Godišnji odmor u 2009.

Zagreb, lipanj 2009.

Sadržaj

1. Uvod ........................................................................................................... 1 2. Broj dana godišnjeg odmora .......................................................................... 1

2.1 Godišnji odmor prema radnom iskustvu ....................................................... 1 2.2 Godišnji odmor prema obrazovanju ............................................................. 2 2.3 Godišnji odmor prema veličini tvrtke ............................................................ 2 2.4 Godišnji odmor prema veličini primanja........................................................ 2 2.5 Godišnji odmor prema primarnoj djelatnosti poslodavca ................................. 3 2.6 Subote u godišnjem odmoru ....................................................................... 4 2.7 Zadovoljstvo duljinom godišnjeg odmora ...................................................... 4 2.8 Povišica ili slobodni dani ............................................................................. 6

3. Odlazak na godišnji odmor ............................................................................ 6 3.9 Neiskorišteni godišnji odmor ....................................................................... 8 3.10 Razlozi neiskorištavanja godišnjeg odmora ................................................... 9 3.11 Posao i odmor ..........................................................................................10

4. Regres za godišnji odmor .............................................................................12

Popis grafikona

Grafikon 1. Broj dana godišnjeg odmora prema regiji: ...................................................... 1 Grafikon 2. Broj dana godišnjeg odmora prema godinama radnog iskustva: ........................ 2 Grafikon 3. Broj dana godišnjeg odmora prema stupnju obrazovanja: ................................ 2 Grafikon 4. Broj dana godišnjeg odmora prema veličini tvrtke: .......................................... 2 Grafikon 5. Broj dana godišnjeg odmora prema visini primanja: ........................................ 3 Grafikon 6. Broj dana godišnjeg odmora prema primarnoj djelatnosti poslodavca: ............... 4 Grafikon 7. Jesu li Vam u godišnji odmor uračunate subote? – obzirom na rad vikendom ...... 4 Grafikon 8. Jeste li zadovoljni brojem dana godišnjeg odmora? .......................................... 5 Grafikon 9. Jeste li zadovoljni brojem dana godišnjeg odmora? – obzirom na veličinu tvrtke . 5 Grafikon 10. Jeste li zadovoljni brojem dana godišnjeg odmora? – obzirom za stručnu spremu 6 Grafikon 11. Više biste voljeli povišicu ili slobodne dane u vrijednosti godišnje povišice? ......... 6 Grafikon 12. Planirate li ove godine ići na godišnji odmor? .................................................. 7 Grafikon 13. Hoće li gospodarska kriza utjecati na Vaš godišnji odmor? ................................ 7 Grafikon 14. Kako ćete iskoristiti godišnji odmor? .............................................................. 8 Grafikon 15. Postoje li u tvrtki u kojoj radite ograničenja vezana uz podjelu godišnjeg odmora

na više dijelova? ......................................................................................... 8 Grafikon 16. Hoćete li prošlogodišnji godišnji odmor iskoristiti u potpunosti? ......................... 9 Grafikon 17. Godišnji odmor nećete iskoristiti u potpunosti zbog: ........................................ 9 Grafikon 18. Odlazak na godišnji odmor u vrijeme kad Vama odgovara: .............................. 10 Grafikon 19. Dok ste na godišnjem odmoru, razmišljate li o poslu? ..................................... 10 Grafikon 20. Provjeravate li službeni e-mail za vrijeme godišnjeg odmora? .......................... 11 Grafikon 21. Provjeravate li službeni e-mail za vrijeme godišnjeg odmora? – obzirom na

stručnu spremu .......................................................................................... 11 Grafikon 22. Odgovarate li na poslovne pozive (na mobitel) za vrijeme godišnjeg odmora? .... 12 Grafikon 23. Kada se vratite s godišnjeg odmora, da se uhodate u posao potrebno Vam je: ... 12 Grafikon 24. Isplaćuje li Vam poslodavac regres za godišnji odmor? .................................... 13 Grafikon 25. Dobivanje regresa prema veličini tvrtke ili institucije ....................................... 13 Grafikon 26. Dobivanje regresa prema razini obrazovanja .................................................. 14

Godišnji odmor u 2009.

www.MojPosao.net

1

1. Uvod

Istraživanje je proveo MojPosao (www.MojPosao.net) tijekom lipnja 2009. na uzorku od

preko 600 ispitanika.

Cilj istraživanja je ispitati zadovoljstvo dužinom godišnjeg odmora, navike odlaska na

godišnji odmor te razloge zbog kojih se ne iskorištava cijeli godišnji odmor.

