Istraživački projekt POLOŽAJ KULTURNIH DJELATNOSTI I ... IJF.pdf · U RH se na isporuke samostalnih umjetnika koji su u prethodnoj kalendarskoj godini obavili isporuke u vrijednosti

Istraživačkiprojekt

POLOŽAJKULTURNIHDJELATNOSTIIDJELATNIKAUKULTURI

UPOREZNOMSUSTAVUREPUBLIKEHRVATSKE

revidiranaverzijaveljača2018.

Zagreb,prosinac2017.

©Institutzajavnefinancije,Zagreb,2017.Naručiteljiprojekta:MinistarstvokultureRepublikeHrvatskeIzvršiteljprojekta:INSTITUTZAJAVNEFINANCIJE

Smičiklasova21,Zagrebtel.01/4886‐444fax01/4819‐365e‐mail:[email protected]://www.ijf.hr

Voditeljicaprojekta:DanijelaKuliš,univ.spec.oec.,InstitutzajavnefinancijeIstraživačiisuradnici:DanijelaKuliš,univ.spec.oec.,Institutzajavnefinancije dr.sc.MajaGrdinić,EkonomskifakultetRijeka

mr.sc.ZrinkaPerić,Ministarstvofinancija,PoreznaupravaDubrovnikprof.dr.HrvojeŠimović,Ekonomskifakultet,Zagreb

Predgovor

PREDGOVOR

IstraživanjeInstitutazajavnefinancije„PoložajkulturnihdjelatnostiidjelatnikaukulturiuporeznomsustavuRepublikeHrvatske“izrađenojezapotrebeMinistarstvakultureRepublikeHrvatskenatemeljuugovorapotpisanog8.rujna2017,apredano1.prosinca2017.

U istraživanju su sudjelovali Danijela Kuliš, univ. spec. oec. iz Instituta za javne financije kaoautoricaivoditeljicaistraživanja,prof.dr.HrvojeŠimovićsEkonomskogfakultetauZagrebu,dr.sc.MajaGrdinić,docenticanaEkonomskomfakultetuuRijeci imr. sc.ZrinkaPerić izPorezneuprave Ministarstva financija, Područnog ureda Dubrovnik. Oblikovanje i uređenje završnogtekstanapravilajedr.sc.MartinaFabrisizInstitutazajavnefinancije.

Zahvaljujem Ministarstvu kulture na čelu s ministricom dr. sc. Ninom Obuljen Koržinek napovjerenjuiskazanomInstitutuzajavnefinancije,aposebicesvimautorimaisuradnicimakojisuodgovornim i stručnimpristupom te konstruktivnomsuradnjomdoprinijeli da, uokolnostimakratkogrokaiuzodređenaograničenja,napravimosveobuhvataninadamsekoristanrad.

U siječnju 2018. prema prijedlozimaMinistarstva kulture napravljene sumanje dopune te sudodana iodređenapojašnjenjakakobi sadržajbio jasniji i razumljivijiumjetničkoj i kulturnojzajednici.

DanijelaKuliš

voditeljicaistraživanja

Sadržaj

i

SADRŽAJ

POPISKRATICA...............................................................................................................................................III SAŽETAKIZAKLJUČCI.....................................................................................................................................V 1.UVOD................................................................................................................................................................1 2.POREZNADODANUVRIJEDNOST..........................................................................................................3 2.1.Osnovneznačajkeporezanadodanuvrijednost.....................................................................................3 2.1.1.Osnovnekarakteristike......................................................................................................................................3 2.1.2.Predmetoporezivanjaiporeznaosnovica................................................................................................4 2.1.3.Porezniobveznik...................................................................................................................................................5 2.1.4.Poreznestope..........................................................................................................................................................6 2.1.5.Oslobođenja(izuzeća)........................................................................................................................................7 2.1.6.Mjestooporezivanja............................................................................................................................................7 2.1.7.Razdobljeoporezivanjaiobračunporeza.................................................................................................7

2.2.Poreznadodanuvrijednostukulturi...........................................................................................................8 2.2.1.Poreznaoslobođenjazaisporukeukulturi..............................................................................................8 2.2.2.SniženestopePDV‐aukulturiiskulturompovezanimdjelatnostima......................................13 2.2.3.Posebnipostupcioporezivanjavezanizakulturuipovezanedjelatnosti................................15

2.3.PoreznadodanuvrijednostuEuropskojuniji......................................................................................17 2.3.1.SniženestopePDV‐aukulturiiskulturompovezanimdjelatnostima......................................18 2.3.2.Posebnipostupcioporezivanjazarabljenadobra,umjetničkadjela,kolekcionarskepredmeteiantikvitete..................................................................................................................32

2.4.OcjenapoložajakultureusustavuPDV‐a................................................................................................33 3.POREZNADOHODAKIDOPRINOSI....................................................................................................35 3.1.Oporezivanjeprimitaka(dohodaka)fizičkihosobaukulturiinjihovsocijalnistatus...............................................................................................................................................35 3.2.Općeodredbeoporezunadohodak..........................................................................................................35 3.2.1.Porezniobveznik.................................................................................................................................................35 3.2.2.Izvoridohotka......................................................................................................................................................36 3.2.3.Poreznorazdoblje...............................................................................................................................................36 3.2.4.Primicikojisenesmatrajudohotkomiprimicinakojeseneplaćaporeznadohodak.........................................................................................................................................36 3.2.5.Dohodak..................................................................................................................................................................38 3.2.6.Poreznestopeiporeznirazredi...................................................................................................................39 3.2.7.Osobniodbici.........................................................................................................................................................39

3.3.Oporezivanjeautorskihhonorarainaknadazaumjetničkodjelokaodrugidohodak.....................................................................................................................................................39 3.3.1.Obračunavanjeiplaćanjedoprinosanadrugidohodak..................................................................42

3.4.Oporezivanjeautorskihpravaporezomnadohodakodimovineiimovinskihprava.............45 3.5.Oporezivanjesamostalneumjetničkedjelatnosti................................................................................46 3.5.1.Obračunavanjeiplaćanjedoprinosapoosnoviobavljanjaprofesionalnedjelatnosti.............................................................................................................................................47 3.5.2.Doprinosipoosnovidrugedjelatnosti......................................................................................................49 3.5.3.Predujamporezanadohodakodsamostalnedjelatnosti................................................................50 3.5.4.Godišnjaporeznaprijava................................................................................................................................50 3.5.5.Promjenanačinaoporezivanjafizičkihosoba......................................................................................50

3.6.PoreznadohodakidoprinosiuEuropskojuniji..................................................................................56

PoložajkulturnihdjelatnostiidjelatnikaukulturiuporeznomsustavuRepublikeHrvatske

ii

4.POREZNADOBIT......................................................................................................................................93 4.1.Porezniobveznik................................................................................................................................................93 4.2.Poreznaosnovica...............................................................................................................................................94 4.3.Olakšiceioslobođenja.....................................................................................................................................95 4.4.Poreznaprijavaiplaćanjeporezanadobit.............................................................................................95 4.5.Porezpoodbitku................................................................................................................................................96 4.6.Paušalnooporezivanje.....................................................................................................................................97 4.7.Ocjenapoložajakultureusustavuoporezivanjadohotkaidobiti................................................98 4.8.Obvezafiskalizacije...........................................................................................................................................99

5.DONACIJEISPONZORSTVAKAOPOREZNIPOTICAJIUSUSTAVUKULTURE.....................101 5.1.DonacijeisponzorstvausustavuporezanadodanuvrijednostuRH......................................101 5.2.DonacijeisponzorstvausustavuporezanadobitidohodakuRH...........................................102 5.3.DonacijeisponzorstvaukulturiuzemljamaEuropskeunije......................................................103

6.LITERATURA............................................................................................................................................109

Popiskratica

iii

POPISKRATICA

ECJ EuropskiSudpravde

EEA Europskigospodarskiprostor

EK Europskakomisija

EU Europskaunija

JLPRS jedinicelokalne,područne(regionalne)samouprave

MF Ministarstvofinancija

MIO mirovinskoosiguranje

PU Poreznauprava

PDV poreznadodanuvrijednost

RPO registarporeznihobveznika

VAT ValueAddedTax

ZO zdravstvenoosiguranje

Sažetakizaključci

v

SAŽETAKIZAKLJUČCI

Oporezivanjepravnihifizičkihosobausustavukulturetrebalobibitijednakooporezivanjusvihostalih osoba jednakog pravnog statusa, bez obzira u kojem sustavu djeluju. Međutim, i uhrvatskim, kao i u poreznim zakonima drugih zemalja, postoje određene odredbe, odnosnoporezneolakšiceiposebnipostupcioporezivanjakojisuisključivovezaniuzobavljanjekulturnihdjelatnosti.

PoreznistatuspravnihifizičkihosobausustavukultureuRepubliciHrvatskoj(RH)određenjeopćimiposebnimporeznimzakonimatebrojnimpodzakonskimaktimakojidetaljnijepropisujupostupkeinačinoporezivanja.Primjenaporeznihpropisatakođerjevezanauzposebnezakoneiz područja kulture i kulturno‐umjetničkog djelovanja (npr. Zakon o muzejima, Zakon okazalištima,Zakonoudrugama,Zakonoustanovama,zakladamaidr.).

Zakon o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva,primjerice,uređujepravasamostalnihumjetnika,osnivanjeidjelovanjeumjetničkihorganizacijatemjere za poticanje kulturnog i umjetničkog stvaralaštva. U smislu toga Zakona, samostalniumjetnici suonikoji su izvan radnogodnosa, a kojima jeumjetničko stvaralaštvo i djelovanjejedino i glavno zanimanje. Zakon također propisuje da se prema područjima umjetničkogstvaralaštva i djelovanja umjetnici, zbog ostvarivanja zajedničkih interesa, mogu udruživati uumjetničkestrukovneudrugesukladnopropisimaoudrugama.Umjetnicisu,unačelu,autoripasunjihovapravareguliranaiZakonomoautorskimisrodnimpravima.

Uz analizuporeznogpoložajaumjetnika i umjetničkihdjelatnosti uRHprikazuju se i poreznarješenja u zemljamaEuropskeunije (EU).Usporedbom senastoji ukazati je li porezni položajumjetnikaiumjetničkihdjelatnostipodjednakilidrugačijiodonogauzemljamaEU‐a.Europskoporeznozakonodavstvodajeosnovniokvir,ačlaniceunutartogaokviraugrađujuunacionalnozakonodavstvo oblike i metode oporezivanja prema vlastitim potrebama, nacionalnimvrijednostima(npr.ukulturi)tefiskalnimprioritetima.Iakoseharmonizacijomneizravnihporeza(PDV‐aitrošarina)kaonajizdašnijih,asamimtimeinajvažnijihporeza,dalekovišepostiglonegou harmonizaciji izravnih poreza (porez na dohodak i porez na dobit), još uvijek su prisutneznačajnerazlikemeđuzemljama.

Poreznadodanuvrijednost

AnalizapoložajakultureidjelatnikaukulturiusustavuPDV‐aobuhvatilajespecifičnostipoputporeznogoslobođenja(izuzeća),primjenesniženihstopazapojedine isporukeusluga idobarapovezanih s kulturom, posebnih postupaka oporezivanja vezanih za kulturu i oporezivanjeisporukaumjetnikateumjetnina.

PDV je, pristupanjem Hrvatske EU, usklađen s europskim zakonodavstvom pa su u hrvatskepropise ugrađene odredbe direktiva EU‐a o sniženim stopama, oslobođenjima i posebnimpostupcimakojeseodnosenaoporezivanjeudjelatnostimakultureikulturnihdjelatnika.

ZakonoPDV‐upropisuječitavnizoslobođenja,odnosnoizuzećaizsustavaPDV‐a.Ustanovekojeobavljajukulturnedjelatnosti,pravneosobesjavnimovlastimailiumjetničkeorganizacijeostvarujuoslobođenja uz uvjet da djelatnost obavljaju u skladu s posebnimpropisima. Osim oslobođenjauslugaukulturi,predviđenasuioslobođenjasnjimauskopovezanihisporukadobara.

IakoDirektivaEU‐apružamogućnostoslobođenjazaodređeneuslugeukulturi,onanepropisujeuslugeitijelakojaihmogukoristiti,većkriterije,izboriodlukeoprimjeniprepuštanacionalnimzakonodavstvima.

U hrvatski Zakon o PDV‐u ugrađena je mogućnost primjene sniženih stopa (na knjige,znanstvenečasopise,novine)unutarvisinepropisaneuDirektivi.


vi

DirektivaEU‐anudi i široki rasponprimjenesniženestopenaulaznicezaraznepriredbe idogađanjakojeseuRHprimjenjujusamonakinoulazniceiulaznicezakoncerte.PritomuRHkinoulaznicekojeseoporezujusniženomstopomod5%moguprodavatiisključivokinematografi,adrugeosobeiliinstitucijekojejavnoprikazujufilmovenaulazniceobračunavajuPDVpoopćojstopiod25%.AkoseradioinstitucijiilipravnojosobiukulturikojajeoslobođenaPDV‐a,tadasePDVnaulazniceuopćeneobračunava.ToznačidasekinoulazniceuRHoporezujunatrirazličitanačina(izuzeće,sniženastopa,općastopa),ovisnootometkopružanavedenuuslugu.ProtokolomopristupanjuHrvatskeMarakeškomugovoruoosnivanjuSvjetsketrgovinskeorganizacijekojijestupionasnagu2000‐tepredviđenojedabisePDVnakinoulaznicetrebaooporezivati0‐tomstopom.

Na ulaznice za koncerte se pak primjenjuje snižena stopa od 13%, koja je ipak viša od kinoulaznica,aakokoncertorganiziraustanovakojajeoslobođenaPDV‐a,tadasenaulazniceuopćeneobračunavaPDV.Toznačidasuorganizatorikonceratakojinisukulturneinstitucijenakojeseprimjenjuje oslobođenje, s jedne strane diskriminirani u odnosu na kulturne institucije i nakinematografe,asdrugestraneuzstopuod13%upovlaštenomsupoložajuuodnosunaprometedobaraiusluganakojeseprimjenjujestopaod25%.

Primjena snižene stope na isporuke samostalnih umjetnika (pisaca, skladatelja ireproduktivnihumjetnika,tenanjihoveprihodeodautorskihprava)omogućenajeDirektivompododređenimuvjetima.GotovopolovicazemaljaEU‐aprimjenjujesniženustopuilioslobođenjezaisporukeumjetnika.SvezemljeimajuposebnitretmanzaisporukeumjetnikakojisepovezujeuzpragzaulazakusustavPDV‐ailiuzpragzaprimjenuposebnogpostupkaoporezivanjaza„malepoduzetnike“.

U RH se na isporuke samostalnih umjetnika koji su u prethodnoj kalendarskoj godini obaviliisporukeuvrijednostivećojod230.000kn(pragzaulazakusustavPDV‐a)primjenjujeopćastopaod25%.Samostalniumjetnicinačelnonemajustalnenitipodjednakegodišnjeprihode,aprimjenaopće stope znatno opterećuje i povećava cijenu njihovih umjetničkih djela. Istodobno su unepovoljnijempoložajuodumjetnikakojineobračunavajuPDVnasvojeisporuke(npr.članoviumjetničkih organizacija koji su oslobođeni PDV‐a). S obzirom da je u RH tržište umjetninanerazvijeno, direktna prodaja kupcima ograničena te je samo 358 umjetnika u kategorijiregistriranihobveznikaPDV‐a(bitićejošmanjikadasepragzaulazakusustavod2018.povećaona300.000kn),upitnojekolikojeovaporeznamjerau fiskalnomsmisluučinkovita. Primjenasniženestope(npr.13%)bilabipovoljnija izakupceizaumjetnike,aneznatnobiutjecalanaporezneprihode.

Direktiva omogućuje primjenu sniženih stopa i na uvoz umjetnina, kolekcionarskihpredmetaiantikviteta,uskladusnjihovompropisanomdefinicijom.ZakonoPDV‐unepredviđamogućnostnjihoveprimjene,nouvozumjetninaikolekcionarskihpredmetaoslobođenjePDV‐aukoliko su uvoznici muzeji i druge ustanove u kulturi te ukoliko navedene umjetnine nisunamijenjenezaprodaju.

Poreznadohodak

Oporezivanjedohodakaumjetnikajednakojeoporezivanjuistovrsnihdohodakakojeostvarujuostaliporezniobveznici(zaposleni,umirovljenici,samostalnidjelatnici,obrtniciisl.).Međutim,uporeznezakoneuključenesuodređenespecifičnostizaumjetnikeiumjetničkeorganizacijeizposebnihzakona.Primjerice,nanaknadepoosnovidrugogdohotkapriznajese30%paušalnihizdatakapremaZakonuoautorskimpravimaisrodnimpravimaidodatnih25%(ukupno55%)za umjetničko autorsko djelo prema Zakonu o pravima samostalnih umjetnika i poticanjukulturnogiumjetničkogstvaralaštva.Zatim,akoumjetniciutvrđujudohodaknatemeljuposlovnihknjigaumanjujeimseiznosprimitkazaumjetničkodjeloza25%natemeljupotvrdeovlašteneumjetničkeorganizacije.Istimporeznimobveznicimaprimitciodpravnihifizičkihosobanaimedarovanjado20.000knneoporezivisu,dokostalimobveznicimauporeznimpropisimatonije

Sažetakizaključci

vii

omogućeno.Određenenagradeinaknadeumjetnicima,kojeseosimupodručjukulturedodjeljujuiupodručjuznanosti,sporta,obrazovanja,takođersuneoporezive.

U državama članicama EU oporezivanje umjetnika porezom na dohodak (i doprinosima zasocijalnoosiguranje)ovisiozakonodavstvusvakedržave.SobziromdanaraziniEUnepostojiobvezaharmonizacijeporezanadohodakidoprinosazasocijalnoosiguranje,međuzemljamaEUpostojeznačajnerazlikeunačinuoporezivanja.Dohodakumjetnikauglavnomseoporezujekaodohodakodsamostalnei/iliprofesionalnedjelatnostitejeporeznitretmanjednakkaoizaostaleporezneobveznikekojiobavljajusamostalnudjelatnost.

Neke države imaju poseban porezni tretman autorskih naknada (snižena stopa poreza nadohodak), oporezuju dohodak umjetnika po nižim stopama poreza po odbitku, izuzimaju diooporezivogdohotkaupostotkudohotkailiufiksnomiznosu,odobravajudodatniosobniodbitakza ostvareni dohodak umjetnika, izuzimaju dohodak od oporezivanja lokalnim porezom ili neoporezujudohodakodprimljenihuplataodzakladaili javnihfondova.NekedržavepoputCipra,Estonije,Njemačke,LitveiNizozemske–uopćenemajuposebantretmanoporezivanjadohodakaumjetnika.

Uprosječivanjeostvarenogdohotka

Zbogspecifičnostiumjetničkedjelatnosti,primanjailidohociumjetnikanisujednakiilistalniusvakoj kalendarskoj godini, odnosno u uobičajenom poreznom razdoblju za obračun godišnjeporezneobveze.Ugodiniukojoj jeostvarenvećidohodakporezćesezbogprogresivnostiprioporezivanjudohotkaobračunatipovišojstopi.

Zbog toga je u nekim zemljama umjetnicima, ali i nekim drugim profesijama (npr.poljoprivrednicima,ribarima)omogućenpostupakuprosječivanjadohotka(engl.incomeaveraging)odnosnoraspodjeljivanjedohotkaunekolikogodina.UEUtakavjepostupakomogućenuAustriji,Bugarskoj,Danskoj,Estoniji,Finskoj,Francuskoj,Njemačkoj,Grčkoj,Luksemburgu,Nizozemskoj,SlovačkojiuUjedinjenomKraljevstvu.Razdobljarazdjeljivanjaostvarenogdohotkakrećuseod2do5godina,apostupciiuvjetizaprimjenuovogpostupkatakođerserazlikujumeđuzemljama.

Doprinosi

Zakonom o doprinosima od 1. siječnja 2017. propisana je obveza obračunavanja i plaćanjaobveznihdoprinosanaautorskehonorareinaknadezaumjetničkodjelotesuisplatiteljiobvezninaosnovicuobračunavatiiplaćatidoprinosza:

– mirovinskoosiguranje (MIO) temeljemgeneracijskesolidarnosti10%(ako jeobveznikosiguraniksamoI.stupa),odnosno7,5%(akojeosiguranikiII.stupa),

– MIOnatemeljuindividualnekapitaliziraneštednje(II.stup)2,5%te

– obveznozdravstvenoosiguranje(ZO)7,5%.

Ukupno opterećenje doprinosima za sve porezne obveznike (iz plaće i na plaću) u RH iznosi37,20%(MIO20%,ZO15%,zaštitazdravljanaradu0,5%izapošljavanje1,7%).Ovidoprinosisuu2017.umanjeni50%zaautorskehonorareinaknadezaumjetničkadjelakakoseovekategorijenaknada,odnosnoporeznihobveznika,nebiznačajnijeopteretilidoprinosima.Negativniefektinastojali su seublažiti i smanjenjemporeznih stopanadohodak teumjetnici nisu uvođenjemdoprinosaznačajnijeopterećeniu2017.uodnosuna2016.(vidjetitablice3.1.,3.2.i3.3.).

SukladnoNaredbi o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2017.godinu(daljeutekstuNaredba),mjesečnaosnovicazaobračundoprinosaza2017.zanovinareifilmskeradnikeiznosi5.030,35kn,amjesečnaosnovicazaobračundoprinosazaosiguranikapoosnoviobavljanjadjelatnostiumjetnika je7.739,00kn. Iako seuoba slučaja radioobavljanjusamostalnedjelatnostipostavljasepitanjezaštosurazličiteosnovice?


viii

Iunutarobavljanjasamostalneumjetničkedjelatnostiosnovicezaobračundoprinosaserazlikuju.Osnovicazadoprinosesamostalnihumjetnikakojimasedoprinosiplaćajuizdržavnogproračunaiznosi6.191,20kn,aosnovicazadoprinosekojuutvrđujusamostalniumjetnicizasvojeosobnoosiguranjeiznosi8.512,90kn.

PremaPravilnikuopostupkuiuvjetimazapriznavanjepravasamostalnihumjetnikanauplatudoprinosazaMIOteZOizsredstavaproračunaRH,1.350samostalnihumjetnikaostvarujeovopravo.

UsvimdržavamaEU(osimBelgijeukojojbruto‐dohodakdo5.000euranepodliježedoprinosimaza socijalno osiguranje) postoji obveza plaćanja doprinosa na dohodak od samostalne i/iliprofesionalnedjelatnostikojaseznačajnorazlikujeodzemljedozemlje.Unekimsudržavamastopeizrazitovisoke,primjericeuČeškoj45%,Slovačkoj47,15%iLitvi37,7%ili39,7%.Sdrugestrane,nekedržavepoputNjemačke,Irske,FinskeiDanskeimajuvrloniskestopedoprinosazasocijalnoosiguranje.

UkupnoopterećenjedoprinosimanaautorskehonorareinaknadezaumjetničkodjelouRHiznosi20%ili17,5%(ovisnoooblikumirovinskogosiguranja).AkosezazemljeEU‐aneuzimajuuobzirrazličitinačiniobračunaiosnovice,Hrvatskasepremavisinistopanalazimeđu12zemaljaEU‐asastopomdo20%.VećinazemaljaEU‐aprimjenjujevišestope–osamnjihdo30%,asedamiznad30%,pasvedo47%.

Poreznadobit

NeprofitnepravneosobeuRH,paioneizkulture,kojeneobavljajugospodarskudjelatnostnesmatrajuseobveznicimaporezanadobitnitisuobveznicifiskalizacije,štojeznačajnapogodnostuodnosunaobveznikeporezanadobit.Poreznapogodnostdananeprofitnimpravnimosobama,kojeobavljajuodređenuoporezivugospodarskudjelatnostumanjemsegmentu,omogućujedaplaćajuporezupaušalnomiznosu.

UzemljamaEU‐akaoiuRHobvezniciporezanadobitsufizičkeipravneosobekojeobavljajugospodarsku djelatnost. Dakle, osobe iz sustava kulture osnovane s ciljem ostvarivanja dobitiobveznicisuporezanadobit.Akosuosnovanekaoneprofitnapravnaosoba,aliuztudjelatnostobavljajuinekugospodarskudjelatnost,obveznicisuporezanadobitsamozatajdio.

Donacijezakulturnesvrhe

ZakonoPDV‐unepropisujeoslobođenjezadonacije,osimzadarovemalevrijednosti(do160kn)izadarovanjehranepodpropisanimuvjetima.NadarovanjenovcaneobračunavasePDV.

PrioporezivanjudohotkaidobitiuRHporeznojedopustivodarovanjeunaraviinovcuutuzemstvu,samo za kulturne, znanstvene, odgojno‐obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske,ekološkeidrugeopćekorisnesvrhedo2%prihodadarovatelja,aiznimnoivećeod2%.

PremaZakonuopravimasamostalnihumjetnikaipoticanjukulturnogiumjetničkogstvaralaštva,samostalni umjetnici koji utvrđuju dohodak na temelju poslovnih knjiga mogu neoporezivoprimitidonacijudo20.000kngodišnje.

VećinazemaljaEU‐aprimjenjujeporeznepoticajezadonacijesektorukulturekojisuomogućenidonatorima,alipododređenimuvjetima.Poreznipoticajimogubitiuoblikuizuzećaodporezneosnoviceiliporeznogodbitka(umanjenjaporezneobvezezadoniranasredstva).Dabisedonacijasmatrala poreznom olakšicom, propisuju se i osobe koje mogu primiti donaciju i pod kojimuvjetima te se određuju iznosi (u postotku od ostvarenih prihoda donatora ili u apsolutnomiznosu).Kaoštodarovateljkoristiodređeneporeznepogodnosti,iprimateljidonacijaobvezniciporezanadohodakmogukoristitiodređenepogodnostiuoblikuodbitkaodporezneosnoviceilikaoporeznoizuzeće.

Sažetakizaključci

ix

Unekimzemljamapostojeposebniprogramipoticanjadonacijanpr.zaproizvodnjufilmova(Irska, Italija,Mađarska, Litva, Španjolska).Ovisnooprioritetima i ciljevimakulturnepolitike,MinistarstvokultureRHmožedonijetiposebneprogrameiakcijekakobiseiskoristilamogućnostdarovanjaiiznad2%prihoda.

UnekimzemljamaEU(Francuska,Litva,Njemačka,Portugal,Rumunjska)takođerjedonatorimauslučajevimavećihiznosadonacijaomogućenokorištenjeolakšiceunekolikosljedećihgodina.

Plaćanjetroškovazazdravstvenepotrebefizičkimosobamaporeznosupriznatadarovanja,alipod određenim uvjetima. Otvaranjem jednake mogućnosti i za donacije fizičkim osobama ukulturi, npr. za određene umjetničke programe, poticao bi se sustav darovanja i ostvarivanjeodređenihprogramaumjetnika.

Možesezaključitikakoseuhrvatskomporeznomsustavukaoiuporeznimsustavimaostaliheuropskihdržavazaumjetnikeiumjetničkedjelatnostiprimjenjujuodređeneporezneolakšiceipostupci oporezivanja sukladno značenju kulture i poticanju kulturnoga i umjetničkogstvaralaštva.Kulturaikulturnedjelatnostiodposebnogsuinteresausvimzemljamatesenaovajnačinpotičeipomaženjihovodjelovanje.

PrimjenaoslobođenjaisniženihstopaPDV‐apodjednakajerješenjimauzemljamaEU‐a.SniženestopenaodređeneisporukekrećuseunutarprosječnihstopauzemljamaEUosimnaisporukesamostalnih umjetnika. U RH se primjenjuje opća stopa dok gotovo polovica zemalja EUprimjenjujesniženustopuilioslobođenje.

PrimjenaposebniholakšicaprioporezivanjudohodakaumjetnikauRHpodjednakajeprimjeniugotovo svim zemljama EU od kojih samo njih pet ne primjenjuje nikakve posebne postupkeoporezivanjadohodakaumjetnika.Doprinosizasocijalnaosiguranjanadohotkeodsamostalne,odnosnoprofesionalneplaćajuseusvimzemljamaEU,astopeuRHkrećuseunutarprosjekaEU.

DonacijeisponzorstvaomogućavajuporeznuolakšicuiprimateljimaidavateljimadonacijeusvimzemljamaEU.Poreznapogodnostunekimzemljamauslučajuvećihiznosadonacijeomogućavaraspoređivanje donacije ili poreznog odbitka na nekoliko godina. U hrvatskom poreznomzakonodavstvuprimjenaolakšicezadonacijeograničenajenajednugodinu.

Neospornojedajezbogulogekultureudruštvukaomeritornogdobra,osimdirektnepotrebnaiindirektnapotporadržave koja se ostvaruje primjenomposebnih poreznihpostupaka koji su,kakouHrvatskojtakoiuzemljamaEUugrađeneuporeznesustave.

Uvod

1

1.UVOD

Poreznipoložajosobausustavukultureovisionjihovompravnomoblikuiciljevimadjelovanjateo tome radi li se o fizičkim ili pravnim osobama. Prema pravnom obliku (ustroju), kulturnudjelatnost mogu obavljati privatne ili javne ustanove, organizacije u kulturi, zaklade, udruge,društva,centriizajednice.Fizičkeosobeukulturimogubitisamostalniumjetnici,stalnozaposleniumjetnici, umirovljenici, zaposleni ili umirovljenici koji povremeno obavljaju umjetničkudjelatnost, obrtnici i članovi umjetničke organizacije. Za sve osobe koje obavljaju umjetničkedjelatnostiprimjenuporeznihpropisaodređujuiciljeviobavljanjadjelatnosti,odnosnobitnojedjelujulisciljemostvarivanjaprofitailine.Ukolikoseradioprofitnojosobi,primjenjivatćeseporeznapravilakaozasvakidrugigospodarskisubjekt.No,akociljdjelovanjanijeostvarivanjeprofita, većina europskih zakonodavstava, a tako i hrvatsko, propisuje primjenu određenihporezniholakšicakaoizasveostaleneprofitneosobe.

Analizaporeznogpoložajafizičkihipravnihosobausustavukultureobuhvaćanjihoveobvezeipravauhrvatskomporeznomsustavu.To seprvenstvenoodnosinaPDV,poreznadohodaksdoprinosimateporeznadobitkojiunajvećojmjeriutječunapoložajporeznihobveznika,patakoinapoložajumjetnikaiumjetničkihinstitucija.Analizomodredbiporeznihzakonanastojaloseutvrditijesulimjereporeznepolitikepoticajnezadjelatnostkulture.

KaoiudrugimporeznimsustavimazemaljaEU‐a,iuRHpostojeodređeneporezneolakšicezakulturneiumjetničkedjelatnosti.Usporedbomsenastojaloukazatijeliporeznipoložajumjetnikaiumjetničkihdjelatnostipodjednak ilidrugačijiodonogauzemljamaEU‐a.Europskoporeznozakonodavstvo daje samo osnovni okvir unutar kojega članice u nacionalno zakonodavstvougrađujuoblike imetodeoporezivanjapremavlastitimpotrebama,nacionalnimvrijednostima(npr.ukulturi)ifiskalnimprioritetima.

U istraživanjusukorištenedostupneprimarne isekundarnepublikacije(hrvatske i inozemne)kakobiseanaliziralitrenutnovažećiporeznipropisiteporeznistatusinstitucijaizsustavakultureidjelatnikakojiobavljajukulturnoumjetničkudjelatnost.Radiboljegrazumijevanjaprikazujuseipojediniprimjeriizporezneprakse.

Sadržaj istraživanja podijeljen je na šest poglavlja. Nakon uvoda i sažetka sa zaključcima, udrugomsepoglavljudonosidetaljnaanalizaPDV‐a,u trećemseprikazujeporeznadohodak iobveznidoprinosi,aučetvrtomporeznadobit.UsvakomodovihpoglavljaprikazujuseitiporeziuzemljamaEU‐a.

SoporezivanjemsupovezaneidonacijeisponzorstvaumjetnicimaikulturniminstitucijamapaseupetompoglavljuprikazujeporeznitretmandonacijaisponzorstvauRHiuEU.

Ušestomsepoglavljunavodikorištenaliteratura,pričemujenajznačajnijiizvorzaRHPoreznauprava, a za prikaz sustava u zemljama EU uglavnom su korišteni podaci iz porezne bazeMeđunarodnogbiroazafiskalnudokumentaciju(InternationalBureauofFiscalDocumentation‐IBFD)izAmsterdama.Sustavna,sveobuhvatnaiusporedivabazaIBFD‐apredstavljavrlodobarizvorpodatakaiinformacijazausporedbeporeznihsustavarazličitihdržava.UanaliziporeznihsustavauRHiuEUpodaciseodnosena2017.godinu.

Temeljnipristuppripisanjuradabiojejednostavnost,prikazprimjeneporeznihpropisaupraksiteusporedbasporeznimsustavimauzemljamaEU.


3

2.POREZNADODANUVRIJEDNOST

Promet dobara i usluga može se oporezivati općim porezom na promet (PDV‐om) i/ilipojedinačnim porezima na promet (trošarinama). Pod porezom na promet podrazumijeva seoporezivanje prometa (potrošnje) proizvoda i obavljanja usluga uz naknadu. U Hrvatskoj iEuropskojuniji(EU),PDV‐omseoporezujeopćiprometdobaraiusluga,patakoiprometdobaraiuslugaukulturi.

Oporezivanje PDV‐om u Hrvatskoj, kao članici EU, prilagođeno je standardima EU, odnosnoDirektiviVijećaozajedničkomsustavuPDV‐a2006/112/EZ.UhrvatskomesustavuPDV‐atoudjelatnostikulturepodrazumijevamogućnostprimjeneodređenihpogodnostikaoštosusniženestope,olakšice,izuzećaiposebnipostupcioporezivanja.

Naravno,toneznačidajeHrvatskaupotpunostiograničenauformuliranjuodređenihpogodnostiu sektoru kulture. EuropskeDirektive i praksa pružaju svojevrsni okvir, a naHrvatskoj je dapronađe adekvatan tretman oporezivanja isporuka dobara i usluga u kulturi prilagođenpotrebamaiciljevimakulturnepolitike.

Postojeći tretman oporezivanja prometa dobara i usluga u kulturi baziran je na tekućemzakonodavnomokvirukojiseprimarnosastojiod:

– Zakonaoporezunadodanuvrijednost

– Pravilnikaoporezunadodanuvrijednosti

– MišljenjaMinistarstvafinancija,Porezneuprave.

U nastavku teksta se prvo analiziraju osnovne značajke i elementi PDV‐a koje vrijede za sveporezneobveznike,patakoioneukulturi.ZatimslijedianalizaspecifičnihodredbiPDV‐akojeseodnosenaporeznooslobođenje(izuzeće),primjenusniženihstopazapojedineisporukedobaraiuslugapovezaneskulturomteposebnepostupkeoporezivanjavezanezakulturu iskulturompovezanihdjelatnosti.

2.1.Osnovneznačajkeporezanadodanuvrijednost

2.1.1.Osnovnekarakteristike

PrethodnojenapomenutokakojePDVopćiporeznapromet.Uteorijiipraksipostojiviševrstaopćihporezanapromet,nouHrvatskojkaoiuEU,primjenjujesevarijantanetosvefaznogporezanapromet.SamariječopćiporeznaprometupućujenačinjenicudasePDV‐omoporezujesavprometdobaraiusluga.Netosvefazniupućujenatodaseradioporezukojiseubireusvimfazamaproizvodnjeiprometatedasepritomoporezujesamododana(neto)vrijednosttogistogprometailiproizvodnje.Dodanavrijednostjevrijednostkojupoduzetnik(proizvođačilisubjektprometa)dodajeinputimaprijenegoštoihprodakaonoveproizvodeiliusluge(output)(Šimović,2012).

Konačna cijena svakog proizvoda u maloprodaji predstavlja zbroj svih dodanih vrijednosti izpojedinih faza proizvodnog i prometnog ciklusa. Kako krajnji potrošač (kupac) nemana kogaprevalitiranijeplaćeneiznoseporeza,onćeukonačnicisnositicijeliiznosPDV‐a.

Važna karakteristika PDV‐a je kreditnametoda obračuna (metoda računa) prema kojoj porezniobveznikpripodmirenjusvojeporezneobvezeodbijaporezplaćenuprethodnojfazi(pretporez).Odbitkom pretporeza oporezivanje PDV‐om svodi se na oporezivanje samo dodane vrijednosti,odnosnopoduzetnikseoslobađaPDV‐akojegjeplatioprethodnompoduzetnikuunutarprometno‐proizvodnogciklusa.PretporeziizdavanjeračunatakočinejezgrusustavaPDV‐a.Timeseostvarujenačeloneutralnosti,aliseonemogućujeiporeznaevazija.Svakompoduzetnikujeciljdobitivaljaniračunodsvogadobavljačakakobimogaoodbitiplaćenipretporeznaosnovusvojihulaznihfaktura.


4

Prema Šimoviću i Šimoviću (2006: 127‐128), osnovne karakteristike PDV‐amogu se sažeti usljedećimpravilima:

1) svakaisporukadobaraiuslugamorabitioporezovanaPDV‐om,osimakonijeoslobođenaposebnomodredbom,

2) nitijednaisporukadobaraiusluganesmijebitiobuhvaćenaPDV‐omdvailivišeputa,

3) PDV u isporukama dobara i usluga u poduzetničke svrhe mora biti odbijen putempretporeza,kakobiseostvarilonačelonjegoveneutralnostiupoduzetničkimaktivnostima,

4) svaki poduzetnik zahtjeva od svojih dobavljača (poduzetnika) da na računima iskažuzaračunatiPDVkakobigamogaoodbitikaosvojpretporez.

Šimović (2012: 128) navodi kako zahvaljujući svojim karakteristikama, PDV ima određeneprednostiu odnosu na ostale oblike općeg poreza na promet. Uz široku poreznu osnovicu tonaravnoutječeinafinancijskuizdašnostPDV‐akaoporeznogoblika.Nadalje,PDVkarakteriziraneutralnostupoduzetničkompodručju,odnosnoPDVkaoporezniobliknedovodiuprednostnijednudjelatnostuodnosunadrugu.1

Sdrugestrane,PDVkaoopćiporeznaprometimaiodređenenedostatke.NajnaglašenijakritikaPDV‐a je njegov regresivni učinak i nedostatak socijalne dimenzije. Naime, oporezivanje seprovodiprimjenomjednestopenaodređenodobroiliuslugupatakoplaćeniporezpredstavljarelativnovećiporezniteretosobismanjimdohotkomuodnosunaosobusvišimdohotkom.

2.1.2.Predmetoporezivanjaiporeznaosnovica

PredmetoporezivanjaPDV‐omsuisporukesvihvrstadobaraisveobavljeneuslugeutuzemstvuuz određenu naknadu. Pod time se podrazumijeva isporuka onih dobara i usluga koje obavipoduzetnikuokvirusvojegospodarskedjelatnostikaoiisporukedobaraiuslugakojeseobavljajunaosnovizakonskihodredbiiliodlukadržavnihtijela.Upredmetoporezivanjaspadaikorištenjedobara,štočinediopoduzetničkeimovine,odstraneporeznogobveznikailinjegovihzaposlenikau privatne ili druge nepoduzetničke svrhe, zatim obavljanje usluga bez naknade od straneporeznog obveznika te ostali oblici prometa u kojima postoji obostrani gospodarski interessudionikaprometa(razmjena,posredovanje,isporukarabljenihdobara,otuđenjepoduzećaitd.).Višedetaljaprikazanojeutablici2.1.

Kadajeriječoisporucidobaraiobavljanjuuslugautuzemstvu,tadamorapostojativezaizmeđusameisporukeinaknade,itouzpreduvjetda:

1) zasvakuisporukupostojiiprotuisporuka(naknada),

2) imanajmanjedvasudionika(poduzetnikisporučiteljikupac)te

3) postojigospodarskavezaizmeđuisporukeiprotuisporuke.

PoreznuosnovicukodPDV‐aprijesvegačininaknadazaprethodnospomenutaisporučenadobrailiusluge,odnosno tržišnavrijednostakose radiokorištenjudobaraunepoduzetničkesvrhe,otuđenju imovine iliobavljanjuuslugabeznaknade.Priuvozu,poreznuosnovicučinicarinskavrijednostutvrđenapremacarinskimpropisima.

Doisporukedobaradolazikadajekupcuomogućenoraspolaganjestečenimdobrom.Trenutakukojemu se kupcu omogućuje raspolaganje nekim dobrom odlučujući je za utvrđivanjemjestaisporukedobra, nastanakporezne obveze te trenutka za odbitak pretporeza. Pod isporukamadobara smatraju se i isporuke električne energije, plina, grijanja i sl. te razmjena dobara.Isporukom dobara uz naknadu smatra se i korištenje dobara koja čine dio poslovne imovine

1 Ova karakteristika vrijedi u slučaju kada nema iznimaka odnosno prometa dobara i usluga koje su izuzete(oslobođene)odPDV‐a,odnosnodanepostojeprometidobaraiusluganakojeseprimjenjujesniženastopaPDV‐a.


5

poreznogaobveznikazanjegoveprivatnepotrebeilizaprivatnepotrebenjegovihzaposlenika,pričemujezatadobraodbijenpretporez(Dražić‐Lutilsky,2015:27).

Podobavljanjemuslugapodrazumijevasesvakatransakcijakojasenesmatraisporukomdobara.Ono,izmeđuostaloga,obuhvaćaiprijenosprava,suzdržavanjeodnekeradnjeilitrpljenjenekeradnje ili stanja, obavljanje usluga po nalogu nadležnih državnih tijela ili u njihovo ime ili natemelju odredbi zakona. Obavljanjem usluga uz naknadu smatra se i obavljanje usluga beznaknadeodstraneporeznogaobveznikazanjegoveprivatnepotrebeiliprivatnepotrebenjegovihzaposlenikailiopćenitoudrugesvrheosimzapotrebeobavljanjanjegovedjelatnosti.Općenito,poduslugamasemislinauslugeslobodnihzanimanja(odvjetnici,liječnici,računovođeisl.),raznezanatskeusluge,uslugeprijevoza,uslugevezaneuznekretnine(najam,zakup),uslugevezaneuzautorskaprava,umjetničke,sportskeisličneusluge,uslugeposredovanja,promidžbeneusluge,bankarskeuslugeiuslugeosiguranjaireosiguranjaidr.(Dražić‐Lutilsky,2015:27).

Tablica2.1.Predmetiosnovicaporezanadodanuvrijednost

Predmetoporezivanja Poreznaosnovica

1. Isporukadobarautuzemstvuuznaknadukojuobaviporezniobveznikkojidjelujekaotakav

Naknadazaisporučenadobra

2. StjecanjedobaraunutarEUutuzemstvuuznaknadu Uključujesveonoštojestjecateljdaoilitrebadatiisporučitelju(utvrđujesenatemeljuistihelemenatakaoiporeznaosnovicazaisporukedobara)

3. Isporukanovihprijevoznihsredstava Naknadazaisporukunovogprijevoznogsredstva

4. Obavljanjeuslugautuzemstvuuznaknadukojuobaviporezniobveznikkojidjelujekaotakav

Naknadazaobavljeneusluge

5. Korištenjedobara,štočinedioposlovneimovineporeznogobveznikazanjegoveprivatnepotrebeilizaprivatnepotrebenjegovihzaposlenika,akoraspolažunjimabeznaknadeiliihopćenitokoristeudrugesvrheosimzapotrebeobavljanjadjelatnostiporeznogobveznika,azatajedobrailinjihovedijeloveucijelostiilidjelomičnoodbijenpretporez

Nabavnacijenatihilisličnihdobara,aakojetacijenanepoznata,visinatroškovautvrđenihutrenutkuisporuke

6. Korištenjedobarakojačinedioposlovneimovineporeznogobveznikazanjegoveprivatnepotrebeiliprivatnepotrebenjegovihzaposlenikailiopćenitoudrugesvrheosimzapotrebeobavljanjanjegovedjelatnosti,zakojajeucijelostiilidjelomičnoodbijenpretporez

Ukupnitrošakobavljanjausluga

7. Obavljanjeuslugabeznaknadeodstraneporeznogobveznikazanjegoveprivatnepotrebeiliprivatnepotrebenjegovihzaposlenikailiopćenitoudrugesvrheosimzapotrebeobavljanjanjegovedjelatnosti

Ukupnitrošakobavljanjausluga

8. Uvozdobara Carinskavrijednostutvrđenapremacarinskimpropisima

Izvor:Poreznauprava(2017a)

2.1.3.Porezniobveznik

Porezni obveznik PDV‐a je poduzetnik koji isporučuje prethodno navedena dobra i usluge,odnosnouvozidobrauHrvatsku.Tomožebitisvakapravnaili fizičkaosobakojasamostalnoitrajnoobavljadjelatnostsnamjeromostvarivanjaprihodatekojajeuprethodnojgodiniostvarilaoporeziveisporukedobaraiuslugauiznosuvećemod230.000kn.PorezniobveznicimorajuseprijavitiuRegistarobveznikaPDV‐a(RPO).

KadagovorimoofizičkimosobamaobveznicimaPDV‐a,najčešćeseradioosobamakojeobavljajuneku samostalnu djelatnost, ali i osobama koje uz stalni posao povremeno obavljaju i druge


6

poslovetenatajnačinostvaregodišnjibruto‐prihodvećiod230.000kn.Od1.siječnja2018.pragzaulazakusustavPDV‐aiznositiće300.000kn.

Sve pravne i fizičke osobe koje ostvaruju prometemanje od prethodno navedenih iznosa, nesmatrajuseobveznicimaPDV‐a.Onisuizuzeti,odnosnooslobođeniplaćanjaPDV‐a,noakotoželemogudobrovoljnotopostati.UtomslučajunemoguizaćiizsustavaPDV‐aiduće3godine,bezobziranavisinuostvarenogprometa(čl.80.st.3.Zakona).

TrebaimatinaumukakojePDVneizravanporez,odnosnodaseonkrozcijenuodređenogdobrailiuslugeprevaljujenakrajnjegpotrošača.ToštosvakigrađaninprikupnjidobaraiuslugasnosiPDVuračunatucijenuproizvodaneznačidajeporezniobveznik.Porezniobveznikjeonajkojijeisporučio(prodao)određenodobroiliobaviouslugutejedužanizdativaljaniračunnakojemjejasnoiskazaniznosPDV‐aimorabitiupisanuRPO.

2.1.4.Poreznestope

PDVseuHrvatskojtrenutnoplaćaprimjenomtriporeznestope.Standardnailiopćastopaiznosi25%,auzopćustopuuprimjenisuidvijesniženeod5i13%kojesuprikazaneutablici2.2.

Tablica2.2.PrimjenasniženihstopePDV‐auHrvatskojSniženastopaod5% Sniženastopaod13%

a)svevrstekruha

b)svevrstemlijeka(kravlje,ovčje,kozje),kojesestavljauprometpodistimnazivomutekućemstanju,svježe,pasterizirano,homogenizirano,kondenzirano(osimkiselogmlijeka,jogurta,kefira,čokoladnogmlijekaidrugihmliječnihproizvoda),nadomjescizamajčinomlijeko

c)knjigestručnog,znanstvenog,umjetničkog,kulturnogiobrazovnogsadržaja,udžbenicizapedagoškiodgojiobrazovanje,zaosnovnoškolsko,srednjoškolskoivisokoškolskoobrazovanje,usvimfizičkimoblicima

d)lijekovikojiseizdajunaliječničkireceptikojiimajuodobrenjenadležnogtijelazalijekoveimedicinskeproizvode

e)medicinskaoprema,pomagalaidrugespravekojesekoristezaublažavanjeliječenjainvalidnostiisključivozaosobnuuporabuinvalidapropisaniPravilnikomoortopedskimidrugimpomagalimaHrvatskogzavodazazdravstvenoosiguranje

f)kinoulaznice

g)novinenovinskognakladnikakojiimastatutmedija,otisnutenapapirukojeizlazednevno,osimonihkojeucijelostiilivećimdijelomsadržeoglaseilislužeoglašavanju

h)znanstveničasopisi.

a)uslugesmještajailismještajasdoručkom,polupansionailipunogpansionauhotelimailiobjektimasličnenamjene,uključujućismještajzavrijemeodmora,iznajmljivanjeprostoraukampovimazaodmoriliumjestimaodređenimazakampiranjetesmještajuplovnimobjektimanautičkogturizma

b)novineičasopisinovinskognakladnikakojiimastatutmedijatenovineičasopisinakladnikazakojenepostojiobvezadonošenjastatutamedijapremaposebnompropisu,otisnutenapapirukojiizlazeperiodičnoteosimonihkojiucijelostiilivećimdijelomsadržeoglaseilislužeoglašavanju

c)jestivauljaimasti,biljnogiživotinjskogpodrijetla

d)dječjesjedalicezaautomobiletedječjahranaiprerađenahrananabazižitaricazadojenčadimaludjecu

e)isporukavode,osimvodekojasestavljanatržišteubocamailiudrugojambalaži,usmislujavnevodoopskrbeijavneodvodnjepremaposebnompropisu

f)ulaznicezakoncerte

g)isporukaelektričneenergijedodrugogisporučiteljailikrajnjegkorisnika,uključujućinaknadevezaneuztuisporuku

h)javnauslugaprikupljanjamiješanogkomunalnogotpada,biorazgradivogkomunalnogotpadaiodvojenogsakupljanjaotpadapremaposebnompropisu

i)urneilijesovi

j)sadniceisjemenje

k)gnojivaipesticiditedrugiagrokemijskiproizvodi

l)hranazaživotinje,osimhranezakućneljubimce.

*Stanjenadan1.siječnja2017.Izvor:ZakonoPDV‐u


7

Potrebnojenapomenutikakoprimjenasniženihstopanijeobvezna.Direktivapropisujedasemoguuvestijednailidvijesniženestopekojenesmijubitinižeod5%.Hrvatskase,kaoivećinazemaljaEU,odlučiladauzstandardnustopuprimjenjujedvijesniženestopePDV‐a.BrojivrstedobaranakojasemožeprimijenitisniženastopapropisanisuDodatkomIIIDirektiveVijeća2006/112/EZ.Svaka primjena sniženih stopa znači određenu pogodnost za poreznog obveznika i stavljanje upovoljnijipoložajuodnosunaobveznikekojinaprometedobaraiuslugaPDVplaćajupoopćojstopi.

2.1.5.Oslobođenja(izuzeća)

ZakonoPDV‐uučl.39.56.propisuječitavnizoslobođenja,odnosnoizuzećaizsustavaPDV‐a.Osimmalih poduzetnika (primitakmanji od 230.000 kn), radi se uglavnom o isporukama od javnoginteresa kao što su poštanske usluge, zdravstvene usluge, usluge socijalne skrbi, obrazovanja,kulture itd. Tu spadaju i usluge u kojima je oporezivanje teško provedivo jer je teško utvrditidodanu vrijednost kao, npr. financijske usluge te usluge lutrije i igara na sreću. Ustanove kojeobavljajunavedenedjelatnosti,pravneosobesjavnimovlastimailidrugeorganizacijeostvarujuoslobođenjauzuvjetdadjelatnostobavljajuuskladusposebnimpropisima. Propisana su iodređenaoslobođenjazatransakcijeunutarEU,oslobođenjapriuvozu,oslobođenjapriizvozuitd.

2.1.6.Mjestooporezivanja

Mjestomoporezivanjadobarakojaseneotpremajunitiprevozesmatrasemjestogdjesedobranalazeutrenutkuisporuke.Mjestomisporukedobarakojaotpremailiprevoziisporučitelj,kupacilitrećaosoba,smatrasemjestogdjesedobranalazenapočetkuotpremeiliprijevozadokupca.Mjestomobavljanjauslugaporeznomobveznikukojidjelujekaotakavsmatrasemjestosjedištatogporeznogobveznika.Međutim,postojebrojnespecifičnosti,kaozakulturnedjelatnosti,kadaseuglavnomutvrđujupremamjestugdjesekulturnidogađajistvarnoodvijaju.

Mjesto oporezivanja važno je prilikomutvrđivanja poreznog obveznika. Primjerice, često se uHrvatskojposebnotijekomljetnihmjeseciodržavajubrojnikulturnidogađajuukojimsudjelujurazni umjetnici i institucije iz inozemstva. Prilikom utvrđivanja obveze PDV‐a za isporučeneuslugeukulturi,mjestooporezivanjaslužikaotemeljzautvrđivanjeobveznikaPDV‐a.BudućidasetakvikulturnidogađajustvarnoodržavajuuHrvatskoj,ondasuosobei institucijeprimateljitakveuslugeobvezniciPDV‐auHrvatskoj.Jednakotako,kadahrvatskiumjetnikpružausluguunekojzemljiEU‐a,mjestomobavljanjauslugesmatrasesjedišteporeznogobveznikaprimateljausluge.HrvatskiporezniobveznikuračunuzaobavljenuusluguneobračunavahrvatskiPDVvećnavodidaseradioprijenosuporezneobvezetemeljemčl.17.st.1.ZakonaoPDV‐u.

2.1.7.Razdobljeoporezivanjaiobračunporeza

Kaoisvakidrugiporez,PDVseobračunavaiplaćanagodišnjojrazini,odnosnozakraćerazdobljeposlovanjaakojeporezniobveznikposlovaosamotijekomdijelagodine.Obračunskarazdobljatijekomgodinesuodprvogadoposljednjegadanaumjesecu,odnosnoodprvogadoposljednjegadanau tromjesečjuako jevrijednost isporučenihdobara iuslugasPDV‐omuproteklojgodiniiznosilamanjeod800.000kn(čl.84.Zakona).Porezniobveznikmorazaobračunskorazdobljeutvrditi obvezuPDV‐a i prikazati je uprijaviporeza. Od iznosaPDV‐a koji se obračunava zapojedinoobračunskorazdoblje,odbijasepretporez.2

Porezniobveznikobračunavaporezpremaizdanimračunimazaisporučenadobraiobavljeneuslugeuobračunskomerazdoblju.ObračunaniiprijavljeniPDVzaobračunskorazdobljeporezni

2Porezniobveznikkojiuobračunskomerazdobljuimapravonaodbitakpretporeza,čijijeiznosvećiodnjegoveporezneobveze,imapravonapovratterazlikeilimožeiznospreplaćenogaPDV‐aprenijetiusljedećeobračunskorazdoblje.


