Upload
dothien
View
248
Download
6
Embed Size (px)
Citation preview
1
Nebojša Opačić gr.ing.
Izgradnja i uređenje
staja za goveda
▪ Drugo dopunjeno izdanje ▪
2
Tovna stoka za isporuku mesnoj industriji
Sad nam je jasno zašto su nas hranili i debljali,
Nismo znali da će nas farmer predati mesnoj industriji,
ali drugi put nećemo dobro jestii nećemo se debljati za
mesnu industriju.
3
UVODE NAPOMENE,
Osnovni i prvi cilj ove brošure je
da na popularan način utiče na
unapređenje našeg tradicionalnog
poljoprivrednog graditeljstva sa
težištem na uređenju i izgradnji
novih savremenih stočarskih
objekatai osavremenjavanju
postojećih staja za uzgoj goveda.
Drugi ne manje važan ciljbrošure
je da se podstaknu mladi poljoprivrednici u praksi da
se usavršavaju i usvajaju nove savremene tehnologije,tj
da prate nove tendencije u uzgoju našeg govedarstva.
U tom cilju ova brošura isključivo je namijenjena
mladim farmerima kako bi ih podstakla, i ohrabrila u
njihovim planovima kod izgradnje ili osavremenjavanja
govedarskih objekata i da doprinose poboljšanju i
uređenju svoje životne sredine,kako bi odbacili
naslijeđene i prevaziđene navike.
Trećije ekonomska zainteresiranost,kao vrlo važan
razlog za naše govedarstvo, je što se iz vlastite ratarske
prozvodnje može dobiti jeftina kabasta stočna hrana,
koju jedino krave mogu da prerade u kvalitetne tržišne
proizvode,tj u mlijeko i meso. Komplementarnost i
uslovljenost čini govedarstvo konkretnim i realnim
sistemom s biljnom proizvodnjom i sa malim
rasipanjem energije,pa kao zatvoren ekološki ciklus
4
omogućava efikasnije poslovanje i daje najbolje
ekonomske efekte.
Brošura će pomoći razumijevanju i interpretaciji kod
projektovanja i izgradnje objekata govedarske
proizvodnje i kako se treba odnositi prema svim drugim
aspektima koji bitno utiču da su stočarski proizvodi
mlijeko i meso zdravstveno ispravni i bezbjedni za
zdravlje potrošača.
Govedarske staje treba da se grade, rekonstruišu ili
uređuju po savremenim naučnim saznanjima o
klimatskim uticajima na ambijentalne i smještajne
uslove za muzne krave.
Objekti treba da su tehnološko -tehnički racionalni,
funkcionalni i svrsishodni za držanje i uzgoj krava sa
najmanjim utroškom živog rada, a na to utiče nivo
opremljenosti objekta adekvatnom opremom.
Brošura treba da sagleda veterinarsko-sanitarne opšte
i posebne uslove kojih se moraju prdržavati uzgajivači
stoke.
Uzgajivači stoke koji uzgajaju i prodaju stoku za javnu
potrošnju od kojih se trebaju proizvesti gotovi
proizvodi zdravstveno ispravni, moraju biti
registrovani i odobreni od veterinarsko- sanitarnih
organa koji utvrđuju da objekat ispunjava predviđene
uslove i da ima ustrojen sistem unutrašnje kontrole po
načelu utvrđivanja kritičnih tačaka(HACCP).
Pri pisanju ove brošure,tj kompilaciji ovog materijala
korištena je raspoloživa stručna literatura i pozitivni
5
propisi iz zemalja regiona i stečena lična iskustva na
izgradnji poljoprivrednih objekata.
Preporuke u ovoj brošuri su rezultat iskustava svjetskih
eksperata i specijalizovanih stručnjaka u projektovanju
i izgradnji pomenutih objekata,a na koje se oslanja i
naša zakonodavna regulativa.
Naučna saznanja stalno nam donose savremenija
rješenja i postupke. Proizvodi se nova oprema boljih
tehnoloških performansi,uvodi se automatizacija,pa
prema tome i neki principi iz brošure podložni su
promjenama.
Ovi razlozi zahtjevaju adaptaciju ili prilagođavanje
postojećih objekata novim dostignućima i savremenijoj
tržišnoj proizvodnji.
Zašto? Šta su ciljevi tržišne proizvodnje?
Kvalitet proizvoda, količina, redovnost isporuke,
cijena, finansijski cilj, tržišni cilj, proizvodni cilj,a
ljudski cilj je aktiviranje radne snage u cijelom lancu
proizvodnje i plasmana.
Imajući u vidu učlanjinjenje u evropsku uniju,nadamo
se da je ova brošura i njena problematika aktuelna.
Zbog svoje složenosti, u ovoj brošuri ima izvjesnih
nedostataka i nepotpunih interpretacija,i teško je da se
sistematizuje tako složena problematika tehnološko-
tehničke prirode.
6
Sa zahvalnošću ću primiti svaku dobronamjernu
kritiku,sugestije i primjedbe koje će doprinijeti da se
ovaj materijal poboljša i isprave moguće, eventualne
greške.
Drugo dopunjeno izdanje je otklonilo neke greške iz
prvog izdanja i dopunilo tekst sa novim poglavljima na
bazi iskustva u praksi firme »GELUX« d.o.o.
Gradiška po uputsvu ing. Živka Šukala kome dugujem
iskrenu zahvalnost za svesrdnu pomoć oko dopune i
korekcije teksta ovog izdanja.
Zahvaljujući podršci i pomoći Ministarstva
poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede
RepublikeSrpske, koje je podržalo ideju pomoći
mladim farmerima, sufinansiralo je štampanje ove
brošure.
Autor,
Beograd, 2011 godina
BROŠURA JE POSVEĆENA MOJIM UNUCIMA
7
S A D R Ž A J
UVODNE NAPOMENE.............................................3
01 Lokacija poljoprivrednog gazdinstva.............13
02 Seosko dvorište...............................................15
02.1 Organizacija seoskog dvorišta........................15
02.2 Dijelovi seoskog dvorišta................................16
03 Generalno o uzgoju i planiranju staja..........19
03.1 Razlozi za smještaj krava u staje ..................23
03.2 Faktori rizika kod smještaja u stajama..........23
03.3 Smještajni uslovi u staji..................................24
03.4 Porodilište i telenje krava..............................24
03.5 Suhostajni period krava.................................26
03.6 Vještačka oplodnja junica i krava..................27
03.7 Remont-obrt stada goveda............................31
03.8 Uticaji na naše savremeno govedarstvo.........33
03.9 Preračunavanje na uslovno grlo....................33
03.10 Raspored dnevnih aktivnosti krava................34
04 Slobodni sistem uzgoja muznih krava..........36
04.1 Općenito o slobodnom načinu uzgoja............36
04.2 Osnovni pokreti kod lijeganja i ustajanja......39
04.3 Proračun dimenzija ležišta ligaboksa............44
04.4 Općenito o ležištu..........................................45
04.5 Pregrade između ležišta ligebokxa.................48
04.6 Ograde na jaslama.........................................53
04.7 Centralno izmuzište........................................61
05 Tehnološko-tehnički koncept slobodne
8
staje................................................................72
05.1 Preporuke kod smještaja krava i junadi.........88
06 Klasične staje.................................................90
06.1 Vezani sistem uzgoja......................................90
06.2 Dugo ležište....................................................96
06.3 Srednje ležište.................................................97
06.4 Kratko ležište..................................................97
06.5 Grafičko dimenzioniranje ležišta...................99
06.6 Indikativne dimenzije konfornog ležišta
na vezu..........................................................102
06.7 Grabnerov vez ili vertkalni lanac.................105
06.8 Horizontalni lanac-niski vez.........................107
06.9 Širina blatnog hodnika,kanala i vrata..........109
06.10 Hranidbena jasla i hranidbeni hodnik.........111
06.15 Provjetravanje klasične staje.......................115
07 K l i m a...................................................116
07.1 Načelno o klimi............................................116
07.2 Vanjski faktori..............................................117
07.3 Unutarnji faktor...........................................117
08 Ventilacija u staji........................................119
08.1 Prirodna ventilacija.....................................119
08.2 Obračun kapaciteta ventilacije....................124
08.3 Odvodni ventilacioni otvori u sljemenu
krova............................................................127
08.4 Ljetna ventilacija..........................................129
08.5 Zimska ventilacija..........................................131
08.6 Dimenzioniranje otvora u sljemenu krova i
prozora..........................................................133
9
08.7 Tehnička rješenja za otvaranje sljemena......134
08.8 Električno osvjetljenje u staji........................136
09 Ishrana i napajanje goveda.........................137
09.1 Stočna hrana................................................137
09.2 Proizvodnja i spremanje zelene mase..........140
09.3 Smještaj stočne hrane..................................147
09.4 Napajanje krava..........................................150
09.5 Hranidbena jasla i ishrana..........................151
09.6 Upotreba jabukovog sirćeta.........................152
09.7 Punomasna estrudirana soja.......................152
10 Izđubravanje i odlaganje đubra.................154
10.1 Načelno o đubru..........................................154
10.2 Čvrsti stajnjak..............................................155
10.3 Tečni stajnjak...............................................161
11 Muža krava.................................................172
11.1 Uticajni faktori na produkciju mlijeka.......172
11.2 Vrijeme muže...............................................175
11.3 Izmuzanje prvih mlazeva.............................175
11.4 Dezinfekcija i higijena vimena....................176
11.5 Mašinska muža u centralnom izmuzištu.......177
11.6 Ručna muža u klasičnim stajama................179
11.7 Mašinska muza u klasičnoj staji..................180
11.8 Muža i hlađenje mlijeka...............................183
12 Uzgoj podmlatka.........................................187
12.1 Odgoj teladi i junadi....................................187
12.2 Tov junadi.....................................................196
13 Njega krava i vaganje.................................202
13.01 Zašto rezati papke........................................202
10
13.2 Kupatilo za papke.........................................205
13.3 Čišćenje i njega krava..................................206
13.4 Vaganje stoke...............................................207
13.5 Pregonski torovi ili obori.............................208
13.6 Ponašanje stoke............................................210
13.7 Odnos prema svjetlu.....................................210
13.8 Kretanje goveda u koridoru.........................211
14 Literatura.....................................................213
15 Prilozi...........................................................214
Stočarski kalendar.......................................222
11
O čemu sanja ova krava ?
Šta misli o farmeru?
Da ima individualno ležište koje
je:
suvo,toplo i mekano,
● da je čisto,
● da nije klizavo,
O staji u kojoj će boraviti:
da ne bude vezana,jer je slobodni sistem prirodniji,
da se slobodno kreće po staji i ispustu i da redovno
odlazi na pašu,
da joj je slobodan pristup hranilištu i vodi,
da joj se čuva zdravlje i njeguju papci,
da je staja komotna i prozračena,
Ja ću se domaćinu odužiti kroz veću proizvodnju
zdravog i kvalitetnog mlijeka,a nročito ako je mašinska
muža brižna i nježna.
Da li će se ostvariti njeni snovi,zavisi od farmera,a šta
misli i traži od farmera,saznaćete na kraju brošure ?
12
Izvesti što veći ispustpored staje sa pojilom za vodu,
gdje je to god moguće obezbjediti.
Pregonski pašnjaci ograđeni električnom ogradom.
13
01 Lokacija poljoprivrednog
gazdinstva
Kod izbora lokacije za seosko poljoprivredno
domaćinstvo treba imati u vidu više faktora u
zavisnosti od kofiguracije terena i klimatskih uslova, da
li je lokacijau ravničarskom ili planinskom području
Objekte za uzgoj stoke treba locirati van naseljenih mjesta
koja nisu aero-zagađena,jer to štetno utiče na održavanje
propisanih higijenskih uslova objekata i opreme.
Zemljište treba da je ocjedito,osunčano i da nije
vodoplavno,te da je nivo podzemnuh voda nizak.
Dominantni vjetrovi ne smiju mirise sa objekta da
nose ka naselju ili ,a niti na stambene i druge objekte u
bližoj ili daljoj okolini.
Izbor lokacije za ove objekte u naseljenim mjestima najčešće
je ograničen i uslovljen prostornim i urbanističkim
planovima,a koji su u obavezi da vode računa o ekološkim
ograničenjima.
Potrebno je znati smjer podzemnih voda i pravac
dominantnih vjetrova,radi položaja stambenog i
ekonomskog dijela dvorišta.
Stočarski objekti trebaju da su nizvodno u smjeru
podzemnih voda i dominatnih vjetrova.Na kosim
terenima stambeni dio dvorišta je na većoj visini.
Sadržaj i veličina seoskog dvorišta ovisna je o
pretežnoj djelatnosti domaćinstva.
14
Lokacija stočarskih objekata i obora za stoku je
najpovoljnija na dobro isušenom i osunčanom zemljištu
i u blizini izvora vode,struje,a dovoljno udaljena od
prometnih saobraćajnica i stambeno naseljenih mjesta.
Veličina parcele uslovljava i razmještaj objekata na
stambenom i ekonomskom dijelu dvoriša,a što je
vezano za konfiguraciju terena.
Teren treba oblikovati tako da se površinske vode
drenažom odvode od odmarališta, hranilišta i
pojilišta.Na mjestima gdje se stoka dosta kreće (oko
hranilišta i pojilišta) betonska podloga će spriječiti
stvaranje blata i rupa u tlu.
Zaštita otvorene staje u predjelima gdje su zime
hladne, a nema prirodne zaštite od drveća ili drugih
objekata,na otvorenu stranu treba postaviti vjetrobrane
mreže, koje propuštaju samo cca 20% vazduh.
U regionima sa puno snijega treba podići ograde-
snjegobrane na udaljenosti 45m u pravcu iz kojeg duva
vjetar i nanosi snijeg.
02 Seosko dvorište
15
02.1 Organizacija seoskog dvorišta
Ovo izlaganje treba shvatiti kao instruktivne prijedloge
za organizaciju i uređenje seoskog dvorišta prema
principima koji se navode,bilo da se radi o novom
dvorištu,preuređenju postojećeg,ili o dogradnji i
rekonstrukciji postojećeg dvorišta.
Dobra organizacija rada koja se odvija na seoskom
dvorištu je od velikog značaja za racionalniji, udobniji
i lakši život,a posebno sa stanovišta opšte higijene i
zdravlja članova domaćinstva.
Iz toga prizlazi da dvorišta moraju da ispunjavaju više
uslova:
udobnost stanovanja,
funkcionalnost u organizaciji proizvodnje,
higijena života i rada,
estetski izgled domaćinstva,
Seosko dvorište je na prvom mjestu ogledalo kulturnog
i ekonomskog stanja domaćinstva,a i samog sela kome
pripada.Kad govorimo o hijenskim
uslovima,prvenstveno mislimo na međusobno
rastojanje i položaj pojedinih objekata, kao što su
stambene zgrade,bunari,pumpe za vodu,sa jedne
strane,i stočarski objekti,đubrišta i poljski klozati,sa
druge strane.
02.2 Dijelovi seoskog dvorišta-kućišta
16
Na seoskom poljoprivrednom dvorištu osnovne fukcije
su:
stanovanje i rekreacija,
odgoj stoke,čuvanje proizvoda,njihova obrada i
prerada,
Seosko domaćinstvo treba i mora da ima najmanje dva
dijela:
dio za stanovanje,(stambeno dvorište) koje mora biti
ograđeno i odvojeno od ekonomskog dvorišta.
dio sa ekonomskim zgradama(ekonomsko dvorište),
poželjno je da se i ono ogradi.
Pored ova dva osnovna dijela dvorišta u njegov sastav
može da se uključi i treći dio,tj bašča ili manji
voćnjak.
Najbrojnija seoska dvorišta su poljoprivrednih
proizvođača,pa će najveći dio zauzimati ekonomski dio
dvorišta.O veličini pojedinih dijelova dvorišta treba
voditi računa naročito sa stanovišta organizacije i
higijenskih uslova u razmještaju objekata u odnosu na
veličinu parcele,orjentaciju prema stranama
svijeta,dominatnim vjetrovima,nagibu terena za brdske
predjele,smjeru podzemnih voda itd.Teren mora da
bude ocjedan,suv i bez visokih podzemnih voda.Kod
parcela u nagibu dvorište treba orjentisati ka jugu ili
jugoistoku.
17
U stambenom dijelu gradi se:
porodična stambena zgrada,
pomoćna zgrada sa ljetnom kuhinjom,
sušnica mesa,spremišta hrane,voća i
povrća,mljekara i ostali čisti objekti,
bunar ili pumpu za vodu najbolje je postaviti na
granici stambenog i ekonomskog dvorišta,ali
udaljenu od đubrišta.
U ekonomskom dvorištu podižu se i grade objekti:
stočne staje za goveda,konje,svinje,ovce i živinu,
torovi i ispusti za stoku,
skladišta i ostave stočne hrane,
nadstrešnice za vozila,mašine i oruđa,skladišta
ogreva i drugi manji objekti,
Sa zoohigijenskog stanovišta udaljenost đubriša ili
septičke jame od stambene zgrade i izvora vode treba
da su udaljena najmanje cca 25 metara nizvodno.
Dominantni vjetrovi treba da su usmjereni od
stambenog dijela prema stajama,da neugodni mirisi što
manje se šire prema stambenoj zgradi.
Lokacija staje,tj ekonomsko dvorište treba da je niz
vjetar u odnosu na stambenu zgradu,a nizvodno u
odnosu na lokalni vodozahvat.
Prilaz ekonomskom dvorištu mora biti odvojen od
stambenog ulaza,a putevi se nesmiju ukrštati.
18
Iz priloženih skica vidi se podjela dvorišta na sastavne
dijelove i međusobni raspored objekata.
Generalno ova skica seoskog dvorišta i dispozija
dijelova dvorišta kao i raspored objekata može se
primijeniti za ravni teren i teren u nagibu i prilazne
puteve sa gornje i donje strane kose ravni,tj ulaz br.1
ili varijanta ulaza br.2.
a-stambeno dvorište b-ekonomsko dvorište
03Generalno o uzgoju i planiranju
staja za goveda
19
Uzgoj muznih krava iziskuje puno truda,rada, znanja
kao i neophodne pomoći veterinarske i savjedodavne
poljoprivredne službe.
Tradicionalni način držanja krava kod manjih
gazdinstava je pretežno na vezu u neuslovnim
stajama.Danas se to smatra prevaziđenom
tehnologijom i tu praksu treba izbjegavati.Staje treba
graditi sa konfornim i higijenskim individualnim
ležištima u slobodnom sistemu uzgoja i sa zdravom
stajskom klimom.
Radi zdravlja,kondicije i produkcije krave treba držati
na najprirodniji način.Treba im omogućiti
svakodnevno slobodno kretanje po staji i na
pašnjaku.Iz zdravstvenih,a prvenstveno iz ekonomskih
razloga treba preko ljetnog perioda koristiti pašu kao
najjeftiniju stočnu hranu.
U slobodnim stajama i na paši kod nekih krava
ispoljavaju se patološke pojave,tj krava sisa kravu.
20
Da bi se ovo spriječilo na nosnicu krave postavlja se
igličasta alka (brnjica) koja onemogućava sisanje
druge krave kako to slika pokazuje.
Rad sa kravama treba prilagoditi prirodnim uslovima i
organizirati efikasan i brz rad sa njima.
Krave najteže podnose blatno i kišovito vrijeme,a lakše
podnose niske temperature.Odavanje tjelesne toplote i
ventilacija staje su proporcionalni i vezani su za
produkciju mlijeka.Savremeno stočarstvo promoviše
slobodni sistem uzgoja muznih krava u stajama po
principu hladnog uzgoja.
Pri planiranju savremenih staja za goveda,morate
imati na umu važna pitanja kao bitne faktore i to :
da staje zahtjevaju adekvatnu lokaciju,da su
ekološki uslovi ispunjeni u pogledu žaštite i uticaja
na okolinu,tj zagađenje vode,zemlje i vazduha,
stajska klima,tj vazduh i temperatura sa što manjom
koncentracijom štetnih plinova,
uređeno suvo individualno ležište,
uređene površine za kretanje koje nisu klizave,
uređeni prostor za hranidbu i napajanje,
ravnomjerno svjetlo po cijeloj staji,bez tamnih
površina,
što manji nivo buke iz okoliša,
da se u stajama svakodnevno obavljaju poslovi
ishrane, muže i čišćenje stajnjaka,
da u redovne poslove spada i održavanje higijene
krava, orezivanje papaka kao i stalna briga oko
21
zdravlja krava, oplodnje, telenja i svi drugi poslovi
vezni za uzgoj goveda,a naročito podmlatka.
Na pogodnim mjestima u svakoj staji treba imati
bateriju sa toplo-hladnom vodom i gumeno crijevo
primjerene dužine.po potrbi na više mjesta.
Nema univerzalnog
rješenja,ali zato
postoje osnovni
principi i elementi
staje na kojima
počiva savremeno
poljoprivredno
graditeljstvo koje se
prilagođava
individualnim
potrebama svakog
domaćinstva.
Po sistemu držanja muznih krava razlikujemo staje:
slobodni nevezani sistem držanja krava u
zatvorenim ili poluotvorenim stajama u hladnom
uzgoju,
vezani sistem držanja krava u toplimi zatvorenim
stajama,
Sistem izđubravanja za oba sistema uzgoja može biti
riješen na dva načina:
tečno izđubravanje sistemom otplahnjivanja-
pretakanja,
izđubravanje čvrstog stajnjaka ručno ili
mehanizirano,
22
Na ležištima za čvrsti stajnjak kod vezanog i nevezanog
sistema može se koristiti prostirka od slame,strugotine
ili piljevine.
U koliko se ne koristi prostirka,tada na ležištu za oba
sistema može biti guma ili neki sličan materijal koji nije
hladan.
Provjetravanje i osvjetljenje staje treba da je prirodno.
Staje sa tavanom se provjetravaju sa vertikalnim
izolovanim ventilacionim kanalima, da bi se u njima
spriječila kondenzacija,a time obezbedi vertikalni
uzgon toplog vazduha.
Ishrana je iz jasala na hranidbenom hodniku ili sa
krmnog stola,a napajanje je iz automatskih pojilica ili
termopojilica.