2. Broj dana godišnjeg odmora

Sudionici istraživanja imaju u prosjeku 23,5 dana godišnjeg odmora. U odnosu

na prošlu godinu nema promjene.

Broj dana godišnjeg odmora muškaraca i žena ove se godine ne razlikuje (muškarci 23,5,

žene 23,6).

U Zagrebu i okolici prosjek je 23,6 dana godišnjeg odmora, u Istri i Kvarneru 23,3 dana,

u Dalmaciji 23,1, u istočnoj Hrvatskoj 22,8. Najviše dana godišnjeg odmora prosječno

imaju ispitanici u sjevernoj (24,1) te u središnjoj Hrvatskoj ( 24,3).

Grafikon 1. Broj dana godišnjeg odmora prema regiji:

2.1 Godišnji odmor prema radnom iskustvu

Kao i prošle godine, dani godišnjeg odmora se, naravno, povećavaju s godinama

radnog iskustva. Ispitanici koji imaju dvije ili manje godina radnog iskustva imaju

prosječno 19,3 dana godišnjeg odmora, ispitanici s dvije do pet navršenih godina

iskustva imaju prosječno 21,8 dana, osobe sa šest do deset godina radnog iskustva

imaju 23,2 dana, osobe s 11 do 20 godina radnog iskustva imaju 24,8 dana, a osobe s

više od 20 godina radnog iskustva imaju prosječno 27,4 dana godišnjeg odmora.

Godišnji odmor u 2009.

www.MojPosao.net

2

Grafikon 2. Broj dana godišnjeg odmora prema godinama radnog iskustva:

2.2 Godišnji odmor prema obrazovanju

Visokoobrazovani ispitanici imaju prosječno više godišnjeg odmora od

ispitanika sa završenom srednjom školom (24,0 dana u odnosu na 22,7 dana).

Ispitanici više stručne spreme imaju u prosjeku 23,2 dana godišnjeg odmora.

Grafikon 3. Broj dana godišnjeg odmora prema stupnju obrazovanja:

2.3 Godišnji odmor prema veličini tvrtke

Ispitanici zaposleni u manjim tvrtkama (do 19 zaposlenih) imaju manje dana

godišnjeg odmora (prosječno 21,9 dana) od onih u srednje velikim (23,0) i velikim

tvrtkama (preko 200 zaposlenih) koji imaju prosječno 24,9 dana.

Grafikon 4. Broj dana godišnjeg odmora prema veličini tvrtke:

2.4 Godišnji odmor prema veličini primanja

Osobe s manjom plaćom imaju manje dana godišnjeg odmora:

ispitanici s plaćom manjom od 3.000 kuna imaju prosječno 21,1 dan

osobe s plaćom od 3.001 kuna do 4.000 kuna imaju prosječno 22,3 dana

Godišnji odmor u 2009.

www.MojPosao.net

3

osobe s plaćom od 4.001 kuna do 5.000 kuna imaju prosječno 22,8 dana

osobe s plaćom od 5.001 kuna do 6.000 kuna imaju prosječno 23,3 dana

osobe s plaćom od 6.001 kuna do 7.000 kuna imaju prosječno 24,7 dana

osobe s plaćom od 7.001 kuna do 8.000 kuna imaju prosječno 24,9 dana

osobe s plaćom od 8.001 kuna do 10.000 kuna imaju prosječno 24,8 dana

osobe s plaćom većom od 10.000 kuna imaju prosječno 25,8 dana

Grafikon 5. Broj dana godišnjeg odmora prema visini primanja:

2.5 Godišnji odmor prema primarnoj djelatnosti poslodavca

Ispitanici koji rade u sektoru obrazovanja i odgoja imaju najviše dana godišnjeg

odmora (čak 27,5). Slijede državna uprava, sudstvo i pravni poslovi s 26,9 dana te

kultura i mediji s 26,8 dana. Najmanje dana godišnjeg odmora imaju ispitanici koji rade u

proizvodnji strojeva i ureĎaja (svega 19,7 dana).

Godišnji odmor u 2009.

www.MojPosao.net

4

Grafikon 6. Broj dana godišnjeg odmora prema primarnoj djelatnosti poslodavca:

2.6 Subote u godišnjem odmoru

Polovici ispitanika koji rade vikendom, subote ulaze u godišnji odmor (49%). S druge

strane, od ispitanika koji ne rade vikendom, njih petina (20%) u dane godišnjeg odmora

ubraja subotu.