8

obveznikmora platiti do posljednjega dana umjesecu koji slijedi po završetku obračunskogarazdoblja.

Premačl.85.st.7.ZakonaoPDVičl.173.st.6.i7.PravilnikaoPDV‐u,konačniobračunPDV‐aporezni obveznik mora predati nadležnoj Poreznoj upravi do kraja veljače tekuće godine zaproteklugodinuiliurokudvamjesecaodprestankaposlovanja.RazlikuPDV‐apokonačnome(godišnjem)obračunuporezniobveznikmoraplatitidokrajaveljačetekućegodinezaprethodnukalendarskugodinu.PDVpriuvozuplaćaseurokukojijeodređenzaplaćanjeuvoznihdavanjauskladuscarinskimpropisima.

Porezniobveznikčijavrijednostisporukadobaraiuslugauprethodnojkalendarskojgodininijebilavećaod3.000.000knbezPDV‐a,možeobračunavatiiplaćatiPDVnatemeljunaplaćenihnaknadazaobavljeneisporuke.Toznačidaobračunavaporeztekkadanaplatiračunodsvogakupca.Međutim,pravonaodbitakpretporezaostvarujetekkadajesvomedobavljačuplatioračunzaprimljenadobrailiobavljeneusluge.Porezniobveznikkojiprimjenjujepostupakoporezivanjapremanaplaćenimnaknadamauračunumoranavesti„obračunpremanaplaćenimnaknadama“.

2.2.Poreznadodanuvrijednostukulturi

PDVbiposvojojizvornojnaravitrebaobitineutralanzasveporezneobveznike,odnosnosviporezniobveznicitrebalibiimatijednakitretman.Ipak,zbograznihdruštvenihpotrebakodPDV‐apostojemnogeiznimkeodnavedenogpravila.Jednaodtihiznimakaodnosisenaoporezivanjedjelatnostiukulturikojaseprimarnoogledakrozporeznooslobođenje(izuzeće)teprimjenusniženihstopa.

IakosvakaolakšicapredstavljapogodnostzaporezneobveznikeuodnosunaonekojiplaćajuPDVpoopćojstopi,čakitadamogunastatisituacijekojeukazujunaodređenenedosljednostiinesklad.

UprvomdijeluprikazanasunekaopćapravilaielementiPDV‐akojabizasveporezneobvezniketrebalabitiista.Ipak,postojemnogeiznimkepatakoikadaseradiopružanjuuslugaukulturi.Nekeodnjihvećsuspomenute,popututvrđivanjamjestaoporezivanjaukulturi.Unastavkusepreciznijeanalizirajuspecifičnesituacijekojeseisključivoodnosenakulturuisnjomepovezanedjelatnosti.Tesituacijenajčešćeseodnosena:

a) oslobođenjaodoporezivanjauslugaukulturikaodjelatnostiodjavnoginteresa,

b) primjenusniženihstopaPDV‐aukulturiiskulturompovezanihdjelatnosti,te

c) primjenuposebnihpostupakaoporezivanja vezanih zakulturu i s kulturompovezanihdjelatnosti.

2.2.1.Poreznaoslobođenjazaisporukeukulturi

UZakonuoPDV‐upropisanasuoslobođenjaodPDV‐azaodređeneisporukedobarailiuslugakojeobavljajusubjektiodređenihdjelatnostiodjavnoginteresapodposebnimuvjetima.Unastavkutekstapotankoseprikazujukojesutoisporuketesubjektiizpodručjakulturenakojeseodnoseovaoslobođenja. Istotakonavodeseiosobekojepriobavljanjukulturnihdjelatnostinemogukoristitinavedenaoslobođenja.

Usluge,osobeiinstitucijenakojeseodnosioslobođenje

Uslugeukulturiisnjimauskopovezaneisporukedobarakojeobavljajuustanoveukulturi,tijelas javnim ovlastima ili druge pravne osobe u kulturi kao djelatnost od javnog interesa,oslobođenesuplaćanjaPDV‐a (čl. 39. st. 1. t.n)ZakonaoPDV‐u).To seodnosina:muzeje,galerije, arhive, knjižnice, kazališta, orkestre i druge glazbeno‐scenske te konzervatorske irestauratorskeustanove, ustanove za zaštitu spomenikakulture,umjetničkeorganizacijeuzuvjet da djelatnost obavljaju u skladu s posebnim propisima koji uređuju obavljanje tih


9

djelatnosti (čl. 61. st. 1. Pravilnika o PDV‐u). Primjerice, kazališta obavljaju djelatnost premaZakonuokazalištima,knjižnicepremaZakonuoknjižnicama,muzejipremaZakonuomuzejima,ustanovepremaZakonuoustanovamaitd.

Za umjetničke organizacije koje se smatraju tijelima s javnim ovlastima ili drugim pravnimosobama u kulturi, isto se primjenjuje oslobođenje od PDV‐a ako su upisane u RegistarumjetničkihorganizacijapriMinistarstvukulture(čl.61.st.2.PravilnikaoPDV‐u).

SamonavedeneinstitucijeukulturioslobođenesuplaćanjaPDV‐aitosamozaisporukuuslugaidobara u kulturi jer to znači obavljanje djelatnosti od javnog interesa. To oslobođenje jeinstitucionalnogkaraktera,neovisnootomejesuliobvezniciporezanadobitilinisu(profitneilineprofitne),neovisnoradi liseoprivatnimili javnimustanovama, teneovisnootomedijele liostvarenudobitili jekoristezanastavakilipoboljšanjeobavljanjausluge.Nadalje,potrebnojenapomenutidaPUiporeznozakonodavstvonijenadležnozatumačenjeradiliseuodređenomslučajuousluziukulturiiline,većjezanavedenonadležnoMinistarstvokulture.Naprimjer,uposljednje vrijeme postoji trend osnivanja privatnih ustanova i drugih institucija u kulturi.OsnovnonačelokojimseporeznozakonodavstvovodijestdaćetakvainstitucijabitioslobođenaPDV‐a sve dok obavlja djelatnost od javnog interesa, odnosno zadovolji prethodno iznesenekriterijeinstitucijeipravneosobeukulturi.

Zakon i Pravilnik o PDV‐u predviđaju, osim usluga u kulturi, i oslobođenje s njima uskopovezanih isporukadobara. Isporukedobarauskopovezane s uslugamaukulturi bile bi zamuzejeprimjericeobjavapodatakaomuzejskojgrađiimuzejskojdokumentacijiputemstručnih,znanstvenih i drugih obavijesnih sredstava. S druge strane, prodaja suvenira nije djelatnostmuzeja,sukladnoZakonuomuzejima,pasenemožesmatratiisporukomdobarauskovezanomuzuslugeukulturi.Postojimogućnostiznimkeukolikosekaosuveniriprodajureplikekulturnihdjela.

MišljenjePorezneuprave

Općenito,prodajasuvenira,sukladnoZakonuomuzejima,nijeuključenaudjelatnostmuzejatesestogaprodajaodnosnoisporukesuveniranemožesmatratiisporukomdobarakojajeuskovezanauzuslugeukulturiikojajeoslobođenaplaćanjaPDV‐a.Ipak,sukladnoodredbamačl.66.Zakonaozaštitiiočuvanjukulturnihdobara,podreplikomkulturnogadobrapodrazumijevasesvakioponašakkulturnogadobrailinjegovaprepoznatljivogdijelabezobziranamjeriloizradeuodnosunaizvornik.Stoga,akosetakvereplikeprodajuudućanimausklopuustanovakaoštosumuzejiitematskisupovezaniuzpostavmuzeja,odnosnopredstavljajureplikemuzejskegrađeimuzejskedokumentacije,možeseprimijenitioslobođenjeodplaćanjaPDV‐a.

Izvor:Poreznauprava(2010a)

Navedeniprimjerodnosisenamuzejskudjelatnost,dokjezaostaleustanoveukulturipotrebnokonzultiratiposebnepropisevezanezadotičnuustanovuukulturi.Također,preporukajedasesve institucije koje planiraju primijeniti ovo oslobođenje za isporukedobara uskopovezane suslugamaukulturiprethodnoobratezamišljenjePoreznojupravijersurijetkiprimjeritakvihsituacija. Postojećamišljenja Porezne uprave više govore o situacijama i primjerima isporukadobarakojenisuuskovezaneuzkulturu(npr.Poreznauprava,2010b).

Sukladnoprethodnome,ustanoveukulturimoguobavljaju isporukedobara iuslugakojenisuuskovezaneuzkulturu,primjericetrgovinenamalo,ugostiteljstvo,davanjeprostoraunajamitd.Iako se radi o PDV‐o oporezivim djelatnostima, ustanove u kulturi postaju obveznici PDV‐aukolikovrijednostisporukatakvihdobaraiuslugauprethodnojgodinipređepragulaskausustavPDV‐a(trenutno230.000kn,aod1.siječnja2018.iznositiće300.000kn).

Nadalje,ZakonoPDV‐u(čl.39.st.3.)ostavljamogućnostiznimkeuslučajupostojanjaosobakojevrše isporuku usluga u kulturi te na koje nisu prenesene javne ovlasti, odnosno nisu izričitonavedenekaoinstitucijeipravneosobeukulturi(premačl.61.st.1.PravilnikaoPDV‐u).Takve


10

suosobeoslobođeneplaćanjaPDV‐apoduvjetomdanetežeostvarivanjudobiti,aakosedobitipakostvari,onaseneraspodjeljujenegosekoristizanastavakilipoboljšanjeobavljanjausluga(čl.39.st.3.t.n)Zakona).Ovaodredbaeventualnosemožeprimijenitiprijesvegazapravneosobe„neprofitnog“karakterakaoštosuproračunskikorisnici,najčešćejedinicelokalneiregionalnesamouprave,kojenisuosnovaneradiostvarivanjadobiti inalazeseuregistruproračunskihiliizvanproračunskih korisnika.3 Kao što je i prethodno navedeno kod isporuka dobara uskopovezanihsuslugamaukulturi,preporukajedaseinstitucijailipravnaosobaobratizamišljenjePoreznoj upravi. Naime, dosadašnja postupanja Porezne uprave ovu odredbu tumače dostarestriktivno, dok presude Europskog suda pravde (ECJ) pretežno idu u korist tumačenjanacionalnihzakonodavstva.

Premačl.39.st.2.t.o)Zakonaičl.62.PravilnikaoPDV‐u,plaćanjaPDV‐aoslobođenesuuslugeiisporuke dobara usko povezane s njima koje obave navedene institucije u kulturi u vezi spriredbama ili događanjima organiziranim za prikupljanje sredstava. Prikupljena sredstva,nakonpodmirenjatroškovavezanihzaorganizacijutihpriredbiilidogađanja,trebajusekoristitizasvrhezakojesuteinstitucijeosnovane.Svrhatihpriredbiilidogađanjamorabitiodređenaunaprijed što može biti označeno na kartama, plakatima ili oglašeno u javnim medijima.Oslobođenjeseodnosi inaprodajukarata za tepriredbe ilidogađanja.Ovlaštena institucijaukulturigodišnjemožeorganiziratinajvišedvijepriredbeilidogađanjauzovupovlasticu.

Primjer1.

Koncertnadvorana „VatroslavLisinski“organizira koncert Simfonijskogorkestra. Svrha jeprikupljanjesredstava za tiskanja monografije povodom obljetnice utemeljenja Dvorane. Održavanje koncertaobjavljenojeujavnimmedijima.NaulaznicezakoncertneobračunavasePDV.

Usluge,osobeiinstitucijenakojeseneodnosioslobođenje

UZakonuoPDV‐u(čl.39.st.2.)određenojeukojimseslučajevimanemoguprimijenitiprethodnonavedena oslobođenja pa se takooslobođenjenećeprimijeniti ako je osnovna svrhadjelatnostiostvarenjedodatnihprihodaiakonavedeneosobeobavljajuisporukekojimaizravnokonkurirajuisporukama poreznih obveznika koji obračunavaju PDV i na taj načinmogu narušavati tržišnonatjecanje.

Jednakotakonaoslobođenjenemajupravoostaleosobenakojenisuprenijete javneovlasti,odnosnonisu izričitonavedene kao institucije i pravne osobeu kulturi (prema čl. 61. st. 1.PravilnikaoPDV‐u), a obavljaju isporukudobara ili uslugau kulturi s namjeromostvarivanjaprofita.Nadalje,kadauslugeukulturi i snjimapovezaneuslugeobavljaju trgovačkadruštvaobvezniciporezanadobit, tada su obvezni na takvu isporuku obračunati PDV jer se radi oobavljajudjelatnostiodprivatnog(iprofitnog),anejavnoginteresa.

PrethodnonavedeneinstitucijeipravneosobeukulturiobračunavajuPDVnaobavljaneuslugeiisporukedobarazatrajnunaobrazbuikulturukadaprovodeodređenekomercijalneprograme(razni tečajevi, radionice i sl.). Obavljanje komercijalnih programa ne smatra se oslobođenimisporukamajertakvadjelatnostpostajetržišnokonkurentna.

Tuzemni samostalni umjetnici (fizičke osobe) koji su upisani u RPO smatraju se poreznimobveznicima čije se isporuke oporezuju općom stopom PDV‐a i na njih se nemože primijeniti

3ZaRPOvidjetiMinistarstvofinancija(2017a).Ovaodredbanemožeseprimijenitizatrgovačkadruštva.Ukolikonatrgovačka društva nisu prenijete javne ovlasti, a prema Zakonu o trgovačkim društvima osnovana su za obavljanjedjelatnostiisključivoradiostvarivanjadobiti,nemogubitioslobođenaPDV‐abezobziraštonetežeostvarivanjudobiti.Nadalje,navedenuolakšicupredviđaiDirektiva2006/112/EZ(čl.133),aupresudamaECJ‐a(npr.PresudaECJC‐592/15)navedenaodredbatrebasetumačitidasekategorizacijaorganizacijekao„neprofitne“moratemeljitinaaktivnostimasameorganizacije.


11

oslobođenjezauslugeukulturijersezanjihsmatradaobavljajugospodarskudjelatnost(čl.6.st.1.i2.ičlanak39.st.1.t.n)ZakonaoPDV‐u).

Samostalniumjetnici

Nakon ulaska u EU, u Zakonu o PDV‐u dogodila se promjena u pogledu statusa samostalnihumjetnika. Od 1. srpnja 2013. samostalni umjetnici obveznici su PDV‐a kao i bilo koja drugasamostalnadjelatnostinemaoslobođenjakojaseprimjenjujunakulturnudjelatnost.

Samostalniumjetnicismatrajuseporeznimobveznicimakojiobavljajugospodarskudjelatnostismatraju se malim poreznim obveznicima ako su u prethodnoj kalendarskoj godini obaviliisporuke u vrijednosti većoj od 230.000 kn. Tada se moraju prijaviti u RPO, a u idućojkalendarskoggodinipostajuobvezniciPDV‐aimorajuobračunavatiPDV.

Također, samostalniumjetnikmožeodPUzatražitidadobrovoljnouđeusustavPDV‐a.PU toutvrđuje rješenjem koje ga obvezuje sljedeće tri kalendarske godine na redovni postupakoporezivanjapremaZakonuoPDV‐u.

Ukoliko samostalni umjetnici ne prelaze navedeni prag, oni su oslobođeni plaćanja PDV‐a naisporukedobarailiusluga,odnosnonemajupravoiskazivatiPDVnaizdanimračunimainemajupravonaodbitakpretporeza.

Od1.siječnja2018.pragzaulazakusustavPDV‐aiznositiće300.000kn.

Inozemnisamostalniumjetnici,uslučajuposlovnogodnosastuzemnimporeznimobveznicima,uvijeksesmatrajuporeznimobveznicima,neovisnooporeznomstatusuusvojojzemljiineovisnoo tome koliko borave u Hrvatskoj. Primjerice, čest je slučaj kada kazališta primaju usluge poosnovisklopljenihugovoraoautorskimhonorarimasastranimdržavljanima–umjetnicimakaošto su dramski umjetnici, plesači baleta, redatelji, scenografi, kostimografi, koreografi, autoriglazbe, operni solisti koji nisu porezni obveznici u svojoj zemlji. U ovom slučaju, mjestomobavljanjauslugaporeznomobvezniku(kazalištu)kojidjelujekaotakavsmatrasemjestosjedištatogporeznogobveznika(čl.17.st.1.).Nadalje,kazalištejeobveznoplatitiPDVzaprimljeneuslugeakoteuslugeobavljaporezniobveznikkojinemasjedište,prebivalište iliuobičajenoboravišteutuzemstvu(čl.75.st.1.).Prematome,kadastranisamostalniumjetniciobavljajuuslugetuzemnomporeznomobvezniku,uovomslučajukazalištu,kazalištejeobveznoplatitiPDVnauslugekojemuobaveumjetnicistranidržavljani.ZadetaljevidjetimišljenjePorezneuprave(2014a).

Uslugeukulturiprimljeneizinozemstva

Zaprimljeneuslugeukulturiizinozemstva,biloEUilitrećihzemalja,principjeistikaouprethodnoopisanomslučajukadainozemnislobodniumjetnikobavljausluguukulturiuHrvatskoj.

PredmetoporezivanjaPDV‐omsuisporukedobaraiobavljanjeuslugautuzemstvuuznaknadukoje obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav, zatim stjecanje dobara unutar EU te uvozdobara.Uslučajuobavljanjauslugaukulturiisnjimauskopovezanihisporukadobarapropisanojeprethodnoopisanooslobođenjezaprethodnospomenuteosobeiustanoveukulturi.Uslučajudainstitucijeipravneosobeukulturiobavljaju,poredoslobođenihisporuka,ioporeziveisporukeradiobavljanjagospodarskedjelatnosti,postajuregistriraniporezniobveznici.

Utransakcijamasinozemstvom,ukojimaporezniobveznikizdrugedržavečlaniceilitrećezemljeobavlja uslugu u tuzemstvu, bitno je utvrditi koje se načelo oporezivanja usluga primjenjuje.Premaodredbičl.17.st.1.ZakonaoPDV‐u,mjestomobavljanjauslugaporeznomobveznikukojidjelujekaotakavsmatrasemjestosjedištatogporeznogobveznika.

Nadalje,odredbamačl.75.st.1. t.6.ZakonaoPDV‐upropisanojedaPDVmoraplaćatisvakiporezniobveznikilipravnaosobakojanijeporezniobveznik,aregistriranajezapotrebePDV‐a,


12

kojojseobavljajuuslugeizčl.17.st.1.ZakonaoPDV‐u,akoteuslugeobavljaporezniobveznikkojinemasjedište,prebivališteiliuobičajenoboravišteutuzemstvu.

Budućida institucije ipravneosobeukulturiuglavnomnisuregistriraniporezniobveznici,alimogubiti,uslučajukadaprimajuuslugeodporeznogobveznikaizinozemstva,uvijeksesmatrajuporeznimobveznicima,jersuporezniobvezniciuodnosunasveuslugekojesujojobavljene(čl.16.st.1.ZakonaoPDV‐a).Naime,institucijeipravneosobeukulturikojeobavljajuisključivooslobođeneisporukebezpravanaodbitakpretporeza,anisuregistriraniporezniobveznicijerneobavljaju oporezive isporuke, smatraju se poreznim obveznikom kada im usluge pružaporezniobveznikizdrugedržavečlaniceiliiztrećihzemalja,amjestoobavljanjatihuslugajeuHrvatskoj temeljemodredbiomjestuobavljanjausluga.Utomslučaju,takveinstitucijeukulturi obvezne su Poreznoj upravi podnijeti zahtjev za izdavanje PDV identifikacijskog brojanajkasnije15danaprijepočetkaprimanjatakvihusluga,kakobiseregistriralezapotrebePDV‐a.

Primjer2.

Hrvatska glazbeno‐scenska ustanova koja obavlja isključivo oslobođene isporuke, radi postavljanjapredstavepozvalajeglumca,samostalnogumjetnikaizBelgije,dasudjelujeupredstavikojaćeseodržavatiuHrvatskoj. Inozemni samostalniumjetnik – glumac koji zbogposlovnogodnosa s glazbeno‐scenskomustanovomobavljauslugeutuzemstvusmatraseporeznimobveznikom.Glazbeno‐scenskaustanovanijeregistrirani porezni obveznik, ali se mora registrirati za potrebe PDV‐a, jer joj porezni obveznik izinozemstvaobavljausluguidolazidoprijenosaporezneobveze.ObvezaobračunaPDV‐anastajekadajeuslugaobavljenaiporezuplaćujehrvatskaustanova(EsterGalinec,2014).Osimnavedenogprimjera,sličanprimjernavedenjeumišljenjimaPorezneuprave(2014b).

Ipak, iznimka od prethodno opisanog postupa utvrđivanja porezne obveze postoji isključivoukoliko javnoj ustanovi u kulturi u Hrvatskoj uslugu obavlja javna ustanova (npr.kazališta)izzemlječlaniceEU.Naime,itadasekaomjestooporezivanjautvrđujemjestosjedištaprimateljausluge(hrvatskokazalište),alibudućidasuuslugeukulturikojeobavljajuustanoveukulturi,tijelasjavnimovlastimailidrugepravneosobeukulturioslobođeneodplaćanjaPDV‐a,navedenooslobođenjeprimjenjujesenauslugeukulturiprimljeneodjavneustanoveukulturiizzemlječlaniceEU.

Primjer3.

UHrvatskomnarodnomkazalištugostujekazalištaizAustrije.Kadainozemniporezniobveznik(inozemnokazalište)obaviusluguuHrvatskojkojaseoporezujepremamjestusjedištaprimateljausluge,primateljuslugeobvezanjeobračunatiiplatitiPDV.Dakle,unačeluuslugaseoporezujeuHrvatskoj,alikakoseuovomslučajuradioisporucikojasesmatraoslobođenomutuzemstvu,nenastajeporeznaobveza(EsterGalinec,2014).Osimnavedenogprimjera,sličanprimjernavedenjeumišljenjimaPorezneuprave(2014b).

Oslobođenjapriuvozu

ZakoniPravilnikoPDV‐upropisujuiodređenaoslobođenjapriuvozu.Oslobođenjapriuvozukojasuuskovezanauzdjelatnostkultureprikazujuseunastavku.

Premačl.44.st.1.t.16.ZakonaoPDV‐u,PDV‐ajeoslobođenuvozdobarakojasekoristeilitrošena sajmovima i sličnimpriredbama. Oslobođenje se ne odnosi na alkohol i alkoholna pića,duhanskeprerađevinetekruta, tekuća iliplinovitagoriva.PremaPravilniku(čl.98.st.2. t. c))sajmovimasesmatrajuizložbeipriredbekojeseodržavajuuglavnomuznanstvene,tehničke,obrtničke,obrazovneikulturnesvrhe,izvjerskihiduhovnihrazloga,radisindikalnogdjelovanjailiturizmailiuciljupromicanjameđunarodnograzumijevanja.

Nadalje, prema čl. 44. st. 1. t. 19. Zakona o PDV‐u, PDV‐a je oslobođen uvoz turističkoginformativnogmaterijala koji ne sadrži više od 25% komercijalnih oglasa, a koji se dijeli


13

besplatnoičijijeciljpoticanjejavnostinaposjetstranimzemljama.Premačl.101.t.)PravilnikaoPDV‐u,navedenooslobođenjeprimjenjujesenadokumentaciju(letke,brošure,knjige,časopise,vodiče,uokvireneilineuokvireneplakate,neuokvirenefotografijeiuvećanefotografskeprikaze,ilustriraneilineilustriranekarte,naljepnicezaprozoreiilustriranekalendare),kojasebesplatnodijeliičijajeosnovnasvrhapoticanjejavnostidaposjetistranezemlje,osobitoradisudjelovanjaukulturnim,turističkim,sportskim,vjerskimilitrgovačkimistručnimsastancimaipriredbama,poduvjetomdatakavmaterijalnesadrživišeod25%komercijalnihoglasaidajerazvidnaopćasvrhapromidžbenihciljeva,

Premačl.44.st.1.t.20.ZakonaoPDV‐u,PDV‐ajeoslobođenuvozraznihdokumenata,isprava,obrazaca i nositelja podataka. Prema čl. 102. st. 1. t. s) Pravilnika, navedeno oslobođenjeprimjenjuje se na kolekcionarske predmete i umjetnička djela obrazovnog, znanstvenog ilikulturnogobilježja,kojanisunamijenjenazaprodaju ikojauvozemuzeji,galerije idrugeustanoveuzodobrenjenadležnihtijelazabescarinskiuvoztihdobara.

Oslobođenjekaoolakšicabezpravaodbitkapretporeza

Smisao PDV‐a je oporezivanje dodane vrijednosti u svakoj fazi poslovno‐proizvodno‐uslužnogciklusa.KakobiporezniobveznikplatioPDVsamona iznosdodanevrijednosti, on imapravoodbitkapretporezakojijeplatiouulaznimračunima.TajpretporezseodbijaodiznosaPDV‐akojijeobveznikobračunaousvojimizlaznimfakturama.

Kodporeznogoslobođenja(izuzeća)priisporucidobarailiobavljanjauslugaporezniobveznikneobračunavaPDV.Analognotome,takvepravneilifizičkeosobe,budućidasuizuzeteizsustavaPDV‐azauslugeukulturi,nemajupravonaodbitakpretporeza.

Primjer4.

Kadaknjižnicanabavljapolice ilinekadrugadobrapotrebnazaobavljanjenjezinedjelatnostiukulturi,iznosPDV‐akoji im je iskazannaulaznimračunimanemožeodbiti jerzarazlikuodonihosobakojesuobvezniciPDV‐aneobračunavaPDVnasvojeisporuke.

Sdugestrane, svakooslobođenjeznačiodređenupogodnostza takveosobe i institucije jernasvoje izlazne računeneobračunavajuPDV čime imajupovoljniji položaj u odnosunaporezneobveznike koji na svoje prometedobara i usluga obračunavajuPDV.Kada osoba ili institucijaispostavljaračunzaoslobođenuisporuku,tadajepotrebnonavestinaračununatemeljukojegčlankaZakonanijezaračunatPDVnanavedenuisporuku.

Ukolikoosobausvojemposlovanjuparalelnoobavljaioporeziveioslobođeneisporuke,odbitakpretporezamožeostvaritisamonaonajdiokojiseodnosinaoporeziveisporuke.Utomslučajuuknjigovodstvuiliizvanknjigovodstvenimevidencijamaporezniobvezniktrebaosiguratipodatkeopretporezukojiseodnosinaoporeziveioslobođeneisporukedobaraiobavljeneusluge.Iznospretporezakojiseodnosinaisporukedobaraiobavljeneuslugezakojejedopuštenodbitak,akojisenemožeizravnopripisatitimisporukamanatemeljuknjigovodstveneidrugedokumentacije,određuje se na godišnjoj razini kao razmjerni dio koji semože odbiti, odnosno kao postotak.Iznimno,porezniobveznikmožediopretporezakojimožeodbitiutvrđivatiodvojenozasvakidiosvog poslovanja, uz uvjet da vodi odvojeno knjigovodstvo i da o tome prethodno obavijestinadležnuispostavuPU(čl.137.st.1.).

2.2.2.SniženestopePDV‐aukulturiiskulturompovezanimdjelatnostima

UHrvatskojseprimjenjujutristopePDV‐a.Općastopaiznosi25%,aprimjenjujuseidvijesniženestope od 5% i 13%. U kulturi se sniženom stopom od 5% oporezuju knjige, kino ulaznice,znanstveni časopisi i neke novine, dok se ulaznice za koncerte i određene novine oporezujustopomod13%.Usljedećimpoglavljimadetaljnijeseprikazujeoporezivanjeovihdobara.


14

Knjige–stopa5%

Premačl.38.st.2.t.c)ZakonaoPDV‐uičl.47.st.1.t.c)Pravilnika,propisanojedasePDVpostopi5%plaćanaknjigestručnog,znanstvenog,umjetničkog,kulturnogiobrazovnogsadržaja,udžbenike za pedagoški odgoj i obrazovanje, osnovnoškolsko, srednjoškolsko i visokoškolskoobrazovanje,usvimfizičkimoblicima.

Knjigama se u smislu primjene snižene stope smatraju neperiodične tiskovine koje imajuistodobnosvatrisljedećaobilježja:

1) imaju stručni, znanstveni, umjetnički, kulturni i obrazovni sadržaj, a ne smiju imatipromidžbenisadržaj4

2) izrađenesuutehničkomsmisluuoblikuknjige,otisnutenaarcimapapira,ilinositeljimatekstakaoštosuCD,DVDiliuoblikuslobodnihlistova

3) imajunajmanje49stranica(definicijaUNESCO‐a)neračunajućikoriceinaslovnustranicu,osimdječjihknjiga–bojanki,slikovnicabeztekstatetiskanihnotaiumetakazaknjigeuoblikuslobodnihlistovakojimoguimatiimanjeod49stranica.

Knjigamasenesmatraju: telefonski imenici,vozniredovi,cjenici,kalendari, rokovnici, različitiprospekti, katalozi, turistički vodiči, turističke karte,mape, izvješća o poslovanju trgovačkih iostalihdruštava,prigodniprezentacijskimaterijaliuoblikuknjigetedrugiinformativnimaterijal.

Udžbenicimasesmatrajunastavnasredstvaizrađenausvezisodgovarajućimnastavnimplanomi programom, neovisno o broju stranica (temeljna knjiga, skripta, priručnik, radna bilježnica,vježbenica,lektiraidr.)otisnutanapapiruilinavećnavedenimnositeljimateksta,kojejeodobriloMinistarstvoznanosti,obrazovanjaišporta.

Knjige i udžbenici su dobro tek u trenutku kada ih kao u cijelosti dovršenu knjigu nakladnikisporučujeutuzemstvu,odnosnousvimdrugimisporukamanakontoga.

Kinoulaznice–stopa5%

Čl.38.st.2.t.f)ZakonoPDV‐uičl.47.st.1.t.g)PravilnikpropisujudasenakinoulazniceplaćaPDVpostopi5%.

Sniženastopavrijedizaporezneobveznikekojiprodajukinoulaznice,neovisnoo tome jesu liustanovaukulturi.Uovomslučajuisključivoseradiokinematografimajersamnazivimpliciradase isključivo radi o kino ulaznicama. Ukoliko uslugu javnog prikazivanja filmova obavljaneregistriranikinoprikazivač,nakinoulaznicesenemožeprimijenitisniženastopa.

Znanstveničasopisi–stopa5%

Sukladnočl.38. st.2. t.h)ZakonaoPDV‐u i čl.47. st.1. t. f)Pravilnika,propisano jedasenaznanstvenečasopiseprimjenjujestopaPDV‐a5%.

Novine–stopa5%i13%

Zakonom(čl.38.st.2.t.g)iPravilnikomoPDV‐u(čl.47.st.1.t.h))propisujeseplaćanjePDV‐apostopi5%nanovinenovinskognakladnikakojiimastatutmedija,otisnutenapapirukojeizlazednevno,osimonihkojeucijelostiilivećimdijelomsadržeoglaseilislužeoglašavanju.

Također,čl.38.st.3.t.b)Zakonaičl.47.st.2.t.b)PravilnikaoPDV‐upropisanojedasePDVpostopi13%plaćananovineičasopisenovinskognakladnikakojiimastatutmedijatenovineičasopisenakladnikazakojenepostojiobvezadonošenjastatutamedijapremaposebnompropisu,

4Promidžbenimsadržajemsmatraseonajsadržajukojemsekaopretežitidio(višeod50%)pojavljujupromidžbeneporuke.


15

osimprethodnonavedenihnovinanakojeseprimjenjujestopaod5%,otisnutenapapirukojiizlazeperiodičnoteosimonihkojiucijelostiilivećimdijelomsadržeoglaseilislužeoglašavanju.

Novinama koje uglavnom sadrže oglase ili služe oglašavanju smatraju se one novine u čijemsadržajujevišeod50%oglasnogodnosnopromidžbenogsadržaja.

Ulaznicezakoncerte–stopa13%

ZakonoPDV‐u(čl.38.st.3.t.f)iPravilnik(čl.47.st.1.t.f))propisujudasenaulaznicezakoncerteplaćaPDVpostopi13%.

Zarazlikuodkinoulaznica,gdjeseimpliciradasamokinematografimoguobračunavatisniženustopunaulaznice,kodulaznicazakoncertenematakveimplikacije.UlaznicezakoncertepodliježuoporezivanjuPDV‐ompostopi13%,bezobziratkojeorganizatorkoncerta.

Sniženastopakaodvostrukaporeznaolakšica

Svaka primjena sniženih stopa znači određenu pogodnost za poreznog obveznika i stavljanje upovoljnijipoložajuodnosunaprometedobaraiusluganakojesePDVplaćapoopćojstopiod25%.

Drugividolakšiceogledaseuindirektnomporeznomkreditukojiseostvarujekrozmehanizampovratapretporeza.Naime,osobenačijeseprometeprimjenjujesniženastopaPDV‐aidaljesuporezniobveznici,odnosnousustavusuPDV‐a.Timeimajupravonaodbitakpretporezaplaćenognaulaznefakture,anajčešćejenaulaznefaktureobračunatinaplaćenPDVpostopiod25%.

SobziromdasePDV‐omoporezujedodanavrijednost,uslučajuprimjenesniženihstopadodanavrijednostkodtakvihporeznihobveznikajeznačajnomanjeoporezivana.Suprotnoodsnižavanjacijena, porezni obveznici primjenom snižene stope mogu povećati iznos dodane vrijednosti(marže)adapritomcijeneostanunepromijenjene.Kolikosejednaoddvijenavedenekrajnostiostvarujekodpojedinihprometadobaraiusluga,uključujućinavedeneprometeukulturi,ostajezapodrobnijeistraživanje.Zaočekivati jedasucijenevećinekulturnihproizvodaiuslugavišecjenovnoelastičnetedaseprimijenjenastopaPDV‐aznačajnijeodražavanakonačnucijenu.

2.2.3.Posebnipostupcioporezivanjavezanizakulturuipovezanedjelatnosti

Maliporezniobveznici

Posebnipostupakkojiseodnosinamaleporezneobveznikevećjeudvanavrataopisan.Malimporeznim obveznikom smatra se pravna osoba sa sjedištem, stalnom poslovnom jedinicom,odnosno fizička osoba s prebivalištem ili uobičajenimboravištemu tuzemstvu, čija vrijednostisporukadobarailiobavljenihuslugauprethodnojkalendarskojgodininijebilavećaod230.000kn.Ovaolakšicavrijedizasveporezneobveznike,uključujućiioneukulturi.

Oporezivanjepremanaplaćenimnaknadama

Kao i u slučajumalih poreznih obveznika, ova pogodnost već je spomenuta kada se općenitogovoriloorazdobljuoporezivanjaiobračunuPDV‐a,teonavrijedizasveporezneobveznike,patako i one u kulturi. Porezni obveznik čija vrijednost isporuka dobara i usluga u prethodnojkalendarskojgodininijebilavećaod3.000.000knbezPDV‐a,možeobračunavatiiplaćatiPDVnatemeljunaplaćenihnaknadazaobavljeneisporuke.Porezniobveznikkojiprimjenjujepostupakoporezivanjapremanaplaćenimnaknadamaimapravonaodbitakpretporezautrenutkukadajeisporučiteljuplatioračunzaisporučenadobrailiobavljeneusluge.

Maržezarabljenadobra,umjetničkadjela,kolekcionarskeiliantiknepredmete

Zaisporukerabljenihdobara,umjetničkihdjela,kolekcionarskihiliantiknihpredmetakojeobavipreprodavatelj primjenjuje se posebni postupak oporezivanja razlike u cijeni (marže) koju


16

ostvari preprodavatelj. Zakon o PDV‐u jasno propisuje što se podrazumijeva umjetničkimdjelomukontekstuovepogodnosti,anavedenojeutablici2.3.

Tablica2.3.PopisdobaranakojaseprimjenjujeposebnipostupakoporezivanjamaržePopisdobara

DIOAUmjetničkadjela1. Slike, crteži i pasteli, kolaži i slične ukrasne ploče, koje je umjetnik u cijelosti izradio ručno, osimplanovainacrtazaarhitektonske,inženjerske,industrijske,komercijalne,topografskeilisličnenamjene,ručnoslikaniiliukrašeniobrtničkiproizvodi,kazališnedekoracije,pozadinskaplatnazastudijeisl.Odobojenetkanine(tarifnaoznakaKN9701).

2.Originalnegravure,grafikeilitografije,akoseradioograničenombrojupretisakajedneilivišepločakoje jeumjetnikupotpunostiručnoizradioucrno‐bijelojtehnici iliuboji,bezobziranaprimijenjenipostupakilimaterijal,osimmehaničkihilifotomehaničkihpostupaka(tarifnaoznakaKN97020000).

3.Originalneskulptureikipovi,odbilokojegmaterijala,akoihjeucijelostiizradioumjetnik;odljevkeskulpturačija je izradaograničenanaosamprimjeraka ikojunadzireumjetnik ilinjegovinasljednici(tarifnaoznakaKN97030000).

4.Tapiserije(tarifnaoznakaKN58050000)izidneoblogeodtkanine(tarifnaoznakaKN63040000)ručnoizrađenepremaoriginalnimnacrtimaumjetnika,poduvjetomdanemavišeosamprimjerakasvakeodnjih.

5.Originalnikeramičkipredmetikojejeucijelostiizradioumjetnikisnjegovimpotpisom.

6. Bakreni emajlirani predmeti, izrađeni u cijelosti ručno, čiji je broj ograničen na osam brojevimaoznačenihprimjerakaspotpisomumjetnikailinazivomstudija,osimproizvodadraguljarnica(dragulji,nakit),zlatarnicaisrebrnarnica.

7.Umjetničke fotografije koje je snimioumjetnik i koje izradioon ili netkopodnjegovimnadzorom,potpisaneioznačenebrojevima,unajviše30primjerakasvihveličinaiokvira.

DIOBKolekcije1. Poštanske marke ili biljezi, poštambiljane poštanske marke, prigodne omotnice »prvog dana«,frankiranepismovnepošiljkeisl.,iskorištene,ili,akonisuiskorištene,kojenisutrenutnouopticajunitinamijenjenezaoptjecaj(tarifnaoznakaKN97040000).

2.kolekcijeikolekcionarskipredmetiodzoološkog,botaničkog,mineraloškog,anatomskog,povijesnog,arheološkog,paleontološkog,etnografskogilinumizmatičkogznačaja(tarifnaoznakaKN97050000).

DIOCAntikvitetiPredmeti,sizuzetkomumjetničkihdjelailikolekcionarskihpredmeta,starijiod100godina(tarifnaoznakaKN97060000).

Izvor:DodatakIIIZakonaoPDV‐u

Porezniobveznikjepreprodavateljkojiuokvirusvojegospodarskedjelatnostiradipreprodajekupuje ili uvozi umjetnička djela, kolekcionarske ili antikne predmete. Poreznu osnovicu činimarža,odnosnorazlikaizmeđuprodajneinabavnecijene.

Prodajaputemjavnedražbe

Posebni postupak oporezivanja marže može se primijeniti i u slučaju kadamaržu ostvariorganizatorprodajeputem javnedražbe za isporuke umjetničkih djela, kolekcionarskih iliantiknihpredmetausvojeimeizaračundrugihosobatemeljemugovorapremakojemuseplaćaprovizijazaprodajutihdobaraputemjavnedražbe.

Posebnipostupakprimjenjujesenaisporukekojeobaviorganizatordjelujućiusvojeimeizaračunjedneodsljedećihosoba:


17

a) osobekojanijeporezniobveznik,

b) drugog poreznog obveznika, čija je isporuka dobara koju je obavio temeljem ugovorapremakojemuseplaćaprovizijazaprodajuvećoslobođenaPDV‐om(čl.39.i40.)kaonpr.ustanoveukulturi,

c) drugog poreznog obveznika, čija je isporuka dobara koju je obavio temeljem ugovoraprema kojemu se plaća provizija za prodaju oslobođena na temelju odredbi za maleporezneobveznike(ispod230.000kn)iuključujegospodarskadobra,

d) preprodavatelja,čijajeisporukadobarakojujeobaviotemeljemugovorapremakojemuseplaćaprovizijazaprodajuoporezivapoposebnompostupkuoporezivanjamarže.

Organizator prodaje putem javne dražbe je porezni obveznik koji u okviru svoje gospodarskedjelatnosti prodaje dobra putem javne dražbe u cilju njihove prodaje najboljem ponuditelju.Nalogodavacorganizatoraprodajeputemjavnedražbejesvakaosobakojaorganizatoruprodajeputemjavnedražbepredajedobranatemeljuugovorakojim jeutvrđenoplaćanjeprovizijezaprodaju.

Poreznaosnovicazaisporukudobarapremaposebnompostupkuprodajeputemjavnedražbejeukupniiznosračuna5ispostavljenogkupcuodstraneorganizatoraprodajeputemjavnedražbe,umanjenzaneto‐iznoskojijeorganizatorprodajeputemjavnedražbeplatioilikojitrebaplatitisvomnalogodavcu,teiznosPDV‐akojiorganizatorprodajeputemjavnedražbetrebaplatitizasvojuisporuku

2.3.PoreznadodanuvrijednostuEuropskojuniji

U zemljama EU‐a, kao i u Hrvatskoj, temeljni potrošni porez je PDV (engl.Value addedTax).EuropskozakonodavstvotemeljisenaDirektivi2006/112/EZkojajeoddonošenja70‐tihgodinaprošlogstoljećapadodanasvišeputamijenjanaidopunjavana.DirektivajeosnovnidokumentizakonskaosnovazaharmonizacijuPDV‐ameđučlanicama.Harmonizacijaoznačavausklađivanjeporeznih sustava država članica radi izbjegavanja nacionalnih poreznih mjera koje mogunegativno utjecati na funkcioniranje zajedničkog tržišta, odnosno na slobodno kretanje roba,uslugaikapitalatekojemogunarušititržišnonatjecanje.RHjeupostupkupristupanjaEUmoralauskladitihrvatskozakonodavstvosdirektivamaEU.

Direktivedajuosnovniokvir,ačlaniceunutartogokviraugrađujuunacionalnozakonodavstvooblike i metode oporezivanja prema vlastitim potrebama, nacionalnim vrijednostima (npr. ukulturi)ifiskalnimprioritetima.

Iako seharmonizacijomneizravnihporeza (PDV i trošarine)kaonajizdašnijih, a samim time inajvažnijih,dalekovišepostiglonegouharmonizacijiizravnihporeza(poreznadohodakiporeznadobit),jošuvijeksuprisutneznačajnerazlikemeđuzemljama(npr.uvisiniibrojustopaPDV‐a,primjeniizuzeća,visinipragazaulazakusustavidr.).

Kakojeciljovogradaistražitiporeznipoložajdjelatnostikultureidjelatnikaukulturi,unastavkuse prikazuju specifična porezna rješenja u zemljama članicama EU te se ona uspoređuju srješenjimauhrvatskomZakonuoPDV‐u.Toseodnosinaporeznaoslobođenja(izuzeća),primjenusniženih stopa zapojedine isporukedobara i uslugapovezanih skulturom,posebnepostupkeoporezivanja vezane za kulturu i s kulturom povezanih djelatnosti te oporezivanje isporukaumjetnikaiumjetnina.

5Organizatoriprodajeputemjavnedražbemorajukupcuizdatiračunnakojemjeposebnoiskazanosljedeće:a)cijenadobara postignuta na javnoj dražbi, b) porezi, carine, pristojbe i slična davanja i c) sporedni troškovi, kao što suprovizije,troškovipakiranja,prijevozaiosiguranjakojeorganizatorobračunavakupcudobara.


18

2.3.1.SniženestopePDV‐aukulturiiskulturompovezanimdjelatnostima

IakoDirektivapropisujemogućnostprimjeneopćestopekojanemožebitinižaod15%idodvijesniženestopekojenemogubitinižeod5%,jošuvijekpojedinestarečlaniceprimjenjujunultustopu(Belgija,Danska,Finska,Irska,Malta,Švedska,UjedinjenoKraljevstvo(UK))isupersniženu(Francuska, Irska, Italija, Luksemburg i Španjolska)6, a pojedine zemlje imaju uvedenu imeđustopu(„parkirnastopa“).Općastopakrećeseod17%(Luksemburg)do27%(Mađarska),asnižene od 2,1% (Francuska) do 18% (Mađarska). Sve ovo ukazuje na velike razlike u visiniprimijenjenihstopa.

UDodatkuIII.Direktive,izmeđuostalihisporukadobaraiusluga,navedenesuisporukeukulturinakojejemogućeprimijenitisniženestopekojeprikazujemounastavku.

1) Nabava, zajedno s knjižničnom posudbom, knjiga (uključujući brošure, letke i sličnetiskanematerijale,dječjeslikovnice,kao ionenamijenjenecrtanju ilibojanju,glazbenadjela,tiskanailiurukopisu,zemljovideihidrografskeilisličnekarte),novinaiperiodičnihpublikacija,osimmaterijalakojijeucijelostiilipretežitoposvećenoglašavanju(t.6);

Direktivanepružamogućnostprimjenesniženestopenaelektroničkaizdanja(čl.98.st.2.t.2.).

Obuhvatisporukanakojejemogućaprimjenasniženihstopa(t.6)neštoješiriuDirektivinegouhrvatskom Zakonu. Naime, Direktivom je predviđena mogućnost primjene snižene stope naposudbuknjigaizknjižnica,zemljopisnekartetehidrografskeisličnekarteštonijenavedenouhrvatskom Zakonu i Pravilniku o PDV‐u. No, potrebno je napomenuti kako su knjižnice uHrvatskoj,kaoustanoveukulturi,oslobođene(izuzete)odPDV‐a.

2) Prodaja ulaznica za priredbe, kazališta, cirkuse, sajmove, zabavne parkove, koncerte,muzeje,zoološkevrtove,kina,izložbeisličnekulturnepriredbeisadržaje(t.7);

Istotako,DirektivaomogućuješiruprimjenusniženihstopanaulaznicezabrojnadogađanjadokuHrvatskoj primjenjujemo samo sniženu stopu naulaznice za koncerte i kino. Istina je da je,premačl.39.st.1.t.n)ZakonaoPDV‐u,većinainstitucijaipravnihosobaukulturikojeprodajukazališne, muzejske i izložbene ulaznice te ulaznice za slične kulturne priredbe i sadržajeoslobođena(izuzeta)odPDV‐a,nopostojiidruginizosobaiinstitucijakojeobavljajudjelatnostukulturi(npr.trgovačkadruštva,neprofitneorganizacijeitd.)kojinisuizuzetejernisuinstitucijaukulturipaprematomemorajunaulazniceobračunatiPDVpostopi25%.

3) Usluge pisaca, skladatelja i reproduktivnih umjetnika, te njihovi prihodi od autorskihprava(t.9);

UhrvatskomeZakonuoPDV‐unijepredviđenamogućnost primjene sniženih stopanauslugepisaca, skladatelja i reproduktivnihumjetnika tenanjihoveprihodeodautorskihprava.Kao isvakadrugafizička(ipravna)osoba,ukolikonatemeljusvojihisporukaostvareprimitakvišiod230.000kn,ulazeusustavPDV‐aidužnisunasvojeisporukeuidućojgodiniobračunavatiPDVpostopi25%.

Čl.103.Direktiveproširujemogućnostprimjenesniženestopenauvozumjetnina,kolekcionarskihpredmeta i antikviteta, u skladusnjihovompropisanomdefinicijom.Akodržavečlanicekoristenavedenumogućnosttakođermoguprimjenjivatisniženustopunasljedećeisporuke:

6 Nekim su starim članicama u vrijeme donošenjaDirektive ili novim članicama tijekomprocesa pridruživanja EUdopuštena određena izuzeća koja mogu primjenjivati u određenom prijelaznom razdoblju. Posebne snižene stopedopuštenesudržavamačlanicamakojesutakvestopeprimjenjivale1.siječnja1991.Primjenaposebnihsniženihstopatrebalabiseukinutuuspostavom„konačnogoblikaPDV‐a“.Međutim,dodanasnijedoneseniposebnosniženestopeseidaljeprimjenjujuutimčlanicama.


19

a) odstraneumjetnikakojiihjestvorioilinjegovihpravnihsljednika;

b) napovremenojosnovi,kojuprovodiporezniobveznikosimoporezivogpreprodavatelja,uslučajukadumjetnineuvozisamporezniobveznikilikadmuihisporučujeosobakojaihje stvorila ili njezini pravni sljednici, ili u slučaju kadamu ona daju pravo na potpuniodbitakPDV‐a.

HrvatskimZakonomoPDV‐uučl.44.st.1.t.20.iPravilnikomučl.102.st.1.t.s)nepredviđasemogućnost primjene snižene stope na gore navedene isporuke. No, uvoz umjetnina ikolekcionarskihpredmetaoslobođenjePDV‐aukolikouvozvršemuzejiidrugeustanoveukulturiiukolikonavedeneumjetninenisunamijenjenezaprodaju.

Primjenusniženihstopatakođertrebapromatratiukontekstuizuzeća(oslobođenja)odPDV‐azaodređenedjelatnosti.JednakokaoiuhrvatskomZakonuoPDV‐u,Direktivaomogućavaizuzećazaodređenedjelatnostiodjavnoginteresa(čl.132.Direktive),odnosnozakulturu:

4) Određenekulturneuslugeisnjimauskopovezanadobra,kojepružajujavnopravnatijelaidrugakulturnatijelapriznataoddotičnedržavečlanice(t.n);

5) Pružanjeuslugaiisporukudobaraodstraneorganizacijačijesudjelatnostiizuzeteuvezispriredbamakojeseorganizirajuzaprikupljanjesredstavaisključivounjihovukorist,poduvjetomdatoizuzećenedovodidonarušavanjatržišnognatjecanja.

To znači da se na kulturne isporuke oslobođenih djelatnosti ne primjenjuje PDV (niti sniženastopa),odnosnoprimjenasniženihstopaobuhvaćaoporezivanjeisporukadobaraiuslugapravnihifizičkihosobakojenisuoslobođene.

Iako Direktiva daje mogućnost izuzimanja (oslobođenja) za određene usluge u kulturi nijedetaljnopropisanokojeuslugetomogubiti.Jednakotakonijedetaljnijeodređenokojasutotijelaukulturikojamogukoristitioslobođenje.Kriteriji, izbor iodlukaoprimjeni jenanacionalnimzakonodavstvima.Od28članicasamonjih14primjenjujeoslobođenjaodPDV‐azainstitucijeukulturiičestoukombinacijisasniženimstopama.

UDirektivi (GlavaXII.) supredviđeniposebnipostupcioporezivanjazamalepoduzetnike.PrimjenaposebnogpostupkazamalepoduzetnikevezanajeuzprimjenupragazaulazakusustavPDV‐a.Kaoiuhrvatskomzakonuakojeprometiznadiznosapragaradiseomalompoduzetniku(odnosiseinaobavljanjesamostalneumjetničkedjelatnosti)kojinasvojeisporukeobračunavaPDV.Akoumjetniciostvarepromet ispod iznosapraga(akoseradiopovremenomobavljanjuumjetničkedjelatnosti)nasvojeisporukenaobračunavajuPDV.

Poreznadodanuvrijednostnaknjige,novineičasopise

Sukladno europskoj Direktivi gotovo sve zemlje članice u svoja su nacionalna zakonodavstvaugradileodredbeosniženimstopamaPDV‐anaknjige,novineičasopise.Utablici2.4.prikazujeseprimjenaopćihisniženihstopaueuropskimzemljamatestopePDV‐anaknjige,novineičasopise.


20

Tablica2.4.StopePDV‐anaknjigenovineičasopiseuzemljamaEUZemlja Opća/

sniženastopa

Knjige Novine Časopisi Napomene

Austrija 20

0;10;13 10 10 10Belgija 21 21 21 21

0;6;12 6 0(1);6(1) 0(1);6(1) (1) Digitalnaizdanjadnevnihitjednihnovina,časopisaičlanakakojisezasebnoprodaju;0‐tastopazadnevneitjednenovineiperiodičnainformativnaizdanja.

Bugarska 20 20 20 200;9

Cipar 19

0;5;9 5(2) 5 5 (2) OpćastopaPDV‐aprimjenjujesenaelektroničkeknjige.

Češka 21 15 15 150;10;15 10(3) (3) Akooglašavanjeneprelaziviše

od50%njihovogsadržaja.Danska 25 25 25 25

0 0(4) (4) Nultastopaprimjenjujesenanovinekojeseizdajubaremjednommjesečno.

Estonija 200;9 9 9(5) 9(5) (5) Novineičasopisikojipretežno

sadržepromidžbeneporuke,privatneoglaseilierotski/pornografskisadržajoporezujuses20%.

Finska 24 24 240;10;14 10 10(6) 10(6) (6) Sniženastopaod10%

primjenjujeseakopretplatatrajenajmanje1mjesec.

Francuska 20 20(7) 20 20 (7) Općastopaod20%primjenjujesenaknjigepornografskogsadržajailikojemogupoticatinasilje.

0;2,1;5,5;10 5,5(8) 2,1(9) 2,1 (8) Sniženastopaod5,5%primjenjujeseistonaelektroničkeknjige.(9)Sniženastopaod2,1%primjenjujesenanovineičasopiseuelektroničkomobliku.

Grčka 24 24(10) 24 24 (10) OpćastopaPDV‐aprimjenjujesenaelektroničkeknjige.

