upravu usa5!ase sa0erijatskim pravom kao branu od nasi!ja i nepravde. +eza!im se uvodi uvrijeme Abdu!me!ika b. +ervana i!i 8mer b. Abdu!aziza i od tada čini diosistema primjene 0erijatsko5 prava do danas.

1. !ojasnite društveno(historijske pri#ike u periodu k#asi"nihško#a prava.- 8d početka ). do početka i!i po!ovinom ". vijeka dje!uju pravnici u khu.

= ovo doba obrazovane su pravna 0ko!e eh!i sunneta a uob!ičen kh 0ija iharid&ija. Nakon smjene @mevija do!aze potomci Abbasa b. Abdu! +uta!!iba'abasije* koji je pripadao rodu +uhammeda a.s. Nastav!jaju sa monarhijomna v!asti sa većom pa&njom prema vjeri na5!a0avajući imamet i hi!a3etumjesto v!adara. = . vijeku su 3akihi zauze!i značajna mjesta nadvorovima u sudstvu i administraciji. Rasko0 koji je us!ijedio i b!a5ostanjedoprinije!i su razvoju pravne nauke. Du3jan @sDevri 1(1G


8/28

L

odbacivanje hadisa. 8n je ipak koristio cije!e zbirke hadisa a pravnicihanejske 0ko!e su ih sačini!i počev od @bu Eusu3a pod nazivom +esanidu@bi %ani3eti. Ničim vezano s!obodno mi0!jenje 'rej* zamjenjuje sasistematskim zak!jučivanjem po ana!o5iji 'kijas*, upotrebu ana!o5ije kadnema vjerodostojno5 hadisa uteme!jeno na Kuranu i Dunnetu. Korekcija

ana!o0ko5 mi0!jenja se mo&e zamijeniti istihsanom koji postajekarakterističan izvor prava. 8dstupit će se dak!e, od pravno5 propisa doko5a se do0!o ana!o5ijom ako to zahtijevaju raz!ozi pravičnosti. Cajedno sapriznanjem običaja 'ur3a* kao pravno5 izvora, imaju za pos!jedicueksibi!nost cje!ine hanejsko5 tumačenja prava 0to će kasnije omo5ućitipri!a5o6avanje prava razvoju i potrebama dru0tva. :aveći semetodo!o5ijom prava doprinosi uteme!jenju usu!i kha. 8rijentacijom kaapstrakciji i rje0avanjem konkretnih s!učajeva uočava s!ičnost u sadr&ini tihpojedinih s!učajeva te tako do!azi do op0tih pravnih pravi!a 'e! kavaidu!ku!!ijje*.

21. 8bu 9usu) i njeov doprinos razvoju hane:jsko mezheba.- @bu Eusu3 Eakub bin $brahim e! @nsari se spominje kao učenik koji jezapisao učenje svo5 učite!ja, arapsko5 je porijek!a r.11G


9/28

?

/o njima je npr. uvakujenje neopozivo. 8stavio je dje!a koja s!u&e kaoizvori za tumačenje hanejsko5 mezheba 'zahirur rivajeti i!i e! usu!* a tosu# @! +ebsut, @! H&amiu! kebir, @! H&amius sa5ur, @s Dijeru! kebir, @sDijerus sa5ir i @zCijadat. Ako u ovih 0est dje!a nije dru5ačije navedenoonda ti stavovi pripadaju @bu %ani i @bu Eusu3u. Hru5a vrsta dje!a su

enNevadir koje sadr&i mi0!jenja pojedinih pravnika koja su dopr!a do nje5a.:avio se me6unarodnim odnosima i me6unarodno5 prava u dje!u @sDijer.

2&. d#ike pravne mis#i Imama *a#ika.- /a&nju je zadr&avao na pojedinačnim s!učajevima i propisima odbacajućispeku!ativne mis!i iračkih pravnika. Nije bio sk!on izvo6enju pravne teorijeiz pojedinačnih propisa 'dedukcija*. Hr&ao se metoda pojedinačnihs!učajeva a na doskočice nije davao od5ovore 'hipotetička pitanja*. /ritumačenju 0erijatskih propisa os!anjao se u prvom redu na Kuran i sunnet'mo5ao se saznati iz &ive tradicije +edine i predaje*. /rihvatio jepojedinačne predaje 'ahad* a u odsustvu izričito5 teksta koristio sekonceptom javno5 interesa 'e! mes!ehatu! murse!e*. $ako je kritikovaoiračke pravnike koristio je kijas i rej. Nije se bavio pravnom tehnikom,ana!itičkim istra&ivanjem niti izvo6enju propisa. Eednostavno je iz!a5aohadis na sistematičan način. >!avno obi!je&je nje5ova tumačenja jesteprincip e! mes!eha 'koncept javno5 interesa*, kod haneja je to s!ičankoncept istihsan 'pravičnost* a kod 0aje istis!ah.

24. d#ike pravne mis#i Imama $a:je.- /oku0ao je uspostaviti ravnote&u izme6u +a!ikovo5 tradiciona!izma ihipotetičko5 speku!isanja @bu %ani3e 0to je za pos!jedicu ima!o nastanak

nove 0ko!e pravno5 mi0!jenja. /rete&no se os!anjao na tradiciona!ne izvore.Cas!u&an je za sistematsko bav!jenje metodo!o0kim pitanjima o čemu5ovori Fahruddin @rRazi. Razvio je teoriju tumačenja 5!avnih izvoraobjav!jeno5 Cakona, k!asicirajući kuranske propise na op0te 'amm* iposebne 'hass*. $nsistirao je na hadisu kao načinu saznanja sunneta. /rijeaje je sunnet bio ustanov!jena praksa mus!imana saznavan putem &ivetadicija riječima ashaba i tabijina. Castupao je tezu o va!janostipojedinačnih predaja 'e! haberu! vahid* uko!iko ispunjavaju odre6eneuvjete.

