[Type text]

DJEČJI VRTIĆ „JABUKA“

Resnički put 88, Zagreb

IZVJEŠĆE O REALIZACIJI

GODIŠNJEG PLANA I PROGRAMA RADA

DV «JABUKA» ZA PEDAGOŠKU GODINU

2015./2016.

Zagreb, kolovoz 2016.

2

Na temelju članka 43. Statuta Dječjeg vrtića „Jabuka“, Upravno vijeće je na 19. sjednici

održanoj dana 17.06. 2016. godine donijelo

ODLUKU

po kojoj se usvaja prijedlog Izvješća o realizaciji Godišnjeg plana i programa rada dječjeg

vrtića „Jabuka“ za radnu godinu 2015./2016.

Ravnateljica Predsjednica Upravnog vijeća

_____________ _________________

Ljiljana Petrinec Biserka Bunčić

Urbroj:

3

IZVJEŠĆE O REALIZACIJI GODIŠNJEG PLANA I PROGRAMA ZA

PEDAGOŠKU GODINU 2015./2016.

SADRŽAJ

1. USTROJSTVO RADA…………………………………………………..…………………………5

1.1. Programi…………………………………………..…………………………………………...6

1.1.1. Redoviti (10-satni) program…………………………………………………………...…6

1.1.2. Posebni programi……………………………………………………………………...….6

1.1.3. Kraći programi u okviru redovnog programa…………………………………..……...…6

1.2. Broj djece u odgojnim skupinama…………………………………………………………..…7

1.3. Radnici u realizaciji programa rada vrtića……………………………………………..……...8

1.4. Praćenje realizacije satnice……………………………………………………………………8

2. MATERIJALNI UVJETI RAD……………………………………………………….……….….10

3. SKRB ZA RAST, RAZVOJ I ZDRAVLJE DJECE……………………………..………………..11

3.1. Analiza praćenja zdravlja, tjelsnog rasta i razvoja djece……………………………………..12

3.2. Analiza ozljeda……………………………………………………………………………….15

3.3. Antropološko mjerenje…………………………………………………………………….....16

3.4. Način praćenja, vrednovanja i dokumentiranja……………………………………………....19

4. ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD……………………………………………………………….....27

4.1. Unapređivanje perioda prilagodbe djece………………………………………………….….27

4.2. Unapređivanje procesa praćenja i procjenjivanja razvoja djece…………………………..….32

4.3. Skrb za djecu s posebnim potrebama………………………………………………………...35

4.4. Redoviti program………………………………………………………………………….….41

5. POSEBNI PROGRAMI…………………………………………………………………….……..78

5.1. Godišnje izvješće Montessori programa……………………………………………….…….78

5.2. Godišnje izvješće cjelodnevni športskog programa……………………………………….....86

5.3. Godišnje izvješće programa ranog učenja engleskog jezika…………………………………89

5.4. Godišnje izvješće programa ranog učenja njemačkog jezika…………………………...……92

5.5. Godišnje izvješće kraćeg programa njegovanja tradicijske kulture i folklora……………….94

5.6. Vrednovanje rada Eko-vrtića Jabuka za pedagošku godinu 2015./2016……………………..95

6. KULTURNA I JAVNA DJELATNOST VRTIĆA…………………………………………...…101

7. STRUČNO USAVRŠAVANJE DJELATNIKA…………………………..…………………….107

4

8. PARTNERSTVO VRTIĆA S RODITELJIMA I ŠIROM ZAJEDNICOM……………………..112

8.1. Suradnja vrtića i obitelji…………………………………………………………………….112

8.2. Suradnja s lokalnom zajednicom i ostalim čimbenicima u okruženju vrtića…………….....116

9. RAD STRUČNOG TIMA……………………………………………………………………..…128

9.1. Izvješće o realizaciji plana i programa ravnateljice Ljiljane Petrinec……………….….…..131

9.2. Izvješće o realizaciji plana i programa rada pedagoginje Lidije Pavelić……………….…..135

9.3. Izvješće o realizaciji plana i programa rada pedagoginje Nevenke Vuleta…………….…...140

9.4. Izvješće o realizaciji plana i programa rada psihologinje Radmile Basta…………………..147

9.5. Izvješće o realizaciji plana i programa rada psihologinje Melite Cazin…………...………..151

9.6. Izvješće o realizaciji plana i programa rada zdr. voditeljice Ane Lukić……………………155

9.7. Izvješće o realizaciji plana i programa rada logopedinje Vide Cik……………………...….159

10. IZVJEŠĆE O REALIZACIJI LJETNOG PLANA I PROGRAMA RADA U PEDAGOŠKOJ

GODINI 2015./2016…………………………………………………………………….……….167

5

UVOD

U kvalitetnom vrtiću naglasak je na specifičnosti vrtića i sredine u kojoj vrtić djeluje.

Središte i polazište rada jesu potrebe i interesi naše djece, roditelja i lokalne zajednice. U

planiranju aktivnosti vodili smo se načelima individualizma, nepristranosti i

interdisciplinarnosti.

Postavljeni ciljevi u našem kurikulumu su: podizanje stručnih kompetencija odgojitelja,

kvalitetna suradnja na relaciji roditelji - vrtić, prepoznatljivost i podrška lokalne zajednice.

Prioritetno područje unapređenja u ovoj pedagoškoj godini bio je kurikulum i odgojno-

obrazovni proces, posebice smo skrbili o kreiranju kurikuluma usmjerenog na pripremu

svakog djeteta za cjeloživotno učenje, razumijevanje, kritičko promišljanje i snalaženje u

novim situacijama.

Razvoj odgojno-obrazovne prakse i kurikuluma vrtića događao se paralelno s razvojem novih

vrijednosti, razumijevanja i znanja odgojitelja i drugih djelatnika vrtića, za što smo se trudili

osigurati kontinuirani profesionalni razvoj.

1. USTROJSTVO RADA

U pedagoškoj godini 2015./2016. DV «Jabuka» je djelovao na četiri lokacije (Trnava,

Čulinec, Dom Zdravlja-Trnava, Resnik) s 23 odgojne skupine u redovnom, desetosatnom

programu.

Sjedište dječjeg vrtića «Jabuka» je u Resničkom putu 88, Zagreb, s 17 odgojnih

skupina, a u njegovu sastavu nalaze se još tri područna vrtića:

- Dom zdravlja-Trnava, Resnički put 81, (1 odgojna skupina)

- Čulinec, Ulica Badema 14 A, (3 odgojne skupine)

- Resnik, V. Resnik 1 a, (2 odgojne skupine)

U vrtiću je zaposleno 90 radnika (82 na neodređeno, 8 određeno, stanje 30.06.2016.) radnika

koji svojim radom doprinose unaprjeđivanju kvalitete življenja djece i odraslih u vrtiću. Na

stručnom osposobljavanju imali smo dvije odgojiteljice pripravnice do. i jednu edukacijsku -

rehabilitatoricu- pripravnicu.

Radno vrijeme vrtića

Radno vrijeme vrtića svake godine maksimalno prilagođavamo potrebama roditelja

koje ispitujemo putem anketa o dolasku i odlasku djeteta.

OBJEKT DEŽURSTVO

TRNAVA 5.30 - 7.00 sati

16.00 - 18.00 sati

ČULINEC 6.00 - 7.30 sati

16.00 - 18.00 sati

RESNIK 6.30 -7.30 sati

16.0 - 16.30 sati

6

1.1. PROGRAMI

Na osnovu broja upisane djece i interesa roditelja u ovoj pedagoškoj godini

realizirani su sljedeći programi:

1.1.1. REDOVITI (10-satni) program

Redoviti 10-satni program realiziran je u 19 odgojnih skupina.

1.1.2. POSEBNI PROGRAMI

Posebni cjelodnevni športski program u jednoj odgojnoj skupini

Posebni Montessori program u tri odgojne skupine

1.1.3. KRAĆI PROGRAMI U OKVIRU REDOVNOG PROGRAMA

Kraći program ranog učenja engleskog jezika u dvije skupine

Kraći program ranog učenja njemačkog jezika u jednoj skupini

Folklorna igraonica u jednoj skupini

7

1.2. BROJ DJECE U ODGOJNIM SKUPINAMA

Tablica 1.2. Prikaz stanja broja djece u pedagoškoj godini 2015./2016. s obzirom na

prostor u kojem borave.

Na kraju pedagoške godine, broj upisane djece bio je 568.

Tablica 1.3. Prosječna prisutnost djece od rujna 2015. do lipnja 2016.

Iz prikaza prisutnosti djece tijekom pedagoške godine vidljivo je da je prisutnost manja u

zimskim mjesecima, u mjesecima kada su blagdani i državni praznici. U 6. mjesecu zbog

ispisa starije djece koji se radi s 31.05., 15.06. i 30.06. manji je postotak djece. Najveća

prisutnost je u jesen i kasno proljeće. Prisutnost djece u 7. i 8. mjesecu 2015. godine kretala se

od 40% do 23% od ukupnog broja upisane djece. Evidentno je najmanji broj prisutne djece u

74 71 76

55 59

76 69

80 76

58

69

Rujan Listopad Studeni Prosinac Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Prosjek

Prosječna prisutnost djece

Prosječna prisutnost djece

JASLICE VRTIĆ

LOKACIJA: BROJ

GRUPA

BROJ

DJECE

BROJ

GRUPA

BROJ

DJECE

TRNAVA

Resnički put 88

2 41 15 387

DOM ZDRAVLJA

TRNAVA

Resnički put 81

1 18 0 0

ČULINEC

Ul. Badema 14a

0 0 3 75

RESNIK

V Resnik 1a

0 0 2 53

UKUPNO: 3 59 20 515

UKUPNO: 574

8

8. mjesecu i to u prva dva tjedna. U tim mjesecima se program rada odvijao prema Ljetnom

planu i programu rada.

1.3. RADNICI U REALIZACIJI PROGRAMA RADA VRTIĆA

Tablica 1.4. Pregled broja radnika prema radnim mjestima i stručnoj spremi u 2015./2016.

godini

Re

dni

br.

RADNO

MJESTO

Broj

zapos.

na

neodređ.

Broj

zaposlenih na

određ.

Stručna sprema

priv.

pop.

zamje

ne

VSS VŠS SSS NSS

1. Ravnateljica 1 1

2. Pedagog 2 2

3. Psiholog 1 1

4. Logoped 1 1

5. Zdravstveni

voditelj

1

1

6. Odgojitelj /

med. sestra

47

6

45

8

7. Tajnik 1 1

8. Voditelj rač. 1 1

9. Adm. rač. zap. 2 2

10. Gl. kuharica 1 1

11. Kuharica 3 3

12. Pom. kuharica 4 4

13. Spremačica 13 2 15

14. Pralja 1 1

15. Ekonom - vozač 1 1

16. Domar – vozač -

ložač

2

2

17. Ukupno 82 8 5 48 17 20

18.

19.

1.4. PRAĆENJE REALIZACIJE SATNICE

Svaki zaposlenik vodio je pojedinačnu listu realizacije sati i listu evidencije propisanu

zakonom koje je kontrolirao voditelj u objektu. Javna satnica svih zaposlenika bila je

transparentna na oglasnim pločama. Satnicu smo dogovarali, ove godine kao i prijašnjih

godina, s voditeljima i djelatnicima, uvažavajući potrebe roditelja za organizacijom radnog

vremena vrtića. Analizom satnice, na kolegiju voditelja svaka tri mjeseca, provjeravali smo da

li ima odstupanja u realizaciji sati, te smo uvidima u dežurstva mijenjali organizaciju rada,

ukoliko se iskazala potreba.

Prema zapisnicima voditelja kuća vidljivo je zadovoljstvo postavljenom organizacijom.

U cilju zadovoljavanja potreba svakog djeteta i provedbe bitnih zadaća prilagodili smo satnicu

svih djelatnika vrtića. I nadalje treba raditi na promišljanju svih sudionika procesa o svojoj

ulozi i zadaćama u zadovoljavanju potreba i promicanju prava djece.

9

Tablica 1.3.1. Prikaz sati bolovanja u periodu od 01.09.2015. do 31.5.2016.

STRUKTURA

DJELATNIKA

NA TERET HZZO NA TERET USTANOVE UKUPNO

SATI Broj

odgojitelja

broj sati Broj

odgojitelja

broj sati

ODGOJITELJI 11 2096 28 3154 5250

TEHNIČKO

OSOBLJE

5 968 18 2608 3576

ADMINISTRACIJA 4 373 373

RAVNATELJ

STRUČNI TIM 2 256 256

UKUPNO 16 3064 52 6391 9455

10

2. MATERIJALNI UVJETI RADA

U pedagoškoj godini 2015./2016. financiranje je bilo namjensko; samo za živežne

namirnice te materijalne troškove. Svakodnevno se šalju podaci o broju prisutne djece, te se

prema broju prisutne djece dobivaju sredstva. Jednom mjesečno šaljemo podatke o utrošenim

sredstvima za spomenute namjene Gradskom uredu. Utrošena sredstva su znatno veća od

akontacije, obzirom na povećanje cijena energenta i namirnica i teško se podmiruju tekući

troškovi. Obzirom na navedeno nije bilo moguće vršiti dodatne građevinske radove i

nabavljati novu didaktiku. Dio potreba skupina financirano je iz vlastitih sredstava.Vlastitih

prihoda imali smo po odluci Upravnog vijeća, od posebnih programa koja namjenski

koristimo za poboljšanje materijalnih uvjeta, za nabavu adekvatne didaktičke opreme za

navedene programe, potrošnog materijala i stimulaciju odgojitelja provoditelja programa i

ostalih radnika koji pridonose realizaciji istih programa. Svaka tri mjeseca dajemo izvješće

Gradskom uredu o potrošnji vlastitih prihoda.

INVESTICIJSKO I TEKUĆE ODRŽAVANJE OBJEKATA

brušenje i lakiranje parketa (centralni vrtić Trnava )

maljanje zidova (vrtići Trnava, Čulinec, Resnik)

popločavanje prilaznih ulaza (centralni vrtić Trnava)

sanacija jasličnog dvorišta

izrada pješčanika u područnom vrtiću Resnik

ELEKTOINSTALATERSKI RADOVI I TELEKOMUNIKACIJE

nadopuna video nadzora

nabava klima uređaja za odgojne skupine

NABAVKA OPREME

kontinuirana nabava posuda i posuđa za serviranje hrane

nabavljeni usisavači

nabavljeni tepisi za jaslične i vrtićke skupine

nabavljena posteljina, deke i štep deke

nabava alata potrebnog za radove domara te potrošnog materijala za održavanje vrtića

(nabavljena kosilica)

nabavljen namještaj za sobe dnevnog boravka djece

RADNA OBUĆA I ODJEĆA ZA ODGOJITELJE I TEHNIČKO OSOBLJE

nabavljena radna odjeća i obuća

DIDAKTIKA I POTROŠNI MATERIJAL

nabavljen potrošni materijal za potrebe skupine prema iskazanim potrebama

nabavljen potrošni materijal za estetsko uređenje vrtića

nabavljen uredski potrošni materijal

nabavljene sprave za tjelesne aktivnosti djece u dvorani

nabavljene društvene i didaktičke igre

nabavljena didaktika u iznosu od 100.000 kn

nabavljena stručna literatura i slikovnica za djecu

11

3. SKRB ZA TJELESNI RAST, RAZVOJ I ZDRAVLJE DJECE

Zdravstvene potrebe djece predškolske dobi zahtijevaju dobru upućenost odgojitelja u

njih same, stalni nadzor i pravovremenu intervenciju. Primjenom standarda kvalitete provodili

smo Program mjera zdravstvene zaštite, higijene i pravilne prehrane djece i unaprijedili

provedbu rutinskih poslova u većini odgojnih skupina.

Posebnu pažnju ove pedagoške godine posvetili smo unapređenju procesa doručka i dnevnog

odmora djece, sigurnosti cjelokupnog okruženja u cilju unapređenja zdravlja djece, poticanje

svakog djeteta na razvoj brige o sebi i samozbrinjavanje, usvajane ekološke osvještenosti i

pravovremeno zadovoljavanje dječjih osnovnih potreba kao temelja koji čuva i unapređuje

zdravlje djece.

MJERE ZA OSIGURAVANJE HIGIJENE:

u odnosu na dijete

Pri provedbi njege djece uvažavao se individualni pristup i edukacija djece o osobnoj higijeni.

Osigurana je dovoljna količina sredstava za opću higijenu djece (trljačice, rukavice za

jednokratnu upotrebu, papirnati ručnici i ostalo), zaštitne kreme i losioni protiv štetnog

utjecaja UV zračenja, redovito se prala i mijenjala posteljina, igračke i drugi predmeti u sobi

dnevnog boravka, sanitarni prostori redovito su se prali i dezinficirali. Prostori su se redovito

provjetravali te osiguravalo odgovarajuće grijanje i mikroklimatski uvjeti. Provodila se

ispravna dispozicija otpada. Dezinsekcija i deratizacija provodila se prema potrebi u skladu sa

zakonskim propisima (Ekoturs d.o.o.). Postupci deratizacije zbog glodavaca provedeni su 5

puta, postupci dezinsekcije mrava provedeni su 7 puta, te osa 1 puta tijekom godine. Unutarnji

i vanjski prostor vrtića redovito se higijenski održavao (zelene površine, živica, pješčanici i

cvijeće). Provodili smo razvrstavanje otpada na propisan način. Obzirom na nastalu situaciju

u Ekotursu, potrebno je donjeti odluku za odabir novog subjekta za provedbu DDD mjera za

iduću pedagošku godinu.

u odnosu na odgojitelje i druge djelatnike

Odgojitelje se educiralo o ispravnim postupcima u procesu njege, o mjerama prevencije od

zaraznih bolesti, o važnosti pravilnog pranja zuba, o važnosti nadzora djece u sanitarijama i

sigurnosti u vrijeme boravka na igralištu, pri odlasku na izlete i šetnje i ostale aktivnosti izvan

vrtića. Provedena je edukacija odgojitelja u okviru edukativne grupe Sunce na temu „Metode i

postupci u zbrinjavanju djeteta sa povišenom tjelesnom temperaturom“. Na sastancima

planiranja i kroz individualni rad upućivani su u standardizirane postupke njege i higijene.

Ostali djelatnici upućivani su na važnost održavanja higijene svih prostora, pravilnu primjenu

sredstava za čišćenje i dezinfekciju i propisano nošenje radne odjeće i obuće. Osoblje na

pripremi hrane upoznato je sa zakonskim propisima i uvjetima koji moraju biti ispunjeni u

procesu pripreme i distribucije hrane. Četiri radnice educirane su kroz tečaj Higijenskog

minimuma. Čišćenje prostora provodilo se sukladno Planu minimuma higijenskih mjera i

dezinfekcije dječjeg vrtića Jabuka. Izrađene su izmjene i dopune plana sukladno planu nabave

sredstava za čišćenje i dezinfekciju.

12

u odnosu na roditelje

Suradnja sa roditeljima provodila se kontinuirano u situacijama: utvrđivanja specifičnih

potreba u prehrani (djeca s alergijama na hranu), primjeni lijekova za djecu sa f.

konvulzijama i epilepsijom, pri provedbi razušivanja, pri zbrinjavanju akutno bolesnog

djeteta, djeteta sa povredom, u situacijama pojave zaraznih bolesti, o prevenciji karijesa,

upućivanje na pravilnu prehranu za djecu sa prekomjernom ili smanjenom tjelesnom

težinom i ostalim situacijama kad je roditelj trebao savjet i pomoć zdravstvene voditeljice.

Tijekom godine poduzete su sljedeće mjere za unapređenje stanja objekata i uvjeta rada:

nabava sanitetskog materijala i zaštitnih sredstava za sve objekte

nabava radne odjeće i obuće za kuharice i servirke

izrada pokrivala na kolica za dostavu hrane u odgojne skupine

uređena su igrališta (drveće, sprave, košnja trave) u sklopu Eko - aktivnosti

PRIJEDLOZI ZA IDUĆU PEDAGOŠKU GODINU

nabava lijekova i sanitetskog materijala

suradnja sa Somatološkom Poliklinikom Perkovčeva 3

suradnja sa ZZJZ Grada Zgreba DR.A.Štampar i Higijensko-epidemiološkim timom

Dubrava

suradnja sa Udrugom za promicanje zdravlja žena

suradnja sa Crvenim križem Grada Zagreba

3.1. ANALIZA PRAĆENJA ZDRAVLJA, TJELESNOG RASTA I RAZVOJA DJECE

1. Identifikacija individualnih specifičnosti i zdravstvenog statusa djece

Individualne specifičnosti i zdravstvene poteškoće djece evidentirane su kod upisa početkom

pedagoške godine 2015./2016. a neke su se pojavile kasnije. O svim zdravstvenim

specifičnostima (vrste poteškoća, metode i postupci prve pomoći, preporuke za posebnu

prehranu) pravovremeno su obavješteni odgojitelji te se provodila intenzivna suradnja s

roditeljima i osiguravali potrebni uvjeti. Izrađena je tabela za djecu s alergijama na hranu i

ostale alergene, sa preporukama o prvoj pomoći i terapiji koju dijete treba primiti pri pojavi

alergijske reakcije.

Analiza zdravstvenih poteškoća (ukupno djece)

alergija na hranu – 27 djece (mlijeko i mliječni proizvodi, jaja, citrično voće, i voće

tretirano kemijskim sredstvima, rajčica, kikiriki, aditivi u hrani, konzervansi, jagode,

cikla, kisela repa i zelje, kiseli krastavci grašak, začini, kokos, sezam, pistacija,

bademi, orasi, lješnjaci, šumsko voće, umaci, kivi, riba, soja, obojeni slatkiši, med,

maslac, pšenično brašno itd.)

prilagođenu prehranu zbog funkcionalnih smetnji u probavnom traktu ima 3 djece,

uzroci su: celijakija kod jednog djeteta, reflux želuca kod 1 djeteta

alergiju na 1- 2 namirnice ima 18 djece

alergiju na više namirnica ima 9 djece

alergija na lijekove – 7 djece (klavocin, zinat, penicilin, prospan, sirup paracetamol,

ibuprofen, cefimix)

13

alergije na ubode insekata - 1, kozmetičke preparate -1, travu - 1, ambroziju, pelud –

1, grinje i prašinu – 1

kardiološka oboljenja - 4

oštećenja središnjeg živčanog sustava - 7

oštećenja perifernog živčanog sustava – 2

oboljenja genitourinarnog sustava – 8

uroinfekcije - 4

prirođene malformacije - 1

kronična oboljenja - 20

ostala oboljenja - 3

smetnje vida (nose naočale 24 djece )

U listopadu 2015. i travnju 2016. godine provedena je anketa s roditeljima djece koja imaju

alergiju na hranu. Korišten je „Upitnik o potvrđivanju alergija na hranu“. Obradom upitnika

utvrđeno je da 8 djece nema više alergiju na hranu. Tijekom pedagoške godine

dijagnosticirana je alergija kod dvoje djece polaznika vrtića i refluks želuca kod 1 djeteta.

Jedno dijete sa alergijom na hranu ima propisanu terapiju EPI-pen Junior (injekcija

Adrenalina), za ostalu djecu propisani su ovi lijekovi: fenistil kapi, Areus sirup, Rinolan ili

Klaritin sirup. Za 3 djece sa febrilnim konvulzijama i 3 djece sa Epilepsijom osigurane su

mikroklizme Diazepama.

Prikaz prisutnih alergena u prehrani:

Podaci pokazuju da 18 % ukupnog broja upisane djece ima neku od zdravstvenih teškoća.

Najizraženije su alergije na hranu i u tom smislu poduzete su mjere prilagodbe i izrade

jelovnika prema specifičnim potrebama te djece. Veći je broj djece i s drugim zdravstvenim

teškoćama (febrilne konvulzije, epilepsija, atopijski dermatitis, bolesti urogenitalnog sustava)

što zahtijeva brigu odgojiteljica glede procjenjivanja stanja i poduzimanja potrebnih mjera

zdravstvene njege. Sva djeca sa težim zdravstvenim teškoćama posjeduju medicinsku

dokumentaciju i redovito se kontroliraju. U vrtiću su redovito vršene kontrole cijepljenosti,

antropološka mjerenja i edukacija djece o mjerama samozaštite i prevencije. Za unapređenje

djetetova zdravlja redovito su poduzimane preventivne mjere za sprječavanje respiratornih

5

2

7

2

12

2 1

4

1 3

1 1 1 1 1 2 1 0

2

4

6

8

10

12

14

14

infekcija, zaraznih bolesti i ušljivosti. Dogovorene mjere i postupci pravovremeno su

realizirani i time utjecali na očuvanje zdravlja djece i prevenirale su širenje oboljenja.

2. Unapređenje organizacijsko-materijalnih i interakcijsko-komunikacijskih odnosa za

optimalno osiguranje higijenskih uvjeta

Provođeno je putem: radnih dogovora, brifinga, uvidima u proces rada, na sastancima

planiranja i edukacijom radnika na poslovima pripreme hrane i čišćenja.

3. Praćenje i procjenjivanje provedbe strategije dogovorenih mjera i postupaka u

odnosu na osiguranje higijenskih uvjeta doprinjelo je većoj odgovornosti svih

zaposlenika u izvršavanju njihovih zadaća vezanih za održavanje higijene u vrtiću.

U procesu osiguranja higijenskih uvjeta primjenjivao i provodio se Plan minimuma

higijenskih mjera i dezinfekcije dječjeg vrtića Jabuka. U procesu rada praćena je njegova

primjena. Utvrđivane su krtitične točke i provođene korektivne mjere.

4. Praćenje i evidentiranje pobola

Evidencija pobola praćena je tijekom cijele pedagoške godine putem liječničkih potvrda.

Najučestalije bolesti u djece su bili respiratorni infekti. Bolesti gornjih i donjih dišnih puteva

iznosile su 46 % od ukupnog broja bolesti, a za njihovo smanjenje provodile su se preventivne

mjere tijekom cijele godine. Ukupan broj respiratornih infekcija bio je 488 ili 51%. Od

virusne upale pluća liječeno je 5 djece, a gripe 35 djece. U odnosu na proteklu godinu broj

zaraznih bolesti bio je manji (186) a prošle godine bilo je (372) ili 19 %. Broj djece oboljele

od vodenih kozica bio je 35 a prošle god. (145). Ostale zarazne bolesti bile su: virusne bolesti

nespecificirane lokacije, enteroviroze, šarlaha 20, prošle god. (7), ušljivosti (35). Zarazne

bolesti kontrolirane i sanirane su u suradnji s Higijensko-epidemiološkim odjelom ZZJZ dr.

A.Štampar područni odjel iz Grižanske.

U suradnji sa ZZJZ Dr. Andrija Štampar područni odjel Dubrava provedeno je uzimanje

briseva grla u dvije odgojne skupine zbog pojave Streptokokne bolesti, nalazi su uručeni

roditeljima te je provedena izolacija i liječenje djece sa pozitivnim nalazom na

Betahemolitički Streptokok grupe A.

Tablica 1 Analiza pobola po MKB 2015/2016 (podaci se odnose na broj liječničkih

potvrda)

Dob

djece Objekt

Zarazne

bolesti

Bolesti

živčan.

sustava

Bolesti

dišnog

sustava

Bolesti

oka i

uha

Bolesti

probavno

g sustava

Ostale

bolesti

Ukupan

br.

bolesti

Broj

upisane

djece

Jaslice

Trnava 26 2 89 23 1 34 175 66

D.Z 8 31 14 3 56 18

Čulinec 10 33 7 50 20

UKUP

NO 44 2 153 37 1 44 289 104

Vrtić

Trnava 85 244 32 6 84 451 355

Resnik 33 25 9 24 91 52

Čulinec 24 66 9 19 118 53

UKUP

NO 142 335 50 6 127 680 460

Ukup.

vrtić+

jaslice

23

grupe 186 2 488 87 7 171 961 564

15

U cilju prevencije širenja zaraznih bolesti provedene su potrebne higijenske i epidemiološke

mjere, organizirano i provedeno uzimanje briseva djeci, provedena edukacija roditelja kroz

roditeljski sastanak sa stručnom temom iz ovog područja. (predavač liječnik epidemiolog).

5. Kontrola procijepljenosti djece i upućivanje na cijepljenje

Tijekom godine provedena je kontrola cijepljenosti za 170 djece. Podaci o provedenom

cijepljenju upisani su u zdravstvene kartone djece. Provedena je ciljana kontrola o

cijepljenosti djece mlađih jasličkih skupina za ospice, tijekom listopada 2015. i veljače 2016.

te svibnju 2016. za manji broj djece za koju nismo imali upisane podatke obzirom da cijepiva

DI-TE-PER jedno vrijeme nije bilo u pedijatrijskim ordinacijama. U suradnji sa nadležnim

pedijatrima upućivali smo roditelje na procjepljivanje djece, sukladno kalendaru cijepljenosti i

podatke uredno evidentirali.

3.2. ANALIZA OZLJEDA

Ove godine evidentirano je 51 ozljeda u centralnom objektu i na područnim objektima 7

ozljeda. Najučestalije ozlijede bile su: posjekotine, ogrebotine, udarci s hematomom,

nagnječenja, ugrizi, ubodi insekata, curenje krvi iz nosa, akutne bolesti i stanja. Povrede sa

kojima su djeca došla od kuće bile su opekotine, ogrebotine, udarci s hematomom i ugrizi

insekata padovi i prijelomi (ukupno 18). Ozljede su se događale u vremenu 9 do 12 sati

(ukupno 50), te od 13 do 16.15 sati (ukupno 8). Djeca su se podjednako ozljeđivala u

unutarnjem i vanjskom prostoru. Analizom dana u tjednu najčešće su se ozljeđivali:

ponedjeljkom, utorkom i petkom. U odnosu na prošlu godinu broj povreda bio je veći za 10.

U vrtiću je nastalo 58 ozljeda i 18 ozljeda nastalo je kod kuće.

U vrtiću su sanirane sve ozljede (58), a od toga 28 ozljede bilo je potrebno sanirati i u

zdravstvenoj ustanovi.

Najveći broj ozljeda bio je uslijed pada djeteta, pri čemu su nastajale ogrebotine, otekline,

posjekotine. Najčešće ozljeđivani dio tijela bila je glava. Najčešća mjesta nastanka ozljeda su

soba dnevnog boravka, dvorište, dvorana za tjelesni, garderoba i klizalište.

18

58

Mjesto nastanka ozljeda

kod kuće

u vrtiću

58

28

Mjesto zbrinjavanja ozljeda

vrtić

vrtić+zdravstvena ustanova

16

Najveći broj ozljeda dogodio se između 9 i 12 sati u vrijeme redovitog neposrednog rada u

odgojnim skupinma.

Potrebno je educirati i osvještavati djecu na provedbi samozaštite, prevenirati neprihvatljiva

ponašanja.

3.3. ANTROPOLOŠKO MJERENJE

Antropometrija težine, visine i relativne težine vršena je od 10. mjeseca 2015. do 6. mjeseca

2016. radi procjene stanja uhranjenosti. Mjerenje je izvršeno sa 501 djetetom u 21 odgojnoj

skupini, a roditelji su upoznati s rezultatima. Kontrolna mjerenja provedena su 2 puta u

športskoj odgojnoj skupini sa 17-18 djece i ostalim skupinama sa djecom koja su imala

prekomjernu TT. Odgojitelji i roditelji dobili su stručne savjete o prehrani i važnosti tjelesne

aktivnosti za djecu kod koje evidentirana preuhranjenost, gojaznost i lakša pothranjenost. Od

ukupnog broja izmjerene djece umjereno preuhranjeno je 76 djece, 45 je gojazno, lakše

pothranjeno je 25 djece, te su u suradnji s roditeljima i odgojiteljima primjenjivane mjere

individualne korekcije prehrane i pojačane tjelesne aktivnosti. U usporedbi s podacima iz

ranijih godina vidljiv je porast umjereno preuhranjene djece za 2% (prošle godine 13%

umjereno preuhranjenih, ove godine 15%), gojazne djece za 1% što nam potvrđuje da trebamo

intenzivirati rad na njegovanju zdravih stilova života kod djece (osobito vezano uz prehranu i

tjelesne aktivnosti), u edukaciji roditelja i odgojitelja u tom pogledu i u primjeni novih

prehrambenih standarada (normativi, uvođenje novih namirnica i kombinacija pri izradi

jelovnika). I dalje ćemo nastaviti rad na unapređenju tog područja odgojno-obrazovnog rada s

djecom, roditeljima i odgojiteljima.

22

31

2 1 1

Ozljede u odnosu na prostor u vrtiću

soba dnevnogboravka

dvorište

garderoba

dvorana zatjelesni

klizalište

13

19

18

8

Ozljede u odnosu na vrijeme nastanka

9-10h

10-11h

11-12h

12-16h

17

Tablica 2 USPOREDBA PODATAKA ANTROPOMETRIJSKIH MJERENJA

2014/2015 2015/2016 %

broj mjerene

djece

495 % 501

normalno

uhranjenih

360 72,8 354 71

umjereno

preuhranjenih

65 13 76 15

gojaznih 37 8 45 9

lakše

pothranjenih

32 6 25 5

teže pothran. 1 0,2

Tablica 3 Prikaz podataka antropološkog mjerenja po skupinama i stanja uhranjenosti SKUPINE

Ukupno

21

UKUPAN

BR.

IZMJ.

DJECE

NORMALNO

UHRANJENI

Relativna tež.

