Istraživanje zadovoljstva korisnika zemljišnoknjižnih ... · sredstava zajma namijenjen za usluge izrade studije Analize zadovoljstva korisnika. Društvena procjena i istraživanje

Ipsos d.o.o. Budmanijeva 1, 10 000 Zagreb, Croatia trgovački sud u Splitu, MBS 060032433 tel +385 1 6008 900, fax +385 1 6008 999 OIB 01710734686, Porezni broj 0376221 e–mail [email protected] poslovna banka ZABA d.d.2360000–1101207595 Šime Ljubića 37, 21 000 Split, Croatia IBAN HR2823600001101207595 tel +385 21 430 430 • fax +385 21 430 444

www.puls.hr e–mail [email protected]

Istraživanje zadovoljstva korisnika

zemljišnoknjižnih odjela općinskih sudova i

katastra

Pripremljeno za: Projekt implementacije integriranog sustava zemljišne

administracije

Državna geodetska uprava i Ministarstvo pravosuđa

Datum: 20. prosinca 2018.

http://www.puls.hr/

mailto:[email protected]

2 www.uredjenazemlja.hr

Sadržaj Sadržaj ................................................................................................................. 2

Kontekst i ciljevi istraživanja ............................................................................. 4

Istraživanje javne percepcije o sustavu registracije nekretnina .................... 5

Metodologija ........................................................................................................................... 5

Glavni nalazi ........................................................................................................................... 7

Stanje nekretnina ......................................................................................................................................... 7 Povjerenje u institucije ................................................................................................................................................. 7 Percepcija koristi od uknjižbe nekretnine ..................................................................................................................... 9 Vlasništvo nad nekretninom ....................................................................................................................................... 11 Uknjižba nekretnine ................................................................................................................................................... 17 Zemljišnoknjižni odjel / gruntovnica ........................................................................................................... 28 Poznavanje funkcije gruntovnice ............................................................................................................................... 28 Ocjena rada gruntovnice............................................................................................................................................ 30 Korištenje usluga gruntovnice .................................................................................................................................... 32 Ocjena odnosa i rada službenika u gruntovnici ......................................................................................................... 35 Percepcija jednostavnosti postupka .......................................................................................................................... 37 Ocjena brzine rješavanja predmeta ........................................................................................................................... 39 Percepcija troškova ................................................................................................................................................... 41 Ocjena iskustva s gruntovnicom ................................................................................................................................ 43 ZK izvadak ................................................................................................................................................................. 45 E–zemljišne knjige ..................................................................................................................................................... 49 Katastar ..................................................................................................................................................... 52 Poznavanje funkcije katastra ..................................................................................................................................... 52 Ocjena rada katastra ................................................................................................................................................. 54 Korištenje usluga katastra ......................................................................................................................................... 56 Ocjena rada ovlaštenih geodetskih tvrtki ................................................................................................................... 58 Ocjena odnosa i rada službenika u katastru .............................................................................................................. 60 Ocjena brzine rješavanja predmeta ........................................................................................................................... 63 Percepcija troškova ................................................................................................................................................... 65 Ocjena iskustva s katastrom ...................................................................................................................................... 67 Ocjena promjene kvalitete rada katastra ................................................................................................................... 69 Program "Uređena zemlja" ........................................................................................................................ 70

Istraživanje zadovoljstva korisnika katastarskih ureda i zemljišnoknjižnih

odjela općinskih sudova – fizičke osobe .......................................................79

Metodologija ......................................................................................................................... 79

Zadovoljstvo korisnika zemljišnoknjižnih odjela općinskih sudova ............................................................ 82 Razlozi korištenja usluga zemljišnoknjižnih odjela i status/trajanje predmeta ........................................................... 82 Zadovoljstvo uslugom u postupku ............................................................................................................................. 87 Ocjena troškova postupka ......................................................................................................................................... 93 Ocjena funkcioniranja gruntovnice ............................................................................................................................. 95 Prijedlozi za poboljšanje ............................................................................................................................................ 97 Upoznatost s brošurom / informacijama o ulozi gruntovnice...................................................................................... 98 Zadovoljstvo korisnika katastra ............................................................................................................... 100 Razlozi dolaska u katastarski ured i status/trajanje predmeta ................................................................................. 100 Zadovoljstvo uslugom u postupku ........................................................................................................................... 106 Ocjena troškova postupka ....................................................................................................................................... 112 Ocjena funkcioniranja katastra ................................................................................................................................ 114 Prijedlozi za poboljšanje .......................................................................................................................................... 116


Upoznatost s brošurom / informacijama o ulozi katastra ......................................................................................... 117

Istraživanje zadovoljstva ključnih korisnika – pravnih osoba ...................119

Metodologija ....................................................................................................................... 119

Glavni nalazi ....................................................................................................................... 120

Zadovoljstvo korisnika katastra ............................................................................................................... 120 Korištenje usluga katastra ....................................................................................................................................... 120 Ocjena različitih aspekata rada katastra .................................................................................................................. 124 Ocjena rada katastra u cjelini .................................................................................................................................. 126 Prioriteti unapređenja .............................................................................................................................................. 128 Utjecaj rada katastra na poslovanje ......................................................................................................................... 129 Napredak katastra ................................................................................................................................................... 131 Zadovoljstvo korisnika zemljišno knjižnih odjela (gruntovnice) ............................................................... 133 Korištenje usluga zemljišno knjižnih odjela (gruntovnice) ........................................................................................ 133 Zadovoljstvo uslugama ............................................................................................................................................ 134 Ocjena različitih aspekata rada ZKO ....................................................................................................................... 137 Ocjena rada ZKO u cjelini ........................................................................................................................................ 139 Prioriteti unapređenja .............................................................................................................................................. 141 Utjecaj rada ZKO na poslovanje .............................................................................................................................. 142 Napredak ZKO ......................................................................................................................................................... 144 Ocjena Projekta sređivanja zemljišnih knjiga i katastara ........................................................................ 146 Općenita ocjena projekta ......................................................................................................................................... 146 Doprinos projekta .................................................................................................................................................... 148

Istraživanje zadovoljstva korisnika online portalima "Uređena zemlja" i

Geoportal .........................................................................................................150

Metodologija ....................................................................................................................... 150

Glavni nalazi ....................................................................................................................... 151

Demografska struktura korisnika ............................................................................................................. 151 Razlozi korištenja portala "Uređena zemlja" i Geoportal ......................................................................... 152 Uspjeh u nalaženju traženih informacija .................................................................................................. 154

Zadovoljstvo institucionalnim Online portalima ....................................................................................... 156 Posjećivanje i korištenje institucionalnih Online portala .......................................................................... 162

Institucionalna studija evaluacije uspješnosti projekta .............................166

Metodologija i ciljevi istraživanja ...................................................................................... 166

Glavni nalazi ....................................................................................................................... 167

Kontekst istraživanja ................................................................................................................................ 167

Opća percepcija ZIS-a ............................................................................................................................. 168

Proces implementacije ZIS-a ................................................................................................................... 171 Baza zemljišnih podataka (BZP) ............................................................................................................. 175 Sistematizacija postupanja na razini institucija ....................................................................................... 177 Upravljanje organizacijom posla .............................................................................................................. 179 Funkcionalni elementi sustava ................................................................................................................ 182

Strukovna podrška i služba za podršku ................................................................................................... 186 Preporučena proširenja sustava od korisnika sustava ............................................................................ 188 Zaključci ................................................................................................................................................... 189


Kontekst i ciljevi istraživanja

Ministarstvo pravosuđa i Državna geodetska uprava provode Projekt implementacije integriranog

sustava zemljišne administracije koji je pokrenut s ciljem modernizacije sustava zemljišne

administracije. Projekt je financiran iz zajma Svjetske banke i državnog proračuna, pri čemu je dio

sredstava zajma namijenjen za usluge izrade studije Analize zadovoljstva korisnika. Društvena

procjena i istraživanje zadovoljstva korisnika provedene su i 2006., 2009. i 2016. godine, na kraju

prethodnih Projekata sređivanja zemljišnih knjiga i katastra. Istraživanje Analiza zadovoljstva

korisnika 2018. godine provela je neovisna agencija za istraživanje tržišta i javnog mnijenja Ipsos

d.o.o., u periodu od listopada do prosinca 2018. godine

Istraživanje Analiza zadovoljstva korisnika provedeno je kako bi se mjerilo zadovoljstvo korisnika,

rezultati kampanje informiranja javnosti te druga relevantna pitanja. Analiza je podijeljena u pet

osnovnih zadataka, od kojih je za svaki definiran zaseban metodološki pristup i plan rada:

1) Istraživanje javne percepcije o sustavu registracije nekretnina;

2) Istraživanje zadovoljstva korisnika katastarskih ureda (KU) i zemljišnoknjižnih odjela (ZKO)

općinskih sudova;

3) Istraživanje zadovoljstva ključnih korisnika – pravnih osoba;

4) Institucionalna studija evaluacije uspješnosti projekta;

5) Istraživanje zadovoljstva korisnika institucionalnim online portalima.


Istraživanje javne percepcije o sustavu registracije nekretnina

Metodologija Kao i prethodna istraživanja iz 2006., 2009. i 2016. godine, istraživanje javne percepcije o sustavu

registracije nekretnina provedeno je putem telefonskih intervjua korištenjem CATI (computer–

assisted telephone interviewing) metode, tj. metode kompjuterski podržanog telefonskog

anketiranja. Anketiranje su proveli trenirani anketari agencije Ipsos iz Ipsosovog Centra za

telefonska istraživanja koji se nalazi u Splitu. Istraživanje je provedeno od 24. do 31. listopada

2018. godine.

Realiziran je uzorak od 352 ispitanika starijih od 18 godina. Uzorak je stratificiran prema regiji i

veličini naselja, a reprezentativan je i prema spolu, dobi te stupnju obrazovanja. Izbor ispitanika je

bio slučajan, a ostvaren je u dva osnovna koraka: slučajnim izborom kućanstava i slučajnim

izborom ispitanika u odabranom kućanstvu. Slučajnost izbora kućanstva osigurana je slučajnim

izborom telefonskih brojeva iz baze svih brojeva u RH. Slučajnost izbora ispitanika u kućanstvu

osigurana je korištenjem tablica za slučajan izbor ispitanika. Eventualna značajnija odstupanja

uzorka od strukture populacije s obzirom na spol, dob i obrazovanje su naknadno otklonjena

postupkom ponderiranja (težinskim faktorima).

Korišten je upitnik iz prethodnog istraživanja, koje je provedeno tijekom 2016. godine, uz manje

izmjene i nadopune. Prosječno trajanje intervjua bilo je 20 minuta.


Tablica 1. – Struktura uzorka


Glavni nalazi

Stanje nekretnina

Povjerenje u institucije

Najviši stupanj povjerenja među institucijama dobivaju matični uredi, za koje velika većina

ispitanika smatra da svoj posao rade u skladu sa zakonom i bez korupcije. Negativnim ocjenama

ističe se služba za izdavanje građevinskih dozvola, kojoj vjeruje oko petine građana. Policija i

katastarski uredi ocjenjeni su podjednako (3,2), a za njima slijede carina (3,1) te gruntovnica (3,0).

U odnosu na 2016. godinu, nije se bitno promijenio položaj institucija na ljestvici povjerenja, no

došlo je do statistički značajnog pada povjerenja u katastarske urede – sa 3,4 na 3,2 – no i dalje je

povjerenje u katastar više nego u gruntovnicu.

Slika 1. Pročitati ću Vam neke institucije, a Vas molim da ocijenite koliko se svakoj od tih institucija može vjerovati da svoj posao radi u skladu sa zakonom i bez korupcije ili drugih oblika izbjegavanja zakona.

Svi ispitanici, N = 352


Općenito povjerenje građana u institucije katastra i gruntovnice je osrednje. Oko 40% građana ima

povjerenje da katastarski uredi rade svoj posao u skladu sa zakonom i bez korupcije ili drugih oblika

izbjegavanja zakona, dok to isto za gruntovnicu misli 35% građana. S druge strane 31% građana

nema povjerenje u gruntovnicu, a 26% u katastar. Povjerenje građana u ove institucije je najmanje

u Dalmaciji, a najveće u Slavoniji.

Tablica 2. – Povjerenje u katastarske urede – prema demografiji

Tablica 3. – Povjerenje u gruntovnicu – prema demografiji


Percepcija koristi od uknjižbe nekretnine

Među koristima koje mogu ostvariti uknjižbom nekretnina, građani prvenstveno prepoznaju

pravnu sigurnost. Slijede jednostavnija prodaja nekretnine; legalizacija općenito i dokaz vlasništva.

Ostale konkretne prednosti kao što su mogućnost dobivanja građevinske dozvole te mogućnost

podizanja hipotekarnog kredita ispitanici rjeđe navode. Oko 27% građana nije znalo navesti koje

koristi vide za sebe od uknjižbe nekretnina, što je znatno manje nego 2016. kad ih je bilo 44%.

Slika 2. Koje su sve po Vašem mišljenju koristi građana od uknjižbe nekretnine?



Kao koristi države od uknjižbe nekretnina građani najčešće navode evidenciju nekretnina radi

poreza (43%) te novac koji država prikupi od procesa uknjižbe (33%). Ispitanici rijetko navode

ostale odgovore, što znači da se i dalje kao koristi za državu prepoznaju samo one vezane uz

financijski aspekt uknjižbe nekretnina (naplata poreza i novac od procesa), dok opća društvena

korist nije prepoznata.

Slika 3. Koje su sve po Vašem mišljenju koristi države od uknjižbe nekretnine?


Vlasništvo nad nekretninom

Oko 63% ispitanika osobno su vlasnici neke nekretnine, dok je u još 31% slučajeva vlasnik neki

drugi član kućanstva. Zbroj daje iznos od oko 94% kućanstava koje posjeduju nekretninu te nema

statistički značajne promjene u odnosu na 2016. godinu.

Slika 4. Jeste li Vi osobno vlasnik ili suvlasnik neke nekretnine, dakle stana, kuće, vikendice, poslovnog prostora ili zemljišta?


Vlasnici nekretnina češće su ispitanici u dobi iznad 45 godina, dok su oni u dobi do 30 godina

najrjeđe vlasnici nekretnina / zemljišta. Osobe iz Zagreba i okolice su znatno češće vlasnici

nekretnine nego li ispitanici iz Slavonije i Sjeverne Hrvatske.


Tablica 4. – Jeste li Vi osobno vlasnik ili suvlasnik neke nekretnine, dakle stana, kuće, vikendice, poslovnog prostora ili zemljišta? – prema demografiji

Tablica 5. – Jeste li Vi osobno vlasnik ili suvlasnik neke nekretnine, dakle stana, kuće, vikendice, poslovnog prostora ili zemljišta? – prema demografiji

NDa, ispitanik

osobno

Ne, ali jest

drugi član

kućanstva

Ne, nitko od

članova

kućanstva nije

vlasnik

Cijeli uzorak 352 63% 31% 6%

Prihodi kućanstva

Do 2500 kn 40 73% 22% 4%

2501-4000 kn 49 81% 7% 11%

4001-7000 kn 82 62% 34% 4%

7001 i više 119 53% 39% 8%

Ne zna/Odbija 61 61% 37% 3%

Tip naseljaGrad 214 63% 32% 5%

Selo 138 62% 30% 8%

Regija

Zagreb i okolica 88 50% 38% 11%

Sjeverna Hrvatska 62 74% 16% 10%

Slavonija 58 79% 20% 1%

Banovina, Kordun, Lika 30 55% 45%

Hrvatsko Primorje i Istra 44 60% 40%

Dalmacija 71 60% 33% 7%

Svi ispitanici, N = 352Statistički značajna razlika


Slika 5. Koje sve vrste nekretnina, tj. zemljišta su u Vašem osobnom vlasništvu, bez obzira da li ste jedini vlasnik ili suvlasnik dijela nekretnine?

Ispitanici koji osobno imaju nekretninu, N = 220

Slika 6. Koje sve vrste nekretnina, tj. zemljišta su u vlasništvu ostalih ukućana, a u kojima Vi nemate službeni vlasnički udio?

Ispitanici koji imaju ukućana koji posjeduje nekretninu, N = 110


Najčešća nekretnina u vlasništvu je stambeni objekt (kuća ili stan) koje posjeduje oko 91%

ispitanika, a oko 34% posjeduje poljoprivredno zemljište. Šume posjeduje oko 17% ispitanika, kuću

za odmor odnosno vikendicu 10% ispitanika, a poslovni prostor 2% ispitanika. Slična je struktura

vlasništva nekretnina i kod drugih ukućana koji posjeduju nekretnine.

Slika 7. Na koji od sljedećih načina je stečena navedena nekretnina u kojoj živite?

Ispitanici u kućanstvima u kojima je netko vlasnik neke nekretnine, N = 330

Najčešći načini stjecanja nekretnine su u podjednakoj mjeri samostalna izgradnja (36%) te

nasljeđivanje (26%) i kupnja na tržištu (25%). Oko 5% je nekretninu u kojoj živi steklo otkupom

društvenog stana.


Slika 8. Tko je vlasnik kuće ili stana u kojem živite?


U 54% slučajeva nekretnina u kojoj ispitanik osobno živi je u njegovom vlasništvu, dok je u 43%

slučajeva vlasnik neki drugi član kućanstva. Među najmlađim ispitanicima (do 30 godina) broj

vlasnika je izrazito mali – samo 4%.


Tablica 6. – Tko je vlasnik kuće ili stana u kojem živite? – prema demografiji

Tablica 7. – Tko je vlasnik kuće ili stana u kojem živite? – prema demografiji

NJa (ispitanik

osobno)

Neki drugi

član

kućanstva

Neka druga

osoba, koja

nije član

kućanstva

Odbija

Cijeli uzorak 330 54% 43% 2% 1%

Prihodi

kućanstva

Do 2500 kn 39 70% 25% 5%

2501-4000 kn 43 84% 15% 1%

4001-7000 kn 79 51% 47% 1%

7001 i više 110 43% 56% 1% 0%

Ne zna/Odbija 60 48% 46% 2% 4%

Tip naseljaGrad 202 53% 44% 2% 1%

Selo 128 56% 42% 2%

Regija

Zagreb i okolica 78 45% 53% 1% 1%

Sjeverna Hrvatska 56 74% 26%

Slavonija 57 65% 31% 4%

Banovina, Kordun, Lika 30 48% 51% 2%

Hrvatsko Primorje i Istra 44 43% 52% 5% 1%

Dalmacija 65 51% 46% 1% 2%


Uknjižba nekretnine

Visok udio nekretnina u kojima ispitanici žive je uknjižen na sudu – oko 88% – na istoj razini kao

2016. godine. U 4% kućanstava nekretnina je trenutno u postupku uknjižbe, a kod 3% ispitanika

nekretnina u kojoj žive nije uknjižena u gruntovnicu. Najniža stopa uknjižbe je u regiji Banovine,

Kordun i Lika, te među ispitanicima s najnižim primanjima.

Slika 9. Je li stan ili kuća u kojoj živite uknjižena u gruntovnicu (dakle na sudu)?



Tablica 8. – Je li stan ili kuća u kojoj živite uknjižena u gruntovnicu (dakle na sudu)? – prema demografiji

Tablica 9. – Je li stan ili kuća u kojoj živite uknjižena u gruntovnicu (dakle na sudu)? – prema demografiji


Trećina ispitanih (30%) je već imalo uknjiženu nekretninu pri kupnji ili nasljeđivanju. Kod onih koji

to nisu imali, glavni razlog uknjižbe su zaštita vlasništva i poštivanje zakona. Ostale razloge ispitanici

navode u znatno manjoj (gotovo zanemarivoj) mjeri. Tako je tek 6% ispitanika nekretninu uknjižilo

radi podizanja kredita.

Slika 10. Koji je glavni razlog zašto ste se odlučili na uknjižbu, ako nekretnina nije bila uknjižena u trenutku stjecanja?

Ispitanici koji su uknjižili nekretninu, N = 299

Među građanima čija je nekretnina bila uknjižena pri stjecanju, većina njih (83%) uknjižilo je

promjenu vlasništva dok ih još 1% navodi da je u postupku uknjižbe. Oko 15% građana u ovoj

skupini to još nije učinilo. Ispitanici koji nisu uknjižili promjenu vlasništva (njih ukupno 16) kao

razloge tome najčešće prekompliciranu situaciju s vlasništvom te skupoću postupka.


Slika 11. Jeste li uknjižili promjenu vlasništva, odnosno da ste Vi vlasnik?

Ispitanici čija nekretnina je već bila uknjižena, N = 91

Tablica 10. – Koji je glavni razlog zašto niste uknjižili promjenu vlasništva?

Nekretnine su najčešće knjižene u razdoblju prije 2001. godine (34% slučajeva), te između 2010. i

2018. kad je to učinilo čak 35% građana koji su trebali uknjižiti nekretninu. Upravo se tijekom ovog

zadnjeg razdoblja dogodila kriza pa zatim i početak postupnog oporavka tržišta nekretnina, ali je i

program "Uređena zemlja" ušao u svoje drugo desetljeće trajanja, pa se porast broja uknjižbi u

tom razdoblju može dijelom pripisati rezultatima projekta.


Slika 12. Koje godine ste pokrenuli uknjižbu?

Samo ispitanici koji su uknjižili ili je u postupku, N = 259

Slika 13. Koliko dugo je trajao postupak uknjižbe nekretnine, od kada ste predali kompletnu dokumentaciju do trenutka kada ste dobili rješenje i vlasnički list?

Samo ispitanici koji su uknjižili ili je u postupku, te oni koji se sjećaju godine pokretanja postupka, N = 249


Trećina ispitanika (32%) ne sjeća se dužine trajanja postupka. Samo 2% ispitanika navodi trajanje

manje od 7 dana dok dulje kategorije trajanja ispitanici navode nešto češće. Isto tako, velika većina

(52%) ispitanika se ne sjeća niti troškova uknjižbe, a najčešće (po 12%) navode najmanju (manje

od 500 kn) i najveću (više od 5000 kn) kategoriju troškova.

Slika 14. Koliki su bili ukupni troškovi uknjižbe, uzevši u obzir sve službene i neslužbene troškove?

Samo ispitanici koji su uknjižili ili je u postupku, te oni koji se sjećaju godine pokretanja postupka, N = 249

Od ukupno 12 pojedinaca koji nisu uknjižili nekretninu, njih 8 je to pokušalo, a kao razloge

neuspjeha navode previše kompliciranu situaciju s vlasništvom te skupoću postupka.


Slika 15. Jeste li ikada pokušali uknjižiti navedenu nekretninu?

Ispitanici čija nekretnina nije uknjižena, N = 12

Tablica 11. – Zbog čega niste uspjeli uknjižiti nekretninu?

Ispitanici koji nisu uknjižili, a pokušali su, N = 8 Tablica 12. Koji je glavni razlog zašto niste pokušali uknjižbu?

Ispitanici koji nisu niti pokušali uknjižiti, N = 4


U 66% slučajeva vlasnici nekretnina navode da je stanje u zemljišnoj knjizi i katastru usklađeno za

sve nekretnine u njihovom vlasništvu, odnosno u vlasništvu drugih ukućana. Oko 12% njih navodi

da za neke nekretnine u njihovom vlasništvu stanje jest usklađeno, dok za druge nije. Oko 9%

navodi kako stanje nije usklađeno, a 14% ne zna tu informaciju. Kod onih kod kojih je stanje

usklađeno to je u 74% slučajeva učinjeno na njihov zahtjev.

Slika 16. Je li usklađeno stanje u zemljišnoj knjizi i katastru za nekretninu ili nekretnine u Vašem vlasništvu, odnosno u vlasništvu drugih ukućana?


Slika 17. Je li usklađeno prema Vašem zahtjevu?

Samo ispitanici s usklađenim stanjem nekretnine, N = 218


Među onima koji bi trebali uskladiti stanje u katastru i gruntovnicu za sve/neku od svojih

nekretnina 47% je navelo da ne planiraju u dogledno vrijeme započeti postupak usklađivanja

katastra i gruntovnice za tu nekretninu/te nekretnine. Kao najčešće razloga zašto to ne planiraju

navode neinformiranost o tome što sve treba poduzeti; te bojazan da bi troškovi uknjižbe /

geodeta / odvjetnika bili previsoki.

Slika 18. Jeste li u dogledno vrijeme planirali započeti postupak usklađivanja katastra i gruntovnice za tu nekretninu/te nekretnine?

Samo ispitanici s neusklađenim stanjem nekretnine, N = 112


Tablica 13. – Jeste li u dogledno vrijeme planirali započeti postupak usklađivanja katastra i gruntovnice za tu nekretninu/te nekretnine? – prema demografiji

Tablica 14. – Jeste li u dogledno vrijeme planirali započeti postupak usklađivanja katastra i gruntovnice za tu nekretninu/te nekretnine? – prema demografiji


Slika 19. Zbog čega ne planirate započeti postupak usklađivanja katastra i gruntovnice?

Samo ispitanici koji ne planiraju usklađivanje, N = 60


Zemljišnoknjižni odjel / gruntovnica

Poznavanje funkcije gruntovnice

U istraživanju javne percepcije o sustavu registracije nekretnina jedan od ciljeva bio je utvrditi u

kojoj mjeri su građani upoznati s glavnim funkcijama Zemljišnoknjižnog odjela, to jest gruntovnice

te koju vrstu dokumenta izdaje gruntovnica.

Slika 20. – Znate li čemu služi zemljišno–knjižni odjel/gruntovnica, odnosno koje su sve funkcije gruntovnice?


Polovina ispitanika (53%) zna navesti kako je jedna od funkcija gruntovnice upis prava vlasništava,

što je 13 postotaka više nego 2016. Dodatnih 29% građana je navelo upis nekretnine u zemljišne

knjige kao funkciju gruntovnice. Petina građana (18%) priznalo je kako ne zna koje su funkcije

gruntovnice, a to je znatno manji broj nego 2016., kada ih je bilo 34%.

Slično tome, 52% ispitanika (38%) ispravno je navelo kako se u gruntovnici izdaje vlasnički list, što

predstavlja rast od 14 postotaka u usporedbi s prošlim valom. Oko 12% građana krivo navodi kako

se u gruntovnici izdaje posjedovni list koji se izdaje u katastarskim uredima, a 26% je odgovorilo sa

"Ne znam" – što je manji postotak nego ranije (36%).


Slika 21. – Znate li koji se dokumenti dobivaju u gruntovnici?



Ocjena rada gruntovnice

Ispitanici rad gruntovnice ocjenjuju prosječnom ocjenom 3,3 – jednako kao i 2016. Rad

gruntovnice lošije ocjenjuju ispitanici iz Zagreba i okolice (2,9) te Dalmacije (2,9). Najbolje ocjene

daju ispitanici iz Slavonije te iz Banovine, Korduna i Like.

Slika 22. – Kakvo je Vaše mišljenje o radu / funkcioniranju gruntovnice?