25. d#ike pravne mis#i Imama Ibn anbe#a.- Nje5ovo je mi0!jenje vi0e tradiciona!ističko ne5o pravničko jer se nijebavio pravnom tehnikom i konstrukcijama a nje5ov kh se zasniva nahadisu i mi0!jenju ashaba. Nje5ov poredak izvora prava# kuran, sunnet,3etve ashaba, nedovo!jno pouzdane predaje, ana!o5ija. = mauame!atu seos!anjao na nače!o dopustivosti 'ibahat* uko!iko o tome nema izričito5teksta Kurana, sunneta i!i predaje ashaba. = tumačenju prava izna!azio jeod!uke /os!anika koje se na takav i!i s!ičan s!učaj odnose. Dve osim Kuranai sunneta je bida 'novotarija* pa je ovo mi0!jenje kasnije kori5ovano.Nje5ovo tradiciona!ističko usmjerenje ima!o je za pos!jedicu prihvatanjemurse! i dai3 hadisa prema v!astitom izboru. Ana!o5iju je o5raničio na

posebne s!učajeve i prijeku potrebu. Nje5ovi učenici su prihvati!i jo0 neke


10/28

1J

izvore prava, op0ta korist 'mes!eha* posebno na području javno5 prava 'essijasetu0 0erijje*

2-. d#ike haridijsko :kha i primjeri pravnih tuma"enja.- /ojavi!i se kao 5rupa


11/28

11

usmeno uz upotrebu riječi ta!ak* pred dva svjedoka, uz dokaz namjereprekidanja bračne zajednice. $zjava u momentu se ne pov!ači otkaz 'ta!aku!bida*. /o eh!i sunetskom tumačenju nas!jedno5 reda po Kuranu i sunnetuto su !ica koja se prvo pozivaju 'ashabu! 3eraid*, zatim srodnici po mu0koj!iniji 'asaba* i na trećem mjestu po &enskoj !iniji 'zevu! erham*. Dvaka

prethodna isk!jučuje narednu. ije prvo pozivaju !ica čiji je dio odre6enKuranom i sunnetom 'zevu! erham* a onda ostaviočeve srodnike bi!o pomu0koj i!i &enskoj !iniji srodnosti 'zevu! karabet*. +u0ki srodnici ne postojekao posebna kate5orija. Hopu0taju vasijet zakonskom nas!jedniku zaraz!iku od eh!i suneta. Najveći udio u 3ormiranju kha 0ija je imao H&a3er esDadik iz +edine.

2. d#ike :kha zejdija i primjeri pravnih tuma"enja.- 'Fikh zejdija* Nastao je za vrijeme spora oko to5a ko će nas!ijeditičetvrto5 imama A!i Cejnu! Abidina, većina ih je prizna!a +uhameda e!:akira dok je jedna 5rupa poče!a s!ijediti Cejnu! Abidina sina Cejda pa suse nazva!i zejdije. Cejd b. A!i je bio ve!iki učenjak, protiv emevija je poveooru&anu borbu, bez uspjeha pa je po5inuo. Napisao je knji5u e! +ed&muu!! kh tretirajući raz!ičita pravna pitanja. =ko!iko je ovo tačno ovo bi dje!obi!o najstarije dje!o iz kha. %istoričari su u njoj na0!i s!ičnost sa učenjima@bu %ani3e jer su zajedno dje!ova!i na području $raka i da su bi!i podutjecajem iračko5 pravno5 mi0!jenja ovo dje!o datira s početka ). vijeka unjemu nije mo5!o biti 0ijsko5 učenja koje su zejdije ionako napusti!e. /rvotumačenje zejdija počinje sa e! %asanom b. Cejdom osnivajući samosta!nudr&avu na području aberistana, u njoj je primjenjivan zejdijski mezheb. Carazradu kha zas!u&an je e! Kasim Resi. Nje5ov unuk Eahja b. @! %usejn

uspostavio je zejdijsku v!ast u Eemenu 5dje se kroz vijekove na!azeprista!ice ovo5 pravca, odbacuju tesavvu3 koji je u zejdijskim dr&avama biozabranjen. = po5!edu kha b!i&e su eh!i sunnetu ne5o 0ijama. 8 raz!ikamame6e mezhebima 'hi!ajjat* se poredi sa eh!i sunnetskim a ne5dje senavodi kao peti mezheb. = ezanu su doda!i hajje a!a hajri! ame!i, kodd&enaze se donosi pet tekbira, nema mesha po mestvama, odbacujuk!anjanje za imamom 5rije0nikom, zabranjuju vezu muta, a njihovis!jedbenici sk!apaju brakove unutar zejdijske 5rupe.

2. !rimjena prava u periodu k#asi"nih ško#a prava.- /rimjena prava. = ovo vrijeme je obrazovano sudstvo 'kada* odvojeno od

upravne v!asti. Dudska v!ast je de!e5acija prava su6enja od ha!i3apojedinim sudijama. = ). vijeku sudije dobijaju znatnu samosta!nost, ha!i3aih je postav!jao a!i se oni pri su6enju trebaju dr&ati 0erijata. = pravi!u je topojedinac 'kadija*. = ). i . vijeku posta!o je pravi!o da se sudi u sudskomzboru 'kadau! d&emaa*. /ojav!juju se i kadi! kudat 'sudski 3unkcioner*,kadi! askeri 'vojni sudija* idr. = . vijeku se razvijaju sudske 3unkcije zabr&e i ekasnije dje!ovanje# katib 'zapisničar izjava presuda is!*, kassam'pomoćnik sudije*, muzekki 'zadu&en za mora!ni !ik svjedoka, vje0tak*,bevvab 'čuvar reda u sudnici*, muterd&im 'prevodi!ac*. 4a&nu u!o5u suima!a !ica 0uhudu! ha! i!i e0uhudu! udu! 'kontro!isanje zakonitosti rada

sudije, porota* uvedeni za vrijeme e5ipatsko5 kadije e! +u3ada! b. Fuda!a. umačenje prava su ima!i mu3tije pa su sudije mora!e da konsu!tuju njihovo


12/28

1)

mi0!jenje. /ravnik koji je izdavao 3etve imao je savjetnika 'mu0avir* predsudovima u paniji.