0;6;13 6 6 6Hrvatska 25 25 25

5;13 5(11) 5(12);13(13) 5(14);13(15) (11) Knjigestručnog,znanstvenog,umjetničkog,kulturnogiobrazovnogsadržaja,udžbenicizapedagoškiodgojiobrazovanje,zaosnovnoškolsko,srednjoškolskoivisokoškolskoobrazovanje,usvimfizičkimoblicima‐napapiruilidrugimmedijima(CD,DVD).(12)Dnevnenovinenakladnikakojiimastatutmedijakojesadrže


21

manjeod50%promidžbenogsadržaja(5%).(13)Novinekojeizlazeperiodično(bezobziranastatusnakladnika),asadržemanjeod50%promidžbenogsadržaja(13%).(14)Znanstveničasopisi.(15)Časopisikojeizlazeperiodično(bezobziranastatusnakladnika),asadržemanjeod50%promidžbenogsadržaja(13%).

Irska 23

0;4,8;9;13,5 0 9 9Italija 22 22 22

0;4;5;10 4(16) 4(16) 4(16) (16) Sniženastopaod4%primjenjujesenanovine,dnevnevijesti,izvješćatiskovnihagencija,knjigeiostalepublikacijeoznačeneISBNiliISSNbrojemteizdaneubilokojemfizičkomoblikuiliputemelektroničkihmedija.

Latvija 21 210;12 12(17) 12(18) 12(18) (17) Školskeknjigeioriginalna

književnadjelaobjavljenanapapiruiliuelektroničkomobliku(međutim,neodnosisenaisporukeputeminternetailipreuzimanjesinterneta).(18)Objavljenoutiskanomilielektroničkomobliku,međutim,neodnosisenaisporukeputeminternetailipreuzimanjesinterneta.Dabiseprimijenilasniženastopa,tiskovinatrebabitiobjavljivananajmanjejednomu3mjesecaubarem100primjeraka.Izuzetesunovineerotskog,pornografskog,komercijalnogireklamnogsadržaja.SniženastopatakođerseprimjenjujenaCD‐ekojidolazeuzčasopise(uzodređeneuvjete).

Litva 210;5;9 9 9(19) 9(19) (19) Stopaod9%primjenjujesena

novine,časopiseidrugeperiodičnepublikacije,izuzevoniherotskogilinasilnogsadržajaionihkojineudovoljavajuprofesionalnimetičkimzahtjevima,akosutakvimapriznatiodnadležnihtijela,kaoitiskanepublikacijeukojimaplaćenioglasičinevišeod4/5površine.

Luksemburg 17 17(20) (20) Općastopaprimjenjujesenae‐knjige

0;3;8;14 3 3 3Mađarska 27 27(21) (21) Elektroničkeknjige(isporuke

digitalnihsadržajaknjigaprekointernetailielektroničkemreže)sunastopiod27%.


22

0;5;18 5 5 5Malta 18

0;5;7 5(22) 5 5 (22) OpćastopaPDV‐aprimjenjujesenaelektroničkeknjige.

Nizozemska 21

0;6 6 6 6Njemačka 19

0;7 7 7 7Poljska 23 23 23 23

0;5;8 5(23) 8 5;8(24) (23) Sniženastopaod5%odnosisenaknjigesISBNbrojem(tiskane,naCD‐uidrugimnosačima).(24)ČasopisisISSNbrojem(tiskaniinaCD‐u)posniženojstopiod8%stimdajenevišeod67%prostoranamijenjenobesplatnimiliplaćenimporukamailireklamama.Supersniženastopaod5%naspecijaliziranečasopise.

Portugal 23 23 23 23

0;6;13 6 6 6Rumunjska 19(25) (25) SniženastopaPDV‐aod19%

stupanasnagu1.siječnja2017.0;5;9 5 5 5

Slovačka 20 20 20 200;10 10(26) (26) Tiskaneknjige,brošure,letcii

sličantiskanimaterijalukojemoglašavanjeneprelazi50%ukupnogsadržaja.

Slovenija 229,5 9,5 9,5 9,5

Španjolska 21 21 21 210;4;10 4 4 4

Švedska 25

0;6;12 6 6 6;[iz]UjedinjenoKraljevstvo

200;5 0(27) 0(27) 0(27) (27) knjige,knjigezadjecu,novine,

periodičnaizdanja,magazini,brošure,letci,glazbenepartiture,zemljovidi,memorandumi.

Izvor:IBFD(2017);Europskakomisija(2017a)Skraćenica:[iz]=izuzeće

Većnaprvipogleduočavasevelikašarolikostuprimjenistopa.Uzizuzećezaoslobođeneinstitucijeu kulturi, primjena sniženih stopa vezana je uz određenu definiciju za potrebe oporezivanja,odnosnoštosesmatraknjigom,novinamailičasopisimaštojepojašnjenounapomenama.

Svezemlje,osimDanske(25%)iBugarske(20%)primjenjujusniženestopenačasopise,knjigeinovine. Jedinstvenu sniženu stopu za sve tri kategorije primjenjuje 20 zemalja ili 64% i to:Ujedinjeno Kraljevstvo (0), Luksemburg (3%), Italija (4%), Španjolska (4%), Cipar (5%),Mađarska (5%), Malta (5%), Rumunjska (5%), Belgija (6%), Grčka (6%), Nizozemska (6%),Portugal (6%), Švedska (6%), Njemačka (7%), Estonija (9%), Litva (9%), Slovenija (9,5%),Austrija(10%),Finska(10%)iLatvija(21%i12%).

Dvijesniženestopeprimjenjuju:Francuska(2,1%,i5,5%),Hrvatska(5%i13%),Poljska(5%i8%),Irska(0naknjigei9%načasopiseinovine),Češka(10%i15%)iSlovačka(10%naknjige,doksenačasopiseinovineprimjenjujeopćastopa20%).


23

PoreznadodanuvrijednostnaknjigeuEuropskojuniji

Kaoštojevidljivoiztablice2.4.,stopePDV‐anaknjigeuEUoviseodefinicijiknjigezapotrebeoporezivanja.Podtimsepodrazumijevasadržajilinamjena(zakulturne,obrazovne,znanstvene,stručneidrugesvrhe)ioblikukojemsuobjavljene(tiskane,naCD‐uiliDVD‐uielektroničke).Neosporno je da knjige trebaju imati poseban porezni status koji omogućuje pogodnosti ipotrošačimaiizdavačima.HrvatskiPravilnikoPDV‐usadržidetaljneodredbeštosezapotrebeoporezivanjasmatraknjigom.DvijezemljeEU‐a(IrskaiUK)primjenjujunultustopu,BugarskaiDanskaopću,aostaledržavesniženustopuurasponuod3%(Luksemburg)do21%(Latvija).Akoseizuzmuzemljekojeprimjenjujunultuiopćustopu,gotovo86%članicaEU‐aprimjenjujesniženustopunaknjige.Kadabizanemarilirazličitedefinicijeknjiga,sadržajioblik,prosječnasniženastopaPDV‐anaknjigeza24zemljeiznosilabi6,8%.StopauHrvatskojod5%ispodjeovogprosjeka.

KakoDirektivanepredviđamogućnostprimjenesniženestopenaelektroničkaizdanja,uvećiniEU zemalja (24), među kojima je i Hrvatska, snižena stopa na knjige ne primjenjuje se i zaelektroničkeknjige.SamoFrancuska iLuksemburgprimjenjuju istusniženustopuna tiskane ielektroničkeknjige,Italijananekeelektroničkeknjige,aUKprimjenjujenultustopu.Zemljekojeprimjenjuju sniženu stopu na elektronička izdanja stavljaju elektroničko izdanje u povoljnijipoložaj,odnosnoomogućujunižucijenuzakupcečimesenarušavatržišnonatjecanjenapodručjuprodaje e‐knjiga u EU (npr. elektroničke knjige Amazona jeftinije su u Luksemburgu zbogprimjenesniženestopeod3%).Međunarodnaudrugaizdavača(IPA,2015)zastupastavkakobitrebaloizjednačitiporeznipoložajtiskanihielektroničkihizdanja.

Europskovijeće(2016)jeusvomAkcijskomplanuzapromjeneusustavuPDV‐ajoš2016.ukazalonapotrebupreispitivanjaprimjenerazličitihstopanaelektroničkepublikacijeodonihkojeseprimjenjujunatiskanaizdanja.PokrenutajeinicijativazaizmjenomuoporezivanjuPDV‐omštobidoprinijeloEU‐ovojprovedbistrategijejedinstvenogadigitalnogtržištai,uširemsmislu,pratilotehnološkinapredakudigitalnomgospodarstvu.VijećejeizradiloprijedlogizmjenepostojećedirektiveEU‐aoPDV‐ukakobisedržavamačlanicamaomogućilodaprimjenjujunižestopePDV‐a na e‐publikacije kao što su elektroničke knjige, novine i časopisi. U lipnju 2017. EuropskiparlamentusvojiojeprijedlogKomisijekojibiomogućiosmanjenjePDV‐anae‐knjigeiprimjenujednakestopenaelektroničke(e‐knjige,e‐novineie‐časopise)itiskanepublikacije.MogućnostugradnjeunacionalnazakonodavstvauslijeditićenakonpromjenesameDirektiveoPDV‐u.

PoreznadodanuvrijednostnanovineičasopiseuEuropskojuniji

UsvimzemljamaEU‐a,osimČeške(10%i15%)iPoljske(8%i5%),novineičasopisioporezujusesniženim,istovjetnimstopama.Primjenasniženihstopaovisioučestalostiizlaženja(dnevno,tjednoilimjesečno),sadržaju(opći,javni,znanstveni),količiniobjavljenihpromidžbenihsadržaja,načinuprodaje(naprodajnimmjestimailiputempretplate)tejesulitiskanailionlineizdanja.Bugarska,DanskaiSlovačkaprimjenjujuopćestopeiakoseuDanskojprimjenjujeinultastopananovinekojeseizdajubaremjednommjesečno.NultustopuprimjenjujuBelgija(zadnevneitjednenovine iperiodična informativna izdanja) iUK.Najnižustopunanovine ičasopiseprimjenjujeFrancuska(2,1%zatiskanaielektroničkaizdanja).DabiseuFrancuskojprimijenilaovastopa,uzispunjavanje brojnih kriterija, tiskovine moraju biti registrirane pri Zajedničkoj komisiji zapublikacijeitiskovneagencije(CommissionParitairedesPublicationsetAgencesdePresse).Uzovuposebno sniženu, stopu na ostale novine i časopise komercijalne naravi čiji sadržaji nisu odposebnog javnog interesa, objavljuju neprimjerene sadržaje ili uglavnom sadrže promidžbeneporukeprimjenjujesestopaod20%.NakonFrancuskeslijedesniženestopeuLuksemburgu(3%)teItalijiiŠpanjolskoj(4%).Najvećibrojzemaljaprimjenjujesniženestopeizmeđu5i10%,doksunajvišeuLatviji(12%)iHrvatskoj(13%).Međutim,valjaimatinaumudaseuvećinizemaljasniženestopeprimjenjujusamopododređenimuvjetima,aakotiuvjetinisuispunjeniprimjenjujuseopćestope.


24

ProsječnasniženastopaPDV‐ananovineičasopisekojuprimjenjuju24zemljeEU‐aiznosi6,7%.Hrvatskajeprimjenomsniženestopeod5%(nadnevnenovinenakladnikakojiimastatutmedijaisadržemanjeod50%promidžbenihsadržajateznanstvenečasopise)ispodprosječnestope,dokjestopaod13%(naperiodičnaizdanjanovinaičasopisanakladnikakojimože,aliinemoraimatistatutmedijaimanjeod50%promidžbenihsadržaja)iznadovogprosjeka.

Kao i kod knjiga, elektronička izdanja novina i časopisa još uvijek u poreznom smislu nisuizjednačenastiskanimizdanjima(WANIFRA,2017).

Poreznadodanuvrijednostnaulaznicezakulturnepriredbe(predstave,kazalište),kinoizabavneparkoveuEuropskojuniji

U svim europskim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj, PDV‐om se oporezuju ulaznice za raznadogađanjailipriredbe(kulturne,sportske,zabavne).Ut.7.DodatkaIII.Direktivenavedenojedase snižene stope PDV‐a mogu primijeniti na prodaju ulaznica za priredbe, kazališta, cirkuse,sajmove, zabavne parkove, koncerte, muzeje, zoološke vrtove, kina, izložbe i slične kulturnepriredbe i sadržaje. Visina stope ovisi o naravi priredbe ili događanja te statusu priređivača.Odabirvrstepredstavezakojećeseulazniceoporezivatisniženomstopomprepuštenjedržavamačlanicama,patakopostojeispecifičnostipopojedinimzemljama(Kuliš,2013).

Osim mogućnosti primjene snižene stope određene djelatnosti od javnog interesa u kulturioslobođenesuPDV‐a.UDirektivisučl.132.t.(n)propisanaoslobođenjazaodređenekulturneusluge i s njima usko povezana dobra koje pružaju javnopravna tijela i druga kulturna tijelapriznata od dotične države članice. U slučaju priređivanja priredaba koje se organiziraju zaprikupljanjesredstava(fundrising)isključivoukoristnavedenihpravnihosoba,oslobođenjesemožeprimijenitipoduvjetomdanedovodidonarušavanjatržišnognatjecanja(čl.132.t.(o)).

Prethodno iznesena rješenja iz europske Direktive ugrađena su i u hrvatsko zakonodavstvo.Ovakvimzakonskimuređenjemrazlikujeseporeznoopterećenjeulaznica,atimeicijene,zanekepriredbe iakoseradioobavljanju istovrsnih isporuka.Naulaznicezapriredbekojeorganizirapravna ili fizička osoba koja nije oslobođena PDV‐a nameće se opća stopa, a na ulaznice zakoncerte koje organizira institucija i pravna osobau kulturi ne obračunava se PDV.Međutim,pravneilifizičkeosobe(organizatoripriredbe)kojinisuoslobođeniPDV‐amoguodbitipretporezzaračunatnaulaznice,dokoslobođenejavneustanovenemogu.

UporeznojpraksiEUzemaljavećserazmatraoovajproblem.Upravazaporezeicarine(HMRC)u UK izdala je priopćenje u kojem se potanko pojašnjava kada se neke kulturne priredbe idogađanja (uključujući i dobrotvorne), mogu osloboditi PDV‐a i na koje se osobe to odnosi.Obuhvaćenasujavnatijela(tijeladržavneilokalneupravetenevladinajavnatijelaupisanakaojavnatijelakojasukaotakovaregistrirana)iostaleorganizacijeizpodručjakulturekojesuzatokvalificirane(HMRevenue&Customs,2011).

Načelno, HMRC smatra da sukladno važećim EU propisima, uvijek treba voditi računa okonkurenciji na nacionalnoj i općoj razini kada su u pitanju ulaznice za priredbe kada ihisporučuju javna tijela. Pritom je važno ustanoviti je li komercijalni isporučitelj kulturnihdogađanjaunepovoljnijemtržišnompoložajukadaisporučujeisteuslugekaojavnatijelakojasuoslobođena PDV‐a. U cilju sprječavanja narušavanja tržišnog natjecanja bitno je definirati tkomožebitioslobođen,okojimpriredbamaseradiikojiuvjetimorajubitiispunjeni.


25

Tablica2.5.StopePDV‐anaulaznicezakulturnepriredbe(predstave,izložbe,kino,kazalište)izabavneparkove

Zemlja Opća/sniženastopa

Ulaznicezakulturnepriredbe

Ulaznicezakino

Ulazniceza

zabavneparkove

Napomena

Austrija 20

0;10;13 13;[iz] 13 13Belgija 21

0;6;12 6;[iz] 6 6Bugarska 20 20 20 20

0;9 9[iz](1) (1) SniženastopaprimjenjujeseakoulazniceprodajukulturneorganizacijeitijelapremaProtectionandDevelopmentofCultureAct.Inače(npr.kina),isporukeseoporezujupostopiPDV‐aod20%.

Cipar 190;5;9 5;[iz] 5 5

Češka 210;10;15 15 15 15

Danska 25 25;[iz] 25 250

Estonija 20 20 20 200;9

Finska 240;10;14 10 10 10

Francuska 20 20 20(2) (2) Zabavniparkovikojineuključujunikakvekulturnesadržajeoporezujuseopćomstopomod20%.

0;2,1;5,5;10 10(3);5,5(4);2,1(5)

5,5 10 (3) Ulaznicezaostalakulturnadogađanja(sajmovi,muzeji,spomenici,spomeničkapodručja,izložbe).(4)Stopaod5,5%primjenjujesenapriredbekojeseodvijajuuživo(cirkus,kazalište)inakartezakino.(5)kazališneicirkuskepredstavesumjetničkimprogramomkojeizvodekompanijesavlastitimglazbenimorkestrom.

Grčka 24 24 24 240;6;13 6(6) (6) Samozakazališta.

Hrvatska 25 255;13 13 5

Irska 230;4,8;9;13,5 9;[iz] 9 9

Italija 22 220;4;5;10 10 10

Latvija 21 21 21 210;12 [iz]

Litva 21 21 21 210;5;9 [iz]


26

Luksemburg 17

0;3;8;14 3 3 3Mađarska 27 27 27 27

0;5;18 18(7) (7) Sniženastopaod18%primjenjujesenaulaznicezamuzičkeiplesnekoncertenaotvorenomtijekomjavnihdogađanjakojaseodržavajunapovremenojosnovipremaDržavnojuredbiomuzičkimiplesnimdogađanjima.

Malta 18 18 18 180;5;7 5

Nizozemska 21

0;6 6 6 6Njemačka 19 19

0;7 7;[iz] 7Poljska 23

0;5;8 8 8 8Portugal 23 23 23

0;6;13 13;[iz] 13Rumunjska 19 19

0;5;9 5;[iz](8) 5 (8) Izuzećeseodnosinaisporukeuslugaukulturii/ilidobarauskovezanihuzteuslugekojeisporučujujavneinstitucijeilidrugatijelaukulturibezciljazaštitebaštine,kojejekaotakveodobriloMinistarstvokultureivjerskihpitanja.

Slovačka 20 20 20 200;10 [iz](9) (9) Uslugeukulturibitće

izuzeteakoihisporučujepravnaosobaosnovanapoposebnomzakonodavstvu(npr.Slovačkonacionalnokazalište),MinistarstvakultureRepublikeSlovačke,višihteritorijalnihjedinicailiopćina.Nadalje,izuzetesutakođeruslugeukulturikojeisporučujepravnailifizičkaosobakojazadovoljavaposebneuvjeteizzakona.

Slovenija 229,5 9,5 9,5 9,5

Španjolska 21 21 21 210;4;10 [iz](10) (10) Isporukejavnopravnihtijela

ilidobrotvornihorganizacijapremaposebnimpropisima.

Švedska 25 25 250;6;12 6

UK 20 20 20 200;5

*[iz]=izuzećeIBFD(2017);Europskakomisija(2017a)


27

Snižena stopa na razne ulaznice primjenjuju se u 20 zemalja. Danska, Slovačka, Španjolska,Estonija,Latvija,Litva,SlovačkaiUKnitinajednuvrstuulaznicaneprimjenjujusniženestope,aliprimjenjuju oslobođenja. Najniže stope primjenjuju Francuska (2,1%) i Luksemburg (3%).NajvišustopuprimjenjujeMađarska(18%),alisamonaulaznicezamuzičkeiplesnekoncertenaotvorenom,doksesveostaleulazniceoporezujuopćomstopomod27%kojajeujednoinajvišastopaPDV‐auEU.Naulaznicezaraznekulturnepriredbeikinaprimjenjujesenižastopanegonaulaznicezazabavneparkove.Općenito,ulaznicezaklasičnekulturnepriredbe(kazališta,muzeje,koncerte) imaju povoljniji porezni položaj u pogledu primjene snižene stope i poreznogoslobođenjauodnosunaulaznicezanekadrugadogađanjakojasesmatraju„komercijalnim“.

Sniženestopenakinoulaznicekrećuseurasponuod3%uLuksemburgudo15%uČeškoj.U16zemaljaprimjenjuje se sniženastopa.Prosječna sniženastopazazemljeEU‐a iznosi8,1%,auHrvatskojjeispodovogprosjeka.

PoreznadodanuvrijednostnaisporukeumjetnikauEuropskojuniji

Načelno, isporukeumjetnikakoje se smatrajuobavljanjemgospodarskedjelatnosti, odnosno snamjeromostvarivanjaprihoda(npr.prodaja),tretirajuseuporeznimsustavimakaooporezivatransakcija.Međutim,zbogspecifičnostiobavljanjaumjetničkedjelatnostiiopćenitopogodnostikoje imaju kulturne djelatnosti, na takve isporuke može se primijeniti snižena stopa PDV‐a.Direktiva predviđa sniženu stopu na isporuke umjetnika i većina zemalja je primjenjuje, a zanjezinuprimjenupropisanisurazličitikriterijipoput:

– pragazaulazakusustavPDV‐a(odnosnovisinaostvarenogprometakaoiuHrvatskoj)ilipragakojizapotrebeoporezivanjaPDV‐ompropisujeporeznozakonodavstvopojedinezemlje,

– poreznogstatusaumjetnika(npr.registriranisamostalniumjetnik),

– definicijeumjetničkogdjela,

– radiliseoisporucidobara(npr.slikeiliskulpture)iliusluga(npr.vođenjekreativnihradionica),

– profesijeumjetnika(likovniumjetnici,pisci,kompozitori),

– autorskogprava,

– povremeneilistalneprodaje.

PrimjenasniženestopeuglavnomsepovezujesvisinompragazaulazakusustavPDV‐a,odnosnoodređuje tko su „mali poduzetnici“ (čl. 281. 283. Direktive) koji mogu primjenjivatipojednostavljenepostupkeoporezivanjailioslobođenja.KakosevisinapragazaulazakusustavPDV‐aznačajnorazlikujemeđuzemljamatakosurazlikujeioporezivanjeisporukaumjetnikaštojevidljivoiztablice2.6.

Tablica2.6.VisinapragazaulazakusustavPDV‐azamalepoduzetnike(ueurima)

Zemlja Visinapraga

Austrija 30.000Belgija 15.000Bugarska 25.565Hrvatska ‐Cipar 15.600Češka 37.008Danska 6.726Estonija 4.000Finska 10.000Francuska 32.600Njemačka 17.500Grčka 10.000


28

Mađarska 6milHUFIrska ‐Italija 60.000Latvija 50.000Litva 45.000Luksemburg 30.000Malta ‐Nizozemska 1.345Poljska 150.000plz Portugal 12.500Rumunjska 48.275Slovačka 49.790Slovenija 50.000Španjolska ‐Švedska ‐UjedinjenoKraljevstvo 97.808Izvor:Europskakomisija(2017b)

Visinapragakrećeseod3.000eurauŠvedskojdogotovo100.000eurauUK.UNizozemskoj iŠpanjolskojneprimjenjujesekriterijvisinepragazamalepoduzetnike,dokFrancuska, Italija,Irska,Malta iPortugalprimjenjujurazličite iznosepragaštoovisiovrsti isporuka.Tablica2.7.prikazujestopePDV‐akojeseprimjenjujunaisporukeumjetnika.

Tablica2.7.Poreznadodanuvrijednostnaumjetničkadjela,kolekcionarskepredmeteiantikviteteZemlja Pisci/

skladateljiidrugi

umjetnici

Umjetničkadjela/

kolekcionarskipredmeti/antikviteti

Umjetničkadjela/kolekcionarskipredmeti/

antikviteti,isporukeumjetnika,

povremenaprodaja

Umjetničkadjela/

kolekcionarskipredmeti/

antikviteti,uvoz

Napomena

1 2 3 4

Austrija 20 20 ‐ ‐ ‐13 ‐ 13 13 ‐

Belgija 21 21;[g] ‐ ‐ ‐6;[iz] 6 6 ‐

Bugarska 20 20 20 20 ‐‐ 0(1) 0(1) ‐ (1)Premaposebnom

"graničnom"oporezivanjunultastopaseprimjenjujekadaseumjetnička/kolekcionarskadjelaprijevoze/isporučujuizvanEU‐a

Cipar ‐ ‐ ‐ ‐5 5;[g] n/a 5(2) (2)Uvozdobara

arheološkevrijednosti,CNkod97060000

Češka ‐ 21;[g] 21 ‐ ‐15 ‐ ‐ 15(3) (3)Određenauvezena

umjetničkadjela


29

Danska ‐ 25(4) 25(4) 25(4) (4)Danskasmanjujeoporeziviznosza20%nakojiseprimjenjujestopaod25%,štorezultiraefektivnomstopomod5%nauvozumjetničkihdjelaiantikviteta.Slično,oporeziviznoszavlastiteisporukeumjetnikasesmanjujena20%nakojiseprimjenjujestopado25%štorezultiraefektivnomstopomod5%

[iz] ‐ ‐ ‐ ‐Estonija 20 20;[g] 20 20;[g] ‐

‐ ‐ ‐ ‐ ‐Finska ‐ 24;[g] ‐ 24 (5)Sniženastopaod

10%primjenjujesenaautorskapravakojaubireorganizacijazaautorskaprava

[iz];10(5) ‐ 10 10 ‐Francuska ‐ 20;[g] ‐ ‐ ‐

5,5 ‐ 5,5;10(6) 5,5 (6)Sniženastopaod5,5%primjenjujesenaisporukeumjetničkihdjelakojesuproizveliautori.Sniženastopaod10%primjenjujesenapovremeneprodajeumjetničkihdjelakojeizvršeporezniobveznicikojiihkoristeuposlovnesvrhe

Grčka 24 24;[g] 24 24 ‐‐ ‐ ‐ ‐ ‐

Hrvatska 25 25 25 25 ‐‐ ‐ ‐ ‐ ‐

Irska 23 23 ‐ ‐ ‐‐ 13,5(7) 13,5 13,5 (7)13,5%se

primjenjujenaumjetničkadjelaiantikvitete

Italija 22 22 ‐ ‐ ‐[iz] ‐ 10(8) 10(8) (8)"Povremene

prodaje"oporezujuseopćomstopom

Latvija ‐ 21 21 21 ‐[iz] ‐ ‐ ‐ ‐

Litva 21 21 21 21 ‐


30

‐ ‐ ‐ ‐Luksemburg 17 17 ‐ ‐ ‐

‐ ‐ 8 8 ‐Mađarska 27 27;[g] 27;[‐](9) 27 (9)Napovremenoj

osnovi‐ ‐ ‐‐ ‐ ‐

Malta 18 18 18 ‐ ‐5 ‐ 5 ‐

Nizozemska ‐ 21 ‐ ‐ ‐6;[iz] ‐ 6 6 ‐

Njemačka ‐ 19;[g] 19 19;[g] ‐7 7(10);[g] 7(10) 7(10);[g] (10)Sniženastopa

primjenjujesenaumjetničkadjelaikolekcionarskepredmete

Poljska ‐ 23 ‐ ‐ ‐8 ‐ 8 8 ‐

Portugal 23 23;[g] ‐ 23 ‐[iz] 6(11) 6(11) 6(11) (11)Sniženastopa

primjenjujesesamonaumjetničkadjela

Rumunjska 19 19;[g] 19;[g] 19;[g] (12)Graničnooporezivanjeseprimjenjujeakosuispunjeniodređeniuvjeti

‐ ‐ ‐ ‐ ‐Slovačka 20 20;[g](12) 20 20;[g](13) (13)Možesetakođer

primijenitigraničnooporezivanje.Akosetrgovacodlučizaposebanporeznitretman,bitćegaobvezanprimjenjivatibaremdvijekalendarskegodine

‐ ‐ ‐ ‐ ‐Slovenija ‐ 22;[g] ‐ ‐ ‐

9,5 ‐ 9,5 9,5 ‐Španjolska 21 21 21 ‐ ‐

‐ ‐ 10 10 ‐Švedska ‐ 25 ‐ ‐ ‐

6 12 12 ‐UjedinjenoKraljevstvo

20 20[g] 20 ‐ ‐‐ ‐ ‐ 5 ‐

* [iz]= izuzeće; [g]=graničnooporezivanje (oporezuje se samo razlikaprimitaka i izdataka); [‐]= izvansustava(dobraiuslugekojasenalazeposveizvansustavaPDV‐a);n/a=neprimjenjujeseIzvor:IBFD(2017a);Europskakomisija(2017a);Compendium(2017a)

NaisporukesamostalnihumjetnikaudvanaestzemaljaEUprimjenjujesesniženastopaPDV‐a.SniženestopeprimjenjujuseuCipru(5%),Francuskoj (5,5%),Belgiji,Švedskoj iNizozemskoj(6%), Njemačkoj (7%), Poljskoj (8%), Sloveniji (9,5%), Finskoj (10%), Austriji (13%), Irskoj(13,5%) iČeškoj (15%).UDanskojseneprimjenjujesniženastopa,većposebanpostupakpričemusezavlastite isporukeumjetnikaoporeziv iznossmanjujena20%nakojiseprimjenjujestopaod25%štorezultiraefektivnomstopomod5%.


31

Čl. 103. Direktive proširuje mogućnost primjene snižene stope na uvoz umjetnina,kolekcionarskihpredmetaiantikviteta.Akodržavačlanicaprimjenjujenavedenumogućnosttakođermožeprimjenjivatisniženustopunaisporukuumjetnina:

– odstraneumjetnikakojiihjestvorioilinjegovihpravnihsljednika;

– napovremenojosnovi,kojuprovodiporezniobveznikosimoporezivogpreprodavatelja,u slučaju kadumjetnineuvozi samporezni obveznik ili kadmu ih isporučuje autor ilinjegovipravnisljednici.

Bitnojerazlikovatitransakcijesamihumjetnikainjihovpromet(prodaju)umjetničkihdjelaodtransakcijakojeobavljajuposrednici.OvdjeserazmatrajutransakcijeumjetnikaistopaPDV‐anaprodajuiuvozumjetničkihdjela,kolekcionarskihpredmetaiantikviteta.Akotransakcijuobavljaposrednik (galerija, aukcijska kuća, registrirani posrednik za prodaju umjetnina), provodi seposebnipostupakoporezivanjamarže(višeusljedećempoglavlju).

Stope na isporuke umjetničkih djela razlikuju se ovisno radi li se o samostalnom umjetniku,prodajiprekogalerijeilipreprodavačuteradiliseouvozuiliizvozuumjetnina.

U tablici 2.7. (stupac 2) prikazuje se primjena stopePDV‐ana umjetnička djela, kolekcionarskepredmeteiantikviteteueuropskimzemljama.SvezemljeosimCipraprimjenjujuopćustopuPDV‐a,auzopćunekezemljeprimjenjujuisniženustopukaonpr.Njemačka(samonaumjetničkadjela ikolekcionarskepredmete),Irska(za„povremeneprodaje“),Francuska(poposebnomprogramu)iPortugal (samo za umjetničkadjela). Gotovo sve zemlje, pod određenimuvjetima, primjenjuju i„granično oporezivanje“. Granično oporezivanja podrazumijeva nametanje poreza na razlikuizmeđu kupovne i prodajne cijene, odnosno na maržu. Granična stopa PDV‐a se npr. u UKprimjenjujenaosobečijigodišnjiprometpremašuje79.000funti.OdnosisenaprodajuumjetničkihdjelateantikvitetailikolekcionarskihpredmetanakojePDVnijeplaćenprilikomkupnje.PDVseobračunavapostopiod16,67%,alisamonarazlikuizmeđukupovneiprodajnecijene(maržu).Akonemarazlikeucijeni(neostvarujeseprofit),PDVseneobračunavaineplaća(GOV.UK,2017).

Međutim, u svakoj zemlji postoje još brojne specifičnosti koje se ilustriraju primjerima zaFrancuskuiIrsku.

Primjer5.OporezivanjePDV‐omumjetničkihdjelauFrancuskoj

OporezivanjePDV‐omumjetničkihdjelauFrancuskojprovodisepoposebnomprogramu.Poreznaosnovicaistopaoviseoprofesionalnomiporeznomstatusuprodavatelja.Akoumjetničkodjeloprodajesamumjetnikilinjegovnasljednik,naprodaju senameće snižena stopaod5,5%.Primjenjuje senaoriginalneradoveumjetnikačijijeprometprethodnegodinebionižiod42.900eura.Podumjetničkimdjelimapodrazumijevaseiograničenbrojnumeriranihipotpisanihgrafičkihradova(grafike,serigrafije,monotipijeisl.).

Nasljedećeisporukenaprimjenjujesesniženastopaod5,5%,većstopaod20%:

– arhitektonske,industrijske,topografskeikomercijalnenacrte,

– ručnoizrađeneukrasnepredmete,

– oslikanescenografijezakazališnepredstaveilitelevizijskeemisije,

– srebrniilizlatninakit,

– antikninamještajstarijivišeod100godina,

– fotografskeposmrtnematerijalekojinisupotpisaniiliovjereniodumjetnika.

Uvozumjetničkihdjela(izzemaljaEU‐ailitrećihzemalja),kolekcionarskihpredmetaiantikvitetatakođerseoporezujepostopiod5,5%.

Naustupanjeautorskihprava(zastupanje,reproduciranje,iskorištavanje)primjenjujesestopa10%.

Naprodajuumjetničkihdjelakojeobavljajugalerije,trgovciiliposredniciprimjenjujese20%PDV‐a.

Izvor:Roche&Cie(2017)


32

Primjer6.OporezivanjePDV‐omumjetničkihdjelauIrskoj

Samostalniumjetniciu Irskojkojiurazdobljuod12mjeseci isporučedobra iznad75.000eura iliobaveusluge iznad37.500 euramoraju seupisatiuRegistarobveznikaPDV‐a.Kao isporukeuslugamogu sesmatrati, npr. restauratorski radovi, naplata ulaznica za izložbu, izvedbe umjetnika (performansi),provođenje umjetničkih radionica, razne prezentacije ili isporuke književnika. Isporuka dobarapodrazumijevaprodajuumjetničkihdjela(slika,skulptura,instalacijaisl.),kataloga,originalnihgrafičkihradova (grafike, serigrafije, monotipije i sl.) i komisijsku prodaju umjetnina. Na navedene isporukeprimjenjujesesniženastopaod13,5%.

Zagaleristeiliaukcionarepostojiimogućnostizboraprimjene„graničnestope”.Zaumjetnikakojiprodajesvojradprekogalerijevažanjeugovorizkojegproizlaziporeznaobveza.ToovisiotomejeliumjetnikusustavuPDV‐aigalerijaurežimuprimjene“graničnestope”(obračunavaPDVnarazlikuizmeđukupovneiprodajnecijeneumjetničkograda).

Izvor:VAI(2017)

Naprodajuiuvozumjetničkihdjela,kolekcionarskihpredmeta,antikvitetaipovremenuprodajuumjetnika (tablica 2.7., stupci 3 i 4), većina zemalja odlučila je primijeniti snižene stope iligranično oporezivanje. Nultu stopu za uvoz umjetnina primjenjuje Bugarska, a snižene stopekreću se u rasponuod5%do15%.Opću stopuprimjenjujuEstonija, Finska,Grčka,Hrvatska,Latvija,Litva,RumunjskaiSlovačka.

ZamuzejeiustanoveukulturiuHrvatskojpostojiiznimka.Premačl.44.st.1.t.20.ZakonaoPDV‐u,PDV‐ajeoslobođenuvozraznihdokumenata,isprava,obrazacainositeljapodataka.Premačl.102.st.1.t.sPravilnika,navedenooslobođenjeprimjenjujesenakolekcionarskepredmeteiumjetničkadjelaobrazovnog,znanstvenogilikulturnogobilježjakojanisunamijenjenazaprodajuikojauvozemuzeji,galerijeidrugeustanoveuzodobrenjenadležnihtijelazabescarinskiuvoztihdobara.

2.3.2.Posebnipostupcioporezivanjazarabljenadobra,umjetničkadjela,kolekcionarskepredmeteiantikvitete

Poglavlje 4., čl. 311. Direktive obuhvaćaposebnepostupkeoporezivanja za rabljena dobra,umjetnička djela, kolekcionarske predmete i antikvitete. Posebni postupci odnose se naoporezivanjemarže kojunamećupreprodavači (posrednici u prodaji) ili organizatori prodajeputemjavnedražbe.

Premadefinicijiizčl.311.,„oporezivipreprodavač“jeporezniobveznikkojiuciljupreprodajekupujezapotrebesvojegpoduzeća,iliuvozirabljenadobrai/iliumjetničkadjela,kolekcionarskepredmeteiliantikvitete,biloradisebeilizaračundrugeosobepremaugovorukojimjeutvrđenoplaćanjeprovizijezakupnjuiliprodaju.

„Organizatorprodajeputemjavnedražbe“označavaporeznogobveznikakoji,uokvirusvojegospodarske djelatnosti, nudi dobra na prodaju putem javne dražbe u cilju njihove prodajenajboljemponuditelju.Osobakojaorganizatoruprodajeputem javnedražbepredajedobranatemeljuugovorakojimjeutvrđenoplaćanjeprovizijezaprodaju,definirasekao„nalogodavacorganizatoraprodaje“putemjavnedražbe.

Popisumjetničkihdjela,kolekcionarskihpredmetaiantikvitetanačije isporukeseprimjenjujeposebanpostupakoporezivanjamaržesadržanjeuDirektiviuDodatkuIX,DijelovimaA,BiC.Istovjetan je popisu iz Dodatka III. hrvatskog Zakona o PDV‐u (prikazan u dijelu tekstaoporezivanju PDV‐om u Hrvatskoj (2.2.3. Marže za rabljena dobra, umjetnička djela,kolekcionarskeiliantiknepredmete,utablici2.3.).Utočki1.Popisadobara(DIOA‐Umjetničkadjela)uDirektivi jenavedeno„ukrasneplakete“, auhrvatskomzakonu„ukrasneploče“štobisvakakotrebaloispravitijerseradiorazličitimdobrima,aliizbogpravilneprimjeneposebnogpostupkaoporezivanja.


33

Poreznaosnovicazaisporukekojeseoporezujupremaposebnompostupkuoporezivanjamaržejestmaržakojajejednakarazliciizmeđuprodajneinabavnecijeneisporučenihdobara,smanjenazasvotuPDV‐akojijesadržanutojmarži.PDVnamaržuobračunavasepoopćojstopi,aliunekimzemljamapostojimogućnostprimjenesniženihstopa.

2.4.OcjenapoložajakultureusustavuPDV‐a

Analiza položaja kulture i djelatnika u kulturi u sustavu oporezivanja PDV‐om obuhvatila jespecifičnostikojeseprimjenjujuzaovukategorijuporeznihobveznika.Toseodnosinaporeznaoslobođenja(izuzeća),primjenusniženihstopazapojedineisporukedobaraiuslugapovezanihskulturom,posebnepostupkeoporezivanjavezanezakulturuiskulturompovezanihdjelatnostiioporezivanjeisporukaumjetnikaiumjetnina.

Razmatrajućisniženestopeioslobođenja(izuzeća),važnojepojasnitištousmisluZakonaoPDV‐u to znači. U slučaju primjene snižene stope postojimogućnost odbitka pretporeza na ulaznefakture,dokkodosobakojesuoslobođene(izuzete)nemaobračunaPDV‐a,alinitimogućnostiodbitka pretporeza. Radi se o značajnoj razlici pogotovo jer snižena stopa u kombinaciji spovratom pretporeza, posebno u situaciji cjenovne neelastičnosti, omogućava veću korist zaporeznogobveznikazbogmogućnostiutjecajanacijeneipovećanjadodanevrijednosti.

Kada se sektor kulture promatra izolirano u kontekstu PDV‐a, uočljivi su mnogi problemi inelogičnostikojivjerojatnoizazivajubrojnapitanjameđudjelatnicimaukulturi.Otvorenapitanjakojaseutomkontekstuondajavljajuproizlazeizprethodnospomenuterazlikeizmeđudvijevrsteolakšica.

NakonpristupanjaHrvatskeEUoporezivanjePDV‐omusklađenojeseuropskimzakonodavstvom,odnosnoDirektivamakojeuređujuoporezivanjePDV‐om.OdredbeDirektiveosniženimstopama,oslobođenjimaiposebnimpostupcimakojeseodnosenaoporezivanjeudjelatnostimakultureikulturnihdjelatnikasadržanesuhrvatskimpropisima.Direktivaodređujeokvirunutarkojegseunacionalnomzakonodavstvumoguprimijenitimodeliimetodeoporezivanjapremanacionalnimkriterijima,prioritetimaipotrebama.Uzpostojećaporeznarješenjauhrvatskomzakonodavstvupostojejošnekedilemekojeserazmatrajuunastavku.

UhrvatskiZakonoPDV‐uugrađenajemogućnostprimjenesniženihstopa(naknjige,časopiseinovine). Stope se kreću unutar propisanih u Direktivi, osim za određene novine na koje seprimjenjujestopaod13%.MogućnostizmjenaodredbiDirektiveouklanjanjurazlikeuprimjenisniženestopenaelektronička,uodnosunatiskana izdanja,upostupku jeEuropskekomisije iočekivanojedaćeprihvaćanjemizjednačavanjastopebitimogućaprimjenasniženestopeinaelektroničkaizdanja.

Primjena snižene stope na isporuke samostalnih umjetnika omogućena je Direktivom pododređenimuvjetima.GotovopolovicazemaljaEU‐aprimjenjujesniženustopuilioslobođenjezaisporukeumjetnika.SvezemljeimajuposebnitretmanzaisporukeumjetnikakojisepovezujeuzpragzaulazakusustavPDV‐ailiuzpragzaprimjenuposebnogpostupkaoporezivanjaza„malepoduzetnike“.Oporezivanje, takođerovisi isporučuju lisedobra iliusluge,ovrstiumjetničkogdjela,postojanjuugovoraoautorskomdjelu,autorskimpravimaisl.

U Hrvatskoj se na isporuke samostalnih umjetnika primjenjuje opća stopa PDV‐a od 25%.Samostalnim umjetnicima smatraju se mali porezni obveznici koji obavljaju gospodarskudjelatnostakosuuprethodnojkalendarskojgodiniobaviliisporukeuvrijednostivećojod230.000kn (prag za ulazak u sustav PDV‐a). U tom slučaju moraju se upisati u RPO. Potrebno jenapomenutispecifičnostuostvarivanjuprihodasamostalnihumjetnikajeruglavnomneostvarujujednakeprihodesvakegodine.UjednojgodinimoguostvaritiprihodeiznadpropisnogpragazaulazakusustavPDV‐a(npr.isporukakiparskihradova),asljedećihgodinaprihodćebitimanji.


34

Primjena opće stope ako su registrirani obveznici PDV‐a znatno opterećuje i povećava cijenunjihovih umjetničkih djela. Istodobno stavlja ih u nepovoljniji porezni položaj u usporedbi sumjetnicimakoji ne obračunavajuPDVna svoje isporuke. S obziromda je uHrvatskoj tržišteumjetninanerazvijeno,direktnaprodajakupcimaograničena,tedajevrlomalibrojumjetnikaukategorijiregistriranihobveznikaPDV‐a(bitićejošmanjikadaseodsljedećegodinepovećapragzaulazakusustav)upitnojekolikojeovaporeznamjeraufiskalnomsmisluučinkovita.Pitanjejestoga premašuju li troškovi oporezivanja (za poreznog obveznika i poreznu administraciju)koristi od poreza po općoj stopi. Ako već postoji opće horizontalno oslobođenje (izuzeće) zauslugeukulturiisnjimauskopovezaneisporukedobara,postavljasepitanjazaštotooslobođenjenijeprimjenjivonasveosobeukulturi.

Direktiva nudi široki raspon primjene snižene stope na ulaznice za razne priredbe idogađanja. U hrvatskom zakonu izbor primjene snižene stope ograničio se samo na kinoulazniceiulaznicezakoncerte.IakojevećinakulturnihinstitucijaoslobođenaineobračunavaPDVnaulaznice,priređivačiiorganizatorikojinisuizuzetinacijenuulazniceobračunavajuPDVpoopćojstopi.Natajnačinpovećanacijenaulaznicemožeutjecatinaposjetgrađana.

Isto tako, postavlja se pitanje zašto kinematografi (odnosno javno prikazivanje filmova) nisuuključenimeđukulturne institucije već seu njihovomslučajuprimjenjuje snižena stopa.Kinoulaznicekojeseoporezujustopomod5%moguprodavatiisključivokinematografi.UkolikonekadrugaosobailiinstitucijaobavljauslugujavnogprikazivanjafilmovaondanaulazniceobračunavaPDV po općoj stopi od 25%, osim ako se radi o instituciji ili pravnoj osobi u kulturi koja jeoslobođenaPDV‐akadasePDVuopćeneobračunavanaulaznice.Znači,uslugaoporezivanjakinoulaznicazafilmoveoporezujesenatrirazličitanačina(izuzeće,sniženastopa,općastopa),ovisnootometko(porezniobveznik)pružadotičnuuslugu.

Takavneskladjednakoseogledaikrozporeznitretmankoncerata.Prvosepostavljapitanjezaštosenaulaznicezakoncerteprimjenjujevišastopaod13%,anakinoulaznicenižaod5%.Sdrugestrane,kadakulturnaustanovaorganizirakoncerttadajeoslobođenaPDV‐a,odnosnouopćesenatakveulazniceneobračunavaPDVinemapravonapovratpretporeza.Organizatorikonceratakojinisukulturneinstitucijenakojeseprimjenjujeoslobođenje,sjednestranesudiskriminiraniuodnosunakinematografeikulturneinstitucije,asdrugestraneuzstopuod13%uodređenomsupovlaštenomepoložajuuodnosuprometedobaraiusluganakojeseprimjenjujestopaod25%.

Navedeniproblemdobivaširudimenzijuzaosobekojeorganizirajuraznekulturnepriredbe(npr.predstave),anisunavedenekaoinstitucijeipravneosobeukulturitenijepredviđenasniženastopaPDV‐a.Tadazasvojeaktivnostiinpr.prodajuulaznicazapriredbepodliježuoporezivanjuPDV‐ompostopi25%.

Trebalobinapomenutiijedantehničkidetalj,odnosnouočenupogreškuuprijevoduuDodatkuIII. hrvatskogZakonaoPDV‐u.Naime,uDirektiviEU‐a,Dodatku IX,DijeluAkoji sadržiPopisumjetničkihdjelanakojeseprimjenjujeposebanpostupakoporezivanjanavedenesu„ukrasneplakete“, a u hrvatskom zakonu „ukrasne ploče“ što bi svakako trebalo ispraviti jer se radi orazličitimdobrima,aliizbogpravilneprimjeneposebnogpostupka.

Sobziromnaprethodno izneseno,može se zaključiti kakopriobavljanjukulturnihdjelatnostipostojeporeznepogodnostiuodnosuna„ostale“porezneobveznike.Zbogulogekultureudruštvukaomeritornogdobra,takvajepotporadržavepotrebnatesurješenjaupostojećimzakonima,aliiueuropskimdirektivama,prihvatljiva.

Poreznadohodakidoprinosi

35

3.POREZNADOHODAKIDOPRINOSI

3.1.Oporezivanjeprimitaka(dohodaka)fizičkihosobaukulturiinjihovsocijalnistatus

Utvrđivanjeioporezivanjedohotkaštogaostvarujudjelatniciukulturi(daljeutekstu:umjetnici)reguliranojeZakonomiPravilnikomoporezunadohodak,azaodređivanjeobilježjaautorskogdjelaikorištenjaautorskihpravapropisujeZakonoautorskimpravimaisrodnimpravima,čijejetumačenjeunadležnostiDržavnogzavodazaintelektualnovlasništvo.

Dohodakseutvrđujeovisnooparametrimakojimajepropisanooporezivanjetakvihprimitaka.Akojeumjetnikuradnomodnosusisplatiteljemprimitka,riječjeoplaćiteseutvrđujedohodakod nesamostalnog rada. Plaćom se smatraju svi primici koje poslodavac u novcu ili u naraviisplaćuje ili daje radnikupo osnovi radnog odnosa, premapropisimakojima se uređuje radniodnos.ToznačidaseZakonomoraduidrugimpropisimakojimaseuređujeradniodnosutvrđujetkojeposlodavacištosesmatraradnimodnosnom,aporeznimpropisimasamoseutvrđujenačinoporezivanjaprimitakaisplaćenihpotojosnovi.

Iznimno,plaćomsenesmatraju:

– autorskenaknadepoduvjetomdaseisplaćujunatemeljuugovoraoautorskimpravimaisrodnim pravima sklopljeni između poslodavca i radnika u skladu sa Zakonom oautorskom pravu i srodnim pravima7 te pod uvjetom da autorsko djelo nije stvorenoradomuradnomodnosu;

– dohodciodsamostalnedjelatnostikojeostvarujeosobaoddjelatnostipoosnovikojejeupisana u registar poreznih obveznika, odnosno ako se radi o poreznom obveznikuumjetniku koji je osiguran po osnovi djelatnosti samostalne umjetničke djelatnosti idoprinosezaobveznaosiguranjaplaćapremarješenjuPorezneupraveiutvrđujedohodaknatemeljupropisanihposlovnihknjigate

– primicioddrugogdohotkakojisenesmatrajuniprimicimaodnesamostalnograda,nitiprimicimaodsamostalnedjelatnosti.

3.2.Općeodredbeoporezunadohodak

3.2.1.Porezniobveznik

Porezniobveznikjefizičkaosoba(rezidentilinerezident)kojaostvarujedohodak.Rezidentomsesmatra fizička osoba koja u RH ima prebivalište ili uobičajeno boravište ili koja u RH nemaprebivališteniuobičajenoboravište,azaposlenajeudržavnojslužbiRHipotojosnoviprimaplaću.

Nerezident je fizička osoba koja u RH nema ni prebivalište ni uobičajeno boravište, a u RHostvarujedohodakkojiseoporezujepremaodredbamaZakonaoporezunadohodak.8

7 Sukladno čl. 75. Zakona o autorskompravu i srodnim pravima, autor (osoba koja ostvaruje plaću)može stvoritiautorskodjeloizavrijemetrajanjaradnogodnosakododređenogposlodavcaizvršavajućisvojeobvezeilipouputamatogposlodavca.Stjecanje,opsegitrajanjepravaiskorištavanjaautorskogdjelastvorenoguradnomodnosuodstraneposlodavcauređujeseugovoromoraduilidrugimaktomkojimseuređujeradniodnos,asukladnoodredbamaZakonaoautorskompravuisrodnimpravima.8Sobziromnatodasuprematuzemnimpropisimanerezidentimapropisanadrugačijapravaiobvezeprioporezivanjuostvarenogdohotka,stogaje,prijesvega,potrebnoodreditijelifizičkaosobauRHrezidentilinerezident.OporezivanjeprimitakanerezidenataostvarenihuRHovisiočinjenicidalijesdržavomrezidentnostiprimateljauprimjeniugovoro izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ili ne. Ako takav ugovor nije u primjeni primjenjuju se tuzemni propisi. UslučajudaRHspojedinomdržavomprimjenjujeugovoroizbjegavanjudvostrukogoporezivanja,njegoveodredbečinedio unutarnjeg pravnog poretka i po pravnoj su snazi iznad tuzemnih zakona. Isto tako, oporezivanje primitaka


36

Porezniobveznikjeinasljednikzasveporezneobvezekojeproizlazeizdohotkaštogajeostaviteljostvariodosvojesmrti.

Ako više fizičkih osoba zajednički ostvaruje dohodak, porezni obveznik je svaka fizička osobazasebnoitozasvojudiouzajedničkiostvarenomdohotku.

3.2.2.Izvoridohotka

Oporezividohodak rezidenta činidohodak iz svih izvorakoji rezidentostvariu tuzemstvu i uinozemstvu(načelosvjetskogdohotka),aoporezividohodaknerezidentačinidohodakizizvorakojinerezidentostvariutuzemstvu(načelotuzemnogdohotka).

Oporezujesedohodakkojiproizlaziizšestizvoradohotkaito:dohodakodnesamostalnograda,samostalnedjelatnosti,imovineiimovinskihprava,kapitala,osiguranjai/ilidrugidohodak.

3.2.3.Poreznorazdoblje

Poreznadohodakutvrđujeseiplaćazakalendarskugodinu.Iznimno,poreznorazdobljemožeunekimslučajevimabitikraćeipravaseračunajuukoristporeznogobveznika,napunemjesece.

3.2.4.Primicikojisenesmatrajudohotkomiprimicinakojeseneplaćaporeznadohodak

Premačl.8.i9.Zakonaoporezunadohodak,primicikojisenesmatrajudohotkomoslobođenisuucijelostiplaćanjaporezanadohodak.Primicinakojeseneplaćaporeznadohodakmogubitiucijelosti ili do propisanog iznosa oslobođeni oporezivanja. U ovom se poglavlju navode samonajznačajnijiodovihprimitaka,odnosnoonikojisenajčešćesusrećuudjelatnostikulture.

Primicikojisenesmatrajudohotkom

PremaZakonuoporezunadohodak,dohotkomsenesmatrajučetirikategorijekojenavodimounastavku.

1. Državnenagrade inagrade jedinica lokalne ipodručne(regionalne)samouprave(daljeu tekstu JLPRS)9 kao priznanja istaknutim pojedincima za značajna ostvarenjapostignutanapodručjimakulture,sporta,umjetnosti,odgojaiobrazovanja,znanostiidr.Upravilusedodjeljujugodišnjekaopriznanjazaznačajnaostvarenjai/iliživotnodjelo.Međutim, mogu se dodjeljivati i kao stalnamjesečnanovčananadoknada osobamazaslužnimzbognjihoveznanstvene,kulturneilidrugedruštvenedjelatnosti.10

DodjeledržavnihnagradainagradaJLPRSpropisanesuzakonimaipodzakonskimaktimakojimaseuređujusvapitanjavezanazaustanovljenjenagrade,komesedodjeljuje,koja sumjerilazadodjelunagrade,visinanagradeidr.

Državnenagradekojesedodjeljujuzaznačajnaostvarenjanapojedinimpodručjimasunagradeza:

– književnost, glazbu, film, likovne i primijenjene umjetnosti, kazališne umjetnosti tearhitektureiurbanizma–Nagrada„VladimirNazor“

– postignućautehničkojkulturi(npr.nagradatehničkekulture„FaustVrančić“)idr.

rezidenata ostvarenih iz inozemstva ovisi o činjenici da li je s državom izvora u primjeni ugovor o izbjegavanjudvostrukogoporezivanjailine.9Sukladnočl.78.PravilnikaoporezunadohodaknavedeniprimiciseneiskazujuninaJOPPDobrascu.10KriterijezadodjeljivanjestalnenovčanenadoknadezaslužnimosobamaičlanovimanjihovihobiteljiutvrđujeVladaRH.IsplatastalnenovčanenadoknadevršisenatemeljurješenjaAdministrativnekomisijeVladeRHpokategorijamaumjesečnimiznosima.Trenutnoukupnoima749korisnikastalnenovčanenadoknade.Poslijesmrti tihosoba,stalnanovčananadoknadamožesedodijelitiičlanovimanjihoveobitelji.