Kod slobodnog sistema ograda je na hranidbenim
jaslama koja može biti:
samozaključavajuća,raznih sistema i konstrukcija,
kosa rešetka ili palisadna ograda za slobodan
pristup,
Da bi pravilno pristupili pitanju izgradnje ili
rekonstrukcije staje za muzne krave,neophodno je da
razmotrimo koji su to razvojni,a koji ograničavajući
faktori:
03.1 Razlozi za smještaj krava u staje
zaštita stoke od klimatskih nepogoda i hladnih
vjetrova,
23
olakšavanje posla,tj svođenje živog rada na
minimum,
kontrola uzimanja hrane i vode,
zaštita stoke od divljih zvijeri i krađe,
zaštita stoke od zaraznih bolesti,
očuvanje reproduktivnosti i produktivnosti stoke,
podizanje proizvodnje na najviši higijenski nivo,
03.2 Faktori rizika kod smještaja u zatvorenim
stajama
Velika koncentracija stoke na malom prostoru i u
ograničenom volumenu vazduha, povećava šanse
prenosa zaraze sa jedne na drugu kravu i može zaraziti
cijelu okolinu.
Slična situacija se može pojaviti i oko neurednog
odstranjivanja i smještaja đubra.U tom, manje više,
zatvorenom prostoru prisutan je đubar i urin koji
povećava vlažnost vazduha i razvijaju štetne gasove.
U vlažnoj staji koju krave zagrijavaju postoje i
vanredno pogodni uslovi za razvoj patogene mikroflore
koja kod muznih krava izaziva mastitis i sterilitet.Da bi
se otklonile ove manjkavosti neophodna je dobra
ventilacija staje i ispusti za stoku koja ne ide na pašu.
03.3 Smještajni uslovi u staji
Jedno od pitanja je individualno ležište.Svako ležište
treba da je pravilno dimenzionirano i konforno,a
toznači suho i toplo,jer krave na njemu leže12-13 sati.
24
Dobar prekrivač ležišta pomaže da se poveća
proizvodnja mlijeka.Kod povećane udobnosti krave su
manje podložne stresu, te su otpornije na infekciju i
stoga su zdravije.Kad se krave više odmaraju,njihovi
papci su manje opterećeni i imaju više vremena za
oporavak od mogućih povreda.
03.4 Porodilište i telenje krava
Najvažniji znaci skorog telenja su:
intenzivno nalijevanje vimena prije telenja,
popuštanje ligamenata u području zdjelice-karlice
i korijena repa,
krava podiže rep i često se osvrće prema repu,
Telenje krava predstavlja osnovu govedarske
proizvodnje.Bez telenja nema ni proizvodnje mlijeka ni
mesa.Tele je materijalna osnova kako u biološkom tako
i u proizvodnom smislu.
Telenje krava pretstavlja jednu od najkritičnijih faza
procesa govedarske proizvodnje.U savremenom
govedarstvu krave se tele ravnomjerno tokom cijele
godine.
Standardni muzni period je 305 dana od dana
telenja.Razmak između dva telenja treba da bude od
12-13 mjeseci.Nakon 40 dana poslije telenja treba
intezivno pratiti polni nagon za ponovnom
oplodnjom.Opažanje mora biti pravovremeno i
sigurno.Steonost krave traje prosječno +/- 285 dana.
25
U staji se planira porodilište za krave kao zaseban
prostor zbog individualnog tretmana,a i samog čina
poroda.Ovaj prostor ne treba biti izolovan od ostalih
krava u staji,kako bi se izbjegao stres.Krava treba da
vidi svoje drugarice.
U vezanom sistemu to je prošireno ležišno mjesto na
145 cm,a u slobodnom sistemu to je boks veličine
3,6x3,6 metara.
Porodilište se nastire debljim slojem čiste slame.
Krava se uvodi u porodilište iz čekališta na par dana
prije telenja.Dok se krava ne stabilizuje poslije poroda
treba obratiti pažnju na ishranu i napajanje,a vime
dobro izmuzati od kolostralnog mlijeka.Nakon sedam
dana po porodu kad prestane kolostralno mlijeko krava
se prevodi na svoje staro ležište u staji.
Kolostralno mlijeko se daje teletu što prije,što češće,što
više radi sadržaja antitijela koja su neophodna teletu u
prvim satima i danima života u cilju očuvanja zdravlja.
Uz porodilište treba planirati mjesto sa toplom vodom i
tušom.
Tele po porođaju se tušira mlakom vodom i trlja
lanenom krpom da kroz pojačanu cirkulaciju krvi
uspostavi svoju termostabilnost organizma.Tele se
potom odnosi uindividualni boks gdje se suši infra-
grijalicom i odmah hrani majčinim kolostralnim
mlijekom.
03.5 Suhostajni period kod krava
Najkasnije zadnjih 60 dana prije telenja krava mora
biti zasušena, i da je u suhostajnom periodu, jer je u
26
tom periodu razvoj teleta najintenzivniji.Zasušivanje
je važna mjera zaštite vimena od upala(mastitisa).Loše
zasušivanje je 80% uzročnik zdravstvenih problema
vimena.
U vrijeme suhostaja krava treba da se pripremi za:
telenje,
novu laktaciju,
regeneraciju žljezdanog tkiva,
pripremu organizma za buduću proizvodnju
mlijeka,
Krave u suhostaju ne treba toviti,već ih držati u dobroj
kondiciji, a to se kontroliše debljinom sala na
karličnim kostima i slabinama. Blaga prednost se daje
salu na slabinama.
Ishrana visoko bređih krava mora biti od vlaknastih
struktura,a male energetske vrijednosti uz dodatak
izbalansiranih vitamina i minerala.U periodu od 60
dana prije poroda i 60 dana poslije poroda treba
obratiti posebnu pažnju na nagle hormonske promjene
u organizmu krave,jer to donosi rizike po zdravlje
krave,narednu plodnost i produkciju mlijeka.
03.6 Vještačka oplodnja krava i junica
Vještačka oplodnja(osjemenjavanje) izvodi se u
improvizovanoj zatamnjenoj komori koja je za te
poslove posebno izrađena.
27
Prednji dio komore-boksa je zatamnjen tamnim
platnom i blokiran sa izlaznim vratima, a sa zadnje
strane krave zatvoren je»V« vratima radi veterinarskog
pristupa polnim organima krave radi osjemenjavanja.
Boks za osjemenjavanje ne treba koristiti za žigosanje
krava, rezanje rogova,davanje injekcija, jer će to krava
povezati sa bolom.Krava se lako istrenira za
osjemenjavanje ili kontrolu steonosti u boksu za
osjemenjavanje.
Bolji su rezultati oplodnje kada je krava fiksirana u
boksu.
Vještačkim osjemenjavanjem krava popravljaju se
nasledne osobine koje se prenose na potomstvo.
Uvjerite se:
Veterinar je faktor rentabilnosti farme, a ne faktor
troškova kako se to obično misli.
Problemi u području plodnosti su sledeći:
predug razmak između telenja,
tiha gonidba,
smetnje u ciklusu,
nizak indeks oplodnje,
promatranje gonjenja,
genetika,smještaj i ishrana,
28
Prvo pripuštanje ili oplodnja junice je od izuzetne
važnosti i zato to treba u zavisnosti od rase i njene
razvijenosti izvesti kad se ocijeni da je junica sposobna
za oplodnju, bez štetnih posledica za svoj razvoj i
donošenje na svijet zdravog teleta.
Kod rasnih mliječnih grla frizijske rase oplodnja se
izvodi od 16-18 mjeseci starosti junice, ili kad junica
dostigne 70 % svoje težine od odrasle krave,tj težine
340-370 kg i kada je obim grudnog koša 170 cm.
Za junice simentalske rase oplodnja je u 18 mjesecu i
kod težine 400 kg.
Savjet je da se prvotelke oplode sa bikom za lako
telenje i da tele ima malu porođajnu težinu.To je dobar
početak za mladu junicu za dug životni vijek i dobru
proizvodnju mlijeka.
Znaci polnog žara (tjeranja) mogu biti rano,stalno i
pozno,a znaci tjeranja su:
krava je nervozna i uzbuđena,
skače na druge krave a i druge na nju,
njuši druge krave,riče i ispušta bale (slini) itd,
29
Danas se koriste i pedometri za otkrivanje
estrusa(tjeranja) koji se postavljaju na prednju nogu ili
oko vrata krave.
Kontrola steonsti se vrši ultra-zvučnim skenerom nakon
30 dana poslije oplodnje.
Treba imati na umu da i kasni prvi pripust može biti
isto tako štetan, jer se negativno ispoljava u nekim
funkcijama koje dovode do steriliteta
(jalovosti).Nepouzdano otkrivanje estrusa (polnog
žara) može dovesti do osjemenjavanja u nevrijeme koje
dovodi do steriliteta.
30
O znacima i trajanju polnog žara treba dobro voditi
računa, naročito kod dobro hranjenih krava, jer on
može tiho i neopaženo da prođe.Oplodnju treba
povjeriti samo stručnoj osobi veterinarske struke ili
specijalisti za vještačko osjemenjavanje. Stručnost
osobe ima veliki uticaj na plodnost krava,a time i na
ukupni finasiski rezultat farme.
Legenda boksa za osjemenjavanje:1.Širina koridora;
2.Blokirajuća prednja vrata; 3 Blokirajuća»V« zadnja
vrata; 4.Prolaz za veterinara;
03.7 Remont-obrt stada goveda
Nakon šeste ili sedme laktacije počinje opadanje
produktivnosti i smanjuje se godišnja proizvodnja
mlijeka,a to podrazumijeva da se treba sukcesivno
vršiti podmlađivanje muznog stada.
31
Godišnji-remont,tj izlučivanje krava iz stada kreće se
od 15-20% ,a što ovisi o oštrini selekcije.
Na 100 krava iz tabele br.1 vidi se da je u kategoriji
starijih junica potrebno imati veći broj koji zamjenjuje
izlučene krave i eventualno izlučene junice. U
kategoriji mlađih junica potrebnan je veći broj zbog
zahtjeva selekcije.
Iz tabele br.1 se vidi zastupljenost pojedninih
kategorija goveda u stadu kod različitih tipova
proizvodnih jedinica prema uzrastu.
Dužina iskorištavanja krava određuje procenat
izlučenja godišnje i broj junica za zamjenu.Zbog
ekonomskih pokazatelja bolje bi bila što duža
eksploatacija krava,ali ne na uštrb kvaliteta.
Na industriskim farmama prema podatcima stručnih
službi gubitci su registrovani kod priplodne teladi
kao mrtvo rođene od 3,2 do 7 %.
Tabela br.1
Obrt stada za 100 krava prema proizvodnom
usmjerenju
32
Proizvodnja podmlatka, za tržištem,mlijeka i mesa
Kategorije
goveda
za vlastitu
reprodukciju
za tržište za mlijeko
i meso
Krave 100 100 100
preko 2 god. 18 25 25
od 1-2 god. 25 40 40
do 12 mjeseci 34 45 45
Ostala grla - - 45
Ukupno grla: 177 210 255
Na 100 krava
podmlatka.
77 110 155
Napomena:Prema broju vlastitog reproduktivnog
stada,a na bazi ovih podataka,a prema uzgojnom
pravcu računa se obrt svakog domaćinstva.
03.8 Uticaji na naše savremeno govedarstvo
Nesporno je da je razvoj našeg govedarstva pod
uticajem razvijenih evropskih zemalja.
33
Glavne odlike tog uticaja su:
valorizovanje vlastitog zemljišta kroz ratarsko-
stočarsku proizvodnju,
funkcionalan i jeftin smještaj muznih krava,
savremena tehnička opremljenost za proizvodnju i
spremanje kvalitetne voluminozne stočne hrane i
korištenje nus proizvoda biljne proizvodnje u ishrani
krava,
Racionalan je uzgoj goveda koji reciklira- vraća zemlji
stajnjak. Stajskim đubrom vraćamo zemlji 70-80 %
hranljivih sastojaka-minerala koji su uzeti sa hranom iz
zemlje.
03.9 Preračunavanje na uslovno grlo (UG-500 kg)
Često imamo potrebu da sve kategorije goveda
svedemo na jednu mjernu jedinicu,tj na uslovno
grlo(UG)težine 500 kg zbog raznih normativa u
ishrani, izđubravanja ili smještaja hrane.
Tabela br.2
Preračunavanje na UG težine 500 kg
34
Kategorija goveda u kg Omjer
težine
Koeficijent
Uslovno grlo od 500 kg
bazni koeficijen 1
500/500 bazni
koeficijent 1
Krava 700 kg 700/500 1,40 UG
Krava 600 kg 600/500 1,20UG
Bik 1100 kg 1100/500 2,20UG
Tovljenik 450 kg 450/500 0,90UG
June 375 kg 375/500 0,75 UG
Tele 250 kg 250/500 0,50UG
Tele 100 kg 100/500 0,20UG
03.10 Raspored dnevnih aktivnosti krava
Dijagram pokazuje dnevno učešće osnovnih aktivnosti
krava,a ujedno i upozorava na koje segmente farmer
treba da obrati posebnu pažnju.
Ako krava ne provodi cca 13 sati na ležištu, postavlja
se pitanje šta je razlog da ležište nije atraktivno i koje
to uslove ne ispunjava da bi bilo konforno.Iz gornjih
razloga krava će tražiti novo ležište i ometati druge
krave na njihovom ležištu.Ni jedna krava ne želi bez
razloga da promijeni svoje ležište.Ako uljez legnena
tuđe ležište,domicilna krava će stajati pored svog
ležišta,a to štetno utiče na hijerarhiju u grupnom
sistemu uzgoja krava.
Pažljivim posmatranjem krava mogu se uočiti sve
nenormalne pojave koje treba analizirati i uzroke
otklanjati.
35
Druga aktivnost je ishrana koja u toku dana traje 6
sati,a zatim slijedi hodanje i stajanje 2,6 sati i vrijeme
koje provede tokom muže iznosi 2,4 sata.
04. Slobodni sistem uzgoja muznih
krava
04.1 Općenito o slobodnom načinu uzgoja
36
Najracionalnije rješenje za izgradnju staje je sistem
slobodnog uzgoja sa individualnim lige-boksovima i
centralnim izmuzištem za muzne krave u odnosu na
uloženi kapital po jednoj kravi,a srazmjerno
produktivnošću rada.
Takve staje imaju suva individualna ležišta, slobodan
pristup hranilištu i pojilištu, i moguće je mehanizirati
radne procese.
Zavisno od veličine objekta i broja grla staje za
slobodni uzgoj mogu biti riješene kao jednoredne ili
više redne,a na više načina po sistemu gradnje u
zavisnosti od klimatskih uslova kao:
a) Zatvorene staje,
b)Poluotvorene staje,
c) Otvorene staje
zatvorena- dvorednazatvorena -četveroredna
Slobodna staja za muzne i zasušene krave, sa
porodilištem,izmuzištem,podmladkom isanitarno-
garderobnim čvorom
37
U odnosu na vezani sistem prednosti su:
proizvodnja i uzgoj krava je lakši,a muža u
centralnom izmuzištu je kofornija,higijenski bolja.
slobodni sistem je prirodniji,pa pozitivno utiče na
zdravlje krava, a time i na dužinu proizvodnje.
slobodni sistem blagotvorno utiče na plodnost krava,
38
povećana je produktivnost rada,a to znači veći
dohodak po kravi,
smanjuju se troškovi izgradnje staje po kravi,
Na farmama u slobodnom sistemu držanja krava
podrazumijeva se brižno ophođenje sa kravama radi
veće produktivnosti, vođenje evidenije o plodnosti,
obolenju,ishrani itd.
Ukupno vrijeme potrebno za obavljanje svih radova na
farmi ovisi i to:
sistem i oblik držanja krava,
veličina i međusobni odnos staja,veličina stada i
visina mliječnosti,
grupisanje krava i veličina grupe,te njihov broj,
veličina i tip,te opremljenost izmuzišta,
postupak sa kravama ( uvažavanje etoloških
principa)
tretiranje krava,
označavanje krava,evidencija,menadžment,
pasmina,
politika reprodukcije,
na kraju i sam čovjek-farmer,
Svi nabrojani činioci mogu biti i odraz projektovanja
farme. Industriski organizovana farma mliječnih
39
krava,harmonično je međusobnno djelovanje svih gore
nabrojanih činilaca.
Da bi mogli dimenzionirati pravilno ležište treba da
znamo kako krava liježe i kako ustaje sa ležišta.Skica
nam pokazuje kako se mijenja težište krave i njeno
pomjeranje naprijed-nazad kada liježe ili ustaje,a što
se detaljno vidi na skicama.
04.2 Osnovni pokreti kod lijeganja i ustajanja krava
Krava kad dolazi na ležište
odmjeri dubinu i širinu
ležišta,onjuši miris ležišta i ako je
to njeno ležište,tada ona
ulazi,klekne na koljena i na njih
prenosi težište tijela,pa spušta
zadnji dio tijela koji slobodno
pada unazad i ne može se pomjerati,ali se mogu noge
ispružiti.Ležište uz zid treba da je duže u odnosu na
ležište u prostoru,a optimalna dužna L=275 cm.
Dužina slobodnog individualnog ležišta u prostoru se
kreće od minimum 220 do 250 cm.
Širina ležišta kreće se u rasponu od 110 do 135 cm
zavisno od rase i težine krave.
Lijeganje
40
41
Ustajanje,
Kod ustajanja krava pokretom-trzajem glave unapred
prebaci tačku težišta tijela na koljena i tada diže zadnji
dio tijela na noge, pa tek tada iz klečećeg stava se diže
na prednje noge.
Ispred glave krave do zida na ležištu treba biti
slobodnog prostora 60-80 cm kako bi se krava
slobodno osjećala da glavom ne udari o zid.
42
U klečećem stavu glava je isturena naprijed i kod
lijeganja i kod ustajanja,a u ležećem položaju glava se
vraća unazad. Radi toga slobodan prostor ispred glave
daje kravi sigurnost da se pravilno smjesti na ležište.
Tabela br.3
Dimenzije i masa tijela goveda po uzrastu
Uzras
t
Dimenzije tijela u cm
kg
Visina iznad Širina tijela Dužina tijela
pleća sap
e
prsa krsta sape dijag
onala
cela
duž.
kod ženskih
Porod 65-72 69
75
17
21
19-23 16-19 59-66 100
105
30
40
3 mj 84-92 89
97
26
30
29-33 25-30 88-98 125
135
90
110
6 mj 96-
104
101
108
30
35
34-38 31-37 101
110
150
155
160
190
12 mj 110
118
104
122
35
41
39-45 39-44 118
130
180
190
280
310
18 mj 118
125
121
128
39
45
42-48 43-50 129
141
200
210
380
410
2 god 122
131
126
134
42
48
45-51 47-54 135
149
215
220
440
500
Prvot
elke
125
134
129
137
42
50
47-53 52-58 138
154
220
225
460
520
krave 127
137
130
139
45
55
48-56 53-61 140
160
225
235
500
650
43
Rasni sastav:crno bijelo frizijsko goveče 78,5% ;
crveno bijelo 16% ; križanci simentalca 5,5 % (poljski
podaci)
Osnovne dimezije goveda za određene kategorije na
bazi kojih se računaju stajski elementi prostora i
ležišta,a koje je tabelarno iskazane u tabeli br.3
44
Tabela br.4
Prosječne tjelesne mjere za kravu iz tabele br.3 kreću
se u rasponu mjera od:
Težina kg VP-
visina
plećke
DT-
dijag.
tijela
ŠP-
širina
prsa
ŠS-
širina
sapa
440-500 122-131 135-149 42-48 47-54
460-520 125-134 138-154 42-50 52-58
500-650 127-137- 140-160 45-55 53-61
04.3 Proračun dimenzija ležišta liga boksa
Da bi mogli pravilno dimenzionirati stajske elemente i
staje upoznaćemo se sa osnovnim dimezijama krave,tj
rasponima u zavisnosti od uzrasta goveda.
Za dimnzioniranje ligaboksa koristi se numerički sistem
na više načina.
Dužina trupa mjeri se dijagonalno od ramenog zgloba
do korijena repa i množi se sa koeficijentom 1,11 i na
tu dužinu se dodaje 20 cm +(60-80 cm) i to je dužina
liga boksa,a širina je 85% od visine nad plećkama + /-
3 do 5 cm.
Dijagonalna dužina trupa odrasle kravetežine 500-650
kgiznosi 140-160 cm,a visina nad plećkom je 127-
137cm;
45
1.Primjer:
Krava težine 450-500 kg iz gornje tabele ima
dijagonalu trupa od 140 cm,a visina nad
plećkama(VP) je 127 cm
Dužina ležišta :140 x 1.11 +20 +65 = 240 cm
Širina ležišta : 127 x 85% =107,05 +3 =110 cm
2.Primjer:
Krava težine 700 kg holštajn rase-dijagonalna dužina
trupa je 160 cm,a visina nad plećkom je 145 cm
Dužina ležišta: 160 x 1,11 + 20 +63 = 260 cm
Širina ležišta: 145 x 85% =123,25 +2=125 cm
Širina izlaznih vrata na stajiza kravu 650 kg:
1,5xŠP+0,1=1,5x0,55+0,1=92,5 cm
04.4 Općenito o ležištu
Traganje za dobrim ležištem i podnom oblogom
obuhvata materijale sa posebnim karakteristikama:
spori odvod toplote iz kravljeg tijela i vimena kod ležanja,
otpornost na trulenje, upijanje vode,mokraće, mliječne
kiseline i amonijaka,
da ne šteti zdravlju krava, da se ne kliže kad se pokvasi,da
ne predstavlja žarište gamadi i patogenih klica i da se lako
održava čistoća poda,
otporan na pritisak i habanje,ali dovoljno hrapav i zrnast da
omogućava prirodno habanje papaka kod krava,a da ne
oštećuje kožu na koljenima i na zglobovima pri lijeganju i
46
ustajanju,koža krave kod ležanja mora disati,tj da se spriječi
podparavanje tijela krave,
mogućnost lake popravke površine poda usled dotrajalosti,
pristupačna cijena,
Sva ležišta u vezanom ili slobodnom sistemu treba
povremeno dezinfikovati posebnim industriskim
preparatima od renomiranih proizvođača da se
prevenira-spriječi širenje bolesti i sačuva zdravlje
vimena a naročito ona ležišta čija je podloga gruba i
teško se čisti od prljavštine.