Grafikon 7. Jesu li Vam u godišnji odmor uračunate subote? – obzirom na rad

vikendom

2.7 Zadovoljstvo duljinom godišnjeg odmora

Gotovo polovica ispitanika (45%) nisu zadovoljni brojem dana godišnjeg

odmora, odnosno htjeli bi veći godišnji odmor. Samo 2% misli da je to previše, tj. da

toliko slobodnih dana smanjuje produktivnost, dok 53% smatra da je njihov godišnji

dovoljan za odmor.

Godišnji odmor u 2009.

www.MojPosao.net

5

Grafikon 8. Jeste li zadovoljni brojem dana godišnjeg odmora?

Čak 49% ispitanika zaposlenih u malim te 50% srednjim tvrtkama ili institucijama nije

zadovoljno brojem dana svog godišnjeg odmora za razliku od ispitanika koji su zaposleni

u velikim tvrtkama (njih 39% nije zadovoljno, odnosno htjeli bi više dana godišnjeg

odmora). 60% ispitanika koji rade u velikoj tvrtki zadovoljno je brojem dana godišnjeg

odmora, dok je takvih u srednje velikim te malim tvrtkama 48%.

Grafikon 9. Jeste li zadovoljni brojem dana godišnjeg odmora? – obzirom na veličinu

tvrtke

Najmanje nezadovoljnih ispitanika ima meĎu ispitanicma visoke stručne spreme, njih

38% željelo bi više dana godišnjeg odmora. Isto bi htjelo 49% ispitanika više stručne

spreme te 53% srednje obrazovanih ispitanika. Nasuprot tome, 61% ispitanika smatra da

ima dovoljno dana godišnjeg odmora. Da ima dovoljno dana smatra 48% više te 43%

srednje obrazovanih ispitanika.

Godišnji odmor u 2009.

www.MojPosao.net

6

Grafikon 10. Jeste li zadovoljni brojem dana godišnjeg odmora? – obzirom za stručnu

spremu

2.8 Povišica ili slobodni dani

Bez obzira na nezadovoljstvo brojem dana godišnjeg odmora, ipak bi većina ispitanka

(82%) radije izabralo povišicu nego dodatne slobodne dane u vrijednosti godišnje

povišice. 2008. godine taj je postotak iznosio 84%, a 2007. 80%.

Slobodne dane bi izabralo nešto više žena (19%) nego muškaraca (17%).

20% visokoobrazovanih ispitanika izabralo bi slobodne dane u vrijednosti godišnje

povišice, dok bi isto učinilo 23% više te 14% srednje obrazovanih ispitanika.

Grafikon 11. Više biste voljeli povišicu ili slobodne dane u vrijednosti godišnje povišice?

3. Odlazak na godišnji odmor

Velika većina sudionika istraživanja, njih 90%, planira ove godine ići na godišnji

odmor. MeĎu ispitanicima visoke stručne spreme najviše je onih koji planiraju otići na

godišnji odmor, njih 92%. Na godišnji odmor otići će 88% ispitanika više te 86%

ispitanika srednje stručne spreme.

Gledano prema primanjima na godišnji odmor otići će najviše ispitanika s primanjima

iznad 10.000 kuna, njih 95%, dok će ispitanici s najnižim primanjima u najmanjoj mjeri

otići na godišnji odmor, njih 82% s plaćom do 3.000 kuna.

Godišnji odmor u 2009.

www.MojPosao.net

7

Grafikon 12. Planirate li ove godine ići na godišnji odmor?

Gospodarska kriza ipak neće jako utjecati na odlazak na godišnji odmor, barem za

gotovo polovicu ispitanika; 44% će ih otići na godišnji odmor kako su i planirali. 42%

ispitanika otići će na godišnji odmor, ali će potrošiti manje novaca nego su planirali. 9%

ispitanika će uslijed krize na godišnjem biti kraće nego su planirali, dok svega 6%

ispitanika neće otići na godišnji odmor zbog trenutne gospodarske situacije.

Grafikon 13. Hoće li gospodarska kriza utjecati na Vaš godišnji odmor?

Kao i prošlih godina i ove godine velika većina ispitanika koji će ići na godišnji odmor –

88% (81% 2008., 84% 2007.) na godišnji odmor će ići dva ili više puta. 12% ispitanika

(15% 2008. te 13.% 2007.) godišnji će iskoristiti jednokratno (što ne znači da će nužno

iskoristiti sve dane godišnjeg odmora).

