Upload
lamkhuong
View
213
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Istraţivanje uĉinaka neuro-lingvistiĉke
psihoterapije – NLPt-a
Autori:
Melita Stipanĉić ; Walter Renner ; Peter Schütz ;
Renata ĐonĊ Perković
mr spec Melita Reiner, Hrvatsko-austrijski trening centar za NLPt
Pojašnjenje pojmova
Neuro-lingvističko programiranje – NLP
Metoda za poboljšanje komunikacije i razvoj
osobnih potencijala
Neuro-lingvistička psihoterapija – NLPt
Psihoterapijska metoda
HRVATSKO ISTRAŽIVANJE UČINAKA NLPt-a
MJESTO: Zagreb, Hrvatska
VRIJEME: Sijeĉanj 2004. – Veljaĉa 2006.
PODRŢANO OD: EANLPt
CILJEVI ISTRAŢIVANJA
1. Ispitati učinke NLPt-a na psihološke poteškoće i percipiranu kvalitetu življenja.
2. Ispitati dugoročne učinke NLPt-a pet mjeseci nakon završetka terapije.
3. Ispitati meĎupovezanost socio-demografskih podataka i učinaka NLPt-a.
NACRT ISTRAŢIVANJA
S – Slučajni odabir klijenata
O – Opservacija - mjerenje ovisnih varijabli
T- Tretman - NLPt terapija
TS - terapijska skupina KS - kontrolna skupina
TS - S O1 T O2 // 03
KS - S O4 // O5
ISTRAŽIVAČKA PITANJA
Uĉinci NLPt terapije?
Dugoroĉni uĉinci terapije?
Korelacija izmeĊu uĉinaka NLPt
tretmana i socio-demografskih i
ekonomskih varijabli?
Sociodemografske, ekonomske i druge
varijable
•Spol
•Dob
•Stupanj obrazovanja
•Socio-ekonomski status
•Obiteljski status
•Duljina terapije
TERAPIJSKI KONTEKST & KLIJENTI
Uĉestalost terapije: 60 min./ tjedno
Trajanje terapije: prema potrebama
Kontekst: privatna praksa
Klijenti: samoinicijativno javljanje
Psihoterapeutkinje – 7
•NLPt Practitioner, NLP/NLPt
Master
•Barem pet godina kliničkog
iskustva
•Visoka stručna sprema
•Dodatna psihoterapijska
edukacija
KSENIJA
VESNA
JADRANKA x 2 MELITA
SANJA
RENATA MILENA
Supervizor:
PETER SCHȔTZ
Procjene psihoterapeuta
•Na poĉetku terapije:
Radni okvir za NLPt studije slučaja (Framework for NLPt Case-
Studies) priredili su Peter Schütz i Helmut Jelem
•Za vrijeme terapije:
Ček lista i bilješke nakon svake seanse
•Nakon terapije:
Evaluacijski upitnik (interni)
Radni okvir za NLPt studije slučaja
• A. Struktura klijenta iz perceptualne pozicije NLPt terapeuta
1. Biografija osobe (anamneza)
2. Referalni kontekst
3. Problem/i – sadašne stanje i ponašanje
4. Ţeljeni cilj / uĉinak
5. Ekološki aspekti
6. Uzroci
7. Resursi, aktivni i oni koje treba uspostaviti
• B. Iz terapijske metapozicije / refleksije/ samosupervizije
• 1. DSM –IV dijagnoza
• 2. Procjena prognoze
• 3. Radne hipoteze
• 4. Terapijska rezonanca klijenta u terapeutu/ intuicije
• C. Orijentacija na T.O.T.E. model
• 1. Koncept intervencija
• 2. Proces terapije
• 3. Intervencije i zadaci
• 4. Promjene i podciljevi
Točke A,B,C trebaju biti dokumentirane što je moguće detaljnije i relevantno u odnosu na: neuro-logičke razine, fiziologiju, reprezentacijske sustave, jezične obrasce, metaprograme.