Slika 23. – Kakvo je Vaše mišljenje o radu / funkcioniranju gruntovnice? – trend

*Svi ispitanici, 2006. = 800; 2009. = 800; 2016. = 350; 2018. = 352

Tablica 15. – Kakvo je Vaše mišljenje o radu / funkcioniranju gruntovnice? – prema demografiji

N Prosjek

Cijeli uzorak 318 3,3

SpolMuški 153 3,2

Ženski 165 3,3

Dob

Do 30 godina 55 3,3

Od 31 do 44 godina 80 3,3


Više od 60 godina 89 3,2

Obrazovanje

Osnovna škola 86 3,3

Srednja škola 176 3,2

Viša škola/Fakultet 57 3,3

N Prosjek


Prihodi

kućanstva

Do 2500 kn 38 3,1

2501-4000 kn 47 3,6

4001-7000 kn 75 3,1

7001 i više 106 3,2

Ne zna/Odbija 51 3,4

Tip

naselja

Grad 190 3,2

Selo 128 3,4

Regija

Zagreb i okolica 80 2,9

Sjeverna Hrvatska 60 3,3

Slavonija 55 3,8

Banovina, Kordun, Lika 29 3,7

Hrvatsko Primorje i Istra 36 3,2

Dalmacija 57 2,9


Korištenje usluga gruntovnice

Oko polovine (51%) nije koristilo gruntovnicu u posljednjih 5 godina, a po otprilike četvrtina

građana (22%) je gruntovnicu koristilo jednom, odnosno više puta (26%). Niti ovdje nisu

zabilježene promjene u odnosu na 2016.

Polovina ispitanika, odnosno 47% njih, sami su rješavali predmet zbog kojeg su posljednji put bili

u gruntovnici. Javni bilježnik je sudjelovao u 29 posto, a pravnik ili odvjetnik u 30 posto slučajeva.

Slika 24. – Jeste li u posljednjih pet godina Vi osobno koristili usluge gruntovnice, odnosno zemljišnoknjižnih odjela općinskih sudova?



Tablica 16. – Jeste li u posljednjih pet godina Vi osobno koristili usluge gruntovnice, odnosno zemljišnoknjižnih odjela općinskih sudova? – prema demografiji

Tablica 17. – Jeste li u posljednjih pet godina Vi osobno koristili usluge gruntovnice, odnosno zemljišnoknjižnih odjela općinskih sudova? – prema demografiji


Slika 25. – Kada ste posljednji puta koristili usluge gruntovnice?

Samo ispitanici koji su koristili usluge gruntovnice, N = 168

Slika 26. – Jeste li koristili usluge odvjetnika ili javnog bilježnika, odnosno jeste li sami rješavali predmet zbog kojeg ste posljednji put bili u gruntovnici?



Ocjena odnosa i rada službenika u gruntovnici

Ocjena odnosa i rada službenika u gruntovnici nešto je viša od ocjene rada same gruntovnice i

iznosi 3,8. Obzirom na male poduzorke, nema statistički značajne razlike u odnosu na ocjenu iz

2016. godine.

Slika 27. – Koliko ste bili zadovoljni odnosom i radom službenika u gruntovnici za taj predmet?

Samo ispitanici koji su sami rješavali predmet, N = 76


Slika 28. – Koliko ste bili zadovoljni odnosom i radom službenika u gruntovnici za taj predmet? – trend

Samo ispitanici koji su sami rješavali predmet: 2006. = 181; 2009. = 168; 2016. = 94; 2018. = 76


Percepcija jednostavnosti postupka

Što se tiče ocjene jednostavnosti postupka, više od pola korisnika (57%) smatra da je postupak

uglavnom (24%) ili potpuno (34%) jednostavan. Ukupni postotak ispitanika koji postupak ocjenjuju

jednostavnim nije se značajno promijenio u odnosu na prošli val, kada je iznosio 63%. Pozitivan

pomak postoji u odnosu na 2006. godinu kada je oko 44% korisnika postupak ocjenjivalo

jednostavnim.

Slika 29. – Možete li ocijeniti do koje mjere je postupak po Vašem mišljenju bio jednostavan ili kompliciran?



Slika 30. – Možete li ocijeniti do koje mjere je postupak po Vašem mišljenju bio jednostavan ili kompliciran? – trend

Samo ispitanici koji su sami rješavali predmet: 2006. = 181; 2009. = 168; 2016. = 94; 2018. = 76


Ocjena brzine rješavanja predmeta

Prosječna ocjena brzine rješavanja predmeta iznosi 3,3 što također nije statistički značajna

promjena u odnosu na 2016. kada je iznosila 3,5.

Slika 31. – Možete li ocijeniti koliko ste zadovoljni brzinom rješavanja tog predmeta?


Slika 32. – Možete li ocijeniti koliko ste zadovoljni brzinom rješavanja tog predmeta? – trend


Samo ispitanici koji su koristili usluge gruntovnice: 2006. = 368; 2009. = 364; 2016. = 184; 2018. = 168


Percepcija troškova

Troškove previsokima smatra više od dvije petine (45%) ispitanika. Točno dvije petine ih troškove

smatra primjerenim, dok je onih koji ih smatraju premalim 6%. To je slična percepcija troškova kao

i 2016. jer uzorak je premali te razlike nisu statistički značajne.

Slika 33. – Smatrate li ukupni trošak koji ste imali za taj predmet:



Slika 34. – Smatrate li ukupni trošak koji ste imali za taj predmet: – trend



Ocjena iskustva s gruntovnicom

Ukupna ocjena rada gruntovnice u posljednjem predmetu iznosi 3,4, što jest statistički značajni pad

u odnosu na 2016. kada je ocjena iznosila 3,7.

S druge strane, oko 46% ispitanika smatra da se rad gruntovnice poboljšava, a tek 9% da se

pogoršava – što je ponovno u skladu s rezultatima iz 2016.

Ukupno gledano, gruntovnice su većinom ocijenjene jednako kao 2016, no na malim poduzorcima

ispitanika tek velika odstupanja mogu biti statistički značajna. Tek se kod ukupne prosječne ocjene

rada gruntovnice u posljednjem predmetu pojavljuje statistički značajni pad ocjene u odnosu na

2016.

Slika 35. – Kako biste ocijenili to Vaše iskustvo s gruntovnicom za taj predmet?



Slika 36. – Kako biste ocijenili to Vaše iskustvo s gruntovnicom za taj predmet? – trend


Slika 37. – Općenito gledajući, biste li rekli da se kvaliteta usluge i način funkcioniranja gruntovnice posljednjih godina poboljšava, ostaje isti ili se pogoršava?



ZK izvadak

Oko trećine ispitanika (35%) je u posljednje tri godine vadilo ZK izvadak za neku nekretninu, nešto

više ispitanici s najvišim obrazovanjem, srednjih godina te oni iz Istre i Primorja, i Sjeverne

Hrvatske.

Također, trećina (32%) ispitanih zna da se ZK izvadak može dobiti u ZK odjelu bilo kojeg općinskog

građanskog suda. Upravo su ZK odjeli općinskih građanskih sudova najčešći način pribavljanja ZK

izvatka (70%) dok se to najrjeđe čini putem korisničkog računa u sustavu e–građani (11%).

Slika 38. – Jeste li u posljednje 3 godine za neku nekretninu, bilo da su u Vašem vlasništvu ili ne, vadili ZK izvadak?



Tablica 18. – Jeste li u posljednje 3 godine za neku nekretninu, bilo da su u Vašem vlasništvu ili ne, vadili ZK izvadak? – prema demografiji

Tablica 19. – Jeste li u posljednje 3 godine za neku nekretninu, bilo da su u Vašem vlasništvu ili ne, vadili ZK izvadak? – prema demografiji


Slika 39. – Na koje ste sve od sljedećih načina vadili ZK izvadak?

Samo oni koji su vadili ZK izvadak u posljednje 3 godine, N = 123

Slika 40. – Jeste li znali da ovjereni ZK izvadak za svaku nekretninu u Republici Hrvatskoj možete dobiti u zemljišno–knjižnom odjelu bilo kojeg općinskog građanskog suda?



Tablica 20. – Jeste li znali da ovjereni ZK izvadak za svaku nekretninu u Republici Hrvatskoj možete dobiti u zemljišno–knjižnom odjelu bilo kojeg općinskog građanskog suda? – prema demografiji

Tablica 21. – Jeste li znali da ovjereni ZK izvadak za svaku nekretninu u Republici Hrvatskoj možete dobiti u zemljišno–knjižnom odjelu bilo kojeg općinskog građanskog suda? – prema demografiji


E–zemljišne knjige

Petina ispitanika (20%) je u posljednjih godinu dana pregledavala e–zemljišne knjige putem

interneta. Njih 35% je to učinilo 1 ili 2 puta, a njih 40% 3 do 10 puta.

Slika 41. – Jeste li u posljednjih godinu dana pregledavali e–zemljišne knjige putem interneta?



Tablica 22. – Jeste li u posljednjih godinu dana pregledavali e–zemljišne knjige putem interneta? – prema demografiji

Tablica 23. – Jeste li u posljednjih godinu dana pregledavali e–zemljišne knjige putem interneta? – prema demografiji


Slika 42. – Koliko ste otprilike puta u posljednjih godinu dana pregledavali e–zemljišne knjige putem interneta?

Samo ispitanici koji su pregledavali e–zemljišne knjige, N = 71


Katastar

Poznavanje funkcije katastra Osim upoznatosti građana s radom gruntovnice ispitivano je i poznavanje te ocjena rada katastra.

Upis površine nekretnine i upis oblika nekretnine funkcije su katastra koje građani najčešće znaju

navesti. U odnosu na istraživanje iz 2016. godine za deset postotaka je porastao broj građana koji

je naveo upis oblika nekretnine kao funkciju katastra. Oko 33% građana ne zna navesti funkciju

katastra, što je pad od 7 postotaka u odnosu na 2016.

Slika 43. – Znate li čemu služi katastar, odnosno koje su sve funkcije katastra?



Nešto se poboljšalo znanje o dokumentima koji se dobivaju u katastru, pa je na prvom mjestu izvod

iz katastarskog plana sa 37% odgovora, a ne drugom posjedovni list sa 18%. Iako se znanje o

posjedovnom listu smanjilo za 7 postotaka, znanje da se u katastru dobiva izvod iz katastarskog

plana je poraslo za 12 postotaka. Znatan broj ispitanika (11%) i dalje navodi vlasnički list, što

ukazuje na slabo poznavanje razlike u konceptima posjeda i vlasništva. Trećina (34%) nije navelo

nijedan odgovor što je također bolje nego 2016.

Slika 44. – Znate li koji se dokumenti dobivaju u katastru?

Svi

ispitanici, N = 352


Ocjena rada katastra

Opća ocjena rada katastra je 3,3 što znači kako se vratila na razinu iz 2009. i predstavlja statistički

značajan pad u odnosu na 2016. kada je iznosila 3,5. Radu katastra bolje ocjene daju ispitanici iz

ruralnih naselja, Slavonije i Sjeverne Hrvatske, a lošije ga ocjenjuju ispitanici iz Zagreba i okolice te

Dalmacije.

Slika 45. – Kakvo je Vaše mišljenje o radu/funkcioniranju katastra?



Slika 46. – Kakvo je Vaše mišljenje o radu/funkcioniranju katastra? – trend

Svi ispitanici, 2006. = 800; 2009. = 800; 2016. = 350; 2018. = 352

Tablica 24. – Kakvo je Vaše mišljenje o radu/funkcioniranju katastra? – prema demografiji

N Prosjek


Spol

Muški 147 3,2

Ženski 169 3,4

Dob

Do 30 godina 56 3,2




Obrazovanje




N Prosjek


Prihodi

kućanstva

Do 2500 kn 39 3,1

2501-4000 kn 48 3,7

4001-7000 kn 73 3,2

7001 i više 107 3,2

Ne zna/Odbija 49 3,3

Tip

naselja

Grad 188 3,2

Selo 128 3,5

Regija

Zagreb i okolica 79 2,9

Sjeverna Hrvatska 60 3,6

Slavonija 54 3,8

Banovina, Kordun, Lika 29 3,6

Hrvatsko Primorje i Istra 38 3,2

Dalmacija 57 2,9


Korištenje usluga katastra

Više od polovine (60%) ispitanika nije koristilo usluge katastra u posljednjih 5 godina, a najčešće

su ga koristili ispitanici srednje dobi.

Slika 47. – Jeste li u posljednjih pet godina koristili usluge katastra?


Tablica 25. – Jeste li u posljednjih pet godina koristili usluge katastra? – prema demografiji


Slika 48. – Kada ste posljednji puta koristili usluge katastra?

Samo ispitanici koji su koristili usluge katastra, N = 134


Ocjena rada ovlaštenih geodetskih tvrtki

Oko 44% ispitanika koristilo je usluge geodeta, a 52% je predmet rješavala sama. U stvarnoj situaciji

osobe obično nemaju puno izbora jer za određene tipove mjerenja ili zahvata moraju potražiti

pomoć ovlaštenog geodeta. Prosječna ocjena geodetskih tvrtki je 4,0 – što je obzirom na malen

poduzorak – jednako kao i 2016. godine.

Slika 49. – Jeste li koristili usluge ovlaštenih geodetskih tvrtki (mjernika) ili ste sami rješavali predmet zbog kojeg ste posljednji put bili u katastru?



Slika 50. – Koliko ste zadovoljni radom ovlaštenih geodetskih tvrtki (mjernika) za taj predmet?

Samo ispitanici koji su koristili usluge geodeta, N = 70

Slika 51. – Koliko ste zadovoljni radom ovlaštenih geodetskih tvrtki (mjernika) za taj predmet? – trend

Samo ispitanici koji su koristili usluge geodeta: 2006 = 103; 2009 = 97; 2016 = 72; 2018 = 70


Ocjena odnosa i rada službenika u katastru

Rad službenika u katastru je također ocijenjen pozitivno (3,9), te nema promjene u odnosu na

2016. Samo 8% ispitanih je službenicima dalo loše ocjene. Preko 4/5 ispitanih (82%) je u katastru

dobilo sve tražene upute i informacije, a to predstavlja značajan porast u odnosu na 2016 (67%).

Slika 52. – Koliko ste bili zadovoljni odnosom i radom službenika u katastru za taj predmet?



Slika 53. – Koliko ste bili zadovoljni odnosom i radom službenika u katastru za taj predmet? – prema demografiji

Samo ispitanici koji su sami rješavali predmet: 2006. = 183; 2009.= 188; 2016. = 83; 2018. = 59

Slika 54. – Jeste li u katastru dobili sve tražene upute i informacije?


82%

12%

4% 2%

Da Djelomično Ne Ne zna/ne želi reći


Slika 55. – Jeste li u katastru dobili sve tražene upute i informacije?

Samo ispitanici koji su sami rješavali predmet: 2006. = 183; 2009.= 188; 2016. = 83; 2018. = 59


Ocjena brzine rješavanja predmeta

Brzinu rješavanja predmeta ispitanici ocjenjuju 3,6, što je na razini ocjene 3,7 iz 2016. godine i

odražava uglavnom pozitivan stav koji ispitanici imaju prema brzini rada katastra. Postotak

nezadovoljnih (ocjene 1 i 2) iznosi oko 17%, a trojku je dalo 24% ispitanih.

Slika 56. – Možete li ocijeniti koliko ste zadovoljni brzinom rješavanja tog predmeta?



Slika 57. – Možete li ocijeniti koliko ste zadovoljni brzinom rješavanja tog predmeta? – trend

Samo ispitanici koji su koristili usluge katastra: 2006. = 288; 2009. = 297; 2016. = 164; 2018. = 134


Percepcija troškova

Malo manje od polovine ispitanika (46%) trošak koji su imali za predmet smatra primjerenim, a

43% ga smatra prevelikim, te niti ovdje nema promjena u odnosu na prošli val, a nema niti bitnih

razlika u odnosu na ocjenu troškova gruntovnice.

Slika 58. – Smatrate li ukupni trošak koji ste imali za taj predmet:



Slika 59. – Smatrate li ukupni trošak koji ste imali za taj predmet – trend



Ocjena iskustva s katastrom

Ukupna ocjena iskustva s katastrom je 3,6 i ukazuje da su građani uglavnom zadovoljni radom

katastra. Njih 54% daje ocjene 4 ili 5, a 29% je osrednje zadovoljno. Negativne ocjene je dalo 16%

ispitanika. Ocjena nije statistički različita od one iz 2016. kada je iznosila 3,7.

Slika 60. – Kakvo biste ocijenili to Vaše iskustvo s katastrom za taj predmet?



Slika 61. – Kakvo biste ocijenili to Vaše iskustvo s katastrom za taj predmet? – trend



Ocjena promjene kvalitete rada katastra

U percepciji promjene kvalitete katastra je došlo do pomaka u odnosu na 2016. Pao je postotak

onih koji smatraju da se situacija poboljšava – sa 53 na 38 posto, a porastao je broj onih koji

smatraju kako je situacija ista – sa 28 na 39 posto. Broj onih koji misle kako se pogoršava je i dalje

nizak te na razini iz 2016.

Slika 62. – Općenito gledajući, biste li rekli da se kvaliteta usluge i način funkcioniranja katastra posljednjih godina poboljšava, ostaje isti ili se pogoršava?



Program "Uređena zemlja"

U sklopu istraživanja javne percepcije ispitivana je i upoznatost građana s Nacionalnim programom

sređivanja zemljišnih knjiga i katastra – Uređena zemlja.

Više od polovine (52%) ispitanika čulo je za projekt "Uređena zemlja", a još 7% ih navodi da je

dobro upoznato s projektom. S projektom su najbolje upoznati visokoobrazovani, ispitanici dobi

od 45 do 60 godina te osobe iz Sjeverne Hrvatske. Nema nikakvih značajnih promjena u odnosu na

prethodni val istraživanja.

Slika 63. – Jeste li ikada čuli za Nacionalni program sređivanja zemljišnih knjiga i katastra – Uređena zemlja? Ako jeste, koliko ste upoznati s tim projektom?



Tablica 26. – Jeste li ikada čuli za Nacionalni program sređivanja zemljišnih knjiga i katastra – Uređena zemlja? Ako jeste, koliko ste upoznati s tim projektom? – prema demografiji

Tablica 27. – Jeste li ikada čuli za Nacionalni program sređivanja zemljišnih knjiga i katastra – Uređena zemlja? Ako jeste, koliko ste upoznati s tim projektom? – prema demografiji


I dalje je vrlo malo ispitanika upoznato s time tko provodi projekt – tri četvrtine ih ne zna. Obzirom

na mali uzorak, nema razlike u odnosu na 2016. Najčešće navođeni odgovori su: Državna

geodetska uprava, Ministarstvo pravosuđa i EU.

Slika 64. – Znate li tko provodi uređenje tog sustava?

Samo ispitanici koji su upoznati s Projektom, N = 206


Znatno je opao broj onih koji uopće nisu čuli za ZIS – sa 70 na 56 posto. Sada je 42% ispitanih barem

čulo za ZIS, a 2% je dobro upoznato što je to. Najlošije su informirani ispitanici iz Slavonije,

Dalmacije, Istre i Primorja. Najbolje su informirani oni iz Zagreba i okolice, Sjeverne Hrvatske te

visokoobrazovani.

Slika 65. – Jeste li ikada čuli za ZIS, odnosno za Zajednički informacijski sustav zemljišnih knjiga i katastra?


56%42%

2%

Nisu čuli za ZIS Samo su čuli, ali ne znaju detalje Dobro su upoznati


Tablica 28. – Jeste li ikada čuli za ZIS, odnosno za Zajednički informacijski sustav zemljišnih knjiga i katastra? – prema demografiji

Tablica 29. – Jeste li ikada čuli za ZIS, odnosno za Zajednički informacijski sustav zemljišnih knjiga i katastra? – prema demografiji


Web stranicu projekta "Uređena zemlja" posjetilo je 19% ispitanika – znatno češće mladi i

visokoobrazovani. Posjećenost stranice se nije statistički značajno promijenila u odnosu na 2016.

Nema promjene niti u prosječnoj ocjeni jasnoće i informativnosti stranice koja iznosi 3,6.

Slika 66. – Jeste li ikada posjetili web stranice www.uredjenazemlja.hr?

Samo ispitanici koji su upoznati s Projektom, N = 206

Tablica 30. – Jeste li ikada posjetili web stranice www.uredjenazemlja.hr? – prema demografiji

http://www.uredjenazemlja.hr/


Tablica 31. – Jeste li ikada posjetili web stranice www.uredjenazemlja.hr? – prema demografiji

Slika 67. – Kako biste ocijenili jasnoću i informativnost web stranice projekta?

Samo ispitanici koji su posjetili web stranice projekta, N = 40


Oko četvrtine (24%) ispitanika navodi da je upute o ulozi katastra i gruntovnice, načinu uknjižbe

nekretnina ili vlasništva i sl., imalo prilike vidjeti i negdje drugdje. To su najčešće ispitanici mlađi

od 30 godina, a oni stariji od 60 godina najrjeđe

Slika 68. – Jeste li negdje drugdje imali prilike vidjeti upute o ulozi katastra i gruntovnice, načinu uknjižbe nekretnina ili vlasništva i sl.?



Tablica 32. – Jeste li negdje drugdje imali prilike vidjeti upute o ulozi katastra i gruntovnice, načinu uknjižbe nekretnina ili vlasništva i sl.? – prema demografiji

Tablica 33. – Jeste li negdje drugdje imali prilike vidjeti upute o ulozi katastra i gruntovnice, načinu uknjižbe nekretnina ili vlasništva i sl.? – prema demografiji


Istraživanje zadovoljstva korisnika katastarskih ureda i zemljišnoknjižnih odjela općinskih sudova – fizičke osobe

Metodologija

Kao i u prošlom valu istraživanja iz 2016. godine, podaci su prikupljeni metodom izlazne ankete.

Anketari agencije Ipsos proveli su nekoliko dana u prostorijama odabranih katastarskih ureda i

zemljišnoknjižnih odjela te su na izlazu metodom slučajnog izbora anketirati korisnike koji su

dovršili svoje obveze za taj dan.

Izbor ispitanika se odvijao na izlazu iz prostorija u koje dolazi većina korisnika. Anketar je birao

svakog n–tog ispitanika te ga zamolio za sudjelovanje u kratkom istraživanju. Korak za izbor

ispitanika je određen ovisno o broju korisnika u pojedinom uredu. Anketiranje je provedeno u

periodu od 05. do 14. studenog 2018. U zemljišnoknjižnim odjelima Općinskih sudova anketirano

je 753 korisnika, a u uredima katastra također 753 korisnika.

*Napomena:

U zemljišnoknjižnim uredima u 2006. godini sveukupno je realizirano 6231 anketa, u 2009. godini 1513, u

2016. godini 606 anketa, a u 2018. 753 ankete. U odnosu na istraživanje iz 2016. godine uključeno je

dodatnih 5 ZK odjela (Split, Šibenik, Zadar, Rijeka i Pula).

U katastarskim uredima 2006. godini sveukupno je realizirano 5289 anketa, u 2009. godini 1536, 2016.

godini 611 anketa, a u 2018. 753 ankete. U odnosu na istraživanje iz 2016. godine uključeno je 5 dodatnih

KU (Split, Šibenik, Zadar, Rijeka i Pula).

Zbog razlike u realiziranim uzorcima, potrebno je s oprezom zaključivati o postojećim razlikama između

valova istraživanja pošto nisu u svim uzorcima sudjelovali svi KU/ZKO–ovi.


Tablica 34. – Realizirani uzorak ZK odjelima Općinskih sudova

Tablica 35. – Struktura korisnika zemljišnoknjižnih odjela


Tablica 36. – Realizirani uzorak u katastarskim uredima

Tablica 37. – Struktura korisnika u katastarskim uredima


Glavni nalazi

Zadovoljstvo korisnika zemljišnoknjižnih odjela općinskih sudova

Razlozi korištenja usluga zemljišnoknjižnih odjela i status/trajanje predmeta

Najviše građana, njih 47%, je u ZKO došlo kako bi izvadili vlasnički list, što je za 9% manje no u

prošlom valu istraživanja i na razini kako je bilo 2009. Oko 18% je došlo kako bi uknjižili promjenu

vlasništva, što je na istoj razini kao i 2016. godine.

Slika 69. – Zbog koje usluge/potrebe ste danas došli u gruntovnicu/zemljišnik?

47%

18%

6%

5%

3%

3%

3%

2%

2%

2%

2%

2%

1%

1%

1%

1%

0,4%

2%

Vađenje vlasničkog lista

Uknjižba promjene

Brisanje hipoteke

Potvrde općenito

Uknjižba hipoteke

Uknjižba parcelacije

Ispravak adrese stanovanja ili broja čestice

Upis objekta

Legalizacija objekta

Upis etažnog vlasništva

Zabilježba spora

Provjera informacija

Potvrda o neposjedovanju nekretnine

Brisanje doživotnog uživanja

Uknjižba diobe ili razvrgnuće suvlasništva

Provjera vlasništva/nekretnine /Uvid

Povijesni izvadak

Ostalo


Slika 70. – Zbog koje usluge/potrebe ste danas došli u gruntovnicu/zemljišnik?

Gotovo polovina korisnika je na dan anketiranja riješila predmet zbog kojeg je došla u ZKO, oko

27% je tek podnijelo zahtjev, a u 20% slučajeva je rješavanje u tijeku.

Slika 71. – U kojem je statusu Vaš predmet?

47%

18%

6%

5%

3%

3%

3%

2%

2%

56%

17%

3%

1%

2%

2%

4%

2%

0%

45%

21%

6%

1%

3%

3%

2%

2%

3%


Uknjižba promjene

Brisanje hipoteke

Potvrde općenito

Uknjižba hipoteke


Ispravak adrese stanovanja ili broja čestice

Upis objekta


2018

2016

2009

27%

27%

29%

20%

21%

20%

53%

52%

51%

Tek je podnesen zahtjev Rješavanje je u tijeku Riješen je

2018.

2016.

2009.

*Svi ispitanici,

N (2018.) = 753N (2016.) = 606

N (2009.) = 1513


Za veliku većinu predmeta (72%) koji su riješeni, ili su u procesu rješavanja, postupak je trajao

jedan dan. Oko 13% predmeta riješeno je u roku tjedan dana. U odnosu na prethodna istraživanja

porastao je broj predmeta koji se rješavaju u jednom danu.

Slika 72. – Koliko traje postupak od njegovog početka do danas u danima i mjesecima?

Slika 73. – Koliko traje postupak od njegovog početka do danas u danima i mjesecima? – trend

72%

13%

2% 5% 5%2% 1%

72%

13%

2% 5% 5%1% 1%

1 dan Do tjedandana

1 do 2tjedna

Od 2 tjednado 1

mjesec

Od 1 do 6mjeseci

Od 6mjeseci do1 godine

Više odgodinudana

Bezodgovora

Svi čiji je premet riješen ili se rješva

Samo oni koji su naveli trajanje (isključena opcija "ne znam")

72%

13%

2% 5% 5%2% 1%

58%

9%4% 3%

8%

14%

4%

61%

12%

5%8% 7%

2%6%

44%

21%

7%11%

8%5% 4%

1 dan Do tjedandana

1 do 2 tjedna Od 2 tjednado 1 mjesec

Od 1 do 6mjeseci

Od 6 mjesecido 1 godine

Više odgodinu dana

2018 2016 2009 2006


Oko 85% korisnika je u ZKO došla za sebe privatno, a po 7% je došlo za pravnu osobu za koju rade,

a njih 8% su zastupali stranku.

Slika 74. – Obavljate li ovaj predmet za sebe privatno, za pravnu osobu za koju radite ili zastupate stranku? – trend

*Svi ispitanici, N (2018.) = 753

N (2016.) = 606 N (2009.) = 1513


Kada promotrimo trajanje postupka s obzirom na vrstu predmeta, vidimo da vađenje vlasničkog

lista u većini slučajeva traje 1 dan (87%). Kod sljedeće najučestalije vrsta postupka (Uknjižba te

promjena vlasništva), relativna većina postupka (46%) se rješava u toku jednog dana, a za još 26%

u periodu do tjedan dana. U odnosu na prethodna istraživanja porastao je broj predmeta koji se

rješavaju u jednom danu.