Ležište bez prostirke
Ovi uslovi se mogu zadovoljiti sa specijalnim
gumenim tepisimaodraznih evropskih proizvođača,
estrihom od opekarskog klinkera ili od kiselo-otpornog
asvalta. Toplota podne obloge ležišta je jedan od bitnih
uslova za konforno ležište,jer krava na njemu leži cca
12 i više sati dnevno radi preživanja hrane,tj
proizvodnje mlijeka.U koliko krava manje leži,jer joj je
ležište nelagodno,tada je i produkcija mlijeka manja.
Pod ležišta treba da ima pad prema kanalu od 2 do 4
% radi otcjeđivanja urina sa ležišta.To poboljšava
suvoću i stepen higijene na samom ležištu.Važno je
47
napomenuti da svi podovi bez prostirke treba da su u
izvedbi tipa toplih podova od glinenih agregata i da
nisu gruba i da ne oštećuju kožu na zglobovima krava.
Hladni podovi nepovoljno utiču na vime i produkciju
mlijeka,jer prekomjerno oduzimaju tjelesnu toplotu od
krave.
Lice gumenog ležišta Naličje podne gume lžišta
Prostirka na ležištu
Dobra prostirka na ležištu je esencijalni faktor konfora
za visoko produktivne krave.Prostirka treba biti od
suvog, čistog i mekanog materijala bez patogenih
klica.Za prostirku najčešće se koristi suva slama za
sistem čvrstog stajnjaka,dok za sistem tečnog stajnjaka
koristi se sitno sjeckana slama,drvena strugotina,
piljevina ili pozder odkonoplje.Dobra prostirka također
poboljšava ustajanje i lijeganje krava.
Dobra prostirka ujedno služi i kao izolator što je
preventiva od prekomjernog odavanja tjelesne toplote
od krava kada leže i preventiva od povrede zglobova
nogu.
48
Na kraju ležišta preporučuje se postavljanje graničnika
od cijevi ili drveta koja spriječava klizanje prostirke,a
ujedno služi i kao oslonac kravi prilikom
ustajanja.Ukupna visina graničnika od poda je
maksimum 25 cm,a povoljnije je 20 cm.
tip A tip B
04.5 Pregrade između ležišta ligeboxa
Pregrade se izvode od raznih profila cijevi. Slobodno
ležište (lige boks) treba izdignuti od nivoa poda
hodnika bar 15 cm, a maksimum 25 cm, jer tada krave
neće biti uznemiravane od drugih krava koje prolaze
pored njih,a čišćenje staje je olakšano.
Granična horizontalna cijev preko pregrada je na
visini cca 110-115 cm za ležišta bez prostirke tip B, a
125 cm za ležišta tip A sa prostirkom,te dijagonalno je
udaljena 195-200 cm od zadnjeg ruba ležišta.
Ovo je naročito važno da se kod lijeganja i ustajanja
položaj krave nađe na samom rubu kako bi što manje
prljala ležište,a krava imala dosta prostora ispred
glave radi balansiranja tijela pri lijeganju ili
49
ustajanju.Širina ležišta može biti nešto uža u odnosu na
ležište u vezanom sistemu i kreće se u rasponu od 105
do 135 cm zavisno od rase i težine krava.
tip A –sa prostirkom tip B-bez prostirkr
varijanta uz zid varijanta uiz zid
Tip A- ležište sa prostirkom u vidu gnijezda na ivici je
podignuto od poda za 25 cm sa betonskim pragom.Kraj
ležišta sa prostirkom može se završiti odbojnikom sa
pocinčanom cijevi(varijanta A) ili drvenom
platicom(varijanta B).
TipB-ležište bez prostirke od poda podignuta 20 cm.
50
Tip C- ležište u prostoru sagumom podignuta cca 18-
20 cm od nivoa podne rešetke,a sa graničnikom ispred
prednjih nogu od gume.
Izrada gnijezda ležišta od betonskih elemenata
51
tip D-duplo ležište u prostoru
Alternativno se izvodi tip E, dupli konzolni ramovi sa
centralnim nosivim stubom i podnim potporana rama
kako to skica prikazuje.Ova dvoredna (dupla) pregrada
za ležišta u prostoru sa
potporom i fiksnom
ugradbom u pod ležišta
nešto je
racionalnija u pogledu
utroška materijala
kako to skica pokazuje.
tip E-duplo ležište u
prostoru
Izvodi se od ramova
varijante A ili B sa ili bez
prostirke
52
Način ugradnje pregrada ligaboksa
Po načinu ugradnje razlikujemo:
fiksna ugradba u pod ležišta,
montažna ugradba na pod ležišta,
Kod fiksne ugradbe pregrada u pod ležišta,pri
betoniranju poda ostavljaju se rupe prema nacrtu
rasporeda i mjestu ramova.
Pregrade se naknadno donose i raspoređuju po crtežu i
fiksiraju drvenim klinovima po pravcu i visini na
ležištu.Preko okvira se postavlja horizontalna odbojna
cijev na udaljenosti dijagonalno 195-200 cm od ruba
ležišta.Kad su ramovi uravnati pristupa se betoniranju
rupa.Klinovi se vade kad je boton malo otvrdnuo i rupe
se poravnaju sa podom.
Kod montažnog sistema ramovi se izvode sa podnim
papučama koje se po nacrtu razmještaju i čeličnim
vijcima fiksiraju za betonsku podlogu.
Ovaj sistem je pogodan,jer se lako može staja
preurediti za drugu namjenu bez oštećenja opreme.
53
Opremu za slobodne i klasične staje proizvodi GELUX
GradiškaRS,BiH
04.6 Ograda na jaslama
Razlikujemo dva osnovna tipa krmnih pregrada na
jaslama:
samozaključavajuće,
nezaključavajuće pregrade,
Samozaključavajuće su gdje se svako grlo pri dolasku
na ishranu automatski zaveže.
Ako se ne želi svakodnevno zavezivanje,tada se sistem
ostavlja u otključanom položaju. Odvezivanje je
grupno.Ako se želi neko grlo zadržati zbog nekih
intervencija to se grlo osiguračem blokira pre
odvezivanja. Front hranjenja na hranidbenim jaslama
u slobodnim stajama ovisan je o načinu ishrane.Ako je
54
ishrana po volji,tada je front hranjenja 40-50 cm po
grlu,dok kod uobročene ishrane front hnanjenja treba
da bude za sve krave jednovremen i komotan,a kreće se
od 65 do 75 cm po grlu.
Samozaključavajuće ograde tip A i B
tip –A „Švedske ograde” samozaključavajuće krmne
pregrade na hranidbenim jaslama koriste se naročito
za rogatu stoku. Front na hranilištu se kreće u rasponu
od 65 do 75 cm za samozaključavajuće ograde.
55
tip-B samozaključavajuća ograda na jaslama
tip B -izgledograde u dvije varijante izvođenja za
samozaključavanje
56
Nezaključavajuće ograde - kose rešetke
tipA-za odrsle krave
Kose rešetke se koriste kod sistema ishrane po volji(
ad libitum) i gdje je na frontu skoro dva puta manje
mjesta od broja grla, jer krave po volji dolaze na
hranilište. Za pristup jaslama mora biti front na
hranilištu minimum 40-50 cm po jednom grlu.Nije
preporučljiv za rogatu stoku.
Preporuka je da širina fronta bude cca 60 cm po
grlu,jer je to optimalno za odraslu kravu.
ishrana po volji,tada je front hranjenja 40-50 cm po
grlu,dok kod uobročene ishrane front hnanjenja treba
da bude za sve krave jednovremen i komotan,a kreće se
od 65 do 75 cm po grlu.
57
tipB-za podmladak prema uzrastu
Za podmladak dimenzije su prilagođene uzrastu,a front
na jaslama se kreće u 40-55 cm.
Ne zaključavajuće- palisadne ograde na jaslama
Ove ograde se izvode u metalnoj ili drvenoj
konstrukciji raznih oblika,koriste se naročito za
obezrožnu ili rogatu stoku.
58
Minimalne dimenzije stajskih elemenata u sistemu
slobodnog uzgoja za kravu težine 650 kg prema skici
iznose:
D-dijagonala trupa =160 cm
VP-visina nad plećkom 139 cm
ŠP-širina plećke (grudnog koša)=55 cm
Bočni prolaz:
BP-2xD+1,5xŠP=2x160+1,5x55=320+83=403cm
min.
Blatni hodnik:
BH-3,8xŠP=3,8x0,55=209 cm
Hranidbeni hodnik:
HH-D+2,7xŠP=1,6+2,7x55=308 cm
Širina vrata za prolaz:
ŠV-1,5xŠP+0,1=1,50x55+0,1=92,5 cm
Širina jasala i parapeta:
širina jasala:0,55xVP=0,55x139=76 cm
Visina parapeta na hranilištu:
parapeta na jaslama:0,36xVP=0,36x139=50 cm
visina granične cijevi iznad vrata:
(0,36+0,46)x139=114 cm
59
Norme za proračun elemenata
60
Stajski elementi za razne tipovove ležišta
A-višeredna
B-dvoredna
C-jednoredna
Tabela br.5
Minimalne dimenzije stajskih elemenata prema skici
Kategorija
goveda
Mjere u centimetrima
a b c d e
Muzne
krave
300 220 300 220 320
61
04.7 Centralno izmuzište
U sistemu slobodnog držanja, krave same koridorom
dolaze na mužu u predprostor koji se zove čekalište.
Površina
čekališta:2,2xDxŠP=2,2x1,50x0,55=1,82m2/pogrlu.
Izmuzište može biti na više načina riješeno,a što ovisi o
opremi proizvođača i kapacitetu istog.
Centralno izmuzište tipa»riblja kost« gradi se raznih
veličina, a detaljni cteži se nalaze u prilogu na kraju
brošure.
Centralno izmuzište kod manjih
farmi nalazi se u sastavu staje,a
za više objekata gradi se
cetralno izmuzište izdvojeno,gdje
su staje povezane koridorima.
Muža se obavlja u stojećem
položaju i mora biti na najvišem
higijenskom nivou uz primjenu
svih higijenskih mjera i
sredstava.
Održavanje higijene izmuzišta je
izuzetno važno,te se u izmuzišta
montira oprema za čišćenje i
dezinfekciju prostorija i opreme
prema slici.
62
dozator za dezinfekciona hemiska sredstva i kutija za
papirne pešire za posušivanje vimena poslije pranja.
A B
A-rotacionoizmuzište
B-standardna riblja kost
63
Izmuzište B tipa »riblja kost« je vrlo jednostavno i u
praksi se pokazalo kao prihvatljivo i za male i za velike
farme u rasponu od 2x2 do 2x12.Iz tih razloga daje se
tehnološka podloga za projektovanje izmuzišta za
navedene veličine.Kod farmi koje planiraju proširenje
farme gradi se veličina izmuzišta za karajnji
kapacitet,a montira se oprema sukcesivno prema
potrebi.Za manje farme mogu se raditi jednostavna
izmuzišta tipa tandem ili autotandem kao jednoredna ili
dvoredna u zavisnosti od raspoloživog prostora.
Izmuzišta za male farme
Tip A - autotandem 1x3-bočni ulaz,ravni izlaz.
Protok krava bez zastoja polije muže.
64
TipB-tandem 2x2– ravni ulaz,bočni izlaz
A B C
A- ulaz u izmuzište B-izmuzište C-izlaz iz izmuzišta
65
Izmuzište auto tandem 1x3 muzna mjesta za 20-26 grla
na sat sa stajskom mljekaricom za prihvatanje i
hlađenje mlijeka
Izmuzište autotandem 1x3 sa bočnim ulazom i bočnim
izlazom i stajskom mljekaricom
66
Ovaj tip izmuzišta omogućuje nesmetan protok muznih
grla kroz izmuzište čim bude pomuženo,a to znači da
manji broj muznih mjesta ima veći kapacite. Na ovom
izmuzištu 1x3 kapacitet je 20-26 grla na sat u
zavisnosti od obučenosti muzača,tj 6,6 do 9,0 grla po
muznom mjestu.
Izmuzište 2x4 sa mljekaricom i mašinskom salom
67
Tehnološki podaci za izradu nacrta izmuzišta tipa
„riblja kost” od 2x2 do 2x10
68
sa direktnim ulazom i bočnim izlazom dužine L.
direktan ulaz-izlaz u izmuzište uzimaju se mjere L₁
Tabela br.6
Dužina L i L₁ za izmuzišta l-1200 mm po muznom
mjestu
2x2 2x3 2x4 2x5 2x6 2x7 2x8 2x10
L 5550 6750 7950 9150 10350 11550 12750 15150
L₁ 4300 5500 6700 7900 9100 10300 11500 13900
A +20 +20 +20 +20 +9 -3 -15 -39
Građevinska skica izmuzišta 2x4 sa direktnim-ravnim
ulazom i bočnim izlazom.
69
Na čekalištu ispred ulaznih vrata treba postaviti kosu
ogradu koja usmjerava ulaz i smanjuje zastoj pri
ulasku u izmuzište.Kosa ograda štiti ujedno i vrata od
40 cm iz čekališta radi dogona krava.
Zavisno od položaja stajske mljekare,radi se podzemni
kanal za prolaz cjevoda i drugih instalacija.
Tip A - Osnova izmuzište 2x4
70
ditektan ulaz-bočni izlaz
tip A - Podužni presjek 2-2
Tip A -poprečni presjek izmuzišta 2x4
71
Tip B - Centralno izmuzište 2x5 ravni ulaz-ravni izlaz
sa mljekaricom,sanitarijama i kancelarijom za
72
veterinara
05 Tehnološki koncept slobodnihstaja
73
Farme muznih krava u laktaciji i reproduktivnim
podmlatkom u sistemu slobodnog uzgoja
Slobodni uzgoj krava u nevezanom sistemu u
tehnološko-tehničkom smislu može biti riješen u
grupnom sistemu držanja na više načina:
na kosoj ravni ,
na dubokoj stelji,
sa individualnim liga boksovima,
Staje na kosoj ravni ili dubokoj stelji koncepcijski se
razlikuju samo po ležištu,tj na kosoj ravni ili na
dubokoj stelj.
U sastavu staje je centralno
izmuzište,mljekarica,porodilište i sanitarni čvor.
Staje mogu biti zatvorene ili poluotvorene.
Način držanja i uzgoja muznih krava opredjeljuje i
stepen mehaniziranosti pojedinih faza rada u staji i
izvan staje u zavisnosti od vrste stajnjaka, načina
ishrane i sistema muže.
Prostirka(slama) nalazi se na galeriji blatnog hodnika
i djelimično iznad ležišta.
Kapacitet ove staje sa izmuzištem i pratećim
sadržajima kreće od 40 do 60 muznih krava,a što ovisi
o dužini staje kako je to naglašeno,koja se kreće od
24,0 do 36,0 metara.Za duže staje većeg kapaciteta od
60 grla treba povećati i izmuzište i prateće sadržaje.
Staja za slobodni uzgoj muznih krava sa prostirkom
na kosoj ravni- poluotvoreni sistem kap.40-60 grla
74
Tehnološki koncept staje na kosoj ravni zasniva se
grupnom sistemu držanja na prostirci od slame,a
odstranjivanje stajnjaka je kombinacija čvrstog i
tečnog stajnjaka.
Čvrsti stajnjak se odstranjuje ručno ili mehanizirano iz
kanala ispod kose ravni,a osoka se odlijeva u kanal za
tečni stajnjak.
Blatni hodnik
do
hranilišta i čekalište prekriveni su sa betonskom
rešetkom i tu je primjenjen sistem tečnog stajnjaka.
75
Staja za slobodni uzgoj muzne krave na dubokoj stelji-
poluotvoreni sistem kap.40-60 grla zavisno od dužine
objekta
Ležište je na dubokoj stelji prekriveno je sa slamom do
dubine jedan metar u jednom turnusu.Izlaz sa ležišta na
blatni hodnik i čekalište je preko stepenika.
76
Prostirka(slama) nalazi se na galeriji blatnog hodnika
i djelimično iznad ležišta.
Pražnjenje đubrišta mehanizirano,tj putem utovarivača
i traktorske prikolice.
Blatni hodnik i čekalište su kao i kod kose ravni sa svim
dodatnim sadržajima.
Staja za slobodni uzgoj krava na individualnim
ležištima kapaciteta 22 grla sa izmuzištem 1x3 i
stajskom mljekaricom
77
Koncept staje kapaciteta 22 muzne krave zasniva se na
individualnim ležištima sa prostirkom u grupnom
sistemu uzgoja i čvrstim stajnjakom.Moguć je tečni
stajnjak ako se podovi prekriju sa rešetkama.
Prostirka(slama) nalazi se na galeriji iznad blatnog
hodnika i djelimično iznad ležišta.
Izđubravanje je ručno ili mehanizirano i izđubrava se
strugalicom ili traktorskom daskom.Osoka se kanališe
u osočaru.
Moguće je rješenje i sa podnim rešetkama u staji,pa da
bude sistem tečnog izđubravanja.
Izmuzište i mljekarica sa čekalištem su u okviru ispusta.
Organizacija muže se odvija tako da sve krave iz staje
se pretjeraju u čekalište.Kad je staja prazna čiste se
blatni kanali ručno ili traktorskom daskom.U koliko se
čišćenje staje obavlja strugalicom tada krave ne treba
izgoniti iz staje.Ispust se dimenzionira prema
raspoloživom prostoru.
Preporuka je da površina ispusta iznosi cca 15 m2 po
grlu.
Ishrana je iz jasala ispred hranidbenog hodnika.
78
Staja za muzne krave kapaciteta 20 grla na
individualnim liga boksovima i ishranom na ispustu
U aneksu staje je čekalište, izmuzište, mljekarica,
porodilište i odgoj teladi do 30 dana
Ovaj tip staje je prilagođen za za čvrsti i tečni system
izđubravanja.Moguće je traktorsko čišćenje blatnih
površina sa čvrstim stajnjakom,jer su hodnici
prolazni,kad su krave na ispustu.Kad su krave u staji
čisti se ispust.
79
Varijanta,ako su blatni hodniciprekriveni
betonskomrešetkom tada je tečni stajnjak,a ležišta bez
prostirke.
Staja za muzne krave kapaciteta 70-140 krava
80
Prva faza izgradnje staje sa izmuzištem 2x4 kapaciteta
70 muznih grla ili 8,25 grla po muznom mjestu.
81
Veličinu izmuzišta treba građevinski planirati i za
drugu fazu izgradnje veličine 2x8,pa će tada biti 8,25
grla po muznom mjestu što je još u okviru istog
normativa.oprema se montira samo za prvu fazu,a
naknadno za drugu fazu kad se izgradi
Detalj centralnog izmuzišta na sredini objekta radi
izgradnje staje u dvije faze,tj njeno proširenje
82
1.-izmuzište 2x4 sa povratnim hodnikom;
2.-kancelarija+WC+vakum pumpa;
3.-stajska mljekara;
Aksonometrijski izgled staje pratećim sadržajima
Staj
a se
gra
di
u
dvij
e
faze
83
sa centralno izmuzište na sredini staje i čekalištem
kapaciteta prve faze 2x46 grla sa izmuzištem 2x5 sa 9
grla po muznom mjestu. Izmuzište se može graditi za
prvu fazu,pa pršititi za drgu fazu ili građevinski izvesti
za obe faze,a opremu montirati po fazama.
Aksonometrijski izgled staje za muza grla kapaciteta
92-224 grla sa centralnim izmuzište van staje radi
budućeg proširenja farme.Ispred staje je trenč silos i
laguna za tečni stajnjak.
Staja za slobodni
uzgoj krava
84
kapaciteta 61 grlo sa centralnim izmuzištem i stajskom
mljekarom
Sistem slobodnog držanja krava,kapacitet 61 grla na
individualnim ležištima.Centralno izmuzište 2x5 muznih
mjesta ili 7,63 grla po muznom mjest sa stajskom
mljekarom za prihvat i hlađenje mlijeka.Pored objekta
treba predvidjeti i ispust za kave.
U koliko su veći kapaciteti tada je izmuzište na sredini
objekta sa čekalištem tako orjentisano da služi za obe
strane objekta i većeg je kapaciteta prema donjoj šemi.
Staja za slobodni uzgoj muznih krava na individualnim
liga boksovima kapaciteta 44 grla sa reproduktivnim
podmlatkom,mljekaricom i
85
porodilištem
Staja za slobodni uzgoj kap.49 grla,u laktaciji 41,a u
suhostaju 8 grla,sa izmuzištem 2x3,mljekaricom i
sanitarnim čvorom,sistem tečnog stajnjaka
86
Staja za nevezani sistem uzgoja krava kapaciteta 24
grla od čega su 4 grla u suhostaju sa reproduktivnim
podmlatkom
87
Staja je reproduktivna cjelina,jer obuhvata i uzgoj
podmlatka.Sistem izđubravanja je tečni stajnjak.
Staja za slobodni uzgoj muznih krava kap.4o grla sa
izmuzištem 2x4 muzna mjesta,mljekaricom,odgoj teladi
i porodilište,sanitarni čvor
88
89
Podovi se prekrivaju kod slobodnih staja sa betonskim
rešetkama raznih tipova i dužina za sistem tečnog
stajnjaka.
90
Tabela br. 7
05.1 Preporuke kod smještaja krava, junadi i teladi
Zahtjevi mjera Krave Junad Telad 225
kg
Uzgoj u oboru
tvrdo tlo*1 m2 7,0 4,0 4,0
zemljano tlo*2 m2 28,0 23,0 14,0
kosa ravan *3 m2 3,25 2,8 2,3
Uzgoj u staji
Tvrdo tlo minimum m2 5,0 3,0 2,0
Zemljano tlo m2 28,0 23,0 14,0
Prostor štale
Podna površina m2 3,0 1,9 1,4
Svijetla visina m1 3,0 3,0 3,0
Manipu.površina 100%
po grlu
m2 2,8 1,9 1,1
Površina staje (0,4 do 0,5 m2 na 100 kg žive vage)
Porodilište boks za 20
krava
m1 3,6/3,6
Voda
Površina korita za 25 m2 0,1 0,1 0,05
91
grla
Prosjek vode dnevno Litara 40 zimi,a 80-150 ljeti po grlu
Hranidbena jasla
Front na jaslama
istovremeno
cm 46-56 56-66 66-76
Ishrana po volji front na jaslama
sijeno mm 200 200 150
Miješana silaža mm 150 150 125
Zrno i koncentrat mm 75 75 50
Visina parape. do vrata mm 560 560 460
Domet glave nad jasala mm 860 760 600
Količina hrane dnevno po grlu
Sijeno kg 11,0 7,0 5,0
Silaža kg 34,0 5kg/100
/kgŽ..V.