Godišnji odmor u 2009.

www.MojPosao.net

8

Grafikon 14. Kako ćete iskoristiti godišnji odmor?

Poslodavci uglavnom ne predstavljaju problem oko dijeljenja godišnjeg odmora u više

dijelova. Samo 4% ispitanika izjavilo je da godišnji odmor mora iskoristiti jednokratno u

cjelini dok 79% ispitanika godišnji odmor može iskoristiti u više dijelova uz dogovor s

poslodavcem. 17% ispitanika godišnji odmor ima pravo podijeliti na dva dijela te se ne

može dogovoriti drugačije s poslodavcem.

Grafikon 15. Postoje li u tvrtki u kojoj radite ograničenja vezana uz podjelu godišnjeg

odmora na više dijelova?

3.9 Neiskorišteni godišnji odmor

Unatoč želji da se broj dana godišnjeg odmora poveća, 22% (32% 2008. te 30% 2007.)

ispitanika neće iskoristiti u potpunosti prošlogodišnji godišnji odmor. U prosjeku, 7,7

dana godišnjeg odmora ostat će neiskorišteno (8,1 dana muškarcima, 7,4 dana

ženama) što je čak trećina godišnjeg odmora.

Godišnji odmor u 2009.

www.MojPosao.net

9

Grafikon 16. Hoćete li prošlogodišnji godišnji odmor iskoristiti u potpunosti?

Više ispitanika u manjim tvrtkama, njih 28%, u odnosu na 17% u velikim tvrtkama neće

u potpunosti iskoristiti godišnji odmor.

Više ispitanika visoke stručne spreme neće uspjeti iskoristiti godišnji odmor u cijelosti

(23%) nego ispitanici srednje stručne spreme, od kojih 21% neće godišnji iskoristiti u

cijelosti.

Godišnji odmor u cijelosti u najvećoj mjeri neće iskoristiti ispitanici na višim pozicijama u

tvrtki; čak 38% visokog managementa neće iskoristiti cijeli godišnji odmor te 28%

srednjeg managementa. Proizvodni radnici će u najvećoj mjeri iskoristiti godišnji odmor,

njih svega 10% to neće uspjeti učiniti.

Gotovo svi ispitanici, njih 97%, izjavili su da od poslodavca ne dobivaju naknadu za

neiskorištene dane godišnjeg odmora.

3.10 Razlozi neiskorištavanja godišnjeg odmora

Godišnji odmor se ne iskorištava prvenstveno zbog previše posla – 38% (2008.-43%,

2007.-37%) i pritiska nadređenih – 19% (2008.-19%, 2007.-34%), a u manje

slučajeva zbog loše organizacije vremena (11%), straha od prevelikog zaostatka (4%) ili

straha od otkaza (4%).

Grafikon 17. Godišnji odmor nećete iskoristiti u potpunosti zbog:

Ispitanici na pozicijama visokog i srednjeg managementa godišnji odmor neće uspjeti

iskoristiti u cjelosti prvenstveno zbog previše posla.

Višak posla kao najčešći razlog neiskorištavanja godišnjeg odmora prisutan je i kod

ispitanika svih stručnih sprema. Osim viška posla, kod ispitanika srednje i više stručne

spreme izraženi razlog je i pritisak nadreĎenih.

Godišnji odmor u 2009.

www.MojPosao.net

10

Razlog za neiskorišteni godišnji odmor može biti i nemogućnost odlaska na godišnji

odmor u poželjno vrijeme. Za gotovo polovicu ispitanika (44%) odlazak na godišnji

odmor u vrijeme kada njima odgovara ponekad je problem, a za 9% ispitanika to je

uvijek problem, odnosno vrlo teško dobivaju odobrenje za odlazak na godišnji

odmor onda kada njima odgovara. Ostali ispitanici, njih 46%, nemaju problema s

odlaskom na godišnji odmor u vrijeme kada njima odgovara.

Grafikon 18. Odlazak na godišnji odmor u vrijeme kad Vama odgovara:

3.11 Posao i odmor

Svega petina ispitanika (20%) na godišnjem odmoru može u potpunosti

zaboraviti na posao. Četvrtina ispitanika (24%) na godišnjem odmoru često razmišlja o

poslu, dok nešto više od polovice ispitanika (56%) o poslu ne razmišlja dok su na

odmoru.

Grafikon 19. Dok ste na godišnjem odmoru, razmišljate li o poslu?