37

NagradekojeisplaćujuJLPRSnesmatrajusedohotkomakosupropisanestatutomtihjedinica,odnosnoopćimaktimatihjedinicadonesenimanatemeljuodredbistatutakojimsetenagrademoguustanovitiiisplatitiiakosusredstvazatenamjeneplaniranauproračunimaJLPRS.

2. Primici koje fizičke osobe ostvaruju po osnovi darovanja pravnih i fizičkih osoba, a zazdravstvenepotrebe,

3. Primiciostvareninanagradnimnatječajima ilinatjecanjima, raspisanimpod jednakimuvjetimauzmogućnostsudjelovanjasvihosobai igramanasreću,kojeseprovodepodpropisanimuvjetimauzmogućnostsudjelovanjasvihosobapodjednakimuvjetima.

Izvor:Poreznauprava(2017c)

Upraksisučestislučajevidafizičkeosobeostvareodređenenagradenanagradnimnatječajimakojisuusvezisobavljanjemnjihovedjelatnosti(primjericenagradeumjetnika,znanstvenikaiostalih poreznih obveznika koji obavljaju slobodna zanimanja). U tim slučajevima, ostvarenenagradeizovihizvorapodliježuoporezivanju,jersuusvezisobavljanjemnjihovedjelatnosti.


Likovniumjetnikjenanatječajuzanajboljeilustriranuslikovnicuosvojionagraduunovčanomiznosukojaće se isplatiti na njegov žiro‐račun. Ako umjetnik dobitnik nagrade obavlja samostalnu umjetničkudjelatnost, isplatiteljnagrade će cijeli iznosnagrade isplatitina žiro‐računumjetnika, tj.bezobračunaporezaiprirezanadohodak,aumjetnikćetajprimitakevidentiratiuKnjiziprimitakaiizdataka.Akojetajumjetnikdobitniknagradeuradnomodnosu(npr.profesoruškoli),ostvarenanagradasmatrasedrugimdohotkom.Isplatiteljnagradeobračunatćeiuplatitiporeziprirezipropisanedoprinose,anažiro‐računumjetnikauplatitićeneto‐iznosnagrade.

Izvor:Poreznauprava(2017e)

4. Pomoći ipotporekojeneprofitneorganizacije isplaćujusvimsvojimčlanovimapodistim uvjetima iz sredstava prikupljenih članarinama koja nisu ostvarena obavljanjemdjelatnosti koja podliježe obvezi plaćanja poreza na dobit. Primjerice, HDLU11 moženeoporezivodati svimsvojimčlanovimapoklonpaketzaBožić,kupljen izprikupljenihčlanarinatijekomgodine.

Primicinakojeseneplaćaporeznadohodak

Poreznadohodakneplaćasenaiznosenaknada,potporainagradaosobamakojeobavljajusamostalne obrtničke djelatnosti, djelatnosti slobodnih zanimanja, poljoprivredne djelatnosti idrugihdjelatnostikojeseoporezujunanačinpropisanzasamostalnudjelatnost.Propisaniiznosiovihprimitakasurazličiti(fiksniiliupostotku,jednokratni,godišnji,uvisinistvarnihtroškova).

Potporemogubitirazličitenaravizboginvalidnosti,smrtnogslučajailizadjecu.

Unaknadenpr.ubrajamotroškoveprijevozaidnevnica,anagradesunpr.božićnicailijubilarnanagrada.

Dnevnicezaslužbenaputovanjauzemljiiinozemstvujesunaknadezapokrićeizdatakaprehrane,pićaiprijevozaudrugomjestukojejeudaljenonajmanje30kilometaraiutrajanjuod30dana.

11Hrvatskodruštvolikovnihumjetnikajenevladina,neprofitnainestranačkastrukovnaudrugačijisučlanovilikovniumjetnicirazličitihumjetničkihizrazaisvihgeneracija


Najavnomnatječajuraspisanajenagradazanajboljičlanakodređenoginternetskogportalakojemumogupristupitisvičitateljitogportala.Isplaćeniiznosnagradesmatraseneoporezivim.


38

Troškovi korištenja privatnog automobila u službene svrhe priznaju se temeljem evidencije okorištenjuprivatnogautomobilauslužbenesvrhe.

Izdaci za službena putovanja (dnevnice, naknade prijevoznih troškova, naknade korištenjaprivatnog automobila u službene svrhe, troškovi noćenja, i sl.) obračunavaju se na temeljuurednog i vjerodostojnogputnognaloga ipriloženih ispravakojimasedokazuju izdaci idrugipodacinavedeninaputnomnalogu.

Primicizaslužbenoputovanjefizičkihosobakojeobavljajuposlovezaneprofitneorganizacijesmatrajuseprimicimanakojeseneplaćaporeznadohodakpoduvjetomdaračunioobavljenimuslugamaprijevoza i noćenja glase na isplatitelja –neprofitnuorganizaciju12. Ako se isplaćujunaknade iznad propisanog neoporezivog iznosa, taj dio iznad neoporezivog iznosa smatra seoporezivim primitkom na koji se plaća porez na dohodak po osnovi drugog dohotka, pa se tiprimicimorajuuplatitinažiro‐računfizičkeosobe.

Poreznadohodakneplaća senaprimitkekoji sekaobezpovratna sredstva isplaćuju fizičkimosobama,odnosnododjeljujuzaprovedbuaktivnostimobilnostiuokviruprogramaifondovaEU, a u svrhe obrazovanja i stručnog usavršavanja. Pokrivaju izdatake prijevoznih troškova,prehrane i smještaja te realizacije projektnih aktivnosti koje prijavljuju fizičke osobe (najamprostora,osiguranje,opremu,materijaleidrugo),auskladusfinancijskomuredbomEuropskekomisije(daljeutekstuEK).Oviprimiciucijelostisuoslobođeniplaćanjaporezanadohodak,pod uvjetom da su osigurane vjerodostojne isprave sukladno propisima EK (ugovor, završnoizvješće, račun i sl.). Iznos do kojeg se mogu neoporezivo isplatiti ti primici utvrđuju tijelaakreditiranauRHuskladuspravilimaEKputemkojihseisplaćujutiprimici,natemeljupropisailisporazumasEKtenatemeljuizvršenihanalizakojimaseutvrđujevisinatihprimitaka.

3.2.5.Dohodak

Dohodakjerazlikaizmeđuprimitakaiizdatakanastalihuistomporeznomrazdobljuiutvrđujesekaogodišnjiilikonačandohodak.

Godišnjimdohotkomsmatraseukupandohodakodnesamostalnograda,dohodakodsamostalnedjelatnostitedrugidohodakkojisenesmatrakonačnimkojiporezniobveznikostvariuporeznomrazdoblju i koji se obračunava na temelju godišnje porezne prijave ili u posebnom postupkuutvrđivanjagodišnjegporezanadohodak.

Za konačni dohodak ne može se podnijeti godišnja porezna prijava niti se provodi posebanpostupakutvrđivanjagodišnjegdohotka.Drugimprimicimakojisesmatrajukonačnimsu:drugidohodak po osnovi povrata, doprinos i drugi dohodak po osnovi razlike vrijednosti imovine ivisine sredstava kojima je stečena. Pri utvrđivanju konačnog dohotka i konačnog poreza nadohodaknepriznajuseosobniodbici.

Inozemni dohodak je dohodak koji rezident ostvari u inozemstvu ili iz inozemstva. Dohodakostvarenu stranojvalutipreračunava seukunskuprotuvrijednostprimjenomsrednjeg tečajaHrvatskenarodnebankenadanisplate.

12 Neprofitne organizacije fizičkim osobama koje nisu njihovi radnici i kojima nisu do trenutka isplate navedenihprimitaka u istom poreznom razdoblju isplatile primitke po osnovi nesamostalnog rada ili drugog dohotka, podprethodno navedenim uvjetimamogu naknade prijevoznih troškova na službenom putovanju koje su neoporeziveisplatitiugotovunovcu.


39

3.2.6.Poreznestopeiporeznirazredi

Od1.siječnja2017.godišnjiporeznadohodakplaćasepostopiod24%naporeznuosnovicudovisine210.000,00kn(mjesečnodo17.500,00kn)tepostopiod36%nadioporezneosnovicekojiprelaziiznosod210.000,00kn(mjesečnoiznad17.500,00kn).

3.2.7.Osobniodbici

Osnovniosobniodbitakporeznogobveznikaiznosi3.800,00knmjesečno.Rezidentmožeuvećatiosnovniosobniodbitakzauzdržavanečlanoveiuzdržavanudjecu.Osobniodbitakuvećavaizaiznoseplaćenezaobveznozdravstvenoosiguranjeakonijedrukčijeosiguran.

Također, osobni odbitak semožeuvećati i zadarovanjadanau tuzemstvuu naravi i unovcudoznačenim na žiro‐račun, a u kulturne, odgojno‐obrazovne, znanstvene, zdravstvene,humanitarne,športskeivjerskesvrhe,udrugamaidrugimosobama13kojetedjelatnostiobavljajuuskladusposebnimpropisima,dovisine2%primitakazakoje jeu tekućojgodinipodnesenagodišnjaporeznaprijavaiutvrđengodišnjiporeznadohodakilijeprovedenposebanpostupakutvrđivanjagodišnjegporezanadohodakiprirezaporezunadohodak.

Iznimno,osobniodbitakseuvećavazadarovanjadanaiznadpropisanevisine,itobezograničenja,pod uvjetom da su dana prema odlukama nadležnih ministarstava o provedbi i financiranjuposebnihprogramaiakcija,alineizaredovitudjelatnostprimateljadarovanja.

Zarazlikuodrezidenta,zanerezidentesuosobniodbicipropisaniusuženijemobliku.Nerezidentmožegodišnjidohodakumanjitisamozaonolikomjesečnihosnovnihosobnihodbitaka14kolikojeostvarivaodohodakautuzemstvu.Npr.akojeuRHradioodsiječnjadolipnja,možekoristitisamo6mjesečnihosnovnihosobnihodbitaka,aakojenpr.ostvariosamojedanautorskihonorar,možekoristitisamojedanmjesečniosnovniosobniodbitak,anezacijelukalendarskugodinu,kaorezidenti.

Iznimno,rezidentdržavečlaniceEUiliEuropskoggospodarskogprostora,kojiuRHostvaridohodak,možeugodišnjemobračunuporezanadohodak, na temeljupodnesene godišnjeporezne prijave ili u posebnompostupku utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak koristiti iosobniodbitakzauzdržavanudjecuiuzdržavanečlanovezacijeloporeznorazdoblje,uzuvjetdavjerodostojnimispravamadokažedanavedenidohodakostvarenuRHčininajmanje90%njegovaukupnog(svjetskog)dohotkaostvarenoguporeznomrazdoblju ida je isti izuzet ilioslobođenoporezivanjaudržavičlanicičijijerezident.

Također, nerezidentu se u postupku podnošenja godišnje porezne prijave ili u posebnompostupkuutvrđivanjagodišnjegporezanadohodakosobniodbitakmožeuvećatiizadioosobnogodbitka za dana darovanja i doprinose za zdravstveno osiguranje na način i pod uvjetimapropisanimkaoizarezidenta.

3.3.Oporezivanjeautorskihhonorarainaknadazaumjetničkodjelokaodrugidohodak

Premaporeznimpropisima,drugimdohotkomsmatrajuseautorskenaknadeisplaćenepremaZakonuoautorskimpravimaisrodnimpravima.UsmislutogaZakonaautorskodjelojeoriginalnaintelektualnatvorevinaizknjiževnoga,znanstvenogiumjetničkogpodručjakojaimaindividualni

13Poddrugimosobamakojedjelatnostiobavljajuuskladusposebnimpropisimaikojesemogudarivatizapropisanenamjeneiupropisanimiznosimasmatrajuseitijeladržavne,lokalneipodručne(regionalne)samouprave.14 U tijeku poreznog razdoblja nerezident može koristiti osnovni osobni odbitak samo pri utvrđivanju i plaćanjupredujmaporezanadohodakodnesamostalnograda,poduvjetomdajeisplatiteljuplaćeilimirovinedostavioporeznukarticu(ObrazacPK).


40

karakter,bezobzirananačinioblikizražavanja,vrstu,vrijednostilinamjenuakoovimZakonomnijedrukčijeodređeno.Autorskadjelajesuosobito:

– jezičnadjela(pisanadjela,govornadjela,računalniprogrami),

– glazbenadjela,sriječimailibezriječi,

– dramskaidramsko‐glazbenadjela,

– koreografskaipantomimskadjela,

– djelalikovneumjetnosti(spodručjaslikarstva,kiparstvaigrafike),bezobziranamaterijalodkojegasunačinjena,teostaladjelalikovnihumjetnosti,

– djelaarhitekture,

– djelaprimijenjenihumjetnostiiindustrijskogdizajna,

– fotografskadjelaidjelaproizvedenapostupkomsličnimfotografskom,

– audiovizualnadjela(kinematografskadjelaidjelastvorenananačinsličankinematografskomstvaranju),

– kartografskadjela,

– prikaziznanstveneilitehničkeprirodekaoštosucrteži,planoviskice,tabliceidr.

Prijevodi, prilagodbe, glazbene obrade i druge prerade autorskog djela, koje su originalneintelektualnetvorevineindividualnogkaraktera,zaštićenesukaosamostalnaautorskadjela.

Međutim,upraksiseobveznicičestojavljajuspitanjemsmatrajuliseprijevodislužbenihtekstovaautorskim djelom. Prema Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima, prijevodi službenihtekstova iz područja zakonodavstva, uprave i sudstva zaštićeni su, osim ako su učinjeni radislužbenoginformiranjajavnostiikaotakviobjavljeni15.

TumačenjeDržavnogzavodazaintelektualnovlasništvo

“…Zapojamautorskogdjelabitnojedaseradiooriginalnoj,intelektualnojtvorevini,dajetatvorevinasknjiževnog,znanstvenog iliumjetničkogpodručja teda je individualnogkaraktera ida jenanekinačinizražena… ...Djelo se smatra subjektivno originalnim ako autor ne oponaša drugo njemu poznatodjelo…..Simultaniipismeniprijevodiuživajuautorskopravnuzaštituosimakosuučinjeniradislužbenoginformiranja javnosti i kao takvi objavljeni. Predavanja i kompjutorska prezentacija mogu uživatiautorskopravnu zaštitu ako ispunjavaju elemente iz čl. 5. Zakona. Uz istu pretpostavku arhitektonskiprojekti,studije,recenzije,računalniprogrami,dizajnstrojevaiproizvoda,križaljkeirebusimoguuživatiautorskopravnuzaštitu…“

Izvor:DZIV(2004)

Ugovor na temelju kojeg se stječe pravo iskorištavanja autorskog pravamora biti sklopljen upisanomobliku,aautorskopravniugovormorasadržavatibaremdjelonakojeseodnosi,načinkorištenja,teosobuovlaštenunakorištenjeautorskogdjela(korisnik).

Na primitke po osnovi:

– autorskih naknada isplaćenih prema posebnom zakonu kojim se uređuju autorska isrodna prava, uključujući i naknade za isporučeno umjetničko djelo osobama kojeobavljajuumjetničkuikulturnudjelatnost,

15NamrežnimstranicamaDržavnogzavodazaintelektualnovlasništvoučestopostavljenimpitanjimaiodgovorima,uodgovorunaistostoji:„Akoseradioprijevoduslužbenihtekstovakojasuučinjeniradislužbenoginformiranjajavnostii ako su kao takvi i objavljeni (npr. prijevodmeđunarodnog ugovora objavljen u «Narodnim novinama», prijevodmišljenja sudskog vještaka korišten u presudi), prijevodi će dijeliti pravnu sudbinu osnovnog djela i neće uživatiautorskopravnuzaštitu.“


41

– profesionalnihdjelatnostinovinara,umjetnikaišportašakojisuosiguranipotojosnoviidoprinosezaobveznaosiguranjaplaćajupremarješenjui/ili

– obavljanja nerezidenata umjetničke, artističke, zabavne, športske, književne i likovnedjelatnostitedjelatnostiusvezistiskom,radijemitelevizijomtezabavnimpriredbama

pri utvrđivanju drugog dohotka priznaju se paušalni izdaci u visini 30% ostvarenihprimitaka.Uiznospaušalnihizdatakauvisini30%uključenisusviizdacikojeporezniobveznikima u svezi s izradom, odnosno stvaranjem autorskog djela, npr. potreban materijal, i sl. Zapriznavanjepaušalnihizdatakapoosnoviautorskihnaknada,isplatiteljisuobvezniposjedovativjerodostojne isprave(ugovoreoautorskomhonoraru idr.).Priutvrđivanjupredujmadrugogdohotkaumjetnikusedodatnouz30%izdatakapriznajeneoporezividioumjetničkogautorskoghonorara za umjetničko djelo u visini 25%prema Zakonuo pravima samostalnih umjetnika ipoticanjukulturnogiumjetničkogstvaralaštva.Umjetničkodjeloodređujesepotvrdomnadležnestrukovneudrugeiliovlašteneagencije16.

Sveisplatepoosnovidrugogdohotkaoporezujusenaistinačin,poodbitku(isplatiteljobračunavaiuplaćujeporeziprireznadohodakprilikomsvakeisplateiistodobnosisplatom)17.Predujamporezapoosnovidrugogdohotkaplaćasepostopiod24%bezpravanaosobneodbitke,aneto‐iznosisplatiteljjeobvezanuplatitinažiro‐računporeznogobveznika,odnosnonerezidentimananjihovračun.Na istinačin isplatiteljiobračunavaju iplaćajupredujamporezanadohodakkojiostvarenerezidentiobavljanjemsamostalnedjelatnostiprofesionalnihzanimanjauRH.

Isplatiteljimorajuprimitkeumanjitizapaušalneizdatke(30%ili30%+25%)odmahpriobračunupredujma poreza na dohodak, inače se isti nećemoći poreznom obvezniku priznati temeljempodnesenegodišnjeporezneprijave,odnosnouposebnompostupkugodišnjegobračunaporezanadohodak.

Porezniobveznikkojiostvarujedrugidohodakpoosnoviautorskihnaknadamoženavlastitizahtjev, upisom u registar poreznih obveznika, utvrđivati dohodak na način propisan zasamostalne djelatnosti18. Zahtjev za promjenom načina utvrđivanja i oporezivanja dohotkaporezni obveznik obvezan je podnijeti nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svomprebivalištuiliuobičajenomboravištuurokuod8danaoddanapočetkaostvarivanjadohotka,ilidokrajatekućegodinezaidućugodinu,anajkasnijedo15.siječnjatekućegodine.

Oporezivanje primitaka nerezidenata ostvarenih u RH ovisi o činjenici je li s državomrezidentnostiprimateljauprimjeniugovoroizbjegavanjudvostrukogoporezivanja19ilinije.Istotako,oporezivanjeprimitakarezidenataostvarenihuiliizinozemstvaovisiočinjenicidalijesdržavomizvorauprimjeniugovoroizbjegavanjudvostrukogoporezivanjailine.

16 Podatke o strukovnim umjetničkim udrugama i ovlaštenim agencijama daje Ministarstvo kulture na čijim jestranicamadostupaniPopisumjetničkihstrukovnihudrugaiovlaštenihagencija.17 Isplatitelji su obvezni za uplaćeni porez i prireznadohodak i doprinose dostavljati nadležnoj ispostavi Porezneupravepremasvomsjedištu/prebivalištuobrazacJOPPDnadanisplateprimitkailinajkasnijeslijedećidan.Nakrajugodineisplatiteljprimitkapoosnovikojegaseutvrđujedrugidohodak,obvezanjeporeznimobveznicimadatipotvrdeovisinipojedinačnihiukupnihgodišnjihisplaćenihprimitaka.Iznimno,akojedohodakostvarenizravnouinozemstvuiliizinozemstvailiodfizičkeosobekojaneobavljasamostalnudjelatnostiliodmeđunarodnihorganizacijakojeuRHimaju imunitet, u tom slučajuObrazac JOPPDpodnose samiporezni obveznici u rokuod30danaoddananaplateprimitkanadležnojispostaviPorezneupravepremasvomprebivalištuiliuobičajenomboravištu.18Nemožekoristitipaušalneizdatkeod30%naautorskadjela.19PopisdržavaskojimaRHimasklopljeneiuprimjeniugovoreoizbjegavanjudvostrukogoporezivanjaporezimanadohodakiimovinunalazisenamrežnimstranicamaPorezneuprave.


42

Akotakavugovornijeuprimjeniprimjenjujusetuzemnipropisi.UslučajudaRHspojedinomdržavomprimjenjujeugovoroizbjegavanjudvostrukogoporezivanja,njegoveodredbečinediounutarnjegpravnogporetkaipopravnojsusnaziiznadtuzemnihzakona.

Prava iz konkretnog ugovora o izbjegavanjudvostrukog oporezivanja ostvaruju se na temeljuobrasca „Zahtjev za umanjenje porezne obveze, izuzimanje od porezne obveze ili povrat višeplaćenog poreza na naknade za djelatnost obavljenu u Republici Hrvatskoj prema Ugovoru oizbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Republike Hrvatske i ‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐„ (dalje u tekstuZahtjev).Akosepriisplatiprimitakaneplaćaporeznatemeljuprimjeneugovoraoizbjegavanjudvostrukog oporezivanja, nerezidentmože umjestoObrasca Zahtjev dostaviti samopotvrdu orezidentnostiizdanuodstraneinozemnogporeznogtijelailizatoovlašteneosobe.

Da bi se primijenile odredbe iz Ugovora, obrazac »Zahtjev« treba biti ovjeren od nadležnoginozemnogtijela.Ovjerenizahtjevsepodnosizasvakuisplatu.Iznimno,akoseradioučestalimmjesečnim isplatama, ovjereni se zahtjev podnosi pri prvoj isplati, a potom ga je potrebnopodnositisvakih12mjeseci.

Ako tuzemni isplatitelj u trenutku isplate primitka nerezidentu ne raspolaže ovjerenimprimjercimaObrasca Zahtjev ili potvrde o rezidentnosti, obvezan je prilikom isplate primitkaprimijenitiodredbehrvatskogZakonaoporezunadohodak.

Rezidentizaostvarenidohodakizravnoizinozemstvaobveznisusamiobračunavatiiplaćatiporez i prirez. Iznimno, rezidenti koji po osnovi primitka ostvarenih iz inozemstva predujamporezanadohodakplaćajuuinozemstvu,nisuobvezniplaćatipredujamporezatuzemstvu.Otojčinjenici obvezni su pisano izvijestiti nadležnu ispostavu Porezne uprave prema svomprebivalištuurokuodosamdanaoddanaostvarenogprvogprimitkautekućojgodini.

Međutim,rezidentikojipoosnoviprimitkaostvarenihizinozemstvapredujamporezanadohodakplaćajuuinozemstvuobveznisuistekomporeznograzdoblja,anajkasnijedokrajasiječnjatekućegodine za prethodnu, nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu iliuobičajenom boravištu podnijeti Izvješće o inozemnim primicima rezidenata i tuzemnimneoporezivimprimicimanerezidenatateinozemnomporezunaObrascuINO‐DOH.

Također,porezniobveznicikojiostvarujudohodakizinozemstva,bezobziraplaćajuliporezuinozemstvu za te primitke ili ne, obvezni su dostaviti i prijavu u registar poreznih obveznika(ObrazacRPO)urokuodosamdanaodpočetkaostvarivanjaprimitka.

3.3.1.Obračunavanjeiplaćanjedoprinosanadrugidohodak

Zakonom o doprinosima,od1. siječnja2017., propisana je obveza obračunavanja i plaćanjaobveznihdoprinosanaautorskehonorareinaknadezaumjetničkodjelotesuisplatiteljiobvezninaosnovicu20obračunavatiiplaćatidoprinosza:

– mirovinsko osiguranje temeljem generacijske solidarnosti 10% (ako je obveznikosiguraniksamoI.stupa),odnosno7,5%(akojeosiguranikII.stupa),

– mirovinskoosiguranjenatemeljuindividualnekapitaliziraneštednje(II.stup)2,5%te

– obveznozdravstvenoosiguranje7,5%.

VladaRHusvojilajena17.Sjedniciodržanojutravnju2016.Nacionalniprogramreformi2016.Tijekomanalizeporeznogsustavautvrđenojedasubitnekarakteristikeporeznogsustavavisokoporezno opterećenje u odnosu na zemlje u okruženju s jedne strane i preveliki broj porezniholakšica, oslobođenja i izuzeća s druge strane, s upitnim efektima što potvrđuju i izvješća

20Bruto‐naknadaumanjenazapaušalneizdatke


43

Europske komisije i MMF‐a. Radi ispunjavanja navedenih ciljeva, nakon analize u sustavudoprinosa za obvezna osiguranja, uočeno je da su određene kategorije obveznika doprinosaprevišeopterećeneteretomdoprinosauodnosunakategorijekojesudo2017.bile izuzeteodobveze,štojestvaraloporemećajenatržišturada,odnosnotržištuuopće,teseovimizmjenamahtjelo postići pravedniji raspored tereta doprinosa. Proširenjem kruga osoba/primitaka kojipodliježudoprinosimastvorilisuseuvjetizasmanjenjestopedoprinosapremadrugomdohotkuipravednijirasporedteretanaostalekategorijeprimatelja.

Iznimno,naautorskenaknadeinaknadezaumjetničkodjeloodkojihseutvrđujedrugidohodak,aisplaćujuseosobikojautvrđujedohodakodsamostalnedjelatnostinatemeljuposlovnihknjiga,isplatiteljnijeobvezanobračunatiiplatitidoprinosenateisplate.Oniobveznedoprinoseplaćajusamipremapropisanojmjesečnojosnovici.

Kao što prema odredbama Zakona i Pravilnika o porezu na dohodak oporezivanje primitakanerezidenataostvarenihuRHovisiočinjenicijelisdržavomrezidentnostiprimateljauprimjeniugovoroizbjegavanjudvostrukogoporezivanja,takoipremaodredbamaZakonaiPravilnikaodoprinosima,zautvrđivanjeobvezedoprinosanerezidentaovisiočinjeniciprimjenjujeliilineRHmeđunarodni ugovor o socijalnom osiguranju s državom rezidentnosti nerezidenta. Ako seprimicipoosnovidrugogdohotkaisplaćujunerezidentimaizdržavaskojimaRHnemasklopljenugovor o socijalnom osiguranju, isplatitelj je prema čl. 214. Zakona o doprinosima obvezanobračunatiiplatitidoprinose,bezobziranastatusosiguranjateosobeudržavirezidentnosti.

Na drugi dohodak koji se isplaćuje nerezidentu iz države s kojom je RH sklopila ugovor osocijalnomosiguranjuikojiimauređenstatusosiguranikaudržavirezidentnosti,nemaobvezeplaćanja doprinosa.21 O uređenom statusu u socijalnom osiguranju druge države, prije isplateprimitka,isplatiteljjedužanodprimateljaosiguratidokaz,kojinadanisplatenesmijebitistarijiodšestmjeseci.


Rezident Republike Makedonije obavio je konzultantske usluge u RH. Kako je riječ o nerezidentu sprebivalištemudržavi skojom jeRH sklopilaugovoro socijalnomosiguranju to će isplatiteljprimitkapribavitipisanidokazostatusuuosiguranjuizdanodmjerodavnogtijelaRepublikeMakedonijekoji,nadanisplateprimitka,nesmijebitistarijiod6mjeseci.Akotakavdokaznepostoji isplatitelj ćeobračunatiuuplatitiobveznedoprinosenaosnovicudrugogdohotka.

Izvor:Poreznauprava(2006)

Sukladnočl.113.st.2.Zakonaodoprinosima,naprimitkerezidenatapoosnovidrugogdohotkaostvareneizinozemstvaobračunavajusesamodoprinosizamirovinskoosiguranjeito:

– temeljem generacijske solidarnosti 10% (ako je obveznik osiguranik samo I. stupa),odnosno7,5%(akojeosiguranikII.stupa),

– natemeljuindividualnekapitaliziraneštednje(II.stup)2,5%.

Na primjeru poreznog obveznika s prebivalištem u Zagrebu koji je osiguranik II. stupamirovinskogosiguranja,dajeseusporedniprikazoporezivanjaautorskihnaknada,naknadazaautorskoumjetničkodjeloiostalogdrugogdohotkau2016.i2017.Izprimjerajerazvidnokolikajeopterećenostjavnimdavanjimaumjetnikauodnosunaostaleobveznikekojiostvarujudrugidohodak,aistotakoseizprikazamoževidjetikolikosuopterećenijijavnimdavanjimauodnosunaprošlugodinu.

Iztablice3.3.jerazvidnodajeu2017.uodnosuna2016.,nabruto‐iznosod5.000,00knneto‐isplatazaautorskunaknadumanjaza186,90kn,azaumjetničkoautorskodjelo370,20kn,dokje

21Poduvjetomdanerezidentisplatiteljuprijeisplatedrugogdohotkadostavidokaz.


44

zaostalidrugidohodakneto‐isplatavećaza405,60kn.Odnosno,ukupan trošak isplatiteljazaautorskunaknadupovećaoseza262,50kn,zaumjetničkoautorskodjelouiznosuod168,75kn,azaostalidrugidohodaktrošaksesmanjioza375,00kn.

Međutim, isto tako iz danog tabličnog prikaza razvidno je da je ostali drugi dohodak punoopterećeniji javnimdavanjima od autorskih naknada i/ili od naknada za umjetničko autorskodjelo,kakou2016.,takoiu2017.

Tablica3.1.Usporedniprikazoporezivanjaautorskihnaknada,naknadazaautorskoumjetničkodjeloiostalogdrugogdohotkado31.prosinca2016.

iznosiukunamailipamaRed.br.

Opis Autorskihonorar

Autorskoumjetničko

djelo

Ostalidrugidohodak

1. Bruto‐iznos 5.000,00 5.000,00 5.000,002. Paušalniizdatak(1x30%) 1.500,00 0,00 0,003. Paušalniizdatak(1x55%) 0,00 2.750,00 0,004. Ukupnoosnovicazadoprinose 0,00 0,00 5.000,004a. Osnovicazadoprinose(1‐2) 0,00 0,00 0,004b. Osnovicazadoprinose(1‐3) 0,00 0,00 0,005. DoprinoszaMIO(4x20%=5a+5b) 0,00 0,00 1.000,005a. MIOI(4x15%) 0,00 0,00 750,005b. MIOII(4x5%) 0,00 0,00 250,006. Dohodak=Poreznaosnovica(1‐2‐3‐5) 3.500,00 2.250,00 4.000,007. Ukupnoporeziprirez(7a+7b) 1.032,50 663,75 1.180,007a. Porez(6x25%) 875,00 562,50 1.000,007b. Prirez(7ax18%) 157,50 101,25 180,008. Netozaisplatu(1‐5‐7) 3.967,50 4.336,25 2.820,009. DoprinoszaZO(4x15%) 0,00 0,00 750,0010. Ukupantrošakisplatitelja(1+9) 5.000,00 5.000,00 5.750,00

Tablica3.2.Usporedniprikazoporezivanjaautorskihnaknada,naknadazaautorskoumjetničkodjeloiostalogdrugogdohotkaod1.siječnja2017.



Autorskoumjetničko

djelo

Ostalidrugidohodak

1. Bruto‐iznos 5.000,00 5.000,00 5.000,002. Paušalniizdatak(1x30%) 1.500,00 0,00 0,003. Paušalniizdatak(1x55%) 0,00 2.750,00 0,004. Ukupnoosnovicazadoprinose 3.500,00 2.250,00 5.000,004a. Osnovicazadoprinose(1‐2) 3.500,00 0,00 0,004b. Osnovicazadoprinose(1‐3) 0,00 2.250,00 0,005. DoprinoszaMIO(4x10%=5a+5b) 350,00 225,00 500,005a. MIOI(4x7,5%) 262,50 168,75 375,005b. MIOII(4x2,5%) 87,50 56,25 125,006. Dohodak=Poreznaosnovica(1‐2‐3‐5) 3.150,00 2.025,00 4.500,007. Ukupnoporeziprirez(7a+7b) 892,08 573,48 1.274,407a. Porez(6x24%) 756,00 486,00 1.080,00


45

7b. Prirez(7ax18%) 136,08 87,48 194,408. Netozaisplatu(1‐5‐7) 3.757,92 4.201,52 3.225,609. DoprinoszaZO(4x7,5%) 262,50 168,75 375,0010. Ukupantrošakisplatitelja(1+9) 5.262,50 5.168,75 5.375,00

Tablica3.3.Razlikauopterećenostiovetrivrstedohotkaizmeđu2017.i2016.



Autorskoumjetničko

djelo

Ostalidrugidohodak

1. Bruto‐iznos 5.000,00 5.000,00 5.000,002. Paušalniizdatak(1x30%) 1.500,00 0,00 0,003. Paušalniizdatak(1x55%) 0,00 2.750,00 0,004. Ukupnoosnovicazadoprinose[1‐(4a+4b)] 3.500,00 2.250,00 0,004a. Osnovicazadoprinose(1‐2) 3.500,00 0,00 0,004b. Osnovicazadoprinose(1‐3) 0,00 2.250,00 0,005. DoprinoszaMIO(5a+5b) 350,62 553,50 ‐500,005a. MIOI(4x15%)/(4x7,5%) 262,50 540,00 ‐375,005b. MIOII(4x5%)/(4x7,5%) 87,50 13,50 ‐125,006. Dohodak=Poreznaosnovica(1‐2‐3‐5) ‐350,00 ‐553,50 500,007. Ukupnoporeziprirez(7a+7b) ‐163,10 ‐445,81 94,407a. Porez(6x25%)/(6x24%) ‐119,00 ‐155,34 80,007b. Prirez(7ax18%) ‐44,10 ‐27,96 14,408. Netozaisplatu(1‐5‐7) ‐186,90 ‐370,20 405,609. DoprinoszaZO(4x15%)/(6x7,5%) 262,50 168,75 ‐375,0010. Ukupantrošakisplatitelja(1+9) 262,50 168,75 ‐375,00

3.4.Oporezivanjeautorskihpravaporezomnadohodakodimovineiimovinskihprava

Autorskaprava,kaoipravaindustrijskogvlasništva,suimovinskapravateseprimiciostvareniod vremenski ograničenogustupa autorskih prava oporezujuporezomnadohodak odimovine i imovinskihprava22.Dohodakod imovinskihpravaostvarujuautorovinasljednici23akostečenaimovinskapravaustupajuuznaknadunaodređenirok.24

Dohodakodimovinskihpravautvrđujesenatrinačinaiutrislučaja:

– odustupanjaimovinskihpravanaodređenirok(porezplaćaisplatiteljistodobnosisplatom),

– odotuđenjaimovinskogpravaurokuoddvijegodineoddanastjecanja(porezseplaćaporješenjuPorezneuprave)i

22 Dohodak ostvaren ustupanjem autorskih prava drugima unutar samostalne djelatnosti smatra se dohotkom odsamostalnihdjelatnosti,anedohotkomodimovinskihprava.23Akoautoriustupajupravonavlastitaautorskadjela,tadautvrđujudohodakodsamostalnedjelatnostiilidrugidohodak.24Ograničenovrijemeustupanjapravapostojiiondaakougovoromrokprestankakorištenjapravanijeutvrđen.


46

– odotuđenjavišeodtriistovrsna25imovinskapravaurokuod5godinaoddanastjecanja(porez se plaća po rješenju Porezne uprave, koje se donosi nakon otuđenja četvrtogimovinskogpravaistevrste).

Poreznadohodakodimovinskihpravaplaćasepostopiod24%.Naoveprimitkeostvareneizinozemstvaporeznadohodakodimovinskihpravaplaćasamprimateljurokuod30danaoddanaostvarenogprimitka,osimakojeplaćenporezudržaviizvora.Utomslučaju,obveznikjedužanurokuod8danaoddanaisplateprimitkaizvijestitinadležnuispostavuPorezneupravedajeplaćenporezudržaviizvoraidokrajasiječnjatekućegodinedostavitiObrazacINO‐DOH.

Dohodakodotuđenjaimovinskihpravaneoporezujeseakojeotuđenjeizvršenoizmeđubračnihdrugovaisrodnikauprvojlinijiidrugihčlanovaužeobiteljitenasljeđivanjem.

Nadohodakodimovinskihpravaneplaćajusedoprinosi.

3.5.Oporezivanjesamostalneumjetničkedjelatnosti

Djelatnostimaslobodnihzanimanjasmatrajuseprofesionalnedjelatnostiumjetnikakojesupotojosnoviobveznoosiguranipremapropisimakojiuređujuobveznaosiguranjaikojesupotojosnoviupisaneuregistarporeznihobveznikaporezanadohodak.

Djelatnostimaslobodnihzanimanjasmatrajuse:

1. samostalnadjelatnost zdravstvenihdjelatnika, veterinara, odvjetnika, javnihbilježnika,revizora, inženjera, arhitekata, poreznih savjetnika, stečajnih upravitelja, tumača,prevoditelja,turističkihdjelatnikaidrugesličnedjelatnosti

2. samostalnadjelatnostznanstvenika,književnika,izumiteljaidrugesličnedjelatnosti

3. samostalnapredavačkadjelatnost,odgojnadjelatnostidrugesličnedjelatnostii/ili

4. samostalnadjelatnostnovinara,umjetnikaišportaša.

Akosetadjelatnostobavljakaojedinadjelatnostiakoumjetniknijeosigurannipojednojdrugojosnovi,obvezanjeprijavitiseusustavobveznihosiguranja.

Generalnopravilojedaseporezniobveznikkojiobavljadjelatnostslobodnihzanimanja,uskladus odredbama Zakona i Pravilnika o porezu na dohodak, obvezno upisuje u registar poreznihobveznika poreza na dohodak te je obvezan dohodak od te djelatnosti utvrđivati na temeljupodatakaizposlovnihknjiga.26

Što ulazi u poslovne izdatke, a što u poslovne primitke propisano je odredbama Zakona iPravilnikaoporezunadohodak.Kaoposlovniizdacimogusepriznatisamooniizdaciokojimapostojeuredneispraveikojisuizravnovezaniuzostvarivanjeprimitaka.Primiciiizdaciutvrđujuseprimjenomnačelablagajne.Zasvakuprodaju,odnosnoobavljenuuslugumoraizdatiračun.27

Porezniobveznicikojiobavljajudjelatnostslobodnihzanimanjanovinara,umjetnikaisportašamogubiratinačinobračunavanjaiplaćanjapredujmaporezanadohodak, i to izmeđuplaćanjapredujmaporezanadohodakpoosnovisamostalnedjelatnostiipredujmaporezanadohodakzadrugidohodak.

25 Imovinskaprava smatraju se istovrsnimaovisnoonjihovimobilježjima i namjenama i to autorskapravapremazakonukojimseuređujuautorskaisrodnaprava26Poslovneknjigeievidencije,premaZakonuoporezunadohodak,suknjigaprimitakaiizdataka,popisdugotrajneimovine,knjigaprometaievidencijaotražbinamaiobvezama.27SredišnjiuredPorezneupravenasvojimmrežnimstranicamaje22.srpnja2013.daouputuoobveziizdavanjaračunapremapropisimaiznadležnostiPorezneuprave.


47

Razlikaizmeđuovadvanačinaobračunavanjajestutomeštoseuslučajuutvrđivanjadohotkanatemeljuposlovnihknjiga:

1. priplaćanjupredujmaporezanadohodakprimjenjujuprogresivnestopeod24%i36%naukupnigodišnjidohodakpodijeljennabrojmjesecirada,aakoseutvrđujekaodrugidohodak,predujamseplaćapostopiod24%nasvakipojedinačnoostvareniprimitak,

2. priznajusviposlovniizdacinastaliutijekuporeznograzdoblja,aakoseutvrđujekaodrugidohodak,priznajusesamopaušalniizdaciod30%,idodatnih25%zaumjetničkoautorskodjelo,premaZakonuopravimasamostalnihumjetnikaipoticanjukulturnogiumjetničkogstvaralaštva,

3. prema Zakonu o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkogstvaralaštva,primiciumjetnikaodpravnihifizičkihosobanaimedarovanjado20.000,00kn smatraju neoporezivima, a ako se utvrđuje drugi dohodak, ti primici po osnovidarovanjasuoporezivi,

4. obveznikplaćanjapredujmaporezanadohodakjesamporezniobveznik,aakoseutvrđujekaodrugidohodak,obveznikobračunavanja iplaćanjapredujmaporezanadohodak jeisplatitelj28,

5. porezni obveznik se obvezuje voditi propisane poslovne knjige i dostavljati godišnjuporeznuprijavuiostalapropisanaizvješća,aakoutvrđujedrugidohodak,utomslučajuisplatitelj29(npr.akojeumjetnikuupravnomvijećunekekulturneinstitucije)dostavljapodatkenaObrascuJOPPDprisvakojisplatiprimitka.

Kojinačinobračunavanjaporezaćeoviobveznici izabratinjihova jeosobnaodluka,ali izovihnavedenih razlika može se zaključiti da je za umjetnika puno jednostavnije utvrđivanjeobračunavanjaporezanadrugidohodak.

Ovisnoo izboru, porezni obveznik je dužanu rokuodosamdanaoddanapočetka obavljanjadjelatnosti nadležnoj ispostavi, prema svom prebivalištu ili uobičajenom boravištu, dostavitiprijavuuRPO(ObrazacRPO)ilidokrajatekućegodinezaidućugodinu,akoseodlučizapromjenunačinaoporezivanja.

3.5.1.Obračunavanjeiplaćanjedoprinosapoosnoviobavljanjaprofesionalnedjelatnosti

Obvezaobračunavanjaiplaćanjadoprinosaovisiovrstidohotka,onačinuobavljanjuslobodnogzanimanja(profesionalnedjelatnosti)kadaobveznicisamiobračunavajuiplaćajudoprinoseiotomedalisedoprinosizamirovinskoizdravstvenoosiguranjeplaćajuizsredstavaproračunaRH.

Obračunavanjeiplaćanjedoprinosapoosnoviutvrđivanjadrugogdohotka

Akoseumjetnikodluči zadrugidohodak,u tomslučajupri oporezivanju sepostupananačinopisanupoglavlju3.3.,aisplatiteljnemaobvezuobračunavanjaiplaćanjadoprinosaprematimprimicimajerobveznikplaćaobveznedoprinosezasvojeosobnoosiguranjepremarješenjuPorezne uprave. Da bi isplatitelj mogao primijeniti ovu iznimku, odnosno ne obračunatidoprinose,moraosiguratidokaz.Dokaz jestpotvrdaporezneuprave izdanana imeprimateljaprije prve isplate po toj osnovi u tekućoj godini o tome da je obveznik upisan u registarosiguranikapoosnoviobavljanja samostalneprofesionalnedjelatnosti ili rješenjekojimmu jeutvrđenaobvezadoprinosazatekućugodinu.

28Osimuslučajuostvarivanjadrugogdohotkaizinozemstvai/iliodfizičkeosobekojaneobavljadjelatnost,pajeutomslučajuobveznikplaćanjaporezasamporezniobveznik.29Vidjetifusnotu17.


48

SukladnoNaredbi o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2017.godinu(daljeutekstuNaredba),mjesečnaosnovicazaobračundoprinosaza2017.zanovinaraiznosi5.030,35kn,amjesečnaosnovicazaobračundoprinosazaosiguranikapoosnoviobavljanjadjelatnosti samostalnog umjetnika je 7.739,00 kn. Iako se u oba slučaja radi o obavljanjusamostalne djelatnosti (novinara i umjetnika), postavlja se pitanje zašto se utvrđuju različiteosnovice?

Doprinosiseobračunavajunaosnovicupremamjesečnojosnoviciitodoprinosza:

1. mirovinsko osiguranje temeljem generacijske solidarnosti po stopi od 20%, ako jeosiguraniksamoIstupa,a15%akojeosiguranikiIIstupa,

2. mirovinskoosiguranjenatemeljuindividualnekapitaliziraneštednje(zaosiguranikatogosiguranja)postopiod5%,

3. zdravstvenoosiguranjepostopiod15%,

4. zaštituzdravljanaradupostopiod0,5%i

5. zapošljavanjepostopiod1,7%.

Doprinosidospijevajunanaplatudo15.danaumjesecuzaprethodnimjesec.

Obračunavanjeiplaćanjedoprinosapoosnoviposlovnihknjigadohotkailidobiti

Osiguranici po osnovi obavljanja slobodnog zanimanja (profesionalne djelatnosti) koji odobavljanjatihdjelatnostiutvrđujudohodakodsamostalnedjelatnostiilidobit,samisuobveznicidoprinosa te obveznici obračunavanja i plaćanja doprinosa za osobno osiguranje i izvješće oobračunuiuplatidoprinosadostavljajunadležnojispostaviPorezneuprave,premaprebivalištuili uobičajenom boravištu, na Obrascu JOPPD do 15. u mjesecu za prethodni mjesec, tj.istovremenosdanomdospijećazanaplatu.

SukladnoNaredbi,doprinosiseobračunavajunaosnovicupremamjesečnojosnoviciod8.512,90kn(umjetnici),odnosno5.030,35(novinariifilmskiradnici)itodoprinosza:

1. mirovinsko osiguranje temeljem generacijske solidarnosti po stopi od 20%, ako jeosiguraniksamoIstupa,a15%akojeosiguranikiIIstupa,





ObračunavanjeiplaćanjedoprinosaizsredstavaproračunaRepublikeHrvatske

PremaZakonuopravimasamostalnihumjetnikaipoticanjukulturnogiumjetničkogstvaralaštva,samostalniumjetnikimapravopodnijetizahtjevdamusedoprinosizamirovinskoizdravstvenoosiguranjeplaćajuizsredstavaproračunaRH.

UpostupkuipremauvjetimapropisanimPravilnikomopostupkuiuvjetimazapriznavanjepravasamostalnihumjetnikanauplatudoprinosazamirovinskoiinvalidskotezdravstvenoosiguranjeiz sredstava državnog proračuna, o zahtjevu odlučuje Stručno povjerenstvo uz naknadnoodobrenjeministrakulture.

Samostalniumjetnikmožestećipravonauplatuobveznihdoprinosazamirovinskoizdravstvenoosiguranje iz sredstava državnog proračuna (u daljnjem tekstu: priznavanje prava na uplatudoprinosa) ako uz bavljenje profesionalnim umjetničkim stvaralaštvom i javnim djelovanjemprimarnouRH,kaoglavnimzanimanjem,udovoljava:


49

– umjetničkimbrojčanimkriterijimaizIV.dijelaPravilnika,

– financijskimkriterijimaizčl.8.Pravilnikate

– akonjegovoumjetničkostvaralaštvoijavnodjelovanjepredstavljazamjetandoprinoshrvatskojkulturiiumjetnosti.

Kakobiseispunilifinancijskikriterijiumjetnikmoraostvariti:

a) prosječniukupnigodišnjidohodakodsamostalneumjetničkedjelatnostizaposljednjetrigodinezakojesuobrađenegodišnjeporezneprijave,manjiodprosječnegodišnjebruto‐plaćepozaposlenomupravnimosobamaRHzaprethodnugodinu30i

b) prosječni ukupni godišnji dohodak izvan umjetničkog stvaralaštva i djelovanja zaposljednje trigodinezakojesuobrađenegodišnjeporezneprijave,manjiodprosječnegodišnjebruto‐plaćepozaposlenomupravnimosobamaRHzaprethodnugodinu.

Dohodakizradnogodnosaneuračunavaseudohodakodsamostalneumjetničkedjelatnosti.

Za osiguranika po osnovi samostalne djelatnosti slobodnog zanimanja samostalnog umjetnikakojemu se, prema posebnom propisu, doprinosi plaćaju iz državnog proračuna, obveznikdoprinosaiobveznikplaćanjadoprinosajestMinistarstvokulture.

SukladnoNaredbi,doprinosiseobračunavajunaosnovicupremamjesečnojosnoviciod6.191,20kn.

3.5.2.Doprinosipoosnovidrugedjelatnosti

Akosesamostalnadjelatnostslobodnogzanimanjaobavljauzradniodnosilimirovinu,odnosnoradi se o drugoj djelatnosti31, a dohodak se utvrđuje na temelju poslovnih knjiga, obveznidoprinosiseobračunavajunatemeljupodatakaizgodišnjeporezneprijaveiistidospijevajunanaplatusdanompodnošenjagodišnjeprijaveporezanadohodak,anajkasnijedokrajaveljačetekućegodine.Obveznikobračunavanjaiplaćanjadoprinosajesamobveznik.

Godišnjaosnovicazaobračundoprinosaobveznikukojioddrugedjelatnostiutvrđujedohodaknatemeljuposlovnihknjigajestdohodakostvarenuporeznomrazdoblju.

Doprinosiseobračunavajunaosnovicupremagodišnjojosnovici(dohodak)utvrđenojizgodišnjeporezneprijavekaorazlikaizmeđuposlovnihprimitakaiposlovnihizdataka,itodoprinosza:

1. mirovinskoosiguranjetemeljemgeneracijskesolidarnostipostopiod10%,akojeosiguraniksamoIstupa,a7,5%akojeosiguranikIIstupa,

2. mirovinskoosiguranjenatemeljuindividualnekapitaliziraneštednjepostopiod2,5%i

3. zdravstvenoosiguranjepostopiod7,5%.

Čl.11.Naredbepropisujedagodišnjaosnovicazaobračundoprinosaobveznikukojioddrugedjelatnostiutvrđujedohodaknatemeljuposlovnihknjiganemožeiznositivišeod60.364,20kn(za2017.).Iznimno,kadajerazdobljeukojemjeobveznikdoprinosaobavljaodrugudjelatnostkraće od godine dana, najviši iznos godišnje osnovice razmjeran je brojumjeseci u kojima jeobveznikdoprinosaobavljaodrugudjelatnostuodnosunabrojku12.Akosedrugadjelatnostobavlja s prekidima, a razdoblje obavljanja djelatnosti je kraće od godine dana, osnovica za

30Prosječnamjesečnabruto‐plaćapozaposlenomeupravnimosobamaRHza2016.iznosilaje7.752kn.31Drugadjelatnostjesamostalnadjelatnostobrta,slobodnogzanimanja,poljoprivredeišumarstvaiostalesamostalnedjelatnostikojunositeljdjelatnostiobavljaistodobnouzosiguranjepoosnoviradnogodnosailipobilokojojodosnovaobveznih osiguranja. Drugom djelatnošću smatra se i djelatnost samozaposlene osobe prema kojoj se, sukladnopropisimaEUokoordinacijisustavasocijalnesigurnosti,primjenjujezakonodavstvoRH,kojaseobavljaudrugojdržavičlanici,akoseistaobavljaistodobnouzradniodnos,odnosnozaposlenjeuRHi/iliudrugojdržavičlaniciiliuznekudruguosnovuosiguranja.


50

obračun doprinosa utvrđuje se razmjerno broju mjeseci druge djelatnosti u odnosu na brojmjeseciobavljanjadjelatnosti.

3.5.3.Predujamporezanadohodakodsamostalnedjelatnosti

Koddohotkaodsamostalnedjelatnostimjesečnipredujamporezanadohodakutvrđujeseiplaćana temelju podataka u podnesenoj godišnjoj prijavi poreza na dohodak.Mjesečni predujmoviporezanadohodakplaćajusemjesečnodoposljednjegdanaumjesecuzaprethodnimjesec.PUneizdajerješenjeomjesečnimpredujmovima,većsuporezniobvezniciobvezniplaćatipredujamtemeljempodatakaizgodišnjeporezneprijave.

Porezni obveznik može nadležnoj ispostavi Porezne uprave podnijeti zahtjev za izmjenumjesečnih predujmova. Porezni obveznik koji zahtijeva da mu se umanji utvrđeni predujam,obvezan je sastaviti obračun koji sadrži sve bitne podatke iz godišnje porezne prijave koji seodnosenaproteklorazdobljetekućegodineitajobračunpriložitiuzzahtjevzaizmjenupredujma.Porezni obveznik koji počinje obavljati samostalnu djelatnost ne plaća predujmove poreza nadohodakdopodnošenjaprvegodišnjeporezneprijave.

3.5.4.Godišnjaporeznaprijava

Porezniobveznik,kojiobavljasamostalnudjelatnostslobodnogzanimanjaiutvrđujedohodaknatemeljuposlovnihknjiga,premaZakonuoporezunadohodak,obvezan jepo istekuporeznograzdoblja(kalendarskegodine),anajkasnijedokrajaveljačetekućegodinezaprethodnugodinu,podnijeti godišnju prijavu poreza na dohodak na Obrascu DOH. Uz godišnju poreznu prijavu,obvezan je podnijeti pregled primitaka i izdataka od samostalne djelatnosti za isto poreznorazdobljenaObrascuP‐PPI.

Godišnji porez na dohodak utvrđuje se premaporeznoj osnovici32, a odutvrđenoga godišnjegporezaodbijajuseiznosiplaćenogpredujmaporezaposvimiskazanimdohocimateprimjenomgodišnjihporeznihstopapremaporeznimrazredimautvrđujerazlikazauplatuilipovratporeza.

Porezni obveznici koji obavljaju samostalnudjelatnostplaćaju porezna dohodakpo godišnjojporeznojprijavisdanompodnošenjagodišnjeporezneprijave,aakouzdohodakodsamostalnedjelatnosti ostvare dohodak od nesamostalnog rada ili drugi dohodak, porez na dohodak pogodišnjojporeznojprijaviplaćajuurokuod15danaoddanaprimitkarješenja.