Tablica 38. – Koliko traje postupak od njegovog početka do danas u danima ili mjesecima? – prema vrsti predmeta

*Samo ispitanici čiji je predmet u rješavanju ili je riješen


Zadovoljstvo uslugom u postupku

Korisnike smo zamolili da ocijene koliko su zadovoljni pojedinim aspektima usluge u postupku.

Najveće zadovoljstvo ispitanici iskazuj ljubaznošću službenika (4,8) te kvalitetom informacija koje

dobiju od strane službenika (4,7).

Korisnici su vrlo zadovoljni i ostalim segmentima usluga, pa se prosječna ocjena po stavkama kreće

u rasponu od 4,4 do 4,8. Najniži prosjek imaju stavke "dužina čekanja u redu" i "jednostavnost

postupka", iako je i kod njih proporcija negativnih ocjena zanemariva. Relativno mali broj korisnika

izražava negativan stav prema pojedinim stavkama usluga.

Slika 75. – Molimo Vas da ocijenite Vaše zadovoljstvo uslugom u postupku kojeg vodite ili ste vodili u ovom uredu/ispostavi ZKO

4,8

4,7

4,6

4,5

4,5

4,4

4,3

4,5

2%

2%

2%

4%

4%

5%

2%

3%

5%

8%

7%

7%

9%

11%

8%

14%

18%

20%

20%

15%

19%

21%

21%

81%

75%

67%

63%

63%

64%

60%

66%

0%

1%

3%

8%

9%

3%

1%

1%

Ljubaznost i susretljivostslužbenika

Potpunost i točnost informacijadobivenih od službenika

Dostupnost potrebnihinformacija o postupku

Mogućnost informiranja o tijekupostupka

Brzina rješavanja predmeta (odzahtjeva do rješenja)

Jednostavnost postupka

Dužina čekanja u redu zapredaju ili preuzimanje

dokumenata

Vaše ukupno iskustvo sgruntovnicom/zemljišnikom u

ovom predmetu

Jako loše 2 3 4 Jako dobro Ne zna Prosjek


U odnosu na 2016. nema značajnih pomaka, odnosno ocjene su na istoj razini kao i tada.

Prosječna ocjena ukupnog zadovoljstva iskustvom sa zemljišno–knjižnim uredima u ovom valu

iznosi 4,5 što je jednako kao i u prethodnom istraživanju.

Slika 76. – Molimo Vas da ocijenite Vaše zadovoljstvo uslugom u postupku kojeg vodite ili ste vodili u ovom ZKO – trend

4,8

4,7

4,3

4,6

4,5

4,5

4,4

4,5

4,7

4,7

4,6

4,5

4,5

4,4

4,4

4,5

4,4

4,4

4,1

4,1

4,1

4,1

4

4,1

4,5

4,4

3,9

4,2

4,2

4,1

4,1

4,2

Ljubaznost službenika

Potpunost i točnostinformacija

Dužina čekanja u ured zapredaju

Dostupnost informacija

Mogućnost informiranja otijeku postupka

Brzina rješavanja predmeta


Vaše ukupno iskustvo sgruntovnicom

2018 2016 2009 2006

*Svi ispitanici,

N (2018.) = 753 N (2016.) = 606 N (2009.) = 1513 N (2006.) = 6231


U pogledu zadovoljstva postupkom u konkretnim ZKO–ima pri Općinskim sudovima, lošije je

ocijenjeno cjelokupno iskustvo korisnika u Zadru i Splitu, dok se Koprivnica i Virovitica ističu

najvišom ocjenom ukupnog zadovoljstva od 5,0. Dužina čekanja je slabije ocjenjena od ostalih

aspekata u Zagrebu, Karlovcu, Splitu i Zadru.

U sljedeće tri tablice nudimo prikaz prosječnih ocjena zadovoljstva, iako moramo napomenuti da

je zbog malog broja ispitanih korisnika na razini pojedinih ZKO neuputno donositi konačne

zaključke.

Tablica 39. – Molimo Vas da ocijenite Vaše zadovoljstvo uslugom u postupku kojeg vodite ili ste vodili u ovom ZKO – prema ZKO 1/3

N

Lju

ba

zn

os

t i

su

sre

tljiv

os

t

slu

žb

en

ika

Po

tpu

no

st

i to

čn

os

t

info

rma

cija

do

biv

en

ih o

d

slu

žb

en

ika

Do

stu

pn

os

t p

otr

eb

nih

info

rma

cija

o p

os

tup

ku

Brz

ina

rje

ša

va

nja

pre

dm

eta

(od

za

htj

ev

a d

o r

ješ

en

ja)

Mo

gu

ćn

os

t in

form

ira

nja

o

tije

ku

po

stu

pk

a

Je

dn

os

tav

no

st p

os

tup

ka

Du

žin

a č

ek

an

ja u

re

du

za

pre

da

ju ili p

reu

zim

an

je

do

ku

me

na

ta

Va

še

uk

up

no

isk

us

tvo

s

gru

nto

vn

ico

m/z

em

ljiš

nik

om

u o

vo

m p

red

me

tu

Cijeli uzorak 753 4,8 4,7 4,6 4,5 4,5 4,4 4,3 4,5

ZK ODJEL

Zagreb 110 4,7 4,6 4,4 4,3 4,5 4,4 4 4,3

Split 30 4,4 4,3 3,7 3,4 3,6 3,3 2,8 3,4

Šibenik 30 4,2 4,1 4,1 4,2 4,1 4,1 4,2 4,2

Zadar 30 4,1 3,8 3,9 2,1 3,8 2,6 2,8 3,3

Osijek 70 4,8 4,8 4,6 4,7 4,6 4,5 4,6 4,6

Virovitica 40 5 5 4,9 4,9 5 5 4,9 5




N

Lju

ba

zn

os

t i

su

sre

tljiv

os

t

slu

žb

en

ika

Po

tpu

no

st

i to

čn

os

t

info

rma

cija

do

biv

en

ih o

d

slu

žb

en

ika

Do

stu

pn

os

t p

otr

eb

nih

info

rma

cija

o p

os

tup

ku

Brz

ina

rje

ša

va

nja

pre

dm

eta

(od

za

htj

ev

a d

o r

ješ

en

ja)

Mo

gu

ćn

os

t in

form

ira

nja

o

tije

ku

po

stu

pk

a

Je

dn

os

tav

no

st p

os

tup

ka

Du

žin

a č

ek

an

ja u

re

du

za

pre

da

ju ili p

reu

zim

an

je

do

ku

me

na

ta

Va

še

uk

up

no

isk

us

tvo

s

gru

nto

vn

ico

m/z

em

ljiš

nik

om

u o

vo

m p

red

me

tu

Cijeli uzorak 753 4,8 4,7 4,6 4,5 4,5 4,4 4,3 4,5

ZK ODJEL

Požega 28 5 5 5 4,9 5 5 5 4,9

Slavonski Brod 50 4,9 4,8 4,7 4,4 4,7 4,6 4,5 4,7

Čakovec 40 4,7 4,8 4,8 4,8 4,8 4,6 4,8 4,7

Varaždin 50 4,8 4,8 4,8 4,7 4,7 4,7 4,7 4,7

Bjelovar 40 4,7 4,5 4,4 4,6 4,5 4,6 4,6 4,7

Sisak 40 4,7 4,7 4,7 4,8 4,7 4,5 4,4 4,6

N

Lju

ba

zn

os

t i

su

sre

tljiv

os

t

slu

žb

en

ika

Po

tpu

no

st

i to

čn

os

t

info

rma

cija

do

biv

en

ih o

d

slu

žb

en

ika

Do

stu

pn

os

t p

otr

eb

nih

info

rma

cija

o p

os

tup

ku

Brz

ina

rje

ša

va

nja

pre

dm

eta

(od

za

htj

ev

a d

o r

ješ

en

ja)

Mo

gu

ćn

os

t in

form

ira

nja

o

tije

ku

po

stu

pk

a

Je

dn

os

tav

no

st p

os

tup

ka

Du

žin

a č

ek

an

ja u

re

du

za

pre

da

ju ili p

reu

zim

an

je

do

ku

me

na

ta

Va

še

uk

up

no

isk

us

tvo

s

gru

nto

vn

ico

m/z

em

ljiš

nik

om

u o

vo

m p

red

me

tuCijeli uzorak 753 4,8 4,7 4,6 4,5 4,5 4,4 4,3 4,5

ZK ODJEL

Karlovac 50 4,9 4,8 4,7 4,5 4,7 4,5 4,1 4,8

Koprivnica 40 5 5 5 5 5 5 5 5

Krapina 20 5 4,7 4,4 4,4 4 4,2 4,6 4,3

Rijeka 30 4,7 4,8 4,5 4,4 4,6 4,4 4,3 4,6

Pula 30 4,8 4,7 4,6 4,4 4,4 4,2 4,2 4,5

Gospić 25 4,6 4,4 4,3 4,4 4,3 4,2 4,3 4,3


Kako u ovom valu istraživanja imamo malen broj korisnika po pojedinim gradovima (a istovremeno

su prikupljeni podaci za veći broj gradova nego u prethodnom valu), ove razlike u prosječnim

ocjenama ukupnog iskustva s gruntovnicom na razini gradova nije moguće adekvatno uspoređivati

u svim gradovima. Ipak izdvojeni su gradovi kod kojih je zamjetan trend rasta ili pada prosječne

ocjene zadovoljstva gruntovnicom.

Tablica 42. – Zadovoljstvo uslugom u postupku prema ZKO, trend, 1/2

Tablica 43. – Zadovoljstvo uslugom u postupku prema ZKO, trend, 2/2

URED 2006. 2009. 2016. 2018.

N Prosjek N Prosjek N Prosjek N Prosjek

POŽEGA 123 4,7 30 4,9 25 4,7 28 4,9

ČAKOVEC 37 4,6 50 4,8 40 4,5 40 4,7

OSIJEK 130 4,3 100 4 71 5,0 70 4,6

SISAK 31 4,9 50 4,8 40 4,4 40 4,6

DUBROVNIK 43 4,4 75 4 - - - -

RIJEKA 99 4,7 130 4,7 - - 30 4,6

ZADAR 11 4,8 125 3,9 - - 30 3,3

VUKOVAR 147 4,6 50 4,5 - - - -

KRAPINA 80 4,7 25 4,4 20 4,7 20 4,3

GOSPIĆ 80 4,6 30 4,4 25 4,7 25 4,3

URED 2006. 2009. 2016. 2018.


VIROVITICA 111 4,8 50 4,2 42 4,6 40 5,0

KARLOVAC 26 4,1 75 4,2 50 4,4 50 4,8

KOPRIVNICA 73 4,7 50 4,7 40 4,8 40 5,0

SLAVONSKI BROD 30 4,8 75 4,7 53 4,2 50 4,7

VARAŽDIN 90 4,6 75 4 50 4,6 50 4,7

BJELOVAR 64 4,9 50 4,7 38 3,3 40 4,7

ŠIBENIK 67 4,4 75 3,7 - - 30 4,2

PULA 53 4 108 3,6 - - 30 4,5

ZAGREB 290 2,6 190 3,3 112 3,7 110 4,3

SPLIT 94 3,8 100 3,1 - - 30 3,4


Gledano prema demografiji, može se uočiti kako slabije obrazovani imaju tendenciju davati veću ocjenu. Tablica 44. – Zadovoljstvo uslugom u postupku – prema demografiji

N Prosjek


SpolMuški 411 4,5

Ženski 332 4,6

Dob

Do 30 godina 68 4,4

Od 31 do 44 godina 202 4,5

Od 45 do 60 godina 300 4,5


Obrazovanje





Ocjena troškova postupka

Za veliku većinu korisnika troškovi postupka su primjereni (78%). Oko 13% korisnika smatra da su

troškovi viši od primjerenih dok 2% smatra da su puno viši od primjerenih. U odnosu na prethodno

istraživanje manji je udio osoba koje smatraju da su troškovi primjereni, a porastao je udio onih

koji smatraju da su troškovi manji nego što je primjerno.

Slika 77. – Kako biste ocijenili troškove koje ste imali u ovom postupku

2% 4%

78%

13%

2%

Puno manje odprimjerenih

Manje odprimjerenih

Primjereni Više odprimjerenih

Puno više odprimjerenih

NZ/BO


Slika 78. – Kako biste ocijenili troškove koje ste imali u ovom postupku – trend

Ocjena troškova prema demografiji korisnika pokazuje da mlađi rjeđe navode kako su troškovi

primjereni, ali nisu homogena skupina jer ih dio ističe da su troškovi viši, a dio da su manji od

primjerenih.

Tablica 45. – Kako biste ocijenili troškove koje ste imali u ovom postupku? – prema demografiji

2% 4%

78%

13%

2%1% 1%

82%

12%

4%2%

4%

71%

14%

6%3%

5% 4%

63%

9%

4%

15%


Manje odprimjerenih



NZ/BO

2018 2016 2009 2006

NManje od

primjernihPrimjereni

Više od

primjernih


SpolMuški 418 7% 79% 14%

Ženski 335 5% 77% 18%

Dob

Do 30 godina 70 10% 69% 21%

Od 31 do 44 godina 205 7% 80% 13%

Od 45 do 60 godina 303 5% 80% 15%

Više od 60 godina 175 5% 78% 18%

Obrazovanje

Osnovna škola 67 10% 81% 9%

Srednja škola 405 6% 78% 16%

Viša škola/Fakultet 281 4% 78% 17%


Ocjena funkcioniranja gruntovnice

Jedan način procjene uspješnosti Projekta je i percepcija ispitanih korisnika o poboljšanju

funkcioniranja gruntovnice. Rezultati pokazuju da polovina korisnika smatra da se situacija u

zemljišnoknjižnim odjelima poboljšava, dok oko 34% korisnika drži kako je situacija posljednjih

nekoliko godina ostala ista. Svega mali broj korisnika (3%) smatra da se situacija pogoršava, dok

13% ne može procijeniti vlastiti dojam o pomacima u funkcioniranju gruntovnica. U odnosu na

prethodno istraživanje smanjio se broj osoba koje smatraju da se situacija poboljšava. Promjena

se dogodila prvenstveno u smjeru da sada više osoba smatra da se situacija nije promijenila.

Slika 79. – Općenito gledajući, biste li rekli da se kvaliteta usluge i način funkcioniranja gruntovnice posljednjih godina poboljšava, ostaje isti ili se pogoršava?

50%

34%

3%

13%

Poboljšava Ostaje ista Pogoršava Ne zna

+5 %

-10%


Kada ocjenu funkcioniranja gruntovnice gledamo prema demografiji korisnika, primjećujemo da

korisnici sa završenom samo osnovnom školom nešto češće smatraju da se u funkcioniranju

gruntovnice ništa ne mijenja dok je percepcija poboljšanja u funkcioniranju nešto viša kod korisnika

s visokim obrazovanjem (56%).

Tablica 46. – Općenito gledajući, biste li rekli da se kvaliteta usluge i način funkcioniranja gruntovnice posljednjih godina poboljšava, ostaje isti ili se pogoršava? – prema demografiji


Prijedlozi za poboljšanje

Više od polovice korisnika nema nikakvih prijedloga za unaprjeđenje rada gruntovnice dok oko 6%

ispitanika na ovo pitanje nije odgovorilo. Ostali korisnici su u gotovo jednakoj mjeri navodili

prijedloge kao što su ubrzanje rada, mogućnost kupovine biljega i formulara u prostorima same

gruntovnice, smanjenje troškova i dodatne digitalizacije postupaka. U odnosu na prošli val

istraživanja porastao je udio ispitanika koji nemaju prijedlog.

Slika 80. – Molimo Vas navedite Vaše prijedloge za unaprjeđenje rada gruntovnice/zemljišnika ili komentare na bilo koji aspekt Vašeg iskustva s ovim predmetom!

58%

7%

6%

5%

5%

4%

3%

3%

3%

2%

1%

1%

1%

1%

1%

3%

6%

Nema prijedloga

Ubrzanje rada

Mogućnost kupovine biljega/formulara na licu mjesta

Smanjenje troškova

Dodatna digitalizacija postupaka

Pojednostavniti proceduru, administraciju

Zapošljavanje dodatnog kadra

Instalacija redomata

Spajanje gruntovnice i katastra

Duže radno vrijeme

Otvaranje dodatnih šaltera

Stručniji kadar

Poboljšati dostupnost informacija

Posebni šalteri - infopult za ispravno upućivanje…

Biti ljubazniji

Ostalo

Bez odgovora

+5 %


Upoznatost s brošurom / informacijama o ulozi gruntovnice

Oko 37% ispitanih navodi kako je imala prilike negdje vidjeti upute o ulozi katastra i gruntovnice,

načinu uknjižbe nekretnina ili vlasništva, dok ih više od polovine nije. U odnosu na prethodno

istraživanje porastao je udio ispitanika koji nisu zamijetili upute.

Slika 81. – Jeste li imali prilike negdje vidjeti upute o ulozi katastra i gruntovnice, načinu uknjižbe

nekretnina ili vlasništva i sl.? Npr. U nekoj brošuri, medijima, na Internetu i sl.?


Kada upoznatost s informacijama gledamo prema demografskim karakteristikama korisnika,

primjećujemo da su s informacijama nešto više upoznati korisnici do 44 godine. Slabije su s

postojanjem uputa upoznati korisnici stariji od 60 godina (oko četvrtine), dok su, korisnici sa

završenom samo osnovnom školom najmanje upoznati s postojanjem uputa – njih samo 10%.

Tablica 47. – Jeste li imali prilike negdje vidjeti upute o ulozi katastra i gruntovnice, načinu uknjižbe nekretnina ili vlasništva i sl.? Npr. U nekoj brošuri, medijima, na Internetu i sl.? – prema demografiji

N Da Ne Ne sjeća se


SpolMuški 418 38% 55% 7%

Ženski 335 35% 55% 10%

Dob

Do 30 godina 70 41% 57% 1%

Od 31 do 44 godina 205 53% 41% 6%

Od 45 do 60 godina 303 32% 58% 10%

Više od 60 godina 175 23% 66% 11%

Obrazovanje





Zadovoljstvo korisnika katastra

Razlozi dolaska u katastarski ured i status/trajanje predmeta

Relativna većina građana, njih 30,5%, je u ured katastra došla kako bi izvadili posjedovni list. Oko

22% je došlo kako bi izvadili izvod iz katastarskog plana. Druge usluge koje su korištene su bile

legalizacija (9%) te zahtjev za dodjelom kućnog broja (6%). U odnosu na prethodna istraživanja

došlo je do promjene te se sada češće dolazi radi vađenja posjedovnog lista dok je prije najčešći

razlog bio vađenje izvoda katastarskog plana.

Slika 82. – Zbog koje usluge/potrebe ste danas došli u ured katastra?

30,5%

22,4%

8,9%

6,0%

5,7%

5,7%

4,6%

4,0%

2,5%

1,7%

1,3%

1,2%

1,2%

1,1%

0,9%

0,3%

0,1%

1,7%

Vađenje posjedovnog lista

Vađenje izvoda iz katastarskog plana (skica čestice)


Zahtjev za dodjelom kućnog broja

Upis objekta na čestici

Vađenje potvrda (za soc. Skrb, subvencije i sl.)

Zahtjev za promjenom nositelja prava (vlasnika)

Zahtjev za potvrdu parcelacije

Provjera informacija, uvid u vlasništvo

Potvrda da je nekretnina izgrađena prije 1968. godine

Upis/registracija površine nekretnine

Upis/registracija nositelja prava (vlasnika)

Upis/registracija oblika nekretnine

Upis/registracija načina korištenja nekretnine

Predaja dokumenata

Poslovi vezani za izdavanje građevinske dozvole

Uknjižba kredita/kupoprodaja/skidanje hipoteke

Nešto drugo


Slika 83. – Zbog koje usluge/potrebe ste danas došli u ured katastra? – trend

31%

22%

9%

6%

6%

6%

5%

4%

3%

2%

1%

1%

1%

28%

33%

3%

2%

4%

0%

1%

4%

1%

2%

1%

1%

1%

31%

36%

0%

6%

3%

1%

2%

4%

1%

1%

1%

1%

1%


Vađenje izvoda iz katastarskog plana




Vađenje potvrda

Zahtjev za promjenom nositelja prava

Zahtjev za potvrdu parcelacije

Provjera informacija, uvid u vlasništvo

Potvrda da je nekretnina izgrađena prije 1968. godine

Upis/registracija površine nekretnine

Upis/registracija nositelja prava (vlasnika)

Upis/registracija oblika nekretnine

2018

2016

2009

*Svi ispitanici,

N (2018.) = 753 N (2016.) = 611 N (2009.) = 1536


Više od polovice korisnika (56%) je na dan anketiranja riješila predmet zbog kojeg je došla u

katastar, oko 31% je tek podnijelo zahtjev, a u 14% slučajeva je rješavanje u tijeku. U odnosu na

prethodna dva vala istraživanja udio ispitanika koji je tek podnio zahtjev je u porastu.

Slika 84. – U kojem je statusu Vaš predmet?

Kod većine predmeta (72%) koji su riješeni ili u procesu rješavanja postupak je trajao jedan dan, a

8% predmeta riješena je unutar tjedan dana. Kada trajanje predmeta usporedimo s prethodnim

valom istraživanja, nema većih promjena u trajanju postupka. Jedino je u porastu broj predmeta

koji traju duže od 6 mjeseci.

2018.

2016.

2009.

31%

25%

25%

14%

17%

14%

56%

58%

57%

Tek je podnesen zahtjev Rješavanje je u tijeku Riješen je

*Svi ispitanici,

N (2018.) = 753 N (2016.) = 611 N (2009.) = 1536


Slika 85. – Koliko traje postupak od njegovog početka do danas u danima ili mjesecima?

Slika 86. – Koliko traje postupak od njegovog početka do danas u danima ili mjesecima? – trend

72%

8%3% 5% 4% 6%

2% 1%

73%

8%3% 5% 4% 6%

2%

1 dan Do tjedandana

1 do 2tjedna

Od 2 tjednado 1

mjesec

Od 1 do 6mjeseci

Od 6mjeseci do1 godine

Više odgodinudana

Bezodgovora

Svi čiji je premet riješen ili se rješava Samo oni koji su naveli trajanje

72%

8%3% 5% 4% 6%

2%

70%

10%5% 5% 5%

2% 3%

70%

14%

4% 5% 4%1% 2%

66%

16%

4%8% 7%

1 dan Do tjedandana

1 do 2 tjedna Od 2 tjednado 1 mjesec

Od 1 do 6mjeseci

Od 6 mjesecido 1 godine

Više odgodinu dana

2018 2016 2009 2006


Oko 83% korisnika je u urede katastra došlo je zbog privatnih predmeta, te nema značajnih razlika

u odnosu na 2016.

Slika 87. – Obavljate li ovaj predmet za sebe privatno, za pravnu osobu za koju radite ili zastupate stranku? – trend


Očekivano, brzina rješavanja predmeta vezana je uz razlog dolaska, tj. jednostavniji predmeti kao

što je izvod iz katastarskog plana ili vađenje posjedovnog lista riješena je u jednom danu dok su

predmeti u vezi legalizacije u prosjeku duži. Najčešći obavljani predmeti u katastarskim uredima

(vađenje izvoda iz katastarskog plana te posjedovnog lista) kod više od ¾ korisnika traju jedan dan,

kao i vađenje raznih potvrda. Predmeti legalizacije u prosjeku traju dulje, pri čemu se u gotovo

polovini zahtijeva na rješavanje čeka dulje od mjesec dana.

Tablica 48. – Trajanje predmeta – prema vrsti predmeta

*Samo ispitanici čiji je predmet u rješavanju ili je riješen

Cij

eli

uzo

rak*

Va

đe

nje

po

sje

do

vn

og

lis

ta

Va

đe

nje

izvo

da

iz k

ata

sta

rsko

g p

lan

a

(skic

a č

est

ice

)

Va

đe

nje

po

tvrd

a (za

so

c.

Skrb

,

sub

ve

ncij

e i

sl.

)

Le

ga

liza

cij

a o

bje

kta

Za

htj

ev z

a d

od

jelo

m k

ućn

og

bro

ja

Up

is o

bje

kta

na

če

stic

i

Pro

vje

ra in

form

acij

a, u

vid

u

vla

sniš

tvo

Za

htj

ev z

a p

otv

rdu

pa

rce

lacij

e

(pro

mje

na

ob

lika

, cij

ep

an

je i

Za

htj

ev z

a p

rom

jen

om

no

site

lja

pra

va

(vla

snik

a)

Up

is/r

eg

istr

acij

a p

ovrš

ine

ne

kre

tnin

e

Pre

da

ja d

oku

me

na

ta

Ne

što

dru

go

Po

tvrd

a d

a je

ne

kre

tnin

a izg

rađ

en

a

pri

je 1

968.

go

din

e

Up

is/r

eg

istr

acij

a o

bli

ka

ne

kre

tnin

e

Up

is/r

eg

istr

acij

a n

ačin

a k

ori

šte

nja

ne

kre

tnin

e

Up

is/r

eg

istr

acij

a n

osi

telj

a p

rava

(vla

snik

a)

N 521 195 126 41 35 30 20 14 13 9 6 6 6 5 4 4 4

Trajanje

predmeta

1 dan 72% 84% 82% 95% 9% 63% 45% 93% 46% 33% 33% 50% 67% 20% 50% 75%

Do tjedan dana 8% 3% 8% 2% 9% 13% 25% 15% 44% 17% 17% 60%

1 do 2 tjedna 6% 10% 9% 17% 8% 11%

Od 2 tjedna do 1

mjesec5% 2% 4% 23% 10% 7% 31% 17% 17% 25%

Od 1 do 6 mjeseci 4% 2% 1% 26% 5% 11% 17% 17% 25% 25%

Od 6 mjeseci do 1

godine3% 3% 2% 9% 7% 10% 17% 20% 25%

Više od godinu

dana2% 2% 14% 17%

Bez odgovora 1% 1% 3% 5% 17% 50% 25%


Zadovoljstvo uslugom u postupku

Korisnike smo, kao i kod istraživanja korisnika ZKO–a, zamolili da ocjenama od 1 do 5 ocijene koliko

su zadovoljni pojedinim aspektima usluge u postupku. U prosjeku, zadovoljstvo aspektima usluga

u katastru nešto je više nego u zemljišno–knjižnim odjelima. Korisnici su opet ponajviše zadovoljni

kvalitetom informacija koje dobiju od strane službenika te njihovom ljubaznošću. Bitno je istaknuti

da je oko ¾ korisnika na razini svake stavke jako zadovoljno, tj. svoje iskustvo ocjenjuju ocjenom 5,

što je u manjoj mjeri izraženo u ocjeni ZKO-a. Jako malen broj korisnika negativno ocjenjuje

zadovoljstvo stavkama usluge.

Slika 88. – Molim Vas da sada ocijenite Vaše zadovoljstvo uslugom u postupku kojeg vodite ili ste vodili u ovom katastarskom uredu.