16
Zrno i koncent. kg 1,5-
2kg/100
kgŽ.V.
zrno
1:1,5
seno
0,7-0,9
Proska na ležištu kg 2,3 na
dan
1,8 na
dan
1,4 dan
Đubar po grlu dan
Sa prostirkom m3 0,034 0,023 0,017
Bez prostirke m3 0,028 0,021 0,014
*1 nagib 1:50-1:25 na betonu *2 nagib 1:12 na zemlji
*3 nagib 1:4 piljevina
92
06 Klasične staje
06.1 Vezani sistem
Savremene klasične staje
treba graditi bez stropne
konstrukcije,tj tavana, jer su
one jeftinije,a otparavanje i
provjetravanje je preko kose
ravni u sljemenu krova.
Preporuka je da se krov izvede sa termoizolacijom iz
dva razloga:
Da se spriječi kondenzacija vlage,sjedne strane,i
osigurao prekomjerni gubitak odate tjelesne toplote u
zimskom periodu,a u ljetnom periodu prekomjerno
zagrijavanje stajskog prostora i smanjenja
ventilacionog kapaciteta.
Minimalna visina zida staje iznosi 3,0 metra da bi se na
osnovu površine po grlu obezbedla minimalna kubatura
vazduha od cca 35m3 po jednom grlu.
Minimalna visina zidova zahtjeva i strmije krovne
ravni,a to se kreće u rasponu od 25-35 º.Razlog je taj
93
da se ubrza izmjena vazduha preko sljemena,koje treba
uvijek da je otvoreno.Veće visine imaju blaži nagib
krova,a bolje prozračivanje.
Kod dvorednih staja orjentacija veza može biti u dvije
varijante:glava- glavi ili rep-rep.Rep-repu je bolji zbog
uvođenja hladnog svježeg vazduha koji pada na glavu
kravi i manje rashlađuje vime krave.
Klasična dvoredna staja za muzne krave sa
reproduktivnim podmlatkom, mljekara, porodilište i
odgoj teladi,sanitarni čvor
94
95
tip 1
Dvoredna staja-tečni stajnjak-niski vez-glava-glavi
varijantta:dvoredna staja-grabnerov vez rep/rep.
96
tip 2
Dvoredna staja -čvrsti stajnjak -glava/glavi
97
Sa stanovišta dovoda svježeg vazduha kroz bočne
prozore povoljnije je da svjež vazduh pada na glavu
krave,jer manje rashlađuje vime krave.
Dvoredna staja,čvrsti stajnjak,varijanta A i B
tip A –rep/repu
98
tip B-glava/glava
Kod manjih objekata gdje je ishrana ručna moguće je
na rasponu od 10,5 metara organizovati dvorednu staju
sa centralnim hranidbenim hodnikom tip B ili tip A sa
centralni blatnim hodnikom.U koliko je ishrana
mehanizirana tada širine hranidbenog hodnika treba
prilagoditi prevoznom sredstvu za razvoz hrane.
Jednoredna staja- sistem tečnog izđubravanja kratko
ležište
99
Prioritetno je da se staja dimenzionira prema
potrebama goveda i farmera.Dimenzije hranidbenog
hodnika,ležišta i blatnog hodnika su u rasponu u
zavisnosti od mehaniziranosti radnih operacija.
U vezanom sistemu kod manjih individualnih
gazdinstava najčešće su jednoredne i dvoredne staje,
pa se i elementi staje mogu standardizovati u pogledu
ležišta, hranidbenog hodnika,blatnog hodnika i drugih
elemenata.
Kod tečnog istema izđubravanja ako je rešetka u nivou
poda tada je ono kraće za 10 od kratkog ležišta za
čvrsti stajnjak,međutim ako je rešetka niža od ležišta
tada je dužina ležišta kao i kod čvrstog stajnjaka.
Kanal za izđubravanje čvrstog stajnjaka ima ujedno i
100
kanal za odvod osoke.Kanal se prekriva drvenim
daskama koje imaju izbušene koso rupe za oticanje
osoke u odnosu na smjer kretanja đubra.
06.2 Dugo ležište
Ovo ležište je danas prevaziđeno iz dva razloga i to:
duboka jasla stvaraju mrtvi prostor za dovod
svježeg vazduha do glave krave,jer je visina jasala
do ležišta cca 40-50 cm.Ova visina jasala iziskuje
vez za jasle,pa time i određuje minimalnu dužinu
ležišta od 200-230 cm. sa produžetkom od 50 cm do
osočnog kanala.
položaj krave kod ishrane je neposredno uz jasla i
krava balega iza sebe.Kod ležećeg položaja ista se
izmiče od jasala kako bi mogla leći i na taj način
ona legne na svoju balegu,a što ima za posledicu
veliko prljanje vimena i zadnjeg dijela tijela.
06.3 Srednje ležište
101
Ležište je cca 15 cm više od poda i nešto kraće u
odnosu na dugo ležište i kreće se od 190-210 cm.Ni ovo
rješenje nije riješilo pitanje higijene tijela,a i dalje
ometa dovod svježeg vazduha do glave krave.
Međutim,ovaj sistem i danas egzistira kod manjih
farmera koji nisu rekonstruisali svoje objekte u duhu
savremenih staja.
06.4 Kratko ležište
Kratko ležište je danas savremeno ležište u vezanom
sistemu držanja krava gdje je glava nadnešena cca 45
cm nad jasle, jer je rub jasala do ležišta visine cca 30
cm.Iza ležišta može biti plitki kanal za čvrsti stajnjak
širine 50 cm,a dubine 15-18 cm.
Ako je tečno izđubravanje tada je blatni kanal
prekriven rešetkom.Kratko ležište je riješilo gornja
pitanja i danas je u punoj upotrebi.
čvrst stajnjak
102
tečno izđubravanje
06.5 Grafičko dimenzioniranje kratkog ležišta
103
Legenda:
Linija a označava dužinu ležišta sa ili bez prostirke za
čvrsti stajnjak.
Linija b označava dužinu ležišta za sistem tečnog
stajnjaka i rešetkom preko blatnog kanala.
Ovo ležište je kraće za 10 cm od ležišta za čvrsti
stajnjak.
Linija a,b označava širinu ležišta za obe vrste ležišta.
Na horizontalnu liniji x nanose se težine goveda po
104
kategorijama.
Na vertikalnu liniju y nanose se centimetri i na njoj se
očitavaju sa krivulja i dužina i širina ležišta kako je to
prikazano primjerom.
Primjer:
Krava težine 550 kg treba da ima ležište sledećih
dimenzija:
na liniji a za čvrsti stajnjak: širina / dužina (115 x
166) cm,
na liniji b za tečni stajnjak ležište je širina /
dužina (110 x 155) cm .
Ovaj princip dimenzioniranja se zasniva u odnosu na
težinu tijela.Na x horizontalnoj liniji očita se težina, a
na krivuljama a i b u tačkama 1,2 i 3 očitava se širina,a
na y vertikalnoj liniji dužina ležišta kako je to na
primjeru pokazano.
Treba obratiti pažnju kod dimenzioniranja ležišta kad
je u pitanju simentalska rasa i da su ta ležišta nešto
šira i kraća nego za holštajn rasu.
Kod vezanog sistema koristi se trener (bateriska
elektro peckalica) iznad krave da spriječi da balega ili
urinira na svoje kako to pokazuje skica A.
105
Da bi se ovo spriječilo postavlja se trener iznad krave
koji ih
prilikom grbljenja elektro-peckalicom pomjera unazad
pri
baleganju ili uriniranju,tako da stajnjak pada u blatni
kanal kako to pokazuju slike B i D.Umjesto
elektropeckalice može se iznad krave postaviti drvena
gredica sa sitnim ekserićima koja ima istu funkciju da
bocka kravu kod grbljenja i vrati je unazad kao i kod
ektropeckalice slika C.
Električna peckalica je štetna i treba je povremeno
isključiti,a naročito kod steonih krava.
106
06.6 Indikativne dimenzije konfornog ležišta u
vezanom sistemu
Numerička metoda računanja:
Na osnovu težine i tjelesnih mjera određuju se
dimenzije ležišta
D-dijagonala tijela krave,VP-visina iznad plećke
Dimenzije kratkog ležišta u klasičnim stajama na
vezu,a na osnovu težine krave 600 kg,čija je dijagonala
trupa 150 cm,a visina nad plećkom 132cm.
D=dijagonala trupa, VP=visina nad plećkom
Primjer:
Dužina ležišta: 0,9 xD+30 cm= 0,9x150+30=165cm
Širina ležišta:0,9xVP=0,9x132=119 cm
Međunarodne preporuke po istoj metodi za standardne
krave su:
Dužina ležišta: 0,92 xD+30 cm= 0,92x150+30=168cm
Širina ležišta:0,86xVP=0,86x132=113,5 cm
Prolazni hodnik(koridor) i vrata za kravu težine 650
kg je:
107
Primjer:1,6xPŠ(širina prsa), =88 cma minimum je 85
cm
Širina bočnog prolaza uz zid: 0,85xD=0,85x150=128
cm
108
Tabela br.8
Preporučljive dimenzije konfornog ležišta za muzne
krave na vezu na osnovu opsega grudi
Krave kg Opseg
grudi
Dužina
ležišta
Širina
75%
dužine
350 165 145 105
450 178 155 112
550 191 165 115
635 202 175 120
Tabela br.9
Minimalne dimenzije kratkog ležišta za standardne
krave po međunarodnim preporukama
Težina
kg
dijagonala Visina
plećke
Dužina
ležišta
Širina
ležišta
550 161 135 178 116
650 169 139 186 120
750 175 142 191 122
109
06.7. Grabnerov vez ili vertikalni lanac
Kod vezanog sistema treba obratiti pažnju na
opuštenost lanca,kako ne bi došlo do zastoja u protoku
krvi u vratu krave prilikom lijeganja ili
ustajanja.Opuštenost lanca treba da ima u sredini
progib cca 25-30 cm
110
Konzolni nosač za vakum vod i mljekovod
Vertikalni lanac »Grabnerov vez«
Vertikalni lanac poznat kao »Grabnerov lanac« vezan
je za gornju rotacionu cijev veza,a usidren u pod ležišta
ispred jasala cca 15 cm.Pregrade ograničavaju ležište
i razdvajaju krave. Pomoču pomičnog sidra može se
regulisati napred-nazad dužina ležišta, tj poravnati
krave na istom odstojanju od blatnog kanala.To je vrlo
važno kako bi se spriječilo prljanje ležišta.Pomičnom
rešetkom kod tečnog sistema izđubravanja pomicanjem
i dodavanjem gredica također regulišemo dužinu
ležišta. Vezani sistem za tovne bikove razlikuje se od
ležišta za muzne krave.Njegovo ležište zbog mokrenja
mora imati na sredini ležišta dodatnu rešetku za odvod
urina sa ležišta.
111
06.8 Horizontalni lanac (niski vez)
U vezanom sistemu
uzgoja koristi se
horizontalni lanac kao
niski vez. Glava krave je
slobodna i pokretljiva u
svim smjerovima.
Odvezivanje i vezivanje je
pojedinačno.
Bolja varijanta ovom
sistemu je vez iznad glave.
Niski vez iznad glave na kratkom ležištu
112
Prednost ovog sistema u odnosu na horizontalni lanac
je veća fleksibilnost-pokretljivost glave i jednovremeno
odvezivanje svih grla u slučaju potrebe ili odlaska na
pašu.Na okovratnuku se nalazi lanac od cca 30 cm koji
je vezan na horizontalnu cijev koja je nadnešena nad
jasla cca 25 cm.Prilikom odvezivanja i odlaska sa
ležišta krava nosi sa sobom lanac na okovratniku i kad
se vrati na svoje ležište pojedinačno se veže,a
horizontalna cijev se zabravi od rotacije.
113
06.9 Širina blatnog hodnika,
kanal i vrata
A-čvrsti stajnja B-tečni
stajnja
Širina blatnog kanala i blatnog hodnika zajedno treba
da je jednaka ili veća od dužine trupa krave,a to je
minimum 185 cm,a bolje je 200 cm.To podrazumijeva
da se krava može bezteškoća izvući sa ležišta,a isto
tako da može po povratku lako prići na svoje ležište.
Širina blatnog hodnika za čvrsti stajnjak 130-150 cm
zbog ograničene širine blatnog kanala,jer je kod
vezanog sistemablatni kanal za čvrsti stajnjak širine
40-50 cm između ležišta i blatnog hodnika.
Širina blatnog hodnika za
tečni stajnjak 120-130-140
cm.
Po načinu izđubravanja
razlikujemo kanale za sistem
čvrstog i tečnog stajnjaka.
114
Na širinu blatnog hodnika utiče i širina blatnog
kanala,a sve skupa treba da obezbedi lagan pristup
kravi na ležište kako to skica pokazuje. Na širinu
blatnog hodnika utiče dužina trupa krave koja se
izvlači sa ležišta.
Širina vrata treba da je usklađena sa potrebama za
prenos muznih uređaja, kolica za izđubravanje i prolaz
krava.Ta širina treba da je minimalno 90-95 cm.
Uža vrata nisu primjerena, jer krava kod hodanja, a
naročito kad je sita i kad dolazi sa paše u kukovima se
ljulja i kod uskih vrata postoji opasnost da se povrijede
kukovi od oštre ivice vrata,tj špalete vrata treba da su
zaobljene.
Preko blatnog hodnika se obavlja i ručno izđubravanje
i nastiranje ležišta, pa se sa pravom kaže da je to
manipulativni hodnik koji je najčešće u upotrebi u toku
dana.Na širinu blatnog hodnika kod zatvorenih staja
prvenstveno utiče izlaz krave sa ležišta unazad i njeno
usmjerenje ka izlaznim vratima.
A B C
115
06.10 Hranidbena jasla i hranidbenihodnik
Širina jasala
Na osnovu visine nad plećkom za kravu težine od cca
600 kg koja iznosi 132 cm računa se širina jasala i to:
(0,55xVP)=0,55x132=72,6(76cm),a visina parapeta na
hranilištu (0,36xVP do 0,38xVP)=47,5 do 50 cm kako
se to vidi na skici.
Maksimum,visina granične tačke(horizontalne cijevi)
na nagnutoj ogradi od 20º iznosi(50+64) x VP=114x
132=150 cm od poda stajališta, visina parapeta za istu
visinu iznosi:
O,36xVP=0,36x132=48cm,a maksimalno do 75 cm.
Hranidbeni hodnik
116
117
Na širinu hranidbenog hodnika ili krmnog stola utiče
širina prevoznog sredstva za razvoz i distribuciju
hrane,a to su ručna kolica,zaprega ili traktorska
prikolica.
Ručna kolica za razvoz hrane
Širina hranidbenog hodnika kreće se od 150 cm za
ručni razvoz hrane, dok za mehanizirani razvoz se
koristi mikser prikolica, pa je minimalna širina
hodnika bez jasala cca 360 cm. Hranidbene jasle kod
kratkog ležišta oblikuju se prema dometu glave krave i
njihova standardna širina je 60 cm,a najniža tačka
jasala je podignuta 10 cm od nivoa ležišta. Prednji rub
jasala do ležišta treba da ima maksimalnu visinu do 32
cm uračunatu sa rubnom gredicom od drveta koja je
zaobljena.
Unutarnja površina jasala treba da je izrazito glatka ili
da ima ugrađenu keramičku koru kako bi se lakše
održavala higijena i trajnost korita.Korito jasala na
jednoj strani treba da ima odvod za vodu od pranja ili
od vode koja se prospe iz pojilice.Kapacitet jasala
treba da je 0,15 m3 po jednoj kravi.Ako je hranidbeni
hodnik u vidu hranidbenog stola,to znači da su jasle i
118
krmni hodnik u istom nivou,ali podignut za cca 8-10 cm
u odnosu na nivo ležišta.
06.15 Provjetravanje klasičnih staja
Klasična staja za vezani
sistem držanja najefikasnije
se prozračuje kombinacijom
horizontalnog i vetikalalog
sistema.
U koliko je orjentacija za
smještaj krava
glava- glavi sa centralnim hranidbenim hodnikom,tada
se preporučuje da hladni vazduh ulazi preko kose ravni
na prozoru da se vazduh usmjeri prema plafonu i na
taj način da se prebaci na glavu krave,tj na sredinu
staje.
119
Hladni vazduh treba padati na glavu,a ne na rep,jer
tada rashlađuje vime,a to loše utiče na kravu.
Da bi se obezbedilo programirano ubacivanje svježeg
vazduha na glavu,neophodno je da parapet prozora
bude najmanje 2,0 m visine od poda.Poželjno je da su
glave okrenute prema prozorima kod dvoredne staje.
07 K l i m a
07.1. Načelno o klimi
Vanjski i unutarnji faktori nas opredjeljuju kod izbora
tipa staje, a koje mogu biti zatvorene, poluotvorene ili
natkrivene, zavisno od klimatskih uslova i tehnološko-
tehničke koncepcije objekta,tj samog uzgoja muznih
krava u vezanom ili slobodnom sistemu držanja.
Tabela br.5
120
Temperature,relativne vlažnosti i sadržaj isparenja u
zimskim uslovima za atmosferski vazduh
Uticaj vanjske klime zavisno od klimatske zone i same
lokacije objekta koja bitno utiče na ambijentalne i
smještajne uslove u staji,pa o tome treba voditi računa
kod donošenja odluke i izbora tehnološko-tehničke
koncepcije staje.
07.2 Vanjski faktori:
vanjske temperature, (°C)
relativna vlažnost vanjskog vazduh,(%)
vjetrovi,
atmosferske padavine,
Kod zatvorenih staja na unutrašnju (ambijentalnu)
Tem
p. °С
R.
V.
%
x°ekst
e.
gr/m3
-15 80 1,25
-10 85 1,81
-8 85 2,15
-5 85 2,78
-2 85 3,52
0 85 4,14
+2 80 4,48
+5 80 5,50
121
mikroklimu, osim vanjskih faktora vidnog uticaja imaju i
unutrašnji faktori.
07.3 Unutrašnji faktori:
konstantna isparenja od goveda i đubra ( X ),
stalno oslobađanje tjelesne toplote goveda ( Q ),
kubatura vazduha u staji po grlu i broj izmjena
vazduha na sat,
Tabela br.10
Temperature i relativne vlažnosti koje se preporučuju u
staji, odavanje tjelesne toplote”Q” i isparenja
goveda”X”
Težina
goveda
kg
Temperatur
staje
°C
RV
%
Odavanje
toplote « Q»
Odaavanje
pare «X»
ljeto
watt
zima
watt
ljeto
gr
zimi
gr
600 kg
700 kg
150 kg
12-20 *
9-20 **
10-20
80
80
80
340
365
110
880
940
285
1.030
1.110
340
390
410
125
122
200 kg
300 kg
400 kg
500 kg
5-20
5-20
5-20
5-20
80
80
80
80
145
200
250
295
335
470
585
695
435
605
760
895
185
255
320
380
* U staji-vezani system ** U staji-nevezani system
08 Ventilacija staje
08.1 Prirodna ventilacija staja
Da bi se postigla vrhunska proizvodnja
mlijeka,neophodno je obezbjediti dobru ventilaciju
staje iz više razloga.
Ventilacija može biti prirodna ili prinudna.
Kod uzgoja goveda prednost se daje prirodnoj
ventilaciji. Sama riječ kaže da prirodna ventilacija
funkcioniše na prirodnim termičkim zakonima:
123
istrošeni i zagrijani vazduh od krava diže se u više
slojeve i tako stvara vakum i ostavlja mjesto za
dovod svježeg vazduha preko prozora u podužnim
zidovima.
topli vazduh ima veću sposobnost da apsorbuje i
veće količine vlage,te tako sa sobom odnosi i sva
isparenja od goveda i fekalija kroz otvor u sljemenu
krova.
da bi funkcionisala prirodna ventilacija neophodno
je za izlaz vazduha u sljemenu krova obezbediti
minimum 2 cm² po m³ protoka vazduha.
otvor u sljemenu računa se na osnovu ukupnog
broja grla i veličine staje.
krave lako podnose i niže i više temperature u
temperaturnom intervalu između -7°C do +24°C,jer
je u tom intervalu korelacija između hrane i produkcije
mlijeka konstantna.
Van ovog područjanastaje toplotni ili hladni stres kako
to pokazuje dijagram u prilogu.
Ventilacija u staji treba da dovede svjež vazduh
neposredno do krave i na taj način obilno snabdiju
kravu svježim vazduhom. Zdrava stajska mikroklima je
pojam koji podrazumijeva:
da je u staji dovoljna količina svježeg vazduha
obogaćena kiseonikom,
da je vazduh optimalne temperature i odgovarajuće
vlažnosti,
da je vazduh bez prisustva patogenih
mikroorganizama opasnih po zdravlje životinja,
124
Da bi provjetravanje pravilno funkionisalo,neophodno
je da se
i nagib krova proračuna prema visini zida po formuli:
p% = H2-H1 / C x 100
Manji nagib krova traži veću visinu zida,veći nagib
manju visinu zida.
Orjentacioni nagib krava u odnosu na visinu zida kreće
se u rasponu od 10%do 35%.
nagibu krova od p=10% visine zidova kreću se u
granicama H- 4,20 ; 4,80 ; 5,40 ; 6,00 metara
nagibu krova od p=20% visine zidova kreću se u
granicama H- 3,60 ; 4,20 ; 4,80 metara
nagibu krova od p=35% visine zidova kreću se u
granicama H-3,00 ; 3,60 metara
125
Dobra tplotna izolacija klasične staje, podrazumijeva
da se staja može zagrijati i održavati sa minimalno
potrebnom
odanom tjelesnom toplotom (Qd), koja je preostala
nakon ventilacije staje.
Krava svoju temperaturu od +38-39°С održava i
balansira i ljeti i zimi putem odavanja tjelesne toplote i
isparenja preko kože i prko disajnih organa.