Instrumenti
SKID I - Strukturirani klinički intervju za poremećaje s osi I iz DSM-IV klinička verzija
Michael B. First, Robert L. Spitzer, Miriam Gibbon, Janet B.V. Williams
SKID II - Strukturirani klinički intervju za poremećaje ličnosti s osi II iz DSM-IV
Michael B. First, Robert L. Spitzer, Miriam Gibbon, Janet B.V. Williams
SKID II
•119 čestica za procjenu poremećaja ličnosti prema
DSM-IV :
Paranoidni ● Shizoidni
Shizotipni
Granični ● Antisocijalni
Histrionski ● Narcisoidni
Izbjegavajući ● Ovisnički
Opsesivno kompulzivni
Dodatno: Depresivni, pasivno-agresivni i nespecifični
poremećaj ličnosti
Skale za mjerenje kvalitete življenja - SKŽ Mirjana Krizmanić, Vladimir Kolesarić
14 – 17 ĉestica definiranih kao PREDIKTORSKE
varijable; opisuju razne aspekte koje se moţe percipirati kao uzroke
nezadovoljstva u ţivotu
6 ĉestica definiranih kao KRITERIJSKE varijable; mjere opće zadovoljstvo
u ţivotu
KVŢ
ETIĈKA PITANJA
Prije davanja informiranog pristanka, sudionici istraţivanja bili su
informirani o svim relevantnim aspektima istraţivanja:
• Informacije o postupcima testiranja
- Koliko će se puta testiranje ponoviti, koliko traje, tko će ga
provoditi, koji će instrumenti biti korišteni
- Sudionicima u kontrolnoj skupini pojašnjeno je da su na listi
ĉekanja te da će biti retestirani za tri mjeseca
- pravo da u bilo kojem trenutku odustanu od sudjelovanja
- potrebe pojedinca vaţnije su od interesa istraţivanja
- dostupnost informacija o nalazima istraţivanja te individualnim
rezultatima
- povjerljivost
Sudionici u kontrolnoj skupini zapoĉeli su terapiju nakon tri
mjeseca i retestiranja, te nisu terstirani nakon završetka terapije.
TRAJANJE TERAPIJE
N
U 30 -
M
B
E 25 -
R
O 20 -
F
15 -
P
A
R 10 -
T.
5-
9 18 27 36 45 54 62
AVERAGE NUMBER OF SESSIONS
Analiza podataka
• Prije-poslije-praćenje usporedba unutar terapijske
grupe
Promjene unutar terapijske skupine mjerile su se prije poĉetka i
nakon završetka terapije, te pet mjeseci kasnije, koristeći
jednosmjernu analizu varijance (within subjects).
• Usporedba terapijske i kontrolne skupine
Usporedba promjena do kojih je došlo izmeĊu prvog i drugog
testiranja izmeĊu terapijske i kontrolne skupine mjerena je
korištenjem analize varijance (repeated measures)
• Prema Grawe et al. (2001), (cf. i Cohen,1992) izraĉunate su veliĉine
efekta (effect sizes) kako bi se odredila veliĉina promjene do koje je
došlo u terapijskoj skupini u usporedbi s kontrolnom skupinom.
Provjera preduvjeta za analizu varijance
• Provjera krostabulacijskih podataka putem hi-kvadrat testova statistiĉki je dokazala da su sudionici sluĉajno raspodijeljeni u terapijsku i kontrolnu skupinu.
• Test varijance pokazuje da podaci razliĉitih skupina potjeĉu iz iste populacije.
• Distribucija sudionika u terapijsku i kontrolnu skupinu je sluĉajna u odnosu na dob, spol, braĉni status, obrazovanje, zaposlenost.
Saţetak rezultata – PSIHOLOŠKE POTEŠKOĆE
USPOREDBA TERAPIJSKE I KONTROLNE SKUPINE ● PRI PRVOM SKID II TESTIRANJU NIJE BILO RAZLIKE IZMEĐU TERAPIJSKE I
KONTROLNE SKUPINE.
● PRI DRUGOM SKID II TESTIRANJU TERAPIJSKA SKUPINA IMALA JE
STATISTIĈKI ZNAĈAJNO MANJE PSIHOLOŠKIH POTEŠKOĆA U USPOREDBI S
KONTROLNOM SKUPINOM.