1

2%

3%

4%

5%

5%

5%

7%

6%

10%

13%

14%

15%

15%

10%

12%

16%

87%

82%

78%

78%

77%

75%

73%

76%

0%

1%

2%

1%

0%

5%

1%

1%

Ljubaznost i susretljivost službenika

Potpunost i točnost informacija dobivenih od

službenika

Mogućnost informiranja o tijeku postupka

Dostupnost potrebnih informacija o postupku

Dužina čekanja u redu za predaju ili preuzimanjedokumenata

Brzina rješavanja predmeta (od zahtjeva do

rješenja)


Vaše ukupno iskustvo s katastrom u ovompredmetu

Jako loše 2 3 4 Jako dobro Ne zna

4,8

4,8

4,7

4,7

4,7

4,6

4,5

4,7


U odnosu na 2016., na razini ukupnih podataka nisu uočene značajne promjene te je razina

zadovoljstva ostala na istoj razini.

Slika 89. – Molim Vas da sada ocijenite Vaše zadovoljstvo uslugom u postupku kojeg vodite ili ste vodili u ovom katastarskom uredu. – trend

4,8

4,8

4,7

4,7

4,7

4,6

4,5

4,7

4,8

4,8

4,7

4,7

4,7

4,7

4,7

4,7

4,6

4,5

4,4

4,4

4,4

4,4

4,2

4,4

4,8

4,7

4,6

4,6

4,4

4,6

4,5

4,7

Ljubaznost službenika

Potpunost i točnostinformacija

Mogućnost informiranja otijeku postupka


Dužina čekanja u ured zapredaju



Vaše ukupno iskustvo skatastrom

2018 2016 2009 2006

*Svi ispitanici,

N (2018) =753 N (2016) = 611 N (2009) = 1536 N (2006) = 5289


Kada obratimo pozornost na zadovoljstvo postupkom prema katastarskim uredima, ne

primjećujemo veće oscilacije od ukupnih podataka, a općenito govoreći sve su ocjene prilično

visoke. Jedino KU Šibenik ima prosječene ocjene niže nego u ostalim uredima. U sljedeće tri tablice

nudimo prikaz prosječnih ocjena zadovoljstva, te ponovno napominjemo da je zbog malog broja

ispitanih korisnika na razini pojedinih KU neuputno donositi konačne zaključke o kvaliteti usluge

na lokalnoj razini.

Tablica 49. – Zadovoljstvo uslugom u postupku – prema KU, 1/3


N

Lju

ba

zn

os

t i

su

sre

tljiv

os

t

slu

žb

en

ika

Po

tpu

no

st

i to

čn

os

t

info

rma

cija

do

biv

en

ih o

d

slu

žb

en

ika

Mo

gu

ćn

os

t in

form

ira

nja

o

tije

ku

po

stu

pk

a

Do

stu

pn

os

t p

otr

eb

nih

info

rma

cija

o p

os

tup

ku

Du

žin

a č

ek

an

ja u

re

du

za

pre

da

ju ili p

reu

zim

an

je

do

ku

me

na

ta

Brz

ina

rje

ša

va

nja

pre

dm

eta

(od

za

htj

ev

a d

o r

ješ

en

ja)

Je

dn

os

tav

no

st p

os

tup

ka

Va

še

uk

up

no

isk

us

tvo

s

ka

tas

tro

m u

ov

om

pre

dm

etu

Cijeli uzorak 753 4,8 4,8 4,7 4,7 4,7 4,6 4,5 4,7

KATASTARSKI

URED

Zagreb 110 4,9 4,8 4,7 4,6 4,6 4,7 4,7 4,7

Split 30 4,9 4,9 4,9 4,8 4,7 4,6 4,6 4,6

Šibenik 30 3,9 4,1 4,0 3,8 3,1 2,5 2,8 3,5

Zadar 30 4,9 4,9 4,5 4,7 4,3 4,2 4,5 4,6

Osijek 70 5,0 5,0 5,0 5,0 5,0 4,9 5,0 4,9

Virovitica 41 5,0 4,9 4,9 4,8 4,8 4,6 4,3 4,7

N

Lju

ba

zn

os

t i

su

sre

tljiv

os

t

slu

žb

en

ika

Po

tpu

no

st

i to

čn

os

t

info

rma

cija

do

biv

en

ih o

d

slu

žb

en

ika

Mo

gu

ćn

os

t in

form

ira

nja

o

tije

ku

po

stu

pk

a

Do

stu

pn

os

t p

otr

eb

nih

info

rma

cija

o p

os

tup

ku

Du

žin

a č

ek

an

ja u

re

du

za

pre

da

ju ili p

reu

zim

an

je

do

ku

me

na

ta

Brz

ina

rje

ša

va

nja

pre

dm

eta

(od

za

htj

ev

a d

o r

ješ

en

ja)

Je

dn

os

tav

no

st p

os

tup

ka

Va

še

uk

up

no

isk

us

tvo

s

ka

tas

tro

m u

ov

om

pre

dm

etu

Cijeli uzorak 753 4,8 4,8 4,7 4,7 4,7 4,6 4,5 4,7

KATASTARSKI

URED

Požega 25 4,9 4,4 4,4 4,4 4,2 4,5 4,3 4,5

Slavonski Brod 50 5,0 4,9 4,8 4,9 4,9 4,8 4,7 4,8

Čakovec 40 4,9 5,0 5,0 4,9 5,0 4,9 4,7 4,9

Varaždin 51 4,9 4,9 4,9 4,9 4,9 4,8 4,7 4,8

Bjelovar 40 4,7 4,6 4,7 4,7 4,8 4,6 4,6 4,6

Sisak 41 4,8 4,8 4,9 4,7 5,0 4,8 4,8 4,8



N

Lju

ba

zn

os

t i

su

sre

tljiv

os

t

slu

žb

en

ika

Po

tpu

no

st

i to

čn

os

t

info

rma

cija

do

biv

en

ih o

d

slu

žb

en

ika

Mo

gu

ćn

os

t in

form

ira

nja

o

tije

ku

po

stu

pk

a

Do

stu

pn

os

t p

otr

eb

nih

info

rma

cija

o p

os

tup

ku

Du

žin

a č

ek

an

ja u

re

du

za

pre

da

ju ili p

reu

zim

an

je

do

ku

me

na

ta

Brz

ina

rje

ša

va

nja

pre

dm

eta

(od

za

htj

ev

a d

o r

ješ

en

ja)

Je

dn

os

tav

no

st p

os

tup

ka

Va

še

uk

up

no

isk

us

tvo

s

ka

tas

tro

m u

ov

om

pre

dm

etu

Cijeli uzorak 753 4,8 4,8 4,7 4,7 4,7 4,6 4,5 4,7

KATASTARSKI

URED

Karlovac 50 4,7 4,5 4,3 4,3 4,6 4,3 4,3 4,4

Koprivnica 40 4,9 4,9 4,9 4,9 4,8 4,8 4,8 4,8

Krapina 20 4,9 4,7 4,6 4,5 4,4 4,4 4,2 4,5

Rijeka 30 4,6 4,5 4,5 4,6 4,5 4,6 4,5 4,5

Pula 30 4,8 4,9 4,7 4,6 4,7 4,5 4,3 4,6

Gospić 25 4,9 4,9 4,7 4,9 4,9 5,0 4,9 4,8


Kao i kod ZK odjela, niti u slučaju katastra nisu obuhvaćeni isti gradovi kao 2016. godine, a u slučaju

nekih gradova je smanjen uzorak. Ipak, u nekima od ureda je primjetno povećanje ili smanjena

zadovoljstva.

Tablica 52. – Zadovoljstvo uslugom u postupku prema katastarskom uredu – trend 1/2

Tablica 53. – Zadovoljstvo uslugom u postupku prema katastarskom uredu – trend 2/2

URED 2006. 2009. 2016. 2018.


POŽEGA 125 4,8 30 4,2 27 5,0 25 4,5

OSIJEK 113 4,7 120 4,6 70 4,9 70 4,9

VUKOVAR 92 4,9 50 4,9 - - - -

BJELOVAR 100 4,6 50 5 41 4,6 40 4,6

ŠIBENIK 29 78 4,6 - - 30 3,5

KARLOVAC 41 4,8 75 4 50 4,7 50 4,4

KRAPINA 63 4,7 25 4,5 - - 20 4,5

ZADAR 124 4,8 125 4,4 - - 30 4,6

SISAK 70 4,7 50 4,5 41 4,7 41 4,8

DUBROVNIK 61 4,5 75 4 - - - -

URED 2006. 2009. 2016. 2018.


PULA 38 4,2 125 4,2 - - 30 4,6

SPLIT 176 4,6 120 3,9 - - 30 4,6

RIJEKA 38 3,9 73 3,9 - - 30 4,5

ČAKOVEC 75 4,6 50 4,8 40 4,8 40 4,9

KOPRIVNICA 32 4,8 50 4,6 40 4,8 40 4,8

ZAGREB 222 4,4 190 4,5 116 4,8 40 4,7

VARAŽDIN 100 4,8 95 4,7 51 4,4 51 4,8

SLAVONSKI BROD 142 4,9 75 4,8 50 4,3 50 4,8

VIROVITICA 41 4,9 50 4,7 40 4,6 41 4,9

GOSPIĆ 20 4,9 30 4,9 25 4,5 25 4,8


Kada promotrimo ocjene zadovoljstva uslugom u postupu prema demografskim podacima

korisnika, ne postoje značajne razlike.

Tablica 54. – Zadovoljstvo uslugom u postupku prema demografiji

N

Lju

ba

zn

os

t i

su

sre

tljiv

os

t

slu

žb

en

ika

Po

tpu

no

st

i to

čn

os

t

info

rma

cija

do

biv

en

ih o

d

slu

žb

en

ika

Mo

gu

ćn

os

t in

form

ira

nja

o t

ije

ku

po

stu

pk

a

Do

stu

pn

os

t p

otr

eb

nih

info

rma

cija

o p

os

tup

ku

Du

žin

a č

ek

an

ja u

re

du

za

pre

da

ju ili p

reu

zim

an

je

do

ku

me

na

ta

Brz

ina

rje

ša

va

nja

pre

dm

eta

(o

d z

ah

tje

va

do

rje

še

nja

)

Je

dn

os

tav

no

st p

os

tup

ka

Va

še

uk

up

no

isk

us

tvo

s

ka

tas

tro

m u

ov

om

pre

dm

etu

Cijeli uzorak 747 4,8 4,8 4,7 4,7 4,7 4,6 4,5 4,8

SpolMuški 446 4,8 4,7 4,7 4,6 4,6 4,6 4,5 4,8

Ženski 301 4,9 4,8 4,8 4,8 4,7 4,7 4,6 4,9

Dob

Do 30 godina 87 4,9 4,8 4,8 4,7 4,6 4,6 4,7 4,9

Od 31 do 44 godina 172 4,8 4,8 4,7 4,7 4,7 4,6 4,5 4,8

Od 45 do 60 godina 299 4,8 4,7 4,7 4,6 4,6 4,5 4,5 4,8

Više od 60 godina 189 4,9 4,8 4,7 4,8 4,8 4,8 4,7 4,9

Obrazovanje

Osnovna škola 79 4,9 4,9 4,9 4,8 4,9 4,9 4,8 4,9

Srednja škola 410 4,8 4,8 4,7 4,7 4,7 4,7 4,6 4,8

Viša škola/Fakultet 102 4,8 4,7 4,6 4,5 4,6 4,5 4,4 4,8


Ocjena troškova postupka

Za većinu korisnika troškovi postupka su primjereni (86%). Štoviše, 3% ispitanik iznosi stav da su

troškovi manji od primjerenih. Desetina ispitanika smatra da su troškovi veći negoli je to

primjereno. U odnosu na prethodna istraživanja percepcija da su troškovi primjerni je značajno

porasla. Mlađi korisnici nešto češće troškove postupka ocjenjuju višima od primjernih.

Slika 90. – Kako biste ocijenili troškove koje ste imali u ovom postupku?

1% 2%

86%

9%

1%


Manje odprimjerenih




Slika 91. – Kako biste ocijenili troškove koje ste imali ovom postupku? – trend

Tablica 55. – Kako biste ocijenili troškove koje ste imali u ovom postupku? – prema demografiji

1% 2%

86%

9%

1%5%

3%

63%

23%

6%5% 5%

57%

20%

10%

4%6

3

56%

17

810


Manje odprimjerenih



NZ/BO

2018 2016 2009 2006

*Svi ispitanici,

N (2018) = 753 N (2016) = 611 N (2009) = 1536 N (2006) = 5289

NManje od

primjernihPrimjereni

Više od

primjernih


SpolMuški 418 7% 79% 14%

Ženski 335 5% 77% 18%

Dob

Do 30 godina 70 10% 69% 21%

Od 31 do 44 godina 205 7% 80% 13%

Od 45 do 60 godina 303 5% 80% 15%

Više od 60 godina 175 5% 78% 18%

Obrazovanje





Ocjena funkcioniranja katastra

Procjenu uspješnosti Projekta od samih korisnika ispitali smo percepcijom ispitanika o poboljšanju

ili pogoršanju rada katastra. Oko 54% korisnika smatra kako se funkcioniranje katastra poboljšava,

dok skoro trećina smatra da funkcionira na isti način kao i do sada. Zanemariv broj ispitanika

smatra kako se situacija u katastrima pogoršava.

Slika 92. – Općenito gledajući, biste li rekli da se kvaliteta usluge i način funkcioniranja katastra posljednjih godina poboljšava, ostaje isti ili se pogoršava?

54%31%

1%

13%

Poboljšava Ostaje ista Pogoršava Ne zna


Korisnici se u vlastitom dojmu o poboljšanju ili pogoršanju rada katastra ne razlikuju pretjerano

temeljem demografskih karakteristika. Očekivano, korisnici mlađi od 30 godina nešto češće nisu u

stanju ocijeniti promjene u funkcioniranju katastra, dok oni sa završenim visokim obrazovanjem u

prosjeku nešto češće primjećuju poboljšanja u funkcioniranju.

Tablica 56. – Općenito gledajući, biste li rekli da se kvaliteta usluge i način funkcioniranja katastra posljednjih godina poboljšava, ostaje isti ili se pogoršava? – prema demografiji

N Poboljšava Ostaje ista Pogoršava Ne zna

Cijeli uzorak 753 54% 31% 2% 13%

SpolMuški 451 54% 33% 2% 11%

Ženski 302 55% 29% 1% 16%

Dob

Do 30 godina 87 47% 30% 1% 22%

Od 31 do 44 godina 175 61% 27% 2% 10%

Od 45 do 60 godina 301 51% 37% 2% 10%

Više od 60 godina 190 56% 27% 1% 16%

Obrazovanje

Osnovna škola 79 48% 38% 1% 13%

Srednja škola 414 53% 33% 1% 14%

Viša škola/Fakultet 103 59% 26% 3% 12%


Prijedlozi za poboljšanje

Više od polovice korisnika nema prijedloge za unapređenje rada katastra, a među najučestalijim

prijedlozima nalaze se ubrzanje rada, mogućnost kupovine biljega na licu mjesta, digitalizacija, i

smanjenje troškova.

Slika 93. – Molimo Vas da navedete Vaše prijedloge za unapređenje rada katastra ili komentare na bilo koji aspekt Vašeg iskustva s ovim predmetom!

51%

4%

3%

3%

2%

2%

1%

1%

1%

1%

1%

1%

23%

4%

10%

Nema prijedloga

Ubrzanje rada

Mogućnost kupovine biljega na licu mjesta

Dodatna digitalizacija postupaka

Smanjenje troškova

Pojednostavniti proceduru, administraciju

Zapošljavanje dodatnog kadra

Spajanje gruntovnice i katastra

Stručniji kadar

Duže radno vrijeme

Poboljšati uvjete rada

Poboljšati dostupnost informacija

Pozitivni komentari o usluzi

Ostalo

Bez odgovora


Upoznatost s brošurom / informacijama o ulozi katastra Oko 41% ispitanih navodi kako je negdje imala prilike vidjeti upute o ulozi katastra i gruntovnice,

načinu uknjižbe nekretnina ili vlasništva, dok njih nešto manje od polovine (45%) nije. U odnosu

na prethodno istraživanje nema suštinske promjene u rezultatima.

Slika 94. – Jeste li imali prilike negdje vidjeti upute o ulozi katastra i gruntovnice, načinu uknjižbe nekretnina ili vlasništva i sl.? Npr. u nekoj brošuri, medijima, na Internetu i sl.?

41%

45%

14%

Da Ne Ne sjeća se


Kada upoznatost s informacijama gledamo prema demografskim karakteristikama korisnika, opet

se pokazuje da su s uputama nešto češće susreli korisnici mlađi 45 godina. Isto tako, korisnici sa

završenom samo osnovnom školom najmanje su imali prilike negdje vidjeti upute o ulozi katastra

i gruntovnice.

Tablica 57 – Jeste li imali prilike negdje vidjeti upute o ulozi katastra i gruntovnice, načinu uknjižbe nekretnina ili vlasništva i sl.? Npr. u nekoj brošuri, medijima, na internetu i sl.? – prema demografiji

N Da Ne Ne sjeća se


SpolMuški 451 43% 43% 14%

Ženski 302 39% 47% 14%

Dob

Do 30 godina 87 55% 36% 9%

Od 31 do 44 godina 175 52% 33% 15%

Od 45 do 60 godina 301 38% 46% 16%

Više od 60 godina 190 30% 57% 13%

Obrazovanje





Istraživanje zadovoljstva ključnih korisnika – pravnih osoba

Metodologija

Istraživanje mjerenje zadovoljstva ključnih korisnika provedeno je metodom telefonskog intervjua.

Korišten je isti pristup kao i u istraživanju koje je provedeno 2016. godine, odnosno obuhvaćene

su sve skupine pravnih osoba iako je uzorak smanjen u odnosu na 2016. godinu. Korišten je isti

upitnik kao i u prethodnom istraživanju.

U istraživanje su uključene sljedeće skupine: banke, građevinski investitori, ovlašteni geodeti, javni

bilježnici te odvjetnici. Na ovaj način su pokrivene sve najvažnije skupine pravnih osoba koje su

značajni korisnici zemljišnoknjižnog i katastarskog sustava.

Istraživanje je u svakoj od pravnih osoba obavljeno s osobom koja ima najviše iskustava sa

zemljišnoknjižnim i katastarskim sustavom. Za sve kategorije, osim građevinskih investitora, popise

za slučajan izbor ispitanika osigurao je Naručitelj, dok je popis na temelju dostupnih baza za

građevinske investitore osigurao Ipsos.

Tablica 58. – Uzorak pravnih osoba

Pravne osobe

Građevinski investitori 15

Odvjetnici 11

Geodeti 10

Bilježnici 10

Banke 6

Ukupno 52


Glavni nalazi

Zadovoljstvo korisnika katastra

Korištenje usluga katastra

Kao i u ranijim valovima istraživanja, pravne osobe u katastarskim uredima najčešće su koristile

usluge vađenja posjedovnog lista te vađenje izvoda iz katastarskog plana. Očekivano, poduzeća

pokazuju veću aktivnost te koriste širu paletu usluga katastarskih usluga nego građanstvo.

Vrste usluga se očekivano razlikuju obzirom na glavnu djelatnost pravne osobe, pa tako ovlašteni

geodeti, kao i građevinski investitori bitno više koriste većinu usluga od ostalih pravnih osoba.

Slika 95. – Pročitat ću Vam neke usluge koje pruža katastar, a Vas molim da mi kažete za svaku od tih usluga, koristi li tu uslugu Vaša pravna osoba/društvo?

73%

73%

52%

44%

38%

35%

33%

33%

31%

27%




Zahtjev za upis nositelja prava na nekretnini

Zahtjev za promjenom nositelja prava (posjednika)

Zahtjev za pregled i potvrđivanje parcelacijskih i drugihgeodetskih elaborata

Zahtjev za provedbu promjene površine nekretnine

Zahtjev za provedbu promjene načina korištenjanekretnine

Zahtjev za provedbu promjene oblika nekretnine



Tablica 59. – Pročitat ću Vam neke usluge koje pruža katastar, a Vas molim da mi kažete za svaku od tih usluga, koristi li tu uslugu Vaša pravna osoba/društvo? – prema vrsti pravne osobe

N

Vađ

en

je p

osje

do

vn

og

lista

Vađ

en

je iz

vo

da iz

kata

sta

rsko

g

pla

na

Zah

tje

v z

a u

pis

no

sit

elja p

rav

a n

a

ne

kre

tnin

i

Up

is o

bje

kta

na č

esti

ci

Zah

tje

v z

a p

reg

led

i p

otv

rđiv

an

je

parc

ela

cijskih

i d

rug

ih g

eo

de

tskih

e

lab

ora

ta

Zah

tje

v z

a p

rom

jen

om

no

sit

elja

pra

va (p

osje

dn

ika)

Zah

tje

v z

a p

rov

ed

bu

pro

mje

ne

po

vrš

ine

ne

kre

tnin

e

Zah

tje

v z

a p

rov

ed

bu

pro

mje

ne

ob

lika n

ekre

tnin

e

Zah

tje

v z

a p

rov

ed

bu

pro

mje

ne

način

a k

ori

šte

nja

ne

kre

tnin

e

Zah

tje

v z

a d

od

jelo

m k

ućn

og

bro

ja

Cijeli uzorak 52 73% 73% 52% 44% 38% 35% 33% 33% 31% 27%

Vrsta pravne

osobe

Banke 6 67% 83% 17% 17% 50% 17% 17% 17%

Građevinski

investitori15 87% 80% 47% 27% 27% 33% 7% 20% 7% 27%

Geodeti 10 100% 100% 100% 60% 60% 100% 100% 70% 100% 90%

Bilježnici 10 40% 10% 30% 50% 30% 20%

Odvjetnici 11 64% 91% 55% 64% 36% 27% 45% 36% 36% 9%


Ukoliko analiziramo rezultate samo za češće korištene usluge1, vidimo da je zadovoljstvo pravnih

osoba najviše izraženo kod usluge vađenja posjedovnog lista. Općenito gledajući u većini slučajeva

korisnici su zadovoljni uslugama, preko 70% njih je zadovoljstvo izrazilo ocjenom 4 ili 5. Osim kada

je riječ o zahtjevima za pregled geodetskih elaborata, zahtjevu za provedbu promjena oblika ili

površine nekretnine kod kojih otprilike 1/5 korisnika nije bila zadovoljna uslugom.

U odnosu na prošli val istraživanja iz 2016. godine nema značajnih promjena u zadovoljstvu prema

pojedinim uslugama. S izuzetkom usluge dodjele kućnog broja gdje je evidentiran pad prosječnog

zadovoljstva (koji je u prošlom valu značajno porastao), no s obzirom na mali broj ispitanika koji su

koristili ovu uslugu ovaj rast treba promatrati samo kao mogući trend.

Slika 96. – Sada Vas molim da ocijenite Vaša iskustva sa obavljanjem svake od usluga koju češće koristi Vaša pravna osoba.

*Samo pravne osobe koje su imale iskustva s pojedinim uslugama; OPREZ – mali N: kod pojedinih usluga je na pitanje odgovarao mali broj ispitanika

1 Što je metodološki opravdano zbog većeg broja ispitanika

4%

6%

6%

6%

6%

7%

5%

11%

12%

11%

12%

13%

16%

18%

14%

15%

26%

11%

12%

22%

18%

25%

29%

29%

43%

35%

48%

33%

35%

22%

35%

38%

55%

47%

21%

20%

17%

19%

24%

22%

18%

13%

0%

5%

14%

25%

9%

22%

12%

17%

12%

6%




Zahtjev za promjenom nositelja prava (posjednika)

Zahtjev za upis nositelja prava na nekretnini


Zahtjev za provedbu promjene načina korištenja

nekretnine

Zahtjev za pregled i potvrđivanje parcelacijskih i drugih

geodetskih elaborata

Zahtjev za provedbu promjene površine nekretnine

Zahtjev za provedbu promjene oblika nekretnine

Loša iskustva 2 3 4 Dobra iskustva Ne zna

4,4

4,3

3,9

3,9

3,9

3,7

3,7

3,5

3,5

3,4

Prosjek

38

36

12

15

21

21

15

15

15

15

N


Slika 97. – Sada Vas molim da ocijenite Vaša iskustva sa obavljanjem svake od usluga koju češće koristi Vaša pravna osoba. – trend

Tablica 60. – Sada Vas molim da ocijenite Vaša iskustva sa obavljanjem svake od usluga koju češće koristi Vaša pravna osoba. – prema vrsti pravne osobe

* Prikazane su samo prosječne ocjene za usluge koje je koristilo minimalno 9 pravnih osoba

*Svi ispitanici,

N (2018) =52 N (2016) =49 N (2009) =102 N (2006) = 101

3,9

3,7

4,4

4,3

3,9

3,9

3,5

3,7

3,5

3,4

4,7

4,3

4,2

4,1

4,1

4

4

3,8

3,8

3,8

4,1

3,6

4,2

4,2

3,6

3,7

3,7

3,6

3,6

3,5

3,8

3,8

4,2

4,1

3,8

3,8

3,7

3,7

3,6

Zahtjev za dodjelom kućnogbroja

Zahtjev za promjenu načinakorištenja nekretnine


Vađenje izvoda izkatastarskog plana

Zahtjev za promjenomnositelja prava

Zahtjev za upis nositeljaprava na nekretnini

Zahtjev za provedbupromjene površine…


Zahtjev za pregledgeodetskih elaborata

Zahtjev za provedbupromjene oblika nekretnine

2018 2016 2009 2006

N

Va

đe

nje

po

sje

do

vn

og

lis

ta

Va

đe

nje

iz

vo

da

iz k

ata

sta

rsk

og

pla

na

Za

htj

ev

za

pre

gle

d i

po

tvrđ

iva

nje

pa

rce

lac

ijs

kih

i

dru

gih

ge

od

ets

kih

ela

bo

rata

Up

is o

bje

kta

na

če

sti

ci

Za

htj

ev

za

do

dje

lom

ku

ćn

og

bro

ja

Za

htj

ev

za

pro

mje

no

m n

os

ite

lja

pra

va

(p

os

jed

nik

a)

Za

htj

ev

za

pro

ve

db

u p

rom

jen

e

ob

lik

a n

ek

retn

ine

Za

htj

ev

za

pro

ve

db

u p

rom

jen

e

po

vrš

ine

ne

kre

tnin

e

Za

htj

ev

za

pro

ve

db

u p

rom

jen

e

na

čin

a k

ori

šte

nja

ne

kre

tnin

e

Za

htj

ev

za

up

is n

os

ite

lja

pra

va

na

ne

kre

tnin

i

Cijeli uzorak 52 4,4 4,3 3,5 3,7 3,9 3,9 3,4 3,5 3,7 3,9

Vrsta pravne

osobe

Banke 6 - - - - - - - - - -

Građevinski

investitori15 4,3 - - - - - - - - -

Geodeti 10 4,5 4,5 - - - - 4,0 4,0 - -

Bilježnici 10 - - - - - - - - - -

Odvjetnici 11 4,2 4,0 - 3,9 - - - - - -


Ocjena različitih aspekata rada katastra

Pravne osobe najzadovoljnije su ljubaznošću i susretljivošću službenika te njihovom stručnošću. Da

su službenici katastra ljubazni i susretljivi smatra 58% korisnika, a identični udio zadovoljan je

njihovom stručnošću.

Ono čime su korisnici najmanje zadovoljni je ažuriranošću i usklađenošću podataka s drugim

službama. Ovaj aspekt rada katastarskih ureda je 31% korisnika ocijenilo lošim ili jako lošim.

Korisnici su manje zadovoljni i jednostavnošću propisane procedure što je loše ocijenilo 25%

korisnika pravnih osoba.