&0. !ojasnite društveno(historijske pri#ike u periodu zaokruenjapravno tuma"enja.

- raje kao period od po!a ". do po!a


13/28

1

je prete&no mi0!jenje 'e! kav!ur rad&ih* koje postaje obavezujuća norma jedne pravne 0ko!e i njenih s!jedbenika. . $zdavanje pravnih mi0!jenja'3etava* o pitanjima o kojima se imami nisu izjasni!i. 8va dje!atnost jesu0tina koju su obav!ja!i predstavnici pravnih 0ko!a. ". /isanje sistematskihprikaza pravno5 tumačenja pojedinih mezheba i njihovo komentarisanje.

Na ovaj način je nasta!a o5romna !iteratura pa i &ivotopisi ve!ikih imama'menakib*. ;. =če0će u po!emikama sa predstavnicima dru5ih pravnih0ko!a 'munazare*. 8ve rasprave su ima!e za ci!j odbranu stavova v!astitepravne 0ko!e a ne potra5a za istinom. Raspravama su prisustvova!i v!asti,u!ema i obični svijet a nekada im je pridavan čin pobo&no5 dje!a. >aza!ija je osu6ivao ovakvu pojavu. = ovom periodu je nestao duh id&tihada,umjesto nje5a prisutnije je s!ije6enje autoriteta. =mjesto !ično5 naporanastupi!o je vrijeme s!ije6enja ono5 0to je dato.

&&. !ojasnite raz#oe preov#adavanja duha tak#ida.- >!avni raz!ozi s!ije6enja pravnih 0ko!a su# 1. unutra0nji razvoj i !o5ikatumačenja prava. Kada se pravo zaokru&i preov!adavaju 3aktori sta!nosti.). pravna praksa jer su narod pred sudijama tra&i!i savjet od mu3tija a ne izizvora. . strah od duhovne dezinte5racije jer dru0tvo 5ubi potencija! i bivaistro0eno.

&4. !ojasnite raz#oe širenja mezheba.- Raz!ozi 0irenja mezheba se mo5u svesti na# 1, eksibi!nost rje0enjapojedinih mezheba. Neki su mezhebi zbo5 krutosti stavova izostavi!idru0tvene promjene. ). povezivanje pojedinih mezheba sa dr&avnomv!a0ću. 8vo je uočio $bn %a!dun kad se sudije re5rutuju iz redova

pripadnika pravne 0ko!e 'haneje za vrijeme abasija*. . s!ičnost5eo5ra3skih pri!ika na kojima je nastao sa područjem na koje se 0iri. ".prihvatanje odre6eno5 mezheba kao oznake raz!ikovanja.

&5. dnosi me3u pravnim ško#ama u periodu zaokruenja pravnotuma"enja.- 8dnosi me6u pravnim 0ko!ama. +ezhebske pristrastnosti 'et tasubatu!mezhebijje* se pojav!juju na nivou nauke i prakse. Na p!anu prakse je do0!odo neujednačenosti a mezhebske raz!ike su se vidno iskaziva!e. Hato jetumačenje da jedan pripadnik ne mo&e k!anjati za imamom dru5o5mezheba. /o eh!i sunnetskim mezhebim se va!janost namaza prosu6uje

prema va!janosti mezheba imama a ne mezheba kojim pripadamuktedija. = nekim d&amijama se 5radi!a četiri mihraba, a nekada sunastaja!i otvoreni sukobi. :in H&eriru @taberiju k!anjana je d&enaza ponoći na zahtjev hanbe!ija jer u svojoj knjizi Ahmeda b. %anbe!a u mjesto3akiha ubraja u muhadise. Na u!icama :a5dada hanbe!ije i 0aje su vodi!ikrvave borbe a haneje su izmasakrira!i 0aje u $s3ahanu. Da5!asnost jeposti5nuta u jednakom tretmanu svih mezheba eh!i sunneta a otvorenopitanje je osta!o odnos prema 0ijama i tretman suja.

&-. !rimjena prava u periodu zaokruenja pravno tuma"enja.

- /rimjena prava. /romjene u primjeni prava su nasta!e kao pos!jedicaraspada abasijske dr&ave, armisanje su!tanata i najava duha tak!ida.


14/28

1"

=poredo sa umno&avanjem ha!i3a umno&avao se i broj sudija. $zdavanjepravnih mi0!jenja su radi!e mu3tije jer su mno5e pravne 0ko!e to smatra!enjihovim zadatkom. = @5iptu su se b!i&e poveza!i mu3tije i kadije pa jekreirana nova ustanova i3tau dari! ad!i 5dje su uz mu3tije dava!i pravnami0!jenja kadijama, razmatra!i &a!be 'divanu! meza!im*. 8va 3unkcija je

nastavi!a 3unkcionisati osim na području ma!ikijsko5 mezheba. Redovnekadije su pored 0erijata primjenjiva!i i sijase 0erije da presu6uju stvari kojenisu u nad!e&nosti kadija i ne samo po proceduri 0erijata već i da serukovode principima op0te5 interesa i pravičnosti. = mem!učkom perioduse armira posebna s!u&ba hid&abe 'čuvar vrata* had&ib je kasnije dobio3unkciju 5!avno5 vezira 'naibu sa!tane*. = svim zem!jama ovo5 vremenapostoja!a je 3unkcija hizbe 'kontro!a tr&i0ta, po0tenje u pos!ovnomsaobraćaju.