90-110

UMJERENO

PREUHRANJENI

Relativna tež.

110-120

GOJAZNI

Relativa

težina

veća

Od 120

BLAGA

POTHRANJENOST

Relativna težina

80 - 90

JAČA

POTHR.

Reltivna

tež. isp.

80

27-T 20 14 3 2 1

9-T 18 13 1 2 2

4-T 25 19 3 1 2

17-T 26 21 1 2 2

18-T 23 16 4 3

10-T 28 15 7 3 3

5-T 25 14 4 5 2

8-DZ 11 8 3

30-T 26 23 2 1

29-T 21 17 3 2 1

23-T 22 19 2 1

1-T 27 17 6 2 2

28-T 24 21 3

12-T 25 14 7 1 3

6-T 28 17 4 2 1

7-T 28 19 6 2 1

3-T 20 17 3

Ukup. T 397 284 62 29 21 0

20-R 26 17 5 3 1

22- R 26 18 4 4 1

Ukupno 52 35 9 7 2

26-Č 24 16 3 4 1

24-Č 28 21 2 5

Ukupno 52 37 5 9 1

Ukupno

mjer.dje.

501 356

76

45

24

18

6. Povremeni uvidi i radni dogovori s odgajateljima

Provođeni su ciljano pri pojavi zaraznih oboljenja, pri provjeri dokumentacije o cijepljenosti,

nakon provedbe antropometrijskih mjerenja, nakon uvida u proces rada, nakon sudjelovanja

na stručnim edukacijama, u pripremama djece za radionice sa stomatolozima i zdravstvenom

voditeljicom. U pripremi djece prije odlaska u Grad mladih. Obrada upitnika, analiza

posebnih zdravstvenih potreba, popunjavanje zdravstvenih podataka o djeci (cijepljenost,

kronične bolesti i lijekovi koje djeca primaju).

7. Edukacija roditelja - roditeljski sastanci

Roditelji su kontinuirano informirani i educirani o zdravstvenoj tematici putem kutića za

roditelje, edukativnih letaka, plakatima i individualnih konzultacija sa zdravstvenom

voditeljicom i na roditeljskim sastancima. Provedena je anketa sa roditeljima djece koja su

imala alergiju na hranu i obrađeni podaci. Sa promjenama u odnosu na prestanak alergije ili

0

2

4

6

8

10

12

14

<80 80-89 90-110 111-120 >121

0 0

13

1 0 0

1

14

5

0

Stanje uhranjenosti djece po spolu u dobi 1-3 godine života (N=34)

muški

ženski

0

50

100

150

200

<80 80-89 90-110 111-120 >121

0 14

162

27 15

0 9

167

43 30

Stanje uhranjenosti djece po spolu u dobi od 3 godine do polaska u

školu (N=467)

muški

ženski

19

pojave novih upoznati su stručni suradnici, odgojiteljice i kuhinjsko osoblje, glede prilagodbe

jelovnika novim potrebama djece.

Prikaz načina i dinamike edukacije roditelja: roditeljski sastanak za roditelje djece prije uključivanja u dječji vrtić

roditeljski sastanci za roditelje djece mlađih jasličkih skupina u vrijeme prilagodbe

roditeljski sastanci za djecu uključenu u program Djeca u prirodi (Grad mladih),

za jednu skupinu sa područnih objekata Čulinec – Resnik, za 6 skupina iz centralnog

objekta u Trnavi

komunikacijski roditeljski sastanak

edukatvni roditeljski sastanak na temu: Uloga roditelja - epidemiologa i zdravstvene

voditeljice u prevenciji zaraznih bolesti

edukativni plakati i brošure u kutićima za roditelje – o respiratornim bolstima,

upalama uha, konjuktivitisu, spriječimo ušljivost, o krpeljima, peta bolest, savjeti

roditeljima vezanim za korištenje duda varalica i bočica u vrtiću, prevenciju karijesa, o

važnosti boravka na zraku, preporuke o odjeći i obući

edukativni plakati vezani za pravilnu prehranu, Djeca i sunce - preporuke za zaštitu

djece od pretjeranog izlaganja suncu

Edukacija djece: Edukatvna bojanka i slikovnica Gric i Grec idu dalje vezano za prevenciju karijesa.

Rad sa djecom u cilju usvajanja tehnike pravilnog četkanja zuba. Brošura sa temom

zaštite od štetnog utjecaja izlaganju UV zrakama i edukativna bojanka „Klokov šareni

zabavnik„ (donacija Dm-a), rad sa djecom na upoznavanju okusa. Provedba aktivnosti

tijekom obilježavanja Svjetskog dana zdravlja. Edukacija djece u cilju prevencije

ušljivosti i prepoznavanju simptoma.

3.4. NAČIN PRAĆENJA, VREDNOVANJA I DOKUMENTIRANJA

Praćenje, vrednovanje i dokumentiranje provedbe godišnjih zadaća njege i skrbi za sigurnost

zdravlja djece provodilo se putem evidencija – lista djece s posebnim potrebama, evidencije

pobola i epidemioloških indikacija, evidencije procjepljenosti, evidencije antropometrijskih

mjerenja, evidencija povreda, evidencije sanitarno-higijenskog nadzora, evidencija o provedbi

zdravstvenog odgoja putem protokola individualnih razgovora s roditeljima, putem protokola

za praćenje bitnih zadaća - zadovoljavanje primarnih potreba i organizacije dnevnog odmora,

putem Evaluacijskog upitnika za vrjednovanje postignuća odgojnih skupina u provedbi njege i

skrbi za sigurnost zdravlja djece, putem radnih dogovora sa odgojiteljima, tehničkim

osobljem, putem evidentiranja individualnih zapažanja i dnevne realizacije zadaća.

U zajedničkoj refleksiji kontrolno pedagoško - instruktivnih uvida u rad odgojnih

skupina 2015/2016, pratili smo kvalitetu provedbe bitnih zadaća u procesu njege i skrbi

za sigurnost i zdravlje djece - rutinski poslovi.

Inicijalno praćenje u suradnji sa stručnim suradnicima provedeno je u 5 odgojnih skupina, a

proces doručka ručka i dnevnog odmora u 23 odgojne skupine. Praćeni su sljedeći parametri:

provedba higijenskih mjera

provedba preventivnih zdravstvenih mjera

praćenje doručka i ručka

20

organizacija dnevnog odmora

zadovoljavanje primarnih potreba (hrana, voda, dnevni odmor)

zadovoljavanje potrebe za nadoknadom tekućine - vode

provedba edukacija o pranju zuba i prevenciji karijesa

Zaključak:

Tijekom PIU u proces njege, skrbi za sigurnost i zdravlje djece i rutinske poslove potvrđena je

realizacija istih prema standardima, osim u situacijama češćih izmjena odgojiteljica

(bolovanja). I dalje je potrebno poticati samostalnost i motivaciju djece tijekom doručka,

unaprijeđivati aktivnost pranja zuba (praćenje djece i poticanje na pravilnu provedbu),

unapređivati suradnju tehničkog osoblja i odgojiteljica (u nekim situacijama, npr. kod

pripreme za dnevni odmor i boravak na zraku), kontinuirano uvažavati individualne potrebe

za trajanjem dnevnog odmora, uvažavati sanitarne propise i provedbu higijenskih mjera, te

biti dosljedan u traženju lječničkih ispričnica od roditelja i izolaciji bolesne djece.

PROVEDBA MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE - PREVENCIJA KARIJESA

U cilju stjecanja navika higijene zuba i prevencije karijesa provedena je edukacija djece i

odgojiteljica, te praćenje aktivnosti pranja zuba u vrtičkim skupinama. Primjenjivan je

„Protokol o pranju zuba“. Navedene aktivnosti provedene su u suradnji sa zdravstvenom

voditeljicom. U 7 vrtičkih skupina provedene su edukativne radionice, “NAUČIMO

PRAVILNO ČETKATI ZUBE“. Na radionicama su djeca gledala edukativni film, četkala

zube lutkama i na modelima zuba, stekla znanja o zdravoj i nezdravoj hrani. Za djecu su

podjeljene edukativne slikovnice i letci za roditelje. Radionice su provele dr.stomatologije

Ružica Krsnik i prim.dr.stomatologije Ljubica Vranić. Tijekom godine u dvije odgojne skpine

uvedeno je pranje zuba.

1. Podaci iz evalucijskih upitnika o preventivnim mjerama koje su odgojiteljice

poduzimale u cilju zaštite zdravlja djece bile su:

U manjem broju skupina mjere zdravstvene zaštite provedene su kroz: rekreativne programe

(4) skupine, izolacijom bolesnog djeteta (4) skupine, (4) skupine, sigurnost ozračja (3)

skupine, provjetravanje prostorija (3) skupine, dezinfekcija igračaka (3) skupine, u manjem

16

13

13

12

10

7

6

aktivnosti koje potiču djecu na samozaštitu

usvajanje kulturno-higijenskih navika i važnost…

unapređenje boravka na zraku

sigurnost okruženja

aktivnosti koje potiču svijest o pravilnoj prehrani

suradnja sa zdravstvenom voditeljicom

Učestalost poduzetih preventivnih mjera u odgojnim skupinama u cilju zaštite zdravlja

djece

broj skupina

21

broju skupina naznačene su aktivnosti vezane za zaštitu oralnog zdravlja, mogućnost

djetetovog izbora za dnevnim odmorom, primjerenom odjećom i obućom, aktivnosti koje

potiču važnost kretanja, suradnja sa epidemiologom, uvažavanje individualnih potreba,

suradnja sa roditeljima, ekološke teme, posjet majke liječnice.

Procjena zdravstvene voditeljice: vezano za dobivene pokazatelje potrebno je ujednačiti

kriterije i provoditi većinu navedenih mjera, samo pojedine povremeno kada je povećan broj

pobola ili to zahtjeva epidemiološko stanje u skupini.

Projekcija rada za iduću godinu: na prvim roditeljskim sastancima senzibilizirati roditelje

za pravovremenu izolaciju bolesnog djeteta iz skupine, važnost dobro osmišljenog boravka na

zraku uz osiguranje primjerene odjeće i obuće. Pri pojavi zaraznih bolesti uvijek kada je

moguće boraviti sa djecom u sobi odgojne skupine. Nastaviti unaprjeđivati kvalitetnu

provedbu rutinskih poslova, higijenske uvjete u sobama dnevnog boravka, voditi brigu o

sigurnosti i kvaliteti pribora i opreme, o zaštiti zdravlja i sigurnosti djece u vrtičkom prostoru.

PLANIRANJE PREHRANE - TIMSKI PRISTUP

Unapređenje prehrane u skladu sa važećim zakonskim odrednicama

Prema važećim zakonskim okvirima kojima smo se ulaskom Hrvatske u Europsku uniju

morali prilagoditi u centralnoj kuhnji i područnim kuhnjama provodi se HACCP sustav.

Provedeno je snimanje procesa doručka u svim odgojnim skupinama u razdoblju od

24.11.2015. – 08.12.2015. Cilj praćenja bio je utvrditi broj djece koja ne doručkuju u vrtiću i

unaprijediti motivaciju djece za konzumiranje tog važnog obroka. Tijekom snimanja utvrđeno

je da 48 djece doručkuje kod kuće i nema potrebu za doručkom u vrtiću. Dogovorili smo sa

odgojiteljicama i kuharicama vrijeme dostave doručka u skupinu i posluživanje doručka u

vrijeme nazočnosti većeg broja djece. Ovim pristupom omogućena je bolja motivacija djece

za konzumiranjem hrane i uključenost odgojitelja u proces doručka.

Broj djece po skupinama koja ne doručkuju u vrtiću

Analiza kvalitete hrane (ispravnost i mišljenje) za gotovo jelo provedena je 4 puta tijekom

godine. Analiza zdravstvene ispravnosti hrane za glavni obrok – ručak provedena je dva puta

tijekom godine. Rezultati ispitivanja sukladni su odredbama Uredbe Komisije (EZ-a)

2

0

2

1

0 0 0

1 1 1 1

2 2 2 2 2

3 3 3

4 4

5

7

0

1

2

3

4

5

6

7

8

22

br.2073/2005 o mikrobiloškim kriterijima za prehrambene proizvode. Analiza vode na

zdravstvenu ispravnost provodila se jednom mjesečno. Voda analiziranih uzoraka obzirom na

dobivene rezultate sukladna je uvjetima koji su propisani Zakonom o vodi za ljudsku

potrošnju. Analiza briseva, predmeta, površina, pribora i ruku na zdravstvenu ispravnost

provedena je 4 puta godišnje. Vezano za nezadovoljavajuće rezultate analize kod jednog

uzorka briseva, provedene su korektivne mjere (popravak perilice posuđa). Navedene analize

provedene su prema ugovoru od strane stručne institucije ZZJZ dr. A.Štampar. Redovito se

prati primjena uvedenog HACCP sustava putem uvida u kritične kontrolne točke i nadzornih

lista. Uvidi i radni dogovori sa kuharicama, servirkama i ekonomom redovito su se provodili

u cilju usklađenog djelovanja sa ostalim sudionicima na zadovoljavanju potreba djece.

Održani su sastanci HACCP tima. Utvrđene su smjernice za daljnji rad u skladu propisima i

uvjetima vezanim za građevinske radove u vrtiću.

Planiranje prehrane djece obavljano je prema Izmjenama i dopunama Programa zdravstvene

zaštite djece, higijene i pravilne prehrane djece u dječjim vrtićima, te prema priručniku

Prehrambeni standardi za planiranje prehrane djece u dječjim vrtiću - jelovnici i normativi

(2007). Pratili smo dnevni ritam djece i kvalitetno skrbili o osnovnim razvojnim potrebama. U

jelovnicima koje smo planirali za jedan do dva tjedna unaprijed bila je osigurana zastupljenost

namirnica prema piramidi pravilne prehrane i godišnjeg doba. U izradu prijedloga jelovnika

bila su uključena i djeca starijih vrtičkih skupina. Djeca su dobivala 3-4 obroka ovisno o

dužini boravka što je osiguravalo 70-80% dnevnih potreba za hranom. Analizom podataka sa

inicijalnih intervjua sa roditeljima i uvidom u zdravstvenu dokumentaciju utvrđeno je da 28

djece ima alergiju na jednu ili više namirnica. Uvažavajući specifičnosti u prehrani djece s

alergijama na hranu, za 8 djece i jedno dijete sa celijakijom planirana je prehrana u odnosu na

potrebe djece. Osiguravane su zamjenske namirnice (voće, mlijeko i ostalo) za djecu sa

blažim alergijama. Krajem pedagoške godine kod jednog djeteta postepeno su se uvodile sve

namirnice prema preporuci liječnika.

2. Evaluacije iz odgojnih skupina

Zadovoljavanje prehrambenih potreba djece – aktivnosti putem kojih se poticalo

stjecanje navika pravilne prehrane

U manjem broju skupina poticanje stjecanja navika pravilne prehrane provodilo se kroz

slijedeće aktivnosti: imitativne igre u centru kuhnje (2), istraživačke aktivnosti kontinuirana

9 5

4 4 4 4 4

3 3

razgovor o hrani koju djeca konzumiraju

svakodnevno konzumiranje svih obroka

poticanje na raznoliku prehranu

edukacija djece putem slikovnica priča i plakata

zajedničko objedovanje

Prikaz poticanja stjecanja navika pravilne prehrane

broj skupina

23

suradnja sa zdravstvenom voditeljicom (2), suradnja sa roditeljima (2), poticanje razvoja

prehrambenih navika kod kuće (2), aktivnosti u centru tržnice (2), odgojitelj kao model (2),

svakodnevno konzumiranje voća (2) skupine, izrada tablice okusa (1), konzumiranje vode (1),

proslave rođendana sa zdravim namirnicama (1), poticanje samostalnosti (1), poticanje

odgovornosti za hranu koju jedemo (1) skupina.

Procjena zdravstvene voditeljice: Tijekom uvida u proces doručka vidljivo je da veći broj djece bez poticaja ne pokazuje

potrebu za doručkom, zajedničkim promišljanjem kroz refleksiju stručnih suradnica,

zdravstvene voditeljice i odgojiteljca donjeta je odluka da se doručak poslužuje od 8.30-9 sati

kada je nazočan veći broj djece. Ovakvim pristupom postignuta je bolja motivacije djece za

konzumiranje doručka kao važnog obroka za djetetov optimalan rast i razvoj. Pozitivna

postignuća u vidu dobre suradnje s roditeljima, sustručnjacima i ostalim radnicima u procesu

prehrane djece potrebno je primjenjivati u svakodnevnom radu i svim odgojnim skupinama.

Samo zajedničkim radom svih sudionika moguće je unaprijediti kulturu prehrane,

senzibilizirati djecu u prihvaćanju novih namirnica i okusa, s naglaskom na važnost doručka.

Procjena provedbe kvalitete dnevnog odmora u odnosu na primjenu individualnog

pristupa: Praćenje dnevnog odmora provedeno je u svim odgojnim skupinama u periodu od 24.11.2015.

do 03.02.2016.

Tablica 4. Prikaz trajanja dnevnog odmora po skupinama i dobi

DOB DJECE TRAJANJE DNEVNOG ODMORA

Jaslice i mlađe vrtičke skupine (1 – 3godine) 2.10 – 2.20 h

Srednje vrtičke skupine (4 - 5 godina) 1.30 – 1.40 h

Mješovite srednje i starije vrtičke skupine

(programi) (3,5 - 6 godina)

1.00 – 1.15 h

Mješovite starije vrtičke skupine (4,5 - 6

godina)

0.45 – 1.00 h

Tablica 5. KOLIKO SPAVANJA – PREPORUKE STRUČNJAKA

Bebe i mala djeca trebaju dovoljno sna za rast i razvoj.

DOB DJECE NOĆ DAN

Novorođenče sveukupno 20 h

1 – 2 godine 12 h 1 – 2 h

2 – 6 godina 11 – 12 h Spavanje nije uvijek nužno,

ali mu je potreban odmor.

6 – 9 godina 10 h Nužno mu je vrijeme

smirenosti.

Procjena zdravstvene voditeljice: potrebno je svakodnevno pratiti individualne potrebe

djece za dnevnim odmorom, u odnosu na dob djeteta, vrijeme dolaska u vrtić, dužinu spavanja

kod kuće (noćni san), aktivnosti tijekom dana, te sukladno tome osigurati dnevni odmor

djeteta. Za djecu koja nemaju potrebu za dnevnim odmorom, organizirati primjerene

aktivnosti njihovim interesima i dobi.

3. Procjena usvojenosti kulturno-higijenskih i radnih navika: odgojiteljice su usvojenost

kulturno-higijenskih i radnih navika procijenile:

15 odgojnih skupina ili 65 % a) potpuno usvojene

24

7 odgojnih skupina ili 30,4% b) djelomično usvojene

1 odgojna skupina ili 4,6% a) ½ skupine potpuno usvoj.

b) ½ skupine djelomična usvoj.

4. Samostalnost djece kod: provedbe pranja ruku, svlačenja i oblaćenja:

16 odgojnih skupina ili 70 % a) većina djece potpuno je samostalna

4 odgojne skupine ili 17% b) dio djece treba pomoć odraslih

2 odgojne skupine ili 8,7% c) pojedino dijete treba pomoć odraslih

1 odgojna skupina ili 4,3% d) većina djece treba pomoć odraslih

Procjena zdravstvene voditeljice: u većem broju skupina postignuta je očekivana

samostalnost. I dalje je potrebno kroz radno-praktične aktivnosti i demonstracije postupaka te

projekte o zdravlju, poticati samostalnost i osvještenost djece za: pravilno pranje ruku,

samostalnost kod svlačenja i oblačenja, korištenja sanitarija. Kroz aktivnosti i teme

zdravstvenog odgoja educirati djecu o važnosti održavanja osobne higijene za očuvanje

zdravlja i prevenciju bolesti.

5. Kako se primjenjivalo načelo fleksibilnosti u organizaciji dnevnog ritma u

skupinama.

U manjoj mjeri bilo je zastupljeno isprobavanje predmeta na nov način, poštivanje pravila

skupine i ritma dana, razvoj potencijala svakog djeteta putem aktivnog učenja i kroz planirane

aktivnosti, korištenje predprostora za djecu koja se ne odmaraju i svi segmenti rada bili su

fleksibilni.

16

5

5

4

4

4

3

3

3

zadovoljavanje primarnih i individualnih potreba…

boravak na zraku prilagođen vremenskim…

dijete samo bira aktivnosti

provedba aktivnosti u podskupinama

zadovoljavanje različitih potreba djece

odgojitelj priprema materijale kojima se potiču…

rad sa Montessori priborom

dijete samo bira vrijeme odmora

Načini primjene načela fleksibilnosti u odgojnim skupinama

broj skupina

25

Procjena zdravstvene voditeljice:

Potrebno je u svim segmentima rada primjenjivati načelo fleksibilnosti, te standarde kvalitete

u svim odgojnim skupinama.

6. Evaluacije iz odgojnih skupina

Utjecaj provedbe životno-praktičnih i radnih aktivnosti na razvoj osobnih kompetencija

djece u skupinama

Procjena zdravstvene voditeljice:

Kroz životno – praktične aktivnosti i radne aktivnosti razvijati sve kompetencije u skladu sa

dobi djeteta.

EVALUACIJA I PROJEKCIJA DALJNJEG RADA

Praćenjem, dokumentiranjem i vrjednovanjem ostvarenja godišnjih zadaća njege i brige za

zdravlje djece i njihov tjelesni rast i razvoj možemo zaključiti da smo u protekloj godini

nastojali održati, ranije postignuti standard kvalitete u području skrbi za zdravlje djece.

Zajedničkim radom uspjeli smo senzibilizirati roditelje i odgojiteljice na pravovremenu i

učinkovitu provedbu mjera na očuvanju zdravlja i sigurnosti djece. Unaprijedili suradnju u

prevenciji širenja bolesti i provedbi epidemioloških mjera pri pojavi zaraznih bolesti.

Svakodnevnu provedbu tjelesnih aktivnosti, važnost boravka na zraku i usvajanje zdravih

stilova življenja. Unaprijedili smo timski pristup u planiranju prehrane, provodili motivaciju

djece za konzumiranje hrane u vrijeme doručka, podigli kvalitetu obavljanja rutinskih poslova

i ujednačili kriterije u zadovoljavanju primarnih potreba djece u većini odgojnih skupina. Kod

djece i roditelja sve više je vidljiva orijentiranost na zdrave stilove života, posebice u području

prehrane, kretanja i zaštite zdravlja. U idućoj godini nastavit će se i dalje unaprijeđivat rad na

tim područjima.

12

11

10

7

3

2

neovisnost i samostalnost

razvijalo je samopouzdanje

samopoštovanje

svijest o sebi

usklađenost pokreta

razvijala su samozaštitu

Razvoj osobnih kompetencija djece

broj skupina

26

PROJEKCIJA RADA ZA IDUĆU PEDAGOŠKU GODINU:

Edukacija zaposlenika o prevenciji bolesti, očuvanju zdravlja djece i pružanju prve pomoći.

Podizanje nivoa samostalnosti i stručne kompetentnosti odgojiteljica i ostalih sudionika pri

pružanju prve pomoći kod povreda i specifičnih potreba. Svakodnevna primjena standarda

kvalitete pri provedbi preventivnih mjera zdravstvene zaštite. Rad na projektima vezanim za

zaštitu zdravlja i provedu zdravstvenog odgoja. Nastaviti unaprijeđivati rad s djecom i poticati

ih na pravilno odlaganje otpada, ekološku osvještenost o brizi za sebe i druge, brizi za okoliš.

Nastaviti realizaciju radionica sa djecom – na prevenciji karijesa.

Organizirati preventivne preglede zaposlenika.

Rad na osiguranju higijenskih uvjeta – primjena profesionalnih sredstava za čišćenje i

dezinfekciju prema standardima. Nastaviti unaprjeđivati kvalitetnu provedbu rutinskih

poslova, higijenskih uvjeta u sobama dnevnog boravka, voditi brigu o sigurnosti i kvaliteti

pribora i opreme, o zaštiti zdravlja i sigurnosti djece u vrtičkom prostoru.

Unapređivanje kvalitete prehrane u skladu sa važećim zakonskim odrednicama. Primjena

prehrambenih standarada za planiranje prehrane u dječjem vrtiću – jelovnici i normativi

(2007), rad na projektu.

Uključivanje roditelja – partnerski odnos: na prvim roditeljskim sastancima senzibilizirati

roditelje za suradnju u pravovremenoj izolaciji bolesnog djeteta iz skupine, osvijestiti ih o

važnosti boravka na zraku uz osiguranje primjerene odjeće i obuće. Pravovremenost

postupaka pri pojavi zaraznih bolesti - izolacija oboljelog djeteta iz odgojne skupine.

27

4.ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD

4.1. UNAPRJEĐIVANJE PERIODA PRILAGODBE DJECE

Polazak u jaslice/vrtić je velika promjena za dijete i njegovu obitelj. To je najčešće prvo

odvajanje od roditelja i prvi ulazak u vanjski svijet. S djetetovim polaskom u jaslice/vrtić kod

roditelja se javlja puno neizvjesnosti, pitanja, iščekivanja, uzbuđenja, radosti, ponosa, ali i

stresa. Anksioznost zbog odvajanja je normalna razvojan pojava. Odvajanje je sastavni i

neizostavni dio odrastanja, ključan za proces osamostaljivanja i razvoj djeteta. Mijenja se

djetetov dotadašnji način života – dijete se upoznaje i mora priviknuti na niz novih stvari:

nepoznata djeca i odrasli, nepoznat prostor i igračke, novi dnevni raspored aktivnosti,

višesatna odvojenost od roditelja i sl.

Zbog svega navedenog bitno nam je bilo rad tijekom prilagodbe usmjeriti u cilju

podrške i pomoći djetetu kako bi ono što lakše prevladalo krizu odvajanja. Dijete se u vrtiću

treba osjećati prihvaćeno, te mora moći zadovoljiti svoje primarne potrebe za ljubavi, igrom,

druženjem i učenjem. U ovom periodu podrška je neophodna i roditeljima.

Čimbenici koji utječu na javljanje, intenzitet i trajanje reakcija djeteta na odvajanje od

roditelja:

- Dob djeteta – tjeskoba zbog odvajanja razvojno se javlja od 6 mjeseca života do 4.

godine, a najjača je između 14. i 20. mjeseca, što je dijete starije i učestalost i

jačina reakcija na odvajanje lagano opadaju

- Kvaliteta privrženosti s roditeljima – djeca koja su razvila sigurnu privrženost s

majkom manje će se protiviti odvajanju jer imaju povjerenje u njen povratak

- Odnos roditelj-dijete – općenito, te tijekom prilagodbe

- Djetetove specifičnosti u načinima zadovoljavanja potreba, u navikama i u

obilježjima djetetovog razvoja

- Osobitosti prethodnih odvajanja – okolnosti i načini odvajanja, duljina

odvojenosti, kvaliteta brige o djetetu tijekom prethodnih odvajanja, tijek

prethodnih prilagodbi

- Roditeljski stavovi – prema vrtiću i odgojitelju

- Obilježja osoba koje preuzimaju brigu o djetetu

- Kvaliteta brige o djetetu tijekom prilagodbe

Sve članice stručnog tima sudjelovale su u provedbi inicijalnih intervjua na kojima su

putem upitnika ''Podaci o djetetu'' dobile uvid u relevantne podatke o djetetu:

- porod i djetetovo zdravlje,

- o osnovnim biološkim potrebama i navikama,

- o obilježjima razvoja u svim razvojnim područjima,

- interesima i načinu igre,

- o uvjetima života i obiteljskom kontekstu,

- podatke o dosadašnjim odvajanjima djeteta i važnim događajima.

Zamjetan je trend povećanja broja očeva koji s djetetom dolaze na intervju i trend porasta

dolazaka oba roditelja s djetetom na intervjuu pri čemu su očevi sve više informirani o

djetetovom rastu i razvoju, što upućuje na veću uključenost u odgoj i skrb za dijete.

Inicijalne razgovore s roditeljima djece s teškoćama uz opservaciju ponašanja provodili smo

timski (stručne suradnice, zdravstvena voditeljica). Provedena su četiri timska opservacijska

intervjua.

28

Priprema roditelja je provedena na roditeljskom sastanku gdje su upoznati sa tijekom

prilagodbe, te na koji način mogu najbolje pripremiti svoje dijete za polazak u jaslice/vrtić.

Roditelji su također upoznati sa svojim pravima i obavezama, te kućnim redom u okviru

pravilnika i zakona o predškolskom odgoju. Upoznati su s funkcioniranjem vrtića u cjelini.

Bilo nam je važno ostvariti kvalitetnu pripremljenost odgojitelja za dolazak djece te su stručne

suradnice održale konzultacije na kojima su odgojiteljice dobile uvid u razvojni status djece

koji je utvrđen na inicijalnim intervjuima s roditeljima i specifičnosti u navikama i razvoju

djece. Dobile su stručnu podršku za vrijeme specifičnih zahtijeva koji su pred njima u tijeku

perioda prilagodbe:

- Podrška u prepoznavanju i uvažavanju mogućih reakcija kod djece i roditelja, te

njih samih

- Promišljanje o prioritetima i pravovremenom zadovoljavanju individualnih

djetetovih potreba

- Pristup u komunikaciji s roditeljima koji doprinose građenju međusobnog

povjerenja i uspostavljanje bliskosti – zajedničko djelovanje za dobrobit djeteta

- Stručna podrška bila je usmjerena i u cilju kvalitetne pripreme materijalnog

konteksta sobe dnevnog boravka i predprostora

- Međusobna pomoć i podrška, razmjena iskustva odgojitelja

U pedagoškoj godini 2015/2016. u ljetnom upisnom roku upisano je 116 nove djece

od toga 76 djece jasličke dobi, te 40 djece vrtićke dobi. U periodu od 01.09.do 30.09.2015.

bilo je na prilagodbi ukupno 111 djece. Prilagodba je kod većine djece bila u kontinuitetu.

Grafički prikaz: djeca u prilagodbi s obzirom na kronološku dob

Cijeli stručni tim pratio je prilagodbu kroz kvalitativne i kvantitativne pokazatelje

praćenja – primjerenost komunikacije odgojitelj-dijete-roditelj, razvojnu primjerenost

aktivnosti, te prostornu i materijalnu opremljenost.

Ublažavanje krize odvajanja kod djeteta te stvaranje uvjeta za zadovoljavanje potrebe

za sigurnošću i pripadanjem provodila se kroz slijedeće aktivnosti:

- Provođenje odgojno-obrazovnog rada usmjerenog na dijete

- Osiguravanje dobno primjerenog i razvojno poticajnog okruženja

- Poticanje i podržavanje interakcija među djecom unutar odgojne skupine

- Postupno produžavanje djetetovog boravka u skupini

- Roditeljev boravak s djetetom u odgojnoj skupini

- Duži zajednički rad odgojitelja skupine tijekom prvih tjedana

- Međusobna razmjena informacija, planiranje i ostvarivanje planiranog, osobito u

situacijama teže prilagodbe

66%

34%

jaslička dob

vrtićka dob

29

REAKCIJE DJECE TIJEKOM PRILAGODBE

Reakcije djece odgojitelji su pratili protokolima, te kroz razmjenu informacija s

članicama stručnog tima na tjednim brifinzima i kroz individualne razgovore s roditeljima.

Prema procjenama odgojitelja najveći broj novoupisane djece i jasličke i vrtićke dobi

lako se i bez značajnijih teškoća prilagodilo novim uvjetima života u vrtićkom okruženju.

Manji broj djece prošao je kroz proces prilagodbe s manjim teškoćama.

Grafički prikaz: tijek prilagodbe

Djeca vrtićke dobi uglavnom već treći dan prilagodbe počinju uspostavljati interakciju

s odgojiteljicama, a dio djece je i aktivno sudjelovao u svim igrama i aktivnostima s drugom

djecom. Nekoliko djece je samo promatralo igru i aktivnost druge djece, ne želeći sudjelovati.

Komunicirali su samo s odgojiteljicama i često su imali upit kada će roditelji doći po njih.

Drugi tjedan prilagodbe kod većine djece uočena su ponašanja koja ukazuju da su prihvatila

vrtić, drugu djecu i odgojiteljice. Najatraktivnije aktivnosti za djecu vrtićke dobi u procesu

prilagodbe bile su igre građenja, čitanje slikovnica, igre u obiteljskom centru, likovne

aktivnosti i boravak na zraku.

Reakcije djece pri dolasku u skupinu:

10%

54%

36%

Prilagodba

Teška

Uobičajena

Laka

0

5

10

15

20

25

30

35

1. DAN 5. DAN 15. DAN

veseli se

plače kod dolaska

ne želi se odvojiti odroditelja

lako uspostavlja kontakt sodgojiteljem

30

Ponašanje djece tijekom boravka u skupini:

Reakcije djece jasličke dobi uglavnom su primjerene vremenu boravka na prilagodbi.

Djeca u mlađoj jasličkoj skupini često su prekidala prilagodbu zbog bolesti. Uočeno je da

većina djece ostvaruje kontakt s odgojiteljicama te istražuju prostor i sredstva za igru.

Najatraktivnije za djecu jasličke dobi su istraživačke i senzomotoričke igre, te igre s

pjevanjem. Nekoliko djece ostvaruje kontakt i s drugom djecom (tješe ih dok plaču i

pokušavaju ih potaknuti na zajedničku igru). Boravak na igralištu na većinu djece pozitivno

djeluje jer im pruža mogućnost za kretanje na većem prostoru.