3.5.5.Promjenanačinaoporezivanjafizičkihosoba

Oporezivanjefizičkeosobeporezomnadobit

Porezniobveznikkojiobavljasamostalnudjelatnostmožeplaćatiporeznadobit:

– navlastitizahtjev(umjestoporezanadohodak)ili

– po sili zakona, ako ispunjava zakonske uvjete za oporezivanje dobiti, na način i poduvjetimapropisanimzakonomoporezunadobit.

32Godišnjuosnovicuporezanadohodakčiniukupaniznosdohotkaodnesamostalnograda,samostalnedjelatnostiidrugogdohotkakoji senesmatrakonačnim,aumanjenzaosobniodbitak.Dohodakodsamostalnedjelatnosti,kojirezidentostvariutuzemstvuiinozemstvu,anerezidentutuzemstvu,umanjujeseza:1. iznosplaćanovozaposlenihosoba2. iznosdržavnepotporezaobrazovanjeiizobrazbuteiznospotporemalevrijednostizaizvođenjepraktičnenastaveivježbenaukovanjausustavuvezanihobrtapremaposebnimpropisima

3. iznosizdatakazaistraživanjeirazvoj4. prenesenigubitak.


51

Promjenanačinaoporezivanjaobvezujeporeznogobveznikasljedećetrigodine.Uopravdanimslučajevima i na temelju pisanog zahtjeva poreznog obveznika, PUmože odobriti i kraći rokprelaskasplaćanjaporezanadohodaknaporeznadobitiobratno,očemudonosirješenje.

PorezniobveznikposilizakonaprelaziusustavporezanadobitakoispunjavauvjetepropisaneZakonomoporezunadobit,itoakoje:

1. uprethodnomporeznomrazdobljuostvarioukupniprimitakvećiod3.000.000knili

2. akoispunjavadvaodsljedećatriuvjeta:

– uprethodnomporeznomrazdobljuostvariojedohodakvećiod400.000kn

– imadugotrajnuimovinuuvrijednostivećojod2.000.000kn

– uprethodnomporeznomrazdobljuprosječnozapošljavavišeod15radnika.

FizičkaosobakojajeispunilauvjetizZakonaoporezunadobitilidvaodtrinavedenauvjeta,otome pisano izvješćuje nadležnu ispostavu Porezne uprave do kraja tekuće godine u kojoj suispunjeni propisani uvjeti, a najkasnije 20 dana po isteku poreznog razdoblja odnosnokalendarskegodine.

Obveznikporezanadohodakkojipostajeobveznikomporezanadobitdužanjenadan1.siječnjakalendarskegodinezakojuutvrđujeporeznadobitsastavitipočetnubilancu inastavitivoditiposlovneknjigepremaZakonuoračunovodstvu.

Također,porezniobveznikkojiuprethodnomporeznomrazdobljunijeostvarioprihodevećeod3.000.000knmožeizabratidaporeznuosnovicuutvrđujepremanovčanomnačelu.

Porezni obveznik koji je izabrao način utvrđivanja porezne osnovice prema novčanomnačelumorazadržatitajnačinutvrđivanjaporezneosnovicenajmanjetriporeznarazdoblja.

PorezniobveznikdužanjezarazdobljezakojeutvrđujeporeznuobvezupodnijetiporeznuprijavuzautvrđivanjeporezneosnovicepremaračunovodstvenimpropisimanaObrascuPDiliporeznuprijavuzautvrđivanjeporezneosnovicepremanovčanomnačelunaObrascuPD‐NN.

UzPrijavuporezanadobitdostavljajuse financijska izvješća(Bilanca iRačundobiti igubitka) iostala propisanu dokumentaciju. Prijavu podnosi nadležnoj ispostavi Porezne uprave premaprebivalištuiliuobičajenomboravištunajkasnijedo30.travnjatekućegodinezaprethodnugodinu.

Poreznadobitplaćasenautvrđenuporeznuosnovicupostopi:

1. 12%akosuuporeznomrazdobljuostvareniprihodido3.000.000kn,ili

2. 18%akosuuporeznomrazdobljuostvareniprihodijednakiilivećiod3.000.000,01kn.

Utvrđenu poreznu obvezu dužan je platiti s danom podnošenja porezne prijave. Mjesečnipredujamplaćadokrajamjesecazaproteklimjesec,usvotikojasedobijekadaseporeznaobvezazaprethodnoporeznorazdobljepodijelisbrojemmjeseciistogarazdoblja.

PorezniobveznikmožezatražitiizmjenuvisinepredujmapisanimzahtjevomupućenimnadležnojispostaviPorezneupravepremasvomsjedišturadidonošenjarješenjaonovojvisinipredujma.Uzahtjevutrebanavestirazlogezaizmjenuvisinepredujma.

Porezniobveznikkojipočinjeobavljatidjelatnostneplaćapredujmovedoprveporezneprijave.

Obračunavanjeiplaćanjedoprinosafizičkeosobeobveznikaporezanadobitoddrugedjelatnosti

Porezniobveznicikojiobavljajusamostalnudjelatnostslobodnogzanimanjauzradniodnos ilimirovinuisukladnopropisimaoporezunadobitoddrugedjelatnostiutvrđujudobit,obveznedoprinose obračunavaju na temelju podataka iz prijave poreza na dobit i isti dospijevaju na


52

naplatusdanompodnošenjaprijaveporezanadobit,anajkasnijedokrajatravnjatekućegodine.Obveznikobračunavanjaiplaćanjadoprinosajesamobveznik.

Godišnjaosnovicazaobračundoprinosaobveznikukojioddrugedjelatnostiutvrđujedobitjestdobitostvarenauporeznomrazdoblju.

Doprinosi se obračunavaju na osnovicu prema godišnjoj osnovici (dobit) utvrđenoj iz prijaveporezanadobitkaorazlikaizmeđuprihodairashoda,itodoprinosza:

1. mirovinskoosiguranjetemeljemgeneracijskesolidarnostipostopiod10%,akojeosiguraniksamoIstupa,a7,5%akojeosiguranikIIstupa

2. mirovinskoosiguranjenatemeljuindividualnekapitaliziraneštednjepostopiod2,5%,

3. zdravstvenoosiguranjepostopiod7,5%.

Ovdje je važno naglasiti, kao i kod obveznika koji od druge djelatnosti utvrđuju dohodak, dasukladnoNaredbi,godišnjaosnovicazaobračundoprinosaza2017.obveznikunemožeiznositiviše60.364,20kn.

Obveznikdoprinosakojiodobavljanjasamostalnedjelatnostiutvrđujedobit,zasebeosobnoisvesupoduzetnike koji su obveznici doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti, uz prijavuporeza na dobit obvezno dostavlja Izvješće o obvezi doprinosa po osnovi obavljanja drugedjelatnosti(ObrazacPD‐DOP).

Poreznadohodakupaušalnomiznosu

Samostalnom djelatnosti obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti (obrtničke djelatnosti), usmisluZakonaoporezunadohodak,smatrajusedjelatnostiusmisluzakonakojimseuređujeobavljanjeobrta(Zakonaoobrtu)isvedrugeposebnonenavedenegospodarstvenedjelatnostiidjelatnost poljoprivrede i šumarstva. Porezni obveznik koji obavlja samostalnu obrtničkudjelatnostmožeutvrđivatidohodakupaušalnomiznosuako:

– potojosnovinijeobveznikPDV‐apremaZakonuoPDV‐ui

– poosnovitedjelatnostiuporeznomrazdobljuneostvarujeukupnigodišnjiprimitakvećiodiznosapropisanogzaobvezniulazakusustavPDV‐a.33

Da bimogaoporeznadohodakutvrđivati upaušalnom iznosu,morakumulativno ispunjavatinavedeneuvjete.

ZakonoporezunadohodakizričitokažedaupaušalnomiznosuporezmoguplaćatiobveznicikojisamostalnudjelatnostobavljajupremaZakonuoobrtuidjelatnostpoljoprivredeišumarstva.Toznačidaporezni obveznici koji obavljaju samostalnudjelatnost slobodnih zanimanjanemoguplaćatipaušalniporez.


Djelatnost fotoreportera oporezuje se kao djelatnost slobodnih zanimanja – samostalna djelatnostnovinara,ukoliko su ispunjeniprethodnonavedeniuvjeti izZakonaomedijima,odnosnoukonkretnomslučaju ako se bavi prikupljanjem, obradom, oblikovanjem ili razvrstavanjem informacija (fotografija,crteža i sl.) za objavu putemmedija. U protivnom,može se za porezne svrhe smatrati i da obavljasamostalnudjelatnostobrtaakoispunjavauvjetepropisaneZakonomoobrtu.

Izvor:Poreznauprava(2017b)

33PragzaulazakusustavPDV‐aza2017.iznosi230.000kn,aod1.siječnja2018.iznositiće300.000kn.


53

Također,upraksisemoženaićinarješenjeoobavljanjuprevoditeljskedjelatnostiiuslugatumača,kao i djelatnosti istraživanja tržišta i ispitivanja javnog mnijenja ili djelatnosti računalnogprogramiranja,kaoobrtničkedjelatnosti,odnosnoregistriranesuuskladusaZakonomoobrtu.

Osim prethodno navedenih uvjeta propisanih u Zakonu o porezu na dohodak, Pravilnik opaušalnomoporezivanjusamostalnihdjelatnostipropisujedodatnojošnekaograničenja:

– porezni obveznik koji obavlja samostalnu djelatnost i dohodak utvrđuje na temeljuposlovnih knjiga, ne može istodobno po osnovi te djelatnosti dohodak utvrđivati i upaušalnomiznosu,

– fizičkeosobekojezajedničkiobavljajusamostalnudjelatnostmogudohodakpotojosnoviutvrđivati u paušalnom iznosu, ako propisane uvjete ispune svi supoduzetnicipojedinačnoteakoukupanprimitakodzajedničkogobavljanjasamostalnedjelatnostinijevećiodiznosapropisanogzaobvezniulazakusustavPDV‐a,

– porezni obveznik koji obavlja samostalnu djelatnost od koje dohodak utvrđuje upaušalnomiznosu,auztudjelatnostutijekuporeznograzdobljazapočneobavljatiinovudjelatnostodkojedohodakobveznoutvrđujena temeljuposlovnihknjiga,obvezan je idohodakoddjelatnostikoji jeutvrđivaoupaušalnomiznosupočetiutvrđivatinanačinpropisanzasamostalnudjelatnostitoistodobnospočetkomobavljanjanovedjelatnosti.

Porezniobveznicikojikumulativnozadovoljavajupropisaneuvjeteiželeprijećinautvrđivanjedohotkaupaušalnom iznosu34 ilipočinjuobavljati samostalnudjelatnost zakoju ćeutvrđivatipaušalni dohodak, obvezni su nadležnoj prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravištapodnijetiprijavuuRPO(ObrazacRPO)uskladusPravilnikomoporezunadohodak,urokuodosamdanaoddanapočetkaobavljanjadjelatnosti,odnosnozapromjenunačinaoporezivanja,dokraja tekućeg razdoblja za iduće porezno razdoblje, a najkasnije 15 dana po isteku poreznograzdobljaodnosnokalendarskegodine.

Odposlovnihknjigavodisamoevidencijuoprometu–ObrazacKPR.Zasvakuisporukuiobavljenuusluguobvezanje izdatiračun,anajkasnijedo15.siječnjatekućegodinezaprethodnugodinudužanjepodnijetinadležnojispostaviPorezneupravepremasvomprebivalištuiliuobičajenomboravištu izvješće o paušalnom dohotku od samostalnih djelatnosti i uplaćenom paušalnomporezunadohodakiprirezuporezanadohodak(ObrazacPO‐SD).RazlikagodišnjegpaušalnogporezazauplatuilipovratutvrđujesenatemeljuObrascaPO‐SD,arazlikugodišnjegpaušalnogporezaobveznikjedužanuplatitisdanompodnošenjaizvješća,anajkasnijedo15.siječnja.


„Porezniobveznikkojiporeznadohodakodsamostalnedjelatnostiplaćaupaušalnom iznosu,primitkedržavnihpomoći,poticajaipotporaprimljenihzasamostalnudjelatnostiskazujeuobrascuPO‐SD.“

Međutim, „…potpore isplaćene od strane Hrvatskog zavoda za zapošljavanje dodijeljenu radisamozapošljavanjasukladnoposebnimpropisimanaosnoviizrađenogposlovnogplanazazapošljavanjeputemotvaranjaobrtaneuključujuseuprimitkekaonitiuObrazacPO‐SD“.

Izvor:Poreznauprava(2014d;2016)

34Porezniobveznikkojiželiprijećisutvrđivanjadohotkaodsamostalnedjelatnosti temeljempropisanihposlovnihknjiganautvrđivanjepaušalnogdohotkaobvezanjeuzobrazacRPOdostaviti:1. pregledprimitakaiizdatakapremapodacimaizKnjigeprimitakaiizdataka–ObrazacKPI2. pregledukupnogiznosatražbina,anatemeljuizdanihračunaizEvidencijeotražbinamaiobvezama–ObrazacTO

odnosno presliku Obrasca TO i to za porezno razdoblje (kalendarsku godinu) koje prethodi godini prelaska nautvrđivanjedohotkaupaušalnomiznosu.


54

Godišnji paušalni porez na dohodak35 utvrđuje se rješenjem Porezne uprave i to primjenomporeznestope12%nagodišnjipaušalnidohodakuvećanzaprirez.Rješenjemutvrđengodišnjipaušalni porez na dohodak i prirez je konačan, pa porezni obveznik po toj osnovi ne možepodnijetigodišnjuporeznuprijavu.

Godišnji paušalni porez na dohodak i prirez porezu na dohodak plaća se tromjesečno, doposljednjegdanasvakogtromjesečja.36

U tablici 3.4. dan je prikaz godišnjeg i mjesečnog paušalnog poreza na dohodak i prireza zaobveznikasprebivalištemuDubrovniku(stopaprireza10%),porazredimaostvarenihprimitaka.

Tablica3.4.Utvrđivanjegodišnjeg/mjesečnogpaušalnogdohotka/poreza

iznosiukunamailipamaOstvarenigodišnji

primiciGodišnjipaušalnidohodak=godišnjaporeznaosnovica

Godišnjipaušalniporeznadohodak

Mjesečnipaušalniporeznadohodak

iprirez

do85.000,00 12.750,00 1.530,00 140,25

od85.000,01do115.000,00 17.250,00 2.070,00 189,75

od115.000,01do149.500,00 22.425,00 2.691,00 246,68

od149.000,01do230.000,00

34.500,00 4.140,00 379,50

od230.000,01do37300.000,00

45.000,00 5.400,00 495,00

Izvor:Pravilnikoporezunadohodak

Obračunavanjeiplaćanjedoprinosaobveznikakojiplaćaporezupaušalnomiznosu

Porezni obveznici koji plaćaju porez na dohodak u paušalnom iznosu i kojima je samostalnadjelatnost jedino zanimanje doprinose plaćaju prema rješenju Porezne uprave koji seobračunavajunaosnovicupremamjesečnojosnovici(3.095,60kn)itodoprinosza:

1. mirovinskoosiguranjetemeljemgeneracijskesolidarnostipostopiod20%,akojeosiguraniksamoIstupa,a15%akojeosiguranikiIIstupa





Obračunavanjeiplaćanjedoprinosaobveznikakojinadrugudjelatnostplaćaporezupaušalnomiznosu

Paušalnooporezivanje samostalnedjelatnostiposebno jepogodnoobveznicimakoji samostalnudjelatnostobavljajukaodrugudjelatnost,uzradniodnosilimirovinu.Obveznikudoprinosakojiod

35PorezniobveznicikojisamostalnedjelatnostiobavljajunapodručjuGradaVukovarainapotpomognutimpodručjimajedinicalokalnesamoupraverazvrstanihuI.skupinupostupnjurazvijenostipremaposebnompropisuoregionalnomrazvojuRHinaotocimaprveskupine,plaćajugodišnjipaušalniporeznauvisiniod25%godišnjegpaušalnogporezanadohodak.36U iznosukoji jeumnožakbrojamjeseci tromjesečjazakoje jeobvezautvrđena iutvrđenogpaušalnogmjesečnogporezanadohodak.37Od1.siječnja2018.bitićedodanajošjednagrupa(preko300.000,01kn).


55

drugedjelatnostiporeznadohodakplaćapremapaušalnomdohotkugodišnje iznosedoprinosautvrđujePUrješenjemidospijevananaplatuurokuod15danaoddanaprimitkarješenja.

Godišnja osnovica za obračun doprinosa od druge djelatnosti prema paušalnom dohotku jestgodišnjipaušalnidohodak,obračunavajusedoprinosza:

1. mirovinskoosiguranjetemeljemgeneracijskesolidarnostipostopiod10%,akojeosiguraniksamoIstupa,a7,5%akojeosiguranikIIstupa,

2. mirovinskoosiguranjenatemeljuindividualnekapitaliziraneštednjepostopiod2,5%i

3. zdravstvenoosiguranjepostopiod7,5%.Iznimno,umirovljenikkojiobavljadrugudjelatnostiprematojdjelatnostiplaćapaušalniporezna dohodak, uz uvjet da je u skladu sa Zakonom o mirovinskom osiguranju zadržao statusumirovljenika38itijekomrazdobljaukojemuobavljatudjelatnost,nijeobveznikdoprinosa.

Tablica3.5.Samostalniumjetnici‐osiguranipoosnoviobavljanjaprofesionalnedjelatnosti(od1.siječnja2017.)


Opis Drugidohodak

Samostalnadjelatnost

Dobit Paušal

1. Bruto/primici/prihodi 200.000,00 200.000,00 200.000,00 200.000,00

2a. Paušalniizdatak(1x25%) 50.000,00

2b. Paušalniizdatak(1x55%) 110.000,00

2c.Ostaliizdaci/rashodi(materijalni)

80.000,00 80.000,00 80.000,00 80.000,00

3. Osnovicazadoprinose 7.739,00 8.512,90 8.512,90 3.095,00

4a. MIOI 1.160,85 1.276,94 1.276,94 464,25

4b. MIOII 386,95 425,65 425,65 154,75

4c. ZO 1.160,85 1.276,94 1.276,94 464,25

4d. zazaštituzdravljanaradu 38,70 42,56 42,56 15,48

4e. zazapošljavanje 131,56 144,72 144,72 52,62

4. Ukupnodoprinosi 2.878,91 3.166,81 3.166,81 1.151,35

5a. Ukupniizdaci/rashodi 82.878,91 83.166,81 83.166,81 81.151,35

5b. Ukupniizdaci/rashodi(poreznopriznati)

110.000,00 133.166,81 83.166,81 0,00

6. Dohodak/Dobit=Poreznaosnovica(1‐5b.)

90.000,00 66.833,19 116.833,19 34.500,00

7. Ukupnoporeziprirez(7a+7b) 25.488,00 2.360,00 3.000,00 407,10

7a. Poreznadohodak/dobit 21.600,00 2.000,00 3.000,00 345,00

7b. Prirezporezunadohodak 3.888,00 360,00 62,10

8. Osnovicazapredujamdobiti 113.833,19

9. Ukupnoporeziprireznadohodakodkapitala

16.118,78

9a. Poreznadohodakodkapitala(8x12%)

13.659,98

9b. Prirezporezunadohodakodkapitala(9ax18%)

2.458,80

10. Netozaisplatu 171.633,09 164.473,19 97.714,41 118.441,55

38 Status korisnika mirovine dokazuje se preslikom pravomoćnog rješenja kojim je utvrđeno pravo iz obveznogmirovinskog osiguranja od tuzemnog ili inozemnog isplatitelja mirovine (sukladno međunarodnim ugovorima osocijalnomosiguranju)na starosnumirovinu iliprijevremenustarosnumirovinu,obiteljskumirovinu ili invalidskumirovinuzbogopćenesposobnostizarad.


56

U tablici 3.5. na primjeru samostalnog umjetnika iz Zagreba, koji je osiguran po osnoviprofesionalnedjelatnostidanjeusporedniprikazporazličitimnačinimaoporezivanja.Obveznikje u srpnju 2017. ostvario primitak za učinjeno umjetničko djelo u iznosu od 200.000,00 kn.Materijalniizdacizatoumjetničkodjelobilisu80.000,00kn.Sobziromnatodajeosiguranpoosnovi profesionalne djelatnosti, doprinose obračunava i plaća sam porezni obveznik premaodređenojmjesečnojosnovici.

Koddugogdohotkajerazvidnodajeobveznikimaostvarneizdatke(materijalniizdaciidoprinosi)u iznosuod82.878,91kn,aporeznopriznati sumuu iznosu110.000,00kn (55%ostvarenogprimitka).Isplatiteljjeobvezannaporeznuosnovicu(bruto–poreznopriznatiizdaci=90.000,00kn)obračunati iplatitiporeznadohodakpostopiod24%(21.600,00kn)iprireznaporeznadohodakGradaZagrebapostopiod18%(3.888,00kn)tejeobveznikuzaisplatupotomprimitkuukupno171.633,09kn(bruto‐doprinosi–porezinadohodakiprirez).

Kodutvrđivanjadohotkapoosnoviposlovnihknjigapodohotkurazvidnojedajeobveznikimaostvarneizdatkeuiznosuod83.166,81kn,aporeznopriznatisumuuiznosuod133.166,81kn(25%umanjenjeprimitakanaumjetničkodjelo,materijalniizdaciidoprinosi).Sobziromdavodiposlovneknjigepriznajumusestvarniizdacitemujedohodakjednakporeznojosnovicauiznosuod66.833,19kn.Obveznikplaćamjesečnepredujmoveporezanadohodakiprirezaizračunanenatemeljupodatakaizgodišnjeporezneprijaveza2016.(2.360,00kn)stoganeplaćapojedinačnonaostvareniprimitakteobveznikmožeisplatitikaopredujamdohotkapotomprimitkuuiznosuod164.473,19kn(primitak‐poreznopriznatiizdaci‐poreznadohodakiprirez).

Kodutvrđivanjadobitirazvidnojedasuobveznikustvarniizdaciiznosili83.166,81knidasumuutolikomiznosuiporeznopriznatiizdaci.Obveznikplaćamjesečnepredujmoveporezanadobitizračunanenatemeljupodatakaizgodišnjeporezneprijaveza2016.(3.000,00kn)stoganeplaćaporeznapojedinačnoostvareniprihod.Dabiobvezniksebiisplatiopredujamdobitinaosnovicuzapredujamdobiti(dobit‐predujamporezanadobit)obvezanjeobračunatiiplatitipredujamporezanadohodakodkapitalaiprireza.Nakonplaćenogpredujmaporezanadohodakodkapitalaza isplatumu jeostalo97.714,41kn (prihod–poreznopriznati rashodi ‐predujamporezanadobit‐predujamporezanadohodakodkapitalaiprirez).

Kodplaćanjaporezaupaušalnomiznosu,razvidnojedajeobveznikimaostvarneizdatkeuiznosuod81.151,35kn(materijalni izdaciidoprinosi).Međutim,kodpaušalista izdacisenepriznaju.ObveznikplaćamjesečnipredujamporezanadohodakiprirezaupaušalnomiznosunatemeljurješenjaPorezneuprave,kojijeutvrđennatemeljupodatakaizObrascaPO‐SDza2016.(407,10kn)temujeostalozaisplatu118.441,55kn(primici–ukupniizdacikojisenepriznaju,aliihjeobveznikimao‐poreznadohodakiprirezupaušalnomiznosu).

3.6.PoreznadohodakidoprinosiuEuropskojuniji

Uovomsedijeluprikazujeporezni tretmanumjetnikaporezomnadohodak i doprinosimazasocijalnoosiguranjeudržavamačlanicamaEU.Podacisupreuzetiizporeznebaze(TaxResearchPlatform) Međunarodnog biroa za fiskalnu dokumentaciju (International Bureau of FiscalDocumentation IBFD) koji se ažuriraju najmanje jednom godišnje, s tim da se dodatnoažuriranje podataka obavlja ukoliko tijekom godine dođe do promjena u poreznim sustavimapojedinih država. Porezna baza IBFD‐a je sustavna, sveobuhvatna i usporediva te kao takvapredstavlja vrlo dobar izvor podataka i informacija za usporedbe poreznih sustava različitihdržava.Međutim,iakobazaobuhvaćapodatkekojisusistematiziranipremajednakimilisličnimpravilimazasvedržave,postojeinekaograničenja.Taograničenjaprvenstvenoseočitujuutomedasuzanekedržavepodaciubazivrlodetaljni,dokzanekedržavenisu.Sukladnotome,potrebnojenaglasitidapostojimogućnostidaunekimdržavamapostojejošnekespecifičnostikojenisuobuhvaćeneubazi,tebizasveobuhvatnuinajpouzdanijuanalizutrebalokoristitiinformacijeiznacionalnih poreznih zakonodavstava. Potpuni i detaljan uvid u nacionalna porezna


57

zakonodavstvanijemogućzbogtogaštopojedinedržavejavnoneobjavljujucjelovitepropisenaengleskomjeziku,većsamoosnovneinformacije(kojeseuistomoblikumogunaćiiuIBFDbazi).KarakteristikeporezanadohodakidoprinosazasocijalnoosiguranjeusvakojoddržavačlanicaEUprikazanesuunastavkuiodnosesenapropisekojisunasnaziu2017.Sobziromnaizrazitosložen, detaljan i sveobuhvatan tretman poreza na dohodak (i u manjoj mjeri doprinosa zasocijalnoosiguranje),unastavkuseprikazujesamoonajdiokojiseodnosinadohodakumjetnika.

Austrija

Poreznadohodak

Austrijski Zakon o porezu na dohodak razlikuje više kategorija oporezivog dohotka,međutimdohodak umjetnika oporezuje se unutar dohotka od samostalne djelatnosti (koji uključujudohotkeodznanstvenih,umjetničkih,književnih,nastavnihiliobrazovnihaktivnosti)tedohotkaodnajma,lizingaiautorskihprava(temeljemdozvolenakorištenjedjelazaštićenihaustrijskimZakonom o autorskim pravima, kao što su književna i umjetnička djela te autorska prava oddodjelepravaindustrijskogvlasništva,patenataiknow‐howa).

Ostvareni dohodak od primljenih uplata od zaklada ili javnih fondova za izravnu promocijuumjetnosti,znanostiiliistraživanjasmatraseneoporezivim(izuzetim)dohotkom.

Porez na dohodak obračunava se na ukupni neto‐dohodak svih kategorija dohotka i to poprogresivnimstopamaprikazanimautablici3.6.

Tablica3.6.StopeporezanadohodakuAustriji

Oporezividohodak(ueurima) Stopa(%)

Prvih11.000 0Sljedećih7.000 25Sljedećih13.000 35Sljedećih29.000 42Sljedećih30.000 48Sljedećih910.000 50Iznad1.000.000 55Izvor:IBFD(2017)

Poreznastopaod55%primjenjivatićeseurazdobljuod2016.–2020.Dohodakodpatentiranihizumaoporezujesesamopopoloviniefektivnestopenaukupnidohodakporeznogobveznika.

Osobniodbicidanisuuoblikuodbitakaodporeza(engl.taxcredit)itozaporeznogobveznikakoji je u braku s najmanje jednimdjetetomkoji ima pravo na odbitak od poreza za nositeljakućanstva(engl.householdcredit).Također,odbitakodporezaodobravaseizadjecu.

Određeneskupineporeznihobveznikakojiostvarujudohodakodnesamostalnogradamoguseodlučitizapaušalnoumjestouobičajenogizuzećatroškova.Paušalnoizuzećetroškovaizračunavasekaopostotakbruto‐dohotkaumanjenogzadohotkekojiimajupovlašteniporeznitretman(npr.blagdanskenaknadeibožićnice).Postotcizanekeodskupinasu:

– umjetnici,glazbenici:5%,anajviše2.628eura;

– novinari,TVizvjestitelji:7,5%,anajviše3.942eura.

Doprinosizasocijalnoosiguranje

Svirezidentikojiostvarujudohodakobveznosuosiguraniusustavusocijalnesigurnostiteplaćajudoprinoseupostotkusvogbruto‐dohotkadonajviše69.720euragodišnjeili4.980euramjesečno


58

(posebniiznosod9.960euraprimjenjujesezaposebnenaknadekaoštosu13.ili14.plaća).Stopedoprinosazasocijalnoosiguranjeu2017.prikazanesuutablici3.7.

Određeneskupinezaposlenikaobavezni suplaćati idoprinoskomoramazaposlenih (0,5%) tedoprinoszanaknaduuslijedlošegvremena(0,7%).

Dodatnih 3,4%doprinosa za zdravstveno osiguranje plaća se za supružnike, partnere i drugečlanoveobitelji(osimdjeceiunučadi)kojisuosiguranizajednosporeznimobveznikom.

Tablica3.7.StopedoprinosauAustrijiDoprinosza: Stopa(%) Radnikuuredu Fizičkiradnikmirovinskoosiguranje 10,25 10,25zdravstvenoosiguranje 3,87 3,87osiguranjenezaposlenosti 3,00 3,00stambenifond 0,50 0,50Ukupno 17,62 17,62Izvor:IBFD(2017)

Belgija

Poreznadohodak

Premabelgijskomzakonu,oporezividohodakpodijeljenjeučetirikategorijedohotka,međutimdohodakumjetnikaoporezujeseunutardohotkaodpokretnina(uključujućidividende,kamateiautorske naknade) te ostvarenog dohotka (uključujući dohodak od samostalne djelatnosti,nesamostalnograda,profesionalnedjelatnostitedohodakodmirovina).

Stopeporezanadohodakkojeseprimjenjujunaukupnidohodaksuprogresivneiprikazanesuutablici3.8.

Tablica3.8.StopeporezanadohodakuBelgiji


Do11.070 25

11.070–12.720 30

12.720–21.190 40

21.190–38.830 45

Iznad38.830 50Izvor:IBFD(2017)

Poreznadohodakuvećavasezaregionalneiopćinskeporeze.

Osobniodbicidanisuuoblikuodbitakaodosnovice(engl.deductions),osobnihodbitaka(engl.allowances)iodbitakaodporeza(engl.taxcredit).39

Odbitciodosnoviceodobravajusezatroškoveplaćanjaalimentacije,donacijeibriguodjeci,ostaletroškove (npr. naknada koja se isplaćuje osoblju kućanstva) te za kamate po hipotekarnimkreditima.

39 Za sve ostale države pregled osobnih odbitaka temeljiti će se na istoj podjeli. U nekimdržavama osobni odbitciodobravajusesamounekomodtatrioblika,aokojemseoblikuradibitićejasnonaglašenoutekstu.


59

Osnovni osobni odbitak poreznog obveznika ovisi o njegovom oporezivom dohotku i može seuvećatizauzdržavanečlanove.

Odbitak od poreza odobrava se za kupnju dionica poduzeća u kojem su porezni obveznici izaposleni, depozite na temelju dugoročnog ulaganja u mirovinsku štednju i sustave životnogosiguranjatezaostaletroškovekaoštosutroškoviosiguranjaimovineodpožaraiizdacivezanizaenergetskiučinkovituobnovuimovine.

Premabelgijskomzakonodavstvu,poreznitretmanumjetnikanerazlikujesemnogouodnosunaporeznitretmanostalihporeznihobveznikakojiostvarujunekuvrstudohotka,međutimpostojeodređenespecifičnosti.

– Za dohodak koji se ostvaruje od povremene profesionalne djelatnosti primjenjuje seposebnaporeznastopakojajejednakaprosječnojporeznojstopikojaseprimjenjujenaukupnioporezividohodakuposljednjojgodiniredoviteprofesionalneaktivnosti.

– Od1.srpnja2016.maksimalnibruto‐dohodakod5.000eurakojiproizlaziizpovremenihaktivnostipodliježekonačnomporezupostopiod20%.Bruto‐dohodakumanjujeseza50%paušalnogizuzećazanastaletroškove.

– Autorske naknade isplaćene rezidentima općenito ne podliježuporezupo odbitku akoautorska naknada proizlazi iz ugovora o dugoročnom najmu, pravu na korištenje ikoncesijenapokretninama.Usuprotnom,autorskenaknadepodliježukonačnomporezupoodbitkuod30%(prije2017.iznosioje27%).

– Autorskapravaoporezujuseporezompoodbitkuod15%akonjihovgodišnji iznosneprelazi58.720eura.Akojeprimljeniiznosvećiod58.720eura,višakpodliježeplaćanjuporezanadohodakpoprogresivnimstopama.Porezpoodbitkunaplaćujesenadohodakodnaknadaumanjenzapaušalnoizuzećeuiznosuod50%nadohodakdo15.660eurai25%nadohodak između15.660 i31.320 eura.Maksimalni iznospaušalnog izuzeća je11.745 eura. Ako porezni obveznik dobije dohodak od autorskih prava iz nekolikorazličitihizvora,odbitakmožekoristitisamojednom.

– Osobekojeobavljajuslobodnazanimanjaimajuobvezutijekomgodinesvakatrimjeseca(kvartalno)unaprijedplaćatipredujamprocijenjenogporezanadohodakkakobiizbjeglipovećanjeporeza.Povećanjeporezaobračunavasenaukupnuobvezuporezanadohodaki primjenjuje se zbogosiguranjaplaćanjapredujmaporezanadohodak.Tromjesečnimplaćanjimaporezniobveznikostvarujepravonaodbitkekojiserazlikujuovisnoovisiniivremenuplaćanja.Odbitciseobračunavajuuiznosuod1,06%porezneobveze.Ukupaniznostakoostvarenogodbitkaodbijaseodiznosapovećanogporezakojiseondaumanjujena90%iznosaiporezseplaćasamoakotajiznosod90%povećanjaporezaprelazi0,5%porezneobvezeilijemanjiod80eura.Višakodbitkanemožesenadoknaditikonačnomporeznom obvezom. Povrat viška plaćenih predujmova može se zatražiti odmah iliprilikomprijaveporezanadohodak.Osimtoga,mogućejezatražitidasevišakpredujmaprenesenaporeznuobvezuusljedećojgodini.

– Nagrade, subvencije i mirovine namijenjene znanstvenicima, autorima ili umjetnicimabelgijskihiliinozemnihjavnihvlastiilineprofitnihjavnihtijelaoporezujusekaoiostalioblici dohotka koji spadaju u kategoriju drugog dohotka, s tim da neoporezivi dio zanagradeisubvencijeiznosi3.820eura.

– Poticajikojisedodjeljujuumjetnicimakaopaušalniiznostroškovazaobavljanje"malih"umjetničkih aktivnosti oslobođeni su oporezivanja u iznosu od 2.444,74 eura pokalendarskojgodini.

Od1.srpnja2016.maksimalnibruto‐dohodakod5.000euraostvarenodpovremenihaktivnostinepodliježedoprinosimazasocijalnoosiguranje.


60


Doprinosizaosobekojeobavljajusamostalnudjelatnostplaćajusepremaprocjeniitotemeljemstopaprikazanimautablici3.9.

Minimalni kvartalni predujam doprinosa za socijalno osiguranje iznosi 681,43 eura za prvugodinu. Od druge godine standardni minimalni doprinos iznosi 698,05 eura po kvartalu (ili7.756,20euragodišnje)dokmaksimalnidoprinosiznosi3.977,03eurapokvartalu.

Tablica3.9.StopedoprinosauBelgiji

Oporezividohodak(ueurima) Iznosdoprinosa/stope

Do13.296,25 2,792.20*eura13.296,25–57.415,67 21%(5,25%kvartalno)57.415,67–84.612,53 14,16%(3,54%kvartalno)

*Doprinossenaplaćujesamoakojedohodakporeznogobveznikanajmanje13.296,25eura.Izvor:IBFD(2017)

Zadohodakodsekundarnedjelatnosti(tj.dohodakodobavljanjasamostalnedjelatnostikojinepredstavljaglavniizvorprihoda)izapočetnike,primjenjujuserazličitestopedoprinosa.

Bugarska

Poreznadohodak

Oporezividohodakčinivišekategorijadohotka,međutimdohodakumjetnikaoporezujeseunutardohotkaoddrugihposlovnihiprofesionalnihdjelatnosti(uključujućipoljoprivredu,šumarstvoiribarstvo, kao i druge samostalne djelatnosti) i dohotka od iznajmljivanja pokretnina ilinekretninaipravananjima.

Primjenjujesejedinstvena(engl.flat)40stopaod10%.Neto‐dohodakodsamostalnedjelatnostioporezujesezasebnojedinstvenomstopomod15%.

Općenito,predujamporezaod10%moraseobračunatiiobustavitiakojeisplatiteljpoduzećeilipojedinackojiobavljasamostalnudjelatnost, aplaćanjeseodnosinaautorskaprava,dohodakslobodnih profesija, dohodak od najma, dohotka po osnovi operativnog lizinga, franšize ilifaktoringposlovanja.Predujamporezasetakođerobračunavaiobustavljaprilikomisplatedrugihdohodakaostvarenih temeljempovremenihdjelatnosti ako je isplatiteljpoduzeće ilipojedinackojiobavljasamostalnudjelatnost.Zanekevrstedohotkakojeplaćajupojedinci(npr.dohodakodnajma),obveznikobračunavanjaiuplateporezajeprimateljdohotka.

Odbitciodosnoviceodobravajusezauplaćenedobrovoljnedoprinosezasocijalnoosiguranjeipremijezdravstvenogiživotnogosiguranja,kamatenahipotekarnekreditemladihobiteljiteza donacije određenim kvalificiranim institucionalnim korisnicima u državama EEA (npr.obrazovneizdravstveneorganizacijekojesubvencioniradržava).

Osobni odbitak odobrava se za osobe s invaliditetom imalodobnu djecu. Od 1. siječnja 2017.uvedenajenovaolakšicazabezgotovinskeuplatetijekomgodine.

Odbitakodporezaodobravaseporeznimobveznicimakojipodnosegodišnjuprijavuporezanadohodakelektroničkimputem.

40Stopakodkojesespromjenomporezneosnovicenemijenjavisinaporeznestope,odnosnotoznačidasezasvakuvisinuporezneosnoviceprimjenjujeistaporeznastopa,alisenominalnoplaćajurazličitiiznosiporeza.


61

Posebni porezni tretman umjetnika u Bugarskoj očituje se u tome što se dohodak od drugihposlovnihiprofesionalnihdjelatnosti(osimtrgovine)oporezujeoduzimanjemfiksnogpostotkadohotka(umjestostvarnihtroškova).Postotcivarirajukakoslijedi:

– registrirani poljoprivredni proizvođači i proizvođači duhana: 60% za neprerađenepoljoprivredneproizvodei40%zaprerađeneproizvode;

– neregistrirani poljoprivredni proizvođači i pojedinci koji se bave komercijalnošumarstvom,lovomiribolovom:40%;

– umjetnici,izvođačiiobrtnici:40%;

– profesionalnazanimanja(npr.odvjetnici,računovođe,arhitekti)islobodnedjelatnosti:25%.

Autorske naknade oporezuju se zajedno s ostalim oporezivim dohotkom i podliježu plaćanjuporezanadohodakpojedinstvenojstopiod10%,aliseodobravajednokratnopaušalnoizuzećeod40%nabruto‐iznosdohotkaodautorskihnaknadapajeefektivnastopaporeza6%.


Osnovicuzaplaćanjedoprinosauslučajusamostalnedjelatnostiodređujuobveznicisamostalnonatemeljupropisanihmjesečnihminimalnihiznosa460BGN,500BGN,550BGNi600BGNza2017.ovisnoonjihovomdohotkuugodinikojaprethodiposljednjojporeznojgodiniimjesečnojgornjojgraniciod2.600BGN.DoprinosiseplaćajuMirovinskomfonduiFonduzazdravstvenoosiguranje, a ukupna stopa doprinosa za 2017. iznosi 26,8% (za 2016. iznosila je 25,8%).Pojedinackojiobavljasamostalnudjelatnostsetakođermožeodlučitizaosiguranjeoddaljnjihrizika obuhvaćenih sustavom socijalne sigurnosti (osim nesreća na radu, bolovanja ilinezaposlenosti) te je u tom slučaju obvezan plaćati dodatnih 3,5% doprinosa Fondu za općebolestiiporodništvo.

Cipar

Poreznadohodak

Oporezividohodakčinerazličitekategorijedohotka,međutimdohodakumjetnikaoporezujeseunutardohodakaodsamostalnedjelatnosti(uključujućidohodakodprofesionalnihdjelatnostiiobrtatedohodakodpoljoprivredeistočarstva)idohodakaodnajma,autorskihnaknadaidrugihdohodakapovezanihsaimovinom.

Dohodakseoporezujepoprogresivnimstopamaprikazanimautablici3.10

Tablica3.10.StopeporezanadohodaknaCipru


Do19.500 019.501–28.000 2028.001–36.300 2536.301–60.000 30Iznad60.000 35Izvor:IBFD(2017)

Osobni odbici odobravaju se samo u obliku odbitaka od osnovice (engl. deductions) i to zadonacije zakonom odobrenim organizacijama, izdatke za ulaganja u inovativna poslovanja,doprinose uplaćene Fondu za socijalno osiguranje i slične doprinose plaćene u inozemstvu,premijezaživotnoosiguranjeidoprinoseplaćenezamirovinskemedicinskefondove,teod1.siječnja2017.zainvesticijeumalaisrednjainovativnapoduzeća.

Nepostojiposebanporeznitretmannitiolakšicezaumjetnike.


62


Pojedinci koji obavljaju samostalnu djelatnost obvezni su uplaćivati 14,6% u Fond socijalnogosiguranja.DoprinosseobračunavanatemeljunominalnogdohotkakojegodređujeMinistarstvoradaisocijalnesigurnostiteovisiodjelatnostiizanimanju.

Češka

Poreznadohodak

Oporezivi dohodak podijeljen je u više kategorija, međutim dohodak umjetnika oporezuje seunutardohotkaodposlovne iprofesionalnedjelatnosti (autori,predavači, sportaši iumjetnicismatrajuseprofesionalnimpružateljimausluga)teostalihdohodaka(npr.dohodakodprodajeimovinskihprava).

Ukupnidohodakoporezujesejedinstvenomstopomod15%.

Dodatak„solidarnosti“od7%primjenjujesenadioukupnogdohotkaodnesamostalnogradaidohodakodposlovneiprofesionalnedjelatnosti.

Uoblikuodbitakaodosnovicemoguseodbitidonacijedobrotvornim,obrazovnimipolitičkimorganizacijama, kamate na hipotekarne kredite i kamate na zajmove stambene štednje tepremijeplaćenezaprivatnoživotnoosiguranje.

Osnovniosobniodbitakodporezaodobravasezaporeznogobveznika,dokseporeznomobveznikuodobravaidodatniodbitakodporezazauzdržavanusuprugu,djecu,troškovepredškolskeskrbiodjeciteakojeporezniobveznikinvalid.

Dohodak ostvaren u poslovnoj i profesionalnoj djelatnosti podliježe oporezivanju ukupnogdohotkapojedinstvenojstopiod15%.

Oporezividohodakmožeseumanjitizastvarnetroškoveilizaiznospaušalnogodbitkaodbruto‐dohotkaitopostopiod40%(do400.000CZK)zaporezneobveznikekojisebaveprofesionalnomdjelatnošću(premačeškomzakonodavstvutosuautori,predavači,sportašiiumjetnici).


Osnovica za plaćanje doprinosa u slučaju samostalne djelatnosti jednaka je 50%‐tnom iznosunjihoveporezneosnovice.Maksimalnaosnovicazaplaćanjedoprinosazasocijalnoosiguranjeječetiriputavećaodprosječnegodišnjeplaćeiiznosi1.355.136CZK.

Tablica3.11.StopeporezanadohodakuČeškoj

Doprinosza: Samostalnadjelatnost(%)

zdravstvenoosiguranje 13,5

mirovinskoosiguranje 28,0osiguranjesaslučajnezaposlenosti 1,2Ukupno 45,0

Izvor:IBFD(2017)

Obveznidoprinosizasocijalnoosiguranjenisuodbitnastavkaodukupnogdohotka.


63

Danska

Poreznadohodak

Oporezivi dohodak u Danskoj čine svi oblici dohotka, a dohodak umjetnika spada u osobnidohodak koji obuhvaća dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalne djelatnosti(dohodak od poslovanja) te dohodak odmirovine i darova (osim ako se darovi ne oporezujuporezomnadarove).

PoreznadohodakuDanskojplaćaseporazličitimstopamaovisnookategorijidohotka.Državniporeznaosobnidohodakplaćasepostopiod10,08%(povećavasena11,15%u2018.,12,18%za2019.,12,19%za2020. i2021. te12,20%za2022. izasljedećeporeznegodine)naosobnidohodakpluspozitivanneto‐dohodak(alineigubitak)odkapitalaipostopiod15%naosobnidohodakipozitivanneto‐dohodakodkapitalasodređenimmirovinskimdoprinosimakojiprelaze479.600DKK.

Osimdržavnogporezanadohodak, uDanskoj se primjenjuje još i državni prirez koji se zove„zdravstvenidoprinos“postopi2%,općinskiporeznadohodaktecrkveniporez.

CrkveniporezplaćajusamočlanoviDanskedržavnecrkve.

Općinski porez na dohodak plaća se samo na oporezivi dohodak, tj. ukupni osobni dohodak idohodakodkapitalaumanjenzaopćeodbitkeodosnovice.

Odbitakodosnoviceodobravasezazaposleneizaobavljanjesamostalnedjelatnostiimožebitipovećanuslučajusamohranihroditelja.Odobravasezauplaćenepremiježivotnogosiguranjaipremijemirovinskogosiguranjatedonaciječijasenamjenakvalificirakaonamjenazaopćedobro.

Kapitalnidobiciodprodajegoodwilla,know‐howa,patenata,autorskihprava,dizajnailimodela,zaštitnih znakova i sličnih prava oporezuju se kao osobni dohodak. Gubici semogu odbiti odosobnogdohotka.


Pojedincikojiobavljajusamostalnudjelatnostdoprinosezasocijalnoosiguranjeplaćajupostopiod8%.

Estonija

Poreznadohodak

Oporezividohodakčinidohodakizsvihizvora,uključujućiplaće,naknade,mirovine,stipendije,potpore, kapitalne dobitke, nagrade na igrama na sreću, naknade direktorima, dohodak odosiguranja,primljenenaknadeizdobrovoljnihmirovinskihfondova,dohodakodnajma,autorskehonorare, kamate po zajmovima i vrijednosnim papirima, dohodak od najmova ili drugihdužničkih obveza i druga plaćanja za obavljene usluge (prema ugovorima sukladno Zakonu oobveznimodnosima,kojipropisujeuvjetesporazumagrađanskogprava).Pojedincikojidjelujusamostalno podliježu obvezi poreza na dohodak koji proizlazi iz samostalne djelatnosti ilipoduzetničkeaktivnosti.

Poreznadohodakplaćasepojedinstvenojstopiod20%.

Naautorskenaknadeplaćaseporezpoodbitkupoopćojstopiporezanadohodakod20%.


64

Odbitciodosnoviceodobravajusezaiznosplaćenihkamatazakreditilizakupzastjecanjeiliobnovu vlastitog stambenog prostora, troškove obrazovanja, vrijednost darova i donacijeneprofitnimorganizacijamatedoprinosezaosiguranjezaslučajnezaposlenosti.

Porezniobveznikimapravonagodišnjiosnovniosobniodbitak tenadodatniosobniodbitakzasvakodijetemlađeod18godina,počevšioddrugogdjeteta.



U slučaju obavljanja samostalne djelatnosti plaćaju se doprinosi za socijalno i zdravstvenoosiguranje. Doprinosi se izračunavaju na neto poslovni prihod.Maksimalna godišnja osnovicadoprinosaiznosi15službenihminimalnihmjesečnihplaća,štojeza2016.iznosilo84.600eura(15×12×470eura).Najmanjamjesečnaosnovicazaplaćanjedoprinosaiznosi430euraza2017.Plaćanjedoprinosavršisetromjesečno,aukupnastopaiznosi33%(20%zasocijalnoosiguranjei13%zazdravstvenoosiguranje).Doprinosizasocijalnoosiguranjeodbitnasustavkapriizračunuobvezeporezanadohodak.

Finska

Poreznadohodak

UFinskojseprimjenjujesustavdualnogporezanadohodaktejedohodakpojedincapodijeljenudvijekategorije:dohodakodkapitalaidohodakodrada.

Dohodakodkapitalaoporezujesesamodržavnimporezomnadohodakpoprogresivnimstopama,dok se dohodakod rada oporezuje državnimporezomnadohodakpoprogresivnim stopama,općinskimporezomnadohodak i crkvenimporezompo jedinstvenoj stopi, te doprinosima zasocijalnoosiguranje.

Dohodakodradajesvakidohodakkojinijedohodakodkapitala,auključujenpr.plaće,većinumirovinaisličnenaknadezarad,kaoibilokakvukoristilinadoknaduprimljenuumjestotakvenaknade.

Autorskenaknadesemogutretiratikaodohodakodkapitalailidohodakodrada.

UFinskojseneoporezujustipendijeidrugepotporezastudije,određenaznanstvenaistraživanjailiumjetničkeaktivnosti.

Stopedržavnogporezanadohodakkojiseprimjenjujenadohodakodradaprikazanesuutablici3.12.

Tablica3.12.StopeporezanadohodakuFinskoj

Oporezividohodak(ueurima) Poreznanižiiznos(ueurima) Stopanavišak(%)

16.900–25.300 8 6,2525.300–41.200 533 17,541.200–73.100 3.315,5 21,573.100iiznad 10.174 31,5Izvor:IBFD(2017)

Pojedincisuobvezniplaćatiopćinskiporeznadohodakodradapojedinstvenojstopikojaovisnooopćinivariraizmeđu17%i22,5%.Dohodakodkapitalanepodliježetomporezu.


65

Članovi dviju državnih crkava, tj. Evanđeosko‐luteranske i Pravoslavne crkve obveznici sucrkvenogporezakojiseplaćanaprocijenjenidohodakusvrhuopćinskogporezapojedinstvenojstopikojaovisnooopćinivariraizmeđu1%i2%.

TVporezseplaćausvrhufinanciranjafinskenacionalnejavneradio‐televizije.

Odbitakodporeza(državnogporezanadohodak)dodjeljujeseobveznicimasniskimisrednjimprimanjima, kao i za plaćanja za brigu o djetetu na temelju sudske odluke, te za troškoveodržavanja, popravka i upravljanja svoje dvije nekretnine. Kao privremenamjera, za poreznegodine2015., 2016. i 2017., porezni obveznici sniskim i srednjimprimanjima idjecom imajupravonaposebanodbitakodporezazadjecu.

Odbitakodosnoviceodobravasezaplaćenekamatepokredituzastjecanjeimovinekojastvaraoporezividohodak,dobrotvornedonacijeizmeđuostalogzasveučilištailidrugevisokoškolskeustanove,trošakplaćanjanajmadrugogstanazbogposla(ukolikojestanukojemživisobiteljivišeod100kmudaljenodmjestaukojemradi).Od1.siječnja2017.pojedincikojiobavljajusamostalnudjelatnostmogukoristitiposebanpoduzetničkiodbitakuiznosuod5%oporezivogdohotkaodposlovanjanakonoduzimanjaposlovnihrashodaigubitakaizprethodnihporeznihgodinaiprijepodjeledohotkaudohodakodkapitalaidohodakodrada.Dodatniodbitakodosnoviceodobravaseuokviruopćinskogporezanadohodak

Autorskenaknadeopćenitoseoporezujukaodohodakodrada.Međutim,dohodakodautorskihpravakojasukupljena ilinaslijeđenasmatrajusedohotkomodkapitala ipodliježuporezupoodbitkuod30%tesetakoplaćeniporezodbijaodkonačne(ukupne)porezneobveze.

Također,naknadezaizvođenjeumjetnikaisportašapodliježuporezupoodbitkuod30%(osimako jeprimateljnaknadepravnaosoba ilidrugaregistriranaudruga), tese takoplaćeniporezodbijaodkonačne(ukupne)porezneobveze.


Uslučajusamostalnedjelatnostipostojiobvezaplaćanjadoprinosazazdravstvenoosiguranjekojiiznosi1,64%isastojiseoddvijekomponentezdravstvenezaštiteod0%idnevniceod1,64%,poduvjetomdajedohodakodposlovanjanajmanje14.000euragodišnje.Doprinoszadnevniceiznosi0%akojegodišnjidohodakodposlovanjamanjiod14.000eura.Također,postojiobvezaplaćanja doprinosa zamirovinsko osiguranje privatnimosiguravajućimdruštvima te se iznositakoplaćenihdoprinosamoguodbitiodzarađenogdohotka.

Francuska

Poreznadohodak

Oporezivi dohodak je, općenito, ukupan neto‐iznos svake od kategorija dohotka poreznogobveznika, a dohodak umjetnika oporezuje se unutar dohotka od samostalne djelatnosti tedohotka od profesionalnih djelatnosti (dohodak od "nekomercijalnih" djelatnosti kao što supravne i medicinske profesije i dohodak od poslova koji nisu klasificirani u bilo koju drugukategoriju).

Neto‐iznossvakekategorijedohodakajednakjebruto‐dohotkuumanjenomzatroškovekojisunastalipristjecanjuoporezivogdohotka.Svakakategorijaprihodapodliježeposebnimpravilimateseposlijezbrajajuneto‐iznosisvakekategorijekakobiseformiraoukupnibruto‐dohodak.

Ukupni bruto‐dohodak određuje se zbrajanjem neto‐iznosa svih kategorija dohotka nakonoduzimanja raznih poreznih olakšica. Ukupni neto‐dohodak zatim se dijeli s obiteljskimkoeficijentom(kojivariraod1do6,5ovisnoobračnomstatusuporeznogobveznikaibrojudjece)


66

kako bi se dobio neto oporezivi dohodak po dijelu (tj. dio). Zatim se primjenjuju progresivneporezne stope (0%, 14%, 30%, 41% i 45%) te ste tako izračunati porez dalje množi s istimobiteljskimkoeficijentomkakobisedobilobruto‐poreznoopterećenje.Tajpostupakprikazanjeutablici3.13.gdjeIoznačavaneto‐oporezividohodak,aCbrojdijelovakojiproizlazeizsustavaobiteljskihkoeficijenata.

Takoizračunatabrutoporeznaobvezapodložnajeodređenimkorekcijamakakobiseodredilanetoporeznaobveza.