&. !ojasnite društveno(historijske pri#ike u periodu tak#ida.- 8vaj period traje od po!ovine


15/28

1;

&. *jesto kanuna u smanskoj dravi i vrste kanunama.- = 8smanskoj carevini kanun je upravna praksa i običaj 'ur osmani*ispod 0erijata, sa5!asan sa običajima 'adat* i!i pravnim precedentima'emsa!*. Dačinjavao se u kance!ariji visoko5 dvorsko5 s!u&benika 'ni0and&i*

ocjenjivao 5a ve!iki vezir 'sadri! azm* a u va&nim s!učajevima i sami su!tan'hatti 0eri3*, ori5ina! je čuvan u arhivama 4isoke porte 'babi a!i* a kopije sus!ate s!u&benicima na provo6enje. Ako se kanuni tiče naroda obznanjivanisu putem te!a!a na u!icama i d&amijskim haremima i!i ih je kadija tumačiopred ajanima i e0rama. 8dnos kanuna i 0erijata nije uvijek bio isti nekadsu jača!i kanuni i ur3 'za vrijeme +ehmeda $$ Fatiha* a nekada je 0erijatpotiskivao kanun 'za vrijeme :ajazida $$*. Eačanje utjecaja 0ejhu! is!amaznači!o je podre6enost kanuna 0erijatu a nekada je bi!o zabranjivanoupotrijebiti riječ kanun uz 0erijat. Kanuni su se bavi!i pitanjima upravno5,nansijsko5, krivično5, vojno5 i zem!ji0nih prava. Du!tan je normirao kazneza krivična dje!a i prekr0aje za koje se u izvorima 0erijata ne odre6ujuksne kazne 'tazir*, tako da je ovo ov!a0tenje 0iroko kori0teno 'zar su!tanihukuk* ubrzo prenije!i i na sankcije za dje!a 'hudud* za koje su u Kuranu isunnetu odre6ene ksne kazne. Na taj način je potisnuta primjena0erijatsko5 prava u kaznama pa je npr. za b!ud izricana novčana kazna'hadu zina*. =!ema se protivi!a kodikaciji kanuna jer su na taj načindobija!i trajniji karakter. Cbornici kanuna se zovu kanuname koje turskihistoričar %a!i! $na!d&ik dije!i u neko!iko kate5orija# 1. kanuname u ob!ikusu!tanovih ukaza, propisi izdati u ob!iku 3ermana i!i berata na pojediniupravni prob!em, upućivani su sudijama i 5uvernerima na primjenu. ).sand&ačke kanuname su propisi potvr6eni su!tanovim znakom 'tu5ra* koji

sadr&e propise u vezi zem!ji0nih odnosa, po!o&aja i obaveza stanovni0tva'reaja*, porezi 5!obe i s!. /rvi ih je kodicirao +ehmed $$ Fatih u svojojReaja kanunami sand&aka evropsko5 dije!a 8smanske carevine kojisadr&avao i neke ustanove vizantijsko5 i s!ovensko5 prava 'ba0tina* kaonpr, zem!ji0ne jedinice, taksa ispend&e izvedena iz ba!kansko5 3euda!izmana sijeno i drva, obručina i monopo!. . kanuname koje se odnose naposebne dru0tvene 5rupe, zbornici koji re5u!i0u po!o&aj 5rupa koje suvr0i!e dr&avnu s!u&bu i!i neke vjersko etničke 5rupe koje su vr0i!e pomoćnevojne s!u&be 'jaja, muse!em, juruk, eak*. ". kanuname koje se odnose nadr&avnu or5anizaciju kojime se ure6uje ob!ik dr&avne uprave, po!o&aj inad!e&nost 3unkcionera is!. '+ehmed $$ Fatih 1"


16/28

1(

interpretacija pravnici i mase 5ube sposobnosti raz!ikovanja 0ta je u cje!inikha vječno a 0ta je pod!o&no promjenama. . preov!adavanje3orma!izma. Forma je posta!a ci!j čime je onemo5ućena 3unkcija 0erijatsko5prava. ". nezainteresovanost za stvarne raz!o5e 0erijatskih propisa. Neobraća se pa&nja na e!!etu0 0eri 'ratio !e5is* stvarne raz!o5e koji stoje iza

pravno5 ob!ika. ;. zastoj u teorijskoj obradi 0erijata. = periodu tak!idaobav!jeno je 3ormu!isanje op0tih pravnih pravi!a 0to je najvi0i stepenuop0tavanja u nauci 0erijatsko5 prava. Ho to5a je do0!o u 1?-)J vijeku.

41. $irenje ideja o obnovi idtihada u periodu tak#ida.- irenje ideja o obnovi id&tihada. 8sporavanje tak!ida od stranepojedinaca u 1" vijeku ima!o je pos!jedice 0irih razmjera, na t!u $ndijepojavi!i su se pravnici koji su za5ovara!i ideju o obnovi is!amske mis!i kaodio te&nje za re3ormom mus!imansko5 dru0tva, prava mora!a i prakse. =$ndiji se pokret ve&e za aha 4e!iju!!aha @dHih!evija '111G1


17/28

1<

42. ranizacija primjene šerijatsko prava u smanskoj dravi.- = ovom periodu se pravo primjenjiva!o iz autoritativnih zbornika pravno5tumačenja pojedinih mezheba i administrativnih propisa dr&ave. Kadije suzbo5 ov!a0tenja da primjenjuju pravo od :o5a ima!i ve!iki u5!ed. Kadija jebi!a k!jučna 5ura dr&avno pravno5 sistema 8sman!ijske carevine.