Djeca u starijoj jasličkoj skupini češće su pokazivala znakove ljutnje, plača i odbijanje

kontakta s odgojiteljima nakon odvajanja od roditelja, što je i primjereno za tu dob. Nisu

uočena ponašanja djece koja nisu primjerena za period prilagodbe. Kod manjeg broja djece

prilagodba je trajala duže zbog čestih prekida prilagodbe zbog bolesti.

Primijećeno je da djeca koja imaju stariju braću i sestre u vrtiću imaju lakšu prilagodbu.

REAKCIJE RODITELJA

Roditelji su boravili sa svom novoupisanom djecom, sukladno djetetovom

uspostavljanju osjećaja sigurnosti u novom okruženju. Broj dana koliko je roditelj boravio s

djetetom u skupini bio je različit: od jednog dana – za stariju djecu, do osam dana – djeca

jasličke dobi. U početku su boravili cijelo vrijeme s djetetom, a u narednim danima postupno

se njihov boravak skraćivao. Tijekom boravka s djetetom u odgojnoj skupini roditelji su se

najčešće: igrali s vlastitim djetetom, poticali ga na istraživanje prostora i poticaja, pokušavali

dijete uključiti u igru s drugom djecom, odgojiteljem. Roditelji su se uključivali u igru s

drugom djecom u skupini, te promatrali reakcije svojeg djeteta u odnosu na odgojiteljice,

vršnjake, prostor i materijalni kontekst.

0

20

40

60

1. DAN 5. DAN 15. DAN

ostvaruje kontakt sodgojiteljem

ostvaruje kontakt s djecom

plače tijekom boravka

istražuje prostor i igračke

sudjeluje u igri

39%

15%

46%

0% 0%

Lako se odvaja od djeteta, pokazuje povjerenje

1. DAN

5. DAN

15. DAN

42%

50%

8%

Teško se odvaja od djeteta, zabrinut, nepovjerljiv

1. DAN

5. DAN

15. DAN

31

Na reakcije roditelja utječe njihovo prethodno iskustvo. Roditelji koji već imaju stariju

djecu svoje reakcije temelje na prethodnim iskustvima.Većina tih roditelja senzibilizirani su

za potrebe djece u procesu prilagodbe i znaju svoju ulogu u prilagodbi. Dio roditelja iskazuje

nesigurnost i nepovjerenje prema odgojiteljicama i često nisu znali kako reagirati u pojedinim

situacijama tijekom prilagodbe. S tim roditeljima češće smo razgovarali individualno, a

prema potrebi i u manjim grupama. Također je značajna spremnost roditelja s iskustvom na

pružanje pomoći i podrške roditeljima bez iskustva.

Od ukupnog broja novoupisanih roditelja njih 77% procjenjuje da je boravak s

djetetom u skupini izrazito važan za dijete i njegov tijek prilagodbe, također procjenjuju u

tome i dobit za sebe. Roditelji procjenjuju da su korisne informacije o tijeku prilagodbe, njih

60%, dobili u razgovoru s odgojiteljima, te na kutićima 17%, na roditeljskom sastanku 16%,

te manje u razgovoru s drugim roditeljima (6%).

Roditelji su procjenjivali ponašanja djeteta kod kuće tijekom prilagodbe: 48% djece

radosno odlazi i dolazi iz vrtića, 17% djece priča što se događalo u vrtiću, 18% djece

spominje drugu djecu iz skupine. U manjem postotku, njih 8% teže se kod kuće odvaja od

roditelja, te se njih 7% budi po noći i češće plače.

Zadovoljni smo što se roditelji uglavnom pridržavaju dogovora s odgojiteljicama što

značajno pozitivno utječe na prilagodbu djece. Veći broj roditelja tražio je dodatne

informacije i savjete od odgojiteljica i stručnog tima.

REAKCIJE ODGOJITELJICA

Aktivnim sudjelovanjem u praćenju procesa prilagodbe, pripremom poticajnog

materijalnog okruženja, primjenom protokola i osobnim zapažanjima odgojiteljice

primjereno reagiraju na potrebe djece u prilagodbi. Uočene reakcije djece pokazuju da su

svojim pristupom odgojiteljice uspjele s većinom djece uspostaviti socio-emocionalnu vezu

već prvih dana prilagodbe. Najčešće su trebale stručnu pomoć i podršku u komunikaciji i

senzibiliziranju pojedinih roditelja za potrebe djece u procesu prilagodbe (pružanje savjeta i

dodatnih informacija o tijeku procesa prilagodbe).

Odgojiteljice koriste smjernice stručnog tima za kvalitetniju provedbu procesa

prilagodbe. Članice stručnog tima s odgojiteljicama su redovito održale brifinge na kojima su

zajednički radile osvrt na pojedini dio tijeka prilagodbe. Zajednički su se analizirali

organizacijski uvjeti, reakcije djece, materijalni uvjeti, suradnja s roditeljima. Odgojiteljice

navode da je na proces prilagodbe pozitivno utjecalo: postupni dolazak djeteta, s postupnim

produljenjem njegovog boravka, intenzivna i kontinuirana dnevna razmjena informacija,

dogovaranje i usklađeno djelovanje s roditeljima, pojačani zajednički rad obje odgojiteljice

skupine i međusobna podrška i razmjena iskustava s drugim odgojiteljicama koje imaju djecu

u prilagodbi.

Analizom protokola praćenja procesa prilagodbe na kraju mjeseca utvrdili smo

smjernice za daljnje unaprjeđivanje procesa prilagodbe. Odgojiteljice navode da im je najveća

pomoć u nošenju s teškoćama prilagodbe i početnim stresom: jednak, zajednički pristup

odgojitelja i njihova dobra komunikacija, razumijevanje dječjih potreba, iskustvo, prisutnost

oba odgojitelja i dobra suradnja s roditeljima (njihov boravak u skupini).

32

4.2. UNAPRJEĐIVANJE PROCESA PRAĆENJA I PROCJENJIVANJA

RAZVOJA DJECE

Djetetov razvoj može se pratiti i procjenjivati putem njegovih specifičnih i konkretnih

manifestacija koje se očituju u ponašanju. Radi lakše kvalifikacije različitih aspekata dječjeg

razvoja isti su podijeljeni u nekoliko područja - motorički razvoj, spoznajni razvoj, socio-

emocionalni razvoj i govorno-jezični razvoj. Iako vrijeme pojavljivanja iste sposobnosti nije

potpuno jednako za svu djecu uočena je tendencija grupiranja tih vrijednosti oko jedne

vremenske točke, koja je karakteristična za neku grupu djece i tako postaje grupna norma

razvoja. Spoznaja da se razvoj odvija po određenim zakonitostima ima veliku praktičnu

vrijednost jer se na toj osnovi mogu postaviti norme razvoja djeteta i dodatno poticati pojedini

aspekti razvoja. U svrhu praćenja i procjenjivanja dječjeg razvoja koriste se razvojne liste.

Njihova je osnovna svrha utvrđivanje razvojnog statusa skupine i pojedine djece, s ciljem

efikasnijeg planiranja aktivnosti za realiziranje razvojnih zadaća, izrade individualiziranih

programa i uspješnijeg praćenja napretka djece. Podaci dobiveni analizom razvojnih lista

odgojiteljima mogu poslužiti na nekoliko načina:

Kao smjernice za daljnja promišljanja, planiranja i provođenja aktivnosti čiji je cilj

usavršavanje djetetovih vještina, kao i otežavanje istih s ciljem poticanja napretka

svakog djeteta

Kao pomoć u planiranju sadržaja, nabavci potrebnih poticajnih materijala, organizaciji

prostorno-materijalnog konteksta kako bi se optimalno ostvarile planirane zadaće

Kao pomoć u konkretizaciji zadaća za veću i manju skupinu djece, kao i za pojedino

dijete

Radi osmišljavanja i planiranja fleksibilnih i zanimljivih aktivnosti u kojima svako

dijete može postići osjećaj uspjeha

Kao pomoć u planiranju strukturiranih tjelesnih aktivnosti i boravka na zraku s ciljem

poticanja cjelovitog i optimalnog razvoja djece

Radi planiranja individualnog pristupa za djecu sa teškoćama u razvoju, posebnim

potrebama i specifičnostima u ponašanju

Kao pomoć u planiranju individualnih i grupnih razgovora s roditeljima, s ciljem

senzibiliziranja roditelja o važnosti primjerenih poticaja tijekom djetetovog rasta i

razvoja i usklađivanja odgojnih postupaka na relaciji vrtić-obitelj

Praćenje razvoja djece iznimno je korisno kao pomoć odgojiteljima u planiranju aktivnosti i

prostorno-materijalnog okruženja u kojem će se poticati upravo oni aspekti razvoja pojedinog

djeteta u kojima mu je potreban dodatan poticaj.

Prilikom planiranja i provedbe aktivnosti za cijelu skupinu i manju skupinu djece korišteni su

materijali o razvojnim kompetencijama, razvojne liste, praćenje interesa djece i pedagoška

dokumentacija (dnevna zapažanja, valorizacije). U planiranju aktivnosti za pojedino dijete

korišteni su i podaci dobiveni kroz individualne razgovore s roditeljima i smjernice stručnog

tima.

33

Podaci dobiveni analizom evaluacijskih upitnika odgojitelja pokazuju da su protekle

pedagoške godine odgojiteljice procjene iz razvojnih listi koristile na sljedeće načine:

ZA CIJELU ODGOJNU SKUPINU ZA MANJU SKUPINU DJECE ZA POJEDINO DIJETE

Planiranje aktivnosti s ciljem zadovoljavanja interesa djece

Planiranje aktivnosti prema stupnju usvojenosti kompetencija

Planiranje poticaja i aktivnosti za individualni rad

Izrada dnevnih, tjednih i mjesečnih planova

Planiranje aktivnosti za unapređenje određenog aspekta razvoja

Planiranje i izrada sredstava za poticanje djelomično usvojenih razvojnih zadaća

Poticanje razvoja određenog razvojnog područja

Planiranje aktivnosti u skladu s jakim stranama djece

Ponuda aktivnosti za poticanje razvoja određenog područja

Ponuda poticaja prikladnih različitoj dobi djece

Planiranje aktivnosti za suradničko učenje

Planiranje individualnih razgovora s roditeljima

Planiranje i provođenje aktivnosti sukladno razvojnom statusu djece

Ponuda sadržaja različitog stupnja složenosti

Planiranje aktivnosti u dnevnim, tjednim i tromjesečnim planovima

Osmišljavanje i otežavanje sadržaja

Korištenje podataka u dnevnim, tjednim i tromjesečnim planovima

Vršenje promjena u prostorno-materijalnom kontekstu

Razvojne kompetencije sadrže kompetencijske aspekte i očekivane odgojno-obrazovne ishode

za sve dobne skupine djece. Usvojenost razvojnih kompetencija procjenjuje se prema

razvojnim listama, kroz pedagošku dokumentaciju, osobne bilješke, protokole praćenja,

konzultacije sa stručnim timom, dječje uratke. U ovoj pedagoškoj godini najviše odgojno-

obrazovnih ishoda ostvareno je u slijedećim područjima razvoja: socio-emocionalni,

spoznajni i govorno-jezični. Odgojiteljice pojašnjavaju da je to rezultat interesa djece i rada

na projektima kojima su dodatno poticana navedena razvojna područja. Najmanje odgojno-

obrazovnih ishoda ostvareno je u području digitalne kompetencije i motorike. Razlog tome

može biti u nedovoljnoj digitalnoj kompetenciji pojedinih odgojiteljica, nedostatku

informatičke opreme i ponegdje neadekvatim uvjetima za provođenje tjelesnih aktivnosti.

Digitalne kompetencije uključuju i poticanje djece na razlikovanje realnog svijeta od onog

predstavljenog u medijima i to s djecom treba problematizirati, dovoljno su izložena utjecaju

medija općenito.

Tijekom protekle pedagoške godine odgojitelji su primjenjivali razvojne liste za

procjenjivanje razvojnog statusa i napretka djece u dva navrata - inicijalna procjena

provedena je u listopadu 2015. godine, a finalna procjena u travnju 2016. godine. Na temelju

dobivenih podataka izrađen je razvojni profil za svaku odgojnu skupinu u kojoj je postotno

izražena svladanost zadataka po razvojnim područjima. S tandemima odgojitelja održani su

individualni sastanci na kojima su zajednički proanalizirani rezultati procjene za svaku

skupinu i dogovorene smjernice tj. na kojim razvojnim zadacima treba pojačano raditi na

razini cijele skupine, manje skupine djece i sa pojedinom djecom. Kroz godinu je praćena

uspješnost savladavanja razvojnih zadataka kroz određena razvojna područja. Finalna

procjena djece putem razvojnih listi pokazala je značajan napredak djece po svim razvojnim

područjima i u svim odgojnim skupinama.

34

Graf 1. Rezultati procjene razvojnog statusa djece jasličkih skupina u travnju 2016.

Graf 2. Rezultati procjene razvojnog statusa djece vrtićkih skupina u travnju 2016.

Rezultati procjena razvojnog statusa pokazuju da je u jasličkim najveća usvojenost razvojnih

zadaća u području motorike, zatim u spoznajnom, pa u socio-emocionalnom području, a

najmanje u području govora tj. u govornom području je djeci potrebno i dalje najviše poticaja

što je i razvojno očekivano u toj dobi (1-3 godine). U vrtićkim skupinama najveća je

usvojenost razvojnih zadaća u području motorike i socio-emocionalnom razvoju, zatim u

govoru, a najmanja u spoznajnom području iako su sve procjene vrlo visoke (preko 90 %) tj

ukazuju na visoku usvojenost razvojnih zadaća općenito. To je i očekivano obzirom da je

procjena provedena krajem pedagoške godine, nakon kontinuiranog rada i u analizu nisu

uključena djeca s individualiziranim programima.

Objektivno praćenje razvoja djeteta po razvojnim listama, tj. po unaprijed zadanim kriterijima

omogućuje bolje promišljanje razvojnih zadaća i planiranje odgojno-obrazovnog rada s

ciljem unapređenja cjelokupnog razvoja djece. Razvojne liste su korištene i u individualnim

razgovorima s roditeljima kako bi se bolje razumjele razvojnih potreba djeteta od strane

roditelja i uskladili odgojni, razvoju usmjereni, postupci na relaciji obitelj-vrtić.

75

80

85

90

95

Motorika Spoznaja Govor Socio-emocionalni

Razvojna područja

Rezultati procjene razvojnog statusa u jasličkim skupinama

Postotak

94

95

96

97

98

Motorika Spoznaja Govor Socio-emocionalni

Rezultati procjene razvojnog statusa u vrtićkim skupinama

35

4.3. SKRB ZA DJECU S POSEBNIM POTREBAMA

U cilju zadovoljavanja posebnih potreba djece, kao i poticanja optimalnog razvoja njihovih

sposobnosti, provodi se timska identifikacija djece s posebnim potrebama zdravstvene,

psihosocijalne, govorno-jezične i komunikacijske prirode. Potreba integracije djece s

teškoćama u razvoju naša je trajna zadaća, te obveza prema pojedincima u društvu koji su

različiti. Svako dijete ima potrebu odrastati u primjerenom okruženju. Cilj je poticanje

cjelokupnog razvoja djeteta u skladu s individualnim sposobnostima i mogućnostima. To

znači da se svakom djetetu pristupa individualizirano, kako bi se ublažile teškoće i razvili svi

djetetovi potencijali. Zbog specifičnih potreba djece s teškoćama u razvoju u njihovom odgoju

i obrazovanju te rehabilitaciji poštuje se timski pristup, te se timski planiraju primjereni

postupci za ublažavanje ili uklanjanje ometajućih čimbenika psihofizičkog razvoja, te

praćenja napretka djece.

Ove pedagoške godine u ljetnom upisnom roku upisano je ukupno 116 djece. Evidentirane

djece s posebnim potrebama i teškoćama u razvoju po zahtjevu bilo je 12. Roditelji su uz

zahtjev predali prateću zdravstvenu i edukacijsko-rehabilitacijsku dokumentaciju. Kod ove

djece radilo se o slijedećim teškoćama: 2 kombinirane, 1 Down syndrom i 9 zdravstvene

(alergija, motorika, vid, AD) i govorno jezične. 5 djece imalo je Rješenje prvostupanjskog

tijela vještačenja.

Tijekom inicijalnih intervjua identificirano je još 38 djece s posebnim potrebama. Članice

stručnog tima prikupile su podatke o djeci s rizicima u razvoju i posebnim potrebama, te je za

njih predviđeno timsko praćenje, obrada, planiranje odgovarajućih postupaka.

- 5 motoričke smetnje,

- 6 poremećaj govorno-jezične komunikacije

- 2 neurološki poremećaji

- 6 djece kojima je okruženje faktor rizika

- 10 zdravstvene teškoće

- 1 sa sumnjom na ADHD

- 5 s teškoćama socijalne komunikacije.

Analizom na kraju pedagoške godine utvrđeno je da je od 49 novoupisane djece s PP 10-ero

djece prevladalo uočena početna odstupanja i da je njihov razvoj primjeren dobi. Ta su djeca

imala blaže motoričke, jezično-govorne i zdravstvene teškoće.

Evidenciju djece s teškoćama i posebnim potrebama vode stručni suradnici, svatko u okviru

svojeg područja rada.

33%

9% 58%

Primljena djeca

teškoće identificirane naintervjuu

teškoće identificirane pozahtjevu

bez teškoća

36

Konačna analiza djece s TUR i PP u ovoj pedagoškoj godini pokazuje slijedeće (prikaz prema

primarnoj teškoći):

Vrste posebnih potreba i teškoća u razvoju Broj

djece

1. Oštećenje vida 4

2. Neurološki poremećaji 9

3. Poremećaji jezično govorne komunikacije 58

4. Poremećaji u ponašanju i emocijama 4

5. Ponašanja i stanja djece i njegova okruženja kao faktor

rizika

7

6. Motorički poremećaji 4

7. Intelektualne teškoće 2

8. Zdravstvene teškoće 39

9. Poremećaji iz autističnog spektra 3

10. Teškoće socijalne komunikacije 4

11. Downsy 2

12. ADHD 3

13. Višestruke teškoće 4

14. Darovita djeca 12

Ukupno 155

U ovoj pedagoškoj godini imali smo 16-ero djece s Nalazom i mišljenjem prvostupanjskog

tijela vještačenja ili rješenje HZZO-a.

Primjereni uvjeti rada u skupinama gdje su integrirana djeca s TUR su se osiguravali:

smanjenjem broja djece u skupini, dužim vremenom zajedničkog rada odgojitelja, većim

preklapanjem, uključivanjem trećeg odgojitelja u rad i sve to uz stalno sudjelovanje i praćenje

od strane članica stručnog tima. Nastavno nam je bilo odobreno dvoje trećih odgojitelja, te

smo za širenje programa tražili još jednog što je i odobreno od strane Gradskog ureda.

Timski pristup djeci s posebnim potrebama uključuje i međusobno povezuje različite

sudionike: stručni tim, matične odgojitelje, treće odgojitelje, roditelje i stručnjake u vanjskim

ustanovama.

Sve članice stručnog tima sudjelovale su u inicijalnim razgovorima i planiranju opservacije

djece, te timske analize primjerenih postupaka. Koristile smo svoje radne resurse i sudjelovale

u radu s djecom, u skupini ili individualno, te u radu s trećim odgojiteljem i roditeljima djece

s teškoćama iznalazeći rješenja za što bolje provođenje integracije. Zajedno smo upoznavali

djecu i njihove teškoće, te se trudili osigurati im optimalnu podršku. Prioritet nam je bio

integracija u rad skupine u smislu poticanja djece na međusobnu interakciju s vršnjacima i

poticanje njihove suradnje, razumijevanja i empatije, pomaganja, uključivanja u igre i

aktivnosti, dijeljenje, modeliranje ponašanja, vođenje, usmjeravanje, povećanje nadzora kako

bi se osigurala sigurnost djece.

Za 18 djece izrađeni su individualizirani programi rada. Individualizirani programi

izrađivali su se timski, na osnovu procjene uvidom u medicinsku dokumentaciju i

anamnestičke podatke, praćenjem reakcija i interakcija djece s TUR u skupinama,

opservacijom tijekom rujna i listopada, te procjenom razvojnog statusa. Individualizirani

programi su prezentirani roditeljima, te su mogli iste dopuniti svojim prijedlozima.Tijekom

pedagoške godine sve članice stručnog tima su periodično međusobno informirale o

obilježjima i potrebama djece za koju su izrađeni individualizirani programi. Zajednički smo

37

promišljali osiguravanje uvjeta, iznalaženje različitih vidova stručne pomoći bilo kroz

neposredan rad s djetetom ili posredno educirajući odgojne djelatnike i obitelji te djece.

Timski su se pisala mišljenja za djecu s posebnim potrebama, te razvojni profili kroz koje su

se planirali individualizirani programi. Za 4 djece s teškoćama napisana su mišljenja za

potrebe Stručnog povjerenstva škole.

Integracija djeteta s TUR-om i PP-om traži zajedničko promišljanje cijelog stručnog tima,

odgojitelja, roditelja i opservacijsku procjenu individualnih sposobnosti, interesa i potreba

pojedinog djeteta. Potrebno je pojačati rad na zajedničkom planiranju i veća izmjena

informacija svih koji su uključeni u proces.Kada su u pitanju djeca s teškoćama, kompetencije

odgojitelja moraju biti podržane odgovarajućom prilagodbom didaktičkog materijala i

ukupnog okruženja, ali i uzajamnim partnerstvom stručnjaka i članova obitelji djeteta s

teškoćom.

Senzibilitet kod odgojitelja od iznimne je važnosti u procesu integracije djeteta. Ponekad

upravo senzibilitet i osobne karakteristike omogućuju lakoću pristupa djetetu. Senzibilitet

odgojitelj mogao bi se podići na višu razinu edukacijom odgojitelja o pojedinim posebnim

potrebama.Rad s djecom s PP i TUR treba usmjeriti razvojnim karakteristikama, razvojnom

statusu djeteta bez obzira je li on u skladu s kronološkom dobi ili nekim našim osobnim

očekivanjima. Obrazovni ishodi moraju biti prilagođeni upravo tom djetetu. Timskim

djelovanjem u modifikaciji djetetovog okruženja, koje je stručno i usmjereno, može se znatno

doprinijeti sprečavanju pojave odstupanja u razvoju ili ublažavanja teškoća.

Na početku pedagoške godine provedeni su individualni sastanci psihologa i logopeda s

odgojiteljima u čije su skupine upisana djeca s teškoćama. Na sastancima su odgojitelji

upoznati sa svim potrebnim informacijama povezanim s psihofizičkim statusom djeteta,

specifičnostima i načinom svakodnevnog funkcioniranja djeteta, njegovim jakim stranama i

njegovim individualnim potrebama, te o uključenosti u eventualne rehabilitacijske postupke

izvan vrtića. Odgojitelji su dobili preporuke za stručnu literaturu, te upute o načinu vođenja

dokumentacije i vođenja bilješki o djetetu, upute o planu adaptacije, praćenju razvoja djeteta

i prilagođavanju odgojno-obrazovnih postupaka.

Tijekom godine suradnja s odgajateljima ostvarivala se s ciljem praćenja i prikupljanja

informacija o svakodnevnom radu u odnosu na dijete s teškoćama, specifičnostima i

metodama u radu, praćenje ponašanja djeteta u skupini, te eventualne poteškoće povezane s

boravkom djeteta u njoj. Stoga smo provodili individualne razgovore, konzultacije i

savjetovanje o načinu rada.

Suradnja s roditeljima ostvarivala se kroz individualne razgovore. Roditelji su informirani

o postojanju posebne potrebe kod djeteta, o njegovom funkcioniranju u skupini, o

eventualnim teškoćama i napretku na pojedinim razvojnim područjima. Roditelji su upućivani

na način rada i stimulaciju pojedinih područja razvoja u obiteljskom okruženju, što je bilo

usklađeno radom i postupcima u vrtiću. Roditelji su također obavještavali o provedenim

dodatnim dijagnostičkim postupcima, te o eventualnim promjenama u obiteljskom okruženju.

Naglašena je važnost njegovanje partnerskih odnosa s roditeljima u cilju njihovog aktivnog

sudjelovanja u programu rada s djecom s posebnim potrebama.

Stručni suradnici kontinuirano su timski surađivali s trećim odgojiteljima u svojstvu

pomagača djeci s teškoćama. Treći odgojitelji su dobili podršku za rad s djetetom s

teškoćama, za rad s ostalom djecom u odgojnoj skupini, o suradnji s matičnim odgojiteljima u

38

skupini u koju je uključeno dijete s teškoćama i za rad s roditeljima. Stručni tim im je

osiguravao stručne materijale i dodatne edukacije. Upućivali smo ih u načine planiranja i

provedbe odgojno obrazovnog rada te praćenje učinaka istog na djetetov razvoj. Treći

odgojitelji upućivani su u način vođenja dokumentacije o djetetu s teškoćama. Timski su

rađene razvojne procjene i planiranje rada u narednom periodu.

Potreba timskog pristupa u radu s djecom s posebnim potrebama i teškoćama je vrlo važna.

Promišljanje svih segmenata rada, potrebe za stalnom i dodatnom edukacijom nužne su za

unaprjeđivanje ovog segmenta odgojno-obrazovnog rada. U narednoj pedagoškoj godini

očekujemo zapošljavanje pet trećih odgojitelja (nastavno tri i dva za širenje programa).

Prateći rad trećih odgojitelja nužan je sustavni pristup trećim odgojiteljima s ciljem poticanja

razvoja svih potencijala djece s teškoćama u vrtićkom okruženju.

Skrbeći za djecu s posebnim potrebama i djecu s teškoćama u razvoju stvarali smo preduvjete

za rast i razvoj na djeci najprimjereniji način u stimulativnoj okolini i okruženju vršnjaka.

Zajedničkom igrom i aktivnostima poticali smo djecu s posebnim potrebama na razvijanje

boljih socijalnih vještina, komunikaciju, osamostaljivanje, prihvaćanje sebe i svojih

sposobnosti, što je neophodno za razvoj pozitivne slike o sebi i svojim mogućnostima.

RAD S DJECOM S POREMEĆAJIMA JEZIČNO-GOVORNE KOMUNIKACIJE

Govor je osnovno sredstvo komunikacije među ljudima. O komunikacijskim vještinama ovisi

i kvaliteta života. Jezik i govor prožimaju sve aspekte našeg života: interakcije s drugim

osobama, mogućnost izražavanja vlastitih misli, osjećaja, potreba i namjera, razumijevanje

drugih i učenje o svijetu koji nas okružuje. Kvaliteta govorenja značajno je ovisna o

okruženju u kojem dijete živi i poticajima kojima je svakodnevno izloženo. Dob

najintenzivnijeg govorno-jezičnog razvoja je period do 6. godine života. Taj tijek razvoja

jezika i govora pokazatelj je ukupnog djetetovog razvoja.

Poznavanje i pravodobno otkrivanje indikatora poremećaja omogućuje i ranu intervenciju

kojom se povećavaju šanse da se potakne razvoj jezika i spriječe ili ublaže kasnije teškoće

(poremećaji u govoru i jeziku, učenju, u ponašanju, gubitku samopouzdanja, socijalna

izolacija). Intervencije u vrtiću su savjetodavnog karaktera s roditeljima ili neposredan rad s

djetetom kroz logopedske vježbe.

Bitne zadaće u radu s djecom s jezično-govornim i komunikacijskim poremećajima bile su:

- Rano otkrivanje djece s jezično-govornim i komunikacijskim poremećajima, praćenje

rizične djece, savjetodavni rad s roditeljima i odgojiteljima

- Logopedske vježbe s djecom kod koje je utvrđen govorno-jezični i komunikacijski

poremećaj, rad s roditeljima – upute za vježbe kod kuće

Otkrivanje i dijagnostika djece s poremećajima jezično govorne komunikacije provodila se na

inicijalnim intervjuima s roditeljima novoupisane djece, informiranjem od strane odgojitelja,

informiranje od strane roditelja tijekom godine, te trijažnim ispitivanjem logopeda.

Logopedskim ispitivanjem obuhvaćeno je 98 djece jasličkih i vrtićkih skupina.

39

Identificiran broj djece s pojedinim oblicima govorno-jezičnih teškoća:

Vrste

jezično-

govornih

poremećaja

Dob djece Ukupno

1-3 3-4 4-5 5-6 6-7

Jezične

teškoće

4 8 5 9 6 32

Poremećaji

izgovora

0 0 13 16 18 47

Poremećaji

ritma i tempa

0 0 1 2 3 6

Poremećaji

glasa

0 1 1 1 3

Poremećaj

socijalne

komunikacije

2 2 1 0 1 6

Ukupno 6 15 18 30 25 94

Uzimanjem anamnestičkih podataka tijekom individualnih razgovora s roditeljima djece koja

imaju govorno-jezičnih teškoća napravljen je plan rada za logopedsko praćenje ili terapiju.

Roditelji su bili uključeni u savjetodavni rad, te su dobili smjernice kako poticati govor ili

kako pristupiti djetetu s određenom jezičnom teškoćom. Roditelji djece koja su bila uključena

u terapiju dobili su detaljne savjete i upute kako vježbati s djetetom kod kuće. Logoped je u

suradnji s ostalim članovima stručnog tima i odgojiteljima promišljao o planiranju odgojno-

obrazovnog rada, prilagodbi prostora, poticaja u individualnom pristupu djetetu s govorno-

jezičnim teškoćama.

Grafički prikaz zastupljenosti govorno-jezičnih poremećaja:

Evidentirano je ukupno 47 djece s artikulacijskim poremećajima. Ovi su poremećaji u

govornoj patologiji najčešći govorni poremećaj i od ukupnog broja djece s govorno-jezičnim i

komunikacijskim poremećajima ih je 45%. Isto tako artikulacijski poremećaji su i najlakše

uočljivi, te se i prvi evidentiraju i od strane odgojitelja, roditelja i pedijatra. Poremećaji su

različitih oblika pojavnosti, od omisije – izostavljanja glasova koje su česte kod djece niže

45%

24% 4%

2%

4%

21%

Vrsta teškoće

Poremećaji izgovora

Jezične teškoće

Poremećaji ritma i tempa

40

kronološke dobi, supstitucija – zamjene jednog glasa drugim), do distorzija – iskrivljenja,

nepravilnog izgovora koje su češće kod djece u godini pred polazak u školu.

Jezični poremećaji evidentirani su kod 32-je djece. Najteži poremećaj je nerazvijen govor koji

se evidentiran kod mlađe djece. Blaža jezična odstupanja su zaostajanja u razvoju leksika,

teškoće u razumijevanju, te odstupanja na morfo-sintaktičkom polju.

Tabela: prikaz zastupljenost govorno-jezičnih poremećaja prema spolu:

Ženski Muški

Jezični poremećaji 12 20

Poremećaji izgovora 17 41

Poremećaji ritma i tempa

govora

3 3

Poremećaji glasa 1 2

Poremećaj socijalne

komunikacije

4 2

UKUPNO 37 68

Iz ovog prikaza vidljivo je da su govorno-jezični poremećaji češće zastupljeni kod dječaka

nego kod djevojčica. To je i u korelaciji s podacima iz literature različitih autora koji govore

da su govorni poremećaji češći kod dječaka u predškolskoj dobi, a to se tumači zakašnjelom

maturacijom, različitim igrama dječaka i djevojčica, te različitim pristupima majki prema

muškoj i ženskoj djeci u ranoj dobi (prema K. Apeli i J.J. Masterson).

Uredan razvoj jezika i govora, okruženje bogato tiskanim materijalima i odrasle osobe koje ga

adekvatno potiču preduvjet su jezično govornog razvoja i razvoja predčitačkih vještina te

osiguravaju nesmetano učenje čitanja i pisanja u školskoj dobi. Postojanje različitih rizičnih

faktora u razvoju djeteta, siromaštvo obitelji i drugi otežavajući okolinski čimbenici mogu

značajno otežati savladavanje tih vještina. Rano prepoznavanje rizika, rano identificiranje

odstupanja u razvoju te poduzimanje odgovarajućih intervencija može pomoći u razvoju

djetetovih potencijala, u razvoju onih predvještina koje su važne u procesima učenja čitanja,

pisanja i matematike i na taj način prevenirati teškoće učenja. Kod 28- ero djece školskih

obveznika dijagnosticirana je početkom pedagoške godine nedovoljna razvijenost

predvještina bitnih za usvajanje čitanja i pisanja. Roditelji i odgojitelji su informirani o

aktualnom statusu djeteta te o važnosti primjerene stimulacije kroz igru. Provedena je

komunikacijska radionica s odgojiteljima, te komunikacijski roditeljski s temom: ''Kvalitetna

priprema za školu''.

U logopedski tretman uključeno je 49 djece. Terapije su se odvijale u prostoru stručnog tima

koji je namjenski opremljen za rad s djecom. Djeca su bila uključena u terapiju prema

utvrđenom rasporedu, jednom ili dva puta tjedno po potrebi, u trajanju od pola sata.

Individualizirani postupci rada prilagođeni su kronološkoj dobi, potrebama i razvojnim

sposobnostima svakog djeteta. Djeca starijih vrtićkih skupina uključivana su u terapiju u

popodnevnim terminima zbog organizacije dnevnog ritma mlađih skupina (dnevni odmor).