Zagrijani vazduh od goveda u staji koji ima manju
specifinu težinu od atmosferskog vazduha diže se u više
slojeve staje i time stvara efekat podpritiska u zoni
krava i omogućava da se na to mjesto spusti svježi
atmosferski vazduh koji ima veću specifičnu težinu od
stajskog vazduha.
Da bi ovaj sistem funkcionisao potrebno je da u sljemenu
staje postoje stalni otvori za odvod toplih slojeva
vazduha, kao i prozori u podužnim zidovima na visini
cca 2,0 metara da bi se izbjegao direktni udar svežeg
vazduha na tijelo krave koji oplahnjuje njihova tijela.
Kretanje većih količina vazduha oko tijela krave
poboljšava i podstiče stalno odavanje tjelesne toplote i
intenzitet znojenja,a time i uravnoteženje tjelesne
temperature krave sa okolišom.
Povećanjem temperature u staji,organizmu krave je
napornijeda se oslobodi svoje tjelesne toplote i
isparenja
koju sama prizvodi.
U tom slučaju odvod njenog isparenja i odate toplote
Putem ventilacije najvažnije je za smanjenje stajske
126
temperature i smanjenja relativne vlažnosti staje.
U klasičnim stajama za uspješnu proizvodnju i uzgoj
goveda odlučujuća je mikroklima,a to znači da
ventilaciji treba posvetiti posebnu pažnju,jer neriješena
ventilacija ima za posledicu povećanu vlažnost vazduha
od znojenja i disanja krava,isparenja i fermentacije
mokraće i balege,pa je vazduh zatrovan ugljen
dioksidom,amonijakom,sumporovodonikom,
metanom.Ove okolnosti pogoduju i razvoju štetne
mikroflore u staji opasne po zdravlje krava,kao što su
mastitis i sterilitet. Pitanje mikroklime uslovljeno je
vanjskim i unutrašnjim faktorima i sve se svodi na
povišenu temperaturu i vlažnost vazduha u staji koju
treba riješiti pravilnom ventilacijom i volumenom
vazduha po grlu.Otvori za dovod svježeg vazduha i
odvod vlažnog i zagrijanog stajskog vazduha trebaju
biti riješeni tako da spriječe direktan udar hladnog
vazduha na vime krava,ali da postepeno oplahnjuje
tijelo krave.
Promaja u staji nastaje usled prevelike temperaturne
razlike (Δt°C) između spoljnjeg i unutrašnjeg vazduha.
Maksimalna temperaturna razlika (Δt) treba da je oko
5°C.
Kubatura vazduha je ovisna o površini staje po grlu i
visini staje. Minimalna kubatura vazduha u zatvorenoj
staji se kreće od 25-35 m3 po uslovnom grlu(U.G-500
kg).
Tabela br.7 Neophodna ventilacija i toplota po grlu
na raspolaganju za zagrijavanje staje u zimskim
127
uslovima.Krave muzare od 600-700 kg u vezanom
sistemu u staji( ti= +12 °С, RV=80 %)
°С
Sadržaj isparenja
vazduha
X
gr/
h
V
m3/
h
∆t
°С
uklonj
ena
Qv
watt
preos
talo
Qd
watt
Xe
gr/m3
Xi
gr/m3
∆X
gr/m3
-15 1,25 8,60 7,35 400 54 27 510 400
-10 1,81 8,60 6,79 400 59 22 454 456
-8 2,15 8,60 6,45 400 62 20 435 476
-5 2,78 8,60 5,82 400 69 17 410 500
-2 3,52 8,60 5,08 400 79 14 387 523
0 4,14 8,60 4,46 400 90 12 378 532
+2 4,48 8,60 4,12 400 97 10 339 571
+5 5,50 8,60 3,10 400 129 7 316 594
08.2. Obračunavanje kapaciteta ventilacije
Toplotu koju domaće životonje proizvode izražava se u
vatima(Watt=W). 1W=1džul(Joul)u sekundi.
Kapacitet ventilacije se izražava u m3/sat.
Osim toga, mora se znati koliko toplote staje u 1m3
vazduha,a to je:1300 džula po Kelvinu .
128
Ako se za jedan sat ventiliše 1m3 na temperaturnoj
razlici od 1°K, protok toplote će biti 1300 J/sat=
=1300/3600 J/sek=0,35 W.
Primjer:
Za kravu koja proizvodi 6000 litara godišnje, a odaje
759 W(tabela br.11) svoje tjelesne toplote, neophodna
je ventilacija za ∆t = 5°K=5°C iznosi:759:(0,35 x
5)=434 m3/h
Tabela br.11
Željena površina otvora »A« u cm2 za odvod istrošenog
stajskog vazduha pri visinskoj razlici od 3-6 m ulazno-
izlaznog otvora za junad i muzne krave za produkciju
mlijeka od 6.000 do 10.000 lit.godišnje
Kategorija goveda Razlika ulazno-izlaznih otvora u metrima
129
3 4 5 6
1 mjesec 165 145 130 115
3 mjeseca 270 235 210 190
6 mjeseci 465 405 360 330
12 mjeseci 675 585 520 475
18 mjeseci 905 785 700 640
22 mjeseca 1100 950 850 780
Proizvodnja mlijeka litara/krava/godina
6000 1200 1040 930 850
7000 1280 1110 990 910
8000 1370 1190 1070 970
9000 1453 1260 1130 1030
10000 1540 1330 1190 1080
Tabela br.12
Željena minimalna površina prozora u podužnom zidu u cm2
za dovod svježeg vazduha pri visinskoj razlici od 3-6 m
ulazno-izlaznih otvora za muzne krave po produkciji mlijeka
od 6.000-10.000 lit. godišnje i junad po uzrastu
Kategorije goveda Visinska razlika ulazno-izlaznih
130
(mjeseci) otvora za ventilaciju u metrima
3 4 5 6
1 mjesec 250 220 195 175
3 mjeseca 400 350 315 285
6 mjeseci 700 600 540 495
12 mjeseci 1010 875 780 710
18 mjeseci 1360 1175 1050 960
22 mjeseca 1650 1425 1275 1170
Proizvodnja mlijeka lit/godišnje/krava
6000 1800 1560 1395 1275
7000 1920 1665 1485 1365
8000 2055 1785 1605 1455
9000 2180 1890 1695 1545
10000 2310 1995 1785 1620
*podatci iz holandske literature
08.3 Odvodni ventilacioni otvori u sljemenu krova
Nekoliko se faktora mora uzeti u obzir kada se
proračunava površina otvora u sljemenu krova, a to su:
površina otvora u sljemenu krova iskazana u cm2
po grlu
temperatura vazduha u staji
131
visinska razlika između izlaznog i ulaznog otvora za
vazduh izražena u metrima.
ukupna proizvodnja toplote svih životinja Q
količina propusne ventilacije u m3 u sekundi za ceo
prostor
Postojeće staje sa tavanskim
prostorom kod adaptacije treba
provjetriti sa vertikalnim
izolovanim ventilacionim kanalima
radi sprječavanja kondenzata od
isparenja,a da isti funkcioniše na
principu dimnjaka. Visinska razlika
ulazno- izlaznog otvora ima bitan
uticaj na broj kanala i njihove
dimenzije.U zimskom periodu zatvaraju se 2/3 površine
kanala sa pokretnom klapnom koja je ugrađena u
kanal. Bolje je više manjih kanala rasporediti po
staji,nego jedan velike površine-presjeka.
Tabela br.13
Dimenzioniranje vertikalnih ventilacionih kanala za
UG-500 kg
132
Broj UG
500 kg
cm2/UG Ukupno
cm2
Presjek
kanal cm
Broj
kanal
10 250 2500 50 x 50 1,0
20 240 4800 49 x49 2,0
30 220 6600 47 x 47 3,0
40 210 8400 46 x 46 4,0
60 205 12300 50 x 50 5,0
100 200 20000 53 x 53 7,0
Tabela br.14
Uticaj produkcije mlijeka na odavanje tjelesne toplote,
ventilacione kapacitete i otvore »A«u sljemenu krova
Unutrašnja temperatura staje 20°C – vanjska
temperatura 15°C Visinska razlika ulazno-izlaznih
otvora je 4,0 metra
133
Produkcija
mlijeka kg
Odata
toplota Q
watt
Ventilacija
m3/h
Otvor »A«
cm2 po grlu
6000 759 434 1040
7000 812 464 1110
8000 865 495 1190
9000 917 525 1260
10000 971 555 1330
08.4 Ljetna ventilacija
Otvor za izlaz vazduha nalazi se u sljemenu krova po
cijeloj dužini staje.Širina ovog otvora varira u
zavisnosti od širine staje, broja goveda i nagiba krova.
Iskustvo sa otvorenim sljemenom u krovu se pokazalo
kao vrlo dobro koje može biti potpuno natkriveno ili
otvoreno.U tabeli vidi se da površina sljemenog otvora
cm2 po grlu ovisi o njenoj produkciji mlijeka.Kao što je
rečeno,osnovni cilj ljetne ventilacije je eliminisanje
odate tjelesne toplote koju oslobađaju životinje.
Rezultat ventilacije sastoji se upravo u održavanju
razlike delta ( t) 5 C i mogući sadržaj vlage.U praksi
je konstatovano da je praktično nemoguće realizovati
manji delta t=3C. Proračun dovođenja maksimalne
ljetne ventilacije biće baziran na nekoliko uprošćenih
pretpostavki i to:
a). Uzima se da je minimalna temperatura razlika
t=3C između unutrašnje i spoljnje temperature
vazduha realna i moguća,
134
b). Uzima se zanemarljivom količina toplote sunčanih
zraka koja je prodrla u unutrašnjost objekta.
Uslovi a) i b) su prihvatljivi ukoliko su zidovi,plafoni i
podovi toplinski pravilno dimenzionirani i imaju
toplinsku akumulacionu branu i mogućnost prigušenja
toplinske amplitude u dozvoljenim granicama.
Smatra se da u dijapazonu temperatura i relativne
vlažnosti na koju se odnosi,specifična toplota
vazduha može da se održi konstantnom i jednakom na
0,35 watti x h/m3 C
Prihvatajući ove predpostavke minimalna ljetna
ventilacija za dovod svježeg atmosferskog vazduha ( V
) izražena u m3 na sat po jednom grlu iznosi:
Primjer:Krave težine 600 kg oslobađa u ljetnim
uslovima tjelesnu toplotu: Q= 340 watti(tabela br.6) pa
je potrebana količina vazduha u m3/h i to:
V= Q / 0,35 x t
V= Q/0,35 x 3=340 / 1,05=323 m3/h po grlu (tabela
br.12)
Tabela br. 15
Maksimalna ljetna ventilacija koja je neophodna da bi
se postigla temperaturna razlika vanjskog i unutarnjeg
vazduha (Δ t od 3°C)
Kategorija
goveda po težini
Maksimalna ljetna vetilacija
m3/h po grlu
135
kg
700 347 = m3/h po grlu
600 323 m3/h po grlu
500 280 m3/h po grlu
300 190 m3/h po grlu
150 105 m3 prosječno po grlu
08.5 Zimska ventilacija
U zimskim uslovima razmjena vazduha u staji je
neophodna isto kao i ljeti,ali njen osnovni zadatak je
eliminisanje nastale vodene pare i svih plinova koje
odaju životinje i đubar(CO2 ; H2S ; NH3).U ovom
slučaju neophodna ventilacija-dovod svježeg vazduha
(V) izražen u m3 po času,izračunava se po sledećoj
formuli kod vanjske temperature: »t« eksterno –15°C
Primjer:
V=X/∆x=400/4,25=94 m3/h po grlu (tabela br13),
gdje je:
X- predstavlja odavanje pare u gr/h po jednom grlu težine
600-700 kg(390+410 / 2)=400 gr. pare zimi (tabela br.6)
x- pretstavlja razliku sadržaja isparenja izražene u gr/m3,
između unutrašnjeg i spoljnjeg vazduha.
V - predstavlja minimalno potrebnu količinu vazduha po
satu za jedno grlo.
Tabela br. 16
136
Neophodna ventilacija u zimskim uslovima za
zatvorene staje za muzne krave težine 600-700 kg u
nevezanom sistemu
( t-interno = + 5 °C ; RV = 80% )
TemptTem
peratatura
tura
ekster
Isparenje vazduha »x« Odata
para«X
pogrlu
gr/h
Ventilac
ija»V«m
3/h te
gr/m3
ti
gr/m3
Razlika
ti-
te∆xgr/
m3
- 15 1,25 5,50 4,25 400 94
- 10 1,81 5,50 3,69 400 108
- 8 2,15 5,50 3,35 400 119
- 5 2,78 5,50 2,72 400 147
- 2 3,52 5,50 1,98 400 202
0 4,14 5,50 1,36 400 294
+ 2 4,48 5,50 1,02 400 392
+ 5 5,50 5,50 0 400 0
08.6 Dimenzioniranje otvora u sljemenu krova i
prozora
Primjer 1.
Širinu » A « u sljemenu krova kontinuirano po dužini
za četverorednu staju dužine 32 metra za 100 krava
137
produkcije 10.000 litara godišnje određujemo po
formuli: A=100 x 1330 / 3200 = 41,5 cm. gdje je:
100 - broj krava,
1330 - otvor krova u sljemenu cm2 po grlu, (tabela br.11)
3200 - dužina staje u cm
Primjer 2.-
Da bi se obavljala prirodna ventilacija,otvor »A« za
izlaz vazduha u slemenu krova mora minimalno da
bude 2cm2/m3 protoka vazduha.Uzećemo za primjer
staju veličine 33 x 22 metra, tj za 100 muznih krava
čija je godišnja proizvodnja 10.000 litara po kravi,a
visinska razlika 4 metara ulazno-izlaznih otvora.
Primjer:
A= (100/3300)x1330=40,3 cm gdje je:
100 – broj krava
3300 – dužina staje u cm
1330 – površina u cm2 u sljemenu po grlu
U obe varijante vrijednost «A» je skoro jednako,a što
odgovara četverorednoj staji gdje je minimalna visina
prozora također 40 cm.
08.7Tehnička rješenja za otvaranje sljemena
Moguća su razna tehnička rješenja otvaranja u
sljemenu krova.Sljeme krova može biti potpuno
otvoreno,natkriveno ili sa pokretnim klapnama.Sistem
sa pokretnim klapnama je pogodan, jer se može u toku
138
zime regulisati protok vazduha,zaštititi stoka od
upadanja atmosferilija,a može biti i providan za
zenitno osvjetljenje
staje.Druga varijanta je sa fiksnim natkrivenim
otvorom sljemena .
Naosnovu izlaznog otvora »A« u sljemenu krova,
proračunava se visina prozora u podužnim zidovima za
ulaz svježeg vazduha.Brzina ulaza vazduha je nešto
sporija nego
kroz izlazni otvor,pa je ukupna površina prozora
površinski trostruko veća od površine izlaza u
sljemenu.
Pošto se rade seriski prozori, tada je njihova površina
ekvivalentna kontinuiranoj površini prozora po dužini
staje. Svjetlosne poptrebe površine prozora iznose
minimum 5% do6% od podne površine staje ili odnos
površine prozora i stajskog poda 1:15 do1:20.
Primjer:
139
Staja veličine 33,0 x 22,0 = 726,0 m2 x 5% = 36,3 m2
prozora obostrano.Odaberemo seriski prozor veličine
140,0 x 100,0 cm = 1,40 m2. Površina 36,3 m2 : 1,40
m2 = 25,02 komada.
Usvaja se 26 komada,tj po 13 prozora sa jedne i sa
druge strane staje koji zadovoljavaju svjetlosne i
ventilacione potrebe. Ventilacione potrebe su cca 60%
od ukupne površine prozora. Iz tih razloga prozor je
dvodjelni,gdje je fiksno staklo 40% i pokretno obrtno
staklo 60% površine prozora.
Tabela br.17
Minimalni visina kontinuiranh prozora za dovod
svježeg vazduha
140
Tip staje A.Minimalna
visina
prozora sa vjetrom
cm
B.Minimalna
visina prozora bez
vjetra cm
dvoredna 30 45-50
troredna 35 55-60
četveroredna 40 60-70
Na osnovu površina ovih kontinuiranih visina u
zavisnosti od dužine staje izračunavaju se serijski
prozori kao u ranijim primjerima.
08.8Elektro-osvjetljenje u staji
Elektro rasvjeta u staji treba biti minimalnih vrijednosti
u W/m2:
staja za krave 10 W/m2
staja za telad 5
mljekara 15
hranilište 5
09 Ishrana goveda
09.1 Stočna hrana
Gledano dugoročno iz ekonomskih razloga
141
nezaobilazna je nova orjentacija u ishrani krava visoke
produktivnosti,a koja vodi preko osnovne hrane.Samo
optimalna kvalitetna ishrana u kombinaciji sa
povećanim uzimanjem hrane garantuje i veliku
proizvodnju mlijeka.
Greške i neprimjerena ishrana krava(preživara) koje
treba otkloniti su:
prevelike količine koncentrata,
loš kvalitet osnovne hrane(silaža,senaža),
premalo pažnje u ishrani krava u suhostajnom
prelaznom periodu(60 dana prije i 60 dana poslije
telenja),tj kada su velike hormonske promjene,
manjak minerala i vitamina,
nedovoljna snabdjevenost vodom i pogrešna tehnika
ishrane,
Preko savjetodavne službe zatražiti pomoć u
pripremanju hraniva,optimiranju i načinu ishrane
krava i sastavljanju dnevnog obroka,tj broju krmnih
jedinica.
Goveda na najekonomičniji način pretvaraju kabastu
stočnu hranu relativno niske tržišne vrijednosti iz
ratarske proizvodnje u proizvode visoke tržišne
vrijednosti (mlijeko, meso, kožu, đubar i sl.) što izaziva
našu pažnju i veliku zainteresiranost za ovu vrstu
proizvodnje. Proizvodnja stočne hrane u ratarstvu se
pojavljuje kao sporedna kultura u plodoredu i radi toga
je važno da se ta međuzavisnost iskoristi na
najracionalniji način i tijesno spregne ratarsko-
stočarska proizvodnja u jedinstvenu kalkulativnu
cjelinu,tj kao višu fazu ratarske proizvodnje. Stabilna i
stalna proizvodnja kvalitetnog mlijeka direktno je
vezana sa standardnim kvalitetom stočne hrane tokom
142
cijele godine. Mlijeko je direktni proizvod stočne hrane
koju je krava konzumirala.To znači da na kvalitet
mlijeka direktno utiče način proizvodnje i uskladištenja
stočne hrane.
Propusti u fazi proizvodnje stočne hrane se ne mogu
ispraviti uskladištenjem,ali lošim uskladištenjem se
mogu poništiti svi napori koji su uloženi u proizvodnju
hrane. Nedopustivo je danas muznim krvama davati
natrulu, pljesnjivu, smrznutu i smrdljivu hranu.Za
ishranu muznih krava treba koristiti samo zdravu hranu
i to: lucerkino i livadsko sijeno, sjenažu, silirano
kukuruzno zrno, kukuruznu i travno-djetelinsku silažu,
baliranu lucerku i trave u pvc foliji,suve repine
rezance, pivski trop, stočni kelj, zelenu masu od raznih
kultura, stočnu hranu obogaćenu mineralima i
vitaminima, pašu i sve druge oblike ishrane
Zavisno od raspoloživosti gornjih hraniva sastavlja se
dnevni obrok za zimski ili ljetni period koji okvirno za
normalnu proizvodnju mlijeka može biti kombinovan na
razne načine,stim da se u svakom obroku zastupljene
potrebne hranljive materije,tj broj hranljivih jedinica i
svarljivih proteina. U govedarskoj proizvodnji glavni
trošak je stočna hrana i ona iznosi cca 85 % od
ukupnih troškova prozvodnje, pa joj se iz tih razloga i
treba posvetiti dužna pažnja kako je pravilno
proizvesti,a naročito uskladištiti.
Poslovi oko pripremanja i uskladištenja stočne hrane
moraju biti blagovremeno i stručno urađeni, jer se
samo na taj način mogu sačuvati sve njihove hranljive
vrijednosti.
143
Obrok mora biti sastavljen i homogeniziran od više
vrsta hrane.Ishrana samo silažom nije pogodna za
muzne krave, jer nedostaje dovoljno suve materije i
bjelančevine u mlijeku.U sijenu trava i djetelina
značajne su količine bjelančevina, vitamina i
mineralnih sastojaka,što ima vrlo povoljan uticaj na
proizvodnju mlijeka, varenje hrane i zdravlje krava.
Posebno je značajno hranjenje krava većim količinama
sijena u doba visoke steonosti i u periodu od telenja do
ponovne oplodnje.
Sijeno u obroku treba prosječno da je 4 kg dnevno a to
godišnje za zimski period iznosi cca 750 kg/grlu.
Ishrana krava treba biti avansirana za vrijeme
suhostaja za buduću proizvodnju mlijeka.To iz razloga
intenzivnog i zdravog razvoja teleta, sjedne strane,a i
pripreme krave za narednu laktaciju.U ishrani steonih
krava treba redukovati siliranu hranu, stočni kelj, repu
i kupus, a povećati količinu sijena.
U koliko krava nije izložena suncu ne
stvara se sintezom u kravljem mlijeku
vitamina»D«.
Mliječnost krave u prvoj laktaciji je oko 80% , u drugoj
oko 90%, a u trćoj i nadalje u punoj produkciji
mlijeka.Krave u toku godišnjeg proizvodnog ciklusa
prolaze kroz nekoliko faza u kojima ih je neophodno
različito hraniti.Kod nevezanog sistema i ishrane po
volji osnovni dio koncentrata daje se u miks obroku sa
silažom,dok preostali dio se dozira i daje svakoj kravi
preko elektronske hranilice u zavisnosti od produkcije
mlijeka.Na ovo treba obratiti pažnju,jer su u pitanju
velike količine koncentrata.
144
09.2 Proizvodnja i spremanje zelene mase
Proizvodnja kvalitetne zelene
mase započinje na livadi-
pašnjaku samo ako je
zemljište dobro meliorisano i
pripremljeno za usijavanje
različitih sorti trava i
djetelinskih smjesa koje se
intenzivno đubre.