Poredporezanadohodak,postoje idrugiporezikojiseobračunavajunadohodak,npr. lokalniporez na dohodak od poslovne i profesionalne djelatnosti.Međutim, postoje izuzeća u koristsamostalnih poduzetnika, poljoprivrednika, odgojnihustanova, umjetnika, autora i skladatelja,pressagencijaiizdavačačasopisa.Drugiporezikojiseplaćajuuzporeznadohodaksusocijalniporezi koji obuhvaćaju opći socijalni doprinos (CSG), doprinos zamanjak socijalne sigurnosti(CRDS)isocijalnunaknadunapasivnidohodakkojasezarazlikuodCSG‐aiCRDS‐aineodnosisenadohodakodzapošljavanja(uključujućimirovine)iliprofesionalnidohodak.Oviporeziimajuširoku osnovicu i stoga imaju značajan utjecaj na efektivnu stopu oporezivanja dohotkapojedinaca.

Tablica3.13.Brutoporeznaobveza

VrijednostI/C(ueurima) Bruto‐porez

Do9.710 09.711–26.818 (Ix0,14)–(1.359,40xC)26.819–71.898 (Ix0,30)–(5.650,28xC)71.899–152.260 (Ix0,41)–(13.559,06xC)Iznad152.260 (Ix0,45)–(19.649,46xC)

Izvor:IBFD(2017)

Odbitakodosnovicekojiseprimjenjujenaukupnidohodakodobravasezakvalificiranaizravnaulaganja u određene francuskeprekomorske teritorije, troškove alimentacije koja je isplaćenabivšembračnomdruguidjeci,plaćanjezauzdržavanjedjecekojasudoseglazakonskudobikojavišenisudiokućanstvaporeznogobveznika,naknadezačlanarinuusindikatimadoodređenogmaksimalnogiznosa,tezaplaćanjepremijausvrhupopularnihmirovinskihplanova(PERP).

Osobniodbitakodobravaseporeznimobveznicimakojisuinvalidiilistarijiod65godina.

Poreznadohodakobračunatnaukupnidohodakumanjujeseodređenimodbitcimaodporeza,anajvažnijisu:stjecanjedionicaukvalificiranimmalimisrednjimpoduzećimakojasenalazeuzemljiEEAurazdobljuosnivanja(5godina),troškovipovezaniskupovinomenergetskištedneopreme namijenjene prebivalištu poreznog obveznika, donacije javnim ili privatnimneprofitnimorganizacijamakojesenalazeuEUiorganizacijamakojepružajuskrbzaosobeslabijeg imovinskog statusa, uključujući političke stranke, investicije u stambene prostorenamijenjene iznajmljivanju, odbitak za djecu koja pohađaju srednjoškolsko ili visokoobrazovanje,zadnevnetroškovenjegedjecemlađeod7godinaizatrošakplaćeosobekojajezaposlenazapomoćudomaćinstvu.

Autorske naknade povezane s patentima, patentnim izumima i kvalificiranim proizvodnimprocesimatretirajusekaodugoročnikapitalnidobici.Istovrijediizaautorskenaknadepoosnovirazvoja originalnog softvera koji su primili nezavisni stručnjaci. Porez se naplaćuje pojedinstvenojstopinaneto‐dohodakod16%teseuvećavaza15,5%socijalnogporeza(ukupno31,5%).Međutim,porezniobvezniksemožeodlučitizaoporezivanjepoobičnimprogresivnimstopamauvećanozasocijalniporez.


67

Ostalevrsteautorskihnaknada(npr.zaštitniznakiautorskaprava)podliježuplaćanjuporezapoobičnimprogresivnimstopamauvećanimzasocijalneporeze,nakonodbitkastvarnihtroškova.

Odbitakodporezaseodobravazadonacijekvalificiranimdobrotvornimorganizacijamačija jeglavna djelatnost organiziranja javnih događaja (npr. kazališne, glazbene i kinematografskeizvedbe).


Doprinosizasocijalnoosiguranjeizračunavajuse ilinaukupnunaknaduilimaksimalneiznose(C).Plaćenidoprinosiodbitnasustavkaodoporezivogdohotka,aiznosiza2017.prikazanisuutablici3.14.

Tablica3.14.Maksimalniiznosidoprinosazasocijalnoosiguranje

Maksimalniiznos Iznos(ueurima)

C1(mjesečno) 3.269

C2(3×C1) 9.807

C3(4×C1) 13.076

C4(8×C1) 26.152Izvor:IBFD(2017)

Utablici3.15.prikazanisudoprinosizasocijaloosiguranjekojeplaćajuzaposleniciu2017.

Tablica3.15.StopedoprinosauFrancuskoj

Doprinosza: Stopa(%) Osnovica

Zdravstveno 0,75 PunaplaćaStarosnamirovina(ograničeno) 6,90 PlaćadoC1Starosnamirovina(neograničeno) 0,40 PunaplaćaNaknadezanezaposlenost 2,40 PlaćadoC3Obveznidopunskimirovinskisustavi(zanerukovoditelje)1 3,90 PlaćadoC1Obveznidopunskimirovinskisustavi(zanerukovoditelje)1 9 PlaćaizmeđuC1iC2

1 Doprinosi za dopunskemirovinske programe koji se primjenjuju na rukovoditelje su veći nego kod nerukovoditelja.Izvor:IBFD(2017)

Grčka

Poreznadohodak

U svrhu procjene poreza na dohodak, dohodak pojedinaca podijeljen je u šest kategorija, adohodakumjetnikaspadaudohodakodprofesionalnihdjelatnostiidrugihizvora.

Država i poduzeća koja isplaćuju preko 300 eura (po isplati) pojedincima koji obavljajusamostalnu djelatnost dužna su obračunati porez po odbitku po stopi od 20%. Samostalnadjelatnostuključujeliječnike,odvjetnike,računovođeidrugestručnjake.

Odbitakodosnoviceodobravasesamozaplaćenedoprinosezasocijalnoosiguranje.


68

Odbitakodporezaodobrava se za troškove (uključujući kvalificirane zdravstvene troškove)nastaleuGrčkojilidrugimzemljamaEUiEEA,poduvjetomdasuplaćanjaizvršenakreditnimili debitnim karticama ili bilo kojim drugim elektroničkim sredstvima, za donacije državi,državnim sveučilištima, crkvi, drugim javnim institucijama i filantropskim institucijama, zadarovanumedicinskuopremeiambulanteudržavnimbolnicama.

Dohodak od autorskih naknada definira se kao dohodak ostvaren kao razmjena korištenja ilipravauporabeautorskihpravanaknjiževna,umjetničkailiznanstvenadjela(uključujućifilmoveisoftverezakomercijalnoiskorištavanjeiliosobnuupotrebu),patente,zaštitneznakoveisl.Takviprihodipodliježuporezupoodbitkupostopiod20%.


Većinaosobakojaobavlja samostalnudjelatnostmoramjesečno,paušalno,uplaćivatidoprinoseOrganizacijizaosiguranjeslobodnihzanimanja(OAEE).Zaonekojisubiliosiguraniprije1.siječnja1993., obveznamjesečna plaćanja kreću se od 245,20 do 605,64 eura, a za one koji su kasnijeosiguraniod210,71do709,01eura,auobaslučaja iznosioviseobrojugodinakoliko jeosobaosigurana.Sveosiguraneosobeplaćajudodatno,paušalno15euraFonduzasolidarnostOAEE‐a.

Zaosobekojeobavljajusamostalnudjelatnost,zarazdobljeod1.siječnja2017.do30.lipnja2017.,mjesečnidoprinosiizračunavajusepremaoporezivomdohotkuporeznogobveznikaiz2015.postopiod26,95%.Zarazdobljeod1.srpnjado31.prosinca2017.mjesečnidoprinosiizračunatćese na osnovu oporezivog dohotka porezne 2016. godine. Od 1. siječnja 2018. obračun će setemeljitinaoporezivomdohotkuprethodnogporeznograzdoblja.

Osobesgodišnjimoporezivimdohotkommanjimod7.032,86eura(mjesečnidohodakod586,06eurax12)podliježumjesečnomdoprinosuod157,95eura.

Osobekojesuprviputosiguraneilićebitiosigurane1.siječnja2017.ilikasnije,podliježunižimstopama,tj.20,95%(2017.),22,95%(2018.),24,95%(2019.),25,95%(2020.)i26,45%(2021.).Od2022.nadalje,stopaoporezivanjaiznositiće26,95%.

Irska

Poreznadohodak

Poreznadohodakjeanalitičkiporeziplaćasepremakategorizacijioporezivogdohotkaitonaukupni iznos svih kategorija ostvarenog dohotka, a dohodak umjetnika spada u kategoriju D(slučajII)‐dohodakodposlovanjaiprofesionalnihdjelatnosti.

PoreznadohodakuIrskojplaćasepostandardnojstopiod20%ipovišojstopiod40%,avisinaoporezivogdohotkaovisioosobnomstatusuporeznogobveznika.

Osimporezanadohodak,uIrskojpostojiiobvezaplaćanjaUniverzalnesocijalnenaknade(USC)ionaseodnosinabruto‐dohodakizsvihizvora,neuzimajućiuobzirodbitkeiolakšice.

USCseneprimjenjujenaporezneobveznikesbruto‐dohotkommanjimod13.000eura.

Dodatnastopaod3%odnosisenaporezneobveznikekojiimajudohodakvećiod100.000euragodišnje,aneplaćajuporeznadohodakpoodbitku.

Odbitciodosnoviceodobravajusezakamatenahipotekarnekredite,kamatenanovacposuđenzakupnju ili popravak nekretnina, troškove kupnje redovnih dionica kvalificiranih nekotiranihtrgovačkih društava, troškove zdravstvenog osiguranja i troškove liječenja te za kvalificiranetroškovezarenoviranjejedineiliglavnenekretnineporeznogobveznika.Porezniobveznikima


69

pravotražitiosobnuolakšicuuoblikuodbitkaodporezneobvezepostandardnojstopiporezanadohodakod20%kojaovisiostatusuporeznogobveznikaibrojudjece.Zapojedincekojiobavljajusamostalnudjelatnostisamostalnepoduzetnikeosobniodbitakiznosi950eura.

Dohodak određenih umjetnika, skladatelja, slikara, kipara i pisaca koji je nastao iz njihovihumjetničkihaktivnosti,poduvjetomdaimajuprebivališteiliredovnoboravišteuIrskoj,izuzetjeodoporezivanja. Izuzeti dohodak je ograničennamaksimalno50.000 eura godišnje tepostojiposebanpostupakkojiporezniobveznicimorajuzadovoljitiukolikoželekoristitiovoizuzeće.


Doprinosizasocijalnoosiguranje(PRSI)plaćajusenacjelokupnidohodakodradaisamostalnedjelatnostiosobado65godinastarosti.Doprinosiseplaćajuinadohodakodulaganjaimirovineakosuvećiod3.174euragodišnje.

Zaposlenicikojizarađuju352eurailimanjetjednooslobođenisudoprinosazasocijalnoosiguranje.Zaosobekojesebavesamostalnomdjelatnošću,minimalnidoprinosiznosi500euragodišnje.

Stopadoprinosazazaposleneisamostalnudjelatnostiznosi4%.

Italija

Poreznadohodak

OporezividohodakuItalijiobuhvaćavišekategorija,međutimdohodakumjetnikaoporezujeseukategorijidohotkaodsamostalnedjelatnostiiprofesionalnedjelatnosti.

Dobitigubiciizračunavajuseodvojenozasvakukategorijudohotka.Ukupnioporezividohodakizračunavasezbrajanjemprihodasvakekategorijedohotka,amoguseoduzetisamogubicikojiproizlazeizobavljanjasamostalnedjelatnostiiliobavljanjadjelatnostiumjetnostiilistruke.Priodređivanju ukupnog dohotka ne uzima se u obzir izuzeti dohodak i dohodak koji podliježekonačnomporezupoodbitku.

Poreznadohodakplaćasepoprogresivnimporeznimstopamaprikazanimautablici3.16.

Tablica3.16.StopeporezanadohodakuItalijiOporezividohodak(ueurima)

Stopa(%)

Do15.000 2315.001–28.000 2728.001–55.000 3855.001–75.000 41Iznad75.000 43Izvor:IBFD(2017)

Stopeporezanadohodakpovećavajusezaregionalnidoprinoskojivariraizmeđu1,23%i3,33%,ovisnooregiji.Takođersemogupovećatiilokalnimdoprinosomdo0,9%,ovisnooopćini.

Odbitciodosnovice odobravajuse za troškoveplaćanjaalimentacijebivšembračnomdrugu,medicinske troškove nastale u vezi pomoći osobama s invaliditetom, plaćene doprinose zasocijalnoimirovinskoosiguranje,plaćenedoprinosezazdravstvenuzaštitu,troškovestjecanjaili izgradnje nekretnine koja će se iznajmljivati, donacije određenimkvalificiranimvjerskimorganizacijama,neprofitnimorganizacijama,sveučilištimaidrugimkvalifikacijskimsubjektimakojisebaveistraživanjem.


70

Odbitak od porezne obveze odobrava se za supružnike koji nisu pravno ili stvarno odvojeni,porezneobveznikečijidohodakiznosiizmeđu29.000i35.200euratezasvakodijete.Također,odbitakodporezneobvezeuvisiniod19%odobravaseizarazneosobnetroškovekaoštosutroškovi kirurškog zahvata, medicinskih stručnjaka i zubnih proteza, plaćene kamate nahipotekarnekredite, premijeprivatnog životnog i/ili osiguranja za slučajnezgode,plaćanja zaiznajmljivanje jedine ili glavne nekretnine poreznog obveznika, troškove vezane uz osnovno isrednje obrazovanje, troškove sveučilišnog obrazovanja, troškove plaćene posredniku zaposredovanje u prometu nekretninama.Odbitak od porezne obveze odobrava se za određenetroškovekoji sunastali u svrhuobnovestambenenekretnineporeznogobveznika.Odbitak seodobravaizaodređenetroškovekojisunastalipoboljšanjemenergetskeučinkovitostinekretninekao i troškove za izgradnju, održavanje i razvoj obrazovnih ustanova. Također, odbitak seodobravaiporeznimobveznicimakojiinvestirajuuinovativnostart‐uppoduzećeiukvalificiranainovativnamalaisrednjapoduzeća.

Prema talijanskom zakonu profesionalni dohodak je dohodak koji proizlazi iz uobičajenihneovisnihdjelatnostikaonpr.umjetnostilistruka.

Oporezividohodak je razlika izmeđubilokojeprimljenenaknade,bilougotovini iliunaravi ipovezanihtroškova,uključujući:

– troškovezapromocijeizabave,odbitnido1%pristojbiprimljenihuporeznojgodini;

– troškove hotela i restorana, odbitni do 75% njihovog iznosa i s ograničenjem od 2%pristojbiprimljenihuporeznojgodini,međutim,troškovihotela,restorana,putovanja iprijevozakojisuizravnoplaćeniklijentunesmatrajusedavanjemunaravi;

– najamnine za imovinu stečenu putem ugovora o financijskom najmu, izračunate natemeljutrajanjaugovora,ovisnoovrstiimovine;

– amortizacijunekretninakojesekoristezastruku,uzodređenaograničenja;

– amortizacijupokretneimovine‐ imovinas jediničnomtroškomkojinijevećiod516,40euramožesepotpunoodbitiugodinistjecanjate

– amortizacijuvozilakojasevećidioporeznegodinenekoriste isključivozaprofesiju,adopuštenajesamodo50%troškovapriznatihuporeznesvrhe.

Uzto,u2017.,sljedećisutroškoviodbitnizaosobekojeobavljajusamostalnudjelatnost:

– troškovi upisa na diplomske studije i tečajeve: troškovi kotizacije za konferencije ikongrese,uključujućitroškoveputovanjaismještaja,do10.000euragodišnje;

– troškovi nastali za usluge certificiranja, orijentacije i usluge potpore koje pružajuakreditiraneagencije,kao i traženjedostupnih iodgovarajućihradnihmjesta,do5.000euragodišnje.

Kvalificiranipojedincikojiobavljajuposlovnudjelatnost,umjetniciilidrugazanimanjamoguseodlučiti za povoljniji porezni tretman ukoliko su zadovoljeni određeni uvjeti (npr. ako njihovdohodak ne prelazi određene pragove koji se kreću između 25.000 i 50.000 eura, ovisno oaktivnostima koje se obavljaju). Prema tom tretmanu, oporezivi dohodak se izračunavaprimjenom specifičnih koeficijenata (koji ovise o aktivnostima koje se obavljaju) na dohodak.Ishodovakvogtretmanajeobvezaprimjenezamjenskogporezapostopiod5%(ili15%)zaprvih5godinaposlovanja.

Dohodakkojijeautorskanaknadaizautorskihprava,odpatenata,zaštitnihznakova,know‐howisl.oporezujesekaoprofesionalnidohodak.Autorskenaknadekojeprimaautoriliizumiteljoporezujusesamouvisini75%njihovogiznosa(60%akojeautoriliizumiteljmlađiod35godina).


71

Naknaderezidentimakojiobavljajuprofesionalnudjelatnost,umjetnicima,redateljimaizakonompropisanimrevizorimapodliježuplaćanjupredujmaporezapoodbitkupostopiod20%.Takoplaćeniporezmožesekasnijeodbitiodgodišnjeporezneobveze.

Odobravaseodbitakodporezneobvezekojiiznosi65%troškovanamijenjenih(donajviše15%godišnjegoporezivogdohotka)zaodržavanje,zaštituiobnovuimovinejavnebaštine,podrškukulturnim ustanovama i javnim mjestima te obnavljanje i proširenje glazbenih objekata ikazališta.Odbitakmorabitiravnomjernoraspoređenna3godine.


Sustavsocijalnogosiguranjakojipokrivaživotnoizdravstvenoosiguranjeobvezanjezaporezneobveznikekojisebaveposlovnomiprofesionalnomdjelatnošću.Iznosdoprinosavariraovisnoozaradi.

Litva

Poreznadohodak

Kategorije oporezivog dohotka u Litvi su različite, međutim dohodak umjetnika oporezuje seunutardohotkaodsamostalnedjelatnostiiautorskihnaknada.

PoreznadohodakuLitviplaćasepojedinstvenojstopiod15%.

Takopostavljenaporeznastopaprimjenjujesenasvevrsteoporezivihdohotka,osimzadohodakod samostalnih djelatnosti (isključujući dohodak od zanimanja kao što su odvjetnici, revizori,arhitektiidr.).Dohodakodsamostalnedjelatnostioporezujesestopomod5%.

Odbitciodosnoviceodobravajusezakamatenakreditezaizgradnjuilistjecanjestana(prebivališta)plaćene bankama, drugim kreditnim institucijama, stranim fondovima i državnim financijskiminstitucijama,kamateplaćenefinancijskojinstitucijizazakupstana,premijeplaćenemirovinskimfondovimazamirovinuporeznogobveznikailinjegovogsupružnikailinjegovepotpunoinvalidne(usvojene) djece, premije plaćene za životno osiguranje poreznog obveznika ili supružnika,maloljetnu(usvojenu)djecuili(usvojenu)djecukojatrebajuposebnustalnunjegutezaizdatkezaprofesionalnoosposobljavanjeilivišustručnuspremuporeznogobveznikauodnosunaprvovisokoobrazovanjeiliprofesionalnukvalifikaciju,kaoikamateiglavnicestudijskihzajmova.

Iznos odobrenog osnovnog osobnog odbitka ovisi o mjesečnom dohotku poreznog obveznika.Dodatniosobniodbitakdodjeljujeseporeznimobveznicimasmaloljetnomdjecom.



Od1.srpnja2017.pojedincikojiprimajuautorskenaknade,kaoisportašiizabavljači,kojinisuuradnomodnosu,podliježudoprinosimapostopiod37,7%,aakopojedinacdodatnoakumuliramirovinuizvlastitihsredstavapostopiod39,7%.Od1.siječnja2017.najvećagodišnjaosnovicanakojuseobračunavajudoprinosizasocijalnoosiguranjeograničenajena28prosječnihiznosaplaća, tj. 20.753,60 eura. Od 1. kolovoza 2017. doprinosi se obračunavaju na 50% primljenihprihodaineprimjenjujusenadohodakprimljenputemugovoraolicenciranjuautorskihprava.

Kadapojedinacradipoosnoviugovoraoraduilikaodržavnislužbenikzaistogposlodavcaodkojeg prima autorsku naknadu ili dohodak od sportskih ili zabavnih aktivnosti, doprinosi zanavedene vrste dohotka plaćaju se po stopi od 39,48% ili ako pojedinac dodatno akumuliramirovinuizvlastitihsredstavapostopiod41,48%.


72

Od1. srpnja2017. pojedinci koji ostvarujudohodakodposlovanja ili profesije bezposlovnogcertifikata41morajuplatitidoprinosezasocijalnoosiguranjepostopiod28,7%iliakopojedinacdodatnoakumuliramirovinuizvlastitihsredstavapostopiod30,7%idoprinoszazdravstvenoosiguranjepostopiod9%.Poreznaosnovicazadoprinosepojedinacakojiostvarujudohodakodposlovanja iliprofesijebezposlovnogcertifikata iznosi50%oporezivogdohotkaprijeodbitkazdravstvenogosiguranjaidoprinosazasocijalnoosiguranje.

Latvija

Poreznadohodak

Umjetnicisuobvezniciporezanadohodakukategorijidohotkaodposlovnihdjelatnostikojinepodliježeobveziplaćanjaporezanadobit

Općenito,cjelokupnidohodakkojiporezniobveznikprimaunovcuilinaravioporezujeseporezomnadohodak.Netooporezividohodakjednakjegodišnjemdohotkuumanjenomzaodbitke.

Također,uLatvijisenasljedstvaneoporezuju,međutimnaslijeđenaautorskapravaseoporezujuporezomnadohodak.

Porez na dohodak od svih vrsta dohodaka (uključujući prihode od poslovanja) plaća se pojedinstvenojstopiod23%.

Od1.siječnja2014.,osoberegistriranezasamostalnudjelatnostkojenisuaktivne,odnosnoneostvaruju oporezivi dohodak te kao takve ne plaćaju porez,moraju platiti godišnjiminimalniporezod50eura.

Od2016.postojiporezsolidarnostikojegaplaćajuporezniobveznicisoporezivimdohotkomkojipremašujemaksimalangodišnjiiznosnakojiseplaćajudoprinosizasocijalnoosiguranje(52.400eurau2017.).

Obveznicitogporezasuposlodavci,zaposleniiosobekojeobavljajusamostalnudjelatnost,aplaćasepostopiod10,5%(zaposleni)i30,57%(samostalnadjelatnost).

Odbitakodosnoviceodobravasezadoprinosezasocijalnoosiguranjeiporezsolidarnosti,premiježivotnogosiguranjaidoprinoseodobrenimprivatnimmirovinskimfondovimatezamedicinsketroškove(uključujućipremijezdravstvenogosiguranja)iobrazovnetroškove.

Iznososobnihodbitakaovisiodohotkuporeznogobveznikaizaodređenerazinedohotkapotpunoseukida.Postoji imogućnostuvećanjaosobnogodbitkazauzdržavane članoveobitelji (djecu,nezaposlenogsupružnika,roditeljailibakaidjedova).Međutim,od1.siječnja2016.doplatakzanezaposlenebračnedrugove,roditeljeidjedoveibake)dostupanjesamoakojeuzdržavaničlaninvalid.

Autorskenaknadeisplaćenerezidentimapodliježuporezupoodbitkupostopiod23%.Unekimslučajevima(npr.naknadezaumjetničkadjela, izume,otkrića,računalnisoftver,arhitektonskeprojekte,kompozicijeiindustrijskeuzorke),oporezivaosnovicaseumanjujefiksnimpostotkomkojipredstavljapretpostavljenetroškovenastalepristvaranjunematerijalneimovinezakojuseplaćaju autorske naknade. Smanjenje se kreće od 15%do 40%bruto‐naknada, ovisno o vrstinaknade, što rezultira efektivnim stopama između 19,55% (smanjenje od 15%) i 13,8%(smanjenjeod40%).

41 Porezni obveznik može dobiti poslovni certifikat za određene vrste samostalnih djelatnosti, kao što su uslugeprivatnogsmještaja,frizerskeikozmetičkedjelatnosti,zanatskiradoviiprevoditeljskirad.


73

Odbitak od osnovice odobrava se poreznim obveznicima za iznose darovane odobrenimkulturnim,obrazovnim,znanstvenim,sportskim,dobrotvornim,zdravstvenimorganizacijamatevjerskimorganizacijamaivladiniminstitucijama,uodređenimgranicamaipododređenimuvjetima


ULatvijipostojišestposebnihfondovazakojeseuplaćujudoprinosizasocijalnoosiguranje:zamirovine, naknade za nezaposlene, industrijske ozljede i profesionalne bolesti, invaliditet,porodništvoibolestteroditeljskoosiguranje.

Poreznaosnovicazaosobekojeobavljajusamostalnudjelatnostjedohodakodtrgovine,profesijeiliposlovanjaprethodnegodine(iliprocjenezatekućugodinuodstranetogpojedincakojiobavljasamostalnu djelatnost). Za nerezidente zaposlene kod nerezidentnog poslodavca poreznaosnovica jedohodakkojipodliježe latvijskomporezunadohodakuporeznojgodini.Najmanjagodišnja oporeziva osnovica za osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost iznosi 4.560 eura.Visinagornjegranicezaobveznikeiznosi52.400eura.U2017.uslučajuobavljanjasamostalnedjelatnostipostojiobvezaplaćanjadoprinosazasocijalnoosiguranjepostopiod31,13%.

Luksemburg

Poreznadohodak

Dohodakumjetnikaoporezujesekaodohodakodslobodnihprofesija,dohodakodnajamnineiautorskih naknada te kao ostali dohodak (određeni kapitalni dobitci, dohodak primljen nakonlikvidacijedruštvaukojojjedioničarimaznatniudio,dohodakodpovremenihuslugaiizumaisl.).

Utablici3.17.prikazanesustopekojeseprimjenjujunaukupnigodišnjidohodak.

Tablica3.17.StopeporezanadohodakuLuksemburgu

Oporezividohodak(ueurima)

Stopa(%) Oporezividohodak(ueurima)

Stopa(%)

Do11.265 0 32.289–34.233 2611.265–13.137 8 34.233–36.177 2813.137–15.009 9 36.177–38.121 3015.009–16.881 10 38.121–40.065 3216.881–18.753 11 40.065–42.009 3418.753–20.625 12 42.009–43.953 3620.625–22.569 14 43.953–45.897 3822.569–24.513 16 45.897–100.002 3924.513–26.457 18 100.002–150.000 4026.457–28.401 20 150.000–200.004 4128.401–30.345 22 Iznad200.004 4230.345–32.289 24 Izvor:IBFD(2017)

Poreznadohodakpovećavasezadodatnih7%zaFondzazapošljavanje.

Određenevrstepovremenihdohodaka,općenitodohodakakojisemogupripisativišeodjednojporeznojgodini,moguseoporezivatiodvojenopoposebnimstopama.

Uoblikuodbitakaodosnoviceporezniobveznikmožeodsvogukupnogdohotkaodbitiposebneiizvanrednetroškove.


74

Posebnitroškoviuključujutroškovekamatauvezisplaćanjemdebitnekamate(tj.potrošačkihkredita, kreditnih kartica i sl.), ulaganja u stambene štedionice i plaćanja dobrovoljnommirovinskom sustavu (treći stup), doprinosi zaposlenika u komplementarnom mirovinskomsustavu(drugistup),kaoialimentacijukojaseplaćabivšemsupružnikupremasudskomnaloguilidobrovoljno.

Izvanredni troškovi uključuju troškove hospitalizacije koji nisu obuhvaćeni zdravstvenimosiguranjem, troškove uzdržavanja bliskih srodnika, troškove povezane s hendikepiranimosobama, troškovezapošljavanja zapomoćukućanstvuuonojmjeriukojojprelazeodređenipostotakoporezivogdohotka,troškoveobrazovanjadjecekojanečinediokućanstvaporeznogobveznika,tetroškovekućanstvaiskrbiodjeci.

Odbitakodporezneobvezeodobravaseuoblikumjesečneuplateugotoviniod76,88eurapodjetetu.Također, odobrava se i odbitak za troškove poslovanja, odbitak za zaposlenike, umirovljenike inezavisneradnike,kaoisamohraneroditeljeipojedincekojiobavljajusamostalnudjelatnost.

Zaostvarenidohodakumjetnikaodobravasedodatniosnovniosobniodbitakuiznosuod4.500eurabračnimparovimakojisezajedničkioporezujuiakoobasupružnikaostvarujuprofesionalnidohodak.Tajdodatniosobniodbitakpodijelitćeravnopravnoizmeđuobasupružnika(tj.2.250euraposupružniku)uslučajuzasebnogoporezivanjaiproporcionalnouslučajuoporezivanjaspreraspodjelomdohotka(kojivrijediod1.siječnja2018.).

Potpore za kulturne i umjetničke namjene ‐ donacije od najmanje 120 eura za određenekulturne i dobrotvorne ustanove odbijaju se od porezne osnovice obveznika. Donacije supodložneukupnommaksimalnomiznosuod1milijuneuraili20%ukupnogneto‐dohotka.Akoporezniobveznikujednojgodininemailiimamanjeod480euraposebnihtroškova,zatakvetroškoveodobravasefiksniodbitakod480eura.Zabračneparovetajjeiznosudvostručen,poduvjetomdasuobasupružnikazaposlena.


Doprinosi za socijalno osiguranje koje plaćaju osobe koje se bave samostalnom djelatnošćuizračunavajusena temeljunjihovogposlovnog iliprofesionalnogdohotkautvrđenogzapotrebeporezanadohodakzaprethodnugodinu,uzmaksimalnimjesečniiznosu2017.od9.992,93eura(kojinijeprimjenjivzaosiguranjestarijihinemoćnih.).Stopedoprinosaprikazanesuutablici3.18.

Tablica3.18.StopedoprinosauLuksemburgu

Doprinosza: Stopa(%)

mirovinskoosiguranje 16,00zdravstvenoosiguranje 6,10osiguranjeodnezgode 1,00osiguranjeuzajamnezdravstvenezaštite 0,51‐2,921osiguranjestarijihinemoćnih 1,40

1Ovajdoprinosjeneobavezan.Izvor:IBFD(2017)

Mađarska

Poreznadohodak

UMađarskojpostojivišerazličitihkategorijadohotka,međutimdohodakumjetnikaspadauukupnidohodak,uključujućidohodakodnesamostalnograda,samostalnogradaiostaliukupnidohodak.

Ukupnigodišnjidohodakseoporezujejedinstvenomstopomod15%.


75

Nadohodakseprimjenjujuiostaliporezinadohodakkaoštosuprireznaotpremnineiopćinskiporezkojisuobvezniplaćatisamostalnipoduzetnici.

Odbitakodosnoviceodobravasezaprivatnuupotrebuslužbenogautomobilateuslučajudodjelevlastitih dionica poduzeća svojim zaposlenicima. Također, porezni obveznik ima pravo naobiteljski odbitak od osnovice ako je obveznik primatelj državne obiteljske pomoći ili ako jeporezni obveznik trudnica.Odbitakodosnovice se odobrava za supružnikeodkojih je baremjedanprviputaubraku.

Odbitakodporezaodobravaseuoblikupovratauplaćenihdoprinosadobrovoljnommirovinskom,zdravstvenomisamostalnomosiguranju.Odbitakodporezaodobravaseizaosobesinvaliditetom.

Pojednostavljeniporeznitretmandostupanjepojedincimakojisebaveodređenimzanimanjimaiz područja kulture, umjetnosti, sporta (npr. sportaši, treneri, suci, liječnici, itd.) ili drugimkreativnimdjelatnostimaakosuseodlučilizaovakavporeznitretman.Takavporeznitretmanseprimjenjujeinaisplatiteljenaknadatimpojedincimanatemeljuugovoraoautorskimisrodnimpravima.Porezkojiseplaćapremaovakvomtretmanuzamjenjujeporeznadohodak,doprinosezasocijalnoosiguranjeiobvezeporezanasocijalnusigurnostpojedinacainjihovihposlodavaca.

Poreznaosnovicajednakajedohotkuodnavedenihkreativnihaktivnosti,astopazaprimateljadohotka iznosi 15%. Poslodavac ili drugi posrednik (isplatitelj) podliježe porezu od 20% naplaćenunaknaduosobi.


Zaposlenici i samostalni poduzetnici moraju plaćati doprinose za zdravstveno i mirovinskoosiguranje.Doprinosiseplaćajunaukupnibruto‐dohodakodnesamostalnograda.

Doprinoszazdravstvenoosiguranjeplaćasepostopiod7%(4%unaravii3%unovcu),doprinoszaosiguranjeuslučajunezaposlenosti1,5%,adoprinoszamirovinskoosiguranjepostopiod10%.

Porezni obveznici rezidenti plaćaju i naknadu za zdravstvenu zaštitu od22%ako je doprinoszdravstvenogosiguranjakojiplaćapojedinac(tj.7%doprinosazazdravstvenoosiguranje)manjiod450.000HUFgodišnje.

Malta

Poreznadohodak

Dohodakumjetnikaspadaudohodakodzanimanjailiprofesijetenajamnine,autorskenaknade,premijeiostaledobitkekojiproizlazeizimovine.

PoreznadohodaknaMaltiplaćasepoprogresivnimporeznimstopama,noobračunporezaovisio tome oporezuju li se porezni obveznici zajednički (bračni parovi) ili pojedinačno te ima liporezniobveznikskrbništvonaddjecomiliobavezuplaćanjazauzdržavanjedjeteta.Stopeporezanadohodakkrećuseod0%do35%,aosnovicanakojuseprimjenjujuovisioosobnomstatusuporeznogobveznikatesetakođerobveznicimaodobravatzv.poreznirabat.

Dohodakpoosnoviradananepunoradnovrijemedo10.000euragodišnje(12.000eurauslučajuda se rad na nepuno radno vrijeme kvalificira kao rad od samostalne djelatnosti) može bitioporeziv konačnim porezom po odbitku od 15%. Kvalificirani radnici s nepunim radnimvremenomnemorajuprijavitisvojdohodakodnepunogradnogvremenausvojojprijaviporezanadohodakjerseplaćeniporezpoodbitkuod15%smatrakonačnimporezom.

Odbitakodosnoviceodobravasezaplaćenekamatenaposuđeninovac,plaćenualimentacijuzabračnogdrugaidjecu,troškovezaplaćanjepomoćnikaunastavi(školovanje)djetetasposebnim


76

potrebama, troškove plaćenih srednjoškolskih školarina, plaćanja za sportske aktivnosti kojeorganizira osoba registrirana prema Pravilniku o sportu za djecu, plaćanja za kreativne ilikulturnetečajevekojeorganizirajuinstitucijeiliosobekojeimajuodobrenjeodstraneVijećazakulturuiumjetnost,plaćanjaprivatnimdomovimauimestarijihčlanovaobiteljiiličlanaobiteljisinvalidnošću,plaćanjazastudijpriznatojvisokoškolskojustanovi,naknadeplaćenezaprijevozdjecekojajošnisunavršila16godina.

Odbitakodporezaodobravaseudanimineudanimženamakojeseponovnozapošljavaju,aod2018.,pododređenimuvjetima,odbitakćeseodobravatiimuškarcima

Dohodak ostvaren od autorskih prava podliježe porezu na dohodak. Međutim, periodičneautorskenaknadekojeseplaćajuukoristpravanakorištenjezaštitnihznakovailipatenataneoporezujuse.Nadalje,akosuispunjeniodređeniuvjeti,autorskiisličandohodakkojiproizlaziizpatenataupogleduizuma,zaštitnihznakovaiautorskihpravaoslobođenisuporezanadohodak.

Potporezakulturneiumjetničkenamjeneuvedenesu1.siječnja2016.uoblikuodbitakaodosnovicezakvalificiranedonacijeupodručjuumjetnostiuiznosuod150%iznosadonacije.


Doprinosezasocijalnoosiguranjeplaćajuosobekojeobavljajusamostalnudjelatnostuiznosuod15% njihovog neto‐dohotka ostvarenog trgovanjem, poslovanjem ili od profesije tijekomprethodnegodine.Tjednidoprinosikrećuseodnajmanje24,78euradonajviše65,78eura.

Nizozemska

Poreznadohodak

SustavporezanadohodakuNizozemskojjeanalitičkisustav,aoporezividohodcigrupiranisuutri grupe. Dohodak umjetnika spada u Grupu 1: dohodak od zapošljavanja i nekretnina kojiuključujedohodakodposlovnedjelatnostiidohodakodsamostalnihdjelatnosti.

DohodakkojispadauGrupu1oporezujesepoprogresivnimstopamaprikazanimautablici3.19.

Tablica3.19.StopeporezanadohodakuNizozemskojOporezividohodak(ueurima)

Poreznavišiiznos(ueurima)

Stopanavišak(%)

Do19.982 7.303 36,5519.982–33.791 12.937 40,8033.791–67.072 26.515 40,80Iznad67.072 52,00Izvor:IBFD(2017)

Stopeprvogidrugogporeznograzredauključuju8,90%i12,25%porezanadohodak,apreostalih27,65% u oba slučaja čine nacionalni doprinosi za socijalno osiguranje. Za osobe koje imaju(barem)službenudobzaumirovljenje,prvadvaporeznarazredaoporezujusepostopamaod18,65%i22,90%(objestopeuključuju9,75%nacionalnihdoprinosazasocijalnoosiguranje).

Trećiičetvrtiporeznirazredneuključujunacionalnedoprinosezasocijalnoosiguranje.

Nacionalni doprinosi za socijalno osiguranje razlikuju se oddoprinosa za socijalno osiguranjezaposlenika,pričemusenacionalnidoprinosiprimjenjujunasvedohotkeizGrupe1,adoprinosizasocijalnoosiguranjezaposlenikasamonaplaće.


77

Općenito, u izračunu oporezivogdohotka iz Grupe 1mogu se odbiti svi nastali troškovi koji supotrebnizadobivanje,prikupljanjeilizadržavanjedohotka.Poredtoga,porezniobveznikimapravonaodbitkeodosnoviceunutarGrupe1zakamatenahipotekarnizajam,određeneplaćenepremijemirovinskog osiguranja i rente, medicinske troškove za osobe s kroničnom bolešću i osobe sinvaliditetomtezatroškovezadaljnjeusavršavanjevezanozaprofesijuporeznogobveznika.

Odbitakodporezaodobravaseutrioblikaitokaoopćirabatnaporez(engl.Generallevyrebate)kojiovisiodohotku(tj.štojedohodakveći,rabatjeniži),rabatzazaposlene(engl.Employmentrabat)kojiseodobravazaporezneobveznikekojisuzaposleniilisupoduzetniciteradnibonuskojiseodobravaporeznimobveznicimakojiimaju62,alinejoš64godineikojiostvarujudohodakodsadašnjegrada,poslovnihiliostalihdjelatnosti.


Potporezakulturneiumjetničkenamjene(donacije)odobravajuseporeznimobveznicimakaoodbitak od oporezivog dohotka za neke rezidentne i nerezidentne vjerske, dobrotvorne ikulturneinstitucije.Tajodbitakpodložanjepraguod1%oporezivogdohotka(snajmanje60eura) Grupe 1, a gornja granica iznosi 10% oporezivog dohotka. U slučaju donacija nekimkulturnimidruštveniminstitucijama,darovaniiznosdo5.000euramnožises1,25.Periodičnidaroviupotpunostisemoguodbitiurazdobljuodnajmanje5godinaakosuevidentiranikodjavnogbilježnika.


Nacionalni doprinosi za socijalno osiguranje plaćaju svi rezidenti, a uključeni su u prve dvije(najniže) stopeporezanadohodak.Osnovicazaplaćanje tihdoprinosa je istakao i zaporeznadohodak.Nacionalnidoprinosizasocijalnoosiguranjenemoguseodbitiusvrhuporezanadohodak.

Doprinosezazdravstvenoosiguranjeplaćajuosobekojeobavljajusamostalnudjelatnostpostopiod5,4%naneto‐dobitdo53.701eura.Plaćenidoprinossemožeodbitiodporezanadohodak.

Njemačka

Poreznadohodak

Oporezivi dohodak podijeljen je u više kategorija, međutim dohodak umjetnika oporezuje seunutar dohotka od nezavisnih profesionalnih usluga, dohotka od nekretnina i određenematerijalnepokretneimovinetedohotkaodautorskihprava.

Metodeizračunavanjaoporezivogdohotkaoviseokategorijidohotka.Zadohodakodpoljoprivredeišumarstvaidohodakodtrgovineiliposlovanjakoristisemetodausporedbeneto‐vrijednosti(engl.networthcomparisonmethod),premakojojjeoporezividohodakrazlikaizmeđuneto‐vrijednostiimovinenakrajuposlovnegodineinakrajuprethodneposlovnegodine.Metodazaostalekategorijedohotka je metoda neto‐prihoda (engl. net incomemethod) prema kojoj se oporezivi dohodakizračunava kao razlika bruto‐dohotka i povezanih troškova u skladu s novčanim primicima imetodom isplate (engl. disbursementmethod). Za dohodak od nezavisnih profesionalnih uslugaprimjenjujesemetodausporedbeneto‐vrijednostiakoporezniobvezniktakoizabere.

Ukupnirezultatisvihkategorijačiniukupnidohodakkojiumanjenzaodbitkeodosnovicečinioporezividohodakkojiseondadodatnoumanjujezaosobneodbitkeioporezujesepopropisanimstopama.

Poreznadohodakplaćasepoprogresivnimstopamaprikazanimautablici3.20.


78

Tablica3.20.StopeporezanadohodakuNjemačkojGodišnjioporezividohodak(ueurima)

Graničnastopa(%) Poreznaobveza(ueurima)

Do8.820 0 08.821–13.769 14,00–23,97 0–94013.770–54.057 23,97–42 940–14.22954.058–256.303 42 14.229–99.172Iznad256.303 45 99.172Izvor:IBFD(2017)

Osim progresivnog poreza na dohodak, na dohodak se obračunavaju još i općinski porez naposlovanje,crkveniporezkojiplaćajučlanovicrkvetenaknadazasolidarnost.

Posebniizdaci(doprinoszaosiguranje,donacijeiostaliizdaci)iizvanredniizdacipredstavljajuosobnetroškovekojisemoguodbitiodporezneosnovice.

Izvanredni izdacimoguseodbitiakosuneizbježniiprekoračujutroškovekojesnosiusporedivaskupinaporeznihobveznikasusporedivimdohotkom.Toseposebnoodnosinatroškovenastalezbogbolesti.Zaodređenevrsteizvanrednihizdataka,kaoštosutroškovistručnogosposobljavanjadjeceitroškovipomoćistarijimosobamailibolesnicima,propisanisufiksniodbitci.

Osnovniosobniodbitakdodjeljuje se svakomrezidentnomporeznomobveznikukao i za svakouzdržavanodijete(odbitakzadijeteiodbitakzabriguodjeci,odgojiobrazovanje).

Odbitakodporezaodobravasezapomoćukućanstvukojupružajuodređenezaposleneosobeiosobekojeobavljajusamostalnudjelatnost.



Osobekojeobavljajusamostalnudjelatnostmogu,pododređenimokolnostima,bitidobrovoljnoosigurane zamirovinsko, zdravstveno teosiguranje za invalidnost i starost.U takvomslučaju,osiguravajuće društvo utvrđuje stope ili iznos doprinosa. One se također mogu odlučiti zaprivatnoosiguranjetesuutomslučajustopetakođerfiksneiodređeneodstraneosiguravajućihdruštava.Usvakomslučaju,onemorajusameplatiticjelokupnidoprinos.

Poljska

Poreznadohodak

Postojivišekategorijaoporezivogdohotka,međutimdohodakumjetnikaoporezujeseunutardohotkaodosobnoobavljenihprofesionalnihdjelatnosti(profesionalnidohodak)idohotkaodprodajenekretnina,imovinskihpravaipokretnina.

Poreznadohodakobračunavapoprogresivnimstopamanaukupnioporezividohodakumanjenzaosobneodbitke.Oporezivanjedohotkaprikazanojeutablici3.21.

Tablica3.21.OporezivanjedohotkauPoljskoj

Oporezividohodak(PLN) Porez(PLN/%)

Do85.528 18%‐osobneolakšiceIznad85.528 15.395,04+32%naiznosiznad85.528‐osobneolakšiceIzvor:IBFD(2017)


79

Jedinstvenomstopomod20%oporezujesedohodakmalihporeznihobveznikačijigodišnjiiznosprihodaodstranepojedincailisvihpartneraneprelazi250.000eura(1.074.400PLN),odnosnoza dohodak koji ostvaruju osobe koje se bave slobodnom profesijom (liječnici, stomatolozi,medicinskesestre,pravnici,ekonomisti,inženjeri,arhitekti,prevoditeljiiračunovođe)oduslugapruženihisključivopojedincimanatemeljuugovora.

Poredtoga,porezpoodbitkuod18%plaćasenadohodakodinvesticijskihfondova,dohodakododređenih osobno obavljenih profesionalnih usluga i autorskih naknada, pod uvjetom da jeisplatiteljpoduzetnik.Ovajporeznijekonačanipripisujusekrajnjojporeznojobveziporeznogobveznika.

Odbitakodosnoviceseodobravazakamatenahipotekarnekrediteidonacijezavjerskeijavneorganizacije.

Osobniodbitciodobravajusepodegresivnimpravilima(štojedohodakporeznogobveznikaveći,odobreniosobniodbitakjemanji)ovisnimogodišnjemdohotkuporeznogobveznika.

Odbitakodporezaodobravasezaobveznedoprinosezazdravstvenoosiguranje.Također,porezniobveznicikojiimajumaludjecuilidjecumlađuod25godinakojanastavljajuobrazovanjeimajuodbitakodporezakojiovisiobrojudjece,auslučajujednogdjetetaiovisinidohodakaroditelja.

Općenito,dohodakodposlovanjazbrajasesdohodcima izdrugihkategorija ioporezujesepoprogresivnimstopama.Međutim,porezniobveznicikojiostvarujudohodakodposlovanjamoguseodlučitizaoporezivanjedohotkapojedinstvenojstopiod19%.Porezniobveznicikojiseodlučezaprimjenujedinstvenestopenemajupravonaosobneodbitkeiolakšice,osimodbitkaodporezaza obvezne doprinose za zdravstveno osiguranje. Nadalje, nemaju pravo podnijeti zajedničkuporeznuprijavusasvojimsupružnikom.

Dohodakodosobnoobavljenihprofesionalnihdjelatnostiuključuje:

(1) dohodakoduslugakojepružajupojedincitemeljemugovora,osimakoseuslugepružajuprivatnimosobama(utomslučajudohodaksesmatradohotkomodposlovanja);

(2) dohodak iz umjetničkih, književnih, znanstvenih, obrazovnih i novinarskih djelatnosti,uključujućinagradeiznatjecanjaupodručjuznanosti,kulture,umjetnostiinovinarstva,kaoidohodakodsporta;

(3) dohodak od aktivnosti poljskih arbitara koji sudjeluju u arbitražnim postupcima kojiuključujunerezidente;

(4) naknadačlanovaupravnihodbora,upravnihilidrugihtijelazaodlučivanjepravnihosobate

(5) dohodakodposlovakojiseobavljajunatemeljumenadžerskihugovorailidrugihsličnihugovora.

Uslučajudohotkaizumjetničkih,književnih,znanstvenih,obrazovnihinovinarskihdjelatnosti,uključujući nagrade iz natjecanja u području znanosti, kulture, umjetnosti i novinarstva, kao idohodakodsporta,20%dohotkamožeseodbitikaoizdatak.Akoporezniobveznikdokažedajetrošakostvarivanjadohotkavećiodtogiznosa,stvarniizdacimoguseodbiti.

Autorskenaknadepodliježuprocijenjenomporezupoodbitkupostopiod18%.Uslučajupristojbiza prijenos prava na upotrebu izuma, zaštitnog znaka ili dizajna u prvoj godini ostvarivanjadohotkaodprijenosapravaiodprveorganizacijeskojomjepotpisanugovoroprijenosupravaidohotkaodautorskihprava,50%ostvarenogdohotkamožeseodbitikaotrošak.Ovajodbitakjeograničennagodišnjiiznoskojijejednakpolovicinajvišegporeznograzredaprogresivnogporezanadohodaktj.42,764PLN.Kaoposljedicatoga,porezniobveznicičijigodišnjidohodakprelazi85.528PLNnesmijuodbiti50%ostvarenogdohotka,negosamomaksimalniiznosod42.764PLN.


80

Međutim,akoporezniobveznikmožedokazatida jestvarni iznos troškovavećiod tog iznosa,stvarniiznosmožeseodbiti.


Sustav socijalne sigurnosti obuhvaća starosne mirovine, osiguranje za slučaj invalidnosti,osiguranje od bolesti i osiguranja za slučaj rodiljnog dopusta i osiguranje od nezgode. Sustavobuhvaćazaposlenike,samostalnudjelatnostiugovarateljskekomisijeiagencije.

Uslučajusamostalnedjelatnosti,doprinosiseplaćajupostopamanavedenimautablici3.22.

Tablica3.22.StopedoprinosauPoljskoj


starosnumirovinu 19,52invalidskoosiguranje 8,00osiguranjeodbolestiirodiljnoosiguranje 2,45osiguranjeodnezgode 0,40–3,60Izvor:IBFD(2017)

Osnovica za plaćanje doprinosa je iznos koji je porezni obveznik sam odredio, ali mjesečnaosnovicane smijebiti nižaod60%službenoobjavljeneprosječnemjesečneplaćeprethodnogtromjesečja (tj. 4.263 PLN u 2017.). U slučaju doprinosa za starosnu mirovinu i invalidskoosiguranje,maksimalnaosnovicajegodišnjiekvivalentod30procijenjenihprosječnihmjesečnihplaća u kalendarskoj godini (za 2017. osnovica iznosi 127.890PLN).Maksimalna osnovica nepostojizaosiguranjeodbolestiirodiljnoosiguranje.

Od1.siječnja2016.pojedincikojipružajuuslugeistomsubjektuputemvišeneovisnihugovoraouslugamamorajuplatitidoprinosezasocijalnoosiguranjenadohodakkojiproizlazi izsvihtihugovora.

Portugal

Poreznadohodak

Oporezivi dohodaku Portugalu obuhvaća šest kategorija (A‐H), a dohodakumjetnika spadaukategorijuB:dohodakodposlovanja,uključujućidohodakodsamostalneprofesijeilizvanja.

Dohodakseoporezujepoprogresivnimstopamaprikazanimautablici3.23.

Tablica3.23.StopeporezanadohodakuPortugaluOporezividohodak(ueurima)

Marginalnastopanavišakiznaddonjegranice(%)

Prosječnastopanadonjojgranici(%)

Do7.091 14,50 14,507.091–20.261 28,50 23,6020.261–40.522 37,00 30,3040.522–80.640 45,00 37,61Iznad80.640 48,00

Izvor:IBFD(2017)

Osim poreza na dohodak, na dio dohotka iznad 80.000 eura obračunava se prirez ("porezsolidarnosti")od2,5%(nadohodakiznad250.000euraprimjenjujesestopaod5%).


81

Također,postojiidodatniprirez(stopevarirajuod0.88%do3.21%)kojisenaplaćujenasvevrstedohotkauključenihupojedinačnuprijavuporezanadohodakrezidentnihosobakao inanekevrstedohodakapodložnihposebnojporeznojstopi(npr.dohodaknerezidenata).

Posebnastopaod60%primjenjujesenaneopravdanopovećanjebogatstvanavišeod100.000eura.

Odbitakodosnovice odobrava se za troškove povezane s obveznommirovinom i za određeneuplatekvalificiranimzadrugama(npr.stambenezadruge).

Odbitakodporezneobvezeodobravasezatroškovezdravstvenogosiguranja,troškoveobrazovanja,plaćanjaalimentacija,troškovastanovanjaitroškovakućanstvatezauzdržavanečlanovedjecu.

Kvalificiraniporezniobveznicisuobrtniciiosobekojesebavesamostalnomprofesijomikojisuuprethodnojgodini imalimaksimalnibruto‐dohodakdo200.000eura.Tiporezniobveznicimoguizabratioporezivanjenaosnovupredloženogdohotka,akojisetemeljinaodređenimkoeficijentima.Koeficijentzadohodakkojiostvarujuonikojisebavesamostalnomprofesijomkaoštosuautorskenaknade,know‐how idrugidohodakkaoštosudohodakodulaganja inajmatekapitalnidobitciiznosi95%.Takoutvrđenidohodakpodliježeporezupoopćimprogresivnimstopama.

Autorske naknade od autorskih prava, patenata, zaštitnih znakova i know‐howa smatraju sekategorijomB(poslovnidohodak)akoihprimaizvorniautorioporezujesesamo50%autorskihnaknada(uključujućibilokakavdobitakodotuđivanjapojedinačnihumjetničkih iznanstvenihradova)čijisuautoridomaćiumjetniciipisci.Međutim,neoporeziviiznosnesmijebitivećiod10.000eurapopojedinačnomprimitku.

Svi ostali dohodci po osnovi autorskih naknada tretiraju se kao dohodak od kategorije B(poslovni)ipodliježuplaćanjupredujmaporezapoodbitkupostopiod16,5%.

Dohodak nerezidenata koji se odnosi na djelatnosti visoke dodane vrijednosti znanstvenog,umjetničkogilitehničkogkarakterapodliježeplaćanjupredujmaporezapoodbitkupostopiod20%.

Potporezakulturne iumjetničkenamjeneodobravajusekaoodbitakodporezneobvezezadonacijecrkvama,vjerskimustanovama,kvalificiranimvjerskimdobrotvornimorganizacijamai zakonomodređenim organizacijama koje se bave ostvarivanjem znanstvenih, kulturnih ilidobrotvornih ciljeva, te se mogu koristiti u iznosu od 25% do 130% donacije, a u nekimslučajevimaodbitaknesmijeprelaziti15%porezneobvezedonatora.