Zbog važnosti što bolje pripreme za školu djece predškolske dobi bila su u prednosti tijekom

ispitivanja i uključivanja u logopedski tretman. Tijekom godine u praćenju je bilo 21 dijete.

To su prvenstveno djeca jasličkih i mlađih vrtićkih skupina. S njihovim roditeljima provodio

se savjetodavni rad, dobili su pisane materijale i upute kako poticati govorno-jezični razvoj.

Ukupno je 11-ero djece upućeno na dodatnu obradu (ORL pregledi, audiološke obrade ili

kompleksne obrade u Poliklinici SUVAG) kako bi utvrdili moguće uzroke poremećaja i stekli

cjelovitiju sliku o potrebama djeteta. Od ukupnog broja djece uključene u logopedski tretman

33 je uspješno savladalo individualni plan rada s logopedom.

41

4.4. REDOVITI PROGRAM

STANDARDI KVALITETE

• Pristup usmjeren na dijete veliki je izazov koji zahtijeva izuzetan angažman i visoku

profesionalnost, stalno stručno usavršavanje i neprestano propitivanje vlastitog rada.

• Primjena standarda kvalitete predstavlja smjernice za primjenu raznih teorijskih znanja

u praksi i za postavljanje ciljeva u profesionalnom razvoju.

• Standardi nam služe kao pomoć u samoprocjeni vlastitog rada, kritičkom analiziranju

vlastitog pristupa obrazovanju i metodama koje koristimo te kao vodič za planiranje

kvalitetnije odgojno-obrazovne prakse.

STANDARDI KVALITETE UNAPREĐIVANJA ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA

U CJELINI

CILJ: primjenom standarda kvalitete pratiti i unaprijediti sve segmente odgojno-obrazovnog

rada.

OČEKIVANI REZULTATI: primjereni prostorno-materijalni i socijalni uvjeti koji

promoviraju inicijativu i autonomiju svakog djeteta u svakodnevnim vrtićkim situacijama.

Viša razina usvojenosti osnovnih kompetencija.

Tijekom pedagoške godine primjenjivali smo strategije djelovanja usmjerene na osmišljeno

oblikovanje uvjeta i situacija koje pogoduju razvoju kompetencija:

Utvrdili smo inicijalno stanje razine usvojenosti osnovnih kompetencija (osobna

kompetencija, socijalna kompetencija, spoznajne kompetencije, komunikacija na

materinjem i stranim jezicima, motoričke kompetencije)

Sustavno smo pratili kreiranje optimalnih prostorno-materijalnih i socijalnih uvjeta za

razvoj kompetencija

Na tjednim timskim sastancima planiranja, programiranja i vrednovanja definirali smo

daljnje smjernice poticanja razvoja osnovnih kompetencija

Primjenjivali smo različite načine vrednovanja procjene razine usvojenosti osnovnih

kompetencija: razvojne liste i protokoli praćenja poticanja osnovnih kompetencija,

pedagoško-instruktivne uvide u rad, zajedničke refleksije i brifinge s parovima

odgojitelja.

42

INTERPRETACIJA PODATAKA GODIŠNJIH VALORIZACIJA ODGOJNO-

OBRAZOVNOG RADA (PROCJENE ODGOJITELJA I ČLANICA STRUČNOG

TIMA)

1. Kako je primjena standarda kvalitete utjecala na unapređivanje odgojno-obrazovnog

rada:

INTERPRETACIJA REZULTATA: Prema grafičkom prikazu vidljivo je kako je primjena

standarda kvalitete u najvećoj mjeri utjecala na kvalitetnije promatranje i bolje razumijevanje

djeteta, zatim na bolje promišljanje i planiranje novih sadržaja, kvalitetu sudjelovanja u

refleksiji i samorefleksiji, osobni i profesionalni razvoj.

Tijekom pedagoške godine na inicijalnim i kontrolnim pedagoško-instruktivnim uvidima u

rad primjenjivali smo protokole praćenja primjene standarda kvalitete. Posebnu pozornost

usmjerili smo na strategije podrške i kreiranje uvjeta za razvoj i učenje kroz igru prateći

primjenu slijedećih indikatora kvalitete: poznavanje i primjenjivanje različitih strategija

razvoja i učenja, poticanje djece da sami uočavaju određene problemske situacije, istražuju i

pronalaze različita rješenja, povezivanje učenja novih pojmova, poticanje djece na

promišljanje o procesu učenja i rezultatima vlastitog učenja, primjena strategija koje

podržavaju emocionalni i socijalni razvoj i promoviranje demokratskih procesa i procedura.

ZAKLJUČNA PROMIŠLJANJA:

Različite razine postignuća u odgojnim skupinama ukazuju na potrebu kontinuiranog rada na

razumijevaju i primjeni standarda kvalitete, posebice:

Promatranje, praćenje djece u skladu s ishodima razvoja i učenja: 15 odgojiteljica

Planiranje, praćenje i evaluacija odgojno-obrazovnog rada: 10 odgojiteljica

Strategije podrške razvoju i učenju kroz igru i kreiranje okruženja: 8 odgojiteljica

33%

31%

15%

13% 6%

2%

Primjena standarda kvalitete

Promatranje i razumijevanjedjeteta

promišljanje i planiranje sadržaja

kvalitetnija samorefleksija irefleksija

osobni i profesionalni razvoj

bolje razumijevanje ulogaodgojitelja

unaprjeđivanje suradnje sroditeljima

43

KREIRANJE PRIMJERENOG PROSTORNO-MATERIJALNOG I SOCIJALNOG

KONTEKSTA

CILJ : podržavanje djetetova učenja i razvoja

OČEKIVANI REZULTATI:

Kvalitetno prostorno-materijalno okruženje koje:

potiče autonomiju djece i samoorganizaciju njihovih aktivnosti

potiče različite, poželjne oblike socijalnog grupiranja djece

Odgojitelji podržavaju suradničko učenje djece kroz različite strategije podrške.

2. Kako je prostorno-materijalni i socijalni kontekst skupine podržavao učenje i razvoj

djece:

INTERPRETACIJA REZULTATA : prema grafičkom prikazu prostorno-materijalni i

socijalni kontekst skupina najviše je poticao samoinicijativnost djece, usavršavanje svih

kompetencija, istraživanje i učenje čineći.

Na zajedničkim brifinzima s tandemima odgojiteljica često smo problematizirali razinu

primjene indikatora kvalitete vezanih uz kreiranje okruženja za razvoj i učenje kroz igru,

posebice: kreiranje sigurnog, poticajnog, zanimljivog, zdravog i inkluzivnog fizičkog

okruženja koje djecu potiče na istraživanje, učenje i samostalnost, promoviranje osjećaja

zajedništva koji djecu potiče na sudjelovanje u stvaranju kulture skupine. Odgojiteljice osam

skupina u manjoj mjeri su poticale autonomiju djece i samoorganizaciju aktivnosti i poželjne

oblike socijalnog grupiranja djece, manje uspješno su koordinirale aktivnosti manjih skupina

djece različitih interesa i sklonosti.

ZAKLJUČNA PROMIŠLJANJA:

Nastaviti primjenjivati strategije podrške razvoju i učenju koje omogućavaju iskustveno,

kontekstualno i učenje s razumijevanjem:

Poticati djecu na samostalno uočavanje određenih problemskih situacija,

istraživanje, pronalaženje različitih rješenja i donošenje zaključaka.

Povezivati učenje novih pojmova, poticati promišljanje djece o procesu učenja

i rezultatima vlastitog učenja.

27%

23% 18%

11%

14% 7%

Utjecaj prostorno materijalnog i socijalnog konteksta skupine na razvoj i učenje djece

Potiče samoinicijativnostdjece

Usavršavanje svihkompetencija

potiče istraživanje i učenječineči

Omogućuje interakcijetijekom igre i aktivnosti

44

3. Osobni doprinos kreiranju sigurnog, poticajnog, zanimljivog i inkluzivnog okruženja

koje djecu potiče na istraživanje, učenje i samostalnost:

INTERPRETACIJA REZULTATA: prema grafičkom prikazu odgojitelji navode kako se

njihov doprinos u kreiranju sigurnog, poticajnog, zanimljivog i inkluzivnog okruženja koje

djecu potiče na istraživanje, učenje i samostalnost najviše ogledao u ponudi različitih

materijala za igru i učenje i organizaciji prostora na temelju praćenja dječjih interesa. Na

zajedničkim osvrtima nakon pedagoško-instruktivnih uvida u rad članice stručnog tima

usmjeravale su pojedine odgojiteljice (16) na potrebu sustavnog praćenja djece u igri i

aktivnostima i primjerenog interveniranja osmišljavajući ponudu raznovrsnih razvojno

primjerenih materijala koji potiču djecu na istraživanje, igru i učenje. U manjem broju

skupina djeca su bila aktivni sudionici planiranja i oblikovanja okruženja za učenje.

ZAKLJUČNO PROMIŠLJANJE: sustavnim promatranjem aktivnosti djece, prateći

aktualni interes potrebno je postići višu razinu osobne učinkovitosti u kreiranju okruženja za

razvoj i učenje kroz igru.

4. Kako ste poticali djecu da sama uočavaju problemske situacije i istražuju i pronalaze

različita rješenja:

43%

34%

23%

OSOBNI DOPRINOS KREIRANJU OKRUŽENJA

Ponuda različitih materijala za igrui učenje

Organizacija prostora na temeljupraćenja dječjih interesa

Suradnja s djecom i njihovameđusobna suradnja

02468

10121416

UOČAVANJE PROBLEMSKIH SITUACIJA

45

INTERPRETACIJA REZULTATA: prema rangiranim odgovorima poticajna pitanja u

najvećoj mjeri omogućuju djeci samostalno uočavanje problemskih situacija i pronalaženje

rješenja.

ZAKLJUČNA PROMIŠLJANJA: gotovo 40% odgojiteljica (18) treba nastaviti jačati

svoje profesionalne kompetencije promišljajući o kvaliteti poticajnih pitanja u daljnjem

promoviranju razvoja i učenja djece.

5. Kako ste poticali djecu na promišljanje o procesu učenja i rezultatima vlastitog

učenja:

INTERPRETACIJA REZULTATA: iz grafičkog prikaza prema procjenama odgojitelja

vidljivo je kako su najučinkovitiji modeli poticanja djece na promišljanje o procesu učenja i

rezultatima vlastitog učenja foto, video zapisi i dječji radovi.

SUSTAVNO DOKUMENTIRANJE PROCESA UČENJA DJECE

CILJ : bolje razumijevanje djeteta, njegove prirode učenja, podržavanje inicijative i

autonomije učenja.

OČEKIVANI REZULTATI:

Odgojitelji sustavno dokumentiraju proces učenja djece:

prate i bilježe specifične interese i razvojni napredak svakog djeteta

bolje razumiju prirodu učenja

podržavaju inicijativu i autonomiju

kontinuirano osmišljavaju primjerene intervencije

0 5 10 15 20

Dokumentiranje djetetovog…

Razgovor s djecom

Poticanje rasprave među djecom

Dokumentiranjedjetetovog procesa

učenjaRazgovor s djecom

Poticanje raspravemeđu djecom

PROMIŠLJANJE O PROCESUUČENJA

18 14 9

PROMIŠLJANJE O PROCESU UČENJA

46

6. Navedite najčešće oblike dokumentiranja procesa učenja djece koje ste koristili u ovoj

pedagoškoj godini:

INTERPRETACIJA REZULTATA: analiza podataka ukazuje na najčešće korištene oblike

dokumentiranja procesa učenja djece, a to su foto i video zapisi, razvojne liste, mape skupine.

Nedostatno sustavno dokumentiranje dječjih akcija i reakcija u 8 skupina nije omogućilo

učinkovito bilježenje specifičnih interesa i razvojnog napretka svakog djeteta.

7. Model dokumentiranja koji je u najvećoj mjeri podržavao inicijativu i autonomiju

djece u skupini:

INTERPRETACIJA REZULTATA: prema grafičkom prikazu kao najčešći modeli

dokumentiranja primjenjivani su plakati i mape projekata. U značajno manjoj mjeri korišteni

su video zapisi i osobne bilješke odgojitelja. Podaci inicijalnih i kontrolnih pedagoško-

instruktivnih uvida u rad ukazuju na nižu razinu uspješnosti primjene „alata za promatranje“

22%

16%

12% 16%

20%

14%

Oblici dokumentiranja procesa učenja djece

Foto i video zapis

Razvojne liste

Mapa skupine

Plakati

Osobne bilješke

Dječji radovi

0

2

4

6

8

10

12

14

16

Plakati i mapeprojekta

Foto zapisLikovni uradci

Osobne bilješke

Podržavanje inicijative i autonomije djece

47

učenja djece. Kod manje skupine odgojitelja zamjetan je formalizam u dokumentiranju koji ne

omogućuje sustavno bilježenje specifičnih interesa i razvojnog napretka svakog djeteta.

ZAKLJUČNA PROMIŠLJANJA:

Intenzivirati sustavno dokumentiranje procesa učenja djece s ciljem boljeg

razumijevanja prirode učenja (posebice u 8 skupina).

Primjenjivati inovativnije modele dokumentiranja: digitalna razvojna mapa za

pojedino dijete, digitalna mapa projekta.

Prikupljene podatke koristiti za samorefleksiju uvidom u kvalitetu vlastitog

poučavanja djece.

BORAVAK NA ZRAKU

8. Koje mjere i postupke ste poduzimali tijekom boravka na zraku s ciljem unapređivanja

sigurnosti i zaštite djece?

INTERPRETACIJA REZULTATA: dobiveni pokazatelji upućuju na najčešće

primjenjivane mjere i postupke unapređivanja sigurnosti i zaštite djece, a to su dogovor s

djecom o pravilima ponašanja, poticanje samozaštite i usmjeravanje djece na korištenje

dogovorenog prostora. Manja skupina odgojiteljica treba osvijestiti svoju ulogu u skrbi za

sigurnost i zaštitu djece tijekom boravka na zraku, inicirati uspješniju suradnju sa

sustručnjacima u optimalnoj organizaciji vremena i razvojno primjerenih aktivnosti

tijekom realizacije navedenog segmenta odgojno-obrazovnog procesa.

Dogovor s djecom o pravilima ponašanja

34%

Poticanje samozaštite

22%

Usmjeravanje djece na

korištenje dogovorenog

prostora 16%

Organizirane aktivnosti

15%

Suradnja s kolegicama

13%

MJERE SIGURNOSTI I ZAŠTITE TIJEKOM BORAVKA NA ZRAKU

48

9. Koje strategije podrške razvoju i učenju ste primjenjivali tijekom boravka na zraku s

ciljem poticanja cjelovitog razvoja?

INTERPRETACIJA REZULTATA: grafički prikaz ukazuje na najčešće primjenjivane

strategije podrške razvoju i učenju koje su primjenjivane tijekom boravka na zraku, a to su

iskustveno učenje, promicanje prirodnih prava djece i organiziranje raznovrsnih aktivnosti s

kretanjem.

Tijekom provedbe pedagoško-instruktivnih uvida u rad pratili smo zastupljenost svih

razvojnih područja u ponudi sadržaja i aktivnosti tijekom boravka na zraku. Pokazatelji

praćenja ukazuju na dominantnu zastupljenost motoričkih i socijalnih kompetencija. Manje

zastupljene bile su aktivnosti koje promoviraju inovativnost, kreativnost, otkrivanje,

istraživanje i rješavanje problema u neposrednom vrtićkom okruženju.

ZAKLJUČNA PROMIŠLJANJA:

Unaprijediti primjenu strategija podrške razvoju i učenju kroz igru tijekom boravka na

zraku promovirajući sva razvojna područja, motoričke, socijalne, građanske,

spoznajne i kompetencije u prirodoslovlju i ekologiji.

Podržavati inovativnost i kreativnost.

Nastaviti promicati prirodna prava djece.

PROGRAM ODGOJA ZA PROMETNU KULTURU I SIGURNOST DJECE U

PROMETU

CILJ: pripremati djecu predškolske dobi za samostalno, sigurno i odgovorno sudjelovanje u

prometu.

OČEKIVANI REZULTATI:

Kontinuiran rad na proradi različitih tema o sigurnom sudjelovanju u prometu:

optimalna zaštita djece kao putnika u vozilima i kao pješaka, sigurnost djece kao

46%

29%

25%

Strategije podrške tijekom boravka na zraku

Iskustveno učenje Prirodna prava djece Organiziranje raznovrsnih aktivnosti s kretanjem

49

pješaka (ponašanje, kretanje, prijelaz ceste, samostalno sudjelovanje djece kao pješaka

u prometu), vožnja u automobilu, vožnja biciklom i motorom, sigurno upravljanje

biciklom, kretanje kolnikom, učenje prometnih znakova.

Suradnja s roditeljima i Policijskom postajom Dubrava.

Uspješnost djece u primjeni znanja i vještina na vrtićkim prometnim poligonima i kao

sudionika u prometu. Roditelji-primjeren model ponašanja djeci u prometu.

10. Navedite aktivnosti kroz koje ste realizirali ciljeve i zadaće Programa odgoja za

prometnu kulturu i sigurnost djece u prometu

INTERPRETACIJA REZULTATA: grafički su prikazane dominantne aktivnosti koje su

realizirane. Program odgoja za prometnu kulturu i sigurnost djece u prometu najintenzivnije

se provodi u skupinama djece u godini pred polazak u školu. Obuhvaća proradu sadržaja

prometnog odgoja, usvajanje elementarnih pojmova o prometu, raznovrsne didaktičke igre s

elementima prometnog odgoja, pokretne igre s elementima prometnog odgoja, istraživačko-

spoznajne aktivnosti u okružju vrtića (istraživanje konkretnih prometnih situacija u

neposrednoj okolini vrtića). Praćenje provedbe i analiza postignuća prema očekivanim

rezultatima ukazuju na stereotipnu ponudu poticaja i aktivnosti pripreme djece za samostalno,

sigurno i odgovorno sudjelovanje u prometu.

ZAKLJUČNA PROMIŠLJANJA:

Intenzivirati aktivnosti pripreme djece za sigurno sudjelovanje u prometu.

Osmisliti inovativnije sadržaje u proradi tema Programa odgoja za prometnu kulturu i

sigurnost djece u prometu.

Šetnja do raskrižja i provjera stečenih znanja

Učenje o prometnim znakovima ''Naši prijatelji''

Montessori kartice

Priče

Projekt Zanimanja prometnik

10

6

3

3

1

PROGRAM ODGOJA ZA PROMETNU KULTURU I SIGURNOST DJECE U PROMETU

50

PROGRAM ODGOJA I OBRAZOVANJA ZA OKOLIŠ I ODRŽIVI RAZVOJ - EKO

VRTIĆ JABUKA

CILJEVI:

Promoviranje humanih vrijednosti i promicanje ekološke osjetljivosti djece u okružju

vrtića i lokalne zajednice.

Poticanje aktivnog učenja djece u osvještavanju i doživljavanju eko-problema,

suradničkom stjecanju znanja i pronalaženju rješenja.

OČEKIVANI REZULTATI:

Svakodnevni rad na prepoznavanju, doživljavanju i rješavanju eko-problema u

neposrednom vrtićkom okruženju (kroz rad dječjih eko- patrola).

Primjena projektnog modela rada.

Provedba eko-projekata.

Njegovanje prirodnih prava djece tijekom boravka na zraku.

Roditelji koji promoviraju zdrav stila življenja u obiteljskom okružju.

Promoviranje važnosti roditeljskog modela skrbi za okoliš u svakodnevnim životnim

situacijama.

Sudjelovanje roditelja u vrtićkim eko-akcijama i provedbi projekata po skupinama.

Kako ste poticali aktivno učenje djece u osvještavanju i doživljavanju eko – problema

u neposrednom okruženju:

INTERPRETACIJA REZULTATA: prema grafičkom prikazu najčešće primjenjivana

strategija podrške aktivnog učenja djece u osvještavanju i doživljavanju eko-problema bila je

istraživanje i rješavanje eko-problema, zatim ponuda interaktivnih materijala i sadržaja i

aktivnosti eko-patrola.

Izrada ekoslikovnica

Aktivnosti eko-patrola

Interaktivnimaterijali i sadržaji

Suradnja sodraslima i

drugom djecom

2

4

6 7

OSVJEŠTAVANJE I DOŽIVLJAVANJE EKO PROBLEMA U NEPOSREDNOM OKRUŽENJU

51

Navedite odgojno-obrazovne ishode djece vaše skupine vezane uz kompetencije u

prirodoslovlju i elementarna znanja o odgoju za okoliš i održivi razvoj:

INTERPRETACIJA REZULTATA: najviše rangiran odgojno-obrazovni ishod vezan uz

kompetencije u prirodoslovlju i održivi razvoj je štedljiv odnos djece prema prirodnim

resursima, zatim slijede razumijevanje ekoloških problema i smisla održivog razvoja i

uočavanje promjena u prirodi. Tijekom ove pedagoške godine intenzivirali smo aktivnosti

eko-vrtića usmjerene na ostvarivanje ciljeva i zadaća. Realizirali smo eko-projekte: Drvo,

Šuma, Obnovljivi izvori energije, Kiša, Naši znanstvenici. Roditelji su značajnije sudjelovali

u provedbi eko-akcija i projekata u skupinama.

ZAKLJUČNA PROMIŠLJANJA:

Nastaviti provedbu aktivnosti eko-vrtića.

Sudjelovanjem u projektu „Mi jedemo odgovorno“ potaknuti zajedničko djelovanje

vrtića i obitelji u primjeni zdravih prehrambenih navika.

Unaprijediti rad dječjih eko-patrola.

Sustavno dokumentirati postignuća djece u provedbi eko-projekata.

Inicirati suradnju s lokalnom zajednicom na preveniranju eko-problema u

neposrednom vrtićkom okruženju.

Djeca seštedljivo odnose

premaprirodnimresursima

Osvještena suda se otpad

može reciklirati

Razumijuekološke

probleme ismisao održivog

razvoja

Uočavajupromjene u

prirodi

Imenuju iraspoznaju biljni

i životinjskisvijet,

kontinente,Sunčev sustav

18

15

12

9

3

Kompetencije u prirodoslovlju i znanja o odgoju za okoliš i održivi razvoj

52

PROGRAM PREDŠKOLE

CILJ: osigurati okruženje u kojem će dijete u godini pred polazak u školu maksimalno razviti

sve svoje osobne potencijale, zadovoljiti aktualne interese i steći znanja, vještine i navike koje

će mu omogućiti uspješnu prilagodbu na nove uvjete rasta i razvoja u osnovnoškolskoj

sredini.

Okruženje kao niz materijalnih i komunikacijskih čimbenika organizirat će se tako da potiču i

reguliraju djetetov psihički razvoj, te da utječe na formiranje njegove osobnosti i njegovih

socijalnih stavova i vještina, kao i ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje.

OČEKIVANI REZULTATI:

Zajedničko djelovanje vrtića i obitelji u provedbi zadaća i ciljeva Programa predškole.

Pripremljenost djeteta za polazak u školu i cjeloživotno učenje.

11. Navedite strategije podrške učenju i razvoju koje ste primjenjivali u radu s djecom

pred polazak u školu:

INTERPRETACIJA REZULTATA: prema grafikonu najčešće primjenjivane strategije

podrške učenju i razvoju u radu s djecom u godini pred polazak u školu bile su: samoprocjena

i logičko zaključivanje, poticanje suradničkog učenja, iskustvenog i učenja s razumijevanjem.

Tijekom pedagoške godine pratili smo realizaciju zadaća Programa predškole:

primjenu individualiziranog i fleksibilnog odgojno-obrazovnog pristupa kojim

se omogućava zadovoljenje različitih potreba djece ( tjelesnih, emocionalnih,

spoznajnih, komunikacijskih i sl.)

stvaranje primjerenog okruženja za spontano bogaćenje rječnika, kvalitetno

izražavanje i razvoj razumijevanja, slušanja i govora i jezika odnosno

Samoprocjena i logičko zaključivanje uzročno-posljedičnih veza

Poticanje suradničkog učenja

Iskustveno učenje i učenje s razumijevanjem

Podržavanje emocionalnog i socijalnog razvoja

Poticanje istraživanja

Poticanje demokratskog dijaloga i slobodno iznošenjestavova

10

6

6

3

2

2

Strategije podrške u radu s djecom pred polazak u školu

53

razvijanje predčitačkih i grafomotoričkih vještina u kontekstualno povezanim

situacijama

upoznavanje djece s informacijsko-komunikacijskom tehnologijiom i

mogućnostima njezina iskorištavanja u svrhu obogaćivanja i produbljivanja

njihova učenja.

U većini skupina djece u godini pred polazak u školu zadaće su uspješno

realizirane. Posebice značajnim procjenjujemo zajednički projekt našeg vrtića

i OŠ „Retkovec“ na temu „Od vrtića do škole-zajedno možemo bolje“.

Suradnička razmjena iskustava i očekivanja odgojitelja i učiteljica omogućila

je višu razinu kvalitete u provedbi Programa predškole.

ZAKLJUČNA PROMIŠLJANJA:

Primjenjivati strategije podrške razvoju i učenju koje podržavaju razvoj ključnih

kompetencija za cjeloživotno učenje.

Potaknuti roditelje na zajedničko djelovanje u provedbi Programa predškole.

Nastaviti provedbu projekta „Od vrtića do škole-zajedno možemo bolje“

uključivanjem i ostalih osnovnih škola u lokalnoj zajednici.

54

IZVJEŠĆE O REALIZACIJI KURIKULUMA SKUPINA

ODGOJNA SKUPINA: 2 – T „LEPTIRIĆI“

ODGOJITELJI: TANJA KLEMENČIĆ

MIRA ŠARAVANJA

IVANA PAJTLER MINIĆ

Mi smo najmlađa jaslička skupina,djeca u drugoj godini života, upisano je 20 djece, 11

djevojčica i 9 dječaka. Od samog početka u odgojno-obrazovnom radu naglasak je na

osamostaljivanju djece u svim aspektima života. Djeca se već u jasličkoj dobi potiču na

samostalno hranjenje,svlačenje i oblačenje.

Tijekom godine usavršavali smo osnovne prirodne oblike kretanja i aktivno

sudjelovali u različitim motoričkim aktivnostima. Stvaranjem toplo socio-emocionalnog

okruženja i poticajne materijalne sredine sva djeca u skupinu razvila su osjećaj sigurnosti,

povjerenja i prihvaćanja. Istraživali smo zvukove, izražavali se zvukom i pokretom te tako

stvarali situacije i aktivnosti koje promiću razvoj govora te rad na projektu:

“Govorni razvoj kroz glazbene igre i aktivnosti“.

PROVOĐENJE PROJEKTA

Projekt se provodio tijekom cijele pedagoške godine kroz kontinuirano verbalno i

glazbeno istraživanje odgojitelja i djece. Praćenjem samoinicirajućih aktivnosti i interesa

djece primjetile smo da je prisutan veliki interes u glazbenom centru. Aktivnosti smo

realizirali putem raznovrsnih materijala i sredstava napravljenih od PNM-a, koji potiču razvoj

govora, osiguravaju uvjete za pokret, manipuliranje i istraživanje. Materijali ponuđeni djeci

bili su usmjereni ne samo na ono što djeca trenutno mogu učiniti, rješiti i istražiti nego i za

ono što možda još nisu dovoljno kompetentna, ali će u kvalitetnim uvjetima to postati. Tijek

provedbe projekta pratili smo kroz osobne bilješke, foto i audio zapisom, a roditelje smo

upoznali s projektom putem plakata i inicirali suradnju putem individualnih razgovora i kutića

za roditelje.

Tijekom ove pedagoške godine omogućili smo djeci obilje direktnih kontakata s

glazbenim materijalima u okruženju sobe. U početku smo nudili jednostavnije materijale i

sredstva (šuškalice, zvečke, zvukovne igračke ). Uvidjele smo da se interes promjenio i da

moramo ponuditi druga atraktivnija sredstva. Centar smo obogatili različitim instrumentima

napravljenim od pedagoški neoblikovanog materijala u svrhu poticanja dječje radoznalosti,

spontanosti i želje za istraživanjem novih zvukova. Posebno su bili zainteresirani za recitacije

i pjesmice uz pokret.

Glazbene aktivnosti imaju veliku razvojnu vijednost. Osim razvoja sluha kroz

glazbene igre razvijala se motorika, razvoj centra za govor i ravnotežu te se kroz takvo

okruženje promovira osjećaj zajedništva.

55

Tijekom pedagoške godine osmišljavali smo aktivnosti za djecu uzimajući u obzir

njihova iskustva i kompetencije. Svako dijete ući na svoj način, netko bolje ući uz vizualni

poticaj, netko uz auditivni a netko najbolje uči kroz pokret – kinestetički, stoga smo se trudile

što više uključiti sva tri stila učenja kako bi zadovoljila različite potrebe.

Većina djece napredovala je u jezičnom razvoju, vidljiv veliki pomak u odnosu na

početak pedagoške godine. Kod pojedine djece primijetile smo jos uvijek neverbalno

komuniciranje stoga sve ubuduće poticaje i aktivnosti potrebno je prilagoditi kako bi što bolje

razvili svoje potencijale.

Poticanjem osobnih i socijalnih kompetencija i promatranja u kontekstu razvojnih

mogućnosti svakog djeteta posebno a ne njegove kronološke dobi podizali smo ukupnu

kvalitetu odgojno – obrazovnog rada na višu razinu.

Kroz uživanje u različitim interakcijama i aktivnostim, radoznalost i napredak u

govornom jezičnom razvoju te aktivno sudjelovanje i uspostavljanje odnosa djeteta s drugom

djecom i odgojiteljima razvijali smo osobnu, emocionalnu i obrazovnu dobit.

Osobna zainteresiranost odgojitelja djelovala je na cjelokupan djetetov razvoj,

omogućila nam je da bolje razumijemo način na koji djeca ove dobi razmišljaju i kojim se

strategijama korite u procesu rješavanja problemskih situacija.

56

ODGOJNA SKUPINA: 3 - T, ''PTIČICE''

ODGOJITELJI: NADA KATALINIĆ

MARIJA MIŠKOVIĆ

TEMA: Utjecaj simboličke igre na razvoj govora djece rane dobi

- Pojačan rad na istraživanju svim osjetilima i učenje o svijetu oko nas

- Poticanje razvoja socijalnih vještina, samopouzdanja i samostalnosti

- Razvoj pozitivne slike o sebi

Prostor SDB je kvalitetno osmišljen i skrbi o aktualnim interesima djece, individualnim i

razvojnim potrebama svakog djeteta. Djeci su ponuđeni zanimljivi sadržaji za istraživanje,

aktivno isprobavanje i samostalno rješavanje problema. Koristile smo različite strategije

poučavanja koje su pridonijele emocionalnoj stabilnosti, samopouzdanju, samostalnosti,

samoinicijativi, motivaciji, dobrom raspoloženju, stalnom interesu i željom za igrom i

učenjem.

Prisutan je stalni interes za igru po centrima igara koji su podjednako posjećivani i u

funkciji djeteta, te ili nije bilo potrebno mijenjati već samo nadopunjavati novim sadržajima.

Kroz centre igara djeca su imala mogućnost razvijati osobnu i socijalnu kompetenciju,

spoznaji, govorno jezični i motorički razvoj, vršiti samoregulaciju postupaka i rješavanje

sukoba na društveno prihvatljiv način. Ponašanje djece pokazuje da je materijalno okruženje

optimalno, zadovoljilo individualne potrebe svakog djeteta.

Intenzivno smo radile na govorno jezičnom razvoju djece, poticale smo pravilan govor

te u suradnji s logopedom organizirale komunikacijski roditeljski sastanak na temu: „Govorno

jezični razvoj djece rane dobi“, kako bi roditelje osvijestile da u razgovoru s djecom koriste

pravilan govor bez tepanja. Napredak je velik, postignuća su očekivana, ali i nadalje treba

usavršavati govor, te poticati različite oblike izražavanja (dramsko-scenske, glazbene,...).

Također nadalje treba kod manjeg broja djece poticati samostalnost i neovisnost,

samoregulaciju, a kod svih treba poticati samozaštitu, usavršavati socijalne i motoričke

kompetencije, te spoznajni razvoj kroz učenje „čineći“ metodom pokušaja i pogreške i

neposrednim iskustvom donositi zaključke i rješavati probleme.

Kroz sve aktivnosti skrbile smo o sigurnosti djece, ohrabrivale smo djecu na

sudjelovanje i suradnju u različitim aktivnostima, pratile smo aktivnosti djece njihovog

ponašanja i reakcije te razmjenjivale međusobne informacije u svrhu poboljšanja kvalitete

rada usmjerene prema djetetu.

Reflektirale smo se i prepoznavale osobne i profesionalne kompetencije te

unapređivale kvalitetu rada. Unaprijeđivanju profesionalnog rada pridonijela nam je timska

suradnja s kolegicama, stručnjacima, stručna literatura, kvalitetno dokumentiranje procesa

učenja djece, te mapa profesionalnog razvoja u kojoj smo dokumentirale vlastita iskustva –

koristile je kao pomoć u radu.