Slika 98. – Molim Vas da sada ocijenite različite aspekte rada katastarskih ureda i ispostava.

4%

4%

6%

6%

6%

2%

4%

4%

10%

15%

15%

19%

25%

25%

23%

19%

33%

25%

27%

29%

31%

35%

33%

29%

25%

21%

29%

19%

4%

23%

25%

29%

12%

15%

10%

12%

15%

15%

15%

15%

21%

19%

13%

15%

19%


Stručnost službenika

Transparentnost postupka

Organizacija rada službenika

Duljina čekanja u redu na šalteru


Jednostavnost propisane procedure

Ažurnost i usklađenost podataka s drugim

službama

Jako loše Loše Osrednje Dobro Jako dobro Ne zna

3,9

3,9

3,9

3,5

3,4

3,2

3,1

3,0

Prosjek


Slika 99. – Molim Vas da sada ocijenite različite aspekte rada katastarskih ureda i ispostava. – trend

Tablica 61. – Molim Vas da sada ocijenite različite aspekte rada katastarskih ureda i ispostava. – prema vrsti pravne osobe

*Svi ispitanici,

N (2018) =52 N (2016) =49 N (2009) =102 N (2006) = 101

3,9

3,9

3,9

3,4

3,2

3,5

3,0

3,1

4,2

4

3,9

3,7

3,5

3,6

3,2

2,9

3,9

3,9

3,6

3,5

3,3

3,2

2,9

2,8

4

3,9

3,8

3,5

3,4

3,4

2,9

3,1




Duljina čekanja u redu našalteru


Organizacija radaslužbenika

Ažurnost i usklađenostpodataka s drugim

službama

Jednostavnost propisaneprocedure

2018 2016 2009 2006

N

Lju

ba

zn

os

t i

su

sre

tljiv

os

t

slu

žb

en

ika

Str

uč

no

st

slu

žb

en

ika

Tra

ns

pa

ren

tno

st

po

stu

pk

a

Org

an

iza

cija

ra

da

slu

žb

en

ika

Du

ljin

a č

ek

an

ja u

re

du

na

ša

lte

ru

Brz

ina

rje

ša

va

nja

pre

dm

eta

Je

dn

os

tav

no

st p

rop

isa

ne

pro

ce

du

re

Až

urn

os

t i

us

kla

đe

no

st

po

da

tak

a s

dru

gim

slu

žb

am

a

Cijeli uzorak 52 3,9 3,9 3,9 3,5 3,4 3,2 3,1 3

Vrsta pravne

osobe

Banke 6 4 4 4,2 3,4 4 3,2 3,2 2,6

Građevinski investitori 15 3,9 3,9 3,6 3,2 2,9 3,2 3,4 3,2

Geodeti 10 4,1 3,8 4 3,6 3,7 2,8 2,9 3

Bilježnici 10 4,2 4,4 4 4 4,2 4 4 3,3

Odvjetnici 11 3,7 3,9 3,9 3,6 3,1 3,3 2,6 2,7


Ocjena rada katastra u cjelini

Oko 43% ispitanih rad katastra ocjenjuje dobrim ili jako dobrim, dok srednju i slabije ocjene

dodjeljuje polovina korisnika. Prosječna ocjena rada katastra je 3,4 što je nešto više nego u

prethodnom valu istraživanja. Ocjena se razlikuje s obzirom na vrstu pravne osobe, najkritičniji su

geodeti, a najviše su zadovoljni bilježnici.

Slika 100. – Kojom ocjenom do 1 do 5, gdje ocjena 1 znači «jako loše», a ocjena 5 «jako dobro», biste ocijenili rad katastra u RH u cjelini, s obzirom na ulogu koju katastar treba imati?

2%

12%

37%33%

10% 8%


Prosjek = 3,4


Slika 101. – Kojom ocjenom do 1 do 5, gdje ocjena 1 znači «jako loše», a ocjena 5 «jako dobro», biste ocijenili rad katastra u RH u cjelini, s obzirom na ulogu koju katastar treba imati? – trend

Slika 102. – Kojom ocjenom do 1 do 5, gdje ocjena 1 znači «jako loše», a ocjena 5 «jako dobro», biste ocijenili rad katastra u RH u cjelini, s obzirom na ulogu koju katastar treba imati? – prema vrsti pravne osobe

2%

12%

37%33%

10% 8%

2%

20%

41%

31%

4%2%

5%

18%

44%

23%

2%

9%

1%

11%

40%

33%

9% 7%


2018 2016 2009 2006 Prosjek (2018.) = 3,4

Prosjek (2016.) = 3,2

Prosjek (2009.) = 3,0

Prosjek (2006.) = 3,4

3,4

3,9

3,6

3,1

3,0

2,4

Cijeli uzorak

Bilježnici

Banke

Odvjetnici

Građevinski investitori

Geodeti


Prioriteti unapređenja

Kao najvažnije prioritete za unapređenje rada katastra korisnici ističu digitalizaciju, odnosno

informatizacija sustavu, što je navelo 25% korisnika. Treći važan prioritet koji je izdvojilo 21%

korisnika među pravnim osobama je usklađenost zemljišnih knjiga s katastrom. Među prioritetima

se također spominju bolja organizacija poslovanja (aktivnije osoblje, radno vrijeme i sl.).

Slika 103. – Što biste istaknuli kao tri najvažnija prioriteta za unapređenje rada katastra?

25%

21%

19%

17%

15%

12%

8%

8%

8%

6%

4%

4%

4%

6%

21%

Digitalizacija/ informatizacija sustava

Usklađenost zemljišnih knjiga sa katastrom

Bolja organizacija, aktivnije osoblje

Povezivanje svih baza podataka

Ažurnost podataka



Bolja komunikacija s građanima

Ujednačenost prakse

Pojednostavljene procedure

Ujednačiti postupke i kriterije vezane za elaborate

Pojednostaviti plaćanje

Korištenje sustava e-građani

Ostalo

NZ/BO


Utjecaj rada katastra na poslovanje

Relativna većina ključnih korisnika, 42% njih, navodi kako rad katastra nema značajnog utjecaja na

njihovo poslovanje, dok oko 29% korisnika navodi kako ima pozitivan utjecaj, a 24% njih kaže kako

rad katastra ima negativan utjecaj na njihovo poslovanje. Na ovom aspektu nije zamijećena

značajna razlika u odnosu na prošlo istraživanje.

Slika 104. – Na koji način postojeće funkcioniranje katastra utječe na Vaše poslovanje?

10%14%

42%

12%17%

6%

Ima velikinegativan

utjecaj

Ima malinegativni

utjecaj

Nemaznačajnog nitipozitivnog niti

negativnogutjecaja

Ima malipozitivni utjecaj

Ima značajanpozitivan

utjecaj

Ne zna

Prosjek = 3,1


Slika 105. – Na koji način postojeće funkcioniranje katastra utječe na Vaše poslovanje? – trend

10%14%

42%

12%17%

6%8%14%

43%

18%14%

2%6%

19%

40%

22%

12%

2%5%

17%

44%

16% 17%

2%

Ima velikinegativan

utjecaj

Ima malinegativni

utjecaj

Nemaznačajnog nitipozitivnog niti

negativnogutjecaja

Ima malipozitivni utjecaj

Ima značajanpozitivan utjecaj

Ne zna

2018 2016 2009 2006Prosjek (2018.) = 3,1

Prosjek (2016.) = 3,1

Prosjek (2009.) = 3,1

Prosjek (2006.) = 3,2


Napredak katastra

Oko 17% korisnika navodi kako su uočili značajan napredak u radu katastarskih ureda, a još oko

29% korisnika navode kako su uočili manji napredak. Napredak je ponajprije uočen u brzini

rješavanja predmeta.

Slika 106. – Jeste li u posljednje vrijeme zamijetili napredak u radu katastra?

17%

29%

54%

Da, značajan napredak Da, manji napredak Ne, nema napretka


Slika 107. – Jeste li u posljednje vrijeme zamijetili napredak u radu katastra? – trend

Slika 108. – U kojim segmentima rada katastra ste uočili napredak?

*Svi ispitanici,

N (2018) =52 N (2016) =49 N (2009) =102 N (2006) = 101

17%

29%

54%

12%

37%

51%

20%

35%

45%

28%

41%

32%


2018 2016 2009 2006

54%

25%

25%

13%

8%

Brzina rješavanja predmeta/ izdavanjapodataka

Informatizacija

Ažuriranje podataka/ usklađenost skatastrom

Uslužnost

Veća dostupnost podataka


Zadovoljstvo korisnika zemljišno knjižnih odjela (gruntovnice)

Korištenje usluga zemljišno knjižnih odjela (gruntovnice)

U zemljišnoknjižnim odjelima su pravne osobe najčešće koristile usluge vađenja vlasničkog lista što

je koristilo 90% pravnih osoba uključenih u istraživanje, te uknjižbu promjene vlasništva što je

koristilo oko 75% njih. Očekivano, kao i kod katastarskih ureda, i u slučaju gruntovnice pravne

osobe pokazuju veću aktivnost te koriste širu paletu usluga nego građanstvo.

Slika 109. – Pročitat ću Vam neke usluge koje pruža ZKO, a Vas molim da mi kažete za svaku od tih usluga, koristi li tu uslugu Vaša pravna osoba/društvo ?


Tablica 62. – Pročitat ću Vam neke usluge koje pruža ZKO, a Vas molim da mi kažete za svaku od tih usluga, koristi li tu uslugu Vaša pravna osoba/društvo ? – prema vrsti pravne osobe

Zadovoljstvo uslugama Pravne osobe su pretežno zadovoljne s uslugama koje koriste. Više od polovice (57%) onih koji su

koristili uslugu vađenja vlasničkog lista, svoja iskustva u gruntovnici ocjenjuju ocjenom 5, a

prosječna ocjena zadovoljstva iznosi 4,5. U slučaju zadovoljstva uslugom vađenja vlasničkog lista

primjećuje se napredak u prosječnoj ocjeni zadovoljstva u odnosu na prethodne valove

istraživanja.

Druga najčešće korištena usluga koju koristi oko 75% pravnih osoba obuhvaćenih istraživanjem –

uknjižba promjene vlasništva – ocjenjena je prosječnom ocjenom od 4,3, što je više nego u

istraživanju 2016. godine.

Većinom drugih usluga pravne osobe su također vrlo zadovolje, prosječna ocjena zadovoljstva

uslugama iznosi oko 4,1 do 4,6. U odnosu na prethodno istraživanje, pravne osobe se u većoj mjeri

zadovoljnije uslugama. S izuzetkom usluga kao što su uknjižba parcelacije te upis etažnog vlasništva

koje su nešto slabije ocjenjene i kod kojih je nekoliko korisnika dalo i najlošiju ocjenu.

N

Va

đe

nje

vla

sn

ičk

og

lis

ta

Uk

njiž

ba

pro

mje

ne

vla

sn

ištv

a

Bri

sa

nje

hip

ote

ke

Uk

njiž

ba

hip

ote

ke

Up

is e

taž

no

g v

las

niš

tva

Up

is o

bje

kta

Uk

njiž

ba

pa

rce

lac

ije

(p

od

jele

ili

sp

aja

nja

če

sti

ca

)

Uk

njiž

ba

dio

be

ili r

az

vrg

nu

će

su

vla

sn

ištv

a

Za

bilje

žb

a s

po

ra, s

tara

teljs

tva

ili

ug

ov

ora

o d

ož

ivo

tno

m

uz

drž

av

an

ju

Bri

sa

nje

do

živ

otn

og

už

iva

nja

,

ma

lod

ob

no

sti

dra

žb

e

Isp

rav

ak

ad

res

e s

tan

ov

an

ja ili

bro

ja č

es

tic

e

Cijeli uzorak 52 90% 75% 52% 48% 46% 44% 40% 37% 31% 31% 29%

Vrsta

pravne

osobe

Banke 6 100% 100% 83% 83% 33% 17% 50% 17% 33% 17%

Građevinski

investitori15 87% 67% 40% 20% 53% 53% 13% 20% 13% 13% 13%

Geodeti 10 100% 30% 10% 30% 70% 70% 50% 20%

Bilježnici 10 80% 100% 60% 70% 20% 10% 40% 30% 40% 30%

Odvjetnici 11 91% 91% 91% 82% 82% 64% 73% 64% 91% 73% 64%


Slika 110. – Sada Vas molim da ocijenite Vaša iskustva sa obavljanjem svake od usluga koju češće koristi Vaša pravna osoba.


8%

2%

6%

3%

10%

4%

7%

13%

7%

6%

6%

8%

14%

16%

10%

26%

14%

29%

22%

6%

20%

32%

13%

44%

36%

32%

46%

26%

52%

17%

67%

69%

60%

57%

69%

40%

43%

42%

36%

35%

14%

33%

4%

13%

13%

2%

6%

8%

7%

11%

5%

13%

10%

8%

Brisanje hipoteke

Brisanje doživotnog uživanja

Ispravak adrese stanovanja ili broja čestic


Zabilježba spora

Uknjižba hipoteke

Uknjižba fiducijarnog prava

Uknjižba diobe ili razvrgnuće suvlasništva

Uknjižba promjene vlasništva

Upis objekta

Uknjižba parcelacijetica)


Loša iskustva 2 3 4 Dobra iskustva Ne zna

4,6

4,6

4,6

4,5

4,5

4,3

4,3

4,3

4,3

4,1

3,8

3,7

N

26

14

13

46

15

23

13

17

37

20

19

22

Prosjek

4,5

4,6

4,6

4,3

4,6

4,5

4,3

4,1

4,1

4,1

4

4

3,8

3,9

3,8

3,8

3,9

3,8

3,6

4

3,8

3,8

3,5

3,9


Ispravak adrese stanovanjaili broja čestice

Brisanje hipoteke

Uknjižba hipoteke

Brisanje doživotnoguživanja

Zabilježba spora,starateljstva

2018 2016 2009 2006



Tablica 63. – Sada Vas molim da ocijenite Vaša iskustva sa obavljanjem svake od usluga koju češće koristi Vaša pravna osoba. – prema vrsti pravne osobe

* Prikazane su samo prosječne ocjene za usluge koje je koristilo minimalno 8 pravnih osoba

4,3

4,2

4,1

3,7

4,3

3,8

4

3,9

3,9

3,9

3,8

3,8

3,8

3,8

3,4

3,4

3,5

3,4

3,8

3,4

3,3

3,1

3,4

3,4

Uknjižba fiducijarnog prava

Uknjižba promjenevlasništva

Upis objekta


Uknjižba diobe ilirazvrgnuće suvlasništva


2018 2016 2009 2006

*Svi ispitanici,

N (2018) =52 N (2016) =49 N (2009) =102 N (2006) = 101

N

Bri

sa

nje

hip

ote

ke

Bri

sa

nje

do

živ

otn

og

už

iva

nja

Isp

rav

ak

ad

res

e s

tan

ov

an

ja ili

bro

ja č

es

tic

e

Va

đe

nje

vla

sn

ičk

og

lis

ta

Za

bilje

žb

a s

po

ra o

do

živ

otn

om

uz

drž

av

an

ju

Uk

njiž

ba

hip

ote

ke

Uk

njiž

ba

fid

uc

ija

rno

g p

rav

a

Uk

njiž

ba

dio

be

ili r

az

vrg

nu

će

su

vla

sn

ištv

a

Uk

njiž

ba

pro

mje

ne

vla

sn

ištv

a

Up

is o

bje

kta

Uk

njiž

ba

pa

rce

lac

ije

(p

od

jele

ili

sp

aja

nja

če

sti

ca

)

Up

is e

taž

no

g v

las

niš

tva

Cijeli uzorak 52 4,6 4,6 4,6 4,5 4,5 4,3 4,3 4,3 4,2 4,1 3,8 3,7

Vrsta

pravne

osobe

Banke 6 - - - 4,3 - - - - - - - -

Građevinski

investitori15 - - - 4,5 - - - - - - - -

Geodeti 10 - - - 4,2 - - - - - - - -

Bilježnici 10 - - - 4,8 - - - - 4,4 - - -

Odvjetnici 11 4,8 4,6 - 4,7 4,2 4,3 - - 4,2 - - 3,8


Ocjena različitih aspekata rada ZKO

Slično kao i kod katastarskih ureda, pravne osobe najzadovoljnije su ljubaznošću i susretljivošću

službenika gruntovnice, a najmanje jednostavnošću propisane procedure te s razinom ažuriranosti

i usklađenosti podataka s drugim službama. U odnosu na prošli val istraživanja s većinom aspekata

su podjednako zadovoljni, osim duljine čekanja s kojom su sada manje zadovoljni.

Slika 113. – Molim Vas da sada ocijenite različite aspekte rada ZKO.

2%

2%

4%

2%

6%

6%

8%

2%

4%

13%

10%

21%

21%

19%

25%

29%

19%

27%

33%

19%

21%

29%

38%

37%

44%

33%

25%

19%

37%

27%

27%

21%

23%

17%

17%

17%

8%

10%

6%

13%

8%

6%

13%

17%

8%

8%





Organizacija rada službenika

Duljina čekanja u redu na šalteru

Jednostavnost propisane procedure

Ažurnost i usklađenost podataka s drugim

službama

Jako loše Loše Osrednje Dobro Jako dobro Ne zna

3,9

3,9

3,9

3,5

3,5

3,3

3,2

3,1

*Svi ispitanici, N=52


Slika 114. –Molim Vas da sada ocijenite različite aspekte rada ZKO. – trend

Tablica 64. –Molim Vas da sada ocijenite različite aspekte rada ZKO – prema vrsti pravne osobe

*Svi ispitanici,

N (2018) =52 N (2016) =49 N (2009) =102 N (2006) = 101

3,9

3,9

3,5

3,9

3,3

3,2

3,5

3,1

3,9

3,7

3,5

3,7

3,8

3,3

3,6

3,1

3,5

3,4

3,3

3,2

3,1

3

2,9

2,5

3,6

3,5

3,2

3,6

3,1

3,1

3,3

2,7





Duljina čekanja u redu našalteru

Jednostavnost propisaneprocedure

Organizacija radaslužbenika

Ažurnost i usklađenostpodataka s drugim

službama

2018 2016 2009 2006

N

Lju

ba

zn

os

t i

su

sre

tljiv

os

t

slu

žb

en

ika

Str

uč

no

st

slu

žb

en

ika

Tra

ns

pa

ren

tno

st

po

stu

pk

a

Brz

ina

rje

ša

va

nja

pre

dm

eta

Org

an

iza

cija

ra

da

slu

žb

en

ika

Du

ljin

a č

ek

an

ja u

re

du

na

ša

lte

ru

Je

dn

os

tav

no

st p

rop

isa

ne

pro

ce

du

re

Až

urn

os

t i

us

kla

đe

no

st

po

da

tak

a s

dru

gim

slu

žb

am

a

Cijeli uzorak 52 3,9 3,9 3,9 3,5 3,5 3,3 3,2 3,1

Vrsta

pravne

osobe

Banke 6 3,3 3,6 3,3 3 3,4 2,7 2,8 2,8

Građevinski investitori 15 4,1 4 3,7 3,6 3,4 3,1 3,4 3,4

Geodeti 10 4,1 3,8 3,8 3,2 3,5 3 2,9 2,8

Bilježnici 10 4 3,9 4,3 4 3,5 3,7 3,8 3,3

Odvjetnici 11 3,7 4,1 4,3 3,5 3,8 3,7 3,1 3,2


Ocjena rada ZKO u cjelini

Ukupna ocjena rada zemljišnoknjižnih odjela je osrednja, tj. prosječna ocjena rada gruntovnice

iznosi 3,4. Najveći dio korisnika, po njih 37% i 39% rad gruntovnice ocijenilo je ocjenom 3 ili 4. Tek

manji dio njih (8%) rad gruntovnice ocijenio je najboljom ocjenom, dok ih je ukupno 15% dalo lošu

ocjenu. Radom gruntovnice najviše su zadovoljni odvjetnici, a najmanje geodeti.

Slika 115. – Kojom ocjenom do 1 do 5, gdje ocjena 1 znači «jako loše», a ocjena 5 «jako dobro», biste ocijenili rad ZKO u RH u cjelini, s obzirom na ulogu koju ZKO treba imati?

Prosjek = 3,4

15%

33%

39%

8% 6%



Slika 116. – Kojom ocjenom do 1 do 5, gdje ocjena 1 znači «jako loše», a ocjena 5 «jako dobro», biste ocijenili rad ZKO u RH u cjelini, s obzirom na ulogu koju ZKO treba imati? – trend

Slika 117. – Kojom ocjenom do 1 do 5, gdje ocjena 1 znači «jako loše», a ocjena 5 «jako dobro», biste ocijenili rad ZKO u RH u cjelini, s obzirom na ulogu ZKO treba imati? – prema vrsti pravne osobe

15%

33%39%

8% 6%2%

16%

37% 37%

4% 4%

10%

22%

41%

19%

9% 9%7%

24%

40%

21%

8%

1%


2018 2016 2009 2006 Prosjek (2018.) = 3,4

Prosjek (2016.) = 3,3

Prosjek (2009.) = 2,8

Prosjek (2006.) = 3,0

3,4

3,7

3,6

3,5

3,2

3,0

Cijeli uzorak

Odvjetnici

Bilježnici


Banke

Geodeti


Prioriteti unapređenja

Na pitanje o tome što bi istaknuli kao najvažnije prioritete za unapređenje rada zemljišnoknjižnih

odjela najviše korisnika među pravnim osobama koje su sudjelovale u istraživanju, 27% njih, kao

najvažniji prioritet istaknulo je potrebu za usklađivanjem i povezivanjem s katastrom.

Među prioritetima za unapređenje rada na drugom mjestu je istaknuta brzina procedure. Potrebu

za tim je istaknulo 23% anketiranih korisnika, a 21% korisnika je navelo dostupnost zaposlenika.

Slika 118. – Što biste istaknuli kao tri najvažnija prioriteta za unapređenje rada ZKO?

27%

23%

21%

17%

14%

14%

12%

12%

10%

10%

2%

6%

12%

Usklađivanje i povezanost sa katastrom

Brzina procedure

Dostupnost službenika/ fleksibilno radno vrijeme

Digitalizacija/informatizacija sustava

Jednostavnost procedure

Ujednačavanje prakse

Stručnost/edukacija zaposlenika

Ažurnost podataka

Povezivanje svih baza podataka/ svih institucija


Prednost stručnim strankama (geodeti)

Ostalo

NZ/BO


Utjecaj rada ZKO na poslovanje

Kao i u istraživanju iz 2009. godine, 1/3 korisnika smatra kako rad ZKO–a nema niti pozitivnog niti

negativnog utjecaja na njihovo poslovanje, no ove je godine nešto veći udio onih na koje rad ZKO

ima značajan pozitivan utjecaj. Ukupno gledajući, rad gruntovnice ima pozitivan utjecaj na rad 47%

pravnih osoba koje su sudjelovale u istraživanju. Gledano po struci – rad zemljišnoknjižnih odjela

najčešće ima pozitivan utjecaj na rad javnih bilježnika, a najrjeđe na rad geodeta.

Slika 119. – Na koji način postojeće funkcioniranje ZKO utječe na Vaše poslovanje?

2%

14%

44%

10%

31%

Ima velikinegativan utjecaj

Ima mali negativniutjecaj

Nema značajnogniti pozitivnog niti

negativnogutjecaja

Ima mali pozitivniutjecaj

Ima značajanpozitivan utjecaj

Prosjek = 3,5


Slika 120. – Na koji način postojeće funkcioniranje ZKO utječe na Vaše poslovanje? – trend

Slika 121. – Na koji način postojeće funkcioniranje ZKO utječe na Vaše poslovanje? – prosječna vrijednost

3,5

4,5

4,0

3,5

3,1

2,9

Cijeli uzorak

Bilježnici

Banke

Odvjetnici


Geodeti


Napredak ZKO

Oko 21% korisnika navodi kako su uočili značajan napredak u radu zemljišnoknjižnih odjela

Općinskih sudova, a još oko 33% njih navodi kako su uočili manji napredak. U odnosu na prošlo

istraživanje nešto je manje korisnika koji navode kako nema napretka. Napredak je kao i kod

katastra ponajprije uočen u brzini rješavanja predmeta i izdavanja podataka te u informatizaciji i

usklađenosti podataka s katastrom.

Slika 122. – Jeste li u posljednje vrijeme zamijetili napredak u radu ZKO?

21%

33%

46%



Slika 123. – Jeste li u posljednje vrijeme zamijetili napredak u radu ZKO? – trend

Slika 124. – U kojim segmentima rada ZKO ste uočili napredak?

*Svi ispitanici,

N (2018) =52 N (2016) =49 N (2009) =102 N (2006) = 101

21%

33%

46%

18%

29%

53%

28%

34%37%

33%

40%

28%


2018 2016 2009 2006

54%

25%

25%

13%

8%

Brzina rješavanja predmeta/ izdavanjapodataka

Informatizacija

Ažuriranje podataka/ usklađenost skatastrom

Uslužnost

Veća dostupnost podataka


Ocjena Projekta sređivanja zemljišnih knjiga i katastara

Općenita ocjena projekta

Najviše pravnih osoba (44% njih) je "Projekt sređivanja zemljišnih knjiga i katastara" ocijenilo kao

dobar, a oko 38% korisnika projekt ocjenjuje kako vrlo dobar ili jako dobar. Otprilike 1/10 korisnika

projekt ocjenjuje lošijim ocjenama, a najmanje su zadovoljni odvjetnici i građevinski investitori.

Slika 125. – Kako biste općenito, ocjenama od 1 do 5, ocijenili Projekt sređivanja zemljišnih knjiga i katastra, gdje ocjena 1 znači «jako loše», a ocjena 5 «jako dobro».

2%

10%

44%

23%

15%

6%


Prosjek = 3,4


Slika 126. – Kako biste općenito, ocjenama od 1 do 5, ocijenili Projekt sređivanja zemljišnih knjiga i katastra, gdje ocjena 1 znači «jako loše», a ocjena 5 «jako dobro». – trend

Slika 127. – Kako biste općenito, ocjenama od 1 do 5, ocijenili Projekt sređivanja zemljišnih knjiga i katastra, gdje ocjena 1 znači «jako loše», a ocjena 5 «jako dobro».– prema vrsti pravne osobe

2%

10%

44%

23%

15%

6%4%

27%

37%

18%

10%

4%6%

15%

41%

26%

7% 6%


2018 2016 2009

*Svi ispitanici, N (2018.)=52 N (2016.) =49 N (2009.) =102

Prosjek (2018.) = 3,4

Prosjek (2016.) = 2,9

Prosjek (2009.) = 3,1

3,4

3,8

3,6

3,5

3,3

3,2

Cijeli uzorak

Bilježnici

Geodeti

Banke

Odvjetnici



Doprinos projekta Oko 6% korisnika smatra kako je projekt imao presudnu ulogu u unapređenju rada sustava

gruntovnice i katastra, a 31% kako je dao veliki doprinos. Najviše korisnika, njih 35%, smatra kako

je doprinos bio osrednji. Oko 2% korisnika smatra kako Projekt nije dao nikakav doprinos u radu

sustava gruntovnice i katastra. Banke i odvjetnici najkritičniji su u ocjeni doprinosa Projekta.

Slika 128. – Kako biste ocijenili doprinos tog projekta postignutim unapređenjima u radu sustava gruntovnice i katastra posljednjih nekoliko godina?