Prva kosidba je početkom
maja u fazi ranog metljičenja
kada je trava visine 25-30
centimetara,a sledeća kosidba je kada trava postigne
visinu cca 25 cm. Poslije svake kosidbe najbolje je da
ostane trave cca 4 cm da bi se lako oporavila.
145
Spremanje zelene mase za ishranu goveda može biti na
više načina:
rolobaliranje u PVC foliju,
klasično siliranje u trenč silose,
sušenje prirodno ili vještačko,
Sušenje sijena na prirodni tradicionalni način ne daje
najbolji kvalitet i sijeno nije ujednačenog kvaliteta,jer
su veliki gubitci hranljivih materija.Dosušivanje i
sušenje zelene mase može biti vještačko, intenzivnim
provjetravanjem hladnim ili toplim
vazduhom.Provjetravanje hladnim vazduhom je
uslovljeno sa relativnom vlažnošću vazduha i niskim
procentom vlažnost zelene mase koja treba da iznosi
cca 35%, dok sa toplim vazduhom dva puta se brže suši
zelena masa vlažnosti cca 55% Zagrijani vazduh ima
146
nižu relativnu vlažnost i kad se produva kroz zelenu
masu on odnosi njenu vlagu i na taj način suši
masu.Topli vazduh 1m3 preuzima na sebe cca 2-5
grama vode iz zelene mase. Sušara je zatvoreni objekat
sa posebno izvedenim pokrovom i donjom
oplatom.Ubacivanje i raspored zelene mase u sušaru je
pomoću pneumatskog transportera i teleskopskog
cjevovoda.
Sušara na sunčevu energiju podrazumijeva:
skraćeno vrijeme sušenja,a time i ušteda električne
energije,
spremamo biljnu masu sa većim procentom vlage,a
time smanjujemo gubitak hranjljivih materija,
možemo dva puta više osušiti biljne mase bez rizika.
Sušenje u sušari na sunčevu energiju podrazumijeva
prikupljanje solarne energije-toplote ispod krova
cijevnim kolektorom,a distribucija sakupljene energije
razvodi se kanalima ispod biljne mase koja je na
rešetkastom podu.Prikupljanje sunčeve
energije(toplote) je preko krovne konstrukcije posebne
izrade kako to pokazuje skica.Pokrov i podkonstrukcija
krova su apsorber (akumulacija) solarne
energije.Rogovi krova i donja oplata prema pokrovu su
prefarbani crnom bojom kako bi se pojačalo upijanje
sunčeve energija i smanjila refleksija.Prvo se ofarbaju
rogovi i jedna strana iverice do crijepa.Vazduh između
rogova se zagrije i po prirodnom zakonu se diže,tj
147
kreće prema sljemenu krova.Po dužini sljemena
ugrađena je perforirana cijev koja usisava topli vazduh
i preko ventilatora ga distribuira ispod drvene podne
rešetke na kojoj je zelena masa za sušenje.Ovi poslovi
se mogu obavljati od ranog proljeća do kasne jeseni.
Pre donošenja odluke o izgradnji sušare na solarnu
energiju preporučljivo je obratiti se kvalifikovanom
stručnjaku,koji može savjetovati najracionalnije
rješenje solarnog krova,izbor ventilatora i druge
prateće opreme za spremanje sijena.
148
Solarna sušara za sijeno
149
150
Tabela br. 18
Sastav prosječnog dnevnog obroka
Proizvodnje mlijeka
Dnevni obrok u kilogramima po
grlu
Kukuruzna
silaža,
35% ST
Travna
sjenaža
40% ST
Sijen
o
trava
Konce
ntrat
smjesa
Prvi dio laktacije:
35 litara mlijeka/dan
20 15 2 10
151
Sredina laktacije:
25 litara mlijeka/dan
15 20 1 7
Kraj laktacije:
15 litara mlijeka/dan
5 25 3 2
Prvi dio suhostaja:
Prvi 6 nedelja
3 15 6 0,1
Zadnji dio suhostaja
Zadnje 3 nedelje do
telenja
15 5 4 2
Početak laktacije:
Prve 3 sedmice po
telenju
Po volji
oko 20
Po volji
oko 15
2 Poveća
ti od 2-
10
U tabeli je naveden primjer klasične ishrane koji je
dosta česta kod nas,a to je ishrana kukuruznom
silažom,sjenažom,sijenom i koncentratom za
proizvodnju po fazama u laktacionom i suhostajnom
periodu.
Ovaj primjer navodimo kao ilustraciju i očigledan
primjer približne ishrane po fazama proizvodnog
ciklusa, odnosno količini produkcije mlijeka. Naročitu
pažnju treba posvetiti ishrani krava poslije telenja,tj
avansirati joj ishranu sve dok se povećava količina
prozvodnje mlijeka koja svoj maksimum postiže u šestoj
nedelji poslije telenja. Da bi mogli pravilno
152
dimenzionirati smještajne kapacitete stočne hrane,
ukratko ćemo se upoznati sa vrstom stočne hrane,
načinom uskladištenja i potrošnjom.
Na osnovu ukupnog broja svih kategorija goveda
izračunaju se godišnje poterbe u stočnoj hrani i njen
smještaj.
09.3 Smještaj stočne hrane
Da bi sačuvali sve hranljive vrijednosti i kvalitet stočne
hrane, neophpdno je da izgradimo razne smještajne
objekte kao što su:
● Nadstrešnice ● trenč silosi
●Koševi ● zatvorena skladišta
● Silosi ● druge potrebne objekte
Tabela br.19
Zapreminske težine hrane i prostirke
R.br
.
Vrsta
hrane/prostirke
Jed.mj
.
Težina kg
1 ne balirano sijeno m3 70-80
2 balirano sijeno m3 120-150
153
3 balirana lucerka-rol
bala
bala 350-450
4 kukuruzna silaža m3 700-800
5 ne balirana slama m3 50-60
6 balirana slama m3 100-120
Spremanje silaže- Raspoređivanje zelene mase
Na osnovu podataka iz tabele 15 i 16 mogu se
proračunati smještajni kapaciteti hrane i prostirke za
konkretnu farmu.
154
Zašto je važna ispaša,tj boravak krava na otvorenom
prostoru
Na tijelo goveda djeluju razna zarčenja od kojih su
najvažniji:
direktne sunčeve zrake,
radijacija iz atmosfere-infracrvene zrake,
refleksija sunčevih zraka od oblake,
refleksija od čestica prašine,
radijacija infracrvenih zraka od vegetacije,
refleksija od zemlje,
155
zračenje iz zemlje,
vjetar,
Pod uticajem ovih zračenja,a posebno sunčeve energije
krava odaje svoju toplotnu energiju i isparenja u
atmosferu,a u mlijeku stvara vitamin D.
09.4 Napajanje krava
Jedno od važnih pitanja je napajanje krava mlakom
vodom iz termopojilica,jer su krave veliki potrošači
vode,a pogotovo u ljetnom
periodu.Prednost tople vode
od 20-25 °C je ta da krave
mogu više popiti vode uz
manji utrošak vlastite
energije na njeno
zagrijavanje do svoje
tjelesne temperature od
+38°C,nego ako piju bunarsku vodu od +12°C.
Na jedan kilogram suve tvari u stočnoj hrani koju
krava konzumira potrebo joj je 5-6 litara vode da bi se
proizvela jedna litara mlijeka.
Iz ovoga proizlazi da je napajanje bitan činilac u
proizvodnji mlijeka,tj da bez vode nema ni mlijeka.
Iz tih razloga se preporučuje automatsko napajanje
goveda po volji raspoloživom količinom vode.Dovoljno
156
raspoložive količine vode povećavaju u prosjekuza 10%
produkciju mlijeka.Važno je znati da voda za napajanje
visokoproduktivnih muznih krava treba biti topla cca
20-25 °C,jer krave piju veliku količinu vode od 60-150
litara dnevno.Bunarska voda od + (12-15) °C troši
veliku količinu energije krave za zagrijavanje na
temperaturu kravljeg tijela +38-39 °C.Pojilice se
razmještaju uz prolaze.Pojilica sa jednom kuglom ima
kapacitet od cca 60 litara ili za 15-20 grla,dok pojilica
sa dvije lopte ima kapacitet cca 80 litara ili za 25-40
krava.
U koliko se napajanje vrši iz otvorenog korita,tada se
ugrađuje plovak za vodu i elektro spirala za
zagrijavanje vode koja se reguliše preko termostata.Ovi
uređaji su zaštičeni sa poklopcem i kravi nedostupni.
09.5 Hranidbena jasla i ishrana
Dno jasala treba da je 10-15 cm iznad poda stajališta,
da krave ne naprežu vratne mišiće.
Distribucija hrane može biti ručna ili mehanizirana.
Najbolja je hrana koja se distribuira sa mikser
prikolicom od više komponenata. Dodatna količina
koncetrata po pojedinom grlu se dozira preko
elektronskog automata za svaku kravu pojedinačno u
odnosu na njenu proizvodnju mlijeka.
09.6 Upotreba jabukovog sirćeta
157
Prema američkim istraživanjima, poželjno je kroz vodu
ili hranu davati steonim junicama dva puta dnevno po
50 grama jabukovog sirćeta da bi sa lakoćom donosila
na svijet zdravu telad i brzo se oporavljale.Krave koje
su dobijale dva puta dnevno po 50 grama jabukovog
sirćeta davale su više mlijeka sa manje bakterija i
većim procentom masnoće,a telad su brže rasla i bila
krupnija,tvrde američki stručnjaci.
09.7 Punomasna estrudirana soja
To je proizvod visoke hranljive,biološke i energetske
vrijednosti dobijen preradom sojinog zrna termičkom
obradom u estruderu. U proizvodu je sačuvan prirodni
odnos vrijednih proteina,sojinog ulja,minerala i
vitamina rastvorljivih u mastima,a povećana je
iskoristivost hranljivih materija u odnosu na sirovo
sojino zrno.Termičkom obradom su inaktivirani
antinutritivni faktori(pepsin i ureaza)čime je
povećana iskoristivost proteina. Zato punomasna
estrudirana soja predstavlja važan proteinsko-
energetski dodatak u ishrani mladunčadi.U ishrani
goveda punomasna estrudirana soja
predstavlja hranivo koje sve više dobija na značaju
usled povećanja iskoristivosti Bypass-proteina.
U ishrani teladi predstavlja vrlo vrijedno hranivo zbog
povećanja dnevnog prirasta,efikasne konverzije i
dobrog zdravstvenog stanja teladi.Meso junadi u čijim
obrocima je bila zastupljena soja predstavlja dijetalnu
158
hranu od posebnog značaja u ishrani djece,starih
osoba i bolesnika.U dnevnom obroku visokomliječnih
krava dodaje se estrudirana soja u količini od 1 do 4 kg
soje.Značajno smanjuje gubitak težine u vrijeme
maksimalne produkcije mlijeka(vrh laktacije),povećava
produkciju mlijeka tokom čitave laktacije,ubrzava
oporavak poslije telenja i poboljšava zdravstveno
stanje i otpornost organizma uopšte.Od uljarica danas
se koristi i laneno sjeme koje posebno utiče na
produkciju mlijeka i zdravlje krava.
09 Izđubravanje i odlaganje
10 đubra
159
10.1 Načelno o đubru
Stajnjak i osoka kao nus proizvod stočarsta neophodani su
kao organsko đubrivo u ratarskoj, povrtlarskoj i voćarskoj
proizvodnji za održavanje plodnosti i povoljne strukture
zemljišta,a u ekološkom smislu zatvara se biološki ciklus i
podiže upotrebna vrijednost zemljišta.
Inteziviranjem stočarske proizvodnje raste i broj grla
na farmama do nivoa koji zahtjeva da se stajnjak
adekvatno čuva i primjenjuje na raspoloživim
ratarskim površinama,radi zaštite životne sredine i
njenog zagađenja,a prvenstveno zbog podzemnih voda.
Zemljišni kapaciteti su limitirajući faktor stočarske
proizvodnje.
Broj životinja i raspoloživo poljoprivredno zemljište na
koje se nanosi stajnjak treba da bude u ravnoteži.
Iz tih razloga potrebno ga je pravilno odložiti,tj uskladištiti
van staje na uređene prostore da fermentira.
To podrazumijeva da uskladištenje i čuvanje stajnjaka
treba biti u odgovarajućim đubrištima kako za čvrsti
tako i za tečni stajnjak,te da se primjenjuje samo u
vegetacijskom periodu i u količinama da ukupan iznos
azota ne smije prekoračiti 170 kg/ha godišnje.
Kod klsičnih ili slobodnih staja imamo čvsti ili tečni
stajnjak,a što ovisi o tehnološkoj koncepciji i načinu
držanja.
Čvrsti stajnjak se odstranjuje ručno ili mehanizirano-
mehanički,a tečni stajnjak se odstranjuje pretakanjem-
otplahnjivanjem preko zaustavnog zuba do sabirnog
šahta ili gravitaciono oticanje putem jajolikih kanala u
padu.
160
Sabirni šaht za
tečni stajnjak locira
se neposredno
ispred lagune i
preko njega laguna
se miksira,a iz
kanala tečni
stajnjak prebacuje
u lagunu.
10.2 Čvrsti stajnjak
1.betonski plato
2.čvrsti stajnjak
3.osočna jama
Za čvrsti stajnjak
potreban je plato za odlaganje i osočna jama kako to
pokazuje skica.
161
Uskladištenje đubra ne smije ovisiti o vremenskim
prilikama. Na uređenje i održavanje đubrišta trebaju biti
usmjerene sve mjere koje će spriječiti i sačuvati đubar
odispiranja u vrijeme velikih kiša.
Da li čvrsti ili tečni stajnjak
Da bi odgovorili na ovo pitanje potrebno je znati cijeli
postupak oko manipulacije sa stajnjakom kako u staji
tako i van staje bilo da se radi o čvrstom ili tečnom
stajnjaku, jer je to usko vezano za ratarske
poslove.Postavlja se pitanje da li ima dovoljno
prostirke.
Kad znamo kakav nam stajnjak treba za ratarstvo,
povrtlarstvo, voćarstvo i kojom mehanizacijom
raspolažemo za transport i rasturanje stajnjaka,tada se
odlučujemo koji nam stajnjak odgovara.
Cjelokupan posao oko stajnjaka je prljav i zamoran bez
obzira o kojem se stajnjaku radi,pa je najvažnije ovaj
proces u cjelini sagledati i u potpunosti mehanizirati.
Čvrsti stajnjak je mješavina balege i prostirke od koje
je odvojena osoka ili samo balega bez osoke. Kod
vezanog sistema blatni kanal je iza ležišta otvoren iz
kojeg se đubar odstranjuje ručno ili mehanizirano.
Dimenzija kanala kod potisne grede je širine 50 cm,a
dubine 15-20 cm.Pomoću potisne grede stajnjak se
odstranjuje iz staje,a kosim transporterom odlaže na
đubrište.Sa đubrišta isti se tovari u prikolice sa
uređajem za mašinsko rasturanje stajnjaka po njivi.
Kod čvrstog stajnjaka imamo posebno izveden drenažni
kanal za osoku bilo da ima ili nema prostirke koja se
svodi u osočaru. Osoka se rastura sa posebnim
162
cisternama po pašnim površinama. Postavlja se pitanje
slame kao preduslova za čvrsti stajnjak.Potrošnja
slame je različita,a to ovisi o uređenju ležišta za
krave.Najmanja potrošnja je kod ležišta u vidu
gnijeza,tj da na kraju ležišta ima zub koji zadržava
prostirku na ležištu.
Kod nevezanog sistema uzgoja najjednostavniji je
način izđubravanja čvrstog stajnjaka pomoću delta
strugalice. Struganje čvrstog stajnjaka sa prostirkom ili
bez prostirke je na punoj podlozi,a balega se može
strugati i iz kanala ispod betonske rešeke kao čvrsti
stajnjak delta strugalicom.
„delta strugalica”- cisterna za osoku – kosi transporter
Dnevna količinaa čvrstog stajnjaka po grlu se kreće od 25-
35 kg,a što ovisi o količini dnevne prostirke po jednom grlu.
Tabela br.20
163
Proizvodnja čvrstog stajnjaka sa utroškom 3 ili 5 kg dnevn
slame po uslovnom grlu
Proizvodnja đubra po
uslovnom grlu od 500 kg
Upotreba slame po UG
3 kg dnevno 5 kg
dnevno
Đubra na dan 25 kg 33 kg
mjesečno 0,75 m3 1,00 m3
godišnje 9,00 m3 12,00 m3
Primjer:
Krava od 650 kg ima koeficijent 1,30 UG pa je dnevna
proizvodnja đubra sa 3 kg slame 25 x 1,3 koeficijent =
32,5 kg đubra na dan.Na dimenzioniranje đubrišta
pored količine stajnjaka utiče i broj pražnjenja u toku
godine,a to je bar dva puta godišnje u vrijeme jesenjeg
i proljetnog oranja. Rasturanje stajnjaka i osoke nije
preporučljivo u periodu od oktobra do aprila.
Svježe i nesabijeno stajsko đubre teško je oko 750
kg/m3,dok sagorjelo ili kompostirano đubre je teško
oko 1000 kg/m3. Tečna faza kod čvrstog stajnjaka je
osoka koja se iz staje i sa đubrišta kanališe u osočaru.
Osočara se dimenzionira na 20 litara osoke po
uslovnom grlu dnevno,što godišnje iznosi 7,3 x1,3=9,50
m3 za kravu od 650 kg maksimalno.
Prema broju godišnjih pražnjenja dolazimo i do
konačnih dimenzija osočare. Preporučuje se bar dva
puta godišnje pražnjenje osočare.
164
Po obliku osočare mogu biti okrugle ili
pravougaone.Unutarnja površina osočare treba da je
zaglađena i premazana bitumenom kao bi se spriječilo
procurenje i korozija betona od propadanja.Osočare su
u sastavu đubrišta ili su zasebni objekti.
Ovo je đubrište za čvrst stajnjak sa osočarom po
projektu dobre poljoprivredne prakse na
farmama.Odlaganju stajnjaka i uređenju đubrišta treba
posvetiti posebnu pažnju,jer u protivnom to ima više
štetnih posledica:
Higijenski neuređeno đubrište pospješuje širenje raznih
zaraznih bolesti i širi neugodan miris.
Ne kontrolisana i ne kanalisana osoka zagađuje izvorište
podzemne vode,
Rastresit svježi đubar slabo se kompostira i daje lošiji
kvalitet organske mase. Tabela br. 21
165
Uticaj količine stelje po UG od 500kg na proizvodnju
stajnjaka, broj pražnjenja i smještajne kapacitete na
đubrištu
Količina stelje po UG
Količina đubra i broj
godišnjih pražnjenja
m3
Jedan
puta
Dva puta
3 kg prostirke po grlu
dnevno
9,0 m3 4,5 m3
5 kg prostirke po grlu
dnevno
12,0 m3 6,0 m3
Godišnju kubaturu stajnjaka po uslovnom grlu
pomnožiti sa brojem stvarnih grla po težini da se dobije
veličina đubrišta.
10.3 Tečni stajnjak u klasičnim i slobodnim stajama
166
Tečni stajnjak je mješavina balege i osoke i
izđubravanje je preljevnim sistemom preko
praga.Ispred praga ugrađuje se čep
koji služi za detaljno ispiranje
kanala od koloidnog talogaili
gravitacionim kanalima. Stajnjak se
odlaže u lager cisterne (osočare) i
povremeno miksira da se stajnjak
homogenizira i spriječi taloženje.
Kod tečnog sistema izđubravnja nema prostirke na
ležištu ni kod vezanog ni slobodnog načina držanja.U
kliko se koristi prostirka djelimično tada se koristi
sjeckana slama ili strugotina koja ne zagušuje rešetke.
Kanali se prekrivaju betonskom ili metalnom rešetkom.
Kod vezanog sistema na kanalu se koriste metalne
rešetke,a najčešće pokretna metalna rešetka, radi
eventualnog produženja ležiša za pojedine krave.
Klizna rešetka ima prednost nad fiksnom rešetkom, jer
se njenim pomicanjem u nazad postavljaju gredice do
ležišta krave i na taj način isto se
produži po potrebi za 10 do 20 cm
zavisno od dužine krav kako to
pokazuje slika.
Kod nevezanog sistema uzgoja podovi su prekriveni
betonskom rešetkom,a odstranjivanje tečnog stajnjaka
je putem pretakanja,a manje se koristi gravitacioni
sistem.
Širina kanala se kreće do maksimum 350 cm.Širi
kanali se razdvajaju zidom u dva uža kanala.
167
Vidim i gledam,
Odgovara mi produžetak ležišta sa gredicama i sad mi
je lakše da stojim.Rešetke su žuljale i neugodno je na
njima stajati.Hvala Vam.
10.4 Kaskadno pretakanje tečnog stajnjaka i
manipulacija sa stajnjakom
Maksimalna dužina jedne kaskade je 20-25
metara.Kanal se svakih 20-25 metara etažira,tj pravi se
kaskada koja je niža oko 30 cm u odnosu na prethodnu
kaskadu. Metalne i betonske rešetke čiste se sa četkom
koja se montira na gumeno crijevo sa vodom kako to
slika pokazuje.Odvoz stajnjaka je rasprskavajućom
traktorskom prikolicom uz prethodno miksiranje
stajnjaka.Kanal 2' je bočni koji se ulijeva u glavni
odvodni kanal koji se tada mora proširiti.
Duži kanal za odvodnju kaskadno se izvodi prema skici
168
Faze rada u staji sa tečnim sistemom izđubravanja
Četka za čišćenje rešetke i
hranidbenog i blatnog
hodnika koja je vezana na
gumeno crijevo koje se nalazi na prikladnom mjestu na
više mjesta u staji.
169
Dnevna proizvodnja tečnog stajnjaka je oko 50 litara
po grlu. Tečni stajnjak odstranjujemo pretakanjem ili
gravitacionim oticanjem. Za tekući stajnjak potrebna je
lager cisterna ili laguna sa uređajem za miješanje
stajnjaka.
Mješalica može biti vertikalna ili horizontalna na
elektro ili kardanskipogon.
170
Kanali za pretakanje su pravouganog oblika bez
pada,ali na kraju kanala imaju zaustavni prag od
15do20 cm koji zadržava tekućinu preko koje otiče
balega.Ispod praga je ispust za povremeno ispiranje
kanala od koloidnog taloga.