57

ODGOJNA SKUPINA: 8 – DZ, ''MASALAČCI''

ODGOJITELJI: MIRJANA DAKIĆ

NIKOLINA BARAĆ

S obzirom da se radi o novoupisanoj djeci prostor u kojem borave omogućuje

dostupnost i raspoloživost materijala , zanimljive i poticajne materijale koji im pružaju priliku

na samostalno odlučivanje o tome što će odabrati i kako i koliko dugo će istraživati i zadržati

u aktivnostima.Prostor je oformljen tako da potiče odličnu komunikaciju i interakciju djece s

djecom i djece s odgojiteljima.

Naglasak smo dali na područje senzomotorike te kroz to razvoju samostalnosti te

učenje kroz sva osjetila. Takva organizacija centara bila nam je dobar poticaj za aktivnosti

koje smo uspješno realizirali u manjim skupinama a posebno u individualnom radu.

Prostorno materijalni kontekst temeljen je na spoznaji o velikoj vrijednosti rane

senzomotoričke stimulacije. Putevi do iskustva vode preko osjetila. Redovitom i bogatom

ponudom razvijali smo stabilnost emocionalnih stanja te jačanje senzomotoričke inteligencije.

Međusobna povezanost svih osjetila pomaže u funkcioniranju i uspješnom obavljanju

svakodnevih zadataka.

Prateći dječje reakcije na glazbeno scenske aktivnosti došli smo do spoznaje kako

bismo proširili naše spoznaje te upustili se u akcijsko istraživanje pod nazivom „Utjecaj

klasične glazbe na djetetov cjelokupni razvoj“. Glazba kao najmoćnije sredstvo potaknula je

pozitivna emocionalna raspoloženja te razvoj osobne kompetencije i kompetencije na

materinskom jeziku. Koristili smo glazbu u svakodnevnih aktivnostima. Glazba u funkciji

kulturnog ophođenja za stolom, slikanje uz glazbu, opuštanje uz glazbu, masaža uz glazbu.

Vizija našeg kurikuluma ove godine je bila poticanje razvoja ekološke svijesti i kulture

održivog razvoja od najranije dobi. Svaka aktivnost realizirana ove pedagoške godine bila je

rezultat praćenja dječjih interesa i potreba. Poštujući izbor svakog djeteta davali smo im

podršku i na taj način poticali suradničko učenje djece. U svakodnevno radu nastojale smo

poticati i usmjeravati razvoj kreativnih potencijala svakog djeteta.

Iznimno nam je važno u ovoj dobi bilo da osvijestimo dječja znanja i vještine o

samozaštiti te na taj način i uključimo roditelje u taj proces. Vjerujemo da smo našle dobar

model uključivanja roditelja u odgojno obrazovni rad skupine te smo kreirale situacije dobre

zajedničke suradnje za dobrobit djece.

Iščitavajući protokol praćenja, razvojne liste i osobne bilješke odgojitelja vidljivo je da

je velik pomak vidljiv u socio emocionalnoj kompetenciji te komunikaciji na materinskom

jeziku.

58

ODGOJNA SKUPINA: 25 – Č, ''JAGODICE''

ODGOJITELJI: ĐURĐICA KRIŽAN

KSENIJA LONČAR

Tematska cjelina kojom smo se intezivno bavili ove ped. godine je ,,Istraživanje

svijeta oko sebe svim senzornim modalitetima“. Cilj je bio upoznati neposrednu okolinu

istražujući svim osjetilima.

Obzirom na različitu dob djece planirali smo aktivnosti koje su se temeljile na

razvojnim razlikama i interesima djece kako bi im se omogućilo usvajanje potrebnih

kompetencija za istraživanje. Gotovo sva djeca su aktivno istraživala ponuđene materijale, te

na taj način dolazila do novih spoznaja. Većina djece aktivno je upoznavala osnovna svojstva

predmeta neposrednim baratanjem, slušanjem, doživljavanjem. Nešto manje djece je aktivno

sudjelovalo u isprobavanju rješavanja problema.

Tkđ., jedna od važnih zadaća bila nam je poticanje emocionalne samoregulacije,

samostalnosti i pozitivne slike o sebi. Iako se vidi veliki napredak u tom području, kod neke

djece nije u potpunosti došlo do emocionalne stabilnosti. S tom djecom je potrebno i dalje

intezivno raditi na kontroli emocija. Prema očekivanju, kod starije djece primjetna je veća

samostalnost u svim osnovnim životno praktičnim i radnim aktivnostima. Kod djece mlađe

dobi vidljiv je napredak u samostalnosti na kojoj treba i dalje intezivnije raditi.

Veliki napredak djeca su postigla u području govorno jezičnog razvoja. Govorni

razvoj poticali smo kroz razne aktivnosti – čitanje i prepričavanje priča, različite glazbeno

scenske i ritmičke igre, te poticali govor u svim situacijama. S djecom kod koje je to bilo

potrebno više je bio zastupljen individualan rad.

Sljedeće ped. godine potrebno je i dalje pojačano raditi na socio emocionalnoj

stabilnosti kod neke djece, te na samostalnosti kod djece mlađe dobi. I dalje je potrebno sa

svom djecom raditi na usavršavanju komunikacijskih vještina, a prostorno i materijalno

okruženje učiniti bogatim i poticajnim kako bi se djeci različitih ineresa i mogućnosti

omogućio razvoj različitih kompetencija.

59

ODGOJNA SKUPINA: 23 – T, ''PATKICE''

ODGOJITELJI: EMA BEGANOVIĆ

ŽELJKA KRAINA

U skupinu „Patkice“ upisano je 24-ero djece (17 djevojčica i 7 dječaka). Tema kojom

se intenzivnije bavimo ove pedagoške godine zove se „Ja i drugi“. Cilj je poticati cjeloviti

razvoj djeteta, a posebice jačati djetetove osobne potencijale i kompetencije za samostalno,

odgovorno i djelotvorno ponašanje u komunikaciji sa sobom i drugima.

Rad na sklopu aktivnosti „Ja i drugi“ izabrali smo kako bismo kod djece dodatno

potaknuli različite aspekte socijalnog i emocionalnog razvoja (razvijanje osjećaja sigurnosti,

pripadnosti grupi, osjećaja zadovoljstva, pozitivne slike o sebi, mogućnosti suosjećanja,

uživljavanja u stajališta i potrebe drugih). Rad na ovom sklopu aktivnosti smo također izabrali

zato što smatramo da prosocijalno ponašanje ima važnu ulogu kao socijalni standard kulture u

kojoj živimo. Što više jača prosocijalno ponašanje, to više slabi izražavanje emocija na

društveno neprihvatljiv način.

Vođeni važnošću ideje o poticanju prosocijalnog i društveno prihvatljivog ponašanja kod

djece postavili smo niz specifičnih zadaća koji su u skladu s razvojnim mogućnostima i dobi

djece naše skupine.

BITNE ZADAĆE

U odnosu na dijete:

razvijati svijest o sebi (fizičkom, psihičkom i socijalnom ja)

razvijati samosvjesnost osjećaja (smisao za humor, pokazivanje empatije i simpatije)

razvijati samopouzdanje i samopoštovanje

razvijati emocionalnu stabilnost i samoregulaciju (kratko pričekati na red)

razvijati samostalnost i neovisnost

razvijati prosocijalno ponašanje

razvijati osjećaj za pravdu (poštivanje osnovnih pravila skupine, pravila uljudnog

ponašanja)

U odnosu na odgojitelje:

njegovati emocionalno topao i podržavajući odnos s djecom, primjereno odgovarati na

potrebe djece, podržavati djetetovu inicijativu

adekvatno postaviti granice te poticati prosocijalno ponašanje i empatiju

kontinuirano promišljati i stvarati okruženje za kvalitetan razvoj socijalnih vještina

kvalitetnim opažanjima, dokumentiranjem i planiranjem brinuti o individualnim

potrebama i različitostima djece

unaprjeđivati vlastite kompetencije za refleksiju i samorefleksiju

U odnosu na roditelje:

upoznati roditelje s razvojnim karakteristikama djece u 3. i 4. godini života

senzibilizirati roditelje za važnost zajedničkog odgojnog utjecaja na razvoj i

zadovoljavanje primarnih potreba djece

60

zajedničkim odgojnim djelovanjem vrtića i obitelji stvoriti uvjete za razvoj socijalnih

vještina djece

osvijestiti roditeljima važnost postavljanja granica u odgoju djeteta

osvijestiti roditeljima ulogu emocija u životu djeteta te važnost pravilnog odnosa

prema njima

STRATEGIJE DJELOVANJA:

Neke od aktivnosti provedene tijekom ove pedagoške godine:

„Ja“ – osobna karta, fotografije djece s imenom, crtež „Ovo sam ja“

„Moje tijelo“ – dijelovi tijela, obrisi tijela na papiru – ucrtavanje detalja, crtanje i

otiskivanje dlana i stopala

„Moja obitelj“ – osobne slikovnice, fotografije djece i članova uže obitelji, crtež

obitelji

„Emocije“ – „Abeceda osjećaja“: Kako se osjećam? Što volim? Što me ljuti?,

edukativne slikovnice, crteži ekspresija lica u određenim emocijama, fotografije izraza

lica i ogledala, boje straha, tuge, sreće

„Pravila skupine“ – osmišljena zajedno s djecom

„Pravila uljudnog ponašanja (bonton)“ – plakat „Čarobne riječi“, slikovne aplikacije

„Bontončić za dobru djecu“, glazbene aktivnosti

„Igre za poticanje djetetovih socijalnih vještina“ – „Klupko prijateljstva“, „Šalji

dalje“, „Tko sam ja?“, „Pogodi boju“...

DOBROBIT ZA DIJETE:

usvajanje informacija, odnosno izgradnja znanja koja omogućuju djetetu nesmetanu

komunikaciju s vršnjacima i odraslima

razvijanje sposobnosti razumijevanja vlastitih potreba (tjelesnih, emocionalnih,

spoznajnih, socijalnih potreba) i potreba drugih te njihovo zadovoljavanj na društveno

prihvatljiv način

sposobnost uspostavljanja, razvijanja i održavanja kvalitetnih odnosa s drugom

djecom i odraslima (sudjelovanje, pregovaranje, rješavanje sukoba)

DOBROBIT ZA RODITELJE:

usklađeno međusobno partnersko djelovanje vrtić – obitelj

stečeno znanje o emocijama i emocionalnom svijetu djeteta

osvještenost važnosti postavljanja granica u odgoju djeteta predškolske dobi

DOBROBIT ZA ODGOJITELJE:

osnaživanje osobnih i profesionalnih kompetencija odgojiteljica za primjereno i

funkcionalno djelovanje u odnosu na dijete, obitelj i suradnike

ZAKLJUČAK:

Toplim i podržavajućim odgojem, kontinuiranom suradnjom s roditeljima i stručnim

suradnicima te usavršavanjem osobnih i profesionalnih kompetencija intenzivno smo ove

pedagoške godine poticali socio – emocionalni razvoj djece. U odnosu na početak godine

znatno je vidljiv napredak djece u razumijevanju i poštivanju vlastitih potreba i potreba

drugih, uvažavanju različitosti i tolerancije prema drugima, odnosu prema emocijama i

razvoju socijalnih vještina (komunikacijske vještine, vještine nenasilnog rješavanja sukoba,

vještine donošenja odluka i rješavanja problema). Kod određene djece nadalje je potrebno

intenzivno poticati razvoj osobnih i socijalnih kompetencija s naglaskom na emocionalnoj

stabilnosti i samoregulaciji te prosocijalnom ponašanju i empatiji.

61

ODGOJNA SKUPINA: 29 – T, '' KAPLJICE''

ODGOJITELJI: SARA DUBINOVIĆ

INES DOKMAN

CILJEVI:

nadopuniti i nadograditi dječje spoznaje o kućnim ljubimcima, njihovim osobinama,

karakteristikama i različitostima

zadovoljiti dječji interes za životinjama, te omogućiti djeci da steknu znanja i

predodžbe o njima

upoznati djecu s karakteristikama pojedinih kućnih ljubimaca

ZADAĆE:

proširiti već postojeće znanje o kućnim ljubimcima

umanjiti strah prema pojedinim kućnim ljubimcima

razvoj spoznaje o međusobnoj povezanosti čovjeka i prirode

naučiti kako brinuti o kućnim ljubimcima (kornjače)

utjecati na razvoj vizualne percepcije- promatranjem fotografija, enciklopedija, priča

poticati i omogućiti izražavanje kroz različite likovne tehnike

poticati i razvijati dječju maštu i kreativnost kroz likovne aktivnosti

DOBITI:

djeca su radom na projektu promatrala, pitala, stjecala nove pojmove, istraživala,

poduzimala određene aktivnosti

djeca su samostalno razmišljala i zaključivala, širila svoja znanja aktivirajući pritom

svoje potencijale i razvijajući mnoge sposobnosti

kroz brigu o kućnim ljubimcima skupine djeca su razvijala svijest o higijeni- pranje

ruke nakon svakog kontakta, održavanje staništa čistim kako bi i naš prostor bio čist.

Također su njihovom pojavom usvojila znanje o njihovim navikama, načinu hranjenja,

načinu života.

kroz svakodnevne životno-praktične i radne aktivnosti (čišćenje i pranje akvaterarija,

mijenjanje vode, hranjenje kornjači) mogao se primijetiti veliki napredak u ponašanju

djece s obzirom na odgovornost

kod mlađe djece vidljiv je napredak u komunikaciji. Kada se samostalno obraćaju

životinjama puno su slobodniji u govoru, motiviraniji, otvoreniji.

62

ODGOJNA SKUPINA: 30 – T, CVJETIĆI

ODGOJITELJI: ILDA FRANJIĆ

VIKICA UDILJAK

Početkom pedagoške godine uočile smo potrebu za nastavkom pojačanog rada na

razvoju socijalne kompetencije, te smo u skladu s tim nudile različite aktivnosti koje su

utjecale na razvoj samopouzdanja i samopoštovanja djece kao i sposobnost razumijevanja i

uvažavanja potreba drugih, uspostavljanje kvalitetnih odnosa s drugom djecom i odraslima.

U sobi dnevnog boravka formirani su centri aktivnosti koji omogućavaju izbor različitih

sadržaja te odabir druge djece i odraslih pri oblikovanju vlastitih aktivnosti.

Kroz tematsku cjelinu “Drvo” omogućile smo angažiranje različitih inteligencija i

razvoj različitih kompetencija i sposobnosti djece. Djeca su imala mogućnost neposrednog

iskustva na dvorištu vrtića. U sobi dnevnog boravka smo formirale istraživačko spoznajni

centar koji je upotpunjen sadržajima koje su prikupila djeca i roditelji. Pratile smo interes

djece i nastojale podržavati inicijativu i autonomiju svakog djeteta. Također smo poticale

različite oblike kreativnog izražavanja. Kroz ovakve aktivnosti utjecale smo i na razvoj

ekološke svijesti i održivog razvoja od najranije dobi.

Roditelji su se aktivno uključivali i surađivali na različite načine: prikupljali sredstva,

organizirali i provodili različite aktivnosti sa djecom.., te smo na taj način usklađivali odgoj

djece u vrtiću i obitelji.

Postignuća djece smo pratili kroz protokol projekta, razvojne liste, osobne bilješke,

foto zapise, likovne radove djece. Najveći napredak je vidljiv u razvoju socijalne i građanske

kompetencije te kompetencije na maternjem jeziku.

63

SKUPINA: 6 – T, ''RIBICE''

ODGOJITELJI: VIŠNJA GREGORIĆ

NATAŠA HASIJA

Kurikulum naše skupine kroz godinu se stvarao i oblikovao, s obzirom da je u skupinu

došla nova odgojiteljica, te je bilo potrebno vrijeme za upoznavanje i usklađivanje

odgojiteljskog para , kao i za upoznavanje djece i roditelja.

Prateći potrebe, mogućnosti i interese djece uočile smo da kroz aktivnosti

doživljavanja, izražavanja i stvaranja, odnosno , umjetničke aktivnosti , djeca pokazuju veliki

angažman, te osim kreativnih razvijaju i sve ostale kompetencije. Tu su nam osobito bile

važne kompetencije socio-emocionalnog razvoja (emocionalna stabilnost, samoregulacija,

prosocijalno ponašanje i empatija), koje smo u podržavajućoj, stvaralačkoj atmosferi

zajedništva i kreacije uspjeli unaprijediti. No, svakako i dalje to područje iziskuje dodatne

napore, a želja nam je više se ubuduće posvetiti samozatajnijoj djeci koja pokazuju manje

inicijative, a onu koja inicijative imaju i previše usmjeravati na pomaganje i vršnjačko učenje.

Istaknut ćemo primjer fleksibilnog i otvorenog kurikuluma , kojeg mislimo da

provodimo: u glazbenim smo aktivnostima uočile inicijativu i interes djece za strani jezik,

te smo uspješno naučili i neke pjesmice na engleskom i francuskom. Smatramo da spontanost

i radost zajedničkog druženja i učenja omogućuje prirodno povezivanje različitih vrsta

aktivnosti (integrativnost), a time i razvoj svih područja kompetencija.

Suradnja s roditeljima je dvosmjerni proces u kojem postoje odlični primjeri, ali i oni

kojima nismo zadovoljni. Odgojiteljice su najčešće te koje iniciraju suradnju i osjećaju

odgovornost za njenu kvalitetu, no činjenica je da postoji raskorak u očekivanjima roditelja od

vrtića i obrnuto. Budući nam je svima zajednički cilj- zdravo, uspješno i sretno dijete, za bolju

suradnju potrebna je i bolja komunikacija, a odgovornost za nju je obostrana.

64

ODGOJNA SKUPINA: 20 – RS, ''BUBAMARE''

ODGOJITELJI: MATEA MAKAJ

ROMANA BABAČIĆ

- mješovita odgojna skupina: 2-6 godine starosti

- 24 djece upisanih, od toga sedmero novoupisanih

- prostor je organiziran na način da potiče interakciju međudjecom,slobodno kretanje u

prostoru,dostupnost materijalnihpoticaja, slobodu odabira aktivnosti.

- naglasak smo stavili na socio-emocionalni razvoj,spoznajnirazvoj,te na senzomotoriku

(mlađa djeca).

- ove pedagoške godine za cilj smo imali osvijestiti kod djece ciklus promjena u prirodi i

svijetu oko sebe kroz godišnja doba, te povezanost čovjeka/djeteta i prirode.

- aktivnosti koje smo planirali i provodili bile su inicirane dječjim potrebama i

interesima. pratili smo individualne potrebesvakog djeteta. kroz interakciju djecepoticale

smo i podržavalesuradnju kao jedan od oblika učenja.

- iako smo imale naglasak na pojedinim područjima razvoja mi smo kroz cijelu

pedagošku godinu poticale djetetov razvoj kroz sva područja (naglasak:temeljno

samopouzdanje /zaštita-samozaštita).

- kroz srodnu temu projekta skupine „bumbari“ surađivali smosa odgojiteljicama ( „život

u resniku“) ,te roditeljima.

- vlastita iskustva djeca su iznosila kroz provođene aktivnosti,istraživala su i

upoznavala svijet oko sebe, te izgrađivalapozitivan odnos prema prirodi.

Zaključak: raditi na svijesti o razumijevanju svijeta oko sebe, usvajanju osobnih podataka (mlađa

djeca), pripremi za školu (starija djeca).

65

ODGOJNA SKUPINA: 26 – Č, ''TREŠNJICE''

ODGOJITELJI: RUŽICA HORVAT

SUZANA HORVAT

Na početku pedagoške godine 2015-2016 u skupinu je bilo upisano 24 djece u 3,4,i 5.

godini života, od toga 8 nove djece.U siječnju je upisano jošjedno dijete u skupinu.

Zbog specifičnosti skupine vezane uz dob i adaptiranost, cilj nam je bio što brža i

lakša socijalizacija i homogenizacija djece i stvaranje osjećaja sigurnosti i zadovoljstva.

Sukladno tome, prioritetna i dominantna zadaća u tom periodu bila je jačanje socio-

emocionalnog razvoja. Naglasak smo stavile na usavršavanje osobne kompetencije i to

svijesti o sebi, samopouzdanja,emocionalne stabilnosti i samostalnosti, te usavršavanje

socijalne i građanske kompetencije, i to usvajanje pravila, prosocijalna ponašanja i empatije.

Vrlo brzo kod većine djece dolazi do vidljivih rezultata u razvoju i usavršavanju tih

kompetencija, na čemu smo nastavile kontinuirano raditi tijekom cijele godine. Planirani

odgojno – obrazovni ishodi su kod 95% djece usvojeni.

Specifičnosti u ponašanju jednog dječaka rezultirali su pojačanim individualnim

radom, kao i radom sa cijelom skupinom, na aktivnostima za jačanje i usavršavanje

prosocijalnih ponašanja. Na kraju godine vidljiv je znatan pomak u ovom kompetecijskom

aspektu što se pozitivno odrazilo nadječakovo ponašanje i nanjegovom odnosu prema

drugima.

Projekt skupine „Prirodne pojave zavičaja“ i usmjerenost vrtića u cjelini, pa i naše

skupine, k održivom razvoju omogućili su realizaciju planiranog cilja upoznavanja i

približavanja djetetu prirodnih pojava,i pojačan rad na eko sadržajima i na promicanju

prirodnih prava djece. To je također tijekom cijele godine potaknulo realiziranje planirane

zadaće usavršavanja i bogaćenja spoznajnog razvoja. Dominantno je bilo usavršavanje

kompetencije u prirodoslovlju i spoznajnom razvoju općenito i to informiranosti o svijetu oko

sebe, rješavanja problema, opažanja, pažnje i misaonih procesa. Usavršavale su se i

motoričke kompetencije, posebno osnovni oblici kretanja, osnovne motoričke sposobnosti i

složenije motoričke vještine.

Kod 11 djece uključenih u folklornu igraonicu prisutna je veća razina razvijenosti

kompetencije vezane uz kulturnu svijest i izražavanje i to u aspektu kulturnog identiteta,

glazbe i plesa. To se reflektiralo i u redovnom odgojno – obrazovnom radu djelovanjem te

djece, posebice starijedobi, na ostalu djecu u skupini i njihovom otvorenošću za

međuvršnjačko učenje.

Na kraju godine analizom različitih načina praćenja, vidljivo je kako je kroz ostvarene

projekte i u svakodnevnom radu u skupini dobrobit kod djece osvarena kroz jačanje razvojnih

kompetencija u svim područjima razvoja djece. Kod većeg broja djece prisutan je napredak u

samoinicijativnosti, individualnom i međusobnom rješavanju problemskih situacija. Kroz sve

to navedeno podržavani su različiti stilovi učenja, samoinicijativnost djece uvažavanjem

njihovih individualnih karakteristika i interesa. Poštovalo se mišljenje svakog djeteta. Kroz

međusobne interakcije i interakcije s odraslima poticano je djetetovo učenje i suradničko i

međuvršnjačko učenje i bogaćena je spoznaja. Djeci je omogućeno da nauče cijeniti različite

stilove učenja i višestruke inteligencije drugih te postizanje vlastitih, ali i zajedničkih ciljeva.

66

ODGOJNA SKUPINA: 7 – T, ''JEŽIĆI''

ODGOJITELJI: BRANKA GRACIN

IVANA ZMAIĆ

U skupini „Ježići“ u koju je upisano 28-ero djece u 4. i 5. godini života(13 dječaka i

15 djevojčica) tijekom pedagoške godine 2015. / 2016. najveći naglasak bio je usko vezan uz

rad na projektu „Različitosti nas obogaćuju“ i tematskoj cjelini „Šuma“.

Zbog poticanja ekološke svijesti djece te odgovornog i štedljivog odnošenja prema

prirodnim i materijalnim dobrima izabrali smo raditi na tematskoj cjelini „Šuma“. No

međutim, dolaskom dječaka Marca iz Ugande u našu skupinu, pred nas je postavljen novi

izazov-integracija i uvažavanje različitosti kroz zajednički suživot unutar skupine što je

rezultiralo projektom „Različitosti nas obogaćuju“. Cilj našeg projekta bio je putem različitih

kompetencija kod djece predškolske dobi razvijati vještine, stavove i sustav vrijednosti koji su

potrebni za prihvaćanje različitosti u društvu (pojedinca, naroda, kultura).

Kreiranjem poticajnog materijalnog i socijalnog okruženja poticali smo razvoj

različitih kompetencija kod djece. Ponajviše su bile zastupljene: kompetencije socio-

emocionalnog razvoja (osobna kompetencija-osobito svijest o sebi, samopouzdanje,

samopoštovanje, emocionalna stabilnost i samoregulacija; socijalna i građanska

kompetencija-osobito prosocijalna ponašanja, moralno rasuđivanje i odgovornost, prava i

pravila, odnosi s vršnjacima i s odraslima, demokratsko odlučivanje, socijalna solidarnost;

inicijativnost i poduzetništvo-osobito timski rad); kompetencije spoznajnog razvoja (spoznajni

razvoj općenito, matematička kompetencija-osobito opažanje, informiranost o svijetu oko

sebe, ekologija; kulturna svijest i izražavanje –osobito kulturni identitet); kompetencije

govorno-jezičnog razvoja (komunikacija na materinskom jeziku(hrvatskom)- slušanje i

razumijevanje govora, izražavanje govorom; komunikacija na stranim jezicima (engleskom)-

osnove kompetentnosti komunikacije na stranim jezicima).

Tijekom rada na projektu djecu smo nastojali senzibilizirati za uvažavanje različitosti,

za njegovanje multikulturalizma ali i multijezičnosti budući da je Marco po dolasku u

skupinu govorio isključivo engleski jezik za koji su naša djeca pokazala veliki interes. Ovim

projektom ostvarena su mnoga postignuća-kako djece, tako i nas odgojitelja, roditelja,

stručnih suradnika i drugih djelatnika naše odgojno obrazovne ustanove.

Ostvarena postignuća djece: prosocijalno ponašanje, pozitivna slika o sebi, solidarnost,

uočavanje i prihvaćanje različitosti, socijalna kompetencija, osviještenost o prihvaćanju i

poštivanju svojih i tuđih prava.

Ostvarena postignuća roditelja: njegovanje senzibiliteta roditelja za uvažavanje različitosti i

pružanje pomoći potrebitima, bolje razumijevanje kulturne raznolikosti, promoviranje ideje

multikulturalnosti, jačanje izvan vrtićke interakcije između roditelja i djece.

Ostvarena postignuća ostalih djelatnika: bolje razumijevanje potreba drugih, poštovanje i

prihvaćanje, upoznavanje drugih kultura, civilizacija i običaja kroz životne situacije;

njegovanje humanih vrijednosti, međugrupna suradnja.

Treba naglasiti i da se tijekom pojačanog rada na projektu pokazalo da djeca imaju manje

spoznaja o vlastitom gradu i kulturi nego što ih imaju o Africi i njenoj kulturi, stoga

planiramo u daljnjem periodu na tome više raditi. Budući da djeca i dalje pokazuju veliki

interes za život u Africi i kulturu drugih naroda u idućoj pedagoškoj godini nastavit ćemo se

baviti tom temom kroz projekt „Škole za Afriku“.

67

ODGOJNA SKUPINA: 5 – T, ''ZVJEZDICE''

ODGOJITELJI: VANESSA KALAMIZA

MIRJANA PRGIĆ

U skupinu Zvjezdice upisano je dvadesetšestero djece u dobi od 5 do 6 godina.

Prateći razvojne karakteristike, interese i stilove učenja djece kreirale smo prostor kao

poticajno materijalno i socijalno okruženja koje ima svrhu poticanja razvoja raznovrsnih

kompetencija.

Na početku pedagoške godine prateći dječje reakcije na dramsko scenske aktivnosti

došli smo do zaključka kako bi kroz Projekt „Dramsko-scenski izraz djece kroz eko priče“

mogli pozitivno utjecati na razvoj kompetencija djece u našoj skupini. Dramsko scenske

aktivnosti u sebi objedinjuju glazbu, knjiženost, glumu i likovni izraz. Možemo primjetiti

kako je okruženje djelovalo pozitivno na razvoj kreativnost, mašte, razvoj socijalnih vještina

između ostalog na poštivanje pravila, pronalaženje rješenja, suradničko učenje.

Sudjelovanje na predstavama profesionalnih kazališnih družina u vrtiću djeci je omogućilo

obogaćivanje igre i aktivnosti sa scenskom lutkom što je pozitivno utjecalo na proces učenja i

socijalizacije. Djeca su kroz dramsku igru učila bolje razumijevanje svijeta, sebe i osoba oko

sebe,usvajala komunikacijske vještine, poticala sposobnost kooperacija te proširivala

vokabular. Primjećuje se i napredak u stjecanju iskustva i novih spoznaja o različitim

dramskim izričajima te djeca osim što su proširila spoznaju o kazalištu, pokazuju i bolju

kompetenciju u izražavanju osjećaja u nizu umjetničkih područja. Poticanjem kreativnog

izražavanja te stvaranjem novih priča kroz stvaranje eko slikovnica te dramatizacije istih

primječujemo napredak u razvoju spoznaje o važnosti razvoja osobnih akcija i stavova o

ekologiji.

Istraživački centar smo obogatili raznovrsnim materijalima s ciljem poticanja učenja

kroz iskustvo, potičući suradničko učenje te uočavanje promjena u prirodi. Pratili smo rast

biljaka, bilježili njihov napredak. U suradnji s roditeljima nabavili smo akvarij i ribice te

razne biljke o kojima smo zajedno vodili brigu potičući spoznaju i informiranost o svijetu oko

sebe i ekologiji. U konstruktivnom centru ponudili smo raznovrsne materijale koje su djeca

koristila u samoinicirajućim aktivnostima tijekom kojih smo poticali međusobnu surađuju i

izmjenjivanje ideja . U kreativnom centru djeca dokumentiraju aktivnosti iz istraživačkog

centra, izrađuju materijale i sredstva za aktivnosti u dramsko scenskom centru,

predčitalačkom centru te centru društvenih igara.

Razvoj socijalnih kompetencija nam je bio jako bitan s ozirom na dosta raznolik

razvoj kompetencija djece u skupini te se primjećuje napredak u razvoju svih kompetencija

osobito socijalnih i komunikacijskih. Nastojeći pružiti jednake mogućnosti svakom djetetu

težile smo ka izgradnji tolerancije i kreiranju pozitivnih stavova o inkluziji te smo u

svakodnevnom radu nastojale poticati i usmjeravati razvoj kreativnog potencijala svakog

djeteta.

Poticale smo roditelje da budu aktivni partneri u dječjem iskustvenom učenju, nastojali

smo senzibilizirati ih za važnost socijalnih kompetencija za svakodnevni život i nužnost

zajedničkog odgojnog djelovanja te korištenja pozitivne discipline u obiteljskom ozračju.

Pozitivno je i njihovo sudjelovnje na provedbi projekta na novou skupine te raznim drugim

vidovima suradnje.

Prateći interes djece primjećujemo kako bi projekt s temom „Zeleni Zagreb“ moglao

biti poticajan za razvoj svih kompetencija u ovom predškolskom uzrastu u koji djeca ove

skupine ulaze. Smatramo kako između ostalog i nadalje treba intenzivno raditi na

suradničkom učenju te poticanju emocijonalnih i socijalnih kompetencija.

68

ODGOJNA SKUPINA: 10 – T, ''TRATINČICE''

ODGOJITELJI: IVA GALIĆ

ANDREJA VEDRINA PANIĆ

U skupinu je upisano 28-ero djece. Prateći interese djece i njihove individualne

potrebe sobu smo podijelili u pet centara. Uzimajući u obzir važnost materijalnog konteksta u

procesu, kontekst smo mijenjali prateći interese djece (krojački centar- likovno kreativni

centar)

Istraživački centar

Centar početnog čitanja i pisanja

Stolno-manipulativni centar

Konstruktivni centar

Likovno kreativni centar

U ovoj pedagoškoj godini plan pojačanog djelovanja bio je usmjeren na

- poticanje razvoja osobne, socijalne i građanske kompetencije, te provedbi programa

predškole.

Prateći interese djece, ciljeve u jačanju kompetencija ostvarivali smo kroz projekt

„Zanimanja“. Prema protokolima praćenja, osobnim bilješkama i razvojnim listama najviše

djece sudjelovalo je u centru istraživanja, gdje su i postigli najviše odgojno obrazovnih

ishoda. Sukladno tome, centar istraživanja je i centar koji smo konstantno nadopunjavali

novim poticajima koji su prateći tematske cjeline proizašle iz interesa djece.

Iako smo konstantno radili na unaprjeđivanju osobnih,socijalnih i građanskih

kompetencija zbog relevantnih obiteljskih promjena, unaprjeđenje tih kompetencija je i dalje

izazov u idućoj pedagoškoj godini. Dali smo velik naglasak individualnom radu i radu u

manjim skupinama, gdje je dječja individualnost i autonomija došla do izražaja, osobito kroz

aktivnosti programa predškole, gdje smo djecu poticali na usvajanje znanja, vještina i navika

koje su djetetu potrebne pred polazak u školu. Tijekom godine njegovali smo i poticali

suradničko i međuvršnjačko učenje i kroz otvorena vrata skupina, gdje su djeca mogla, prema

interesima sudjelovati, kako u ponuđenim aktivnostima susjednih skupina, tako i u

samoinicirajućim aktivnostima.

Tijekom boravka na zraku dali smo poseban naglasak na radno-praktičnim

aktivnostima (aktivnosti sakupljanja lišća, sadnji, zaljevanju našeg povrtnjaka),specifičnim

aktivnostima s kretanjem, te samoinicirajućim aktivnostima.