/rimjenjivao je 0erijatsko pravo po persona!nom 'na mus!imanima* akanune po teritorija!nom principu 'na svo stanovni0tvo*. 4r0i!i su i nadzornad upravom i kori0tenjem vaku3skih dobara. Kadijski sudovi 'med&!isi0eri* su bi!e osnovne sudske ustanove koje su odra&ava!e stanje dru0tva idr&avno pravnih institucija. $menovani su su!tanovim beratima na osnovuspecija!izovano5 obrazovanja i radno5 iskustva na period od jedne do dvije5odine. Du!tan je bio nad!e&an za njihovu smjenu i postav!janje, da odredikoja će se pravna 0ko!a s!ijediti u praksi a!i nije mo5ao na!o&iti kako da serije0i konkretan s!učaj. eritorija na kojoj je dje!ovao kadija zove se kadi!uk,obuhvata!a je vi0e nahija, a sudnica 'mehkeme* je uvijek bi!a otvorena.Dtranke su pred kadiju iz!azi!e !ično i!i predstav!jene običnim zastupnicima'veki3*. 8d doba su!tana Du!ejmana Kanunija usta!jeni su ran5ovi sudija7 1.kaziasker, u prvo vrijeme vojni sudija prateći vojsku a kasnije sudijavisoko5 ran5a zadu&en za postav!janje sudija ni&e5 ran5a. 8d +ehmeda $$ustanov!jena su dva kaziaskera za Anado!iju i Rume!iju. ). mu!!a sudije sedije!e u ran5ove a na prvom mjestu su bi!i bujuk mu!a!ar# $stanbu!, +ekka i+edina, :urse, jedrena, Hamaska, Kaira, /!ovdiva, Do!una, Dmirne, %a!epa, Eerusa!ema idr. Na dru5om mjestu su bi!i kučuk mu!a!ar# Darajevo,:eo5radu, Doji,Kutahiji, Hijar :ekiru, :a5dadu idr. . kadije u varo0ima ivećim mjestima Anado!ije, Rume!ije i A3rike i njihovi zastuponici 'naibi*.Razjedena korupcijom i nedostojnim nosiocima ne samo da 5ubi

nekada0nji u5!ed već će postati i 3aktor propadanja osman!ijsko5 dr&avnopravno5 sistema. = vrijeme Kanunija uz kadijski sistem uspostav!jen je isistem mu3tija. o je pa&nja prema tumačenju prava. 8d +urata $$ mu3tijaosman!ijske prijestonice se naziva 0ejhu! is!am, s pravom tumačenja0erijatsko5 prava, jednako5 ran5a kao i ve!iki vezir, svoje ov!a0tenje ha!i3eu po5!edu tumačenja prava 'i3ta* su!tan je prenio na ovu 3unkciju. ejhu!is!am je bio nad!e&an za izdavanje ov!a0tenja 'men0ure* mu3tijama 0iromcarstva. +u3tije su bi!i du&ni pridr&avati se hanejsko5 mezheba pridono0enju 3etvi. = krajevima 5dje dominiraju dru5i mezhebi mu3tije su topo0tova!e. +u3tije u pokrajinama se nazivaju kenar mu3ti!eri imenovani naprijed!o5 !oka!ne u!eme i u5!ednika. Qesto su to bi!i pro3esori u !oka!nim

medresama. = pravi!u su 3unkciju obav!ja!i do&ivotno osim u iznimnims!učajevima. Cainteresovanim !icima 'muste3ti* su dava!i od5ovore nastvarna pitanja u vezi vjerovanja i mora!a a u vezi tumačenja prava to semo5!o odnositi na 0erijat i kanune. =mjesto imena stvarnih osobaupotreb!javana su hipotetička imena. +u3tija je bio du&an da nevede izvorna kome je zasnovao 3etvu. /o pravnoj snazi to je bi!o obavje0tenje zakadije i nije ih bezus!ovno obaveziva!a na činjenje. $spitujući s!učaj, kadijaporedi činjenične osnove sa 3etvom i shodno tome donosi presude.

4&. pišite društveno(historijske pri#ike u I etapi perioda recepcije

+1&(11,.


18/28

1L

$ @A/A 1L?-1?1


19/28

1?

- /od re3ormom 0erijatsko5 prava podrazumijeva!o se mo5ućnost i pravonovo5 tumačenja khskih propisa koji su ima!i porijek!o u !ičnomrasu6ivanju imama pravne 0ko!e. =zroci ovo5 pokreta !e&e u dekadencijimus!imansko5 svijeta, okamenjena pravna misao, izazov da se od5ovorizapadnoj ku!turi. /reteča ovo5 pokreta je Ri3at Ra @tahtavi '1)?JG1L


20/28

)J

Kuranu i autentičnom hadisu, id&ma prvih 5eneracija koji su vidje!i i ču!ipos!anika 'se!e* obavezna je. /ravi raz!iku izme6u ibadata i muame!ata, au po5!edu muame!ata ako nema konkretno5 propisa Kurana i!i sunnetaiznaći će se naporima !judsko5 uma, dje!ovanjem u duhu is!ama i uzuva&avanje op0te5 interesa. /rincipu mas!eha dao je vi0e pa&nje ne5o

nje5ov učite!j. Dtvaranje i promjena normi dru0tveno5 mora!a i propisa sto5 područja u nad!e&nosti je eh!u ha!i ve! akdi 'pobo&nih v!adara i u!emekoja ispunjava kva!ikaciju za id&tihad*. /ravo se 3ormira me6usobnomkonsu!tacijom '0ura* u jednoj par!amentarnoj raspravi. 8su6ivao jeokamenjene pravne nauke 'd&umud* i s!ijepo s!ije6enje pravnih 0ko!a'tak!id*. /romjene moraju biti veće ne5o ikada ranije. Nije dovo!jno samomodicirati pravne 0ko!e već stvoriti jedan novi jedinstveni sistemzasnovan na spoju tumačenja svih 0ko!a. Kao i Abduhu ponudio je te!kkoje5 treba raciona!no i sistematski iskoristiti. 8vi stavovi su izazva!iraz!ičite reakcije u pravcu se!ezma i modernizma.