USPOREDBA REZULTATA POJEDINIH TESTIRANJA
UNUTAR TERAPIJSKE SKUPINE ● PRI DRUGOM TESTIRANJU DOŠLO JE DO STATISTIĈKI ZNAĈAJNOG
SMANJENJA BROJA PSIHOLOŠKIH POTEŠKOĆA.
● PRI TREĆEM (PRAĆENJE) TESTIRANJU PONOVO JE DOŠLO DO STATISTIĈKI
ZNAĈAJNOG SMANJENJA BROJA PSIHOLOŠKIH POTEŠKOĆA U ODNOSU NA
PRVO I DRUGO TESTIRANJE.
Saţetak rezultata – KVALITETA ŢIVLJENJA
USPOREDBA TERAPIJSKE I KONTROLNE SKUPINE
● PRI PRVOM TESTIRANJU SKALOM KVŢ NIJE BILO RAZLIKE IZMEĐU TERAPIJSKE I
KONTROLNE SKUPINE.
● PRI DRUGOM KVŢ TESTIRANJU TERAPIJSKA GRUPA JE POKAZALA STATISTIĈKI
ZNAĈAJNO VEĆU PERCIPIRANU KVALITETU ŢIVLJENJA, KAKO KOD PREDIKTORSKIH,
TAKO I KOD KRITERIJSKIH VARIJABLI.
USPOREDBA REZULTATA POJEDINIH TESTIRANJA UNUTAR TERAPIJSKE SKUPINE:
● PRI DRUGOM TESTIRANJU (NAKON TERAPIJE) DOŠLO JE DO STATISTIĈKI
ZNAĈAJNOG PORASTA PERCIPIRANE KVALITETE ŢIVLJENJA KOD PREDIKTORSKIH I
KRITERIJSKIH VARIJABLI.
● PRI TREĆEM (PRAĆENJE) TESTIRANJU U PODRUĈJU KRITERIJSKIH VARIJABLI
DOŠLO JE OPETOVANO DO STATISTIĈKI ZNAĈAJNOG PORASTA PERCIPIRANE
KVALITETE ŢIVLJENJA, DOK JE KOD PREDIKTORSKIH VARIJABLI PROMJENA OSTALA
STABILNA.
SKID-II KVZ - prediktorske
varijable
KVZ- kriterijske
varijable
Veličina efekta t1 – t2 0.65 0.65 0.51
Veličina efekta t1 – t3 1.09 0.69 0.73
Veličina efekta (apsolutne vrijednosti)
SOCIO-DEMOGRAFSKE VARIJABLE
Correlation between NLPt treatment
effects and socio-demographic and
economic variables?
Statistiĉka analiza nije pokazala znaĉajnu korelaciju izmeĊu
uĉinaka terapije i ispitivanih socio-demografskih varijabli (dob,
spol, obrazovanje, braĉni status, zaposlenost). Jedina (mala)
korelacija postoji s brojem terapijskih seansi, indicirajući da je
veći broj seansi povezan s većim poboljšanjem.
Glavna ograniĉenja istraţivanja
Nije se radilo o kliniĉkom uzorku (na osnovi SKID I, kriteriji kliniĉke znaĉajnosti prema
prijedlogu Jacobsona i Truax-a)!
Nejednak vremenski period izmeĊu prvog i drugog testiranja za terapijsku i kontrolnu
skupinu.
Terapeuti nemaju završenu NLPt edukaciju.
PITANJE NAKON REVIEW-a :
Kontrolna skupina: DA ili NE? KAKO?
ZAKLJUČCI
● NLPt pomaţe smanjiti broj kliniĉkih simptoma. Uĉinci terapije su
dugotrajni i dalje rastu nakon završetka terapije.
● NLPt pomaţe povećati percipiranu kvalitetu ţivljenja, kako u
pogledu zadovoljstva u odnosu na sadašnje ţivotne okolnosti, tako i
u pogledu općeg zadovoljstva ţivotom. Uĉinci terapije su dogotrajni,
a općenito zadovoljstvo ţivotom raste i nakon završetka terapije.
Neuro-lingvistiĉka psihoterapija je uĉinkovita metoda, ĉija je
efikasnost na razini drugih, dulje prisutnih i dokazanih
psihoterapijskih metoda.