Suradnja sa stručnim suradnicama bila nam je od velike važnosti u kreiranju

individualnih planova ,radu s djecom s govornim teškoćama, te u pomoći oko zdravstvene

skrbi djece.

U ovoj pedagoškoj godini suradnja s roditeljima ostvarena je kroz zajedničke

aktivnosti djece i roditelja u projektnom tjednu, organizirane posjete roditelja vezane uz

tematske cjeline projekta, te kroz pomoć u prikupljanju materijala za kreiranje poticajne

sredine.

Tijekom iduće pedagoške godine i nadalje ćemo pojačano poticati osobnu ,građansku

kompetenciju i njegovati humane vrijednosti, empatiju , te usavršavati govorno jezične

kompetencije .

69

ODGOJNA SKUPINA: 17 – T, ''MIŠIĆI''

ODGOJITELJI: ZLATICA KOVAČEVIĆ

IVANKA ŠUTALO RADOŠ

U skupinu „Mišići“ upisano je 27 djece. 16-oro djece u godini pred polazak u školu.

U skupini vlada veliki interes za igre građenja i konstruiranja.Iz tog interesa proistekao

je projekt „Drvo“ kroz koji smo tijekom godine putem istraživačko-spoznajnih aktivnosti

djeci omogućile direktno stjecanje iskustva ponudom raznovrsnih materijala. Putem šetnji

bližom okolicom vrtića, odlaska u šumu, pisanja pisma „Hrvatskim šumama“ i u konačnici

boravkom u Gradu mladih, djeca su aktivno učila sudjelujući, čineći , uočavajući i rješavajući

probleme surađujući s drugima. Interes je zadovoljen i putem konstruktivnog centra koji je u

početku pedagoške godine bio u našoj sobi dnevnog boravka, a potom u susjednoj sobi gdje

su djeca rado odlazila surađujući sa djecom skupine „Lavići“.

Dolaskom proljeća pri boravku na zraku, djeci su ponuđeni materijali za obradu drveta

koji zbog akustičnih specifičnosti naše sobe nismo mogli ponuditi unutra. (bušilice, boreri,

čavli, vijci, čekići, odvijači, pilice, daščice, letvice....).

Tijekom godine uočile smo pojačani interes za istraživanje svjetlosti i vode te smo

ponudom materijala i sredstava produbile interes i potaknule daljnje istraživanje, interakciju i

učenje činjenjem.

Kroz čitavu pedagošku godinu pojačano smo radile na provedbi programa predškole.

U centru čitanja i pisanja te početnih matematičkih pojmova poticale smo predčitačke

vještine, grafomotoriku, usvajanje osnovnih matematičkih pojmova. Osobnu i socijalnu

kompetenciju poticale smo kroz sve aktivnosti.

Putem centra dramatizacije, individualnog pristupa i prilikom razgovora u krugu,

poticale smo usmeno izražavanje. Individualno nešto više sa sedmero djece od kojih je

četvero u tretmanu logopeda (Lucijana, Bartol, Eva, Nika, Leonardo, Tomislav i Edina).

Organizacijom prostora kroz centre aktivnosti poštovali smo prirodnu potrebu

grupiranja djece u manje skupine. Na taj način omogućuavali smo im razvijanje suradničkih

odnosa, razmjenu ideja s ostalom djecom i odgajateljima, te pružali prilike da pomažu jedna

drugima i uče jedni od drugih.

Odgajatelji u suradnji sa stručnim timom tijekom godine kontinuirano su stvarali

uvjete u kojima je dijete motivirano na učenje zbog vlastitog zanimanja i uživanja u

aktivnostima koje je samo izabralo. Na taj način su odgojitelji djecu poticali na samostalnost,

upornost, ovladavanje problemima kojima se bave, uvažavajući djecu kao aktivne i

ravnopravne sudionike vrtićkog života.

Kontinuiranim istraživanjem , (samo) procjenom vlastite pedagoške prakse i njezinog

utjecaja na dijete pokušavali smo stvarati odgojno- obrazovni kontekst koji potiče razvoj

različitih kompetencija djeteta. Nastojali smo postići da se djeca u vrtiću osjećaju dobro i da

70

pri tom imaju višestruke mogućnosti izbora aktivnosti. Stvaranjem kvalitetnih poticajnih

materijala i kvalitetnim odgojno-obrazovnim pristupom odgojitelja, poticali smo postepeni

razvoj različitih kompetencija djece.

Jako puno se radilo na poticanju socio-emocionalnog razvoja i osobne kompetencije

gdje je najviše ishoda ostvareno u aspektu samopouzdanja, emocionalne stabilnosti i

samoregulacije i samozaštite.

Promatranje, dokumentiranje i razumijevanje djetetovih aktivnosti pomagalo nam je u

svakodnevnim intervencijama u prostoru kako bi kvaliteta okruženja u kojem djeca borave

potaknula razvoj: jezičnih, glazbenih, matematičkih, likovnih, tjelesnih, prirodnih i društvenih

kompetencija. Nastojale smo kontinuirano promišljati o poticanju razvojnih kompetencija

djece i podizati razinu i kvalitetu sudjelovanja djece u aktivnostima.

Smatramo da je svaki dan djetinjstva dragocjen. Stoga smo nastojali našu sobu

dnevnog boravka razvijati u radosno i zanimljivo mjesto igre, istraživanja i učenja.

71

ODGOJNA SKUPINA: 1 – T, ''LAVIĆI''

ODGOJITELJI: MARINA PRLIĆ

ANKICA GREDELJ

U našu skupini upisano je 29 djece; 20 dječaka i 9 djevojčica. Djeca su u dobi pred

polazak u školu.

Okruženje u sobi dnevnog boravka kreirale smo tako da dijete pred polazak u školu

može maksimalno razviti svoje osobne potencijale, steći znanja, vještine i navike, te

zadovoljiti svoje aktualne interese. Centri aktivnosti u našoj skupini su: centar istraživanja,

eko centar, centar predškole, centar knjižnice i konstruktivni centar. U predprostoru naše

skupine nalazi se likovni centar.U centru istraživanja djeci su bili osigurani i dostupni

raznovrsni materijali za aktivno istraživanje i učenje čineći. Djeca su imala mogućnost

otkrivanja i rješavanja problema. Bavili smo se raznovrsnim temama: " Vrste tla i

propusnost", " Kristalizacija ", " Voda-kopno-zrak ", " Eko sustav „.

Projekt naše skupine je " KIŠA ". Cilj projekta bio je poticanje opažajno-praktičnog

spoznavanja i istraživanja okoline (prirodne pojave). Kroz projekt djeca su proširila svoje

spoznaje o tome kako i gdje nastaje kiša, što su oblaci i dr. Upoznali su se sa zanimanjem

meteorolog, a u posjeti nam je bio poznati meteorolog Milan Sijerković. Kroz planirane

aktivnosti u sklopu projekta do izražaja je dolazilo rješavanje problema putem iskustvenog

istraživanja - "Kako nastaje kiša u staklenci " , " Izrada prirodnog filtra za vodu " , "

Isparavanje vode " , " Mjerenje temperature u sobi i vani " i sl. Veliki napredak djeca su

pokazala u sposobnosti rješavanja problema kroz suradničke aktivnosti i u prosocijalnom

ponašanju (toleranciji).

Aktivnostima u eko centru poticali smo razumijevanje ekoloških problema i

odgovorno ponašanje prema prirodi. Kroz rad " eko patrole " djeca su osvijestila važnost

štedljivosti prema prirodnim resursima (voda, el.energija...). Proširila su i usvojila spoznaje na

temu ekologija, recikliranje, kompost...

U centru knjižnice djeca su proširivala svoje spoznaje i bogatila svoj emocionalni

svijet. Centar smo organizirale uz veliku pomoć djece i roditelja (poklonili su nam svoje

knjige i slikovnice). U našoj knjižnici postojala je mogućnost posudbe knjiga (djeca su imala

svoje iskaznice i vodila evidenciju posuđenih knjiga). Djeca su unaprijedila kreativnost i

stvaralaštvo kroz različite oblike izražavanja - osmislili smo vlastitu slikovnicu " Tajanstvena

šuma" i četiri eko slikovnice.

U centru predškole poticali smo predčitačke vještine, preciznu senzomotoriku i

grafomotoriku i usvajali osnovne matematičke pojmove. Igrajući se raznovrsnih igara djeca su

stjecala povjerenje u sebe i svoje sposobnosti, te razvijala interpersonalne vještine

suradničkog učenja. Proširili smo spoznaje o našoj domovini i gradu u kojem živimo.

U konstruktivnom centru djeca su od raznih prirodnih i prirodno-neoblikovanih

materijala kroz samoinicirajuće igre usvajala prosocijalna ponašanja. Dogovaranjem i

pregovaranjem rješavali su razne probleme - kako sagraditi elektranu, piramidu ili zoo vrt

prema slikovnom predlošku.

Prilikom boravka na zraku promicali smo prirodna prava djece organizacijom

različitih aktivnosti ( preskakivanje užeta, korištenje pilica, briga o našem cvijeću na

kamenjaru, uočavanje promjena na biljnom svijetu i sl. ).

S roditeljima smo ostvarivali raznoliku suradnju - sudjelovanje na humanitarnim i eko

akcijama, prezentaciji zanimanja...Kroz sve ove oblike suradnje roditelji su bili aktivno

uključeni u rad naše skupine i samim tim sudjelovali u poticanju kompetencija kod svog

djeteta.

72

Sudjelovali smo na manifestaciji " Darujmo djeci kazalište " u CZK Trešnjevka s

točkom " Dječje folklorno stvaralaštvo ". Ponosni smo što smo odabrani da sudjelujemo u

cirkuskoj predstavi "CIRKUS VRTIĆUS " u dvorani "Vatroslav Lisinski" s glazbenom

točkom.

Mi, odgojiteljice kontiunirano smo promišljale o primjerenim uvjetima za učanje

djece, te kroz zajedničke refleksije unaprijedile kvalitetu svog profesionalnog rada.

73

ODGOJNA SKUPINA: 24 – Č, ''JEŽIĆI''

ODGOJITELJI: JADRANKA TRŠINSKI

ŽELJKA KORDI DAVID

Odgojna skupina djece od 5-7 g. života. U odgojnu skupinu upisano je 28-ero djece,od

toga 12 dječaka i 16 djevojčica.

Tijekom pedagoške godine realizirali smo program predškole čiji je cilj osigurati

okruženje u kojem će dijete u godini pred polazak u školu maksimalno razviti sve svoje

osobne potencijale, zadovoljiti aktualne interese i steći znanja, vještine i navike koje će mu

omogućiti uspješnu prilagodbu na nove uvjete rasta i razvoja u osnovnoškolskoj sredini.

Djeci smo osigurali različite izbore aktivnosti,stvaranjem stimulativnog okruženja u

kojem djeca imaju slobodu izražavanja i stjecanja različitog znanja.Prema svojim aktualnim

interesima djeca su slobodno birala sadržaje svojih aktivnosti i partnere,te učila na način koji

je za njih smislen i svrhovit. Pozorno smo pratili što djeca rade,kako razmišljaju,koje

strategije rješavanja problema koriste i kako pri tome surađuju. To su nam bile smjernice za

intervencije u oblikovanju odgojno-obrazovnog procesa. Polazili smo od djeteta i poticali

njegove potencijale,poticali na kritičko razmišljanje,iskazivanje i realizaciju vlastitih ideja i

interesa. Osnaživali smo istraživačke interese djece za matematičko-logičke i prirodoslovne

aktivnosti,te aktivnosti razvijanja predčitalačkih i grafomotoričkih vještina. Razvijali smo

sposobnost djece za aktivno sudjelovanje u društvenim i kulturnim događanjima.

Zbog poteškoća u opremanju, nabavi i prikupljanju adekvatne opreme za razvoj

digitalnih kompetencija nismo bili u mogućnosti u cijelosti ih realizirati i time pružiti djeci

osnove informacijsko-komunikacijskih kompetencija („medijske pismenosti“). Također smo

manje razvijali složene motoričke vještine zbog neadekvatnog prostora za provođenje

kvalitetnih satova tjelesne i zdrastvene kulture,osobito tijekom zimskih mjeseci,i zbog

nedostatka sportskih sprava i pomagala.

PROJEKT:“Obnovljivi i neobnovljivi izvori energije“

CILJ:

-prepoznati,razlikovati i povezati određenu energiju s njezinim izvorom

-razlikovati utjecaj obnovljivih i neobnovljivih izvora energije na okoliš

Uvažavajući činjenicu da dijete predškolske dobi spoznaje svijet otkrivajući i

rješavajući konkretne probleme u konkretnom okruženju bilo je presudno da okruženje u

kojem dijete boravi bude poticajno osmišljeno i pripremljeno za upoznavanje i istraživanje te

stjecanje novih iskustava i znanja o svemu što ga okružuje. Vođeni time stvarali smo uvjete za

spontano istraživanje i učenje o pojedinim područjima energije. Kroz razne aktivnosti

prihvaćali smo i podržavali interes djece i njihova nastojanja da bolje razumiju prirodne

pojave. Omogućili smo djeci uvjete i koristili situacije kako bi djeca upoznala i osvješćivala

načine korištenja sunčeve energije,energije vode i vjetra. Djeca su imala mogućnost razvijati

sve svoje razvojne potencijale birajući aktivnosti prema svojim potrebama te su samostalno

odlučivala kada,kako i koliko dugo žele sudjelovati u odabranim saktivnostima.

Kroz ovaj projekt djeca su stjecala nove spoznaje i saznanja o važnosti obnovljivih

izvora energije ali i nedostataka korištenja neobnovljivih izvora energije,te načina korištenja u

svakodnevnom životu. Jačala su svoje kompetencije za cjeloživotno učenje kroz postavaljanje

74

pitanja,istraživanje,otkrivanje i zaključivanje o zakonitostima u svijetu prirode.Poticali smo

samoiniciranje i samoorganiziranje vlastitih aktivnosti.

Dio na kojem smo mogli dodatno poraditi odnosi se na organiziranje predavanja

stručnjaka iz područja energetike za djecu i roditelje te tako širiti znanja i utjecati na promjene

ponašanja roditelja koji će zajedno sa djecom primjenjivati mejre ušteda energije (ukazati na

važnost roditeljskog modela skrbi za okoliš u svakodnevnim životnim situacijama).

Također,senzibilizirati sve zaposlenike o važnosti uštede energije te ih osvijestiti da su i oni

model djeci unutar odgojno-obrazovne ustanove. Nadalje, uz pomoć letaka i brošura upoznati

i lokalnu zajednicu sa našim projektom i važnosti očuvanja obnovljivih izvora energije te ih

senzibilizirati za aktivnije sudjelovanje u održavanju zdravog okoliša za buduće naraštaje.

75

ODGOJNA SKUPINA: 22 – RS, ''BUMBARI''

ODGOJITELJI: MARINA LUJIĆ

JOSIPA RISTER

Planirane aktivnosti vezane uz tematsku cjelinu/projekt Australija nisu zaživjele u

skupini. Procijenili smo kako je slab interes posljedica udaljenosti od te teme te drugi poticaji

koji su u to vrijeme bili zanimljiviji.

„Moj život u Resniku“ kao projekt uspješno je realiziran. Djeca su usvojila osnovna

znanja o svom naselju i njegovoj povijesti. Tijekom projekta ostvarena je suradnja s

obližnjim OPG-om, nastavak aktivnosti se provodio u obliku istraživačkih i životno

praktičnih aktivnosti s biljkama koje smo donijeli u vrtić.

Aktivnost izrade makete neposrednog okruženja vrtića potaknula je roditelje na

prijedlog suradnje s njihovim nećakom. Dječak je u školi imao projekt o naselju te je

prezentirao svoje spoznaje u skupini. Ovakav oblik suradnje se pokazao vrlo uspješnim i

motivirajućim za djecu. Planiramo u sljedećoj pedagoškoj godini potaknuti i druge na slične

oblike suradnje sa školskom djecom, bivšim polaznicima. I ove godine je ostvarena suradnja

s obližnjim DVD Resnik. Prezentirali su zanimanje i poslove vatrogasca, načine zaštite

kućanstva i prirode kao i samozaštite.

Aktivnosti kojima smo unaprjeđivali socio-emocionalne vještine planiramo i u

sljedećoj pedagoškoj godini. Evidentirali smo uspješno i vrlo uspješno realizirane zadaće kod

djece predškolske dobi, dok kod mlađe djece je i dalje potrebno unaprjeđivati navedene

vještine.

U program predškole bilo je uključeno 8 djece. Zadaće iz programa predškole

realizirane su u potpunosti, te niti jedan školski obveznik nije dobio odgodu polaska u školu.

Situacijski poticaj u obliku albuma za sličice potaknuo je projekt Nacionalni parkovi

RH. Tijekom projekta realizirana je i slikovnica koja je proslijeđena izdavaču (Intersparu).

Izdavač se odzvao s pozitivnim reakcijama na slikovnicu te nagradio djecu skupine. Dobili

smo informaciju kako je naša slikovnica proslijeđena njihovim uredima u Europi. S obzirom

na veliki interes djece za navedenu temu i veliku mogućnost istraživačkih aktivnosti,

planiramo i u sljedećoj pedagoškoj godini nastaviti s projektom.

76

ODGOJNA SKUPINA: 18 – T, ''ZVONČIĆI''

ODGOJITELJI: JASNA MILAK

EVA GABRIELA LUKETIĆ

Tijekom cijele pedagoške godine trudile smo se , u suradnji s djecom, stvarati

okruženje u kojem će se svako dijete osjećati sigurno, dobrodošlo, u kojem će unaprijeđivati

svoje razvojne kompetencije i kvalitetno se osposobljavati za izazove koji ih očekuju

polaskom u školu.

Budući da smo u prijašnjim godinama kod djece razvili temeljne kompetencije ove

smo godine naglasak stavili na preuzimanje inicijative kod djece, samoorganizaciju vlastitih

aktivnosti i vještinu vođenja, sposobnost usklađenog djelovanja s drugima i održavanje

kvalitetnih odnosa s drugima, samostalnost u provođenju aktivnosti, primjenu znanja u

novonastalim situacijama i samoprocjenu vlastitih postignuća. Smatramo da smo to uspjele

postići kod sve djece koja su redovito dolazila u vrtić. Izuzetak je 4-ero koja su samo

povremeno dolazila u grupu.

Ove pedagoške godine nastavili smo rad na projektu "London" s naglaskom na

unaprijeđivanju kulturne svijesti i izražavanja. Nastavak projekta je proizašao iz niza

samoinicirajućih aktivnosti u kojima su djeca kreativno izražavala svoje ideje i iskustva kroz

različita umjetnička područja. Kroz rad na projektu kao i u svakodnevnim aktivnostima

unaprijeđivali smo komunikaciju na stranom jeziku. Naglasak je bio na povezivanju riječi i

formiranju rečenica, te komunikaciji na engleskom jeziku.

Osim rada na projektu kreirali smo okruženje u kojem će dijete u godini pred polazak

u školu maksimalno razviti sve svoje osobne potencijale, zadovoljiti aktualne interese i steći

znanja, vještine i navike koje će mu omogućiti uspješnu prilagodbu na nove uvjete u

osnovnoškolskoj sredini. Uspješnost na tom području ogleda se u činjenici da u našoj grupi

nema odgoda za školu.

77

ODGOJNA SKUPINA: 9 – T, ''PČELICA MAJA''

ODGOJITELJI: IVANA PUMPER

KARMEN PRGEŠA

U pedagoškoj godini 2015./2016. intenzivnije se radilo na poticanju i usavršavanju

govornog razvoja te poticanja radoznalosti i interesa za širu društvenu zajednicu kroz

upoznavanje njemačkog govornog područja.

Postavljene zadaće su poticale suradničko učenje, slušanje i razumijevanje literarnih,

scenskih, glazbenih djela, usvajanje te prepoznavanje običaja drugačijih od naših. Zadaće

projekta provukle smo kroz sve aspekte razvojnih kompetencija djece. Kod 70% djece

naglašen je interes za kreativno izražavanje i stvaranje te pokazivanje interesa i inicijativa za

nešto novo.

U program predškole uključeno je desetero djece. Popodnevni rad odnosio se na

individualni rad s djecom na području matematičkih kompetencija, pažnje i percepcije,

predčitalačkih vještina, fine motorike te razvoja osobnih kompetencija. Intenzivno se radilo na

poticanju svijesti o sebi, poznavanju osobnih podataka i podataka o obitelji. Kroz različita

poticajna sredstva podržavali smo samoinicirajuće aktivnosti.

Kao eko vrtić naglasak se stavio na odgovorno ponašanje prema prirodi i prirodnim

resursima ( posjete, šetnje okolicom) uz suradnju sa skupinom „Maslačak“ i „Loptice“.

Na danima otvorenih vrata naglasak je bio na brizi o prirodi kroz izradu začinskog vrta u

suradnji s roditeljima.

Najmanji uspjeh vidi se u stjecanju pojmova i odnosa među njima u predškolskoj dobi

koja se odnosi na snalaženje na satu, korištenje izraza sat i minuta. Mlađa dobna skupina je

slabija na području informiranosti o svijetu oko sebe : jezera, rijeke, park, šuma, selo, grad…

Zaključak: I nadalje intenzivno raditi s mlađom djecom na poticanju razvoja osobnih

kompetencija ( svijest o sebi, svojoj okolini, grad, ulica, i osobni podaci). Također

individualno raditi na području govora mlađe djece kao i na usvajanju matematičkih

kompetencija.

78

5. POSEBNI PROGRAMI

5.1. GODIŠNJE IZVJEŠĆE MONTESSORI PROGRAMA

ODGOJNA SKUPINA: 12 – T, ''PUŽIĆI''

ODGOJITELJI: BISERKA BUNČIĆ

ANITA ŠODA

LUCIJA ROSTOHAR

Broj upisane djece u skupinu je 25,od toga 12 dječaka i 13 djevojčica ,u životnoj dobi

od dvije do osam godina.

*od 2-3 godine --- jedno dijete

*od 3-4 godine ---sedmero djece

*od 4-5 godina ---šestero djece

*od 5-6 godina ---šestero djece

*od 6-7 godina četvero djece

*od 7-8 godina ---jedno dijete

Prosječan broj prisutne djece svakodnevno tijekom godine bio je 20 djece.

U skupini integrirano je troje djece s kojima su provođeni individualizirani programi

izrađeni prema njihovim potrebama.*Sa dječakom J.G. (rođ.2008.) dječakom B.K. (rođ.2012)

te dječakom S.J.(rođ.2013.)pojačano se radilo na razvoju spoznajnih i govornih

kompetencija,socio-emocionalnih kompetencija te motoričkih.

Dječak J.G. je pokazao napredovanje u govornom razvoju (slaže proširene

rečenice,gramatički pravilne,uočava početni glas u riječi iako još uvijek ne imenuje i

raspoznaje sva slova abecede kao i glas u sredini i na kraju.Potreban je i dalje rad na razvoju

predčitalačkih vještina,koncentraciji i pažnji, spoznajnom razvoju te usavršavanje

grafomotorike i svih oblika kretanja kao i razvoju osobne kompetencije dok pokazuje razvoj

na višem stupnju za građansku i socijalnu kompetenciju (stvara prijateljstva,dijeli,iskazuje

brigu,odgovornost prema drugome,prihvaća pravila i pokazuje razvoj svih soc.vještina i

solidarnost).

*Dječak B.K. i dječak S.J. i dalje su nesamostalni u svim područjima te je potreban

kontinuiran rad na razvoju osobne kompetencije te motoričke i socijalne kroz sve

kompet.aspekte.Poseban interes pokazuje za komunikaciju na stranom jeziku (engleskom)

dječak B.K.koju je potrebno podržavati i proširivati prema interesu.

U provođenju Montessori programa vodeći se Montessori načelima,fazama posebne

osjetljivosti i interesima djece odgojno-obrazovni rad provodili smo prema kurikulumu

DV „Jabuka“a kroz Montessori područja (područje jezika,područje matematike,kozmičko

područje,senzomotoriku i područje svakodnevnog života .)

Vodili smo brigu o sigurnosti svakog djeteta, samopouzdanju i samopoštovanju

djeteta, sposobnosti razumijevanja njegovih potreba (tjelesnih, emocionalnih, spoznajnih,

socijalnih, komunikacijskih i sl.), sposobnosti razumijevanja i uvažavanja potreba drugih,

uspostavljanju kvalitetnih odnosa s drugom djecom i odraslima (sudjelovanje, pregovaranje,

rješavanje sukoba, razumijevanje i poštivanje različitosti među ljudima), istraživanju i

79

razvijanju kompetencija o samostalnosti u obavljanju aktivnosti (samostalnost djetetova

djelovanja, mišljenja i odlučivanja) o usvajanju i praktičnoj uporabi pojmova i predodžaba

kojima dijete razumije i objašnjava sebe, svoje ponašanje i izbore o stjecanju i razvoju

vještina učenja (povezivanje sadržaja, logičko mišljenje, argumentiranje, zaključivanje i

rješavanje problema), o osiguravanju kvalitetne prilagodbe trenutačnom okruženju i

kvalitetnom osposobljavanju za izazove koji očekuju dijete (primjerice polazak u školu),

mogućnost prilagodbe novim, promjenjivim okolnostima, sposobnostima odgovornoga

ponašanja u okružju (prirodnom i materijalnom),o življenju i učenju o pravima djeteta,

dobrobiti i radosti za svako dijete. Nastojali smo da dijete dobije temeljna znanja osnovnih

pojmova i predodžbi kojima dijete razumije i objašnjava sebe, svoje ponašanje i izbore,

odnose s drugim osobama u svom okruženju te sa svijetom u kojem živi i koji ga okružuje ,da

dijete izgradi znanja koja mu omogućavaju nesmetanu komunikaciju s vršnjacima i odraslima,

te međudjelovanje sa sadržajima učenja.Osiguravali smo kvalitetnu prilagodbu u

trenutačnomu okruženju te ga kvalitetno osposobljavali za izazove koji ga očekuju .

Putem primjene novih Montessori vježbi, pripremljene okoline razvijali smo stjecanje

vještina učenja, povezivanja sadržaja, logičkog mišljenja, argumentiranja, zaključivanja i

rješavanja problema, sposobnost propitivanja vlastitih ideja i zamisli djeteta te argumentirano

iznošenje vlastitih načina razmišljanja, sposobnost identifikacije različitih izvora učenja i

njihove raznovrsne primjene, preuzimanje inicijative, (samo)organizacije vlastitih aktivnosti i

vještina vođenja, sposobnost razumijevanja vlastitih potreba (tjelesnih, emocionalnih,

spoznajnih, socijalnih, komunikacijskih i sl.) i potreba drugih te njihova zadovoljavanja na

društveno prihvatljiv način, sposobnost uspostavljanja, razvijanja i održavanja kvalitetnih

odnosa s drugom djecom i odraslima (sudjelovanje, pregovaranje, rješavanje sukoba),

razumijevanje i poštivanje različitosti među ljudima, sposobnost zajedničkoga (usklađena)

djelovanja djeteta s drugima (drugom djecom i odraslima), sposobnost odgovornoga

ponašanja prema sebi, drugima i okružju (prirodnom i materijalnom), etičnost, solidarnost,

povjerenje i tolerancija u komunikaciji s drugima, sposobnost (samo)poticanja na djelovanje,

(samo)organiziranja i (samo)vođenja aktivnosti, samostalnost u obavljanju aktivnosti

(samostalnost djetetova djelovanja, mišljenja i odlučivanja), mogućnost prilagodbe novim,

promjenjivim okolnostima (okretnost i prilagodljivost), stvaranje i zastupanje novih ideja

(kreativnost), sposobnost promišljanja i samoprocjene vlastitoga rada i postignuća,

inicijativnost, inovativnost i poduzetničke sposobnosti.

Kod djece razvijali smo različitim sadržajem i aktivnostima njegovanje i razvijanje

vrijednosti obitelji, zajednice i društva kao i poticanje na odgoj za mir jer kao što

M.Montessori kaže :“SAMO MIR U POJEDINCU MOŽE DOVESTI DO IZGRADNJE

MIRA U ZAJEDNICI, U DRUŠTVU I DOPRINIJETI MIR U ČOVJEČANSTVU...“koji

omogućuje napredak i održivi razvoj.

Posebnu smo pozornost pridavali osmišljavanju aktivnosti namijenjenih angažiranju

različitih (višestrukih) inteligencija i razvoju različitih kompetencija i sposobnosti djece,

poput:

*Sposobnosti učenja (učiti kako učiti)

*Komunikacija na materinjem jeziku

*Komunikacija na stranom jeziku

*Socijalna i građanska kompetencija

*Matematička kompetencija i osnovne kompetencije u prirodoslovlju

*Digitalna kompetencija

80

*Inicijativnost i poduzetništvo

*Kulturna svijest i istraživanje

*Motorička kompetencija

Tijekom godine puno pozornosti posvećivali smo sposobnostima učenja (učiti kako

učiti) .Sadržaj smo birali prema interesima djece što je dovodilo do razvoja kreativnog

mišljenja, autonomije djeteta i njegove odgovornosti. Poticali smo suradničko učenje da

mlađa djeca uče od starije pritom mjenjajući materijalno-didaktički kontekst prostorno

oplemenjivanjem materijalne sredine izradom did. materijala posebno u kozmičkom odgoju

za koji su djeca posebno pokazivala interes npr.izradom livade, makete prometa, voćnjaka,

Antartika, Betlehema povodom božićnih blagdana itd. te novim Montessori karticama i

novim Montessori vj. kroz sva Montessori područja razvoja. Ovakvo stimulirajuće okruženje

dovodilo je do pozitivne društvene interakcije i međusobnog povjerenja,homogenosti skupine

i općenito pozitivne i opuštajuće atmosfere u skupini.

U skupini pojačano smo radili na razvoju socijalnih vještina, razvoju osobnih i socijalnih

kompetencija, programu predškole te senzibiliziranju djece za poštivanje različitosti.

Osmero djece odlazi u školu te su dosegli visoki stupanj spremnosti putem svih razvojnih

kompetencija. U potpunosti imaju razvijene sve osobne komp., soc.i građanske, komp.za

inicijativnost i poduzetništvo, spoznajne (poseban interes je vladao za matem.vještine,svijet

oko sebe i ekologiju). U govorno-jezičnom razvoju savladali su predčitalačke vještine te svi

osim jedne djevojčice čitaju samostalno uz savladavanje osnovnih kompetencija na stranom

(engleskom)jeziku. Svi su postigli kompletan razvoj za svoju dob u motoričkim

kompetencijama.

Kontinuirano tijekom godine obzirom na mješovitu dob ,potrebe i interes djece radili

smo na projektu „DIJETE VOLI PROMATRATI, ISTRAŽIVATI, OSLUŠKIVATI I

ZAPAŽATI“ Projekt se provodio kroz sva Montessori područja iako najveći interes i

zastupljenost bila je kroz senzomotoriku (istraživanje,osluškivanje,opipavanje različitog

sadržaja i kozmički odgoj uz provođenje eksperimenata, pokusa (magnetizam, elektricitet,

istraživanje putovanja vode,upijanja...) Djeca su dolazila do različitih zaključaka, logičkog

razmišljanja i jačala svoje kompetencije kroz sva područja razvoja.

Dječja razmišljanja,likovne uratke,plakate,izjave bilježili smo i dokumentirali video i

foto zapisima, putem mapa praćenja i zajedničkim evaluacijama u manjim skupinama. Na taj

način razvijali smo digitalne kompetencije kod djece i davali roditeljima povratnu informaciju

rada u skupini .

Ostvarivali smo suradnju s roditeljima svakodnevno putem:

* kutića za roditelje i obavijestima,individualnim razgovorima

* roditeljskim sastancima informativnim i komunikacijskim na temu :

“SPREMNOST MOG DJETETA ZA ŠKOLU „i „MEDIJSKA KULTURA“,“MONTESSORI

PROGRAM“

*organiziranim radionicama :likovna radionica povodom humanitarne akcije,radionice

povodom projektnog tjedna i dana otvorenih vrata gdje su roditelji sudjelovali u realizaciji

aktivnosti te

*organiziranjem igraonica :prezentacija Montessori vj.roditeljima.

Sa djecom koja odlaze u školu boravili smo u Gradu mladih – škola u prirodi

pripremajući djecu prvenstveno na osamostaljivanje i neovisnost, jačanje samopouzdanja,

emocionalne stabilnosti i samoregulacije, samozaštite kao i na razvoj socij. i građanske

81

kompetencije,poticali komp.inicijativnosti i poduzetništva te spoznajnog i motoričkog

razvoja. Sva djeca pokazala su samostalnost ,homogenost skupini,prilagodljivost i interes za

svijet koji ih okružuje.

Razvoj i napredak djece pratili smo i putem razvojnih lista koje su nam bili pokazatelji

kako bolje pristupiti i prema potrebama organizirati i planirati aktivnosti. Ispunjavali smo ih

poč.ped.god. (rujan), u sredini god. (siječanj) i krajem god. (lipanj).