Uslučajuobavljanjesamostalnedjelatnostidoprinosi seplaćajupostopiod29,6%(34,75%uslučajusamostalnogpoduzetnika)naosnovicukojugodišnjeutvrđujutijelasocijalnesigurnosti.

Od 2014. nadalje, osobe koje se bave samostalnom djelatnošću imaju mogućnost plaćanjadoprinosazasocijalnoosiguranjenatemeljuostvarenogdohotka.

Rumunjska

Poreznadohodak

Oporezivi dohodak podijeljen je u više kategorija, ali dohodak umjetnika oporezuje se unutardohotkaodsamostalnihdjelatnosti.

Ukupnidohodakoporezujesepojedinstvenojporeznojstopiod16%.


82

Općenito,osobniodbicidopuštenisusamozadohodakodrada,međutimodbitciodosnovicezaizračunavanje neto‐dohotka od samostalne djelatnosti utvrđene na temelju jednostavnogračunovodstva uključuju sponzorske troškove u granicama od 5% neto‐dohotka, troškovereprezentacije unutar granice od 2% neto‐dohotka, bonove za obroke, odmor i plaćanjaprofesionalnimudrugamauokvirugodišnjegiznosado4.000eura.

Poslovniiprofesionalnidohodakzajednočinedohodakodsamostalnihdjelatnosti.

Prihodiodsamostalnihdjelatnostipodliježuopćojstopiporezanadohodak.

Netoposlovniiprofesionalnidohodakodređujesetemeljemjednostavnogračunovodstva(tj.kaorazlika između bruto‐dohotka i određenih troškova koji se odbijaju). Za dohodak koji nijeprofesionalni dohodak i prihod od prava intelektualnog vlasništva, godišnji neto‐dohodakutvrđujesenatemeljuodređenogpravilatj.godišnjidohodaknemožebitinižiod12minimalnihnacionalnih plaća (počevši od 1. veljače 2017. mjesečna minimalna plaća iznosi 1.450 RON).Porezni obveznici koji određuju neto‐dohodak na temelju tog pravila i porezni obveznici kojiostvarujudohodakodprava intelektualnogvlasništva (uključujućiprihodeodmonumentalnihumjetničkihdjela)moguseodlučitidasenjihovneto‐dohodakodređujenatemeljujednostavnogračunovodstva,teseutomslučajutajnačinmoraprimjenjivatinajmanjedvijeuzastopnegodine.

Porezniobveznicičijijeneto‐dohodakodređennatemeljuodređenihpravilavezanihuzminimalneplaće ikoji su tijekomprethodneporeznegodineostvarilibruto‐dohodakvećiod100.000eura,morajuutekućojgodiniodreditisvojneto‐dohodaktemeljemjednostavnogračunovodstva.

Neto‐dohodak od prava intelektualnog vlasništva i odmonumentalnih umjetničkih djela (npr.velikih skulptura ili uređivanja javnog prostora) određuje se kao bruto‐dohodak umanjen zafiksnetroškoveod40%bruto‐dohotka.

Dohodakkojiproizlaziizpravaintelektualnogvlasništvapodliježeplaćanjupredujmaporezanadohodak od 10% na bruto‐iznos, obračunatom, zadržanom i plaćenom od strane poreznogobveznika.Porezniobveznicikojiostvaruju takveprihodemoguu trenutkusklapanjaugovoraplatiti porez na dobit po stopi od 16%koji se primjenjuje na razliku između bruto‐dohotka iodbitnog fiksnog iznosa od 40% kao konačni porez po odbitku zadržan i plaćen od straneporeznogobveznika.Takavporezmoraseuplatitiuproračundo25.danaumjesecukojislijedinakonmjesecakadajeporezobračunat.


Pojedincikojiostvarujudohodakodsamostalnedjelatnostidužnisuplatiti10,5%doprinosazasocijalno osiguranje, čak i ako ostvaruju dohodak od plaća. Također,mogu se odlučiti plaćatidoprinose za socijalno osiguranje po stopi od 26,3% (10,5% + 15,8% koji obično plaćajuposlodavci za svoje zaposlenike) ako žele primati punu mirovinu pri umirovljenju. Porezniobveznikmoraizvršitiplaćanjedoprinosanamjesečnojosnoviciod35%prosječnebruto‐plaće,azatim platiti razliku (izračunatu na temelju neto‐dohotka) u sljedećoj godini. Kada je godišnjidoprinosmanjioduplatatijekomgodine(tj.kadajeneto‐dohodaknižiod35%prosječnebruto‐plaće),dodatniiznoskojijeuplaćennevraćaseporeznomobvezniku,većseuzimauobzirpriobračunumirovine.

Pojedincikojiobavljajusamostalnudjelatnostobveznisuplatitii5,5%doprinosazazdravstvenoosiguranje,amjesečnaosnovicanemožebitinižaodjednenacionalneminimalnebruto‐plaće.

Pojedinci koji ostvaruju dohodak od ulaganja, prava intelektualnog vlasništva i drugih izvoraobvezni su platiti 5,5%doprinosa za zdravstvenoosiguranje (na bruto‐dohodakoddividendi,kamatailidohotkaodlikvidacijeineto‐dohodakodpravaintelektualnogvlasništva)akogodišnja


83

oporeziva osnovica premašuje 12 minimalnih bruto‐plaća. Od 1. siječnja 2017., osnovica zadoprinoszazdravstvenoosiguranjeograničenajenapetprosječnihbruto‐plaća.

Slovačka

Poreznadohodak

Oporezividohodakdefinirasekaosvakidohodakkojiseprima,bezobziraugotoviniilinaravi,aprimitciunaravisevrednujupofertržišnojvrijednosti.Oporezividohodakpojedincaobičnoseobračunavanatemeljuukupnognetorezultatarazličitihkategorijadohotka,stimdadohodakkojise oporezuje putem konačnog poreza po odbitku nije uključen u ukupni dohodak. Dohodakumjetnikaspadaujednuodsljedećihkategorija:

– poslovni i ostali dohodak (dohodak od samostalnih djelatnosti, dohodak od najma idohodakodradaiumjetnosti)

– ostalidohodak(npr.dohodakodpovremenihaktivnosti).

Ukupni dohodak oporezuje se po progresivnim stopama. Stope poreza koje se primjenjuju naukupnidohodaksu:

– godišnji oporezivi dohodak (osim dohotka od kapitala i dividendi) do 35.022,31 euraoporezujesepostopiod19%i

– godišnji oporezivi dohodak (osim dohotka od prihoda od kapitala i dividendi) iznad35.022,31euraoporezujesepostopiod25%.

Odbitak od osnovice odobrava se za plaćene doprinose dopunskom mirovinskom osiguranju.Osobniodbitakkojisemožekoristitiuporeznojgodiniovisiovisiniživotnogminimumakojiseprimjenjuje1.siječnjasvakeporeznegodine,aiznososobnogodbitkaovisioživotnomminimumuuvećanomzapropisanikoeficijent.Također,možesekoristitiiosobniodbitakzasupružnika,dokumirovljenicinemajupravonaosnovniosobniodbitak.

Odbitakodporezneobveze odobrava seporeznomobvezniku za svakodijetekoje živiu istomdomaćinstvu.

Dohodakoddrugihsamostalnihdjelatnosti,osimakonisuuključeniudohodakodzapošljavanja,uključuju dohotke od stvaranja djela i umjetničkih izvedbi na temelju ugovora o radu premaslovačkom zakonu o autorskim pravima, uključujući dohodak od uređivanja, reprodukcije idistribucijeknjiževnih(idrugih)djelanavlastititrošakporeznogobveznika,kaoidohodakautoraza njihovo sudjelovanje na televiziji, radio programima i u novinama i časopisima ako su seodlučiliobračunavatiporeznadohodakputemsamoprocjeneumjestoprimjenestopeod19%konačnogporezapoodbitku.

Oporezividohodakmožeseodreditikaorazlikaizmeđudohotkaipripadajućihtroškovakojisemoguodbiti ili seporezniobveznikmožeodlučiti zapaušalniodbitak troškova (osimakonijeregistriran kao obveznik PDV‐a). Općenito, paušalni odbitak od 1. siječnja 2017. iznosi 60%relevantnogdohotka,alinesmijebitivećiod20.000euragodišnjeuodnosunaukupnidohodakodposlovnihidrugihdjelatnosti,dohodakodstvaranjadjelailiumjetničkihizvedbi.

Od 1. siječnja 2012. porezni gubici nastali iz poslovnih djelatnosti i drugih samostalnihprofesionalnihdjelatnostimoguseoduzeti samouodnosunadohotkekojiproizlaze iz takvihdjelatnosti. Gubici nastali prije 31. prosinca 2011. mogu se iskoristiti za nadoknadu dohotkaostalih kategorija (osim dohotka od zapošljavanja). Gubici koji se ne mogu iskoristiti zanadoknadu,moguseprenijeti.


84


Osobekojeobavljajusamostalnudjelatnostplaćajudoprinosezasocijalnoosiguranjepostopamaprikazanimautablici3.24.

Tablica3.24.StopedoprinosauSlovačkoj

Doprinosza: Stopa(%)Maksimalnamjesečnaosnovica

(ueurima)mirovinskoosiguranje 18,0 6.181*zdravstvenoosiguranje 14,0 Nemamaksimalneosnovice*invalidskoosiguranje 6,0 6.181*osiguranjezaslučajbolesti 4,4 6.181*osiguranjezaslučajnezaposlenosti 0 6.181*osiguranjezarezervnifond 4,75 6.181**Najnižaosnovicaiznosi441,50eura.Izvor:IBFD(2017)

Pojedinci koji obavljaju samostalnu djelatnost nisu dužni plaćati doprinos za slučajnezaposlenosti,alimogusamiizabratiplaćanjetogdoprinosa.Utomslučajudoprinosplaćajupostopiod2%naosnovicukojususamiodredili(unutarzakonskihgranica).

Slovenija

Poreznadohodak

Oporezivi dohodak obuhvaća više različitih kategorija dohotka, međutim dohodak umjetnikaoporezuje se kao poslovni i profesionalni dohodak, dohodak od iznajmljivanja pokretne ilinepokretneimovineiodintelektualnogvlasništvatekaoostalidohodak(npr.nagrade).

Općenito,svioblicidohodakasuoporezivi,osimonihizričitoizuzetihzakonom.


Tablica3.25.StopeporezanadohodakuSlovenijiOporezividohodak(ueurima)

Poreznanižiiznos(ueurima)

Stopanavišak(%)

Do8.021,34 0 168.021.34–20.400 1.283,41 2720.400–48.000 4.625,65 3448.000–70.907,20 14.009,65 39Iznad70.907,20 22.943,46 50Izvor:IBFD(2017)

Odbitak od osnovice odobrava se za plaćene doprinose za mirovinsko osiguranje, umanjenjeosnovicepoosnoviulaganja,troškoveistraživanjairazvojaitroškovezapošljavanja,tezadobitkepoosnovikorištenjailiprodajenekretninauvlasništvuporeznogobveznika.

Osobniodbitakodobravasesvimporeznimobveznicimakojisemožeodbitiodukupnoggodišnjegdohotka,aovisioukupnomgodišnjemdohotkuporeznogobveznika.Također,mogućisuiosobniodbitcizastudente,osobes100%‐tniminvaliditetom,zadjecuiuzdržavanečlanovekaoizaosobekojeuplaćujudobrovoljnomirovinskoosiguranje.

Odbitak od porezne obveze odobrava se za primatelje mirovina iz obveznog osiguranja zaprofesionalnuinvalidnostipotporukulture.


85

Dohodak po osnovi autorskih, uslužnih ili sličnih ugovora smatra se dohotkom od drugogugovornogodnosa.Poreznaosnovicajejednakadohotkuumanjenomza10%paušalnihtroškovaidoprinosazasocijalnoosiguranje,astopaporezaiznosi25%.

Zaradnikeukulturi,novinareisportašekojiispunjavajuodređeneuvjeteodobravaseosnovniosobniodbitakuiznosuod15%bruto‐dohotka,alinevišeod25.000eura.


Doprinosizazdravstvenoosiguranje,invalidnostimirovinskoosiguranjeplaćajuseinadohodakpoosnoviautorskih,uslužnihilisličnihugovora.

Svakidohodakkojiseodređujekaodohodakoddrugogugovornogodnosa(npr.autorskiugovor,stečajni upravitelji, sudski stručnjaci i dr.) općenito podliježe doprinosima za invalidsko imirovinskoosiguranjepostopiod15,50%.Doprinosi za zdravstvenoosiguranjeplaćajusepostopiod6,36%.

Španjolska

Poreznadohodak

Oporezividohodakobuhvaćašestosnovnihkategorija,adohodakumjetnikaspadaudohodakodposlovanja(uključujesamostalneprofesionalneiumjetničkeaktivnosti)


Tablica3.26.StopeporezanadohodakuŠpanjolskojOporezividohodak(ueurima)

Poreznanižiiznos(ueurima)

Stopanavišak(%)

Do12.450 0 1912.450–20.200 2.365,50 2420.200–35.200 4.225,50 3035.200–60.000 8.725,50 37Iznad60.000 17.901,50 45Izvor:IBFD(2017)

Plaćeni doprinosi zajedničkim osiguravajućim društvima za slučaj smrti, siromaštva,umirovljenja,nesreće,bolestiilionesposobljenostinaraduiliplaćenidoprinosiosiguravajućimdruštvimakojidajupogodnostizabrak,materinstvo,rođenjeilismrtnislučajodobravajusekaoodbitakodosnovice. Takav odbitak od osnovicemogu koristiti porezni obveznici koji se baveprofesionalnomdjelatnošću(tj.odvjetnici,liječnici,inženjeri)ikojinisuizabralisustavsocijalnogosiguranja za samostalnu djelatnost te zaposleni i oni koji obavljaju samostalnu djelatnost.Također,odbitakodosnoviceodobravasezadoprinoseprivatnimmirovinskimfondovimatezaplaćanjezauzdržavanjedjece.

Osobniodbitakseodobravaporeznimobveznicimamlađimod65godina,apovećavasezaporezneobveznike starije od 65 godina (dodatno povećanje za osobe starije od 75 godina). Također,porezniobveznikimapravonadodatniosobniodbitakzauzdržavanečlanoveobiteljikojiovisiobrojuuzdržavanihčlanova,njihovojdobiidohotku.

Odbitak od porezne obveze odobrava se za donacije, dohodak koji se pripisuje dohotku(uključujućikapitalnedobitke)kojijenastaonapodručjušpanjolskihgradovaCeuteiMelilia,plaćene članarine i doprinosepolitičkim strankama, izbornim savezima ili skupinama, te zaulaganjeunovapoduzeća.


86

Dohodaksamostalnihdjelatnikaoporezujeseporezompoodbitkupostopiod15%(7%tijekomprvetrigodineprofesionalnedjelatnosti).


Svizaposleniionikojiobavljajusamostalnudjelatnostmorajuplatitimjesečnidoprinossustavusocijalnogosiguranjakojisesastojiodopćegsustavadoprinosaiposebnihprogramadoprinosa(npr.poljoprivrednihradnika,pomoraca,domaćihslužbenikaisamostalnedjelatnosti).

Zasamostalnudjelatnost,doprinosizasocijalnoosiguranjeopćenitoseizračunavajupoefektivnojstopiod29,8%.Najmanjamjesečnaosnovicaod893,10euraimaksimalnamjesečnaosnovicaod3.751,20euraza2017.primjenjujusezaosobemlađeod47godinailizaobveznikekojisusamiizabraliplaćatitedoprinose,aosnovicaimjevećaod1.964,70euraistarijisuod47godina.

Pojedincikojiobavljajusamostalnudjelatnostikojisustarijiod48godinamoguizabratimjesečnuosnovicuizmeđu963,30i1,964.70eura.

Švedska

Poreznadohodak

Prema švedskom zakonodavstvu nema izričite definicije pojma "dohodak", ali u načelu su sviprimici koje porezni obveznik prima u novcu ili naravi oporezivi dohodak, osim ako nisuoslobođenioporezivanja.

Postojetrikategorijedohodaka,adohodakumjetnikaoporezujeseunutardohotkaodposlovanjakojiuključujedohotkeodsvihvrstaposlovnihdjelatnosti,zanimanjaipoljoprivrede,dohodakodnepokretneposlovneimovineidohodakikapitalnedobitkeizpokretneimovinekojaseodnosinaposlovanje.

Državniporeznadohodakplaćasepoprogresivnimstopamaprikazanimautablici3.27.

Tablica3.27.StopeporezanadohodakuŠvedskoj

Oporezividohodak(SEK) Stopa(%)

Do438.900 0438.900–638.500 20Iznad638.500 25Izvor:IBFD(2017)

Državniporeznadohodakodkapitalaplaćasepojedinstvenojstopiod30%.

Osimporezanadohodak,plaćase idodatni,općinski,poreznadohodakovisnooostvarenomdohotku.Dohodakodkapitalanepodliježeopćinskomporezu.

Općinskiporeznadohodakplaćasepojedinstvenojstopiovisnooopćini,aprosječnastopaza2017.iznosi32,12%(30,57%uStockholmu).

Odbitakodosnoviceodobravasezadohodakodnajma,ulaganjaumalainovoosnovanapoduzeća,plaćenualimentacijuzauzdržavanjebivšegsupružnika,plaćenepremijezamirovinskoosiguranje.Premije koje porezni obveznik koji obavlja samostalnu djelatnost plaća za svoje mirovinskoosiguranje mogu se odbiti kao troškovi u kategoriji dohotka od poslovanja. Odbitak podliježeograničenjuod35%dohotkaodposlovanja,amaksimalniodbitakza2017.iznosi448.000kruna.Također,odbitakodosnoviceodobravasezatroškoveuslugakaoštosučišćenje,pranje,glačanjeibrigaodjeci,popravakiodržavanjekućanskihaparatakojeseobavljaustanuporeznogobveznika


87

ili u vezi s njima te građevinski radovi i obnova nekretnine koju porezni obveznik koristi zastanovanje,kaoinaodređenevrsteposlovakojiseobavljajuuvrtuporeznogobveznika.

Osobniodbitakovisiovisinidohotka,apovećavasezaosobestarijeod65godina.

Odbitak od porezne obveze ne odnosi se na stvarno nastale troškove i ovisi o dobi poreznogobveznika,iznosudohotkaodrada,visiniosnovnogodbitkaiprimjenjivomopćinskomporezu.

Autorskenaknade obično suoporezivekaodohodakodposlovanja,međutim ako su autorskenaknaderezultatpovremenedjelatnostiuoblikuznanstvenog,književnogiliumjetničkogdjela,onemogubitioporezivekaodohodakodrada.


Uslučajusamostalnedjelatnostiporezniobveznicimorajuplatitivlastitidoprinoszasocijalnoosiguranje koji se izračunava na dohodak od poslovanja i nema maksimalnih iznosa. Stopedoprinosanavedenesuutablici3.28.

Tablica3.28.StopedoprinosauŠvedskoj


mirovinskoosiguranje 10,21zdravstvenoosiguranje 4,44osiguranjezanezaposlenostiostalihmjeranatržišturada 0,1obiteljskomirovinskoosiguranje 0,7roditeljskoosiguranje 2,6osiguranjeodprofesionalnenesreće 0,2općiporeznaplaću 10,72

Ukupno 28,97Izvor:IBFD(2017)

Ukupniiznosdoprinosazasocijalnoosiguranjekojiplaćajupojedincikojiobavljajusamostalnudjelatnostsmanjenjeza7,5%,akooporezividohodakprelazi40.000SEKgodišnje.

Od1.siječnja2016.zapojedincekojiobavljajusamostalnudjelatnostikojisurođeniizmeđu1938.i1951.plaćajusesamodoprinosizamirovinskoosiguranje(10,21%)iposebniporeznastarosnuplaću (6,15%). Za pojedince koji obavljaju samostalnu djelatnost rođene 1937. ili ranije,primjenjujesesamoposebanporeznaplaćuzastarijeosobe(6,15%).

Pojedinci koji obavljaju samostalnu djelatnost koji plaćaju doprinose za privatno mirovinskoosiguranje(odbitakodosnovice)morajuplatitiposebanporeznaplaćupostopiod24,26%naiznosuplaćenepremije.

Pored navedenih doprinosa, pojedinci koji obavljaju samostalnu djelatnost moraju platitidoprinoszamirovinskoosiguranjeod7%naneto‐dohodakodposlovanjado496.305SEK.

UjedinjenoKraljevstvo

Poreznadohodak

Porez na dohodak primjenjuje se na različite oblike dohotka, a dohodak umjetnika spada udohodakodprodajeiprofesionalnidohodak

Poreznadohodakplaćasepoprogresivnimstopamakakoprikazujetablica3.29.


88

Tablica3.29.StopeporezanadohodakuUjedinjenomKraljevstvuStopa(%) Poreznirazred(GBP)

2016./17.Poreznirazred(GBP)

2017./18.2 0– 32.000 0–33.50040 32.001– 150.000 33.501–150.00045 Iznad150.000 Iznad150.000Izvor:IBFD(2017)

Općenito nema drugih poreza na dohodak. Postoji, međutim, porezna pristojba koju plaćajuporezniobveznicikojiimajupojedinačnidohodakvećiod50.000GBP,adobivajudječjidoplatak.Naknada se plaća po stopi od 1% na iznos dječjeg doplatka za svakih 100 GBP neto‐dohotkaizmeđu50.000i60.000GBP.Akodohodakporeznogobveznikapremašuje60.000GBP,osnovicajecijeliiznosprimljenogdječjegdoplatka.

Odbitakodosnoviceodobravasezakamatenakreditizastjecanjetemeljnogkapitalatrgovačkogdruštva,stjecanjedionicaudruštvuiliudjelaupartnerstvuistjecanjestrojevailipostrojenjazakorištenje u partnerstvu ili poslu, za premije plaćene mirovinskim fondovima, donacijedobrotvornimorganizacijama,primljenealimentacijeitroškoveuzdržavanjadjeteta,poticajezainvesticije (olakšica za ulaganje u obrte, mala start‐up poduzeća, "društvena poduzeća" tj."društveneinterese"i"društvenodobrotvornodruštva",venturecapitalfondove)42izaulaganjauosobneštedneračune.

Osobniodbitak poreznog obveznika smanjuje se obvezniku čiji neto‐dohodak prelazi iznos od100.000GBP.Zaslijepeosobeodobravasedodatniosobniodbitak.Također,mogućejekoristitidodatniosobniodbitakkojiovisioštednjiporeznogobveznika.Dodatniosobniodbitakodobravaseizaoporezivedividende.

Odbitakodporezneobvezedostupanjezabračneparoveicivilnepartnereodkojihjebaremjedanrođenprije6.travnja1935.

Porezniobveznikkojiprimaautorskunaknaduobvezanjeplaćatiporezpoodbitkupostopiod20%.


Uslučajuobavljanjasamostalnedjelatnostidoprinosizasocijalnoosiguranjeplaćajuseufiksnomiznosuod2,85GBP tjedno.Pojedinci čija zaradaneprelazi granicumaledobiti (6.025GBPza2017/18) oslobođeni su plaćanja doprinosa, ali mogu ih plaćati dobrovoljno. Ovi doprinosiukidajuseutravnju2018.

Također,uslučajusamostalnedjelatnostiplaćasetzv.dodatniporeznadohodak(plaćanjenedajepravonasocijalnuzaštitu)postopiod9%nagodišnjidohodakizmeđu8.164GBP(donjagranicadohotka)i45.000GBP(gornjagranicadohotka)i2%nabilokojivišakiznad45.000GBP(2017/18).

Sažetak

Oporezivanje umjetnika unutar poreza na dohodak (i doprinosa za socijalno osiguranje) udržavamačlanicamaEUovisiozakonodavstvusvakedržave.SobziromdanaraziniEUnepostojiobvezaharmonizacijeporezanadohodak idoprinosazasocijalnoosiguranjepostoje značajne

42Privateequity iventurecapital fondovi(engl.privateequity/venturecapital funds)pohrvatskomzakonodavstvunazivajuseotvoreni investicijski fondovirizičnogkapitalasprivatnomponudom.Iakosamifondovinemajupravnuosobnost(njimaupravljajudruštvazaupravljanje)običnoseupravonjihističekao„igrače“kojiupravljajuznatnomkoličinomkapitala.Ulažuuperspektivnapoduzeća s visokimpotencijalom rastana srednji i dugi rok (prosječno5godina)tesjasnodefiniranomizlaznomstrategijom.Iakopohrvatskomzakonuizmeđuprivateequityiventurecapitalfondovanepostojirazlika,trebaistaknutidajeprivateequityfondširipojam,aventurecapitalfonduži.


89

razlike u poreznom tretmanu između država članica. Međutim, porezni tretman umjetnika udržavamaEUimanekezajedničkekarakteristikekojenavodimounastavku.

– Dohodakumjetnikauglavnomseoporezujekaodohodakodsamostalnei/iliprofesionalnedjelatnostitejeporeznimtretmantakvevrstedohotkauglavnomjednakporeznomtretmanusvihostalihvrstadohotka(npr.dohotkaodnesamostalnograda,najamnine,kapitala…).

– Nekedržaveimajuposebanporeznitretmanautorskihnaknada(sniženastopaporezanadohodak) kao što suBelgija, Grčka, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovenija i UjedinjenoKraljevstvo.

– Dohodakumjetnikaseunekimdržavamaoporezujeponižimstopamaporezapoodbitku,a to su: Belgija, Finska, Francuska, Grčka, Italija, Latvija, Mađarska, Poljska, Portugal,Slovačka,Slovenija,ŠpanjolskaiUjedinjenoKraljevstvo

– Većina država odobrava izuzeće dijela oporezivog dohotka po osnovi umjetničkih ikulturnihdjelatnostiupostotkudohotkailiufiksnomiznosukakojeprikazanoutablici3.30.

– Države koje odobravaju primjenu posebne (ili snižene) porezne stope na cjelokupnidohodakilidiodohotkaumjetnikasuAustrija(sniženastopazapatentiraneizume),Italija,Litva,Mađarska,Malta(izuzećeplaćanjaporezazaautorskenaknadeisličandohodakkojiproizlaziizizuma,zaštitnihznakovaiautorskihprava)suPortugaliŠpanjolska.

– SlovenijaiLuksemburgodobravajudodatniosobniodbitakzaostvarenidohodakumjetnika.– UFrancuskoj sedodatni lokalniporeznadohodakneplaćanadohodakodumjetnika,

autoraiskladatelja.– Austrija ne oporezuje dohodak primljen od Zaklada ili javnih fondova za izravnu

promocijuumjetnosti,znanostiiliistraživanja.

Tablica3.30.IzuzećedijelaoporezivogdohotkapoosnoviumjetničkihikulturnihdjelatnostiDržava Izuzeće

Austrija Umjetnici,glazbenici:5%,anajviše2.628euraNovinari,TVizvjestitelji:7,5%,anajviše3.942eura

Bugarska Umjetnici,izvođačiiobrtnici:40%Profesionalnazanimanja(npr.odvjetnici,računovođe,arhitekti)islobodnedjelatnosti:25%Autorskenaknade:jednokratnopaušalnoizuzećeod40%nabruto‐iznosdohotka

Češka 40%ili400.000CZKFinska 5%oporezivogdohotkaIrska Izuzetidohodakjeograničennamaksimalno50.000euragodišnjeItalija Troškovizapromocijeizabave:1%

Troškovihotelairestorana:75%Amortizacijuvozila:50%Troškoviupisanadiplomskestudijeitečajeve:do10.000euragodišnjeTroškovi nastali za usluge certificiranja, orijentacije i usluge potpore koje pružajuakreditiraneagencije:do5.000euragodišnjeOstalo:najamninezaimovinustečenuputemugovoraofinancijskomnajmu,amortizacijunekretninaipokretneimovine

Latvija Od15%do40%bruto‐naknada,ovisnoovrstinaknadePoljska Zadohodakodumjetničkih,književnih,znanstvenih,obrazovnihinovinarskihdjelatnosti,

uključujućinagradeiznatjecanjaupodručjuznanosti,kulture,umjetnostiinovinarstva,kaoidohodakodsporta:20%dohotkamožeseodbitikaoizdatakAutorske naknade: 50% ostvarenog dohotka može se odbiti kao trošak (maksimalno42.764PLN)

Rumunjska Neto‐dohodakodpravaintelektualnogvlasništvaiodmonumentalnihumjetničkihdjela(npr.velikihskulpturailiuređivanjajavnogprostora):fiksnetroškoveod40%bruto‐dohotka

Slovačka paušalniodbitak:60%relevantnogdohotka,alinevećiod20.000euragodišnje

Izvor:IBFD(2017)


90

Države koje uopće nemaju poseban porezni tretman dohodaka umjetnika su: Cipar, Estonija,Njemačka,LitvaiNizozemska.

Također, potrebno je napomenuti da većina država odobrava neku vrstu osobnog odbitka zatroškoveporeznihobveznikavezanihuzdonacijekulturnimiumjetničkimorganizacijama.

Štosetičedoprinosazasocijalnoosiguranjeumjetnika,usvimdržavama(osimBelgijeukojojbruto‐dohodakdo5.000euranepodliježedoprinosimazasocijalnoosiguranje),postojiobvezaplaćanjadoprinosanadohodakodsamostalnei/iliprofesionalnedjelatnostiitokakojeprikazanoutablici3.31.

Tablica3.31.StopedoprinosazasocijalnoosiguranjeumjetnikauzemljamaEuropskeunije

Država Doprinosizasocijalnoosiguranje(%)

Austrija 18,12Belgija 21(+14,16%nadohodakiznad57.415,67eura)Bugarska 30,3Cipar 14,6Češka 45,0Danska 8Estonija 33,0Finska 1,64Francuska 14,35Grčka 26,95Irska 4Italija 23,55Litva 37,7(ili39,7)Latvija 31,13Luksemburg 24,5Mađarska 18,5Malta 15,0Nizozemska 5,4(ostatakuključenuporeznadohodak)Njemačka 1,1Poljska 33,57Portugal 29,6Rumunjska 16,0Slovačka 47,15Slovenija 21,86Španjolska 29,8Švedska 28,97UjedinjenoKraljevstvo 9ili2,8GBPtjednoIzvor:IBFD(2017)

Iz tablice 3.31. vidljivo je da u svim državama postoji obveza plaćanja doprinosa za socijalnoosiguranje po osnovi dohotka od samostalne djelatnosti te da je opterećenje doprinosimaznačajno(unekimdržavamavišeod40%),aposebnoseističuČeška(45,0%),Slovačka(47.15%)iLitva (37.7% ili39.7%).Sdrugestrane,nekedržavepoputNjemačke, Irske,Finske iDanskeimajuvrloniskestopedoprinosazasocijalnoosiguranje.


91

Uprosječivanjeostvarenogdohotka

Zbogspecifičnostiumjetničkedjelatnosti,primanjailidohociumjetnikanisujednakiilistalniusvakoj kalendarskoj godini, odnosno u uobičajenom poreznom razdoblju za obračun godišnjeporezneobveze.Umjetnikmožestvaratiknjiževnodjelonekolikogodina, ahonorarćeprimitikada djelo bude objavljeno. Kipar može u jednoj godini ostvariti značajan honorar za javnispomenik,asljedećegodinenećeprodatinitijedanrad.Ugodiniukojojjeostvarenvećidohodakporezćesezbogprogresivnostiprioporezivanjudohotkaobračunatipovišojstopi.

Zbog toga je u nekim zemljama umjetnicima, ali i nekim drugim profesijama (npr.poljoprivrednicima ili ribarima) omogućen postupak uprosječivanje dohotka (engl. incomeaveraging) odnosno raspodjeljivanje dohotka u nekoliko godina. U Europskoj uniji ovakavpostupak omogućen je uAustriji, Bugarskoj,Danskoj, Estoniji, Finskoj, Francuskoj,Njemačkoj,Grčkoj, Luksemburgu, Nizozemskoj, Slovačkoj i u Ujedinjenom Kraljevstvu. Razdobljarazdjeljivanjaostvarenogdohotkakrećuseod2do5godina,apostupciiuvjetizaprimjenuovogpostupkatakođerserazlikujumeđuzemljama.

Primjer7.UprosječivanjedohotkauUjedinjenomKraljevstvu

Postupakuprosječivanjadohotkaprovodisetijekomdvijegodine.Koristanjeonimobveznicimakojisuujednojgodiniplatiliporezponižojstopi,ausljedećojporezpovišojstopi,alisamoakojeostvarenidohodaku„boljojgodini“veći30%negou„lošijojgodini“.

Postupaksemožeprimijenitiakoseradiodohotkukojijeuglavnomiliupotpunostiostvarenodliterarnihdjela,dramskih,muzičkih,umjetničkihilidizajnerskihdjela.Literarnadjelaobuhvaćajusamoonakojasuzaštićenaautorskimpravom.Umjetničkadjelauključujuslike,skulpture,alineuključujudjelaprimijenjeneiliobrtničkedjelatnosti(npr.izradunamještaja,nakitaisl.).Umjetnicikojikoristeovumogućnostmorajubitiregistriranizaobavljanjesamostalneumjetničkedjelatnosti.

Umjetnikjeostvariodohodak:2014.do2015. 50.000£2013.do2014. 36.000£U razdoblju 2014/2015 obveznik je ostvario dohodak koji se oporezuje po višoj stopi. Razlika izmeđuostvarenih dohodaka između ova dva razdoblja iznosi 14.000£ što je između 15.000£ (30% od većegdohotka)i12.500£(25%odvećegdohotka).Izračunusklađivanja:3X14.000£(razlika) 42.000£Minus75%odvišegdohotka 37.500£Iznoszausklađivanje 4.500£Oporezividohodakje2014.do2015. 50.000£‐4.500£ 45.500£2013.do2014. 36.000£+4.500£ 40.500£

Graničniiznoszaprimjenunižestopeje50.000£.Kakojedohodakraspodijeljennadvijegodineporezćeseobračunavatizaobjegodineponižojstopi.

Poreznadobit

93

4.POREZNADOBIT

4.1.Porezniobveznici

UsmisluZakonaoporezunadobit,porezniobveznikjetrgovačkodruštvoidrugapravnaifizičkaosoba rezident RH koja gospodarsku djelatnost obavlja samostalno, trajno i radi ostvarivanjadobiti, dohotka ili prihoda ili drugih gospodarskih procjenjivih koristi. Porezni obveznik je ituzemnaposlovnajedinicainozemnogpoduzetnika(nerezident).

Tijela državne uprave, tijela područne (regionalne) samouprave, tijela lokalne samouprave iHrvatskanarodnabanka,državneustanove,ustanoveJLPRS,državnizavodi,vjerskezajednice,političkestranke,sindikati,komore,udruge,umjetničkeudruge,dobrovoljnavatrogasnadruštva,zajednice tehničke kulture, turističke zajednice, sportski klubovi, sportska društva i savezi,zakladeifundacijenisuobvezniciporezanadobit.Ovakavporeznitretmannavedenihosobazasnivasenačinjenicidaseoveosobetemeljnoneosnivajuraditrajnogisamostalnogobavljanjaodređene gospodarskedjelatnosti s ciljemostvarivanjadobiti, dohotka ili drugih gospodarskoprocijenjenihkoristi,većzbogprovođenjaaktivnostiodinteresazaopćedobroilizbogobavljanjaodređenihjavnihovlasti.

Međutim,oveosobepostajuobveznicimaporezanadobit,akoobavljajuodređenugospodarskudjelatnost.Utomslučaju,dužnesuurokuod8danaoddanapočetkaobavljanjatedjelatnostiprijavitiobavljanjegospodarskedjelatnostiispostaviPorezneupravepremasvomesjedišturadiutvrđivanja obveza poreza na dobit. Ako ne prijave obavljanje gospodarske djelatnosti, PU ćerješenjemutvrditidasuteosobeobvezniciporezanadobitzatudjelatnost.

Neprofitnaosobapostajeobveznikporezanadobitakakosamostalnoitrajnoobavljagospodarskedjelatnosti radi ostvarivanja dobiti43 ili drugih gospodarstveno procjenjivih koristi, aneoporezivanjetihgospodarskihdjelatnostidovodidostjecanjaneopravdanihpovlasticanatržištu.

Gospodarska djelatnost je npr. davanje u zakup uz naknadu poslovnih, stambenih ili drugihprostora, pružanje ugostiteljskih usluga, trgovina i sl. Međutim, i u navedenim slučajevimapotrebno je kod donošenja odluke o utvrđivanju poreznog statusa svaki slučaj razmatratiponaosobuzimajućiuobzirsvepoznateipredočenečinjenicebitnezaoporezivanje.Također,priodlučivanju smatra li se djelatnost gospodarstvenom ili ne, moraju se uzeti u razmatranje iposebnipropisitemeljemkojihsuosnovaneteosobeiprocjenjujeseodslučajadoslučaja.


Kazalištakaoproračunskikorisnici,mogu,izuzevprihodakojeostvarujuizproračunaJLPRS,ostvarivatiiprihode iz drugih izvora, npr. od davanja u zakup nekretnina.Međutim, navedene prihode obvezni susukladnoZakonuoproračunuuplaćivatiunadležniproračun,odnosnoobveznasusamostalnoostvareneprihodestavitiufunkcijuproračuna.

Izvor:Ministarstvofinancija(2013)

Umjetničkaudrugaidrugapravnaosobaukulturi‐neprofitnaorganizacija,obveznikporezanadobit,obveznajeposlovnedogađajekojisunastaliuobavljanjugospodarskedjelatnosti,zakojejeneprofitnaorganizacijaobveznikporezanadobit,evidentiratiuposlovnimknjigamaiiskazivatiufinancijskimizvješćima(bilanca,račundobitiigubitka)uskladusaZakonomoračunovodstvu.

43Neovisnootomeimaliodređenaosobausvojimaktimaoosnivanjuzaciljostvarivanjedobitiilisamoprihodaradifinanciranjasvojedjelatnosti,aprihodestječerazmjenomdobaraiusluganatržištu,smatrasedaonaobavljadjelatnostnanačiniuzuvjetepokojimatudjelatnostobavljajuipoduzetnicikojisuosnovaniradistjecanjadobiti.


94


JavnaustanovaukulturiDubrovačke ljetne igreostvarilesuprihododsponzorstvaVipnet‐au iznosuod500.0000kn.Ljetneigresupreuzeleobvezuistaćiznaktvrtkesponzora.IsticanjemznakaiimenasponzoranaLjetnimigrama,JavnaustanovaukulturiDubrovačkeljetneigreneobavljagospodarskudjelatnost.

Izvor:Poreznauprava(2017d)

4.2.Poreznaosnovica

Porezna osnovica je dobit koja se utvrđuje prema računovodstvenim propisima kao razlikaprihodairashodaprijeobračunaporezanadobit,uvećanaiumanjenapremaodredbamaovogaZakona.Poreznuosnovicurezidentačinidobitostvarenautuzemstvuiinozemstvu,anerezidentadobitostvarenautuzemstvu.

Poreznaosnovicautvrđenapremaračunovodstvenimpropisimapovećavase,izmeđuostalih,za:

– 50%troškovareprezentacije44uvisininastalihposlovnihrashoda,

– 30%troškovanastalihusvezisvlastitimiliunajmljenimmotornimvozilimaidrugimsredstvimazaosobniprijevozposlovodnih,rukovodnihidrugihzaposlenihosoba45,

– manjkovenaimoviniiznadpropisanevisine,

– darovanja u naravi ili novcu, učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno‐obrazovne,zdravstvene,humanitarne,sportske,vjerske,ekološkeidrugeopćekorisnesvrheudrugamaidrugimosobamaakosuvećaod2%prihodaostvarenoguprethodnojgodini46i

– svedrugerashodekojinisuizravnousvezisostvarivanjemdobiti.

Poreznaosnovicase,izmeđuostalih,smanjujeza:

– iznosamortizacijekojanijebilaporeznopriznatauranijimrazdobljimadopropisanihvrijednosti,

– iznospoticajauoblikuporeznogoslobođenjailiolakšicesukladnoposebnimpropisima,47

– rashoderanijihrazdobljakojisubiliuključeniuporeznuosnovicu.

– državnepotporezaistraživačko‐razvojneprojekte48

– državnepotporezaobrazovanjeiizobrazbuipotporemalevrijednostizaizvođenjepraktičnenastaveivježbinaukovanjazazanimanjausustavuvezanihobrta49


PoreznaosnovicamožesesmanjitiizasvotudržavnepotporezaobrazovanjeiizobrazbuipotporemalevrijednostizaizvođenjepraktičnenastaveivježbinaukovanjazazanimanjausustavuvezanihobrtauvisiniinanačinpropisanuZakonuodržavnimpotporamazaobrazovanjeiizobrazbu

Izvor:Poreznauprava(2014c)

44Iznimno,reprezentacijomsenesmatrajuproizvodiirobaizasortimanaporeznogobveznikaprilagođenizatesvrhesoznakom»nijezaprodaju«,tedrugireklamnipredmetisnazivomtvrtke,proizvodaidrugogoblikareklame(čaše,pepeljare,stolnjaci,podmetači,olovke,rokovnici,upaljači,privjesciisl.)danizauporabuuprodajnomprostorukupca,aakosedajupotrošačima,nesmatrajusereprezentacijomakojenjihovapojedinačnavrijednostbezPDV‐ado160kn.45Od1.siječnja2018.povećavasena50%troškovazatroškovenastaleusvezisvlastitimiliunajmljenimmotornimvozilima.46Iznimno,svotamožebitiivećaod2%prihodaprethodnegodineakojedanapremaodlukamanadležnihministarstvaoprovedbifinanciranjaposebnihprogramaiakcija.47Poticajikojisadržedržavnupotporumorajubitiodobrenisukladnoposebnimpropisimaodržavnimpotporamaipotporamamalevrijednosti.48Nanačinpropisanučl.111.cZakonaoznanstvenojdjelatnostiivisokomobrazovanju.49NanačinpropisanuZakonuodržavnimpotporamazaobrazovanjeiizobrazbuiPravilnikuodržavnojpotporizaistraživačko‐razvojneprojekte,natemeljupotvrdeMinistarstvaznanostiiobrazovanja.

Poreznadobit

95

Porezni obveznik koji u prethodnom poreznom razdoblju nije ostvario prihode veće od3.000.000knmožeizabratidaporeznuosnovicuutvrđujepremanovčanomnačelu.

Porezni obveznik koji namjerava promijeniti način utvrđivanja porezne osnovice premanovčanom načelu podnosi Poreznoj upravi izjavu o promjeni načina utvrđivanja porezneosnovice,najkasnije15dananakonpočetkaporeznogarazdoblja.

Porezni obveznik koji je izabrao način utvrđivanja porezne osnovice prema novčanomnačelumorazadržatitajnačinutvrđivanjaporezneosnovicenajmanjetriporeznarazdoblja.

4.3.Olakšiceioslobođenja

Porezniobveznicimoguumanjitiporeznuobvezu:

– ako obavljaju djelatnost na potpomognutim područjima jedinica lokalne samoupraverazvrstanihuI.skupinupostupnjurazvijenostipremaposebnompropisuoregionalnomrazvojuRH,50iuzispunjenjepropisanihplaćaju50%odpropisanestopeporeza,

– akoobavljajudjelatnostnapodručjuGradaVukovaraiuzispunjenjepropisanihuvjetaneplaćajuporeznadobit51,

– uvisini,nanačinipoduvjetimapropisanimZakonomopoticanjuulaganja,52

– uvisini,nanačinipoduvjetimapropisanimZakonomopoticanjuinvesticijaiunapređenjuinvesticijskogokruženja53.

Ako porezni obveznik stječe mogućnost korištenja više olakšica i oslobođenja, ima pravo nakorištenjevišeolakšicaistodobno,odnosnoimapravokumuliratiolakšice.

4.4.Poreznaprijavaiplaćanjeporezanadobit

Po isteku poreznog razdoblja, porezni obveznik podnosi prijavu poreza na dobit za poreznorazdoblje54 (kalendarsku godinu) na propisanom obrascu, ovisno o odabranom načinuutvrđivanjaporezneosnovice.

Podnošenjeprijaveporezanadobit,plaćanjeporezaimjesečnihpredujmovapropisanjenaistinačinkaoikodfizičkihosobaobveznikaporezanadobit,aopisanoupoglavlju4.5.5.1.

50ZakonoregionalnomrazvojuRepublikeHrvatske,PravilnikonačinuostvarivanjaporezneolakšiceodobavljanjadjelatnostinapodručjuGradaVukovarainapotpomognutimpodručjimaiOdlukaorazvrstavanjujedinicalokalneipodručne(regionalne)samoupravepremastupnjurazvijenosti.51Porezniobveznicikojinamjeravajukoristitiporeznuolakšicu temeljemobavljanjadjelatnostinapodručjuGradaVukovara i na potpomognutim područjima, prijavu za korištenje prava na poreznu olakšicu podnose nadležnomMinistarstvuregionalnograzvoja i fondovaEU.Postupakodobravanjaporezneolakšicedetaljno jeopisanuUputiosastavljanjuipodnošenjuporezneprijaveobveznikaporezanadobit.52PorezniobveznicikojikoristeporeznuolakšicutemeljemZakonaopoticanjuulaganja,uzprijavuporezanadobitobveznisudostavitipreslikupotvrdeostatusunositeljapoticajnihmjerautvrđenogprematomzakonu,tegodišnjepisanoizvješćeoizvršenimulaganjima,korištenjupoticajnihmjerateočuvanjupredmetnogulaganjaiotvorenihnovihradnihmjestapovezanihs timulaganjem. Iako jedonesennoviZakonopoticanjuulaganja,porezniobveznikmožeumanjitiobvezuporezanadobituvisini,nanačinipoduvjetimapropisanimZakonomopoticanjuulaganja.53PorezniobveznikkojikoristiporeznuolakšicutemeljemZakonaopoticanjuinvesticijaiunapređenjuinvesticijskogokruženja,uzprijavuporezanadobitdostavljapreslikupotvrdeostatusukorisnikapotporeigodišnjepisanoizvješćeo izvršenju investicijskog projekta, prihvatljivim troškovima, korištenju poticajnih mjera te očuvanju predmetneinvesticijeiotvorenihradnihmjestapovezanihstominvesticijom.54 Iznimno,PUupravamoženazahtjevporeznogobveznikaodobritida seporezno razdoblje i kalendarskagodinarazlikuju,pričemuporeznorazdobljenesmijeprelazitirazdobljeod12mjeseci.Izabranoporeznorazdobljeporezniobvezniknemožemijenjatitrigodine.


96

4.5.Porezpoodbitku

UsmisluZakonaoporezunadobit,porezpoodbitku jeporezkojimseoporezujedobitkojuostvarinerezidentuRH.

Porezpoodbitkuplaćasenakamate,dividende,udjeleudobititenaautorskapravaidrugapravaintelektualnogvlasništva55kojeseplaćajuinozemnimpravnimosobama.

Naknade56zaautorskapravaidrugapravaintelektualnogvlasništvasuinaknadezaustupanjeprava na uporabu intelektualnog vlasništva koje obuhvaćaju zaštitu prava na reprodukcijuknjiževnih, umjetničkih i znanstvenih djela, kinematografskih djela, patenata, zatim prava nauporabuimenaproizvodaizaštitnihznakova,dizajnailimodela,planova,nacrta,tajnihformulailipostupaka,pravanauporabuindustrijskog,komercijalnogiliznanstvenogiskustva,pravanapatent,licenciju,zaštitniznak,dizajnilimodel,proizvodnipostupak,proizvodnuformulu,nacrt,plan,industrijskoiliznanstvenoiskustvo,kojasupravazaštićenapravnimpropisimaiobičajimakojimasereguliranjihovostjecanjeiuporaba.

Obveznik poreza po odbitku je svaki tuzemni isplatitelj koji plaća ove naknade inozemnimpravnimosobama.Tuzemni isplatiteljobvezan jeprisvakoj isplatinerezidentima,obračunati iplatitiporeznadobitpoodbitkupostopiod15%,akotinerezidentiimajusjedišteudržavamaskojimaRHneprimjenjujeugovoroizbjegavanjudvostrukogoporezivanja.

AkoRHprimjenjujeugovoroizbjegavanjudvostrukogoporezivanja57sazemljomrezidentnosti58inozemnepravneosobe,tuzemniisplatiteljobvezanjeprilikomisplateobračunatiiuplatitiporezpoodbitkunanačinodređenUgovoromiZakonomoporezunadobit.

Prava iz konkretnog ugovora o izbjegavanjudvostrukog oporezivanja ostvaruju se na temeljuobrasca »Zahtjev za umanjenje porezne obveze, izuzimanje od porezne obveze ili povrat višeplaćenog poreza na naknade za djelatnost obavljenu u Republici Hrvatskoj prema Ugovoru oizbjegavanjudvostrukogoporezivanjaizmeđuRepublikeHrvatskei‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐«59

Da bi se primijenile odredbe iz Ugovora, obrazac »Zahtjev« treba biti ovjeren od nadležnoginozemnogtijela.Ovjerenizahtjevsepodnosizasvakuisplatu60.

Akosepriisplatiprimitakaneplaćaporeznatemeljuprimjeneugovoraoizbjegavanjudvostrukogoporezivanja,nerezidentmožeumjestoobrasca»Zahtjev«dostaviti samopotvrduo rezidentnostiizdanuodstraneinozemnogporeznogtijelailizatoovlašteneosobe.ZaprimjenuodredbiizUgovora,obrazac»Zahtjev«ilipotvrdaorezidentnostiutrenutkupodnošenjanesmijubitistarijiod30dana.

55Pravanareprodukciju,patente,licencije,zaštitniznak,dizajnilimodel,proizvodnipostupak,proizvodneformule,nacrt,plan,industrijskoiliznanstvenoiskustvoidrugasličnaprava.56AkonaknadapodliježeobveziplaćanjaPDV‐a,porezpoodbitkuplaćasenaosnovicubezPDV‐a.57PopisdržavaskojimaRHimasklopljeneiuprimjeniugovoreoizbjegavanjudvostrukogoporezivanjaporezimanadohodakiimovinunalazisenamrežnimstranicamaPorezneuprave.58Sobziromnatodasemeđunarodnooporezivanjetemeljinasvojstvurezidentnosti,rezidentnostjeključnipojamsvihUgovorapričemurezidentdržaveugovorniceoznačavasvakuosobukojapremapropisimadržaveugovornicepodliježeoporezivanjunatemeljusvogaprebivališta,boravišta,sjedištaupraveilinekogdrugogkriterijasličneprirode.Štosetičeodređivanjarezidentnostipravnihosobaodnosnotrgovačkihdruštava,mogućejedajednadržavaugovornicakaokriterijrezidentnostiuzimamjestogdjejedruštvoregistrirano,adrugamjestostvarneuprave.Akosupravneosoberezidentiobijudržavaugovornica,smatratćeserezidentomsamoonedržaveugovorniceukojojsenalazimjestostvarneuprave.59 Ako tuzemni isplatitelj u trenutku isplate primitka nerezidentu ne raspolaže ovjerenim primjercima obrasca»Zahtjev« ili potvrde o rezidentnosti, obvezan je prilikom isplate primitkaprimijeniti odredbe tuzemnogZakonaoporezunadobit.60Iznimno,akoseradioučestalimmjesečnimisplatama,ovjerenisezahtjevpodnosipriprvojisplati,apotomgajepotrebnopodnositisvakih12mjeseci.

Poreznadobit

97

OddanapristupanjaRHEU,primjenjujuseodredbeZakonaiPravilnikaoporezunadobit,kojimaje izvršeno usklađivanje s Direktivama Vijeća EU61, a odnose se na oporezivanje porezom poodbitkuisplatakamataiautorskihnaknadaizmeđupovezanihdruštavarazličitihdržavačlanicaOdredbe ovih Direktiva imaju prednost pred odredbama Ugovora te se temeljem tih Direktivaprimjenjujeizuzeće62odplaćanjaporezapoodbitkunaisplatekamataiautorskihnaknada,kaoidividendiiudjelaudobitiizmeđupovezanihdruštava,uzispunjenjepropisanihuvjeta.

4.6.Paušalnooporezivanje

Od1.siječnja2017.danajemogućnostneprofitnimpravnimosobamakojeobavljajuodređenuoporezivugospodarskudjelatnostdaplaćajuporezupaušalnomiznosuako:

– uprethodnomporeznomrazdobljunisupoosnoviobavljanjategospodarskedjelatnostiostvariliprihodevećeodiznosapropisanogzaulazakusustavPDV‐a,

– neobavljajusamodjelatnostpoosnovikojesuobvezniciporezanadobiti

– poosnovitegospodarskedjelatnostiostvarujumanjeod50%ukupnihprihoda.

Za potrebe utvrđivanja paušalne obveze poreza na dobit obvezni su voditi samo evidenciju oprihodimapoosnoviobavljanjagospodarskedjelatnosti.

Neprofitna pravna osoba koja namjerava plaćati porez na dobit u paušalnom iznosu podnosizahtjevzaplaćanjeporezaupaušalnomiznosuispostaviPorezneupravenadležnojpremasjedištuneprofitnepravneosobenajkasnije15dananakonpočetkaporeznogarazdoblja.

Akoseporeznomobveznikuobvezaporezanadobitutvrditijekomporeznograzdoblja,zahtjevzapaušalnoplaćanjeporezanadobitsemožepodnijetiurokuodosamdananakonutvrđenjaobvezeplaćanjaporezanadobitiliprilikomprijavepočetkaobavljanjagospodarskedjelatnosti.63

PorezniobveznicikojinisuupisaniuRPO,uzzahtjevzaplaćanjeporezanadobitupaušalnomiznosu dostavljaju i obrazac Prijava činjenica bitnih za oporezivanje, propisan Pravilnikom oprovedbiOpćegporeznogzakona.

Akoporezniobveznikzadovoljavapropisaneuvjete,godišnjiporezupaušalnomiznosuutvrđujePU rješenjem. Razlika godišnjeg paušalnog poreza za uplatu ili povrat utvrđuje se na temeljuizvješćaoobračunuporezanadobitupaušalnomiznosu(ObrazacPD‐PO),kojeporezniobveznikpodnosiPoreznojupravinajkasnijeurokuod15danaoddanaistekaporeznograzdoblja.Razlikugodišnjegpaušalnogporezaobvezanjeuplatitisdanompodnošenjaizvješća.