4. Is#amski re)ormizam na Indijskom potkontinentu? #avnipredstavnici6 dje#a i ideje.- Na $ndijskom potkontinentu nosioci re3ormizma su obrazovani u 4e!ikoj:ritaniji u sk!adu sa v!adajućom raciona!ističkom mi0!ju u !iku DejjidAhmed Ihan '11(G1L?L* je pod utjecajem !ozoje prirode pa je nazvannature 'nečari*, razumom opravdava nače!a is!ama, o5raničio je dejstvohadisa kao izvora prava. /rvo je pravio raz!iku izme6u autentičnih a!i jekasnije kao i Qarah A!i odbacio obaveznost hadisa smatrajući 5a kao jednohistorijsko tumačenje Kurana. 8dbacio je obaveznost id&maa a kijaszamijenio id&tihadom koje je smatrao pravom svako5 obrazovano5

mus!imana. /ostojanje dero5acije 'nash* u Kuranu je odbacio smatrajući jedino mo5uće dero5iranjem ranije objave kasnijom. 4eću pa&nju pravnojnauci je ukazao Dejjid @mir A!i č!an pravno5 savjeta u Mondonu napisaothe spirit o3 is!am 'duh is!ama*. Najznačajnija !ičnost $ndijsko5modernizma je +uhamed $kba! '1;


21/28

)1

'pokrajinski*. Na najvi0oj instanci je bio divani ahkami ad!ije 'vrhovni sud*u ari5radu. Redovni sudovi su primjenjiva!i kodicirano osman!ijsko,0erijatsko i evropsko pravo. $ prije ko!onizacije mus!imanskih zema!jasu&avana je nad!e&nost 0erijatskih sudova a pro0irivanje svjetovnih v!asti./ri tome su sudovi o5raničeni na !ica 'mus!imani* i stvari '!ično, nas!jedno,

porodično, vaku3sko*. 8snivanje nizamije je značajna pojava ovo5 perioda jer se svjetovni sudovi postav!jaju u nivo kadijskih 0to je ubrza!oseku!arizaciju. = nekim aneksiranim dr&avama kadijski sudovi su mo5!isuditi 0erijatski a!i su bi!i pod!o&ni kontro!i svjetovnih. = $ndiji su po 0erijatusudi!i 5ra6anski sudovi koji su ima!i pravne savjetnike mu3tije 'mev!evi* a!isu i na taj način modicira!i 0erijatsko pravo. /ravo su i da!je tumači!imu3tije a!i su nomina!no su!tani nosi!i titu!u ha!i3e. Du!tan je ta svojaov!a0tenja prenio na 0ejhu! is!ama i na nje5ovu kance!ariju zvanu me0ihat.= me0ihatu je bi!o posebno odje!jenje '3etvahana* nače!u sa s!u&benikom3etvai emin. Dastoji se od dvije sekcije# jedna se bavi!a sistematizacijom3etvi a dru5a je vr0i!a izbor mo5ućih od5ovora na pitanja. 8va dru5asekcija je predvo6ena 3etvai eminom, od5ovor predava!a 0ejhu! is!amu naodobrenje. +e0ihat se objav!juje u mjesečniku d&eride! i!mijje izdavajući3etve po hanejskom mezhebu a!i je mo5ao prihvatiti i mi0!jenje nekedru5e eh!i sunnetske 0ko!e uko!iko je to u op0tem interesu. =osamosta!jenim zem!jama imenovani su tako6e 5!avne mu3tije kao ve!ikimu3tija @5ipta 'e! mu3ti! ekber* i unisa 'ba0mu3ti* čime se vjersko učenjezaokru&uje u naciona!nim 5ranicama. = krajevima van evropsko5 utjecajazadr&ane tradiciona!ne strukture primjene i tumačenja 0erijatsko5 prava.

51. pišite društveno(historijske pri#ike u II etapi perioda

recepcije +11. @ danas,.- $$ @A/A 8H 1?1< H8 HANAD Nakon prvo5 svjetsko5 rata promijenjena jekarta mus!imansko5 svijeta. /resta!a je da postoji 8smanska carevina,dije!ovi arapsko5 svijeta potpa!i su pod Hru0tvo naroda. Capoče!i suprocesi sa ozbi!jnim pos!jedicama po 0erijatsko pravo. = urskoj je 1?)"ukinut hi!a3et, prestankom 3unkcionisanja +e0ihata presta!o je !e5itimnotumačenje 0erijatsko5 prava. Neki spominju da je tada nasta!a nova etapais!amsko5 prava odvajanje vjere od prava i pretakanje 0erijata u mora!nikodeks. Dudbina 0erijatsko5 prava osta!a je na naciona!nim dr&avama.Nakon uspostav!janja uprave nad arapskim svijetom us!ijedi!a je dru5arecepcija evropsko5 prava. Re3ormizam se nije o5raničavao samo na

teorijskom nivou već pojedina rje0enja na!aze mjesto i u pozitivnompravu. = neki zem!jama do!azi do seku!arizacije, potpuno se ukidaju0erijatska prava i zamjenjuju svjetovnim domaće5 i!i strano5 porijek!a.$s!am ostaje u s3eri !ično5 i privatno5 prava. o se desi!o u urskoj '1?)(*A!baniji '1?)L* i DDDR '1?)L-1?"1*. = periodu izme6u dva rata nekimzem!jama je 5arantovana primjena 0erijata po me6unarodnim pravima'>rčka, Eu5os!avija, :u5arska, Rumunija*. Nakon dru5o5 svjetsko5 rata i uovim zem!jama je ukinut 0erijat.