Ispitivanja :

rujan **2-3 god.odstupanja u razvoju motorike i spoznaje 50%,govoru i socio-emocionalnom

razvoju 10%

lipanj **2-3 god.potrebe su zadovoljene u razvoju spoznaje i motorike 90%,a razvoju govora

i socio-emocionalnom razvoju 100%

rujan **3-4 god. odstupanja u razvoju spoznaje i motorike 40%

lipanj **3-4 god.potrebe djece na razvoju motorike zadovoljene 100% ,a na razvoju spoznaje

90%

rujan **4-5 god.odstupanja su bila na razvoju govora 60%, motorika 10% ,spoznaja 30%

lipanj **4-5 god.potrebe djece zadovoljene na razvoju govora 95%,spoznaji i motorici 85%

rujan **5-6 god.odstupanja na razvoju govora,motorike i spoznaje 10%

lipanj **5-6 god.potrebe djece zadovoljene na svim područjima 98%

rujan **6-8 god.odstupanja djece na razvoju govora 40%,motorici 10%,socio-emocio.razvoju

i spoznaji 30%

lipanj **6-8 god.potrebe djece na razvoju govora i motorike zadovoljene 94%,razvoju

spoznaje 90% i socio-emocionalnom razvoju 95%

82

ODGOJNA SKUPINA: 27 – T, ''VRAPČIĆI''

ODGOJITELJI: MARINA PRIBANIĆ

SANJA SVAGUŠA

U pedagoškoj godini 2015./2016. tema našeg projekta je bila ''Upoznajemo Europu''.

Poticajnom i pripremljenom okolinom u Montessori skupini kreirali smo uvjete za aktivno

učenje i razvoj djetetovih potencijala. Cilj našeg projekta je upoznavanje s državama Europe,

narodima, kulturi i običajima.

Kroz projekt djeca su upoznata sa geografskim položajem Europe, te državama

članicama Europe. Pobliže smo se upoznali sa Italijom, Španjolskom,Švedskom,Francuskom i

Austrijom. Određenu državu upoznavali smo kroz njene nacionalne i kulturuloške

znamenitosti ( zastave, grb, himne, jezik, kulturne znamenitosti, dječje tradicionalne igre,

priče i legende, plesove, jela te tradicionalnim obilježavanjem blagdana i praznika.

Kroz naš projekt djeca su razvijala svoje kompetencije ovisno o dobi. Djeca do pete

godine života: slobodnije i s povjerenjem pristupaju drugima. Većina njih može pričekati na

red, te zadovoljavati svoje potrebe. Djeca iskazuju znatiželju za zbivanja oko sebe: u

istraživanju, socijalnim kontaktima, prema novim vježbama i priborom.

Kroz različite vježbe i rad s priborom djeca pokazuju želju završiti ono što rade, te su

zainteresirana za uspjeh u tome. Djeca pospremaju vježbe i pribor nakon rada. Kod

spoznajnog razvoja uočeno je poboljšanje kontrole pažnje, odnosno povećanje trajanja pažnje,

a samim time i samo pamćenje, te temeljne misaone operacije (svrstava predmete po jednoj

osobini).

Kroz naš projekt također smo razvijali kulturnu svijest, izražavanje kroz glazbene

aktivnosti, slušanje glazbenih djela, ples i pjevanje. U govornom i jezičnom razvoju uočen je

napredak razumjevanja, govora i slušanja, te predčitalačke vještine. Isto tako imaju razvijene

osnovne kompetentnosti komunikacije na stranom jeziku. Kod motoričkog razvoja najveće

postignuće uočeno je u preciznijoj senzomotorici.U skupini je boravilo 9 djece u godini pred

polazak u školu, te nitko od njih nije dobio odgodu. Najveći napredak u socioemocionalnom

razvoju uočen je kod emocionalne stabilnosti samoregulacije, te jačanju samopouzdanja i

samozaštite. Djeca se nose s lakšim frustracijama, podnose neuspjeh, svjesno kontroliraju

emocije, znaju kako se ponašati u potencionalno opasnim situacijama.

U skupini je boravilo četvero djece s posebnim potrebama. Najviše smo radili na

poticanju razvoja socijalnih vještina (svijest o sebi, samostalnost, neovisnost), kao i na

govorno jezičnom razvoju (slušanje, razumijevanje govora, predčitalačke vještine).

ZAKLJUČAK:

Kroz različite vježbe, pribor, aktivnosti i igre djecu smo upoznali s Europom

(položajem, državama, nacionalnim i kulturološkim znamenitostima...).

U naš projekt uključili smo i roditelje i naše tehničko osoblje ( kuharice ). Kuharica je

pripremala određena nacionalna jela, a roditelji su se uključili u naš projekt kroz prikupljanje

različitih fotografija suvenira, enciklopedija, drušvenih igara.

Putujući iz države u državu upoznavali smo se sa različitim dječjim pjesmicama,

pričama, legendama, pokretnim igrama i stranim riječima, te smo na tradicionalni način

obilježavali blagdane i praznike pojedinih država. Najveći napredak u našoj skupini uočen je

u područjima samostalnosti, samopouzdanja, u odnosima sa vršnjacima, odraslima,

razvijenom kulturnom identitetu, te razvoju preciznije senzomotorike.

83

ODGOJNA SKUPINA: 28 – T, ''VJEVERICE''

ODGOJITELJI: TANJA KRAJAČIĆ

IVANA GREGORIĆ

Montessori skupina "Vjeverice" je mješovita odgojna skupina u dobi od 2-7 godina. U

skupini je bilo upisano 24 djece. Prosječan broj dolazeće djece tijekom godine bio je 18.

Montessori program obuhvaća pet odgojnih područja djelovanja: područje praktičnog

života, područje osjetilnosti, područje jezika, područje matematike i kozmički odgoj. Vodeći

se Montessori načelima, fazama posebne osjetljivosti, interesima i potrebama djece kreirali

smo poticajnu Montessori okolinu za aktivno učenje djece. U Montessori pripremljenoj

okolini poticali smo razvoj samostalnosti, neovisnosti, samoaktivnosti, koncentracije, pažnje,

urednosti, točnosti, preciznosti...

Kontinuiranim promatranjem, pomaganjem i vođenjem poticali smo cjelovit razvoj

djeteta (razvoj osjetila, motorički razvoj, razvoj jezika, razvoj spoznaje i socio-emocionalni

razvoj). Pri planiranju i osmišljavanju novih Montessori vježbi i aktivnosti uzimali smo u

obzir dječja iskustva i kompetencije kako bi podržali daljnji razvoj i učenje. Djeca su

napredovala vođena vlastitim potrebama te su prema tome izabirala i područja svoga interesa.

Kroz sva Montessori područja vodili smo brigu da su podjednako zastupljena sva područja

razvoja.

Zbog većine mlađe djece u skupini posebnu pažnju posvetili smo razvoju osobne i

socijalne kompetencije. Stvaranjem tople socio-emocionalne klime i poticajne materijalne

sredine sva djeca u skupinu razvila su osjećaj sigurnosti, povjerenja i prihvaćanja. Mlađa

djeca postala su samostalnija i neovisnija dok su starija usavršila sva stečena znanja i vještine.

Starija djeca naučila su opisivati, imenovati svoje osjećaje, kontrolirati emocije, imati

povjerenja u sebe i svoje sposobnosti (znam, mogu, učinit ću). Spremni su savladati promjene,

izazove i prepreke. Ovladali smo osnovnim samozaštitinim vještinama i naučili su kako se

ponašati u potencijalno opasnim situacijama. Svladali su i osnovna pravila ponašanja u

prometu. Kod neke djece još uvijek (posebice mlađe 10%) treba raditi na međusobnoj

interakciji s drugom djecom i socijalnim vještinama.

Gotovo sva djeca (njih 80%) napredovala su u spoznajnom razvoju. Jedino se kod

djece s individualiziranim programima vidi manji napredak te je ubuduće sve poticaje i

aktivnosti potrebno prilagoditi njihovim razvojnim mogućnostima.

Djeca u dobi od 2-4 godine sve su duže u stanju zadržati pažnju, opažati svijet oko

sebe svim senzornim modalitetima, razvrstavati elemente prema osobi, razlikovati prostorne

odnose, uočavati probleme u svakidašnjim situacijama i rješavati ih aktivnim isprobavanjem.

Djeca u dobi od 5-7 godina lako su se koncentrirali na zadatke i vježbe, dovršavali su

započetu aktivnost, mogli su pratiti različita zbivanja oko sebe. Djeca u godini pred školu

služe se svim temeljnim misaonim operacijama, znaju, razumiju i koriste pojmove za

označavanje vremena, uočavaju uzročno-posljedične veze među pojavama, uočavaju i

rješavaju probleme, vladaju procesima uspoređivanja, izjednačavanja i brojanja, razumiju

logiku osnovnih računskih operacija. Kod svih dobnih skupina u narednoj godini treba više

84

raditi na kompetenciji, učiti kako učiti kako bi kvalitetnije osvjestili proces vlastitog učenja i

bili spremni na samoorganizaciju i samoevoluciju.

Većina djece napredovala je u jezičnom razvoju. Posebno je kod mlađe djece vidljiv

veliki pomak u odnosu na početak pedagoške godine. Kod svih dobnih skupina radilo se na

slušanju, razumijevanju, izražavanju i predčitalačkim vještinama. Kod pojedine djece

primijetile smo neispravno izgovaranje glasova te nerazumijevanje govora i potražili stručnu

pomoć logopedinje. Djeca u godini pred škole u potpunosti razumiju govor odraslih, usvojili

su glasovnu analizu i sintezu, koriste sve vrste rečenica, verbalno rješavanju konflikte,

pokazuju veliki interes za čitanje i pisanje slova i brojki.

Većina djece u skupini tijekom godine usavršavala je osnovne motoričke sposobnosti,

koordinaciju i ravnotežu. Mlađa djeca svladala su osnovne oblike kretanja, dok su stariji

usavršili složenije motoričke vještine. Kod sve djece radilo se na vizualno-motornoj

koordinaciji i preciznijoj senzomotorici. Djeca su napredovala sukladno svojim razvojnim

mogućnostima, ali ipak kod neke djece (njih 20%) i u idućoj godini treba raditi na

usavršavanju istih.

U program predškole bilo je ukuljučeno 5-ero djece, od toga je jedno dijete zatražilo

odgodu. Kod svih njih radilo se na poticanju cjelovitog razvoja, odgoja i učenja. Posebno se

poticalo samoinicirajuće učenje te osposobljavanje za planiranje i evaluaciju vlastitog učenja.

Djeca su poticana na iskazivanje i realizaciju vlastitih interesa, ideja, kritičkog mišljenja,

osnaživanje istraživačkih aktivnosti. Djeca su kroz program predškole maksimalno razvila sve

svoje osobne potencijale, zadovoljila aktualne interese i stekla znanja i vještine s kojima će

upješno koračati u osnovnu školu.

U skupinu je bilo integrirano 4-ero djece s kojima su provođeni individualizirani

programi izrađeni prema njihovim razvojnim potrebama. Od njih 4-ero dvoje je bilo

uključeno i u program predškole.

Kod dječaka I.R. (rođ.2010.god.) radilo se pojačano na poticanju jezičnog

razumijevanja, razvijanju komunikacijskih vještina te razvijanju samostalnosti. Kod dječaka

je vidljiv napredak ali je i dalje potrebno raditi na razvoju svega navedenog s naglaskom na

vizualno-motornu koordinaciju, precizniju senzomotoriku, razumijevanje i izražavanje

govorom.

Djevojčica M.T (rođ. 2009. god.) jačala je svoje socijalne vještine s naglaskom na

vršnjačko učenje kao i predčitačke vještine i vizualno motornu koordinaciju.

Kod dvoje djece s Down sindromom (Z.M. rođ. 2012.god. i M.K. rođ 2009.god.)

pojačano se radilo na jezičnom razvoju ( izražavanje govorom, širenje rječnika,

predčitalačkim vještinama kod dječaka M.K). Kod djevojčice Z.M. treba nastaviti raditi na

jačanju jezičnih kompetencija, ali i na jačanju motoričkih kompetencija. Djeca su

svakodnevno boravila u skupini. Ostaloj djeci senzibiliziranoj za uočavanje, prihvačanje i

poštivanje različitosti bili su ravnopravan suigrač u svim aktivnostima i igrama.

Tijekom cijele pedagoške godine rad djece praćen je listama praćenja za svako

pojedino Montessori područje, a u suradnji s psihologinjom izrađene su i razvojne liste koje

su nam bile pokazatelji kako bolje pristupiti, organizirati i planirati aktivnosti. I s ostalim

članovima stručnog tima (ravnateljica, pedagoginje, zdravstvena voditeljica) ostvarena je

uspješna suradnja s ciljem kvalitetnije realizacije odgojno obrazovnog rada.

85

U sklopu Montessori programa integrirano je i početno učenje engleskog jezika čime

su djeca svladala osnove kompetentnosti komunikacije na engleskom jeziku. Spontanim

učenjem jezika kroz pjesmice, brojalice, slikovnice, različite igre, kartice za imenovanje

(flashcards) djeca su usvojila osnove jezičnog vokabulara i komunikacije kroz svakodnevne

životne situacije.

Kontinuirno tijekom cijele godine s obzirom na mješovitu dob, potrebe i interese djece

radili smo na projektu "Životinje po staništima". Projekt se provodio kroz sva Montessori

područja. Inicijalno stanje praćenja na početku projekta pokazuje interes djeteta za vježbama

u kozmičkom odgoju 74%, u području jezika 62%, likovnosti 34%, matematike 33%, u

području praktičnog života i osjetilnosti svega 29%. Kako je projekt sve više zaživio kroz

različite vježbe i aktivnosti koje smo realizirali, na kraju finalno stanje pokazuje zastupljenost

u kozmičkom odogoju 97%, likovnom 65%, području jezika 71%, matematici 45%, a u

području praktičnog života i osjetilnosti 36%. Manja zastupljenost u ova dva centra bila je

zbog nedostatka vježbi i materijala. Kroz projekt djeca su zadovoljila znatiželju, inicijativu,

počela su samo istraživati, razmišljati, povezivati, zaključivati i time jačala svoje

kompetencije kroz sva područja razvoja.

.

Suradnja s roditeljima je bila vrlo uspješna. Održana su četiri roditeljska sastanka od

toga dva komunikacijska s temama " Spremnost za školu" i "Odgojni stilovi roditelja". Kako

bi se što kvalitetnije zadovoljile djetetove razvojne potrebe s roditeljima su održani i

indvidualni razgovori. Roditelji su sudjelovali i u organiziranim radionicama: likovne

radionice povodom humanitarne akcije, radionica povodom projektnog tjedna gdje su roditelji

zajedno s djecom sudjelovali u realizaciji odgojno obrazovnog rada. Na kraju pedagoške

godine roditeljima je prezentirana prezentacija Montessori programa i početnog učenja

engleskog jezika.

Holistički pristup pedagogije Marije Montessori djeluje na cjelokupan djetetov razvoj.

Poticanjem razvoja svih djetetovih prirodnih potencijala dijete postaje samostalno,

samosvjesno, kreativno i uravnoteženo ljudsko biće s pozitivnom slikom o sebi. Osobnim

djelovanjem i postizanjem uspjeha u svom radu dijete jača svoje samopouzdanje, razvija

poštovanje, ljubav i pozitivnu suradnju s drugom djecom kao osnovu za buduće demokratsko

djelovanje.

86

5.2. GODIŠNJE IZVJEŠĆE CJELODNEVNOG ŠPORTSKOG PROGRAMA

ODGOJNA SKUPINA: 4 – T, ''LOPTICE''

ODGOJITELJI: SNJEŽANA GOJAK

ZORICA VUZEM

Specifične zadaće na kojima smo intenzivnije radili ove godine proizašle su iz

projekta „Emocionalna inteligencija u svakodnevnom životu“ koji se nastavlja na prethodnu

godinu. Zadaće koje smo postavili su poticati samopouzdanje; da ima samopouzdanja u sebe i

svoje sposobnosti, poticati prava i pravila: da je svjesno svojih prava i da ista prava imju drugi

i poticati prosocijalna ponašanja; pokazivanje osjetljivosti na emocionalna stanja i

doživljavanja drugih.

Praćenjem samoinicirajućih aktivnosti u sklopu kojih su djeca otkrivala i rješavala

probleme dekodirali smo problemske situacije s ciljem unapređivanja pedagoške prakse u

provedbi projekta.Praćenjem djece u aktivnostima putem razvojnih lista. dokumentiranjem

dječjih akcija i reakcija dogovarale smo smjernice o unaprijeđenju pojedinih kompetencija

djece.

Razvoj emocionalne inteligencije vidljiv je u svim centrima aktivnosti gdje su

zastupljena sva područja. Kod većine djece uočen je pomak u razini samopouzdanja, dok je

kod četvero djece u petoj godini života uočeno teže prihvaćanje neuspjeha. Kod te djece

potrebno je i dalje raditi na vještinama nošenja s teškoćama. Najveći uspjeh vidi se u

njegovanju demokratskih odnosa u vrtićkom okruženju, 80% djece jasno i slobodno izražava

svoje mišljenje i shvaćaju da drugi mogu imati drugačije mišljenje. Najmanji uspjeh vidi se u

razvoju moralnog rasuđivanja i odgovornosti, a uzrok se vidi u većem broju djece mlađe dobi.

Kroz aktivnosti izražavanja i stvaranja 85% djece je vrlo razvilo sposobnost

prepoznavanja i izražavanja emocija.U samoorganiziranim i samoiniciranim aktivnostima

90% djece vrlo uspješno iznosi vlastite ideje i ostvaruje ih u različitim aktivnostima.

Različite istraživačko spoznajne aktivnosti kod 60% djece je vrlo uspješno razvilo regulaciju

emocija.

U programu predškole bilo je uključeno petero djece. Individualni rad smo provodili u

vrijeme dnevnog odmora u kojem smo poticali pažnju i percepciju te matematičke

kompetencije.

Tijekom dana poticali smo samoinicirano učenje djece i osposobljavanje za planiranje

i evaluaciju vlastitog učenja osobito u istraživačkom centru.

Smatramo da je ovaj projekt značajan za razvoj svih socijalnih vještina. Mješovita dob

skupine omogućila je razvoj projekta u cjelosti zbog prirodnih situacija za učenje.

Negativna strana projekta je dokumentiranje likovnim izražavanje i foto zapisima.

87

Prema ispod priloženim rezultatima prosječnih vrijednosti testiranja grupe „Loptice“

vidljivo je da su rezultati cijele grupe, u većini testova, kroz godinu sve bolji. Iako je grupa

heterogena i teško je donositi valjane zaključke, da se zaključiti da ovakav oblik

organiziranog tjelesnog vježbanja pozitivno utječe na razvoj motoričkih sposobnosti djece

predškolske dobi. Bez obzira na već spomenutu heterogenost grupe sva djeca su pozitivno

reagirala na provođeni program, te su sa velikim veseljem i zanimanjem sudjelovala na

sportu. Vrlo je pozitivno to što se na indirektan način, primjenjujući vrlo različite trenažne

operatore i elemente došlo do pozitivnih pomaka.

73,95

88,35 93,38

0,00

20,00

40,00

60,00

80,00

100,00

1 2 3

SDM (cm)

2,85 2,84

3,37

2,40

2,60

2,80

3,00

3,20

3,40

3,60

1 2 3

TRČANJE 10 m

23,09 21,59

18,79

0,00

5,00

10,00

15,00

20,00

25,00

1 2 3

POLIGON N. 6 m

21,36 18,86

16,79

0,00

5,00

10,00

15,00

20,00

25,00

1 2 3

PRENŠENJE LOPTI 6 m

USPOREDBA PROSJEČNIH VRIJEDNOSTI TESTOVA

SDM (cm)

TRČANJE 10 m

PRENOŠENJE LOPTI 6 m

POLIGON N.

6 m

BOČNI PRESKOCI 15 sec

TAPING

RUKOM 30 sec

TRBUŠNJACI 30 sec

FLEKS.

LEĐA

DOHVAT IZ

SJEDA

INICIJALNO 73,95 2,85 21,36 23,09 15,81 32,95 12,19 34,00 50,38

TRANZ. 88,35 2,84 18,86 21,59 17,00 33,36 14,39 35,11 50,22

FINALNO 93,38 3,37 16,79 18,79 15,45 38,00 14,00 31,26 57,85

88

15,81

17,00

15,45

14,50

15,00

15,50

16,00

16,50

17,00

17,50

1 2 3

BOČNI PRESKOCI 15 sec

32,95 33,36

38,00

30,00

32,00

34,00

36,00

38,00

40,00

1 2 3

TAPING RUKOM 30 sec

34,00

35,11

31,26

29,00

30,00

31,00

32,00

33,00

34,00

35,00

36,00

1 2 3

FLEKS. LEĐA

12,19

14,39 14,00

11,00

11,50

12,00

12,50

13,00

13,50

14,00

14,50

15,00

1 2 3

TRBUŠNJACI 30 sec

50,38 50,22

57,85

46,00

48,00

50,00

52,00

54,00

56,00

58,00

60,00

1 2 3

DOHVAT IZ SJEDA

89

5.3. GODIŠNJE IZVJEŠĆE POSEBNOG POLUDNEVNOG PROGRAMA RANOG

UČENJA ENGLESKOG JEZIKA

ODGOJNA SKUPINA: ZVONČIĆI

ODGOJITELJICA: EVA GABRIELA LUKETIĆ

Poseban poludnevni program engleskog jezika provodio se četvrtu godinu u jesen

2015.godine, u sklopu cjelodnevnog programa na hrvatskom jeziku. Ostvarivao se u grupi

"Zvončići- The Bells" u centralnom objektu Trnava, na lokaciji Resnički put 88. Ove

pedagoške godine specifičnost grupe očitovala se u programu predškole (koji se provodio sa

18-ero djece školskih obveznika) kojeg smo nastojali povezati sa učenjem engleskog jezika.

Cilj programa učenja engleskog jezika ove pedagoške godine bio je usavršavanje

komunikacijskih vještina na engleskom jeziku, u vidu poticanja na primjenu usvojenih riječi

u svakodnevnim aktivnostima.

Na početku godine većina djece je pokazala osnovne kompetencije komunikacije na

engleskom jeziku, što se posebice moglo vidjeti u samoinicirajućim aktivnostima. Djeca su

poznavala nekoliko stranih riječi i smisleno ih koristila u aktivnostima.

Izuzetak čine dvoje djece koja nikako nisu sudjelovala u aktivnostima na engleskom jeziku.

Riječ je o dvojici dječaka koja su se upisala prošle pedagoške godine, i nisu imala kontinuitet

dolaska u grupu.

Prikaz brojnosti djece koja koriste engleski jezik u spontanim, samoinicirajućim aktivnostima

0

0,5

1

1,5

2

2,5

3

3,5

4

4,5

5

16 DJECE ČESTOKORISTI ENGLESKE

RIJEČI USAMOINICIRAJUĆIM

AKTIVNOSTIMA

2 DJECE UOPĆE NEKORISTE ENGLESKE

RIJEČI UAKTIVNOSTIMA

6 DJECEPOVREMENO

KORISTI ENGLESKERIJEČI U

SAMOINICIRAJUĆIMAKTIVNOSTIMA

Series 1

Series 2

Series 3

90

Obzirom da je u grupi prevladavala starija dobna skupina (djeca u godini pred polazak u

školu), aktivnosti vezane za strani jezik povezivali smo sa programom predškole. Najveću

dobit starija djeca su imala u uočavanju razlika u pismu engleske i hrvatske abecede, te

prepoznavanju i imenovanju znakova slova kojih nema u hrvatskoj abecedi. Mlađa djeca su u

suradnji sa starijom djecom proširivala svoj vokabular koristeći razne izvore: rječnike,

slikovnice i kartice.

Projekt "London" i ove godine se provodio u grupi, djeca su imala priliku upoznati

znamenitosti zemlje u kojoj se govori engleski, a time i uočiti razlike između Londona i

Zagreba.

Krajem pedagoške godine grupa "Zvončići" je sudjelovala u humanitarnom događaju

"Darujmo djeci kazalište",gdje je izvela predstavu na engleskom jeziku "The Grumpy

Queen". Izvedbom na engleskom jeziku djeca su pokazala samopouzdanje i vjeru u sebe i

svoje kompetencije na stranom jeziku.

U daljnjem periodu mlađa djeca koja nisu školski obveznici neće nastaviti učenje

engleskog jezika, zbog nedovoljnog interesa roditelja, ali već sada imaju temelje za napredak

u učenju jezika. Starija djeca koja odlaze u školu stekla su iskustvo slušanja, interpretiranja i

razgovora na engleskom jeziku, koje će im koristiti u daljnjem školovanju.

91

ODGOJNA SKUPINA : 22 – RS, ''BUMBARI''

ODGOJITELJICA: JOSIPA RISTER

U pedagoškoj godini 2015./2016. u mješovitoj odgojnoj skupini Bumbari s radom je

započeo poludnevni program ranog učenja engleskog jezika. U program je bilo upisano 28

djece u četvrtoj, petoj, šestoj i sedmoj godini života. Program se provodio svakodnevno u

sklopu redovnog programa, od listopada do lipnja tekuće pedagoške godine.

U ovoj su se pedagoškoj godini putem programa ranog učenja engleskog jezika kod

djece razvijale osnove kompetentnosti komunikacije na stranom jeziku. S obzirom na širok

dobni raspon upisane djece, djeca su se poticala na razlikovanje govora na engleskom jeziku

od onog na hrvatskom, te na oponašanje govora na stranom jeziku u svakodnevnim životnim i

igrovnim situacijama. Također, poticala su se i na vizualno prepoznavanje slovnih znakova

engleske abecede i usporedbu s hrvatskom abecedom, pokazivanje interesa za učenjem stranih

riječi, te smisleno korištenje osnovnih fraza na engleskom jeziku, poput pozdrava, izraza

uljudnosti, brojanja, prepoznavanja osnovnih boja, voća, povrća, odjeće i drugih pojmova koji

se koriste u svakodnevnom govoru. Također, nastojalo se razviti i samopouzdanje kod djeteta

i stvoriti osjećaj uspješnosti u spontanom izražavanju. Planirane aktivnosti za poticanje

navedenih kompetencija kod djece provodile su se unutar životno-praktičnih i radnih

aktivnosti, funkcionalnih i simboličkih igara, društveno-zabavnih igara, aktivnosti

raznovrsnog izražavanja i stvaranja, te istraživačko-spoznajnih aktivnosti za vrijeme boravka

u sobi dnevnog boravka, ali i boravka na zraku.

Provedbom inicijalne procjene razine usvojenosti engleskog jezika uočeno je kako

djeca imaju različita jezična predznanja što je bilo i za očekivati s obzirom na širok dobni

raspon. Vodeći se time, pokazala se potreba za osiguravanjem primjerenih poticaja, materijala

i aktivnosti za različite dobne skupine djece. Naglasak je ipak stavljen na početno učenje

stranog jezika s obzirom na to da većina djece ipak nisu imala gotovo nikakvo ili vrlo slabo

predznanje. Nesrazmjer u usvojenosti jezika nastojao se ujednačiti na način da su djeca s

boljim predznanjem često preuzimala uloge vođe u vođenim aktivnostima kako bi se kod njih

i dalje zadržao interes za ponuđene aktivnosti. Navedeni princip rada planiram koristiti i iduće

godine kako bi se nesrazmjer djece koja su program pohađala ove godine i novoupisane djece

smanjio na prihvatljivu mjeru.

Kao najprimjereniji način ranog učenja engleskog jezika u skupini pokazale su se

raznovrsne igre sa slikovnim karticama, tzv. flashcards, te igre s pjevanjem u kojima je nužno

bio uključen pokret kao sredstvo za poticanje interesa i angažmana djece. Najmanje

učinkovite pokazale su se aktivnosti čitanja slikovnica. Nezainteresiranost pripisujem

relativno dugim tekstovima koji su djeci u određenoj mjeri bili nejasni i nerazumljivi, stoga je

u narednoj godini potrebno veću pažnju posvetiti odabiru literarnih tekstova, kao i

organizaciji popratnih aktivnosti koje će pojačati interes kod djece za čitanjem slikovnica na

engleskom jeziku.

Suradnju s roditeljima kontinuirano sam provodila putem individualnih razgovora, te

mape događanja gdje su roditelji imali priliku biti u toku s aktualnim događanjima i temama

kojima smo se bavili. Također, roditeljima je prezentiran program na početku pedagoške

godine, kao i postignuća djece na kraju pedagoške godine.

92

5.4. GODIŠNJE IZVJEŠĆE RANOG UČENJA NJEMAČKOG JEZIKA

U našem vrtiću ovo je dvanaesta godina poludnevnog kraćeg programa sa stranim jezikom u

redovitom cjelodnevnom programu na hrvatskom jeziku. Program je realiziran u odgojnoj

grupi „Biene Maja“ u centralnom vrtiću Trnava. U skupinu je upisano 18 djece u dobi od tri

do sedam godina. Program se provodio svakodnevno u sklopu redovitog programa.

U ovoj pedagoškoj godini provedbom programa ranog učenja njemačkog jezika kod mlađe

djece su se razvijale osnovne kompetencije na stranom jeziku, djeca su poticana na

razlikovanje govora na njemačkom jeziku od onog na hrvatskom jeziku. Kod starije djece

koja su već četvrtu godinu učila njemački jezik u svakodnevnim igrama i razgovoru su

oponašala govor na stranom jeziku. Oni su sami konstruirali jednostavne i neke složenije

rečenice, te su bili u mogućnosti prepričati kratke priče svojim riječima. Sva djeca pamte i

reproduciraju pjesmice, brojalice, recitacije kao i fraze koje koriste u svakodnevnim

situacijama. Prepoznaju i imenuju osnovne boje, pamte niz od deset brojeva, dok su starija

djeca usvojila brojeve do dvadeset. Veći dio djece u spontanom govoru zanimalo je značenje

nekih riječi na njemačkom jeziku, po čemu se vidi njihov interes za njemački jezik. Djeca su

pozorno slušala govor odgajatelja, ali i djece te pozitivno reagirala na vanjske poticaje

(motivatore) za spoznavanje i učenje.Vidjela se usredotočenost i ustrajanost u svim

aktivnostima.Veći dio djece izvršavao je jednostavne radnje prema govornim uputama, kao i

pokazivao na slikama odgovore na pitanja. Pamtili su i povezivali pokret i riječi. Djeca su

stečeno znanje na njemačkom jeziku prezentirala aktivnim sudjelovanjem u malim scenskim

improvizacijama u kojima su se potpuno uživljavala u svoje uloge.

Planirani sadržaj i aktivnosti za poticanje navedenih kompetencija

životno-praktične i radne aktivnosti

raznovrsne igre (simboličke i društvene)

umjetničke aktivnosti (priče, pjesmice, dramatizacije, ples, recitacije i dr.)

aktivnosti raznovrsnog izražavanja i stvaranja (likovno, glazbeno, scensko i dr.)

istraživačko spoznajne aktivnosti

aktivnosti s kretanjem

Tematske cjeline: Die Familie, Das Manliche Korper, Das Wetter, Der Kindergarten, Die

Marchen, Zahlen bis 20, Die Wochentage, Die Spiele/Spielzeuge, Die Verkehrsmittel, Die

Nahrungsmittel, Der Beruf, Die Kleidungsstucke, Die Geschichte, Feiertage/Weinachten,

Ostern, Deutschland.

Koristila sam ova sredstva i pomagala:slikovnice, časopisi, plakati, didaktički materijal,

pjesmice, recitacije, priče, društvene igre, slikovni materijal, fotografije, DVD materijale, CD

materijale, mapa projekta.

Literatura koju sam koristila: 10 kleine Zappelmanner, Die Kikus Methode, Kikus Liederheft,

Kikus arbeitsblatter, Kasper Theather rund ums Jahr, Moja prva njemača vježbenica, Časopis

„Spielen und lernen“, Die Zeitschrift „spielen und lernen“, Spiel mit Spilko 1,

Schnupperangebot:Deutsch als fremdsprache, DaF fur Kinder.

93

U ovoj pedagoškoj godini veći dio planiranih zadaća sam ostvarila. Projekt naše skupine u

ovoj godini bio je „Njemačka“ koji smo proveli zbog velikog broja školske djece koja su već

četvrtu godinu učila njemački jezik. Navedenim projektom omogućili smo proširivanje

postojećih i stjecanje novih znanja o običajima, znamenitostima, kulturi, prehrani i ostalom

vezano uz tu državu. Interes djece na samom početku nije bio baš velik, nakon upoznavanja

spisatelja bajki i bajki, te života na dvorovima nije trebalo dodatnih poticaja. Tada je posebice

bila vidljiva znatiželja i kreativnost djece. Tu se vidjela dobit za cjelokupni program

njemačkog jezika. Suradnju s roditeljima kontinuirano sam provodila putem individualnih

razgovora, mape projekta, plakata, mape programa ranog učenja njemačkog jezika,

obavještavanjem putem kutića, tjednim planom kao i video zapisima.Osim toga roditeljima

su postignuća djece u programu prezentirana u prosincu dramatizacijom priče „Jesus ist

geboren“ i u lipnju dramatizacijom priče „Schloss Geschichte“. Uvidom roditelja u rad

programa i povratne informacije govore da su zadovoljni postignutim rezultatom i napretkom

njihove djece, što je bilo i jedna od osnovnih zadaća.Vrlo sam zadovoljna uspjehom ove

godine kao i suradnjom s roditeljima. Prisustvovala sam raznim seminarima u vrtićima,

školama grada Zagreba čime sam obogatila svoja iskustva i stekla nova znanja. Surađivala

sam s Goethe Institutom u projektu DaF pedagogije, te na tom području razmjenjivala

iskustva s kolegicama u programu ranog učenja njemačkog jezika.