2%

21%

35%31%

6% 6%

Nije daonikakav

doprinos

Dao je malidoprinos

Dao je osrednjidoprinos

Dao je velikidoprinos

Imao jepresudnu ulogu

Ne zna

Prosjek = 3,2


Slika 129. – Kako biste ocijenili doprinos tog projekta postignutim unapređenjima u radu sustava gruntovnice i katastra posljednjih nekoliko godina? – trend

Slika 130. – Kako biste ocijenili doprinos tog projekta postignutim unapređenjima u radu sustava gruntovnice i katastra posljednjih nekoliko godina? – prema vrsti pravne osobe

2%

21%

35%31%

6% 6%10%

22%

39%

22%

4%2%

5%

23%

37%

27%

5% 4%

Nije daonikakve

doprinos

Dao je malidoprinos

Dao je osrednjidoprinos

Dao je velikidoprinos

Imao jepresudnu ulogu

Ne zna

2018 2016 2009 Prosjek (2018.) = 3,2

Prosjek (2016.) = 2,9

Prosjek (2009.) = 3,1

*Svi ispitanici, N (2018.)=52 N (2016.) =49 N (2009.) =102

3,2

3,8

3,2

3,1

3,1

2,7

Cijeli uzorak

Bilježnici

Geodeti


Odvjetnici

Banke


Istraživanje zadovoljstva korisnika online portalima "Uređena zemlja" i Geoportal

Metodologija

Online upitnici bili su programirani od strane Ipsosa i postavljeni na web server Ipsosa. Posjetitelji

tj. korisnici ovih dvaju portala su online upitnicima pristupali preko poveznica (linkova) na

portalima. Prikupljanje odgovora ispitanika je provedeno u periodu od 07. studenog do 03.

prosinca 2018.

Ostvaren je vrlo visok odaziv, pa je u uzorku korisnika portala "Uređena zemlja" 293 ispitanika, a

korisnika Geoportala je 304, što zajedno daje 597 anketiranih korisnika. Ovo je trostruko veći broj

ispitanika po portalu nego 2016., što podatke čini pouzdanijim. Ipak, i dalje postoji problem malog

uzorka, posebno kada pokušavamo identificirati statistički značajne razlike između istraživanja iz

2016. i 2018. godine. Ove godine je sudjelovalo oko 300 ispitanika po portalu, a 2016. njih tek oko

100 po portalu. Ovako mali uzorci – posebno tu mislimo na onaj iz 2016. – uzrok su tomu da tek

kod vrlo velikih promjena možemo govoriti o statistički značajnoj razlici između dvaju valova

istraživanja, dok u svim drugim situacijama razlika može biti rezultat pogreške mjerenja.

Upitnici za svaki od portala imali su zajednički skup pitanja koji su se odnosili na opće zadovoljstvo

portalom i uslugama koje portal nudi, te na zadovoljstvo karakteristikama portala (npr. lakoća

navigacije, brzina učitavanja, preglednost), kao i na zadovoljstvo ishodom posjete. Osim

zajedničkog skupa pitanja, upitnik za svaki od dva portala sadržavao je i nekoliko pitanja specifičnih

za pojedini servis. Sadržaj upitnika usmjeren je na prikupljanje podataka koji mogu pomoći

eventualnom poboljšanju portala. Prilikom konstrukcije upitnika vodilo se računa o tome da

trajanje ispunjavanja upitnika ne prelazi 15 minuta kako bi se minimiziralo odustajanje ispitanika

zbog predugog upitnika. U upitnicima se od ispitanika nisu tražili nikakvi osobni podatci. Ispitanici

nisu biti nagrađivani za ispunjavanje upitnika.


Glavni nalazi

Demografska struktura korisnika

Kod oba portala je većina posjetitelja muškog spola te su u srednjim godinama (30 – 60 godina).

Otprilike polovina ispitanih ima završeno srednje, a polovina više ili visoko obrazovanje. Kod

Geoportala je udio muškaraca nešto izraženija, a 15,5% posjetitelja Geoportala je navelo kako su

registrirani korisnici.

Tablica 65. – Demografska struktura korisnika portala

Portal "Uređena zemlja" N %

Ukupno 293 100%

SpolMuški 175 60%

Ženski 118 40%

Dob

Do 30 godina 41 14%

Od 31 do 44 130 44%

Od 45 do 60 99 34%

Više od 60 23 8%

Obrazovanje

Osnovna škola 4 1%

Srednja škola 133 45%

Više i visoko 156 53%

Geoportal N %

Ukupno 304 100%

SpolMuški 233 77%

Ženski 71 23%

Dob

Do 30 godina 73 24%

Od 31 do 44 117 38%

Od 45 do 60 84 28%

Više od 60 30 10%

Obrazovanje

Osnovna škola 4 1%

Srednja škola 160 53%

Više i visoko 140 46%

15,5% anketiranih

korisnika su registrirani

korisnici Geoportala


Razlozi korištenja portala "Uređena zemlja" i Geoportal

Kako svaki od ova dva nudi specifične usluge tako se i razlozi korištenja razlikuju. Na donja dva

grafa su prikazani razlozi korištenja svakog od portala s postocima posjetitelja koji su naveli

određeni razlog posjete.

Slika 131. – Koji su glavni razlozi Vaše posjete ovoj internetskoj stranici? ("Uređena zemlja")


Dominantni razlozi posjete portalu "Uređena zemlja" su pregled glavne knjige (čak 86%), pregled

čestica (66%) te pregled statusa ZK predmeta (46%) i katastarskog operata (44%). Ostale usluge i

informacije rjeđe se koriste. U odnosu na 2016. godinu značajno je porastao pregled čestica kao

razlog, jer tada ga je navelo 69% ispitanih.


S druge strane, dva najčešća razloga posjete Geoportalu su pregled digitalnog katastarskog plana

(78%) posjetitelja i pregled digitalne ortofoto karte (63% posjetitelja). Pregled osnovne Hrvatske

karte koristilo je 38% posjetitelja, a ostale karte i podatke još manje posjetitelja. Za razliku od

portala "Uređena zemlja", kod Geoportala nema nikakvih statistički značajnih razlika između

ovogodišnjih podataka i onih iz 2016.

Slika 132. – Koji su glavni razlozi Vaše posjete ovoj internetskoj stranici? (Geoportal)



Uspjeh u nalaženju traženih informacija

Nakon ispitivanja razloga posjeta, posjetitelji su ocjenjivali uspješnost u nalaženju informacija. Kao

što je vidljivo, oko 59% posjetitelja portala "Uređena zemlja" je u potpunosti uspjelo naći tražene

podatke, dok je u slučaju Geoportala taj postotak još malo viši (68%). Također, u slučaju "Uređene

zemlje" podatke uopće nije uspjelo naći 11% ispitanih, dok je na Geoportalu taj broj tek 2%. Razlike

ovih postotaka i onih iz 2016. nisu statistički značajne.

Slika 133. – Jeste li uspjeli naći tražene podatke?

Svi ispitanici: Uređena zemlja N = 293; Geoportal N = 304

Posjetitelje koji nisu uspjeli pronaći sve tražene informacije, pitalo se što točno nisu uspjeli pronaći.

Na portalu "Uređena zemlja" daleko najčešće nisu uspjeli pronaći određene čestice / z.k. uloške

(33%), a u 12% slučajeva stranica nije radila. U slučaju Geoportala, najčešći je problem što podaci

o česticama nisu bili ažurirani (39%). U 2016. godini je na ova pitanja odgovaralo tek 30–ak

ispitanika po portalu, tako da nikakve usporedbe rezultata nisu dovoljno pouzdane.


Slika 134. – Koje informacije niste uspjeli naći? ("Uređena zemlja")

Ispitanici koji nisu pronašli sve informacije koje su tražili; "Uređena zemlja" N = 119

Slika 135. – Koje informacije niste uspjeli naći? (Geoportal)

Ispitanici koji nisu pronašli sve informacije koje su tražili; Geoportal N = 98

33%

12%

9%

6%

6%

6%

5%

4%

3%

3%

8%

11%

Nedostaju neke tražene čestice / ZK ulošci

Internet stranica ne radi

Podaci o vlasnicima

Poveznica između kat. operata i ZK za čestice s dvojom

numeracijom

Nejasna, komplicirana stranica

Ništa nisam uspio naći

Informacije o statusu predmeta

Određeni zemljišnoknjižni podaci (o zabilježbi, hipoteki...)

Podaci ne odgovaraju stvarnom stanju / nedostaju posljednjeizmjene statusa

Povijesni podaci o čestici

Ostalo

Ne zna / Bez odgovora

39%

6%

3%

4%

2%

5%

4%

6%

3%

3%

2%

2%

9%

16%

Neažurirani podaci o česticama

Nazivi naselja, ulica i kućni brojevi

Brojevi čestica i parcela

Podaci o vlasnicima

Uglavnom je sve pronađeno

Digitalni ortofoto

Površina čestica

Nisu vidljive koordinate

Odgovarajuće mjerilo

Tehnički problemi na stranici

Nije prilagođeno mobilnim uređajima

Nadmorska visina

Ostalo

Ne zna / Bez odgovora


Na sljedećem grafu su prikazani odgovori posjetitelja koji su pronašli tražene podatke. Većina njih

(88% kod "Uređene zemlje" i 92% kod Geoportala) informacije je uspjelo pribaviti u kratkom ili vrlo

kratkom vremenu. Nema statistički značajnih razlika u odnosu na prošli val istraživanja.

Slika 136. – Koliko dugo ste tražili informacije koje ste trebali?

Samo ispitanici koji su našli podatke: "Uređena zemlja" N = 260; Geoportal N = 297

Zadovoljstvo institucionalnim Online portalima

Pitanja o zadovoljstvu odnosila su se na ukupno zadovoljstvo portalom, na zadovoljstvo različitim

karakteristikama portala, te pitanja o njihovu mišljenju o sadržajima koji nedostaju i sugestijama

za poboljšanje portala. Pitanja o zadovoljstvu portalima ispitanici su iskazivali na skali od 1 do 5

(poput školskih ocjena) pri čemu je ocjena 1 označavala "jako loše", a 5 "Jako dobro". Ocjene

između 1 i 5 označavale su stupnjeve između krajnjih ocjena.

Na sljedećem grafu su prikazane distribucije odgovora na pitanja o zadovoljstvu portalom

"Uređena zemlja", s pripadajućim prosječnim ocjenama. Prosječna ocjena ukupnim zadovoljstvom

portalom iznosi 3,8, a 62% posjetitelja je dalo ocjene 4 ili 5. Ocjene pojedinih karakteristika portala

variraju od 3,8 do 3,9. Ove ocjene su jednake onima iz 2016. tj. nema statistički značajnih razlika.


Slika 137. – Kako biste ocijenili svaki od sljedećih elemenata ove internetske stranice? – "Uređena zemlja"


Slika 138. – Kako biste ocijenili svaki od sljedećih elemenata ove internetske stranice? – Geoportal


Ocjena ukupnog zadovoljstva Geoportala iznosi 4,1 što je značajno veće nego zadovoljstvo

"Uređenom zemljom". Postotak posjetitelja koji su ga ocijenili s 4 ili 5 iznosi 83%. Ocjene pojedinih

karakteristika slične su ocjeni ukupnog zadovoljstva i kreću se u rasponu od 4,1 do 4,2. Izuzetak su


jedino dvije karakteristike – brzina učitavanja sa ocjenom 3,8 i ažurnost informacija sa 3,9. Ako se

gleda usporedba s 2016., ponovno nema statistički značajnih razlika u ocjeni Geoportala i njegovih

pojedinih karakteristika.

Usporedimo li prosječne ocjene ukupnog zadovoljstva portalima kao i prosječne ocjene pojedinih

karakteristika, mogu se uočiti neke razlike u zadovoljstvu između pojedinih portala. Geoportal ima

bolju ukupnu ocjenu, ali je bolji i na svim pojedinim karakteristikama – sa izuzetkom brzine

učitavanja stranice i ažurnosti traženih informacija.

Slika 139. – Usporedba prosječnih ocjena za oba portala

Osim pitanja za numeričku procjenu ukupnog zadovoljstva i zadovoljstva pojedinim

karakteristikama portala, od ispitanika se tražilo da svojim riječima predlože sugestije za

poboljšanje portala, te navedu koji sadržaji prema njihovom mišljenju nedostaju. Takvi otvoreni

odgovori obrađeni su na način da su kategorizirani u skupine s obzirom na sadržaj odgovora. Tako

sažeti odgovori prikazani su u nizu grafova u nastavku.


Slika 66. – Što bi valjalo poboljšati na ovim stranicama kako bi se unaprijedila njihova kvaliteta i iskoristivost? ("Uređena zemlja")


Velika većina (više od pola) ispitanih nema nikakvu sugestiju za poboljšanje portala (ili ne znaju što

poboljšati, ili misle kako ništa ne treba poboljšati). Oni koji imaju sugestije vezane uz "Uređenu

zemlju" najčešće spominju prevelik broj šifri (capcha) koje treba često upisivati; zatim bolje

povezivanje i ažuriranje baze katastra i ZK–a; te pojednostavljeno traženje informacija.

Čak 85% posjetitelja "Uređene zemlje" i 72% posjetitelja Geoportala nije znalo reći koje informacije

nedostaju. Dijelom je to vjerojatno rezultat toga da su oni koji nešto nisu našli svoje prigovore već

upisali na pripadajućem pitanju (P3), dok većina onih koja je uspješno našla ono što je tražila ne

razmišlja o eventualnim poboljšanjima – kao što ispitanici sami navode – ne smatraju se dovoljno

stručnim za tematiku.

10,9%

7,5%

5,5%

3,1%

2,7%

2,4%

1,4%

1,4%

1,0%

0,7%

0,7%

0,7%

0,7%

4,0%

25,9%

37,5%

Previše šifri (captcha) za svaki zahtjev, poboljšati način prijave

Bolje povezati i ažurirati baze katastra i ZK

Pojednostaviti traženje informacija

Stranica često izvan funkcije / brže rješavati informatičke…

Preglednost

Prilagoditi za mobilne uređaje

Dizajn stranice / aplikacije

Ažurnost podataka

Pretragu po OIB-u

Brzinu učitavanja

Status predmeta

e-izvadak

Mogućnosti preuzimanja podataka (u više formata)

Ostalo

Ne treba ništa poboljšati

Ne znam, nisam stručnjak


Slika 67. – Što bi valjalo poboljšati na ovim stranicama kako bi se unaprijedila njihova kvaliteta i iskoristivost? (Geoportal)


1,0%

1,3%

1,0%

1,0%

1,0%

1,0%

0,7%

0,7%

0,7%

0,7%

0,7%

0,7%

0,7%

3,0%

19,7%

36,2%

Pojednostaviti upute

Previše šifri (captcha) za svaki zahtjev

Smanjiti zaglavlje stranice da karta stane u jedan pregled

Detaljnije informacije o česticama

Korištenje WMS servisa

Točniji, precizniji prikaz čestica na karti

Mogućnost skidanja slojeva

Da pretraživač zapamti odabir, da ne vraća na početak

Poboljšati navigaciju

Webshop / mogućnost direktnog naručivanja materijala

Korištenje HDKS i WGS84 koordinata

Ne učitava granice čestica prema poštanskim brojevima

Uvesti i prostorne planove

Ostalo

Ne treba ništa poboljšati

Ne znam

5,9%

5,6%

3,9%

3,6%

2,6%

2,6%

2,6%

2,6%

2,0%

2,0%

2,0%

1,6%

1,6%

1,3%

1,3%

Brzinu učitavanja

Bolje povezati i ažurirati baze katastra i ZK

Ažuriranje podataka

Pojednostaviti traženje informacija

Veća razlučivost snimki

Poboljšati alate za mjerenje

Prilagoditi za mobilne uređaje

Dostupnost ortofoto karata / mogućnost odabira karata pogodini

Mogućnost korištenja raznih formata za prikaz i download (3D,shp, KML)

Povezati s drugim sustavima prostornih podataka (ISPU, UZ,RPJ)

Usklađivanje katastra sa ortofoto podlogama

Mogućnost ispisa

Preglednost

Dizajn stranice / aplikacije

Dodatni tematski slojevi (klizišta, parkovi prirode, planin. staze)


Slika 68. – Koji još sadržaji bi se trebali nalaziti na ovoj stranici da bi ona bila od veće koristi za korisnike? ("Uređena zemlja")


Slika 69. – Koji još sadržaji bi se trebali nalaziti na ovoj stranici da bi ona bila od veće koristi za korisnike? (Geoportal)


3,8%

2,7%

1,4%

1,4%

1,4%

1,0%

1,0%

0,7%

0,7%

0,7%

0,7%

0,7%

0,7%

2,1%

44,0%

40,6%

Objediniti s katastrom i zemljišnim knjigama

Mogućnost pretrage po kategorijama (osobi, adresi, OIB-u)

Svi raspoloživi podaci o česticama

Povezivanje s dr. sustavima prostornih podataka (ARKOD,…

Usporedni prikaz brojeva č. u katastru i ZK (kada se razlikuju)

Ažurniji podaci

Stranica izvan funkcije ponekad

Podaci o vlasništvu

Jednostavnije pretraživanje

Povijesni pregled čestica

Digitalna arhiva dokumentacije

Informacije o novim izmjerama

Tematski slojevi - dodati građevinska i šumska područja

Ostalo


Ništa, svi sadržaji su prisutni

7,2%

3,0%

2,6%

2,3%

2,0%

2,0%

1,3%

1,3%

1,0%

1,0%

1,0%

0,7%

0,7%

0,7%

0,7%

0,7%

0,7%

7,2%

33,9%

37,8%

Objediniti s katastrom i zemljišnim knjigama

Podaci o infrastrukturi (struja, voda, ceste itd.)

Digitalni ortofoto iz 1968. godine

Svi raspoloživi podaci o česticama

Podaci o vlasništvu

Usklađenost katastra s DOF / Digitalni ortofoto u KML

Prostorni planovi

Povezati s drugim sustavima prostornih podataka

Da iskače prozor sa svim podacima

Veća vidljivost

Ažurnost podataka

Mobilna aplikacija

Poboljšane mogućnosti ispisa

Podloge s prostornim planovima (GUP)

ARKOD preglednik

Omogućit određene koordinatne sustave

Vektorski podaci

Ostalo

Ništa, svi sadržaji su prisutni



Posjećivanje i korištenje institucionalnih Online portala

U posljednjoj skupini pitanja ispitani posjetitelji institucionalnih Online portala odgovarali su na

pitanja o svrsi posjete, tj. za koga su posjetili portal (privatno, za pravnu osobu u kojoj rade ili za

stranku koju zastupaju), nadalje pitalo ih se o čestini posjećivanja portala, o njihovom mišljenju o

prednostima Online portala u odnosu na fizičko posjećivanje institucija, preporuci portala

kolegama, prijateljima/poznanicima i rodbini, te o korištenju usluge izdavanja ZK uloška putem

sustava E–Građanin, te o posjećivanju ostalih portala u sustavu.

Slika 140. – Jeste li na ovoj stranici tražili informacije … ?

Svi ispitanici: "Uređena zemlja" N = 293; Geoportal N = 304

Kao što vidimo, većina posjeta "Uređenoj zemlji" obavljala se u privatne svrhe (71%), dok je kod

Geoportala podjednak broj posjeta (oko 60%) obavljen u privatne i u svrhe pravne osobe u kojoj

ispitanici rade.

Poslovne svrhe posjeta portala reflektiraju se i u pitanju o učestalosti posjeta portalima. Pošto je

Geoportal češće posjećivan u poslovne svrhe, tako je i udio njegovih korisnika koji ga posjećuju

često i redovito znatno veći nego li je to slučaj kod "Uređene zemlje". Čak 55% ispitanih Geoportal

posjećuje gotovo svakodnevno – što predstavlja značajan rast u usporedbi sa 2016. kad ih je bilo


28%. Kod "Uređene zemlje" imamo 37% ispitanih koji portal posjećuju svakodnevno, što je

ponovno značajan porast u usporedbi sa 2016. kad ih je bilo 14%.

Slika 141. – Koliko često posjećujete ovu Internet stranicu?


U ocjeni svakog proizvoda ili usluge jedna od najvažnijih mjera zadovoljstva je bi li korisnici

preporučili korištenje proizvoda ili usluge nekom drugom. Vidljiva je sklonost posjetitelja oba

portala za preporukom korištenja ovih usluga. Oko 79% ispitanih bi preporučilo usluge "Uređene

zemlje" prijateljima i kolegama, a za Geoportal bi to napravilo njih 81%. Ovi rezultati su također

znatno bolji od onih iz 2016.

Jednako tako, vrlo velika većina ispitanih smatra kako korištenje portala predstavlja prednost u

odnosu na fizičko posjećivanje ureda i institucija (86% za "Uređenu zemlju" i 93% za Geoportal).

Iako su već u 2016. pokazatelji bili vrlo visoki, svejedno je došlo do dodatnog porasta onih koji

smatraju da portali predstavljaju prednost.


Slika 142. – Koliko je vjerojatno da biste svojim prijateljima, kolegama, rodbini preporučili korištenje usluga koje nudi ova stranica?


Slika 143. – U kojoj mjeri korištenje usluga na ovim web stranicama predstavlja prednost u odnosu na fizičko posjećivanje ureda i institucija radi dobivanja traženih informacija i dokumenata?


Nadalje, mjerili smo među-posjećenost ova dva portala, pa je tako čak 75% posjetitelja portala

"Uređena zemlja" je posjetilo Geoportal, što je znatno više nego 2016. kad ih je bilo 45%. Jednako

tako, 74% posjetitelja Geoportala je posjetilo "Uređenu zemlju" (26% u 2016.)


Slika 144. – Jeste li osim ove stranice posjetili još neku od sljedećih stranica čija je svrha informiranje i provjera katastarskih i zemljišnih dokumenata?


Na samom kraju upitnika, posjetitelje smo pitali o korištenju izdavanja zemljišno–knjižnog izvatka

putem sustava e–gradjanin. Izdavanje ZK izvatka putem ovog sustava koristilo je 32% posjetitelja

"Uređene zemlje" i 38% posjetitelja Geoportala. Došlo je do značajnog porasta kod posjetitelja

Geoportala, jer ih je 2016. tek 26% vadilo ZK izvadak putem sustava e–gradjanin.

Slika 145. – Jeste li Vi osobno koristili uslugu izdavanja ZK (zemljišno–knjižnog) izvatka putem usluge e–građanin?


Institucionalna studija evaluacije uspješnosti projekta

Metodologija i ciljevi istraživanja Kvalitativnim dijelom istraživanja obuhvatili smo ukupno 13 predstavnika ključnih institucija

relevantnih za projekt implementacije zajedničkog informacijskog sustava (u nastavku: ZIS):

predstavnike katastarskih ureda (u nastavku: KU), zemljišnoknjižnih ureda Općinskih sudova (u

nastavku: ZKO), Državnog odvjetništva (u nastavku: DORH) i Ministarstva financija – Porezne uprave

(u nastavku: PU). U ovom istraživanju, razgovarali smo s četvero predstavnika KU-a, po jednim

predstavnikom DORH-a i PU-a te sedmero predstavnika ZKO-a.

Tijekom provođenja istraživanja utvrđeno je različito percipiranje pozitivnih i negativnih strana ZIS-

a između ZKO odjela Općinskih sudova u velikim i malim sredinama zbog čega je broj provedenih

intervjua s predstavnicima gruntovnica veći. S druge strane, zbog zaprimljenog manjeg broja

inicijalnih kontakata voljnih predstavnika DORH-a i Porezne uprave, obavljen je po jedan intervju

u svrhu ispitivanja nalaza prethodnog istraživanja.

Istraživanje evaluacije zadovoljstva predstavnika relevantnih institucija bilo je provedeno

metodom dubinskih intervjua. Dubinski intervjui trajali su oko 60 minuta.

Prvi korak u provođenju ovog istraživanja odnosio se na identificiranje liste sudionika i ostvarivanje

kontakta s njima. Nakon toga je slijedilo definiranje termina intervjua i provođenje intervjua od

strane educiranih istraživača agencije Ipsos. U trećoj fazi se izradio transkript svakog intervjua.

Posljednja faza ovog dijela istraživanja odnosila se na analizu intervjua i izrada izvještaja.

Ciljevi koji su obuhvaćeni kvalitativnim dijelom istraživanja su slijedeći:

o Ocjena općeg napretka u sustavu i njegove modernizacije;

o Percepcija zajedničkog informacijskog sustava (ZIS-a);

o Evaluacija funkcionalnih obilježja ZIS-a.


Glavni nalazi

Kontekst istraživanja

Za vrijeme provođenja istraživanja, sustav ZIS je već 2 do 3 godine implementiran u sve katastarske

urede i zemljišnoknjižne odjele. Ove instance sustav koriste za unos i korištenje podataka u punom

obujmu svojih djelatnosti, iako u sklopu gruntovnica postoji paralelno korištenje prijašnjeg sustava

IGEA u slučaju vođenja starih zemljišnih knjiga koje još nisu digitalizirane u formatu kako to

zahtjeva ZIS. Državno odvjetništvo i Ministarstvo pravosuđa – Porezna uprava ZIS koriste kao krajnji

korisnici. Podaci KU-a i ZKO-a njima su neophodni za svakodnevni rad, s tim da je u slučaju DORH-

a započet proces podnošenja e-prijedloga putem ZIS-a. Za razliku od prošlog vala istraživanja

2016., usmjerenje istraživanja je na različitoj dinamici korištenja i procijenjenom učinku redovitog

korištenja ZIS-a na poslovne procedure kod katastarskih ureda i zemljišnoknjižnih odjela, uz manji

naglasak na iskustva korisnika iz Porezne uprave i DORH-a.

Svi nalazi prikupljeni metodom individualnih intervjua, koji se nalaze u ovom izvještaju,

predstavljaju rezultate koji su bazirani na doživljaju (percepciji) diskutanata, predstavnika ključnih

institucija, i dio su kvalitativne analize dobivenog sadržaja. Uslijed relativno malog broja sudionika

kvalitativnih istraživanja, rezultati nisu nužno reprezentativni i ne mogu se projicirati na cijelu

skupinu obuhvaćenu istraživanjem, u ovom slučaju predstavnike ključnih institucija u cjelini.

Nalazi kvalitativne dionice istraživanja grupirani su u nekoliko logičnih cjelina. Izvještaj je

organiziran tako da prikazuje opću percepciju ZIS-a, percepciju procesa implementacije,

percipirane prednosti i nedostatke te evaluaciju ZIS-a kroz ključna područja: implementacija

poslovnih procedura, funkcionalnost i funkcionalni elementi sustava te sistem podrške. Kako se

profili korištenja ZIS-a razlikuju od institucije do institucije, nalazi su organizirani tako da prikazuju

relevantna područja za pojedine institucije.


Slika 146: Struktura kvalitativnog izvještaja

Opća percepcija ZIS-a

ZIS se više ne percipira kao novina, on predstavlja kostur i oslonac za sve buduće nadgradnje i

funkcionalna poboljšanja pri uređenju zemljišnih knjiga i katastara, mišljenje je većine sudionika.

Ipak, tijekom razgovora izražene su razlike u percipiranom učinku dosadašnjeg procesa

implementacije ZIS-a kod predstavnika katastara i zemljišnoknjižnih odjela. Iz pozicije katastara,

osim funkcionalnih prednosti povezivanja grafike i alfanumerike, ZIS dovodi do pomaka u boljoj

organizaciji poslovanja i upravljanja na svim razinama, s naglaskom na bolju kontrolu opterećenja

zaposlenika te praćenje kolanja predmeta, a sve uz značajno smanjivanje tehničkih problema.