Za vrijeme godišnjeg odmora 16% ispitanika svakodnevno provjerava službeni e-mail,

povremeno 35%, a nikad, njih 49%.

Godišnji odmor u 2009.

www.MojPosao.net

11

Grafikon 20. Provjeravate li službeni e-mail za vrijeme godišnjeg odmora?

Barem povremeno, službeni e-mail za vrijeme godišnjeg odmora provjerava 57%

ispitanika visoke stručne spreme, 48% ispitanika više stručne spreme te 42%

srednjeobrazovanih ispitanika.

Žene manje provjeravaju službeni e-mail nego muškarci (52% žena naprema 45%

muškaraca ne provjerava službeni e-mail).

Svega 6% ispitanika na poziciji visokog managementa ne provjerava svoj službeni e-mail

dok su na godišnjem odmoru.

Grafikon 21. Provjeravate li službeni e-mail za vrijeme godišnjeg odmora? – obzirom na

stručnu spremu

Gotovo polovica ispitanika obavezno odgovara na poslovne pozive za vrijeme godišnjeg

odmora. 36% to čini samo u iznimnim situacijama. Na poslovne pozive ne odgovara 17%

ispitanika.

Na poslovne pozive odgovara 69% ispitanika visokog managementa, dok preostalih 31%

odgovara samo u iznimnim situacijama. Niti jedan od ispitanika visokog managementa

nije odgovorio da ne odgovara na poslovne pozive. Da nema poslovnih poziva u vrijeme

godišnjeg odmora odgovorilo je najviše proizvodnih radnika, njih četvrtina (25%)

odgovorila je da takvih poziva nema.

Na poslovne pozive, obavezno, za vrijeme godišnjeg odmora, najviše odgovaraju

ispitanici visoke stručne spreme (52%), dok najmanje odgovaraju ispitanici više stručne

spreme (7%, naprema 6% ispitanika srednje stručne spreme i 5% visokoobrazovanih

ispitanika ne odgovara na poslovne pozive).

Godišnji odmor u 2009.

www.MojPosao.net

12

Grafikon 22. Odgovarate li na poslovne pozive (na mobitel) za vrijeme godišnjeg

odmora?

Po povratku s godišnjeg odmora, 26% ispitanika odmah se uhoda u posao. 27%

ispitanika izjavilo je da im je potrebno jedan do dva dana kako bi se uhodali, dok ih je

22% izjavilo da im je potrebno nekoliko sati do jednoga dana.

Grafikon 23. Kada se vratite s godišnjeg odmora, da se uhodate u posao potrebno Vam

je:

4. Regres za godišnji odmor

Za 47% ispitanika kojima poslodavac isplaćuje regres, prosječan iznos regresa je

1.631 kuna što je za 5% manje nego prošle godine kada je regres iznosio prosječno

1.716 kuna (1.665 kuna u 2007.).

Najviši iznos regresa u prosjeku dobivaju ispitanici iz istočne Hrvatske, čak 1.910 kuna. U

Zagrebu i okolici visina prosječnog regresa iznosi 1.785 kuna, 1.250 u sjevernoj

Hrvatskoj te 1.264 u Istri i Kvarneru. U prosjeku najmanji regres dobivaju ispitanici iz

Dalmacije, 1.167 kuna te ispitanici iz središnje Hrvatske gdje regres iznosi prosječno

svega 1.062 kune.

Godišnji odmor u 2009.

www.MojPosao.net

13

Grafikon 24. Isplaćuje li Vam poslodavac regres za godišnji odmor?

Regres se isplaćuje češće u velikim tvrtkama ili institucijama – 66% ispitanika zaposlenih

u velikim tvrtkama dobiva regres za razliku od samo 27% ispitanika zaposlenih u malim

tvrtkama. 40% ispitanika iz srednje velikih tvrtki dobiva regres.

1.786 kuna iznosi prosječan regres ispitanika koji rade u velikoj tvrtki ili instituciji, 1.469

kuna u srednje velikoj tvrtki te 1.362 kune u maloj tvrtki.

Grafikon 25. Dobivanje regresa prema veličini tvrtke ili institucije

Regres češće dobivaju visokoobrazovane osobe u odnosu na više i srednjoškolski

obrazovane (55% visokoobrazovanih u odnosu na 43% više obrazovane i 34%

srednjeobrazovane).

Godišnji odmor u 2009.

www.MojPosao.net

14

Grafikon 26. Dobivanje regresa prema razini obrazovanja