52. *etoda tehajjura +se#ekcije, i njena primjena pri#ikom izrade

osmansko !orodi"no zakona od 11. i indijsko Aakona orazrješenju mus#imanskih brakova od 1&.


22/28

))

- ako je primijenjen metod re3orme 0erijatsko5 prava pod imenom tehajjur'izbor od5ovarajuće pravne norme me6u a!ternativama koje nude mezhebieh!i sunneta*. +odikacije 0erijata su ure6ene po postupku esijasetu00erije tako da javna v!ast odredi način nje5ovo5 provo6enja. Nakonraspada osmanske dr&ave ovaj je zakon nastavio da va&i u Diriji , Mibanu,

/a!estini, ransjordaniji. 8dstupanje od v!adajuće pravne 0ko!e hanesjko5mezheba postaće sta!na praksa u @5iptu, čime je modikovano 0erijatskopravo a 5!avni ci!j je bio pobo!j0anje po!o&aja &ene.- Cakon o razrje0enju mus!imanskih brakova iz 1??. >odine je u5!avnomusvojio ma!ikijsko tumačenje u po5!edu prava &ene na razvodbraka.Dupru5a je dobi!a pravo na sudski raskid bračne veze i ako &ivi upo!i5iničnom braku a nije jednako tretirana kao osta!e &ene, te dru5imoko!nostima za koje ma!ikijski mezheb, 0titeći &ene, vezuje prestanakbraka.

5&. Novi idtihad u tuniskom Aakonu o #i"nom statusu od 15.- Cakon o !ičnom statusu iz 1?;


23/28

)

za osnivanje sta!no5 savjeta stručnjaka, koji bi kao apo!itičko tije!o,izučavao novonasta!a pitanja u svjet!u 0erijatskih principa.- +uhammed A0ur- za!a5ao se za kodikaciju is!amsko5 prava na +a5ribu,koja bi se mo5!a os!oniti i na odredbe 3rancusko5 >ra6ansko5zakonika'ode ivi!e*. :avio se pitanjima intencija, od!ika i vrijednosti

is!amsko5 prava

5-. !rimjena prava u II etapi perioda recepcije +11. @ danas,./rimjena prava. Cadr&ano je dvojstvo sudova, svjetovni koji primjenjujusvjetovno pravo i 0erijatski koji primjenjuju 0erijatsko pravo. Kod 0erijatskihsudova se vr0e promjene# ustanov!java se vi0estepenost sudova a njihovanad!e&nost se precizira zakonima. 4i0i sudovi su ape!aciona instanca.=vodi se princip zbornosti u su6enju, tradiciona!ni koncept kadije se dokidaa kadije sude u ko!e5ijumu. = procesnom pravu se uvode novine 'pismenidokumenti kao dokazna sredstva, s!obodno sudijsko uvjerenje*. = nekimzem!jama 3unkcioni0u jedinstveni sudovi koji primjenjuju 0erijatsko pravozajedno sa svjetovnim. 8vakve izmjene utjeca!e su i na tumačenje0erijatsko5 prava 'mu3ti!uk* kada 5ubi u!o5u tumača jer se iz kodikacijemo5!o saznavati za propise i njihovo tumačenje. =!o5a mu3tije je timeumanjena i usmjerena na vjerski &ivot i administraciju. $stovremeno seneke nad!e&nosti mu3tije prenose na zborne pos!ove vjerskih pitanja itumačenja 0erijatsko5 prava 'komisija za 3etve-!ed&netu! 3etava, @!Azhar1?;.*

5. pišite društveno(historijske pri#ike u Bosni u vrijemeosmanske uprave.

- $s!am je bio dr&avna re!i5ija u 8smanskoj carevini u kojoj vjerske idr&avne 3unkcije !e&e u istoj strukturi. Dve su re!i5ije u 8smanskoj dr&avibi!e posrednici izme6u pojedinca i dr&ave. Ca raz!iku od kr0ćanskih i jevrejskih zajednica, is!amska struktura je bi!a dio dr&avne or5anizacije ibirokratije. =!ema je ima!a specičnu u!o5u da uk!oni raz!ike izme6u is!amai dr&ave. /ri takvom statusu is!ama, 0erijat je smatran osnovom dru0tva,5!avnim re5u!atorom privatnih i dru0tvenih odnosa i 5!avnim sredstvomdru0tvene akcije.

5. Izvori prava u Bosni u vrijeme osmanske uprave.- $zvori prava su bi!i 0erijat i kanun. Kanun je teorijska dopuna 0erijatu iako

je nekada bio mimo a nekada protiv 0erijata. erijat je va&io popersona!nom principu 'za mus!imane* a i za nemus!imane kada su oni stim bi!i sa5!asni. Norme 0erijatsko5 prava su sadr&ane u pravnimzbornicima 'dje!a pravnika, zbirke pravnih mi0!jenja* a za :a!kan jekarakteistično da su njihovi autori bi!i domaći !judi. Kanuni su i na ovimprostorima bi!i sredstvo pri!a5o6avanja 0erijatsko5 prava konkretnimpri!ikama i potrebama za koje u zbornicima kha nije bi!o rje0enja. ako jekanunima zapadno-ba!kansko5 područja za b!ud izricana novčana kazna zanemus!imane po!a manje ne5o za mus!imane. K!asna pripadnost nijeutjeca!a na kaznu. Ca neka dje!a je bi!a o0trija kazna ne5o u 0erijatu