„ZIS je najkraće rečeno odlična stvar. U početku su neke tehničke stvari bile još

nedorađene, ali kroz ovo vrijeme, kroz ovih par godina poprilično se popravilo i usavršilo i

u odnosu na posao prije, kada nije bilo ZIS-a, posao se obavlja ubrzano, bolje, preglednije.

Definitivno preglednije, jer je to takav sustav koji omogućuje da se točno vidi kada je

predmet zaprimljen i točno se vidi putanja predmeta, dakle u sekundu. Kada ga unesete u

aplikaciju, vi ste primjerice zaprimili i ja ga trebam pregledati, vi ga presignirate meni i

točno se vidi kada sam ga zaprimio, što sam radio na njemu, koliko dugo sam radio na


njemu. To je apsolutni pregled svega, što prije u analognom svijetu nije bilo moguće.

Događalo se često da se i zagubi predmet, a ovako je sve preglednije, bolje i brže.“ KU

„Jako dobar. Da je dosta ubrzalo samo procese, naravno naspram ručno vođene knjige da

je to daleko brže. Nekad su se zemljišno-knjiški izvadci pisali ručno i to je trajalo, a sada je

to dva klika i izvadak je vani. Isto tako kod cijelog proces, kod zaprimanja predmeta i kod

same provedbe tih rješenja u te zemljišne knjige je puno vremenski kraće nego što je

nekada bilo.“ ZKO

S druge strane, kod ZKO postoji stav da ZIS još nije u dovoljnoj mjeri prilagođen posebnim

procedurama zemljišnog prava. Isto tako, kako je upotreba ZIS-a u potpunosti moguća tek na

platformi usklađenih zemljišnoknjižnih podataka, cjelovita implementacija ZIS-a nužno je

posljedica usklađene zemljišnoknjižne dokumentacije.

„S druge strane, ono što ZIS možda nije dobro popratio je vođenje zemljišne knjige i

izdavanje izvadaka. Nama je vođenje zemljišne knjige isto ostalo u propisima na ručno

vođenoj knjizi, gdje nas obvezuje na sadržaj upisa u ručno vođenu knjigu, znači isti

instrument je primijenjen na vođenju u digitalnom obliku, sadržaj upisa je isti. Međutim

nama Pravilnik o unutarnjem ustroju i vođenju zemljišnih knjiga, obavljanju drugih poslova

u zemljišno knjižnim odjelima sudova kaže pisat će se izvadak. Stavljat će se napomene,

itd., u ovom slučaju mi kada pišemo izvadak, mi ispisujemo vođenje zemljišne knjige. Dakle

na izvatku se vidi apsolutno sve što je Sud unio u digitalni oblik, dakle uopće više nemamo

mogućnost ispisa prema Pravilniku koji je trenutačno na snazi. Jednako tako nemamo

mogućnost ni stavljanja napomena, tu se mogu referirati i na simultane hipoteke. Jedan

od upisa je osiguranje za novčane tražbine zajedničkom hipotekom na više nekretnina. Po

zakonu smo dužni u ulošku glavne hipoteke navesti gdje su sve sporedni ulošci, a u

sporednim ulošcima smo dužni samo navesti koji je glavni uložak.“ ZKO

Nadalje, katastri u većoj mjeri ističu pozitivne pomake do kojih ZIS dovodi mimo samih tehničkih

olakšanja poslovanja. Moramo uzeti u obzir i da su tijekom provođenja istraživanja predstavnici

katastara bili isključivo pročelnici katastarskih ureda, dok su u slučaju gruntovnica, osim voditelja ZK


odjela bili i zamjenici voditelja te ovlašteni zemljišnoknjižni referenti. Možda je i to razlog naglaska

na upravljačkim prednostima ZIS-a kod predstavnika katastara, čije primjere navodimo niže.

„Bez obzira na manjkavosti, bez obzira i na greške koje su se javljale i koje se još uvijek

javljaju jer to je jedna sveobuhvatna integrirana objektno orijentirana aplikacija koja je

ogromna. Taj pilot projekt se radio dok sam ja bio pročelnik u prvom mandatu, počeli su

uvoditi od 2007, 2008, 2009. To se već 10 godina radi i usavršava, ažurira i još dan danas

dolaze nove verzije. Svakim danom su sve bolja i bolja rješenja, poboljšanja u radu i tako

dalje. To je jednostavno izazov vremena, to mora ići tako. Nema druge, dolaze druge stvari

koje se vežu na ZIS, a onda ta aplikacija stvarno mora doživljavati nove promjene, nova

usavršavanja, nove prilagodbe. Pogotovo u današnje vrijeme kad ulazimo u sustav

digitalnog geodetskog elaborata, to je posebna priča. To je nadogradnja svega.“ KU

„Kao mi ušli u ZIS sad smo riješili sve probleme katastra i zemljišne knjige, ma ne, ma ne.

Mi smo samo usavršili naše poslovanje. Da manje gubimo vremena za neke stvari, da

ubrzamo neke procese, neke smo i usporili zato što tako mora, ali smo ipak na neki način

daleko više dobili nego što smo izgubili. Tako da ima više plusa nego minusa. Znači mi smo

u ZIS-u, ono što je plus, objedinili sve procese koji su u poslovanju.“ KU

„ZIS je kostur cijele priče koji služi za održavanje našeg operata, povezivanje alfanumerike

i grafike, ali i svih aplikacija, poput digitalne arhive ili novog sustava digitalnih geodetskih

elaborata, koje se oslanjaju na ZIS. Dakle sve nove aplikacije, imamo ih više, ali sve imaju

vezu sa ZIS-om. Što god radili, ZIS je osnova svega, a onda samo imate nadogradnje. Pa

aplikacije koje će rješavati neki tehnički problem je tu, ali ona je vezana na ZIS, a takvih

aplikacija ima više.“ KU


Proces implementacije ZIS-a

Iako se u prethodnoj evaluaciji naglašavala zahtjevnosti implementacije ZIS-a za djelatnike,

predstavnici institucija ističu da u praksi procesi prilagodbe traju tri mjeseca. Ovo se odnosi na ZKO

odjele i KU urede koji su u ZIS u punoj mjeri ušli bez prethodnog sudjelovanja u pilot-projektu, pri

čemu se ne navode iste razine tehničkih problema i funkcionalnih neusuglašenosti s poslovnom

praksom kao što je bio slučaj u prošlom valu.

„Od 2016. godine do danas , kako je ta aplikacija radila po cijeloj Hrvatskoj i naša iskustva,

ona se pretpostavljam usavršavala i poboljšavala. Kad pričamo od 2016. godine do danas,

možda je bilo više prekida i više grešaka. Danas je to, da kucnem, prilično dobro. Dogodi

se neka greška u sustavu, mi to prijavimo na help-desk i ona se jako brzo rješava. Nemam

nekih primjedbi. To je poboljšano. Sustav je bolji. Pretpostavljam da će s vremenom biti

još bolji i usavršeniji.“ KU

„Ne mogu se sjetiti svega, mi se naučili raditi u IGEA-i. Kada smo krenuli raditi u ZIS-u,

trebalo nam je vremena dok nismo naučili. Sada smo ušli u ZIS i naučili smo na taj program.

IGEA-u smo zaboravili, ovo je jednostavnije. Ispočetka nam je bilo kompliciranije, ali vrlo

brzo smo se svi navikli.“ ZKO

„U početku je bilo poteškoća u radu ZIS-a, često su pucale internetske veze, dosta

funkcionalnosti je trebalo dopuniti, ali sada nakon tri godine ZIS radi dobro. Službenici su

prevazišli strah od uvođenja novina, sve funkcionira dobro, ispadi su vrlo rijetki.

Funkcionalnosti koje su bile nužne su se dopunile, tako da se unazad dvije godine radi

normalno. Svi poslovni procesi koji su potrebni da ih odradimo u katastarskim uredima,

odrađujemo ih normalno, naravno trebalo bi aplikaciju još dorađivati i nadograđivati da

bude bolja, ali trenutno funkcionira kako treba.“ KU

ZIS, kada je postao tehnički stabilniji i pouzdaniji, značajno olakšava procese izdavanja i provođenje

knjižnog djela zahtjeva kod KU-ova što dovodi do jasnije podjele posla između referenata i geodeta.


„Svi oni stručni suradnici i referenti koji su radili na provedbi knjižnog dijela, oni su se

prilagodili za funkcionalnosti provedbe knjižnog dijela u ZIS-u, nisu oni radili grafiku, nisu

za to izučeni. U tom dijelu imamo ekonomiste, upravne referente, različite struke od

geodetske. Nemaju oni sa katastrom, grafikom, mjerenjem, koordinatama, baš blage veze

puno. Znači, prilagodba tih službenika, kad sam ja došao, rekao sam koje će

funkcionalnosti raditi od do, to je vaše. Nećete raditi ovo. Vi morate naučiti i savladati taj

dio. Kad dođe Z rješenje iz gruntovnice, kad dođe kupoprodajni ugovor, darovni ugovor,

rješenje od nasljeđivanju, O i Z rješenje, da znate to provesti, kao što ste znali u MCS-u, da

znate sad provesti u ZIS-u. Da izađe rješenje i da kasnije izađe posjedovni list po provedbi

kako ste vi napravili, najvjerojatnije mora izaći dobro. Ako napravite grešku morate

popraviti grešku. Dio geodeta koji prima stranke, oni su morali učiti funkcionalnosti, da

oni znaju u ZIS-u primiti stranku. ZIS je tako bio orijentiran da odmah kad dođe stranka,

da je brzo i učinkovito. Imate šalterski dio, stranka dođe i kaže hoću kopiju plana i

posjedovni list, to odmah aplikacija izbacuje. Taj dio koji je šalterski, odmah ide zahtjev,

samo se popune i u par koraka vi dobijete posjedovni list i kopiju plana. Onaj dio koji se

odnosi na ovlaštene inženjere, mi moramo održavati naš plan, održavati operat, to idemo

kroz alfa numerički i grafički dio.“ KU

Kod određenih ZKO-ova pak, stječe se dojam da je rad u prethodnom programu IGEA-i bio lakši i

jednostavniji, čak i kada se ističu prednosti ZIS-a

„Zapravo malo toga, nama je sustav IGEA, ne znam koliko ste upućeni, ali radi se o

tehničkoj stvari. Onaj sustav je radio lokalno na našim serverima, koji su bili pored nas i

sve je brže i efikasnije s naše strane. Ovo, svako slovo i potvrdu ide negdje, u APIS i tu se

dosta usporava sve skupa. U APIS serveru, u ministarstvu server, pa svi ostali serveri i tu

ima puno više mogućnosti za usporavanje rada. Iz naše perspektive nama je bilo lakše i

bolje u prijašnjem sustavu, ali to je stvar tehnike, tome nije ZIS kriv kao takav. On je tako

zamišljen i to je prednost što je sve svima odmah vidljivo. Zbog te javne dostupnosti

podataka to je puno bolji sustav, plus što se preko njega može uvoditi u OSS, digitalna

potpisivanja, ima puno prednosti. S tehničke strane nama je stari sustav bio lakši, bilo je


lakše raditi u IGEA-i. sve je bilo lokalno i kod nas, svaku večer bi se povukli podaci što smo

napravili taj dan.“ ZKO

„Recimo u IGEA-i ste mogli po vrstama predmeta izvući sve predmete, ZIS razlikuje samo

uknjižbu, hipoteke i ostale upise. Možda 50% su upravi ti ostali upisi, razno razne

zabilježbe, više nego drugo. ZIS to ne razlikuje. Problem je vezan uz statističke pokazatelje

vezano za prigovore. Do podatka o tome koliko je prigovora trenutno u radu otvorenih,

moramo doći zaobilaznim putem. U trenutku, ne znam znate li postupak, ulaže se prigovor

i on se zabilježi na predmet. Taj prigovor je neriješen i u radu je, ali on se ne prikazuje da

je u radu, dok sudac koji donosi odluku sam ne pokrene radne zadatke u smislu da će

zalijepiti svoju odluku. Dakle ne možemo dati točan podataka o opterećenosti sudaca niti

o broju predmeta te vrste koji su u radu, a to su prigovori i poprilično je bitno.“ ZKO

Također, kod manjih ZKO odjela ističu se tehnički problemi pune implementacije ZIS-a na razini

osnovne opremljenosti za digitalizaciju starih knjiga (nedostatak skenera), te problemi spore

internetske veze kao i potreba za novim računalima.

„(...) na 30 djelatnika imamo jedan skener, odnosno fotokopirni aparat na kojem je

omogućeno skeniranje tih isprava, pa nije baš. Kada imate 30 ljudi koji vani čekaju s

prijedlogom i zahtjevom, nije baš dobro. Bilo bi presporo.(...) Da, rješava se i da dobijemo

računala, sve to, ali ništa se ne ažurira previše. To računalo je u redu par godina, nakon

toga više nije OK. ZIS predviđa sve digitalno. Jedino nezadovoljstvo službenika se javlja baš

kod toga što je sve predviđeno kao digitalno, a nismo u mogućnosti sve tako obaviti.

Ponekad moramo izmišljati situacije na koji način nešto provesti kroz ZIS, kako nešto

ispisati iz zbirke isprava i slično.“ ZKO

S druge strane, ZKO odjeli ističu da je provedba upisa brža budući da sustav generira osnovni

predložak rješenja – tehnički dijelovi nacrta rješenja točnije su uneseni što omogućuje kvalitetnije

bavljenje predmetom.


Kod KU ureda i ZKO odjela općenito je ubrzan proces bavljenja jednostavnijim predmetima, što

ostavlja više vremena za posvećivanje složenijim predmetima.

„Jedan i drugi su u redu što se tiče rada, jedino trebalo je vrijeme prilagodbe za jedno i

drugo. Ono što je u IGEA-i bilo olakšano su statistički podaci do kojih smo mogli lako doći,

koji su nam potrebni u redovnom radu i u iskazivanju podataka prema Ministarstvu

pravosuđa. Ono što sam prije rekla, ti neki ne standardni upiti, tj. razne pretrage po broju

predmeta, zahtjevima i slično. To je nedostatak u ZIS-u. S druge strane u ZIS-u je puno

lakša provedba predmeta, konkretno rad u ZK je olakšan.“ ZKO

„ZIS vam omogućava ako imate obuhvaćeno više nekretnina i više ZK uložaka, omogućava

vam provedbu istog upisa u jednom ZK ulošku iste promjene odjednom. Dakle omogućava

vam unos iste promjene u sve ZK uloške. Ako imate promjenu vlasništva, dobili ste ostavinu

sa 20 ZK uložaka, bez obzira na katastarske općine, provodite promjenu vlasništva. Dakle

ne morate svaki put izaći i ući u ZK uložak i katastarsku općinu, nego je jednim ulaskom

omogućena promjena u svim ulošcima i to sigurno 50% smanji vrijeme koje provedemo

na tome. U novijim promjenama, kod brisanja hipoteke koje su obuhvaćene u više uložaka,

možete jednim ulaskom u predmet izbrisati hipoteke u 50 uložaka bez problema.“ ZKO

Predstavnici KU ističu pogodnosti koje nove iteracije programa nude pri radu na velikim elaboratima

poput lokalnog klijenta koji omogućuje da se na elaboratu radi Off-line te se po dovršetku učitava

u ZIS.

„U godinu dana je bilo, negdje krajem 2016, taj lokalni klijent je zaživio. Međutim, ja sam

pristalica takvog načina rada jer sam ja radio u tom klijentu, uzmem elaborat i idem ga

raditi da vidim. I imam daleko veći plus dok neki službenici kažu, joj meni zamrzne, ne

mogu ga uvesti, dok uvozi ja radim ovo. Znači neki koji su naučili raditi po starom, rade po

starom, ali ja kažem, radio sam i staro i novo. Meni je lokalni klijent bolji. Mladi dečki koji

dođu ja im kažem što imaju, pa bolji je ovaj lokalni kažu oni. Radim brže, bolje, brži sam.

Ako zaglavi ima Help Desk i to se riješi. Nekad ljudi kad se uvodio ZIS i neke aplikacije,

pogotovo starije osobe koje nisu naučene, njima je to muka. Kad treba u MCS, joj onaj..


Nakon godinu dana kad su radili MCS, ja pitam da li bi se htjeli vratiti nazad, a oni ne bi.“

KU

Ipak, ZKO odjeli ističu da su sva poboljšanja programa usmjerena u korist vođenja zemljišnih knjiga

kao registra za razliku od upravljanja pravosudnim postupcima, što dovodi do problema u praćenju

poslovnih procesa na razini odjela.

„Neki dan sam imala Svjetsku banku, koju normalno zanima samo uknjižba prava

vlasništva, radi daljnjeg pravnog prometa. Oni se jako čude zabilježbama, nisu uopće

svjesni kolika je količina drugih upisa koji prolaze kroz ZK odjel i koji se mogu navesti i pod

normativ odjela. Najviše je uknjižbi. Bilo da je kupoprodaja ili darovni ugovor i onda

određeno od ovršnih presuda i rješenja o nasljeđivanju, ali ima i drugih zabilježbi i

promjena. Svaki put kada netko želi prijaviti nešto, poput promjene adrese, kada dođe do

promjene statusa osobe, bilo da se udala, rastala ili slično, mora sve promijeniti. Sve se

mora ažurirati na ZK odjelu, da bi mogli dalje.“ ZKO

Baza zemljišnih podataka (BZP)

Iako je zadovoljstvo jedinstvenom Bazom zemljišnih podataka (BZP) veliko, stječe se dojam da do

harmonizacije podataka dolazi vrlo sporo. Pri tome nije riječ o nedostacima funkcionalnosti ZIS-a

nego velikim ulaganjima koja su potrebna za nove izmjere te pogotovo za obnavljanje starog stanja

zemljišnih knjiga.

„To jedino smatram pravim ZIS-om. To je taj krajnji cilj, što bi se reklo. Imamo par obnova

i to je samo par. To je nedovoljan broj, presporo idu obnove. Idu brzo, ali sve skupa je

sporo. Kada sam gledala na području cijele Hrvatske, radi se o tako malom postotku, a

tako su velike ideje bile na početku kada je krenulo prije 15 godina. To nije zaživjelo, ne

znam je li to zbog nedostatka ljudi, ne mislim samo na referente, nego i na suce savjetnike,

koji će biti na obnovama. Onda se to pretvorilo u prepisivanje ZK, pa to nije išlo kako treba.

Sada je ideja, Zakon o zemljišnim knjigama dopušta i da ovlaštene osobe vode rasprave,


ali ne možete vi sad nešto što niste ubrzavali godinama riješiti u dvije, tri godine. Radi se

na tome, znam da će kod nas ići puno obnova i pokrećemo ih puno, ali opet se susrećemo

s istim problemom, ljudi. Ne može se netko zaposliti i za tri mjeseca postati ZK referent.“

ZKO

Ipak, kod ureda koji imaju BZP naglašena je prednost racionalizacije upisivanja određenih temeljnih

podataka. Predstavnici ZKO-a koji imaju BZP kao značajan napredak u procedurama ističu

provedbu prijavnih listova. Prijavni listovi (A strana) popunjavaju se u katastrima i prosljeđuju

zemljišnoknjižnim odjelima koji su i dalje zaduženi za podatke o vlasništvu (B stranu). Navedeno na

jednostavan način povezuje i ubrzava zemljišnoknjižna postupanja.

„Odmah će se vidjeti po podatcima, po OIB-u iz katastra i zemljišne knjige, to sve u ZIS-u

imate. OIB i sve, to se sve odmah uspoređuje i odmah će se na neki način obrisati

katastarski posjednik i upisati vlasnik. Negdje će biti, kao što sam ja, ja sam u katastru i u

zemljišnoj knjizi, sam, to je super, a da je takvih, odmah preuzimaj podatke, vlasnik ovdje

ovoga, odmah dobivaš sve podatke i gotovo je. Kod takvih podataka je bolje što je izmjera

mlađa. Znači što je svježija i kad je izloženo. Kad su podatci na izlaganju, na uvid, ustrojeni,

usklađeni i tako dalje. ZIS će ići u poboljšanja vezano za to, da će se najvjerojatnije odmah

moći, ako bude neki elaborat i ako se donese odluka za tu općinu, odmah neke čestice koje

su u brdima evidentirane i snimljene, odmah će ići u ZIS. U jednoj općini možete vaditi i

posjedovni list i zemljišno knjižni izvadak, ali ćete za 100 parcela gdje su prošli elaborati i

prevođenje, tu ćete dobiti samo jedan izvadak, izvadak iz BZP-a.“ KU

Ipak, kod predstavnika ZKO-a postoji primjeri nejasnih situacija oko razlikovanja nadležnosti

između katastra i gruntovnice u pogledu BZP upisa.

„To je ista stvar, razlika je ako je nekretnina u tzv. „običnom ZIS-u“, u elektronskom obliku

ili u BZP-u. Ako je u BZP-u u "A listu" promjenu vrši katastar, mi imamo samo jednu

katastarsku općinu na našem području. Možda su se referirali na to, jer znaju biti neki

nedostaci kada mi trebamo provesti promjenu prije katastra, kod prethodne provedbe

prijavnog lista u slučajevima kada dolazi do spajanja nekretnina ili parcela kod različitog


vlasništva. U tom slučaju je Pravilnikom o katastru zemljišta predviđeno da promjenu

provodi najprije Gruntovnica, a nakon toga katastar. Ako je nekretnina u BZP-u ne dopušta

nikakvu promjenu u A listu i tu smo neusklađeni s katastrom. To su jedini slučajevi kada

dolazi do problema.“ ZKO

„Međutim radimo i za područje (drugih) ZK odjela i tu je par općina u BZP-u i taj problem

se javlja s prethodnom provedbom prijavnog lista, kada sam rekla da je Pravilnikom

određeno da Gruntovnica provodi postupak promjena u katastru zemljišta, a slučajevi

promjena na pravo građenja. Tu, uvijek morate vršiti promjenu u A listu, kod prava

građenja i jednostavno je nemoguće. Ja sam imala slučaj gdje su ljudi iz Help deska to

proveli, oni su posebno ovlašteni za to i proveli su to, mi to ne možemo.“ ZKO

Sistematizacija postupanja na razini institucija

Procesnu orijentiranost ZIS-a kao prednost posebno naglašavaju predstavnici katastarskih ureda –

oni i smatraju da je uređivanje čestice u sklopu katastarske općine core bussines, stoga je

sistematizacija čestica i načina izrade elaborata nužna.

„Svi mi koji smo u sastavu državne geodetske uprave, volimo što nas aplikacija prati da

radimo dobro. Ukoliko postupanja sada nisu 100%, kroz neko vrijeme će biti u svim

uredima, a ne da je u jednom uredu jedno, a u drugom drugo. Aplikacija vas vodi,

razumijete. I u tome je poboljšanje“. KU

„Mislim da je prelazak na ZIS svih katastarskih ureda dobra stvar, bez obzira na probleme

u startu. Sada svi koristimo istu aplikaciju na isti način i može se tim uvođenjem krenuti u

poboljšanje sustava i svega. Ne da je svaki katastar vodio nešto svoje, krenulo je sada ka

uniformiranosti i jedinstvenom postupanju na nivou cijele države.“ KU


Uz to, kod katastara objedinjenost poslovnih procesa dovodi do sistematizacije postupanja

ovlaštenih geodetskih stručnjaka putem sustava digitalnih geodetskih elaborata čime se ujednačuje

kvaliteta i kontrola procesa neovisno o autoru elaborata.

„Sustav digitalnih geodetskih elaborata je razvijen od strane Državne geodetske uprave i

odlična je stvar. Po meni smo doveli u red i postavili smisao cijele priče. Ovlaštenik,

ovlašteni geodetski stručnjak izlazi na teren i izvrši svoj posao, napravi elaborat,

komunicira s aplikacijom na određeni način, mora određenu razine kvalitete postići,

određene kontrole proći da bi onda takav kontroliran elaborat od strane aplikacije došao

pred našeg referenta, odnosno ovlaštene osobe koja pregledava elaborat. Zaista je taj

ovlaštenik odgovoran za to što je radio i neće prebaciti da je netko u katastru potvrdio što

nije bilo tehnički ispravno, a to se moglo prije događati, ne namjerno, jednostavno

previdite grešku. Ne može biti 100% i tu i tamo se znala potkrasti greška, a čovjek bi

potvrdio i rekli bi da je katastar potvrdio jer nije dobro pregledao. Sada taj digitalni

elaborat, zaista ide digitalnim putem i tako dođe do nas, već pregledan od strane

aplikacije do određenog nivoa.“ KU

S druge strane, kod predstavnici ZKO-a ističu da logika ZIS-a nije u potpunosti prilagođena službenim

dužnostima u pogledu oblika i načina praćenja spisa kako su definirani u sudskom poslovniku – ovo

se posebice odnosi na praćenju putanje ZK predmeta koja nije nužno linearna.

„Da, to se tiče stanova u zgradama, poslovnih prostora, posebnih dijelova nekretnine koje

su samostalne upravne cjeline, ali i suvlasništvo. Vama aktualni Zakon o zemljišnim

knjigama daje mogućnost da vi za svoj suvlasnički dio otvorite poduložak uz glavni uložak.

Tako je, to je predviđeno na način da u posjedovnici zabilježite postojanje poduloška za

suvlasnički dio, da se upisi glede cijelog ZK tijela provode tada u zajedničkom ulošku

zajedničkim upisima, a za taj uložak u otvorenom podulošku. Poduložak bi trebao imati

iste sastavne dijelove kao i ZK osnovni uložak, međutim ZIS to uopće ne podržava.“ ZKO

„S druge strane, ono što ZIS možda nije dobro popratio je vođenje zemljišne knjige i

izdavanje izvadaka. Nama je vođenje zemljišne knjige isto ostalo u propisima na ručno


vođenoj knjizi, gdje nas obvezuje na sadržaj upisa u ručno vođenu knjigu, znači isti

instrument je primijenjen na vođenju u digitalnom obliku, sadržaj upisa je isti. Međutim

nama Pravilnik o unutarnjem ustroju i vođenju zemljišnih knjiga, obavljanju drugih poslova

u zemljišno knjižnim odjelima sudova kaže pisat će se izvadak. Stavljat će se napomene,

itd., u ovom slučaju mi kada pišemo izvadak, mi ispisujemo vođenje zemljišne knjige. Dakle

na izvatku se vidi apsolutno sve što je Sud unio u digitalni oblik, dakle uopće više nemamo

mogućnost ispisa prema Pravilniku koji je trenutačno na snazi.“ ZKO

Svi predstavnici ističu da je potrebno raditi na usklađivanju i provjeri točnosti osobnih podataka

vezanih uz vlasništvo suradnjom s drugom institucijama i državnim maticama.

Upravljanje organizacijom posla

Mogućnosti upravljanja organizacijom posla značajno je olakšana kod KU-ova te manjih ZKO odjela.

Ovo se odnosi ne samo na upravljanje procesima voditelja na razini područja kojima upravljaju

nego i na suradnju različitih odjela i ureda u vidu pomoći pri obavljanju zaostataka te

pravovremenim praćenjem opterećenja djelatnika. Kao posebnu prednost KU-ovi ističu mogućnost

detaljnog praćenja tijeka elaborata – ZIS objedinjuje cijelu putanju predmeta.