Godišnjiporeznadobitupaušalnomiznosuplaćase tromjesečno,doposljednjegdanasvakogtromjesečja. Mjesečni paušalni porez na dobit utvrđuje se na način da se godišnji porez upaušalnomiznosupodijelina12mjeseci,odnosnonarazmjeranbrojmjeseciporeznograzdobljaukojimajeporezniobveznikobavljaogospodarskudjelatnost.

61Direktive2003/49/EZ,1990/435/EEZ,2003/123/EZi2006/98/EZ.62 Izuzeća temeljemovih direktiva neće se primjenjivati ako je razvidno da su isplate kamata i autorskihnaknadapoduzeteusvrhuutajeporezaiizbjegavanjaplaćanjaporeza.63Kadasetijekomporeznograzdobljaporeznomobveznikuutvrdiobvezaplaćanjaporezanadobit,aistidostavizahtjevzaplaćanjeporezanadobitupaušalnomiznosu,nadležnaispostavaPorezneupraverješenjemutvrđujeobvezuporezanadobitupaušalnomiznosusdanomupisauRPOporezanadobit.Uzzahtjevzaplaćanjemporezanadobitupaušalnomiznosu,porezniobveznicidostavljajupodatakoočekivanojvisiniprihodapoosnoviobavljanjagospodarskedjelatnostitijekom2017.


98

Tablica4.1.Utvrđivanjegodišnjepaušalneosnoviceigodišnjegpaušalnogporeza Iznosiukunamailipama

Prihodiodgospodarskedjelatnosti

Godišnjaporeznaosnovica

Godišnjipaušalniporez

do85.000,00 12.750,00 1.530,00od85.000,01do115.000,00 17.250,00 2.070,00

od115.000,01do149.500,00 22.425,00 2.691,00

od149.000,01do230.000,00

34.500,00 4.140,00

od230.000,01do300.000,0064

45.000,00 5.400,00

Izvor:Pravilnikoporezunadobit,ObrazacPD‐PO

4.7.Ocjenapoložajakultureusustavuoporezivanjadohotkaidobiti

Oporezivanjedohodakaumjetnika jednako jeoporezivanju istovrsnihdohodakakojeostvaruju iostaliporezniobveznici(zaposleni,umirovljenici,samostalnidjelatnici,obrtniciisl.).Međutim,uporezne zakone uključene su određene pogodnosti za umjetnike i umjetničke organizacije izposebnihzakona,štojeopravdanosobziromnaznačenjekultureipoticanjekulturnedjelatnostiuRH.Primjerice,nanaknadepoosnovidrugogdohotkapriznajese30%paušalnihizdatakapremaZakonu o autorskim pravima i srodnim pravima i dodatnih 25% (ukupno 55%) za umjetničkoautorskodjelopremaZakonuopravimasamostalnihumjetnikaipoticanjukulturnogiumjetničkogstvaralaštva.Zatimakoutvrđujudohodakna temeljuposlovnihknjigaumjetnicimaseumanjujeiznosprimitkazaumjetničkodjeloza25%natemeljupotvrdeovlašteneumjetničkeorganizacijedaseradioumjetničkomdjelu.Istimporeznimobveznicimaprimiciodpravnihifizičkihosobanaimedarovanja do 20.000 kuna su neoporezivi dok ostalim obveznicima te pogodnosti u poreznimpropisima nisu omogućene. Određene nagrade i naknade umjetnicima koje se osim u područjukulturedodjeljujuiupodručjuznanosti,sporta,obrazovanja,takođersuneoporezive.

Sobziromna todaseporeznisustav temeljinanačelima jednakosti ipravednosti, stoga je i saspekta obveze doprinosa porezne obveznike koji su do 31.12.2016. bili izuzeti od obvezeplaćanja doprinosa trebalo uključiti u sustav obveznika doprinosa kako bi podijeliti „teret“saostalimobveznicima.Kakonebiznatnijeopteretilidoprinosimatukategorijuobveznika,obvezajepropisanau50%‐omiznosuodpropisanihopćihstopa.

Saspektaporezanadobit,neprofitnepravneosobe,ameđukojimasuikulturnedjelatnosti,kojeneobavljajugospodarskudjelatnost,nesmatrajuseobveznicimaporezanadobit,aistovremenoniti obveznicima fiskalizacije, što je značajna pogodnost u odnosu na porezne obveze ostalihpravnihosobaobveznikaporezanadobit.

Također,poreznimpropisimaporeznojedopustivodarovanjeunaraviinovcuutuzemstvu,samoza kulturne, znanstvene, odgojno‐obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske,ekološke idrugeopćekorisnesvrhedo2%prihodadarovatelja,a iznimno ivećeod2%,što jevelikapogodnostuodnosunaostalepravneifizičkeosobe.

Još jedna, ne manje važna, porezna pogodnost neprofitnim pravnim osobama, koje obavljajuodređenuoporezivugospodarskudjelatnostumanjemsegmentu,omogućujedaplaćajuporezupaušalnom iznosu. Iznosi paušalnog poreza u 2017. razvrstani su u četiri grupe, prema visiniprihoda, pa godišnja porezna obveza iznosi od 1.530 do 4.140 kuna, što rezultiramjesečnomporeznomobvezomod127,50donajviše345,00kuna.U2018.bit ćedodana ipetagrupa, za

64Od1.siječnja2018.bitićedodanajošjednagrupa(preko300.000,01kn).

Poreznadobit

99

godišnjeprihodeiznad230.000do300.000kunatećegodišnjaobvezapaušalnogporezazatugrupuiznositi5.400kuna,odnosnomjesečno450kuna.

Možesezaključitikakoseuhrvatskomporeznomsustavukao iuporeznimsustavimaostaliheuropskihdržavazaumjetnikeiumjetničkedjelatnostiprimjenjujuodređeneporezneolakšiceipostupci oporezivanja sukladno značenju kulture i poticanju kulturnoga i umjetničkogstvaralaštva.

Kako bi mogli koristiti navedene olakšice preporuka za umjetnike i umjetničke djelatnosti jeupoznatisespravimaiobvezamauoporezivanju(unadležnojispostaviPU),pravovremenoseodlučitizanačinoporezivanja,aliobvezajeipravovremenoispunjavatisvojeporezneobveze.

4.8.Obvezafiskalizacije

UsmisluZakonaofiskalizacijiuprometugotovinom,obveznicifiskalizacijesufizičkeipravneosobe,kojeutvrđujudohodak,odnosnodobitoddjelatnostinatemeljuposlovnihknjiga.

Obveznici fiskalizacije, neovisno o tome plaćaju li porez na temelju poslovnih knjiga ili upaušalnomiznosuobveznisuprovoditipostupakfiskalizacije.

Kodneprofitnihpravnihosobaobvezafiskalizacijeodnosisesamonaprihodeodgospodarskedjelatnostiodnosnonaprihodekojisuosnovazautvrđivanjepaušalneporezneobveze.

Svi obveznici fiskalizacije za potrebe fiskalizacije moraju prilagoditi sadržaj računa, donijetiinterni akt o poslovnicama, odluku o blagajničkom maksimumu te istaknuti upozoravajućunaljepnicuoobveziizdavanjaiuzimanjaračuna.Radiprovedbepostupkafiskalizacijeizdavanjaračuna,obveznikfiskalizacijedužanjeizdavatiračuneputemelektroničkihnaplatnihuređaja.

Donacijeisponzorstvakaoporeznipoticajiusustavukulture

101

5.DONACIJEISPONZORSTVAKAOPOREZNIPOTICAJIUSUSTAVUKULTURE

Potpomaganje kulturnih institucija i umjetnika sustavomdonacija i sponzorstva uobičajena jepraksa u gotovo svim zemljama EU pa tako i u Hrvatskoj. U praksi se pojmovi „donacija“ i„sponzorstvo“čestokoristekaosinonimi,noporeznipropisirazlikujuovadvainstituta.

Donacijajedarivanjeunovcu,stvarimailiuslugama,bezočekivaneiliugovoreneprotučinidbe.Donator za danudonaciju ne dobivaniti potražuje nikakve izravne ekonomske i gospodarskekoristizasebe.Sciljempoticanjaimotiviranjadonatora,uporeznimpropisimavećinezemaljasadržane su odredbe o poreznim pogodnostima kako za davatelje tako i primatelje donacija.Donacijamožebitiporezno izuzeta,ovisnoo tome tko jeprimateljodnosnodavateljdonacije,namjeniiiznosudonacije.

Sponzorstvouporeznimpropisimaimadrugačijistatusipodrazumijevaposlovniodnosukojemsesmatraplaćanjem(rashodom)sponzorazapromidžbutvrtke,proizvoda iliznakasponzora.Sponzorstva koja su dana kao plaćanje za učinjenu reklamu trgovačkom društvu ili obrtuevidentiraju se kao troškovi promidžbe i u ukupnom su iznosu porezno priznati rashodposlovanja.Zauslugesponzorstvanemaograničenjauiznosimadavanja,adabisponzorostvariostatus porezno‐priznatog troška primatelj sponzorstva mora ispostaviti račun za uslugureklamiranjaodnosnosponzorstva.

Iako jeporeznimpropisima točnoodređenarazlika izmeđudonacija i sponzorstva,upraksi jeponekadteškorazlučitiradiliseukonkretnomslučajuosponzorstvuilijeriječojavnojobjavinaziva i imena donatora koji su pomogli održavanje neke kulturnemanifestacije, financiranjenekogkulturnogprogramai institucije ilipomažuodređenekulturneaktivnosti.Utomslučajuprocjenjuje sepremaokolnostima je lipravna ili fizičkaosoba iz sustavakulture zaprimljeneiznoseisporučilauslugureklameiliseradiodonacijibezprotučinidbe.

UnastavkućebitiriječioporeznomtretmanudonacijaisponzorstvapravnimifizičkimosobamaizkultureusustavuPDV‐a,porezanadobitiporezanadohodak.

5.1.DonacijeisponzorstvausustavuporezanadodanuvrijednostuRepubliciHrvatskoj

UZakonuoPDV‐unijepropisanooslobođenjeodPDV‐azadonacije,osimiznimkezadarovemalevrijednosti (do vrijednosti od 160 kn) i za darovanje hrane pod propisanim uvjetima. NadarovanjekojesevršiunovcuneobračunavasePDV.

Ako se darovanje vrši u stvarima ili uslugama, darovatelj mora obvezno na vrijednost daraobračunatiiplatitiPDV.Tadajepoduzetnikdonatorobvezaninstitucijiukulturiizdatiračunina njemu iskazati poreznu osnovicu i svotu PDV‐a obračunatu na tržišnu vrijednost robe, snapomenom da račun služi za obračun PDV‐a i da primatelj dara po njemu nema obvezuplaćanja.65 Obračunati PDV pribraja se ukupnoj vrijednosti dara, što ukupno ne bi smjelopremašiti 2% ukupnog prihoda darovatelja iz prethodne godine kako bi bila riječ o poreznopriznatomtroškuprioporezivanjudohotkailidobitidarovatelja.Koddarivanjausluge,vrijednostdonaciječinetroškovipružanjausluge.

65Prilikomdonacijeilidarovanjarobeiuslugadonatorjedužandonijetiodlukuodonaciji,aprimateljdonacijetrebaobipotvrditidasuroba iliuslugeprimljene.Donatorzanavedenudonaciju ispostavljaotpremnicukojućeprimateljovjeritipoprimitkurobeiliusluga,adonatortemeljempredmetneisporukeobračunavaPDVzaštoispostavljainterniračunradiknjiženjauposlovnimknjigama.


102

Kodsponzorstva,primateljnovčanihsredstava(npr.ustanovaukulturi)izdajesponzoruračunzareklamiranje na koji obračunava PDV. Kod sponzorstva je potrebno sastaviti ugovor osponzorstvukakobiseutvrdilapravaiobvezeugovornihstrana.66

5.2.DonacijeisponzorstvausustavuporezanadobitidohodakuRH

Prema Zakonu o obveznim odnosima, ugovor o darovanju nastaje kada se darovatelj obvežeprepustitiobdarenikubezprotučinidbestvariliimovinskopravo,aobdareniktoprihvati.

Poduzetnicimogudarivati(donirati)zaraznepotrebe,alidabidonacijebileporeznodopustivepropisanesunamjeneodnosnoosobekojemogubitibezporezniprimateljidonacije,kaoidrugiuvjetikojimorajubitizadovoljenidabisezavrijednostdonacijemoglaumanjitiporeznaosnovica.Poreznodopustivadarovanjasu:

– u naravi ili novcu, učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno‐obrazovne,zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrheudrugamado2%prihodaostvarenoguprethodnojgodinii

– plaćanjetroškovazazdravstvenepotrebefizičkihosoba.67

Akosudarovanjavećaod2%prihodaostvarenoguprethodnojgodiniiliakosudanaosobamakoje ne mogu, u poreznom smislu, biti primatelji donacije, porezno su nepriznati rashod ipovećavajuosnovicuporezanadobit.

Iznimno,svotamožebitiivećaod2%prihodaprethodnegodineakojedanapremaodlukama68nadležnihministarstvaoprovedbifinanciranjaposebnihprogramaiakcija.

Sobziromnatodasekoddoniranjaneočekujeprotučinidba,zadonacijunijepotrebanugovor.Istotako,zaporeznepotrebenijebitanzahtjevzadonaciju.Molbailizahtjevzadonacijumoguseuputiti pismeno ili usmeno, ali donacijamože biti i bez ikakvog zahtjeva, kao dobrovoljni čindonatora. Dostatna je odluka pravne ili fizičke osobe o donaciji koja se mora dokazativjerodostojnomispravomodarovanju(otpremnica‐akoseradiodarovanjuunaravi,dokazouplatinažiro‐računakoseradiodonacijiunovcuisl.),bezobzirananjenoblik.

Valjanapomenutikakodoniranjepolitičkihstranaka,sindikataisl.nijeporeznodopustivojerseneradiodjelatnostinavedenojupropisima.

Sponzorstvojedavanjeuvjetovanoprotučinidbom,štoznačidapostojedviječinidbe:

1) davanjeimovine(unovcuiliunaravi)odstranesponzora,sjednestrane,

2) primateljjavnoobjavljujeimesponzora,njegovetvrtke,proizvodailisl.,sdrugestrane.

Sobziromnatodajesponzorstvouvjetovanoodređenomprotučinidbom,potrebnojesastavitiugovorosponzorstvukojimseuređujupravaiobvezedvijuugovornihstrana.

Za razliku od donacija, na sponzorstva se ne odnosi vrijednosno ograničenje propisano zadonacije,kaonidrugiuvjetikojitrebajubitiispunjeni.Kodovihjetroškova,kaoikodsvihdrugihtroškova učinjenih u poslovne svrhe, bitno voditi računa o računovodstvenim i poreznim

66Akosesponzorstvoobavljaustvarimailiuslugama,sponzorzaisporukuispostavljaračun(kaodaseradioprodaji).Sdrugestrane,sponzorodprimateljadobivaračunzaizvršenuuslugupromidžbe.Dakle,radiseodvijeisporukezakojejevršiprijeboj(kompezacija).67Natemeljuvjerodostojnedokumentacijeipoduvjetomdajedarovanjeodnosnoplaćanjetroškovaobavljenonažiro‐računprimateljadarailizdravstveneustanovetenatemeljuvjerodostojnihisprava68 Odlukama mjerodavnih ministarstava o provedbi financiranja posebnih programa i akcija smatraju se pojediniprojekti ministarstava kao i suglasnost ministarstva pojedinim projektima koje poduzimaju zakonom predviđeniprimateljidarovanja.


103

propisimakojizahtijevajudasesveposlovnetransakcijeobavljajupotržišnimvrijednostimatedasuposlovnomotivirane.

PremaZakonuopravimasamostalnihumjetnikaipoticanjukulturnogiumjetničkogstvaralaštva,primicisamostalnihumjetnikakojiutvrđujudohodaknatemeljuposlovnihknjiganadarovanjaod pravnih i fizičkih osoba su neoporezivi do 20.000 kn godišnje. Ako se dohodak umjetnikautvrđujekaodrugidohodak(npr.zaumjetnikekojisustalnozaposleni iostvarujupovremenehonorareodumjetničkedjelatnosti),primicipoosnovidarovanjasuoporezivi.

5.3.DonacijeisponzorstvaukulturiuzemljamaEuropskeunije

Većina zemalja EU primjenjuje porezne poticaje za donacije sektoru kulture koji su pododređenimuvjetimaomogućenidonatorima.Poreznipoticajimogubitiuoblikuodbitkaodporeza(eng.taxcredit),odbitkaodosnovice(eng.deduction)iliosobnogodbitka(eng.taxallowances),odnosnouoblikuumanjenjaporezneosnovicezadoniranasredstva.Darovateljimogubitifizičkeipravneosobe.Iznosiodbitkailiizuzećaobičnosuodređeniuapsolutnomiznosuiliupostotkuod oporezivog dohotka (o čemu je već bilo riječi u poglavlju 3.6) ili dobiti. Da bi se donacijasmatralaporeznomolakšicom,određujuseiosobe(eng.approvedorqualiffyingbeneficiaries)kojemogu primiti donaciju, a mogu biti određeni i iznosi koji se mogu darovati (u postotku odostvarenih prihoda donatora ili u apsolutnom iznosu). Kao i u hrvatskom poreznomzakonodavstvu,sponzorstvonemaistiporeznistatuskaodonacija.

Iakosuporezneolakšiceuređeneporeznimpropisimanekezemljezadarovanjaprimjenjuju idruge propise (primjerice Nizozemska Zakon o nasljedstvu i darovima, Danska Zakon oporeznim izuzećima u području kulture ili Francuska Zakon o administrativnoj kontrolidonacija). S ciljem poticanja doniranja u nekim zemljama utemeljeni su i posebni programi ukojimasedetaljnijeuređujusvrheiuvjetidarovanja,kvalificiraniprimateljiidavatelji(npr.ArtBonusuItalijiiliGiftAiduUjedinjenomKraljevstvu).

Načelnopostojeopćapravilameđutim,usvakojzemljipostojespecifičnosti.Utablici6.1.nasažetisenačinprikazujuolakšiceuporezunadobitzadonacijeuzemljamaEU.Kaoiupoglavlju4.7.,radiusporedivostisekoristibazaIBFD‐akojaobuhvaćapodatkesistematiziranepremajednakimilisličnimpravilimazasvedržave,nopostojeinekaograničenja.Taograničenjaprvenstvenoseočitujuutomedasuzanekedržavepodaciubazivrlodetaljni,dokzanekedržavenisu.Sukladnotome, potrebno je naglasiti da postoji mogućnosti da u nekim državama postoje još nekespecifičnostikojenisuobuhvaćeneuovojbazi.

Tablica5.1.Olakšicezadonacijeuporezunadobit

Država OlakšicezadonacijeuporezunadobitAustrija ‐Belgija ‐Bugarska Kvalificiranimkulturniminstitucijamado15%oporezivedobitiCipar KvalificiranimdobrotvornimorganizacijamaČeška Kvalificiranimprimateljima(dobrotvornim,obrazovnimipolitičkimorganizacijama)za

iznoseiznad2.000CZK,najvišedo10%porezneosnoviceDanska Kvalificiranimdobrotvornimorganizacijamaiorganizacijamazaopćedobrodo15.660DKKEstonija Kvalificiranimdobrotvornimorganizacijama,uiznosudo3%osobnihsocijalnihporeza

zatekućugodinuilido10%dobitiizprethodnegodineFinska UzodobrenjeNacionalnogporeznogtijelaodbitakodporezazadonacijeudrugamaili

zakladamaugodišnjemiznosuod850do50.000euraFrancuska Porezniodbitakpriznajesedo60%darovanogiznosaneprofitnimorganizacijama,

odnosnodo0,5%prihoda.Uslučajuprekoračenjaovogograničenjaporezniodbitakmožeserazdijelitiusljedećihpetgodina

Grčka Porezniodbitakpriznajesedo10%porezneosnovice,zaulaganjauobjektekulturemožebitiivećiiznos


104

Irska Donacijeunovcuilivrijednosnimpapirimamoguseodbitiakosedajudobrotvornimustanovama(minimalnoregistriranedvijegodine)iodređenimtijelimakojeodobravaPoreznipovjerenik(umjetničkim,obrazovnim,neprofitnimorganizacijamaiorganizacijamazazaštituljudskihprava).Nepostojimaksimalnagranicadonacijeiliodbitka,aliminimalnadonacijamorabitinajmanje250eurauporeznomrazdoblju.

Poreznipoticajizafilm

Odbitakodporezapriznajeseza:– 32%prihvatljivihizdataka(minimalno125.000eura)– 80%ukupnihtroškovaproizvodnjefilma(minimalno250.000eura)ili– iznosdo70milijunaeura(50milijunaeurado1.svibnja2016.)

Italija Porezniodbitakpriznajeseuiznosudo65%donacijezaodržavanje,zaštituiobnovujavnebaštine,potporukulturnimustanovamaijavnimpodručjima.Zaobnavljanjeglazbenihprostoraikazalištaodbitakjedo0,5%godišnjegprihodatvrtke.Porezniodbitakmožeserasporeditina3godine.Ostaleporezneolakšicepredviđenesuzaodređenevrsteaktivnosti(npr.zaproizvodnjuilidistribucijufilmova).

Litva Kvalificiranimdobrotvornimfondovima,proračunskiminstitucijama,udrugama,javnimorganizacijamaiuredima,vjerskimzajednicamaicentrima,međunarodnimjavnimorganizacijama.

Članarineidoprinosineprofitnimorganizacijamamoguseodbitido0,2%bruto‐dohotka

Poreznipoticajizaproizvodnjufilmova

Odporezanadobitmožeseodbitipotporazaproizvodnjufilmova:– donajviše75%porezanadobit– možeseprenijetinadvauzastopnaporeznarazdoblja– filmmoraispunjavatipropisanekriterijegledesadržajaiprodukcije– 80%troškovaproizvodnjefilmailinajmanje43.000euramoraserealiziratiuLitvi– ukupnasredstvakojadodjeljujusvilitavskisubjektiistraneosobekojedjeluju

prekostalneposlovnejediniceuLitvinemoguprelaziti20%ukupnihtroškovaproizvodnjefilmova.

Poticajiseprimjenjujunasredstvaodobrenaurazdobljuod1.siječnja2014.do31.prosinca2018.

Latvija Kvalificiranedobrotvorneorganizacijeilidržavnatijelazazaštitukulturnebaštineilisličneinozemnenevladineorganizacije

Do5%dobitinakonoporezivanjaizprethodnegodine

Do2%brutoplaćazaposlenikauprethodnojgodini

75%doniranogiznosaido20%iznosaplaćenogporezauprethodnojgodiniLuksemburg Donacijezadobrotvornesvrhe(općenitoograničenena1milijuneurailiukupno20%

netoprihoda,ovisnootomeštojeniže)Mađarska Kvalificiranimneprofitnimorganizacijama,odbitakodporezneosnovice

Poreznipoticajizaproizvodnjufilmova– ukupnidarovaniiznosodbijaseodporeza– akotvrtkastječepravavlasništvanafilmnemapravonaporezniodbitak– možepokrivatido25%troškovaproizvodnjefilma– odbitaksemožeraspodijelitinasljedećihosamgodina

Poreznipoticajseneostvarujezapodupiranjeproizvodnjefilmovačijijesadržajsamozaodrasle(neprimjerenisadržaji)

Poreznipoticajizaumjetnikeizvođače– ukupnidarovaniiznosodbijaseodporeza– odbitaksemožeraspodijelitinasljedećihosamgodina– potporumožeprimitiorganizacijačijisuprihodiodprodanihulaznica80%

manjiodukupnihprihodaMalta Kvalificiranedonacijezaumjetnost

Odbitakdo150%iznosadonacije

Pododređenimuvjetimaizafilm

Od2014.posebanprogramInvesticijskepomoćizarazličitenamjeneisektore(ikulturu)


105

Nizozemska Donacijecrkvama,vjerskimustanovama,kvalificiranimvjerskimdobrotvornimorganizacijamaizakonomodređenimorganizacijamakojesebaveznanstvenim,kulturnimilidobrotvornimaktivnostima

Uiznosuod25%do130%donacije,aunekimslučajevimaodbitaknesmijeprelaziti15%porezneosnovice

Njemačka Donacijezapoticanjeneprofitnihaktivnostimoguseodbitido20%ukupnedobitiili,poizborutvrtke,do0,4%ukupnogiznosaprometaiplaća.Akojeiznadovoglimitamogućjeprijenosusljedećegodine.

Poljska Donacijejavnimorganizacijamamoguseodbitiodporezneosnovicedo10%Portugal Kvalificiranimnevladinimorganizacijamaiz područjaznanosti,kultureilidobrotvornim

organizacijama,unovcuinaravi

Odbitakodukupnihprihodado0,8%

Zakulturne,obrazovne,sportskeiliekološkesvrhezavišegodišnjedonacijeodbitaksepovećavaza120%*

Rumunjska Porezniodbitakdo0,5%prihodailido20%porezanadobit,ovisnootomeštojenižeNeiskorišteniodbitakmožeseprenijetinasljedećih7godina

Slovačka ‐Slovenija Zahumanitarne,dobrotvorne,znanstvene,obrazovne,sportske,kulturne,ekološkei

vjerskesvrhenamijenjeneslovenskimiliEEAosobamamoguseodbitido0,3%oporezivedobitiilizaodređenedobrotvornesvrhedo0,2%oporezivedobiti

Iznosidanipolitičkimstrankamamoguseodbitidoiznosakojijejednaktrostrukojprosječnojmjesečnojplaćizaposlenika

VišaksemožeseprenijetiutriporeznegodineŠpanjolska Određenimkvalificiranimprimateljima

Odbicizafilmskuproizvodnju– zaproizvodnjufilmaporezniodbitakjeukupniiznossubvencije– najmanje50%poreznogodbitkamoraseodnositinatroškovenastaleuŠpanjolskoj– iznosporeznogodbitkanemožebitivećiod3milijunaeura,nitimože,zajednos

ostalimpotporamakojeprimaporezniobveznik,premašiti50%troškovaproizvodnjefilma

Švedska ‐UjedinjenoKraljevstvo

‐

Izvor:IBFD(2017);Jochum(2015)*

Iakosesustavdoniranjakojiomogućujeporeznepogodnostiusvimzemljamatemeljinasličnimprincipima,ipaksuprisutneznačajnerazlike.Unastavkusedajenekolikoprimjerauzemljamazakojesubilidostupnipodaciizposebnihizvora.

Primjer8.DonacijezakulturnenamjeneuAustriji

Austrijskisustavpoticanjaumjetnostisadržirazličitemjeredirektnihpotporastvaralaštva.Najznačajnijesudotacije,nagrade,školarine,otkupumjetničkihdjela,potporezapojedinačneizložbe,troškoveiuređenjeateljea,troškoveorganizacijeizložbeisl.Osimpotporananacionalnojrazini,postojesličnepotporeinalokalnimrazinama.

Donacijefizičkihosobazanacionalne,aliiprivatnemuzejeodnacionalnogznačenjaporeznosuizuzete.Od2016.primjenjujeselistarazličitihkulturnihinstitucijakojezaprimljenedonacijeomogućujudonatorimaporeznoizuzeće.

Donacijafizičkeosobeorganizacijamazaopćedobroizpodručjaznanosti,kultureiliobrazovanjamožesepriznatikaoodbitakdovisine10%oporezivogdohotka.

Izvor:Compedium(2017b)


106

Primjer9.DonacijezakulturnenamjeneuItaliji

Sredinom2014.uItalijisustupilenasnagunoveodredbeofinancijskimiporeznimmjeramakojepotičuzaštituipromocijunacionalnekulturnebaštine.UtemeljenjeprogramArtbonusčijijeciljisvrhapoticanjeprivatnih donatora da uz korištenje poreznih olakšica povećaju svoja ulaganja u kulturu i umjetnost.Donatorimogu biti rezidenti i nerezidenti. Primjena programa primjenjuje se tijekom tri kalendarskegodine,odnosnood2014.do2016.

Porezniobveznici(donatori)moćićeodbitiodsvojeporezneobvezeiznosedonacijaza:

3) održavanje,zaštituiobnovukulturnebaštine,

4) ustanoveukulturiijavneprostoreizpodručjakulture,

5) obnavljanjeglazbenihobjekataikazalištai

6) ostaleneprofitneinstitucijeukulturi.

Poreznaolakšicaraspoređujesenatrigodine.U2014.i2015.mogućejekaopriznatiizdatakobračunati65%,au2016.50%iznosadotacije.

Maksimalni iznos poreznog odbitka za pojedince i neprofitne osobe iznosi 15% godišnjeg oporezivogdohotka,azapravnegospodarskesubjektekojiostvarujudobit0,5%godišnjegprihoda.

Upodručjuproizvodnjefilmovatakođersepovećavajuolakšicepriznavanjem25%produkcijskihtroškovas5na10milijunaeurakojisemogudoniraniproducentima,distributerimaiproizvođačimafilmovauItaliji.

Izvor:EYTaxinsightsforbusinessleaders(2014);Fogliaid'AyalaValva(2014)

Primjer10.Donacijezakulturnenamjenena Malti

VladaMalteod2016.primjenjujenovemjerepoticanjasuradnjegospodarskihsubjekataisektorakulture.Ovom semjerom tvrtkamakojedonirajuneprofitnekulturneorganizacije, javne institucijeukulturi iliDržavniumjetničkisavjetiznosdoniranihsredstavapriznajekaoposlovnitrošakzagodinuukojojsudalidonaciju.Pri tome jemaksimalni iznosporeznogodbitkaograničenna50.000eura.Ovajpoticajmogukoristitidruštvasograničenomodgovornošćuitrgovačkadruštva.

Dabiseostvarilaporeznaolakšicaprimateljdonacijemorabitineprofitnakulturnaorganizacijanavedenau registruKomisijezaneprofitneorganizacije. Isto tako,moraobavljatikulturno‐umjetničkudjelatnostpremaodredbamaUmjetničkogzakona.

Državniumjetničkisavjetmožebitiposrednikizmeđudonatoraiostalihorganizacijaukulturikojiprimajudonacije.Sredstvadodjeljujeposebiceza:

– potporu aktivnostima Savjeta za ostvarivanje ciljeva navedenih u strategijskom dokumentuStvaralaštvo2020

– javne kulturne institucije: Kazalište Manoel, Mediteranski konferencijski centar, Državnafilharmonija,Fondacijazagraditeljstvo,Sajamkazališta,FondacijaValletta2018.idr.

PrijavaSavjetuzasvakudonacijumorasadržavati:

– ugovorodarovanjima izmeđudonatorske tvrtke iorganizacijeprimateljakoji sadržidetaljeoiznosudonacijeiaktivnostikojasepodupirute

– dokazotransakcijiovjerenodbankekojajeizvršilaplaćanjeiliodovlaštenogjavnogračunovođe.

DonatorćeodSavjetaprimitipotvrdukojuprilažeuzsvojugodišnjuporeznuprijavu.

Izvor:ArtsCouncilMalta(2016)

Primjer11.DonacijezakulturnenamjeneuDanskoj

Zakonoporeznimizuzećimaupodručjukultureiz2004.omogućujefizičkimipravnimosobamaporezneolakšice za donacije za djelatnosti kulture.Do 25% iznosa donacijemože se odbiti od porezne obvezedonatora.

Izvor:Compedium(2017d)


107

Primjer12.DonacijezakulturnenamjeneuNizozemskoj

UciljupoticanjadonacijazakulturnesvrhenizozemskoMinistarstvoprosvjete,kultureiznanostiutemeljilojeProgramzakulturnopoduzetništvo(2012‐2016).OvimProgramomnastojiseojačatisuradnjaizmeđupoduzetničkogikulturnogsektorausmislupoticanjadarovanjazakulturu.VladatakođernastojipodržatidonacijezaumjetnostikulturuZakonomodarovanjuinasljeđivanju[Geefwet]idonacijskimkampanjama.Zakonodarovanjuinasljeđivanjuiz2012.sadržiodredbekojimasepotičudonacijefizičkihipravnihosobazakulturnesvrhe.Poreznopriznatoizuzećeiznosi5.000eura.Fizičkeosobemoguodbitiodporeza125%,a pravne 150% ovog iznosa. Kulturne institucije primatelji donacija moraju biti registrirani kaoorganizacijezaopćedobropričemunajmanje90%aktivnostimorabitiusmjerenonaobavljanjedjelatnostizakojusuosnovane.

Izvor:Compedium(2017c)

Primjer13.DonacijezakulturnenamjeneuFrancuskoj

U Francuskoj su kao mogući primatelji donacija određena dva osnovna pravna oblika neprofitnih inevladinihorganizacijaudrugeizaklade.Udrugemogudjelovatiuprivatnomiliuopćemjavnominteresu.Zaklademogubitiosnovanesciljemdjelovanjazaopćedobroilikaonamjenskeikorporativnezaklade.

Svezaklade,osimkorporativnih,imajupravonaporezneolakšicezadonacijenevladinimorganizacijamaodopćeg interesa ilionimakojedjelujuza javnodobro.Ugovornedonacije (podrazumijevajuodređenuobvezuprimateljadonacije)mogusamopododređenimuvjetimabitiporeznopriznate.

Fizičkeosobemoguostvaritiporeznuolakšicuza66%iznosadonacije,odnosnonajvišedo20%oporezivogdohotka.Zadonacijeodređenimdobrotvornimorganizacijamakojedjelujuisključivozapomoćpotrebitimapriznajese75%iznosadonacijekojaunovčanomiznosunesmijebitivećaod529eura.

Obveznicimaporezanadobitkaoporezniodbitakpriznajese60%iznosadonacijezadobrotvorneiliopćejavnesvrhe.Iznosodbitkanemožebitivećiod0,5%godišnjegprihodadonatora.

Akosudonacije ifizičkih ipravnihosoba iznadovihograničenja,višedarovani iznosmoraodobritiPU imogućegajeprenijetinaidućihpetrazdoblja.

Izvor:CouncilofFoundations(2017)

Primjer14.DonacijezakulturnenamjeneuMađarskoj

Udruge,zaklade,kaoineprofitneorganizacijeuzispunjenjeodređenihuvjetasmatrajuseorganizacijamakojedjelujuuopćemjavnominteresu.Gospodarskisubjektiifizičkeosobemoguodbitiodporezneosnovice20% iznosadonacijeovimorganizacijama.Ako se radiodonacijamakoje se realizirajuu razdobljuodnekolikogodina,odbitakmožebitii40%iznosadonacije.

Zakonomofilmuomogućavaseposebnapogodnostpričemisepriznaje20%‐tniporezniodbitakzapotporuproizvodnjefilmovapajeovaporeznamjerapotaklasnimanjameđunarodnihprodukcijauMađarskoj.Od1.siječnja2017.poreznaolakšicazadonacijuzaproizvodnjufilmova,umjetničkeisportskeorganizacijemožeserasporeditiusljedećihosamgodina.

Izvor:Compendium(2017e);PWC(2017)

Iakoiztablice5.1.iprimjerazapojedinezemljenijemogućedobiticjelovitiuvidusustavdonacijakaoporezniholakšicauoporezivanjudobiti,ipaksemoguizvućinekizaključci.

– Gotovosvezemljeomogućujuporeznepovlasticezadonacijekvalificiranimorganizacijamailisamodobrotvornimorganizacijama(Cipar,Danska,Estonija,Luksemburg).

– Unekimzemljamaizričitosenavodedonacijezakulturnenamjene.

– Nekezemljeuslučajevimavećihiznosadonacijaomogućujukorištenjeolakšiceunekolikosljedećihgodina(Francuska,Litva,Njemačka,Portugal,Rumunjska).

– PostotakdopuštenogporeznogodbitkarazlikujesepozemljamainajnižijeuSloveniji(0,3%).

– Unekimzemljamapostojeposebniprogramipoticajazaproizvodnjufilmova(Irska,Italija,Mađarska,Litva,Španjolska).

– Određujuseminimalniimaksimalniiznosidonacijakojeseporeznomogupriznati.

Literatura

109

6.LITERATURA

1. ArtsCouncilMalta,2016.150%taxdeductionondonationstoculture.Dostupnona:https://www.artscouncilmalta.org/pages/funds‐opportunities/opportunities/150‐tax‐deduction‐on‐donations‐to‐culture

2. Bakran,D.isur.,2016.Vodičzaprimjenuporezanadodanuvrijednost.Zagreb:HZRFD.3. Cinotti,K.isur.,2015.MAZARSPoreznisavjetnik.Zagreb:MazarsCinotticonsultingd.o.o.4. Compendium,2017a.VATReductionsontheEarningsofSelf‐EmployedAuthorsandVisual

ArtistsinEurope?Dostupnona:http://www.culturalpolicies.net/web/comparisons‐tables.php?aid=35&cid=45&lid=en

5. Compendium,2017b.Austria.Dostupnona:http://www.culturalpolicies.net/web/austria.php?aid=515&ycc=200&Terms=Tax%20laws

6. Compendium,2017c.Netherlands.Dostupnona:http://www.culturalpolicies.net/web/netherlands.php

7. Compendium,2017d.Denmark.Dostupnona:http://www.culturalpolicies.net/web/denmark.php?aid=515

8. Compendium,2017e.Hungary.Dostupnona:http://www.culturalpolicies.net/web/hungary.php?aid=515

9. CouncilofFoundations.(2017).France.Dostupnona:https://www.cof.org/content/france10. Cutvarić,M.,2017.UstanoveukulturikaoobvezniciobračunaPDV‐a.Riznica,(10),24‐30.11. Čevizović,I.isur.,2017.Poreznipriručnik–zaproračunskeineprofitneorganizacije.Zagreb:

Tim4Pin.12. DirektivaVijeća2006/112/EZozajedničkomsustavuporezanadodanuvrijednost(28.

studeni.2006).13. Dojčić,I.,2016.Troškovireprezentacije,promidžbeidarovanja.Financije,pravoiporezi,

(12),95‐10614. Dojčić,I.,2017.Novostiusustavuporezanadobit.Financije,pravoiporezi,(1),40‐47.15. Dražić‐Lutilsky,I.isur.,2015.Računovodstvoporeza.Zagreb:Ekonomskifakultet.16. Državnizavodzaintelektualnovlasništvo,2004.Mišljenje‐Zahtjevzatumačenje,usvrhu

utvrđivanjaobilježjaautorskogdjela,klasa:612‐01/04‐01/005;ur.broj:559‐02/1‐04‐002od2.svibnja2004.

17. EsterGalinec,A.,2014.PDViuslugeukulturi.TIM4PINmagazin,(9),87‐90.18. Europskakomisija,2017a.VATratesappliedintheMemberStatesoftheEuropeanUnion.

Dostupnona:https://ec.europa.eu/taxation_customs/sites/taxation/files/resources/documents/taxation/vat/how_vat_works/rates/vat_rates_en.pdf

19. Europskakomisija,2017b.VATthreshold.Dostupnona:https://ec.europa.eu/taxation_customs/sites/taxation/files/resources/documents/taxation/vat/traders/vat_community/vat_in_ec_annexi.pdf

20. Europskovijeće,2016.SniženastopaPDV‐azaelektroničkeknjige,novineičasopise.Dostupnona:http://www.consilium.europa.eu/hr/policies/reduced‐vat‐epublications/

21. EYTaxinsightsforbusinessleaders,2014.Italy:newtaxcreditsforcultureandtourismsectors–lawdecreepublished.Dostupnona:http://taxinsights.ey.com/archive/archive‐news/italy‐‐new‐tax‐credits‐for‐culture‐and‐tourism‐sectors‐‐‐law‐decree‐published.aspx

22. Foglia,G.id'AyalaValva,G.,2014.NEwtaxincentivesforculturalactivitiesandtourismsectors.Internationaltaxreview,1.10.2014.Dostupnona:http://www.internationaltaxreview.com/Article/3386175/Italy‐New‐tax‐incentives‐for‐cultural‐activities‐and‐tourism‐sectors.html

23. Gov.UK,2017.VATmarginschemes.Dostupnona:https://www.gov.uk/vat‐margin‐schemes

24. HMRevenue&Customs,2011.VATNotice701/47:culture.Priopćenje,br.701/47Dostupnona:https://www.gov.uk/government/publications/vat‐notice‐70147‐culture/vat‐notice‐70147‐culture


110

25. IBFD,2017.NASLOV.Dostupnona:http://online.ibfd.org/kbase/#topic=euvatrates‐compare&version=2

26. IJF,2015.Zakonoporezunadobitskomentarom.Zagreb:Institutzajavnefinancije.27. IJF,2017.Zakonoporezunadohodakskomentaromiprovedbenipropisi.Zagreb:Institutza

javnefinancije.28. IPA,2015.VAT/GSTonBooks&E‐books‐AnIPA/FEPGlobalSpecialReport.Geneva:The

InternationalPublishersAssociation.Dostupnona:https://www.internationalpublishers.org/images/VAT2015.pdf

29. Jelčić,B.,2003.Odnosposrednihineposrednihporeza.Znanstveniskup:Promjeneusustavujavnihprihoda.Zagreb:HAZU.,xxx‐xxx.

30. Jochum,H.,2015.DeductionofgiftsandcontributionsandothertaxincentivesinthePITandCITfornon‐profitentitiesoractivitesin:F.Vanistendael,ed.Taxationofcharities.Amsterdam:IBFD.Dostupnona:http://www.eatlp.org/uploads/public/ReportsRotterdam/ThematicreportJochum%28section3%29.pdf

31. Kuliš,D.,2013.Poreznadodanuvrijednostnaulaznicezakulturneizabavnepriredbetesportskadogađanja.Aktualniosvrt,6(49),1‐4.Dostupnona:http://www.ijf.hr/upload/files/file/osvrti/49.pdf

32. Ministarstofinancija,2017b.Statističkiprikaz,br.256.Dostupnona:http://www.mfin.hr/adminmax/docs/256%20siječanj%20‐%20ožujak%202017.pdf

33. Ministarstvofinancija,2013.Mišljenje–Poreznistatusproračunskihkorisnika,klasa:400‐06/13‐01/242;ur.broj:513‐054‐02‐13‐1od24.lipnja2013.

34. Ministarstvofinancija,2017.Registarproračunskihkorisnika.Dostupnona:http://www.mfin.hr/hr/registar

35. Molenaar,D.,2017.VATforartistsinaninternationalcontext.Rotterdam:ErasmusSchoolofLaw.Dostupnona:http://www.allarts.nl/filelib/file/vatinaninternationalcontext‐2017eemc.pdf

36. Naredbaoiznosimaosnovicazaobračundoprinosazaobveznaosiguranjaza2017.godinu,NN2/17.Zagreb:Narodnenovine.

37. Odlukaokartiregionalnihpotpora,NN52/08,19/13i155/13.Zagreb:Narodnenovine.38. Odlukaorazvrstavanjujedinicalokalneipodručne(regionalne)samoupravepremastupnju

razvijenosti,NN158/13.Zagreb:Narodnenovine.39. Općiporeznizakon,NN115/16.Zagreb:Narodnenovine.40. Perić,Z.,2012.Oporezivanjedrugogdohotkanerezidenata.Financije,pravoiporezi,(8),67‐72.41. Petarčić,I.,2017.Računovodstvenoiporeznopostupanjesdarovima(donacijama).RRiF,

(5),26‐29.42. Poreznauprava,2006.Mišljenje‐Obvezadoprinosazaobveznaosiguranjaprema

primicimarezidentaRepublikeMakedonije,klasa:411‐01/06‐01/33;ur.broj:513‐07‐21‐01/06‐2od18.rujna2006.Dostupnona:http://www.porezna‐uprava.hr/HR_publikacije/Lists/mislenje33/Display.aspx?id=18532

43. Poreznauprava,2010a.Mišljenje–Poreznadodanuvrijednost‐Poreznaoslobođenja,klasa:410‐19/10‐01/82;ur.broj:513‐07‐21‐01/10‐2.Dostupnona:https://www.porezna‐uprava.hr/HR_publikacije/Lists/mislenje33/Display.aspx?id=17450

44. Poreznauprava,2010b.Mišljenje–Oporezivanjeuslugaukulturi,Poreznadodanuvrijednost‐Poreznaoslobođenja,klasa:410‐01/10‐01/399;ur.broj:513‐07‐21‐01/10‐2.Dostupnona:http://www.porezna‐uprava.hr/HR_publikacije/Lists/mislenje33/Display.aspx?ID=17453

45. Poreznauprava,2014a.Mišljenje–ObvezaplaćanjaPDV‐anauslugeinozemnihsamostalnihumjetnika.Dostupnona:www.rif.hr/uploads/1.pdf

46. Poreznauprava,2014b.Mišljenje–Obračuniobvezaplaćanjaporezanauslugeukulturi,klasa:410‐19/14‐01/58;ur.broj:513‐07‐21‐01/14‐2.Dostupnona:https://www.porezna‐uprava.hr/HR_publikacije/Lists/mislenje33/Display.aspx?id=19005

47. Poreznauprava,2014c.Uputa–PrimjenaZakonaodržavnojpotporizaobrazovanjeiizobrazbupripodnošenjuprijaveporezanadobitiprijaveporezanadohodakza2013.godinu,klasa:410‐01/13‐01/4419;ur.broj:513‐07‐21‐01/14‐02od19.veljače2014.

Literatura

111

Dostupnona:http://www.porezna‐uprava.hr/HR_publikacije/Lists/mislenje33/Display.aspx?id=18963

48. Poreznauprava,2014d.Mišljenje–Paušalnooporezivanjesamostalnihdjelatnosti,klasa:410‐01/14‐01/2196;ur.broj:513‐07‐21‐01/14‐02od24.rujna2014.

49. Poreznauprava,2016.Mišljenje–PoreznitretmannovčanepotporezasamozapošljavanjeisplaćeneodHrvatskogzavodazazapošljavanje,klasa:410‐01/16‐01/398;ur.broj:513‐07‐21‐01/16‐2od4.ožujka2016.Dostupnona:https://www.porezna‐uprava.hr/HR_publikacije/Lists/mislenje33/Display.aspx?id=19400

50. Poreznauprava,2017a.Poreznadodanuvrijednost.Dostupnona:http://www.porezna‐uprava.hr/HR_porezni_sustav/Stranice/porez_na_dodanu_vrijednost.aspx

51. Poreznauprava,2017b.Mišljenje–Poreznitretmanfotoreporterskedjelatnosti,klasa:410‐01/17‐01/406;ur.broj:513‐07‐21‐01/17‐2od10.ožujka2017.Dostupnona:http://www.porezna‐uprava.hr/HR_publikacije/Lists/mislenje33/Display.aspx?id=19506

52. Poreznauprava,2017c.Mišljenje–Volonterskanaknadainovčananagradazanatjecanje,klasa:410‐01/17‐01/124;ur.broj:513‐07‐21‐01/17‐2od18.travnja2017.Dostupnona:http://www.porezna‐uprava.hr/HR_publikacije/Lists/mislenje33/Display.aspx?id=19523

53. Poreznauprava,2017d.Mišljenje–Poreznadodanuvrijednostiporeznadobit,klasa:410‐01/17‐01/996;ur.broj:513‐07‐21‐01/17‐2od5.svibnja2017.

54. Poreznauprava,2017e.Mišljenje–Poreznitretmanprimitaka(nagradai/ilipremija)usustavunatjecanja,klasa:410‐01/17‐01/1508;ur.broj:513‐07‐21‐01/17‐2od17.srpnja2017.Dostupnona:http://www.porezna‐uprava.hr/HR_publikacije/Lists/mislenje33/Display.aspx?id=19545

55. PoslovnikVladeRepublikeHrvatske,NN154/11,121/12,7/13,61/15,99/16i57/17.Zagreb:Narodnenovine.

56. Pravilnikodržavnojpotporizaistraživačko‐razvojneprojekte,NN116/07.Zagreb:Narodnenovine.

57. PravilnikonačinuostvarivanjaporezneolakšiceodobavljanjadjelatnostinapodručjuGradaVukovarainapotpomognutimpodručjima,NN157/14.Zagreb:Narodnenovine.

58. Pravilnikopaušalnomoporezivanjusamostalnihdjelatnosti,NN1/17.Zagreb:Narodnenovine.59. Pravilnikoporezunadobit,NN95/05,133/07,156/08,146/09,123/10,137/11,61/12,

146/12,160/13,12/14,157/14,137/15i1/17.Zagreb:Narodnenovine.60. PravilnikoporezunadodanuvrijednostNN79/13,85/13‐ispravak,160/13,35/14,

157/14,130/15,1/17,41/17.Zagreb:Narodnenovine.61. Pravilnikoporezunadohodak,NN10/17.Zagreb:Narodnenovine.62. Pravilnikopostupkuiuvjetimazapriznavanjepravasamostalnihumjetnikanauplatu

doprinosazamirovinskoiinvalidskotezdravstvenoosiguranjeizsredstavaproračunaRepublikeHrvatske,NN91/15.Zagreb:Narodnenovine.

63. PravilnikoprovedbiOpćegporeznogzakona,NN30/17.Zagreb:Narodnenovine.64. Pravilnikoregistruumjetničkihorganizacija,NN53/96,57/09.Zagreb:Narodnenovine.65. PresudesudaECJC‐592/15od15.veljače2017.Izuzećeisporukaodređenihkulturnih

usluga–Nepostojanjeizravnogučinka–Određivanjeizuzetihisporukakulturnihusluga–Marginaprosudbedržavačlanica.

66. PWC,2017.Hungary:corporate‐taxcreditsandincentives.Dostupnona:http://taxsummaries.pwc.com/ID/Hungary‐Corporate‐Tax‐credits‐and‐incentives

67. Roche&Cie,2017.TheVATregimeapplicabletoworksofartinFrance.Dostupnona:http://www.cabinet‐roche.com/en/works‐of‐art/

68. Šimović,H.,2012.Poreznadodanuvrijednostu:N.ŠimurinaiH.Šimović,ur.JavnefinancijeuHrvatskoj.Zagreb:Ekonomskifakultet,123‐137.

69. Šimović,J.iŠimović,H.,2006.FiskalnisustavifiskalnapolitikaEuropskeunije.Zagreb:Pravnifakultet.

70. UredbaKomisije(EU)br.1407/2013od18.prosinca2013.(SLL352/1od24.12.2013.).71. UredbaKomisije(EU)br.1408/2013od18.prosinca2013.(SLL352/9od24.12.2013.).72. UredbaKomisije(EU)br.717/2014od27.lipnja2014.(SLL190/45od28.06.2014.).


112

73. UstavRepublikeHrvatske,NN56/90,135/97,8/98,113/00,124/00,28/01,41/01,55/01,76/10,85/10i05/14.Zagreb:Narodnenovine.

74. VAI,2017.VATandArtists.Dublin:VisualArtistsIreland.Dostupnona:http://visualartists.ie/the‐manual‐a‐survival‐guide‐for‐visual‐artists/the‐financial‐side/vat‐and‐artists/

75. WAN‐IFRA,2017.VATratesappliedtonewsmediainEUMemberStates.Frankfurt:WorldAssociationofNewspapersandNewsPublishers.Dostupnona:http://www.wan‐ifra.org/sites/default/files/field_article_file/WAN‐IFRA_VAT_EU.pdf

76. Zakonoautorskimisrodnimpravima,NN167/03,79/07,80/11,125/11,141/13,127/14i62/17.Zagreb:Narodnenovine.

77. Zakonododjeljivanjustalnihnovčanihnadoknadazaslužnimosobama,NN96/93.Zagreb:Narodnenovine.

78. Zakonodržavnimpotporamazaobrazovanjeiizobrazbu,NN109/07,134/07,152/08i14/14.Zagreb:Narodnenovine.

79. Zakonofiskalizacijiuprometugotovinom,NN133/12i115/16.Zagreb:Narodnenovine.80. Zakonomirovinskomosiguranju,NN157/13,151/14,33/15,93/15i120/16.Zagreb:

Narodnenovine.81. Zakonoobrtu,NN143/13.Zagreb:Narodnenovine.82. Zakonoobveznimodnosima,NN35/05,41/08,125/11i78/15.Zagreb:Narodnenovine.83. Zakonoobveznomzdravstvenomosiguranju,NN80/13i137/13.Zagreb:Narodnenovine.84. Zakonoporezunadobit,NN177/04,90/05,57/06,146/08,80/10,22/12,148/13,

143/14,50/16i115/16.Zagreb:Narodnenovine.85. Zakonoporezunadodanuvrijednost,NN73/13,148/13,143/14,115/16;RješenjeUSRH

99/13,153/13.Zagreb:Narodnenovine.86. Zakonoporezunadohodak,NN115/16.Zagreb:Narodnenovine.87. Zakonopoticanjuinvesticijaiunapređenjuinvesticijskogokruženja,NN111/12i28/13.

Zagreb:Narodnenovine.88. Zakonopoticanjuulaganja,NN102/15.Zagreb:Narodnenovine.89. Zakonopravimasamostalnihumjetnikaipoticanjukulturnogiumjetničkogstvaralaštva,

NN43/96i44/96.Zagreb:Narodnenovine.90. Zakonoračunovodstvu,NN78/15,134/15i120/16.Zagreb:Narodnenovine.91. Zakonoradu,NN93/14.Zagreb:Narodnenovine.92. ZakonoregionalnomrazvojuRepublikeHrvatske,NN147/14.Zagreb:Narodnenovine.93. Zakonotrošarinama,NN22/13,32/13,81/13,100/15,120/15i115/16.Zagreb:Narodne

novine.94. Zakonoznanstvenojdjelatnostiivisokomobrazovanju,NN123/03,198/03,105/04,174/04,

02/07,46/07,45/09,63/11,94/13,139/13,101/14i60/15.Zagreb:Narodnenovine.

Documents

Istraživački projekt POLOŽAJ KULTURNIH DJELATNOSTI I ... IJF.pdf · U RH se na isporuke samostalnih umjetnika koji su u prethodnoj kalendarskoj godini obavili isporuke u vrijednosti