'otmica, pa!jevina, &i5osanje če!a, istući dobro, obrijati bradu i s!.*


24/28

)"

5.d#ike nauke šerijatsko prava u Bosni6 njeni #avnipredstavnici i dje#a u vrijemeosmanske uprave.- erijatsko pravo primjenjivano u ovom periodu je ima!o obi!je&je tak!ida.erijatski pravnici su pisa!i komentare poznatih dje!a, njihove 5!ose,

kompendijume i zbirke pravnih mi0!jenja '>azi %usrevbe5ova bib!ioteka*./rvi 0erijatski pravnici na t!u :a!kana su bi!i strano5 porijek!a 'urci, Arapi*a tek nakon cije!o5 vijeka na kadijske i mu3tijske 3unkcije mo5!i su bitiimenovani domaći !judi. Najpoznatiji pravnici su# 1. %asan Ka /ru0ćak'1J);G1(1(*, kadija i muderis, napisao metodo!o5ija is!amsko5 prava, teorije dr&ave, ibadat, o osnovama mudrosti u ure6enju svijeta. ).Cijaudin Ahmed sin +ustan '1J?JG1(


25/28

);

unutarpo!itičkih i vanjskih 3aktora us!ijedi!o je javno pravno priznanjeis!ama, 5arantovanje !ične i imovinske si5urnosti i jednakih prava 5ra6ana.= svim tada0njim zapadnoba!kanskim zem!jama postoja!a je odre6enaveza izme6u dr&ave i vjerskih zajednica pa je takav tretman prote5nut i nais!amsku zajednicu. = Drbiji je is!am priznat 1L(L.5. kada je knez +ihai!o

8brenović mus!imanskom d&ematu u :eo5radu predao na kori0tenje:ajrak!i d&amije i odredio dr&avnu pomoć za odr&avanje i p!atus!u&benicima. 8vo priznanje je pretočeno u zakonski tekst 1Lori je is!am priznat 1L


26/28

)(

austrou5arskim pravnicima u :i% mo5u se spomenuti# Ada!berta Dcheka,Franju Krusce!nicko5, Mjudevita Far!a0a i dru5e.

-4. !rimjena šerijatsko prava u Bi6 C. Dori i ori su tako6e 3unkcionisa!i 0erijatski sudovi koji su ima!ikarakter dr&avne v!asti. = Drbiji je primjena 0erijatsko5 prava bi!a unad!e&nosti mu3tije i nije bi!a zakonski re5u!isana sve do 1?1". 5. kada sudobi!i nad!e&nost rasprav!janja bračnih sporova, izdr&avanja, emancipacijema!o!jetnika. = toku prvo5 svjetsko5 rata imenovan je vrhovni mu3tijaKra!jevine Drbije koji je predstav!jao najvi0u is!amsku vjersku v!ast nateritoriju. ako se spoji!a vjerska i 0erijatsko sudačka v!ast u istoj osobi.Nad!e&ni su bi!i i za vaku3e. 8vakva or5anizacija je s!ična nad!e&nostisve0tenika pravos!avne crkve. = :i% se tumačenje 0erijatsko5 pravapodije!i!o izme6u# vrhovno5 0erijatsko5 suda, reisu! u!eme 'med&!isi u!eme*i tradiciona!nih mu3tija.

-5. pišite društveno(historijske pri#ike u 7ra#jevini


27/28

)<

izbijanje rata spriječi!e su pojavu kodikacije 0erijatsko5 prava. /rojekat jebio izra6en a!i je ostao u takvoj 3ormi. Norme ovo5 prava bi!a su i osta!adje!a na arapskom i turskom jeziku.

-. d#ike nauke šerijatsko prava u 7ra#jevini


28/28

)L

prava, rasprav!janje i dioba zaostav0tine mus!imana, tu&be i va!janostodredaba učinjenih za s!učaj smrti, ". predmete starate!jstva, postav!janjestarate!ja mus!imanima i stav!janje puno!jetnih mus!imana podstarate!jstvo, ukidanje isto5 i pro5!a0enje, ;. pro5!a0enje mus!imanskih !icaumr!im, (. ovjeravanje potpisa mus!imanskih !ica, < . predmeti is!amskih

zadu&bina, sporovi, pitanje osnivanja.

-. $erijatsko pravo nakon 14-.- Nakon rata je prihvaćen princip odvajanja vjerskih zajednica od dr&ave.$stovremeno je 5ra6anima zajamčena s!oboda vjere, udru&ivanje uzajednice i njihovo dje!ovanje. 4jera je pro5!a0ena privatnom stvari toznači da vjerski propisi nemaju pravnu sankciju. = tom smis!i je/redsjedni0tvo NDR:i% donije!o ;.$$$ 1?"( zakon o ukidanju 0erijatskihsudova na području :i%. /redmeti se daju na rasprav!jane 5ra6anskimsudovima i dru5im dr&avnim or5anima. 8d to5 momenta prestaje dapostoji 0erijatsko pravo u normativnom smis!u. Neki 0erijatski propisi sepraktikuju kao norme vjersko5 mora!a i običaja s!jedbenika is!ama. /ropisiibadeta dje!uju bez obzira na dr&avne norme. o je dio 0erijata koji imapraktičku obavezu bez obzira ne seku!arnu dr&avu. ako je do0!o dopromjene u tumačenju i primjeni 0erijata u dr&avama zapadno5 :a!kana.erijat kao vjersku normu sami primjenjuju vjernici u privatnom &ivotu aor5ani i ustanove is!amske zajednice u toku vr0enja svojih du&nosti.

Documents

Ispitna Pitanja Iz Uvoda u Šerijatsko Pravo