„ZIS je zaista dobar, ubrzao je stvar i dao preglednost cijele priče. Ono što smo na početku

rekli, možete, nema mjesta manipulaciji, ali organizacija je dobra riječ. Možete lakše

nadgledati i prebacivati poslove s jedne osobe na drugu, ovisno o trenutku koji zahtjeva

određenu reakciju. Brže ćete reagirati, vidjet ćete da ima dosta stranaka i treba dosta

podataka fizičkim osobama izdati, u tom slučaju prebacite jednog, do dva čovjeka, da ljudi

ne čekaju. Prebacite iz na posjedovne listove, uvjerenja, svašta. To ide u nekim navalama,

ljudi trebaju za nešto i odjednom ih se pojavi deset, petnaest, dvadeset, a nakon toga

prođe i kapaju jedan po jedan. Možete brže reagirati i davati ljudima zaduženja sukladno

ovlastima iz ZIS-a, kada prođe navala vraća se na pregledavanje elaborata. Stvarno dobro

možete pratiti tijek elaborata, koliko god ih imate, u ZIS-u možete vidjeti što osoba A radi,

dokle je osoba B stigla, a gdje ćete prebaciti osobu C.“ KU


Za razliku od prošlog vala, niti jedan ispitani predstavnik KU ne napominje probleme

neusklađenosti internih procedura u sustavu ZIS-a. Dojam je da su svi aspekti internih procedura

vezanih uz geodetske elaborate usklađeni sa samim programom, te se katastri češće žale na

zahtjeve koje neke institucije (poput centara za socijalnu skrb ili banaka) stavljanju na obavezu

strankama a koje se mogu riješiti digitalnim putem izravnom komunikacijom s katastrom ili su im

dostupni kao korisnicima.

„To je naš zajednički sustav, a i tu je olakšana priča. Sada mi te elaborate koje smo

pregledali i potvrdili, nakon pravomoćnog rješenja, što se tiče papira, samo šaljemo

obavijest i pravomoćno rješenje, a čitav elaborat, prijavne listove i sve što zanima

referente u gruntovnici, oni mogu putem ZIS-a otvoriti i pogledati, evidentirati sve što im

je bitno i potrebno. Prije su to bile hrpe papira tu i tamo. Sada je to zajednički sustav, gdje

smo se uskladili da što mi napravimo oni vide i obrnuto, tako da je to veliki i pozitivan

korak.“ KU

„Više puta ja pitam djelatnike dole na pultu što traže stanke, imamo dosta stanaka. Dosta

njih i ne koristi puno suvremenu tehnologiju i Internet, iako je to meni čudno. Ako ne zna

taj čovjek, ima sina, ima unuka pa će mu on pogledati. Oni dolaze po inerciji. Po meni bi

oni trebali doći samo ako je neka provedba, ako je nekakav problem. Ne treba dolaziti za

preuzeti podatke, nešto pogledati, to sam može pogledati preko portala. Nisu oni još

educirani, ali se primjećuje da ljudi sve više ulaze u to jer vide da nemaju druge i da je to

puno jednostavnije. (..) Treba im za stambeno zbrinjavanje, za socijalna prava. Za te neke

stvari ne bi trebali niti doći. Ali to stariji ljudi, što će oni. Oni ne razumiju, dođu tu, izgubimo

s njim vrijeme, ali OK, to je to, što da radimo. Iako, čovjek ne bi trebao niti doći. Ima puno

takvih slučajeva.“ KU

„Nama nevjerojatne količine posla stvaraju Centri za socijalnu skrb, Ministarstvo

branitelja i dalje, koji svakih par dana traže nove izvatke za ovo ili ono, to je mučno i mislim

da bi se to moglo i moralo drukčije riješiti. Iz Centra za socijalnu skrb nam pošalju zahtjeve

za njih 500 da im izdate izvatke i to šalju stranke pojedinačno i takve neke stvari. Što se

tiče normalnih predmeta, to je isto svugdje, prometovanje nekretninama i hipoteke, koje


se moraju odmah riješiti. To je ludilo za novce, ali rekao bi da nema ništa osobito specifično

kod nas.“ ZKO

S druge strane, kod ZKO-va postoji niz procedura, poput zahtjeva za povezivanjem zemljišne knjige

i položenih ugovora, mogućnosti zabilježbe napomena na predmet, otvaranje i vođenje

suvlasničkih poduložaka te zajedničkih hipoteka koje nije omogućeno vršiti unutar ZIS-a potpuno u

skladu s važećim propisima. Prema predstavnicima gruntovnice, mnogi od ovih problema mogu se

riješiti softverski te su prijedlozi za njihovo rješavanje podneseni nadležnima.

„Jednako tako nemamo mogućnost ni stavljanja napomena, tu se mogu referirati i na

simultane hipoteke. Jedan od upisa je osiguranje za novčane tražbine zajedničkom

hipotekom na više nekretnina. Po zakonu smo dužni u ulošku glavne hipoteke navesti gdje

su sve sporedni ulošci, a u sporednim ulošcima smo dužni samo navesti koji je glavni

uložak. Kod izdavanja izvadaka iz zemljišne knjige trebali staviti napomenu da se sve

promjene glede zajedničke hipoteke provode u glavnom ulošku. Dakle, zakonska obveza

je da samo u sporednom ulošku uputimo na glavni uložak, ali kod izdavanja izvatka

nemamo mogućnost upisati napomenu koju nam zakon isto nalaže upisati.“ ZKO

„Da, to se tiče stanova u zgradama, poslovnih prostora, posebnih dijelova nekretnine koje

su samostalne upravne cjeline, ali i suvlasništvo. Vama aktualni Zakon o zemljišnim

knjigama daje mogućnost da vi za svoje suvlasnički dio otvorite poduložak uz glavni

uložak. Tako je, to je predviđeno na način da u posjedovnici zabilježite postojanje

poduloška za suvlasnički dio, da se upisi glede cijelog ZK tijela provode tada u zajedničkom

ulošku zajedničkim upisima, a za taj uložak u otvorenom podulošku. Poduložak bi trebao

imati iste sastavne dijelove kao i ZK osnovni uložak, međutim ZIS to uopće ne podržava.“

ZKO

„S druge strane, ZIS kao program je dosta loš u odnosu na upravljanje, vi tek kada imate

neke podatke, točno o nekretnini ili podnositelju prijedloga, možete pretraživati baze

podataka. S upravljačke strane, to je dosta loše. Mi nemamo mogućnost neograničenih


pretraga baza, da po određenim parametrima izvlačimo određene podatke, nego imamo

ograničenja koja nam sustav nameće, pa s te strane nešto je lošije.“ ZKO

Funkcionalni elementi sustava

ZIS predstavlja razvijen okvir za sve buduće nadogradnje i funkcionalnosti poput digitalnog arhiva i

daljnjih napora pri obnavljanju zemljišnih knjiga i harmonizaciju podataka u sklopu BZP-a. Kod svih

sudionika prisutan je stav da se pristup podacima treba integrirati i u prakse drugih institucija budući

da je sustav postao stabilan i pouzdan.

U pogledu ubrzanja rada gruntovnica i katastara, rad sa strankama je olakšan ali ukupno ne dolazi

do promjene kadrovskih potreba – ZIS samo omogućuje da se zaposlenici više bave rješavanjem

elaborata i zemljišnoknjižnih predmeta na sadržajnoj razini.

„Sve ovisi koliko je neki sustav opterećen ili ne s priljevom predmeta, međutim predmeti

se rješavaju brže. Način rada u sustavu ZIS je puno brže. Vi imate funkcionalnosti da

izaberete neke strukturirane adrese koje program sam nudi, mogućnost pogreške je puno

manja i brže se gotovi. Upisujete dio riječi i zapravo vam se izbacuje ponuđena adresa kao

točna, pojedine vrste isprava su dodane u sustav, pa ih dodajete brže. Provedba upisa je

puno brža, sustav vam generira predložak rješenja koji možete neznatno ispraviti ili

promijeniti, pa je izrada nacrta rješenja brža i po meni to ostavlja više prostora da se vi

spisu kvalitetnije posvetite, da utvrdite činjenice u tom predmetu, a da sustav odradi neke

tehničke dijelove koji vam omogućavaju da ste točniji i brži u nekim stvarima. Tako da je

to dobra strana što se tiče ZIS-a i što bi istaknula kao veliki plus. U nekim stvarima se zbilja

ide u korist stranaka i dobiva se kvalitetniji i brži podatak. Za neke jednostavnije i manje

spise, ne treba vam više puno vremena za donošenje odluke i to vam otvara prostor, ovisno

o organizaciji rada, da se u radnom vremenu posvetite i tim jednostavnijim koji su brže

gotovi, a onda i složenijima, za koje možda treba više proučavati propise ili sl. ZIS s jedne

strane olakšava nove predmete za napraviti i ostavlja prostora da se bavimo i starima.“

ZKO


Pojavljuje se problem kod predstavnika ZKO-a u različitoj nomenklaturi i nazivima isprava koji se

koriste u katastru – u gruntovnicama još uvijek ostaje problem dodavanja stvari iz fizičkog spisa.

„Zemljišna knjiga se temelji na podacima katastarske izmjere i mi zapravo zemljišta

označujemo prema podacima koje dostavlja katastar. Isprave kojima radimo promjene u

posjedovnici i evidentiramo nekretninu su prijemni listovi. ZIS u sebi ima rješenje za tzv.

Obavijest katastra i razvrstavanja obavijesti. Radi se o tome da nam iz Katastra unutar

ZIS-a već dolazi njihovo rješenje i možemo ga zaprimiti kroz obavijest katastra. To je

drugačija vrsta podneska. Kada zaprimate u ZIS-u određenu vrstu podneska, ono vam

uvjetuje daljnji rad u tom spisu. Vi morate zaprimiti spis koji je pristigao ZK Odjelu, da bi

dobili rezultat koji je predviđen za pojedinu vrstu predmeta. Kod obavijesti i razvrstavanja

obavijesti katastra, ZK Odjel ima pozitivno iskustvo što se tiče promjene sadržaja

posjedovnice u radnom zadatku provedbe. Zato što nam je omogućeno da preuzimamo

čestice iz elaborata ili kao iz katastra. Dakle već ih je katastar dodao u ZIS. Ja to smatram

velikim plusom zbog toga što nam je BZP budućnost. Kada mi preuzimamo česticu koja je

zapravo upisao katastar, koji je ovlašten za BZP-a, za mijenjanje sadržaja posjedovnice,

da će taj podataka biti onakav kakvim ga je modelirao katastar. Dok nedostatak je taj da

je zemljišna knjiga predvidjela drugačije nazive isprava od onih koje ima katastar. ZIS i

zemljišna knjiga se razlikuju, katastar u upravnom postupku donosi Rješenje o provedbi

elaborata. Tako da nama iz ureda to rješenje već dolazi u digitalnom obliku, međutim to

rješenje ne možemo označiti u provedbi, moramo ga označiti skroz drugačijim nazivom

koji je predviđen za naš ZIS. Koliko s jedne strane nam olakšava i poslovanje ide brže, toliko

s druge strane ZIS je za zemljišnu knjigu malo drugačiji, pa ga mora prilagoditi onome što

naš sustav podržava da bi se opet moglo provesti.“ ZKO

Kod katastara posebnu funkcionalnost predstavlja potpuno objedinjavanje novčanog poslovanja

što prije nije bio slučaj.

„Mi smo prije imali i vođenje blagajne, takse, račune, stvarni troškovi. Sad sve imamo u

ZIS-u, imamo i blagajnu, dnevni ulaz, imamo dnevnu blagajnu, mjesečnu, polu mjesečnu.

Nema mogućnosti da netko nešto ukrade, mada se to prije događalo, pa su vidjeli da


moraju blagajnu uvesti u ZIS. Znači, jedan novi poslovni proces da se uvede i u ZIS. Sve što

se zamisli, a bitno je za poslovanje i rad ureda, to je sve na neki način dorađeno i ubačeno.“

KU

Kod ZKO-va ne ističu se toliko tehnički nedostaci trenutnih rješenja nego percipirana sporost

uvođenja izmjena i funkcionalnosti koje se sada obavljaju posredno i djelomice „ručno”. Također,

predstavnici ZKO-va ističu probleme pri zabilježbama o priloženim upravnim dozvolama kod upisa

zgrada pri čemu su nejasne ovlasti između katastra i gruntovnice – ovo je primjer jednog od manjeg

broja svojevrsnih proceduralnih „rupa” koje je potrebno riješiti na konceptualnoj razini.

„Kada se referentima zakoči lozinka ili nešto slično, mogu promijeniti. Ja kružim sa spisima

unutar ZK odjela i mi svi radimo u svim ZK odjelima. Kada sam prvi put poslala upit u svoju

pisarnicu da mi daju šifre za sve odjele, bili su iznenađeni. Ali mi to moramo, da bi vidjeli

gdje je spis, kod kojeg suca, savjetnika, moramo ući u svaku pisarnicu. Čula sam da će to

promijeniti, ali ja konstantno kao voditelj ne mogu ući u jednu pisarnicu, pa nekim klikom

birati odjel, nego svaki put moram ući u drugi odjel. Ako imam predmet, a ne znam gdje

je, doslovno moram ući u deset odjela da bi saznala gdje je. To je užasno, to je greška

programa i gubljenje vremena. Bilo bi logično da onda na spomen Z-a, da spomene barem

u kojem smjeru moram ići, prema kojem odjelu. To je neki slijepi dio koji užasno smeta.“

ZKO

„Ja moram za svakog referenta vaditi posebno i onda zbrajati, jer on nikad ne znamo što

je zabilježio jer vučemo repove od starih godina. Zašto neki referent ima 43 spisa u radu,

a realno ima 41. Te druge ne možemo pronaći od kuda se pojavljuju, statistiku uopće ne

možemo povući zbog naše dodjele Z-ova i s obzirom da je zabilježba jedan Z, a za prigovor

drugi Z, a onda su to dva prigovora, a u biti je jedan. To su neke nemoguće situacije,

trebala bi biti mogućnost da kada ja napišem ime suca, da on izbaci sve Z-ove sa opisom,

prigovor, zabilježba ili prigovor, rješenje ili nešto tako po čemu bi ja to mogla prepoznati.

Drugim riječima, ja statistiku radim pješke, pa ju uspoređujem i eliminiram neke stvari.

Trebate se složiti sa mnom da to nije program koji meni je statistički funkcionalan. Ako


Ministarstvo pravosuđa od mene traži određenu statistiku, ako ja imam program za

statistiku, ne bi uopće trebala raditi to, nego bi samo povukla, što je nemoguće.“ ZKO

Predstavnici DORH-a ističu pozitivnu novinu u obliku e-prijedloga, koji omogućuje digitalno

podnošenje prijedloga za zabilježbu postupka ili tužbi koje odmah postaje vidljivo u zemljišnim

knjigama.

„Putem ZIS-a ima mogućnost pokrenuti zahtjev, takav prozor se otvori i unosimo svoje

podatke, protu-stranke, možemo primiti svoj podnesak u kojem tražimo upis na toj i toj

čestici. Naravno, prije toga se mora otvoriti ta čestica u tom prijedlogu. To je sada sve

putem e-maila, nema više ispisivanja i slanja putem pošte i zaprimanja. Sve se šalje putem

ZIS-a i jednako tako, nakon što se donese odluka, usvojen ili odbijen naš prijedlog, u pošti

zaprimimo obavijest u tom prozoru. Dakle sve ide preko e-komunikacije.“ DORH

S druge strane, predstavnici Porezne uprave ističu već spomenuti problem stanja zemljišnih knjiga

kod zgrada, pri čemu su iz perspektive Porezne uprave važni svi podaci vlasništva vezani uz zgradu,

a ne samo obilježja čestice.

„Katastar uvodi registar zgrada. Državna geodetska uprava radi na projektu uvođenja

katastra zgrada. Registar zgrada, sada piše "čestica zgr", ne znam kako će to sada

izgledati. Pitala sam je li to znači da ulazim u česticu zgrade, pa onda po stanovima ili kako

ulaziti. Mora biti veza, ako ulazim u zgradu, ulazim u sve vezano uz zgradu, poslovne

prostore. Ali to smo bili samo na razini tijela koji sudjeluje u očitovanju na donošenje

propisa. Mi moramo dati neko svoje mišljenje, pa u tom djelu mene zanima, postoje ljudi

koji su uključeni u nekom dijelu.“ PU


Strukovna podrška i služba za podršku

Tehničke poteškoće prijavljuju se službi za podršku (help desk-u), odnosno šalju se APIS-u koji ih

prosljeđuje tvrtci Ericsson Nikola Tesla. U promatranom razdoblju, tehničke poteškoće, iako nisu

zanemarive, ne predstavljaju zastoje u radu niti veće neugodnosti za djelatnike i stranke.

„Nešto pukne kako se kaže. Tako da smo mi u ove tri godine, ja sam malo sebi dao truda,

bio sam odgovoran za to, sve što se događa u katastarskom uredu službenici meni

dostave, ja moram prijaviti na Help Desk. To je pomoć koja ide preko APIS-a, a APIS

prosljeđuje Ericssonu jer je Ericsson radio ovu aplikaciju. Oni meni jave kad je to

popravljeno, tako da sam do sad imao, brojao sam, nešto je bilo direktno preko mail-ova,

ali ovo što sam stavio u poseban folder, nabrojao sam preko 300 prijava grešaka. (...) U

posljednje tri godine. Kad sagledate mjesečno, to je oko 5, a nekad ni jedna, ali prosječno

5 do 7 grešaka. Mjesečno. Gdje se te greške javljaju, te greške možemo podijeliti na alfa

numerički dio, to su brojke, slova, ugovori, provedba, pravomoćnost.“ KU

Ipak, pojavljuje se problem u slučajevima nadogradnje sustava kada se predstavnicima institucija

ne javi da elementi programa neko vrijeme neće biti u funkciji – dolazi do zastoja rada odozdo –

referenti se javljaju voditeljima koji kontaktiraju Središnji ured da bi se tek na toj razini dobila

informacija da je zastoj općeg karaktera – potrebane su bolje povratne informacije kod strukturnih

izmjena programa.

„Stalno tražimo, ali ne znamo je li to moguće, kada se nešto novo implementira, da nas se

unaprijed obavijesti ili da nas kad stvarno ne radi da nas obavijeste da stvarno nešto ne

radi i da nije do nas. Kada službenik primijeti da mu ZIS ne radi, prvo ide provjeriti da li

nešto njemu ne radi, onda ide pitati nekoga do sebe, pa javi voditelju, pa on javi pročelniku

koji javi u Središnji ured da ZIS ne radi. On dobije tek informaciju da ZIS ne radi i da

pričekamo s radom dok se ne uspostavi ponovno i dobijemo obavijest da je normalno

uspostavljena funkcionalnost. Kada se takve stvari dogode, to se dogodi već kada katastar

reagira prema Središnjem uredu ili help desku da nešto nije u redu, a ne da oni nas

obavijeste. Zna se dogoditi da nešto nije u redu s radom ZIS-a i neki procesi se prekinu u


nekoj fazi koju ne možemo sami riješiti, nego predmet moramo slati na help desk da se to

do kraja riješi. Zbog toga je to problem, kada ZIS ne funkcionira, kroz sučelje izgleda da je

sve u redu, ali se ne događa ništa ili negdje šteka informatički i dalje sami ne možemo

riješiti.“ KU

U slučaju gruntovnica bitno je napomenuti da pojedini ispitanici navode da je rad u ZIS-u još uvijek

spor – stječe se dojam da se češće radi o nedostatnoj brzini internet veze te lošijim računalima na

lokalnoj razini budući da informacija češće dolazi od manjih gruntovnica.

„To ne ovisi o samoj aplikaciji, možda da je infrastruktura bolja, događaju se greške u

sustavu, koje nisu česte. Ali zna se dogoditi pad sustava, procesne greške u sustavu gdje

ne možete odraditi određenu radnju, pa vam javlja greške. Tu bi naglasak stavio na bolju

infrastrukturu, brzinu i točnost interneta. Mislim da bi s time još bolje sve bilo. Generalno,

neku negativnu značajku ne mogu istaknuti.“ ZKO

Za razliku od rezultata prošlog vala, većina ispitanika se slaže da su reakcije tehničke službe

pravovremene, što ima veze i s vrlo razvijenim stadijem sustava u kojem nema velikih opterećenja

tehničke službe uslijed strukturnih problema koje je potrebno rješavati kod više korisnika

istovremeno.

S druge strane, kod ZKO-va postoji dojam da postoje određeni problemi u prioritetima nadogradnje

programa ZIS za razliku od programa e-spis, pri čemu se ZIS rjeđe nadograđuje. Bitno je istaknuti da

je ovdje riječ o mnogo većem broju nužnih i poželjnih funkcionalnosti koje bi povezivale

zemljišnoknjižno stanje sa tekućim sudskim spisima što predstavlja značajan financijski trošak.

„Neke stvari se mogu riješiti samo dodavanjem funkcionalnosti u sustav, koliko ja imam

iskustva. Mi smo uvijek tražili da se sustav nadograđuje, međutim ono što se pojavilo kao

problem u praksi jer da se sustav jako slabo nadograđuje i da prema informacijama koje

dobivamo od Ministarstva pravosuđa, da se određuje neka lista prioriteta i da se prema

redoslijedu zaprimanja zahtjeva i prema onome što Ministarstvo ocjeni vrlo važnim,

Ministarstvo utvrdi listu prioriteta prema kojima se funkcionalnosti dodaju u sustav. Tu bi


istaknula da svi Općinski sudovi, ali neki drugi paralelno rade u dva programa. Naš

Općinski sud, drugi odjeli rade u e-spisu, dok ZK Odjeli, ne samo kod nas, nego svi u državi

rade u programu ZIS. Rema podacima koje dobivamo kao dio Suda, redovito se radi na

nadogradnji sustava e-spis, dok u odnosu na ZIS, kada predlažemo nove funkcionalnosti,

vječito dobivamo odgovor da Ministarstvo sastavlja listu prioriteta i prema nekom

redoslijedu dodaje funkcionalnosti. Sve što i tražimo da se doda, tražimo zato što smo

naišli na probleme u praksi i tražimo da se nadopuni.“ ZKO

Preporučena proširenja sustava od korisnika sustava

Predstavnici DORH-a predlažu uvođenje mogućnosti ispisa potvrde da osoba pod određenim

imenom nema upisanih nekretninu u svojem vlasništvu te da i taj podatak može poslužiti kao dokaz

u postupku. Ostali prijedlozi DORH-a više se tiču povećanja broja harmoniziranih podataka u sklopu

BZP-a te uključivanje povijesnog stanja promjene vlasništva.

„Vezano za to, kada dokazujemo da netko nema ništa u vlasništvu, bilo bi zgodno da

možemo otvoriti poseban prozor i utipkati. Mi kada utipkamo ime i prezime, izbaci dolje

nema rezultata, ali ne možemo to printati kao neslužbeni primjerak niti priložiti kao dokaz.

Da piše da izvadak nema podataka ili nema rezultata, samo da to može biti printano u

obliku PDF-a, da možemo dostaviti neslužbenu kopiju kao dokaz“ DORH

Najvažniji prijedlozi Porezne uprave tiču se proširenja mogućnosti pretrage po više razina

identifikacijskih oznaka po kojima su određene čestice i zemljišne knjige unesene. Također,

predstavnici PU ističu potrebu za uvidom u svu moguću dokumentaciju koja ide dalje od elaborata,

poput građevinskih i uporabnih dozvola i prostornih planova, a sve sa razine čestice u svrhu bolje

procjene stvarne vrijednosti nekretnine.

„Tehnički bi me interesiralo, Poreznu kao poreznu, svaka dostupna dokumentacija koja bi

mogla opisati nekretninu. Ako je nekretnina krenula od elaborata, do građevinske i

uporabne dozvole, do ne znam čega, postoje papiri i dokumentacija. Ovisno o kojoj razini


ovlaštenja govorimo, ZIS je u redu zemljišni zajednički sustav, ali ako je ovdje nekretnina,

sve je javno dostupno o njoj, neću ulaziti u infrastrukturu. Za procjenu vrijednosti

nekretnine, puno toga je važno. Važno je gdje izgrađena, kako je položena, ovo dalje u

procjeni su okolne stvari, prostorni plan je super za investitora. To su slojevi koji bi bili

posloženi, ako ja iz jedne čestice mogu ući u prostorni plan kako bi vidjela cijelo područje i

mogla znati da taj stan može imati vrijednost zbog trgovačkog centra ili nečeg drugog, a

došla sam s razine čestice, to je brzina informacije.“ PU

Zaključci

U promatranom periodu, "Zajednički informacijski sustav" nastupio je kao promjena upravljanja

dosadašnjim procesima te je doveo do usavršavanja procesa u vidu pojačane kontrole i

usklađenosti među institucijama iste razine. Ovo se posebice odnosi na djelatnosti katastarskih

ureda kojima ZIS predstavlja kostur i temelj za sve buduće aktivnosti unutar projekta "Uređena

zemlja". Usprkos svim problemima u procesu implementacije, ZIS je pozitivno promijenio način

razmišljanja te upravljanja zemljišnim poslovima. U pogledu kadrovskih promjena, sam ZIS

omogućuje da se katastri i gruntovnice više posvete svojem "core bussinesu" – uređivanju čestica

u sklopu katastarske općine te rješavanju zemljišnoknjižnih predmeta.

Ovo dovodi do percepcije da obuhvat posla nije manji, nego još veći, budući da su ZIS-om ostvarene

pretpostavke za uvođenje jedinstvene baze podataka katastra i zemljišnih knjiga (BZP) što se prema

mišljenju sudionika ne odvija zadovoljavajućom brzinom. Ispitani korisnici sustava ZIS iz DORH-a i

Porezne uprave imaju iste zahtjeve u pogledu točnosti i lakoće dohvaćanja podataka koji im

trebaju, pri čemu primjećuju stabilnost i razvijenost sustava u promatranom razdoblju.

Osnovni problemi funkcionalnosti ZIS-a do izražaja dolaze u velikim ZK odjelima, kojima je sustav još

uvijek previše ograničen i linearan te neusklađen s posebnim sudskim procedurama vezanim u

zemljišno pravo. Predstavnici gruntovnica tako navode da ZK poslovnik pojedine stvari opisuje

previše šturo te su prisiljeni primjenjivati sudski poslovnik koji nije adekvatno popraćen u ZIS-u.

Ipak, nezadovoljstvo predstavnika ZKO-a treba promatrati u kontekstu postojanja paralelnih


procedura i sudske prakse koja je uređena drugim digitalnim sustavom, e-spisom, zbog čega dolazi

do neusuglašenosti i nedoumica budući da se velik dio poslovanja ZK odjela tiče praćenja putanje

sudskih odluka vezanih uz upise u zemljišne knjige, dok ne dvoje da ZIS značajno olakšava upravo

vođenje i upravljanje zemljišnim knjigama u velikoj većini „normalnih” slučajeva. Zbog toga

napominju da se svaka nova funkcionalnost i rješenje kao rezultat konzultacija s predstavnicima

ZK odjela pokazuje kao izuzetno bitna i važna.

Dok je ZIS u velikoj mjeri uspio harmonizirati i poboljšati poslovanje katastara, u sljedećem periodu

kao izazov ostaje usklađivanje ZK prakse pri Općinskim sudovima sa širim pravosudnim

procedurama.

Documents

Istraživanje zadovoljstva korisnika zemljišnoknjižnih ... · sredstava zajma namijenjen za usluge izrade studije Analize zadovoljstva korisnika. Društvena procjena i istraživanje