Za gravitacioni sistem koriste se jajoliki oblici kanala
radi oticanja malih količina stajnjaka,a kod
minimalnog pada od 0,5%. Povremeno jajolike kanale
treba isprati od taloga većom količinom vode.
Kod oba sistema potrebno je kanale,šaht i lagunu
premazati sa bitumenom iz dva razloga:
da se spriječi korozija betona i armature,
bitumenski premaz neutrališe statički elektricitet
betona, spriječava lijepljenje balege za zidove i
omogućava brži i lakši protok tekućeg stajnjaka.
171
Sabirni šaht ispred lagune za miksiranje i utovar
stajnjaka u vučnu traktorsku prikolicu ili prebacuje u
lagunu.
Stajnjak u laguni se
povremeno miksira
preko sabirnog šahta
da bi se razbila
pokorica koja se
stvara na površini
stajnjaka u laguni.
Traktorske kardanske mješalice za razbijanje pokorice
na površini tečnog stajnjaka u otvorenim lagunama
172
Miksiranje kroz rešetku
Kružni tok tekućeg stajnjaka u
staji koji je deponovan ispod
rešetkastog poda treba da se
povremeno miksira da bi se
razbila kora koja se stvara na
površini stajnjaka sakardanskom
ili električnom mješalicom.
Prosječna dnevna proizvodnja tečnog stajnjaka po grlu je
oko 45- 50 kg od čega oko25- 30 kg balege i 20 litara osoke.
Deponovanje tečnog stajnjaka vrši se u ukopanim,polu-
ukopanim ili nadzemnim cisternama koje mogu biti
otvorene ili pokrivene i u otvorenim zemljanim
lagunama koje su obložene nepropusnom pvc
folijom.Najpodesniji je okrugli oblik radi miješanja
stajnjaka neposredno pri pražnjenju cisterne ili lagune.
173
Uz lager cisternu najčešće se nalazi i šaht za kružno
miješanje stajnjaka i njegovu homogenizaciju prije
utovara i upotrebe,a ujedno i kao
šaht za prikupljanje tečnog stajnjaka radi mašinskog
prebacivanja u lager ciste.Zidovi cisterne trebaju biti
premazani vrućim bitumenom da bi spriječili koroziju
materijala od agresivni uticaja osoke,a i da se smanji
statički naboj i hvatanje stajnjaka uz betonske zidove
cisterne u toku fermentacije.
Odstranjivanje balege i osoke delta strugalicom u staji
za slobodni sistem držanja.
174
Ovo je primjer
odstranjivanje
čvrstog stajnjaka
ravnim ili kosim
transporterima iz
staje na betonska
đubrišta uz koja se
nalazi i otvoreni
bazen za
osoku.Prema
konfiguraciji terena
osočara je niža od
đubrišta i osoka se
gravitaciono ulijeva u
osočaru. Pod
đubrište se izvodi u nagibu prema osočari gdje nalazi
sabirni kanal koji prikuplja osoku i cjevodima
gravitaciono odvodi u osočaru.
Svakako da ovaj sistem se može primijeniti i na ravnim
i kosim terenima.Na ravnim terenima osočara je sa
sabirnim šahtom i muljnom pumpom za manipulaciju
kao i sa tečnim stajnjakom.
175
Betonskođubrišteza čvrst stajnjak gdje je osoka
prethodno kanalisana u odvojenu osočnu jamu.
176
Tabela br.22
Procjenjena dnevna proizvodnja balege i osoke za
goveda
Kategorija goveda
Dnevno proizvodnja
balege i osoke po
grlu
Balega
kg
Osoka
lit.
Tele do 6 mjeseci 150 kg 5 3
Junice od godinu dana 250 kg 13 8
Junice od 1-2 godine 440 kg 22 14
Junice preko 2 godine 550 kg 28 17
Krave u laktaciji 650 kg 34 21
Zasušene krave 26 16
Bikovi 19 11
177
11 Muža krava
Problemi sa zdravljem vimena krava u domaćinstvu
imaju mnogostruka dejstva,troškovi liječenja i gubitak
mlijeka za tržište,s tim da su problemi mastitisa usko
povezani i sa smetnjama u plodnosti.Treba posvetiti
veliku pažnju tehnici muže sa uređajima za mužu.Treba
izbjegavati lošu i jefinu opremu za mužu.Treba obratiti
kod mašinske muže pažnju na ravnomjeran
vakum,veličinu sisnih guma na uređaju,pravilnu
stimulaciju pri muži,paziti da ne dođe do slijepe muže,a
uređajima posvetiti maksimalnu higijensku pažnju.
Muža krava,tj proizvodnja i primarna obrada mlijeka
je dosta široka i važna tema,ali naša pažnja je
usmjerena samo na pojedine segmente.Proizvodnja
mlijeka je vrlo osjetljiva, jer na kvalitet utiče mnogo
faktora koji potiču od krave i njenog okruženja.
11.1 Uticajni faktori na produkciju mlijeka
a).Spoljnji uticaji su: b). Od krave uticaji su:
● Vanjska klima, ●Oplodnja ,
● Mikroklima staje, ●Rasa,
● Godišnje doba, ● Laktacija,
● Ishrana i napajanje, ● Zdravlje,
● Muža, ● Individualnost,
● Čistoća u staji, ●Starost,
178
Mnogo je i drugih faktora koji utiču na čistoću i
higijenu mlijeka na koje farmer može da utiče,a među
najvažnije spadaju:
● Čistoća ležišta od đubra,
● Čistoća i kvalitet prostirke na ležištu,
● Čistoća vimena prije početka muže,
● Prozračenost staje i uklanjanje oštrih mirisa,
● Ishrana krava čistom i zdravom hranom,
● Čistoća suđa i muznih uređaja,
● Lična higijena muzača,
● Skladištenje i hlađenje mlijeka,
Pri višim temperaturama od +26,6C krave će smanjiti
uzimanje hrane da bi smanjile odavanje svoje tjelesne
toplote, a što direktno utiče i na smanjenje proizvodnje
mlijeka. Isto tako na nižim temperaturama od -15 C
krave će trošiti više hrane, a smanjiti proizvodnju
mlijaka radi uravnoteženja tjelesne temperature sa
okolišom i očuvanja svojih vitalnih funkcija. U
toplotnom intervalu od -7 C do +20 C uzimanje
hrane i produkcija mlijeka je direktno proporcionalna.
Kod hladnog stresa povećava se potrošnja hrane,a
179
smanjuje proizvodnja mlijeka,dok kod toplotnog stresa
krava smanjuje uzimanje hrane,a time opada i
proizvodnja mlijeka.
Iz dijagrama efekata ambijantalne temperature na
produkciju mlijeka i konzumiranja hranevidi se međusobna
korelacija uticaja.(ByH.D.Jonson)
Na kontrolnoj laboratorijskoj temperaturi od -10
do+40 i relativnoj vlažnosti vazduha od 40 –60 %
pokazalo se da je maksimalna produkcija mlijeka u
staji kodtemperature oko +12 °C, kao
srednjevrijednosti zone konfora za kravu. Produkcija
mlijeka pored hrane direktno je proporcionalna i sa
ventilacionim kapacitetima i odavanjem tjelesne
toplote. To podrazumijeva da isti broj krava u staji
180
proporcionalno svojoj produkciji mlijeka ima i različite
ventilacione kapacitete. Također veća produkcija
mlijeka izaziva i veće naprezanje organizma krave,
veće oslobađanje tjelesne toplote i veću potrebu za
kiseonikom,tj većom ventilacijom staje.
11.2 Vrijeme muže
Dnevna muža može biti po pravilu:
Dvokratna za produkciju mlijeka do 4000 litara
godišnje,
Trokratna za veće količine.
Pažnja treba biti usmjerena na pažljiv odnos prema
kravi u toku muže da bi muža bila uspješna i
sigurna.Stresno stanje krave(lučenje adrenalina zbog
grubog postupka) ne daje dobar kvalitet mlijeka niti je
moguće potpuno izmuzanje vimena,a što ima posledice
na drugu mužu i ukupnu produkciju mlijeka.Razmak
između muže od 12 sati je optimalan za prosječnu
godišnju produkciju od 4000 litara mlijeka po
kravi,dok veća produkcija mlijeka zahtjeva trokratnu
dnevnu mužu,tj svakih osam sati.
Redovna muža podstiče i blagotvorno utiče na
produkciju mlijeka,dok u suprotnom dolazi do
smanjenja produkcije mlijeka.
11.3 Izmuzanje prvih mlazeva
Kod ručne ili mašinske muže izmuzanje prvih mlazeva
obavlja se ručno da se utvrdi:
181
● eventualno obolenje sise-vimena, ● da se iz sisnog kanala izmuze i odvoji mlijeko koje je
punobakterija,
● prvi mlazevi se izmuzaju u posudu sa crnom ili
zelenompodlogom radi lakšeg pregleda i kontrole
mlijeka naupalne procese.
U koliko nema nikakvih zapažanja pristupa se
mašinskoj muži.Važno je zapamtiti da prvi mlazevi se
nikako ne smiju izmusti na ležište,jer bi se na taj način
stvorila povoljna podloga za razvoj bakterija i
patogenih klica opasnih za samu kravu, pojava
mastitisa i drugih oboljenja.Redovna i pravilna
primjena kontrolnog lončića-posude za prve mlazeve
mlijeka omogućava rano otkrivanje mastitisa i njegovo
uspješno suzbijanje.
11.4 Dezinfekcija i higijena vimena
Preporučuje se dezinfekcija vimena prije i poslije muže
i posušivanje vimena sa papirnim ubrusom.Jedino
papirni ubrus može vime u cijelosti da posuši.Ovo je
važno,jer u koliko počne mašinska muža,a na vlažne
sise se postave sisne čaše,tada se u toku muže sve
bakterije sa vimena uvuku u mlijeko i isto zagade.
Pranje je čak i štetno ako se poslije pranja vime
pravilno ne posuši.
Pranje i dezinfekcija vimena prije početka muže može
da se obavi i sa posebnom suvom pjenom koja je danas
u upotrebi.
182
Poslije muže obavezna je dezinfekcija sisa sa sredstvom
koje zatvara sisni kanal da bi spriječili ulazak
bakterija u sisni kanal.Da bi se spriječilo evenualno
prenošenje infekcija ili mastitisa sa krave na
kravu,muzač je obavezan da muznu jedinicu,tj.sisne
gume dezifekuje u kanti poslije svake pomužene krave.
Šema hormonalnih lučenja adrenalina ili oxytocina kod
muznih krava koji utiču na lučenje mlijeka su:
● Čulo sluha
● Čulo mirisa
● Čulo dodira
● Čulo ukusa
● Čulo vida,
Nježni i blagi postupci
sa kravom u vrijeme
muže podstiču lučenje
hormona »Oxyticina« koji utiče blagotvorno na lučenje
mlijeka. Ovaj hormon traje 6-8 minuta i u tom periodu
treba pomusti kravu. Prestankom dejstva hormona
»Oxytocina « mlijeko se susteže. Grubi postupci u toku
muže podstiču lučenje»Adrenalina« a on sprečava i
otežava opuštanje krave i lučenje mlijeka.
11.5 Mašinska muža u centralnom izmuzištu
Oprema za mašinsku mužu je tako konstruisana i
funkcioniše po sistemu koji podražava prirodno sisanje
teleta.Današnja industrija pod raznim trgovačkim
nazivima pokriva najširi spektar opreme za mužu na
vezu i u slobodnom sistemu držanja,kao i hemiska
183
sredstva za održavanje higijene vimena i papaka.
Mašinska muža je efikasna i uspješna zbog:
muža je anatomski prilagođena kravi sa najnižim
mogućim vakumom,
efektivna pulzacija čini mužu za kravu ugodnom,
prirodnom i brižnom,
brza i potpuna muža kao i stimulacija sa muznim
kompletom pomoću pokretanja glave sisne gume u
tokumuže,
Za manje farme koristi se centralno izmuzište tipa
„ribljakost”veličine 2x2 do 2x12 muznih mjesta,dok za
velike farme preporučuje se rotaciono izmuzište
različitih kapaciteta, gdje je protok krava na muži
kontinuiran,a odlikuje ga veliki konfor muzača i
184
krava.Odlučujuće za veliku protočnost su optimalno
konstruisana ulazno-izlazna vrata.
11.6 Ručna muža u klasičnim stajama
Kod ručne muže sise se ne vuku,već se palcem i
kažiprstom sise obuhvataju u korijenu i time se zatvara
sisni kanal,a zatvaranjem šake mlijeko istiskuje u
muzilicu,a potom presipa u mljekarsku kantu preko
cjedila sa uloškom filter papira ili gaze.
Kod presipanja mlijeko upija sve neprijatne mirise iz
staje i brže se kvari-kiseli,pa to treba raditi van staje.
A B C D
185
1.Prva i treća krava se po
redosledu pripremaju i muzu,
2.Druga krava se priprema i
stimuliše,
3.Prva krava je pomužena,a
treća krava se još muze,
4.Druga krava počinje da se
muze dok treća krava završava
mužu i tako dalje redom.
11.7 Mašinska muža u klasičnoj staji
Mašinskom mužom u staji zavisno od broja krava može
se musti na više načina i to:
pokretnim muznim agregatom sa muznom i
mljekarskom kantom sa jednom ili dvije muzne
jedinice.
sa muznom kantom i muznom jedinicom preko
stabilnog vakum voda,
sa muznom jedinicom preko stabilnog vakum voda i
mljekovoda
Stabilni vakum vod sa muznom kantom gdje je vakum
pumpa van staje.
186
1.Vakum pumpa, 2.Vakum rezervoar, 3. Sirnosni ventil,
4.Vakum ventil, 5.Vakum slavina, 6.Vakum vod, 7.
Pulzator, 8.Mljekarska kanta, 9.Mliječno crijevo, 10.
Vakum crijevo, 11.Kolektor,12. Sisna čaša.
Mana ovog sistema je što se pomuženo mlijeko iz
muzne kante presipa u mljekarsku kantu,pa na taj način
mlijeko upija stajski miris kao kod ručne muže.
Preporuka je da se u klasičnih staja muža obavlja
preko stabilnog mljekovoda.
Namjena stajske mljekarice je :
sabiranje mlijeka,
hlađenje mlijeka,
održavanje mljekarske opreme,
držanjedezinfekcionihsredstava, rezervnih dijelovai
pomoćnog materijala.
187
Stajska mljekara za prihvatanje i hlađenje mlijeka uz
klasičnu staju.Muža preko mljekovoda i vakum voda na
ležištu.
A-
mljekar
a B-
predpr
ostor
staje i
mljekar
e
Mljeka
rica
treba
da je
uređen
a po
188
najvišim higijenskim i građevinskim standardima za
održavanje higijene u prostoriji. Na prozorima treba da
su postavljene zaštitne mreže protiv insekata. Veličina
mljekarice ovisi o ukupnoj opremi koja se u njoj
nalazi.Površina mljekarice je u granicama od 10-30
m2,a što zavisi od stepena njene opremljenosti i
kapaciteta laktofriza.
Jedna od važnih funkcija koja se obavlja u mljekarici je
čišćenje opreme i suđa za mužu.
Higijenska proizvodnja mlijeka podrazumijeva:
održavanja čistoće ležišta u staji,
čistoću prostirke,
čistoću krave i muzača,
Ako nam je suđe i oprema za mlijeko prljavo,a hlađenje
mlijeka neblagovremeno i slabo sav nam je trud
uzaludan.Po položaju stajske mljekarice u oba sistema
uzgoja muznih krava mogu biti u staji ili van staj, gdje
je to najpovoljnije.Kod slobodnog sistema treba voditi
računa o putevima sa stanovišta dolaska na mužu i
odlaska sa muže.
11.8 Muža i hlađenje mlijeka
Pomuženo mlijeko treba rashladiti na +4°C najkasnije
u roku od dva sata, dok traje baktericidna faza
samoodbrane, jer u protivnom mlijeko počinje da se
kiseli zbog naglog rasta mikroorganizama.Baktericidna
189
faza znači da se mlijeko samo štiti od kiselosti cca dva
sata.
Treba održavati visok nivo higijene staje,krava i
posuđa.
Mašinska muža je garancija za kvalitetno i higijenski
ispravno mlijeko, ali uz brzo hlađenje.
Najpouzdanije hlađenje je u rashladnim bazenima
(laktofriz).
Mlijeko koje nije ohlađeno na +4C u roku od 2 sata,
počinje ubrzani proces kiseljenja.
Šema hlađenja mljkijeka u mljekarskoj kanti
190
Ohlađeno mlijeko se sporije kiseli.Za manje količine
mlijeka koriste se rashladni uređaji za mljekarsku
kantu a veće količine hladimo u laktofrizima sa
direktnim ili indirektnim sistemom hlađenja.
Kod indirektnog sistema mlijeko se hladi ledenom
vodom iz posebnog bazena. I jedan i drugi sistem
ohlade mlijeko na + 4 °C za 90 minuta,ali je krivulja
indirektnog hlađenja povoljnija,jer brže hladi mlijeko
kako to pokazuje plava linija na dijagramu.Indirektni
sistem ima prednosti u odnosu na direktni sistem i to:
priprema ledene vode je u noćnim satima kad je
električna energija najjeftinija,
ni najmanje količine mlijeka u bazenu se ne
mogu zamrznuti,
Bazeni sa raslađenim mlijekom mogu biti pokretljivi i
mogu se transportovati do otkupne stanice za mlijeko
automobilskom prikolicom ili traktorom.
Za veće farme koriste se horizontalni hladnjaci mlijeka
(laktofriz) raznih kapaciteta.Gdje je otkupno mjesto
191
mlijeka udaljeno tada se planira kapacitet za
četverokratnu mužu.
Crvena boja:direktno hlađenje
Plava boja: hlađenje ledenom vodom
Na +10⁰C ledenom vodom hladimo za 30 minuta,a
direktno za cca 60 minuta.
Za 90 minuta oba sistema ohlade mlijeko na +4⁰C kako
to pokazuje dijagram proizvođača.
192
12 Uzgoj podmlatka
12.1 Odgoj teladi i junadi
Briga o podmlatku,a naročito reproduktivnom treba
početi od najranijih dana kako po pitanju
smještaja,tako i po pitanju same vrste ishrane za
razliku od tovne teladi.Telad se odgajaju na suvim i
toplim ležištima koja su dobro prozračena,ali zaštićena
od promaje,tj jakog strujanja vazduha.
Najprihvatljivija je prostirka u individualnim kućicama
i na ležištima ili grupnom sistemu držanja za mladu
telad.
Da bi mogli pravilno dimenzionirati pojedine dijelove
staje,razmotrićemo tehnološke parametre, tj smještajne
uslove za uzgoj podmlatka po starosnim kategorijama.
Različitesuvarijanteovihboksova,amoguseraditiodrazno
vrsnogmaterijala.
Kućicenesmijubiti
zagušljive.
Pod treba
dajedrvena
rešetkast,aprekonj
egada
jeslojprostirkeod
20 cm.
193
Nakon pranja tele se stavlja u otvoreni boks sa dosta
stelje i suši infra grijalicom, sve dok tele ne uspostavi
svoju termoregulaciju tijela.Poslije sušenja se
prebacuje u boks- svoju individualnu kućicu.
Kad je tele stalo na noge daje mu se toplo majčino
kolostralno mlijeko preko cucle na kanti.Telad se
rađaju bez gamaglobulina u krvi.Zaštita od patogenih
klica u prvim danima života vrši se pasivnom
imunizacijom,tj resorpcijom imunoglobulina iz
majčinog kolostruma,pa telad koja nisu popila
kolostrum često ugibaju. Temperatura kolostralnog
mlijeka se održava pomoću tople vode iz druge kante.
Za pravilan uzgoj teladi i izbjegavanje grešaka, pažnju
treba posvetiti kritičnim uticajnim faktorima a
naročito:
načinu držanja i pravilnoj ishrani u suhostajnom
periodu bređih –steonih krava,
priprema prostora-boksa za telenje,
praćenje toka telenja,pomoć pri telenju i higijena,
194
ishrana teladi kolostrumom na vrijeme,što češće i
što više,
postupak napajanja teladi i tehnika ishrane
mlijekom, zamjenom za mlijeko,voda,starter,sijeno,
totalni miks obrok,
obratiti pažnju na mikroklimu,štetne gasove,
higijenske uslove, dezinfekciju i učestalost obolenja,
U koliko raspolažemo sa većim brojem individualnih
boksova-kućica, tada tele može ostati i 30 -45 dana u
individualnom boksu.
Porođajna prosječna težina teleta varira zavisno od
pasmine od 25 do 40 kg.Odgoj teladi od prvog dana
treba da je van staje za krave, što znači da treba
predvidjeti odvojeni prostor neposredno uz staju za
odgoj teladi svih kategorija i uzrasta, jer su i poslovi
oko njihovog držanja i odgoja posebni i ne spojivi sa
stajom zakrave.Boksovi za telad mogu biti fiksni ili
pokretni,individualni ili baterijski.
Po veličini su različiti u zavisnosti od uzrasta ili dana
boravka u boksu.Širina je od 75-100 cm,dužina 135-
150 cm,a visina 100-120 cm.Betonski pod ispod boksa
je u padu prema osočnom kanalu.Pod boksa je drvena
rešetka odignuta od betonskog poda cca 25 cm zbog
pranja i čišćenja. Preko drvene rešetke je sloj slame od
20 cm.
195
Tabela br.23
Dimenzije kućica ( boksova) za telad od 10 do 120
dana
Starosna dob teladi Širina
cm
Dužina
cm
Visina
cm
Do 10 dana 65 100 100
Od 10 do 40 dana 80 135 120
Od 40 do 120 dana 95 150 125
Tabela br.24
Mjere individualnih ležišta (ligeboksa ) u grupnom
sistemu držanja teladi starosti od 40 do 180 dana
Kategorija
Mjere u centimetrima
dužina širina dužina
jasala
40 do 120
dana
110 55 35
120 do 180
dana
120 60 40
196
Tabela br.25
Okvirne dimenzije stajskih elemenata u
sistemuslobodno držanja sa individualnim ležištima za
junice od 3 mjeseca do preko 24 mjeseca starosti
Kategorija
mjeseci
Mjere u centimetrima dužina
jasla
cm
Dužin
a
ležišta
širin
a
a-
hran
b-
prol
c-
hran
d-
prol
e-
hra
3-6 mjeseci 160 70 180 150 200 140 20
0
40-45
6 do 12 180 80 200 160 220 150 22
0
45-50
12do 18 190 90 220 180 250 170 25
0
50-55
18-24 -
bređe
220 110 240 200 300 180 30
0
60-65
Preko 24 mj. 250 115 250 220 350 200 35
0
65-70
197
Tabela br.26
Dimenzije stajskih elemenata prema uzrastu podmlatka
Elementi staje
u cm
Starosna dob po uzrastu u mjesecima
3-6 6-12 12-18 18-24 >24
Širina boksa 70 80 90 110 110
Dužina boksa 160 180 190 220 250
Jasla po grlu 40-45 45-50 50-55 60-65 65-70
Širina
hranilišta
200 220 250 300 350
U koliko se ne koristi prostirka, tada podove treba
izvoditi sa površinskom obradom od materijala koji
spadaju u tople
podove.Pregradeizmeđuležištamogubitioddrvetailimeta
198
la.Ležištamogubitisaprostirkomilibezprostirkeuzavisnos
tiodkoncepcijeobjektainamjeneteladi.Zareproduktivnute
ladjeboljedasunaležištusaprostirkom.
Tovnateladsukraćeg
životnogvijekaiimajudrugisistemishraneinačinauzgoja,p
aodtogaovisiitehnološko-tehničkouređenjestaje. Ležišta
mogu biti prekrivena sa slamom,a ležišta bez prostirke
mogu biti prekrivena gumenim tepisima, kiselo
otpornim asfaltom ili toplim podom od betona sa
agregatom od usitnjene pečene opeke. Za mladu telad
najudobnija je suva prostirka od slame.
Tabela br.27
Površina i broj grla u grupnom boksu za telad od 10 do
180 dana starosti
Kategorija
teladi
Broj
grla
Ležište Površina
m2/grlo
Front na
jaslama
10 do 40 20 sa steljom
bez stelje
1,2
1,0
30
40 do120 20 sa steljom
bez stelje
1,2
1,0
35
120 do 180 20 sa steljom
bez stelje
1,3
1,1
40
199
Tabela br.28
Površina i broj grla u grupnom boksu za uzgoj
rasplodnih junica od 7 mjeseci starosti do 7 mjeseci
bređosti junica
Kategorija
mjeseci
Grupa
kom
Ležište Površina
m2/grlo
front
cm
7 do 14 40 prostirka 1,3 45
15 do 20 20 prostirka 1,5 55
7 mjeseci
bređe junice
20 prostirka 2,0 70
tip A Ležište za junice od 15 d0 20 mjeseci čije je
ležište u prostoru
200
tip B • Ležište za junice od 7 do 14 mjeseci starosti.
201
Na otvorenom prostoru koriste se za grupno držanje
teladi plastične kućice sa prostirkom kao što je to na
slici
12.2 Tov junadi
Tabela br.29
Osnovne dimenzije i masa tijela tovne muške junadi
Starost
mjeseci
Dimenzije tijela u cm
Masa
kg
Visina
iznad
Širina
Dužina tijela
Pleća Prsa Krsta Dijag.
trupa
Dužina
tijela
porod 65- 75 18-22 20-23 59-68 100-
105
30-40
3 85- 92 26-31 29-34 88-98 125- 120
202
135
6 99-105 32-37 35-39 104-
115
155-
165
220
12 110-
124
41-48 44-49 123-
140
185-
200
420
18 116-
130
43-50 44-49 135-
147
210-
220
550
3 god. 125-
140
50-55 45-56 157-
163
240-
255
850
Odr.
bik
135-
150
55-80 50-60 165-
195
250-
260
1100
Tabela br.30
Tehnološki parametri za grupni sistem držanja i tov
junadi od 300 do 450 kg težine
Težina
kg
Broj
kom
Sistem držanja Površin
a
m2
jasala
cm
Do 300 30 na rešetci 1,2 40
300-
450
30 na rešetci 1,5 50
203
Osnova staje
grupnogtovilištajunadinabetonskojrešetciza 200 grla u
turnusu
204
205
Tipovi ležišta na vezu u klasičnim stajama za čvrsti i
tečni stajnjak
206
Karakteristika svakog ležišta na vezu je da kod muške
teladi-junadi kanališe odvođenje urina sa ležišta.
Tabela br.31
Indikativne dimenzije u oborima za tovnu stoku
Elementi obora Jed
mjere
Ispod
270
kg
270-
570
kg
Preko
570 kg
Mjesto za držanje
Odmah za utovar m2 1,3 1,6 1,9
Držanje preko noći m2 4,2 4,6 5,6
Radna rampa sa vertikalnim stranicama
Širina mm 450 550 700
Minimalna dužina m1 7,2
Radna rampa sa kosim stranicam
Širina u dnu mm 550
Širina na visini 1500 mm 800
Minimalna dužina m1 7,2
Radna rampa i ograda
Minimalna visina m1 1,5
Preporučljiva visina m1 1,8
Utovarno-istovarna rampa-polukružna
Širina mm 650 750 800
Minimalna dužina m1 3,6
207
Uspon 1:4
Visina rampe za:
Prikolica labud mm 650
Kamionet mm 750
Kamion mm 1000
Traktorska prikolica mm 1200
13. Njega krava
13.1 Zašto rezati papke?
Bolesti papaka i ekstremiteta kao razlog izlučenja
krava iz muznog stada su na trećem mjestu poslije
neplodnosti i bolesti vimena.Gubitak za proizvođača
mlijeka kroz bolesti papaka je znatan,a očituje se kroz:
smanjena proizvodnja mlijeka,
zbog lošeg osjećaja smanjena želja za
reprodukcijom,
208
slabo jede,naglo ili postepeno mršavi,
povećano izlučivanje krava iz proizvodnje,
povećani troškovi liječenja,
Ova scena na slici je posledica akutnog obolenja
papaka ili posledica nestručne obrade papaka.Ovo sa
oboljelim papcima svakako da ne želimo vidjeti u
svojim stajama i to je razlog zašto treba njegovati
papke.
Obrada papaka se izvodi uspješno jedino u posebnim
napravama-stojnicama.
proizvodi firma „GELUX“ Gradiška,RS.BiH
209
obrada zadnjeg i prednjeg
papka u stojnici
210
Primjeri oboljelih papaka nakon obrade
Nadamo se da ove slike nikada neće biti na vašoj
farmi,ako se blagovremeno vrši dezifekcija i
kontrola kako je to opisano u ovom tekstu.
Stojnica za obradu papaka
Zdrav papak pospješuje vitalnost i mliječnost krava i
smanjuje troškove liječenja.
Naročito je važno znati da je godišnje bar jednom do
dva puta potrebno orezati papke muznim kravama.
Poslije tri mjeseca bređosti ne treba raditi obradu
papaka na steonim kravama, ali odmah poslije telenja
papke treba obraditi.
Orezivanje treba da radi iskusan majstor,jer nestručno
lice može upropastiti papke, što može dovesti do
izlučivanja krave.
Ovi poslovi se izvode u stojnici.Pored orezivanja u
stojnici se mogu izvoditi i drugi veterinarski
poslovi.Pored orezivanja papaka važna preventivna
mjera je i čišćenje i dezinfekcija papaka koju treba
provoditi sistematski svaki mjesec dana da bi sačuvalo
zdravlje krava,jer zdrav papak pospješuje vitalnost i
mliječnost krave.
211
Preporuka : Treba izbjegavati loše ili nestručne ljude
koji se bave korekcijom papaka
13.2 Kupatilo za papke
Na pogodnom mjestu u staji ili koridoru kod centralnog
izmuzišta treba izvesti dvodjelnu plitku kadu od betona
ili plastike za čišćenje i dezinfekciju papaka u jednom
prolazu uz upotrebu efikasnih vrhunskih higijenskih
proizvoda.Zavisno od proizvođača imena su različita,a
navodimo primjer: »PedicoPre» je sredstvo za efikasno
čišćenje papaka,a dezinfekciono sredstvo je
«PedikoSan» koji ubija bakterije i smanjuje progres
infekcije papaka.
Plastične tacne za čišćenje i dezinfek papaka koje se
postavljaju u koridoru kroz koje prolaze krave su tako
podešene da se krave mogu zaustaviti u kadi po potrebi
bilo da se radi o čišćenju ili dezinfekciji.
212
13.3 Čišćenje i njega krava
Danas su upotrebi razni sistemi rotacionih četaka za
njegu i čišćenje krava koje pojačavaju krvotok i
smiruju kravu,jer joj temeljito očiste kožu.
Poboljšava zdravlje,pokretljivost i zadovoljstvo vaših
krava
13.4Vaganje stoke
Vaganje stoke digitalnom
vagom je jedan od osnovih
pokazatelja uspješnosti u
odgoju stoke, a naročito
junadi. Manja telad se
mogu vagati u pokretnim
kolicima.Vaganje se
213
očitava na digitalnim uređajima kako je to pokazano na
slici.
Pokretna vaga
Digitalni uređaj za
mjerenje
13.5 Pregonski torovi ili obori
Pojam riječi sakupljalište,torovi,korali ili obori imaju
isto značenje u ovoj brošuri.
Koriste se za razne potrebe i to:
kontrola stoke pri prijemu ili otpremi,
kontrolno vaganje,
veterinarske intervencije pri liječenju ili pregledu,
vještačka oplodnja i kontrola steonosti,
obezrožavanje-termokautiranje goveda,
čišćenje i dezinfekcija papaka,
orezivanje papaka
čekalište ispred izmuzišta,
tip A tip B
214
Forma torova može biti
različita.Za tovljenika
preko 540 kg treba u
oboru obezbjediti cca
površinu od 1,9m2 ako je
zadržavanje kraće,a 5,6 m2 po grlu ako se čeka
nekoliko sati.
Na skici se vidi tip četvrtastog sakupljališta za goveda
sa rampom i univerzalnim boksom za higijenu i obradu
papaka i vaganje stoke.
215
Koridori mogu biti sa vertikalnim stranicama ili
klinastog oblika.Klinaste stranice se koriste ako stoka
nije istog uzrasta.Uz koridor se nalazi i pješačka staza
za gonića stoke jedan metar od vrha ograde.
13.6 Ponašanje stoke
Rad sa kravama je puno lakši ako se razumije njihovo
ponašanje.Ne treba zaboraviti da krava ima dobro
216
pamćenje, uslovne reflekse i panoramski vid oko sebe
od 270°.
Jedan od najvažnijih refleksa je uslovni nadražaj na
mužu putem čula vida,dodira ili sluha,a koji moraju
uvijek biti istovjetni i u isto vrijeme.Čim se jedan od tih
nadržaja ispuni, krave zanaju da je vrijeme muže.To
može biti zvučni signal ili vizuelna pojava.Najvažnije
je da ta pojava uvijek bude u isto vrijeme.
13.7 Odnos prema svjetlu
Treba izbjegavati da se u staji ili oboru prave raznolike
šare od sjene.Krava obično neće da pređe preko sjene
koja je šarena ili prugasta.Ne treba koristiti noću jako
svijetlu uniformu ili svetlucavu (fosfornu)odjeću .
U mraku krava uvijek ide prema svjetlu.Treba koristiti
ovu prednost, na primjer, kod noćnog rada.Paziti da
svjetlo ne ide direktno u oči.Živa bića ne vole da
gledaju direktno u svjetlo (sunce).Ponekad je teško
utjerati stoku u zatvorenu mračnu prostoriju, pogotovo
ako je vani sunčano.Prilikom posla sa životinjama ne
treba galamiti,vikati ili tući životinje.
13.8 Kretanje goveda kroz koridor
217
Kod projektovanja koridora treba uvažiti kritični
radijus i poziciju gonića stoke kroz koridor.
da goveče ne može vidjeti kamion ili ljude skoro dok
ne izađe iz
rampe,
druga prednost je prirodna tendencija da goveče ide
u krug.
218
14 Lliterature
1. Slobodna ureditev hlev z vezano živino,Institut
za mlekarstvo BF Ljubljana 1968 godine
2. N.Dozet sa saradnicima,Proizvodnja i primarna
obrada mlijeka,Sarajevo 1975 godine
3. M.Tošić,D Radivojević,G
Topisirović,N.Azanjac,Savremeno
stočarstvo,Beograd 2001 godine
4. Paradnik inzyniera i technika
budowlanego,Waršawa 1982 godina
5. IPC Livestock/TDC Friesland,Climatological
conditions,Housing systems
219
6. Fausto Bondavalli(1),Flavio Bonati(2),Umberto
Chiappini(3),Sergio Marconi(2), Paolo
Zappavinga(3) Instituto di Edilizia
Zootecnica,Fakolta di Agraria,Universita di
Bologna
7. Gradnja govejih hlevov,autori /
Bartussek,Tritthart,Würzl, Zortea,Kmetijska
založba,Slovenj Gradec 1996 godine
8. Fotografije i skice iz prospekata ponuđača
opreme
220
15 P rilozi
221
GELUX-Internacionalg Gradiška je inženjering firma
koja se bavi proizvodnjom i opremanjem stočarskih
objekata iz svog proizvodnog programa,te zastupanjem
ino-dobavljača u cilju potpunog servisa za farmere
kako je to pobliže opisano u njihovom proizvodnom
programu.
O knjizi i projektima staja i kompletnoj opremi
informišite se na telefone firme »GELUX«Gradiška
Tel:++051-833-281;833-282 fax:051-833-28
Terenska služba firme GELUX za pružanje usluge
obrade papaka kod farmera.
222
223
224
225
Raspored čelične nosive konstrukcije za muznu opremu
u centralnom izmuzištu za parni i neparni broj muznih
mjesta za jednoredno ili dvoredno izmuzište za dužinu
muznog mjesta 1200 mm.
226
227
Da bi telenje bilo ravnomjerno u toku cijele
godine,neophodno je voditi preciznu evidenciji o oplodnji i
očekivanom porodu.
Da bi telenje bilo ravnomjerno u toku cijele
godine,neophodno je voditi preciznu evidenciji o oplodnji i
očekivanom porodu radi umatičenja muznog stada sjedne
strane i potrebe farmera za ravnomjernom proizvodnjom
mlijeka u toku cijele godine.
.
228
STOČARSKI KALENDAR
● 0plodnje i telenja ●
229
TABELA OPLODNJE I TELENJA
A - DATUM OPLODNJE
B - DATUM TELENJA
A
B
01.01
12.10
02.01
13.10
03.01
14.10
04.01
15.10
05.01
16.10
06.01
17.10
07.01
18.10
A
B
08.01
19.10
09.01
20.10
10.01
21.10
11.01
22.10
12.01
23.10
13.0
24.10
14.01
25.10
A
B
15.01
26.10
16.01
27.10
17.01
28.10
18.01
29.10
19.01
30.10
20.01
31.10
21.01
01.11
A
B
22.01
02.11
23.01
03.11
24.01
04.11
25.01
05.11
26.01
06.11
27.01
07.11
28.01
08.11
A
B
29.01
09.11
30.01
10.11
31.01
11.11
01.02
12.11
02.02
13.11
03.02
14.11
04.02
15.11
A
B
05.02
16.11
06.02
17.11
07.02
18.11
08.02
19.11
09.02
20.11
10.02
21.11
11.02
22.11
A
B
12.02
23.11
13.02
24.11
14.02
25.11
15.02
26.11
16.02
27.11
17.02
28.11
18.02
29.11
A
B
19.02
30.11
20.02
01.12
21.02
02.12
22.02
03.12
23.02
04.12
24.02
05.12
25.02
06.12
A
B
26.02
07.12
27.02
08.12
28.02
09.12
01.03
10.12
02.03
11.12
03.03
12.12
04.03
13.12
A
B
05.03
14.12
06.03
15.12
07.03
16.12
08.03
17.12
09.03
18.12
10.03
19.12
11.03
20.12
A
B
12.03
21.12
13.03
22.12
14.03
23.12
15.03
24.12
16.03
25.12
17.03
26.12
18.03
27.12
A
B
19.03
28.12
20.03
29.12
21.03
30.12
24.03
31.12
25.03
01.01
26.03
02.01
27.03
03.01
230
A
B
28.03
04.01
29.03
05.01
30.03
06.01
31.03
07.01
01.04
08.01
02.04
09.01
03.04
10.01
A
B
04.04
11.01
05.04
12.01
06.04
13.01
07.04
14.01
08.04
15.01
09.04
16.01
12.04
17.01
A
B
13.04
18.01
14.04
19.01
15.04
20.01
16.04
21.01
17.04
22.01
18.04
23.01
19.04
24.01
A
B
20.04
25.01
21.04
26.01
22.04
27.01
23.04
28.01
24.04
29.01
25.04
30.01
26.04
31.01
A
B
27.04
01.02
28.04
02.02
29.04
03.02
30.04
04.02
01.05
05.02
02.05
06.02
03.05
07.02
A
B
04.05
08.02
05.05
09.02
06.05
10.02
07.05
11.02
08.05
12.02
09.05
13.02
10.05
14.02
A
B
11.05
15.02
12.05
16.02
13.05
17.02
14.05
18.02
15.05
19.02
16.05
20.02
17.05
21.02
A
B
18.05
22.02
19.05
23.02
20.05
24.02
21.05
25.02
22.05
26.02
23.05
27.02
24.05
28.02
A
B
25.05
01.03
26.05
02.03
27.05
03.03
28.05
04.03
29.05
05.03
30.05
06.03
31.05
07.03
A
B
01.06
08.03
02.06
09.03
03.06
10.03
04.06
11.03
05.06
12.03
06.06
13.03
07.06
14.03
A
B
08.06
15.03
09.06
16.03
10.06
17.03
11.06
18.03
12.06
19.03
13.06
20.03
14.06
21.03
A
B
15.06
22.03
16.06
23.03
17.06
24.03
18.06
25.03
19.06
26.03
20.06
27.03
21.06
28.03
A
B
22.06
29.03
23.06
30.03
24.06
31.03
25.06
01.04
26.06
02.04
27.06
03.04
28.06
04.04
A
B
29.06
05.04
30.06
06.04
01.07
07.04
02.07
08.04
03.07
09.04
04.07
10.04
05.07
11.04
A
B
06.07
12.04
07.07
13.04
08.07
14.04
09.07
15.04
10.07
16.04
11.07
17.04
12.07
18.04
A
B
13.07
19.04
14.07
20.04
15.07
21.04
16.07
22.04
17.07
23.04
18.07
24.04
19.07
25.04
231
A
B
20.07
26.04
21.07
27.04
22.07
28.04
23.07
29.04
24.07
30.04
25.07
01.05
26.07
02.05
A
B
27.07
03.05
28.07
04.05
29.07
05.05
30.07
06.05
31.07
07.05
01.08
08.05
02.08
09.05
A
B
03.08
10.05
04.08
11.05
05.08
12.05
06.08
13.05
07.08
14.05
08.08
15.05
09.08
16.05
A
B
10.08
17.05
11.08
18.05
12.08
19.05
13.08
20.05
14.08
21.05
15.08
22.05
16.08
23.05
A
B
17.08
24.05
18.08
25.05
19.08
26.05
20.08
27.05
21.08
28.05
22.08
29.05
23.08
30.05
A
B
24.08
31.05
25.08
01.06
26.08
02.06
27.08
03.06
28.08
04.06
29.08
05.06
30.08
06.06
A
B
31.08
07.06
01.09
08.06
02.09
09.06
03.09
10.06
04.09
11.06
05.09
12.06
06.09
13.06
A
B
07.09
14.06
08.09
15.06
09.09
16.06
10.09
17.06
11.09
18.06
12.09
19.06
13.09
20.06
A
B
14.09
21.06
15.09
22.06
16.09
23.06
17.09
24.06
18.09
25.06
19.09
26.06
20.09
27.06
A
B
21.09
28.06
22.09
29.06
23.09
30.06
24.09
01.07
25.09
02.07
26.09
03.07
27.09
04.07
A
B
28.09
05.07
29.09
06.07
30.09
07.07
01.10
08.07
02.10
09.07
03.10
10.07
04.10
11.07
A
B
05.10
12.07
06.10
13.07
07.10
14.07
08.10
15.07
09.10
16.07
10.10
17.07
11.10
18.07
A
B
12.10
19.07
13.10
20.07
14.10
21.07
15.10
22.07
16.10
23.07
17.10
24.07
18.10
25.07
A
B
19.10
26.07
20.10
27.07
21.10
28.07
22.10
29.07
23.10
30.07
24.10
31.07
25.10
01.08
A
B
26.10
02.08
27.10
03.08
28.10
04.08
29.10
05.08
30.10
06.08
31.10
07.08
01.11
08.08
A
B
02.11
09.08
03.11
10.08
04.11
11.08
05.11
12.08
06.11
13.08
07.11
14.08
08.11
15.08
232
A
B
09.11
16.08
10.11
17.08
11.11
18.08
12.11
19.08
13.11
20.08
14.11
21.08
15.11
22.08
A
B
16.11
23.08
17.11
24.08
18.11
25.08
19.11
26.08
20.11
27.08
21.11
28.08
23.11
29.08
A
B
24.11
30.08
25.11
31.08
26.11
01.09
27.11
02.09
28.11
03.09
29.11
04.09
30.11
05.09
A
B
01.12
06.09
02.12
07.09
03.12
08.09
04.12
09.09
05.12
10.09
06.12
11.09
07.12
12.09
A
B
08.12
13.09
09.12
14.09
10.12
15.09
11.12
16.09
12.12
17.09
13.12
18.09
14.12
19.09
A
B
15.12
20.09
16.12
21.09
17.12
22.09
18.12
23.09
19.12
24.09
20.12
25.09
21.12
26.09
A
B
22.12
27.09
23.12
28.09
24.12
29.09
25.12
30.09
26.12
01.10
27.12
02.10
28.12
03.10
A
B
29.12
04.10
30.12
05.10
31.12
06.10 Ponavlja se od početka
Kako unuk
233
Aleksa zamišlja svoga Dedu (autora brošure) kao
savremenog stočara u 74 godini života
Rođendanska čestitka Dedi.
Beograd,2011 godina