Kao prijedlog za budući rad bila bi bolja povezanost sa školama radi lakšeg uključivanja

djece u jezične predmete.

Zaključak: daljnja provedba posebnog kraćeg programa ranog učenja njemačkog jezika

usmjerena je na poticanje razvoja osnovne kompetencije na stranom jeziku, razlikovanje

govora na njemačkom jeziku od govora na hrvatskom, oponašanje govora na stranom jeziku u

svakodnevnim situacijama (zbog velikog broja novoupisane djece koja se prvi put susreću s

njemačkim jezikom).

Odgajatelj

Karmen Prgeša

94

5.5. POSEBAN KRAĆI PROGRAM NJEGOVANJA TRADICIJSKE KULTURE I

FOLKLORA

Voditeljice: Ružica Horvat i Suzana Horvat

Početkom pedagoške godine 2015. - 2016. roditeljima je ponuđena mogućnost upisa djece u

kraći program njegovanja tradicijske kulture i folklora. Na temelju ankete, koja je ponuđena u

skupinama „Trešnjice“ i „Ježići“, u područnom objektu Čulinec formirana je skupina od 13

djece u dobi od 3 do 6,5 godina. U veljači je upisano još jedno dijete, te je na kraju igraonicu

pohađalo 14 djece. Program je započeo s radom 01. 10. 2015. i trajao do 31. 5. 2016.

Igraonica se odvijala dva puta tjedno u trajanju od 45 minuta. Sadržaji su bili planirani i

provedeni prema predviđenom godišnjem planu i kurikulumu vrtića. Planirane aktivnosti

njegovanja tradicijske kulture i folklora bile su vezane uz narodne običaje, godišnja doba,

blagdane i kalendarska događanja. Aktivnosti su se u radu međusobno ispreplitale. Provodile

su se kroz frontalni rad, grupni rad i individualno. Ostvarene su kroz sve oblike izražavanja i

stvaranja. Djeca su upoznavala brojalice, dječje napjeve, pjesme, igre s pjevanjem i narodne

plesove. Upoznavala su naše tradicionalne instrumente, starinske igre i igračke, nekadašnja

kuhinjska pomagala, stari alat, te narodne nošnje iz različitih dijelova lijepe naše Hrvatske.

Nastojale smo kod djece poticati razvoj osjećaja pripadnosti i ljubavi prema folklornoj

kulturnoj baštini. Planirano je i realizirano uz prepoznavanje, podržavanje i prihvaćanje

interesa djece spram istima.

Prikazani rezultati su nam pokazali koje su se kompetencije najviše usavršavale u sljedećim

aspektima djetetova razvoja.

U socio-emocionalnom razvoju najveći napredak je postignut u usavršavanju socijalne i

građanske kompetencije, osobito prosocijalnih ponašanja i odnosa prema vršnjacima, te

usavršavanju inicijativnosti i poduzetništva.

U spoznajnom razvoju najviše su se usavršavale kompetencije u spoznajnom razvoju

općenito osobito opažanje, pažnja, pamćenje, te kulturna svijest i izražavanje osobito kulturni

identitet, kulturno izražavanje, glazba i ples i vizualna umjetnost.

U govorno-jezičnom razvoju najveći napredak je vidljiv u komunikaciji na materinskom

jeziku osobito slušanje i razumijevanje govora.

U motoričkom razvoju su se najviše usavršavale motoričke kompetenciije osobito osnovni

oblici kretanja te složenije motoričke vještine.

Vođenjem propisane dokumentacije i kontinuiranim dokumentiranjem akcija djece

ostvarivalo se vrednovanje i praćenje programa.

Informiranje roditelja realiziralo se kontinuiranim pisanim obavijestima na folklornom kutiću,

individualnim razgovorima i izložbama dječjih uradaka.

Prezentacija programa i postignuća djece ostvareno je u travnju, obilježavanjem dana planeta

Zemlje, prigodnim spletom dječjih igara i plesova, i u lipnju pod nazivom „Narodne igre i

plesovi“, gdje su djeci podijeljene i prigodne diplome.

Otežavajuća okolnost u realizaciji programa bio je neadekvatan (premalen) prostor jer u

područnom objektu Čulinec nema dvorane, već se sve održavalo u sobi dnevnog boravka.

Iz svega prikaznog, finalna evaulacija je pokazala kako je većina djece bila vrlo motivirana

za sudjelovanje i vrlo aktivna u usvajanju i njegovanju kulturne baštine. To je pozitivno

utjecalo na cjelokupni razvoj i suradničko učenje, razvoj osjećaja ljubavi i pozitivnog odnosa

prema kulturnoj i folklornoj baštini.

95

5.6. VREDNOVANJE RADA EKO –VRTIĆA JABUKA ZA PEDAGOŠKU GODINU

2015./2016.

Međunarodne Eko-škole su program osmišljen za provedbu smjernica odgoja i obrazovanja za

okoliš na razini čitavih odgojno-obrazovnih ustanova (osnovne i srednje škole, dječji vrtići i

učenički domovi, škole za djecu s posebnim potrebama i fakulteti). Nacionalni koordinator

Eko-škola u Republici Hrvatskoj je Udruga Lijepa Naša.Međunarodni program Eko-škole je

razvila Zaklada za odgoj i obrazovanje za okoliš (Founadtion for Environmental Education –

FEE) kao odgovor na UN konferenciju 1992. godine. Program se službeno počeo provoditi od

1994. godine u Danskoj, Njemačkoj, Grčkoj i Velikoj Britaniji. Danas Eko-škole se provode u

više od 59 država svijeta koje povezuju više od 46 000 škola.

Status Eko-škole: je sustav nagrađivanja na lokalnoj, državnoj i međunarodnoj razini što je

osobitost ovog prepoznatljivog i kvalitetnog modela odgoja i obrazovanja. Škole koje ispune

postavljene kriterije i koje brigu za okoliš promiču kao trajnu vrijednost i način življenja,

dobivaju povelju o statusu Međunarodne Eko-škole i Zelenu zastavu sa znakom Eko-škole.

Ovo prestižno međunarodno priznanje dodjeljuje se na dvije godine. Škola mora dokazati da

je u provedbi programa, prema zacrtanim smjernicama otišla “korak dalje”, produbila i

proširila rad na izabranim temama te sve aktivnosti mora iscrpno dokumentirati na mrežnim

stranicama programa – eko.lijepa-nasa.hr.

U pedagoškoj godini 2015./2016. nastavili smo promovirati humane vrijednosti i promicati

ekološku osjetljivost djece u okružju vrtića i lokalne zajednice kroz:

Poticanje aktivnog učenja djece u osvještavanju i doživljavanju eko-problema,

suradničkom stjecanju znanja i pronalaženju rješenja

Radom dječjih eko - patrola ukazivali na stanje okoliša u neposrednom vrtićkom

okruženju i poticali djelovanje prema lokalnoj zajednici u zajedničkom radu na

rješavanju uočenih problema

Njegovanje prirodna prava djece tijekom boravka na zraku

Senzibiliziranje roditelje za promoviranje zdravog stila življenja u obiteljskom

okružju

Promoviranje važnost roditeljskog modela skrbi za okoliš u svakodnevnim životnim

situacijama

Poticanje roditelja na sudjelovanje u vrtićkim eko-akcijama i provedbi projekata po

skupinama

Kroz sastanke eko-odbora pratiti provedbu plana i programa eko-vrtića s prijedlozima

za unaprjeđivanje

Ciljeve i zadaće Plana i programa djelovanja eko-vrtića Jabuka realizirani su kroz slijedeće

aktivnosti:

96

Provedbom tri humanitarne akcije senzibilizirali smo djecu i odrasle za življenje

humanih vrijednosti:

u listopadu 2015. sudjelovali u prodajnoj izložbi i na humanitarnom koncertu

u Garden Mallu. Novac prikupljen na prodajnoj izložbi namijenjen je liječenju

bolesne djevojčice iz DV Pčelica

u prosincu 2015. godine osmislili smo raznovrsne kreativne radionice izrade

božićnog nakita i organizirali Božićni sajam. Prikupljena novčana sredstva na

humanitarnoj prodajnoj izložbi namijenili smo potrebitoj obitelji našeg vrtića

kako bismo im uljepšali blagdane i olakšali svakodnevni život

u veljači 2016. sudjelovali u projektu Darujmo djeci kazalište i time dali svoj

doprinos u nastavku provedbe projekta čija sredstva omogućuju Udruzi za

školovanje pasa vodiča i mobilitet za povećanja broja pasa vodiča potrebitima

kroz svakodnevni rad s djecom radili na uočavanju, prepoznavanju eko-problema u

unutrašnjim i vanjskim prostorima vrtića te radili na njihovom rješavanju

gospođa Marija Vizner sa svojim suradnicima iz Hrvatskih voda s djecom šest

odgojnih skupina u prostoru vrtića realizirala je radionicu na temu slikovnica '' Život

uz rijeku-poplave’’ i ‘’Voda izvor života-zaštita voda ‘’

u svakodnevnim situacijama skrbimo o primjerenom odlaganju otpada ( većina

skupina ima posebne kutije za papir i plastiku )

kroz rad eko-patrola skrbimo o potrošnji vode i papira u unutarnjim prostorima vrtića

primjenom projektnog modela rada s djecom predškolske dobi osmislili i provodimo

projekte : Drvo , Šuma, Kiša, Zanimanja ljudi –meteorolog

za kvalitetniju provedbu dijelova projekata ostvarena je suradnja s meteorlogom

Milanom Sijerkovićem, Hrvatskim šumama i Hrvatskim vodama

poster prezentacije navedenih projekata bili su u predprostoru ureda vrtića

djeca skupine Lavići izradili su plakat '' 10 načina kako se Zemlji pomoći može'' što je

ujedno i glavni plakat za ovu pedagošku godinu

suradnja s Hrvatskim vodama, našim kumovima, djeci skupina Tratinčice i Lavići

omogućila je posjet Labaratoriju Hrvatskih voda što je neiscrpan izvor novih

spoznaja o živom svijetu u našim rijekama i jezerima

obilježili Svjetski dan voda u vrtiću i sudjelovanjem na svečanosti u Hrvatskim

vodama, 22. 03. 2016. (djeca skupine Bumbari iz Resnika)

početkom ožujka intenzivirali smo rad eko-patrola na vanjskim prostorima vrtića te

bližoj okolini vrtića ( djeca skupina Ježići-Čulinec, Bumbari-Resnik, Lavići, Mišići i

Zvončići-Trnava)

97

PROJEKTNI TJEDAN 18. - 22. 04. 2016.

Cilj svih planiranih aktivnosti je uočavanje konkretnih problemskih situacija u

neposrednom vrtićkom okruženju i mogućnosti djelovanja na njihovo rješavanje.

Neke od aktivnosti koje smo realizirali tijekom Projektnog tjedna:

briga o postojećim cvjetnjacima i kamenjarima

markiranje sadnica i drveća na našem dvorištu

oformili vrtove s ljekovitim i začinskim biljem

oformili biljnu ljekarnu (Ježići-Čulinec)

nekoliko skupina je kroz svoj mali povrtnjak pratili životne cikluse pojedinih vrsta

povrća

u suradnji s roditeljima oplemenili vanjski prostor-igralište bojanjem ograde, kučica,

tobogana i sl.

izrada slikovnica s eko-sadržajima: Priča o potoku, Priča o šumi Priča ''Otpad nije

smeće'', ''Kornjačin svijet ''

obilježavanje Dana planeta Zemlja kroz zajedničke aktivnosti djece, odgojitelja i

roditelja, kroz kviz znanja na temu zaštita okoliša, ''Kako živimo prirodna prava djece

u neposrednom okruženju'', dramatizacija eko priča: ''Priča o vodi'' i ''Prirodno je

najbolje'' i sl.

Eko akcije tijekom projektnog tjedna

Obilježavanje Dana planeta Zemlja 22.04.2016.

Za obnovu statusa eko –škole u pedagoškoj godini 2015./2016. naš vrtić je realizirao

nekoliko projekata od kojih smo Udruzi lijepa naša prijavili tri.

PROJEKT ŠUMA

98

Cilj projekta je potaknuti djecu na odgovorno ponašanje prema prirodnim resursima,

posebice prema zaštiti šumazaštišuma.

Bitne zadaće: poticati aktivno učenje djece u osvještavanju i doživljavanju eko-problema;

radom eko-patrola ukazivati na stanje okoliša u neposrednom vrtićkom okruženju; potaknuti

značajnije uključivanje lokalne zajednice u skrb za zaštitu prirodnih resursa (šuma).

Realizirane aktivnosti: kreiranti poticajno prostorno-materijalno i socijalno okruženje za

realizaciju ciljeva i zadaća projekta. Ostvarivanje suradnje u vrtiću i izvan vrtića koja će

omogućiti kvalitetniji rad na projektu, posebice s Hrvatskim šumama.Od konkretnih

aktivnosti s djecom ističemo: skrb za stabla na vrtićkom dvorištu, provedba raznovrsnih

životno-praktičnih i radnih aktivnosti: sakupljanje i klasifikacija raznovrsnih prirodnina

vezanih za stabla u neposrednom okruženju vrtića, radno-praktične aktivnosti na temu od

sjemenke do stabla, prikupljanje razrnovrsnih sadnica drveća, sadnja sadnica na vrtićkom

dvorištu i briga za njihov rast, zrada slikovnica, razgovor s djecom o drveću naših šuma i

parkova i njihovoj važnosti za za biljni i životinjski svijet ali i život ljudi. Raznovrsne

aktivnosti izražavanja i stvaranja s ciljem pružanja mogućnosti djeci da svoje doživljaje

izraze kroz: crtež, sliku, trodimenzionalno, govornim izričajem i sl.

PROJEKT DRVO

Cilj projekta: potaknuti djecu i odrasle na odgovorno ponašanje prema drvetu kao važnom

prirodnom resursu. Zadaće: kod djece poticati svijest o potrebi primjerene skrbi o drveću u

neposrednom okruženju, poticati uočavanje i rješavanje problemskih situacija vezanih za

drveće u neposrednom okruženju. Planirane aktivnosti: kroz raznovrsne istraživaško

spoznajne aktivnosti dobiti odgovore na pitanja Kako i zašto drvo raste , vrste listopadnog i

vazdazelenog drveća u neposrednom okruženju, te važnost i uloga drveta u životu čovjeka.

Do spoznaja smo dolazili kroz rad na slikovnom materijalu, neposrednim promatranjem i

istraživanjem. Sve aktivnosti dokumentirali smo primjenjujući raznovrsne modele

dokumentiranja koje smo koristili u planiranju daljn ih aktivnosti. Podržavajući interes djece

stalno smo nadograđivali spoznaju i razvijali svijest o važnosti primjerenog djelovanja

čovjeka prema drveću kao važnom prirodnom resursu. Od raznovrsnih aktivnosti posebno

ističemo recikliranje starog papira i njegovo korištenje u likovnim aktivnostima čime smo

ostvarivali važnu zadaću očuvanja okoliša (drveća) za proizvodnju papira.Suradnja s

Hrvatskim šumama zajedno s djecom i odgojiteljima koji su provodili projekt Šuma, pomogla

nam je u realizaciji nekih zadaća i aktivnosti projekta. Roditelji su aktivno sudjelovali u

realizaciji nekih aktivnosti iz projekta (prikupljanju slikovnog i drugog materijala za

istraživačke aktivnosti, obogaćivanje dječjeg iskustva o važnosti drveća u eko sustavu

općenito i kako primjereno djelovanje čovjeka može pozitivno utjecati na to.

99

PROJEKT KIŠA

Cilj projekta poticati kod djece uočavanje uzročno -posljedičnih veza u prirodi.

Bitne zadaće : stjecanje novih pojmova i odnosa u prirodi (djelovanje čovjeka na promjene u

prirodi), poticati odgovorno ponašanje prema materijalnom okruženju i prirodi općenito.

Realizirane aktivnosti: spoznajno- istraživačke kroz koje su djeca dolazila do odgovora na

pitanja: Što je kiša?, Kakva je kišnica koja pada kod nas? Kako nastaje oblak?, Kako nastaje

magla?, Eko sustavi u blizini vrtića, Vode na planeti, Što sve vodu zagađuje?; raznovrsni

pokusi u sobi u istraživačkom centru: Zašto kiša pada, Isparavanje vode, Oblaci, upoznavanje

sa zanimanjem meteorolog kroz gostovanje gospodina Milana Sijerkovića u vrtiću;

opremanje male meteorološke stanice na dvorištu vrtića. Mali meteorolozi prate vremenske

prilike u bližoj okolini vrtića i dokumentiraju, donose svoje prognoze i informiraju o tome

ostale skupine kako bi mogli planirati aktivnosti na vanjskom prostoru; kroz rad eko patrola

djelovali na osvješćivanje djece i odraslih : Što sve možemo učiniti kako bi uštedjeli vodu i

manje zagađivali okoliš. Prikupljanje kišnice i korištenje za zalijevanje cvijeća u sobi i

vanjskom prostoru vrtić

Praćenjem provedbe navedenih projekata i zajednička refleksija na satancima za planiranje i

refleksiju te sastancima eko-odbora dobili sko nove ideje kako u slijedećoj pedagoškoj godini

planirati rad eko-vrtića Jabuka.

100

U svibnju 2016. godine promovirali smo 16. generaciju Eko-škola, a Eko-škole 2., 6., 8., 10.,

12. i 14. generacije su obnovile status. U okviru 16. generacije promovirano je 17 Eko-škola,

od čega 7 dječjih vrtića, 7 osnovnih škola, 1 škola za djecu s posebnim potrebama, te

2 visoko-obrazovne institucije. U okviru 14. generacije status je prvi put obnovilo 17 Eko-

škola, dok je u okviru 12. generacije status po drugi put uspješno obnovilo 13 Eko-škola.

16 Eko-škola 10. generacije primile su brončani certifikat kao priznanje za šest godina

neprekidnog statusa. Iz 8. generacije je 15 Eko-škola primilo srebrni certifikati kao priznanje

za osam godina neprekinutog statusa, a 20 Eko-škola 6. generacije primile su zlatni certifikati

kao priznanje za deset godina neprekidnog statusa Eko-škole. Nakon 15 godina kontinuiranog

provođenja programa 19 Eko-škola 2. generacije je steklo dijamantni status.

101

6. KULTURNA I JAVNA DJELATNOST VRTIĆA

CILJ: osigurati poticaje izvan vrtića kroz koje će djeca razvijati svoje kompetencije,

posebice socijalne i građanske kompetencije, inicijativnost i poduzetništvo te kulturnu svijest

i izražavanje.

ZADAĆE:

1. razvijati osjećaj radosti i svečane atmosfere uz postupno aktivnije uključivanje djeteta

u važna društvena događanja,

2. podržavati i razvijati radoznalost djeteta za prirodne pojave, rad ljudi u neposrednoj

okolini, doživljaj vrijednosti rada, uočavanje odnosa među ljudima,

3. osigurati neposredan i aktivan odnos djeteta sa prirodom i okolinom, razvijati

sposobnosti rješavanja problema (pitanja, pretpostavke, praktična primjena,

zaključivanja) davanje vlastitih tumačenja pojava i otkrivanje zakonitosti i principa

rada,

4. razvijati svijest o lokalnoj, nacionalnoj i europskoj kulturnoj baštini i njihovu mjestu u

svijetu

5. osposobljavati dijete za razumijevanje jezične i kulturne raznolikosti Europe i svijeta

6. buditi pozitivne osjećaje i upoznati djecu sa narodnim rukotvorinama, običajima i

tradicijama,

7. razvijati u djeteta sposobnosti vokalne i vizualne komunikacije i sposobnosti

doživljavanja i razumijevanja likovnih, dramskih i glazbenih djela.

Navedeni cilj i zadaće u pedagoškoj godini 2015./2016. realizirali smo kroz:

kulturno-umjetnička događanja u vrtiću i izvan vrtića

U vrtiću su gostovali kazališne i glazbene udruge, s predstavama: Jesenska priča, kroz koju

su djeca imala priliku upoznati se s gudačkim i puhačkim glazbenim instrumentima,

mađioničar Jozo-Bozo je s predstavom Čarobni klaun govorio o važnosti uvažavanja i

prihvaćanja različitosti među ljudima što je bilo povezano s obilježavanjem Međunarodnog

dana tolerancije. U prosincu su djeca kroz predstave Božična medalja i Novogodišnji šušur,

Produkcije ''Z'' iz Splita dobila priliku uvidjeti kako se odbro dobrim vraća i ujedno se dobro

zabaviti jer su obje predstave interaktivne i šalju snažne poruke prijateljstva i uvažavanja.

Osim događanja u vrtiću povezanih s Fašnikom u veljači smo sudjelovali u projektu

''Darujmo djeci kazalište'' i zajedno s roditeljima koji su napunili dvoranu Centra za kulturu

Trešnjevka prikupili značajan iznos novčanih sredstava za udrugu za školovanje pasa vodiča i

mobilitet.

102

Kroz suradnju s Večernjim listom u lipnju smo zajedno s nekoliko vrtića iz Zagreba

sudjelovali u projektu Cirkus vrtićus koji je osim zabavnog karaktera bio ujedno i

humanitarni jer su sredstva od ulaznica donirana liječnicima crvenim nosevima.

U pratnji prvaka cirkuskih vještina iz slavne družine Triko Cirkus Teatra i svima omiljenih

Crvenih nosova na sceni će se izmjenjivati djeca zagrebačkih dječjih vrtića „Jarun“, „Iskrica“,

„Leptir“, „Jabuka“ i „Krijesnice“ koja se već više od mjesec dana marljivo pripremaju za

svjetla pozornice. Na klaviru će ih pratiti ugledni hrvatski pijanist i skladatelj Matej

Meštrović, a gosti programa bit će dječji zbor „Kikići“.

Sudjelovanjem u ovom projektu osim iskazivanja solidarnosti s djecom u bolnicama i djeca

sudionici na nastupu u Lisinskom 03.06.2016. dobila su priliku pokazati koliko su razvili

svoje sposobnosti vokalne i vizualne komunikacije te sposobnosti doživljavanja dramskih i

glazbenih djela.

športsko-rekreativni programi koje smo realizirali u ovoj pedagoškoj godini znatno

su utjecala na stjecanje motoričkih vještina posebice kod djece u godini pred polazak

u školu. Obuku klizanjarealizirali smo tijekom veljače i ožujka u suradnji s

Zagrebačkim klizačkim savezom. Obuku je prošlo 80 djece našeg vrtića

Cjelodnevne izlete realizirali smo s djecom u 5. i 6. godini života. Kod organizacije

izleta primjenjujemo proceduru za izlete koju smo dogovorili na početku pedagoške

godine. Proveli smo postupak izbora agencije preko koje ćemo realizirati izlete. Od

prikupljene tri ponude izabrali smo Trakostyan tours iz Varaždinskih Toplica. Osim

agencije bio nam je važnan sadržaj izleta koji će djeci omogućiti više izvora spoznaje

i mogućnosti za podržavanje i razvijanje radoznalosti djeteta za prirodne pojave, rad

ljudi u neposrednoj okolini, doživljaj vrijednosti rada, uočavanje odnosa među ljudima

te razvijati svijest o lokalnoj, nacionalnoj i europskoj kulturnoj baštini i njihovu

mjestu u svijetu. Kako bi to ostvarili za mjesto cjelodnevnog izleta izabrali smo:

02. 06. 2016. Varaždinske Toplice ''Aquafest 2016.: Toplice žive s Rimljanima'' Cilj izleta:upoznavanje s Rimljanima, s njihovim načinom života, upoznavanje

kako uživo izgleda rimski tabor. Tko je bila božica Minerva i sl.? Druženje s carem

Konstantinom, caricom i rimskim legionarima i upoznavanje s vještinama koje su

legionari koristili u svojim vojnimpohodima djeci je omogućilo bolje upoznavanje s

103

životom starih Rimljana.Kroz posjetu muzeju i sudjelovanje na radionicama izrade

glinenogposuđa,uporabnih predmeta i sudjelovanjem u rimskim igrama djeca su

stekla nove spoznaje ali i razvijala kompetencije te zadovoljila niz potreba.

08.06.2016.realiziran je izlet na temu ''Zagorje na dlanu'' tijekom kojeg su djeca imala

priliku upoznati bogatsvom prirodnih i kulturno-povijesnih sadržaja zagorskog kraja.

Kroz sudejlovanje u radionici izrade licitarskih srca upoznali su specifičnost ovog

zanata. Posjetom etnografskoj zbirci u muzeju imali su priliku upoznati kako se nekad

živjelo u Zagorju.

Petodnevni boravak u Gradu mladih osigurao je neposredan i aktivan odnos djeteta sa

prirodom i okolinom, utjecao na razvijanje sposobnosti rješavanja problema (pitanja,

pretpostavke, praktična primjena, zaključivanja) davanje vlastitih tumačenja pojava i

otkrivanje zakonitosti. Djeca našeg vrtića u tri termina su boravila u Gradu mladih.

12-16. 10.2015 djeca i odgojiteljice skupina „Bumbari“,Resnik ''Ježići'' Čulinec;

23.-27.11.2015. djeca i odgojiteljice skupina „Zvončići“ ''Lavići'' Trnava;

02.-06.05.2016. djeca i odgojiteljice skupina u kojima se realiziraju raznovrsni programi.

Tijekom boravka u Gradu mladih realizirane su zadaće progrma ''Djeca u prirodi'' što

smatramo značajnim doprinosom poticajnom okruženju za cjeloviti razvoj djeteta.

104

Posjet muzejima u ovoj pedagoškoj godini bila je ciljana i u sklađen s tematikom kojom se

bave odgojno-obrazovne skupine u pojedinom periodu tijekom pedagoške godine. Sa svrhom

proširivanje spoznaje i dječjeg iskustva kroz različite izvore izvan vrtića u suradnji s

Tehničkim muzejom ostvarili smo dvije posjete tematskim izložbama.

U listopadu, 2015. djeca dvije skupine posjetili su tematsku izložbu ''Abeceda novca'',u

ožujku, 2016. s djecom smo posjetili izložbu''Automobil kultura mobilnosti'' s ciljem

upoznavanja djece s razvojem automobila tijekom vremena i kako bi obogatili dječju

spoznaju o prometu u Zagrebu početkom 20. stoljeća što je povezano s poticanjem pozitivnog

odnosa prema povijesnoj i kulturnoj baštini grada u kojem živimo.

U suradnji s našim kumovima Hrvatskim vodama u ožujku 2016. Svjetski dan voda uz niz

drugih sadržaja i aktivnosti po skupinama s djecom dviju skupina posjetili smo Laboratorij

Hrvatskih voda. Djeca su imala priliku saznati o biljnom i životinjskom svijetu naših rijeka,

jezera i mora, kako se on istražuje i što se može učiniti kako bi ga zaštitili. S obzirom da smo

eko-vrtić time smo proširili dječje neposredno iskustvo i odgojno djelovanje s ciljem zaštitte

okoliša.

JAVNE PREZENTACIJE ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA

Svoj rad u ovoj pedagoškoj godini svaka skupina je tijekom godine nekoliko puta prezentirala

preko mrežne stranice vrtića: www.vrtic-jabuka.zagreb.hr kako bi roditelji i stručna javnost

imali priliku upoznati se s našim kurikulumom i načinom njegove provedbe. Sva značajnija

događanja na nivou vrtića prezentirali smo roditeljima putem poster prezentacija u vrtiću,

mapa odgojunih skupina , mapa projekata i preko mrežne stranice vrtića.Osim toga svoj rad u

pedagoškoj godini 2015./2016. prezentirali smo i kroz aktivno sudjelovanje na većini

događanja vezanim za predškolski odgoj i obrazovanje.Aktivno smo sudjelovli na 20.

danima DV Grada Zagrebakroz raznovrsne aktivnosti. Na radionici u dječjem vrtiću

105

''Radost'' 17.05.2016. odgojiteljice Branka Gracin, Ivana Zmaić i pedagoginja Nevenka

Vuleta prezentirali su projekt '' Različitosti nas obogaćuju''.

Projekt je prezentiran i na 6. Regionalnoj smotri projekata dječjih vrtića 2016. koja se

održala 15.03.2016. u DV Medveščak. Prema procjeni Povjerenstva za procjenu kvalitete

projekata isti projekt je predložen za prezentaciju na Državnoj smotri projekata

Nacionalnog odgoja i obrazovanja za ljudska prava i aktivno građanstvo, koja je održana

20.05.2016. u Agenciji za odgoj i obrazovanje, Zagreb.

CILJ PROJEKTA:kod djece predškolske dobi razvijati vještine, stavove i sustav vrijednosti

koji su potrebni za prihvaćanje različitosti u društvu ( pojedinca, naroda, kultura)

ZADAĆE:

Upoznavanje drugih kultura,civilizacija i običaja

Poticanje humanih vrijednosti

Jačanje socijalne kompetencije djece i samopouzdanja kao rezultat osobnog

sudjelovanja u humanitarnim aktivnostima

Sve je počelo dolaskom dječaka M. iz Ugande u našu skupinu. Dječak je govoro isključivo

engleski i domorodački jezik. Majka je također govorila i još govori samo engleski i

domorodački jezik.

OSTVARENI REZULTATI

U odnosu na djecu:

(stečena znanja, vještine i kompetencije

djece)

U odnosu na ostale:

(vrtić, voditelje projekta, ostale sudionike

uključene u projekt, širu zajednicu)

M. je usvojio osnove komunikacije na

hrvatskom jeziku što mu je omogućilo

aktivnije sudjelovanje u igri i aktivnostima s

drugom djecom svoje i ostalih skupina.

Stekao je nove prijatelje i lakše komunicira s

drugim odraslima u vrtiću. Usvojio je

kulturno-higijenske navike vezane za

konzumiranje obroka, brigu o sebi i prostoru

u kojem boravi, bolje poznaje svoje

sposobnosti, znanja i vještine, slobodno i s

povjerenjem pristupa drugima, spremniji je za

savladavanje promjena, izazova i prepreka.

Pokazuje osjetljivost za emocionalna stanja i

doživljavanja drugih, preuzima odgovornost

za pogreške i sl.

Provedbom ovog projekta u vrtiću

nastavljamo njegovati senzibilitet djece,

roditelja i djelatnika za uvažavanje različitosti

i pružanje pomoći potrebitima. Odrasli i djeca

bolje razumije kulturnu raznolikost svijeta i

promoviraju ideju interkulturalizma.

Voditeljice projekte nastavile su

unaprjeđivati svoje osobne i profesionalne

kompetencije.

106

Rad i postignuća našeg vrtića prezentirani su u monografiji ''DJEČJI VRTIĆI GRADA

ZAGREBA'', te kroz članke u časopisu Hrvatska vodoprivreda, te sudjelovanjem ravnateljice

vrtića Ljiljane Petrinec u emisijama HRT-a.

Svoju praksu prezentirali smo i kroz zbornik 21. Dana predškolskog odgoja i obrazovanja

Splitsko-dalmatinske županije 2015. Pod nazivom ''Mirisi djetinjstva''. U zborniku je

objavljen naše akcijsko istraživanje: UTJECAJ AKTIVNOG UČENJA ODGOJITELJA

NA PROMJENU IMPLICITNIH PEDAGOGIJA Akcijsko istraživanje su provele i prikaz za zbornik napravile: Ljiljana Petrinec, ravnateljica

Lidija Pavelić, Nevenka Vuleta, pedagoginje

SAŽETAK

U dječjem vrtiću „Jabuka“svi odgojitelji imaju iste uvjete za svoj profesionalni

razvoj.Međutim u odgojno-obrazovnoj praksi odgojiteljauočili smo da dio odgojitelja i

nadalje u svojoj odgojno-obrazovnoj praksi dominantno primjenjuje svoju implicitnu

pedagogiju, nedostatno primjenjuje suvremene spoznaje i suvremeni pristup u organizaciji

odgojno-obrazovnog procesa u svim segmentima i nedostatno dokumentira proces učenja

djece. Podaci prikupljenih tijekom istraživanja pomogli su nam u unaprjeđivanju odgojno-

obrazovne prakse. Sumirajući rezultate cjelokupnog akcijskog istraživanja zaključili smo da

kontinuiranim istraživanjem vlastite prakse svi stručni djelatnici vrtića jačaju svoje

profesionalne kompetencije. Svojim istraživanjem svaki stručni djelatnik pridonosi osobnom

razvoju i razvoju Vrtića. Kontinuitet suradničkog učenja kroz zajedničke rasprave, razmjene

iskustava, prikaze prakse i analize reflektira se na kvalitetu procesa učenja djece.

Djeca skupine Ježići kroz sudjelovanje u

projektu bolje razumiju kulturnu raznolikost

svijeta, prepoznaju i uspoređuju običaje

drugačijih od naših, pokazuju interes za život

ljudi i kulturu drugih naroda i zemalja

(Uganda).

Unaprjeđuju socijalnu i građansku

kompetenciju, posebice: prosocijalno

ponašanje i empatiju, solidarnost, uočavanje i

prihvaćanje različitosti,

osviještenost o prihvaćanju i poštivanju

svojih i tuđih prava.

Projekt je prezentiran u vrtiću, na 20.danima

dječjih vrtića Grada Zagreba, regionalnoj i

državnoj smotri projekata Nacionalnog

programa odgoja i odrazovanja za ljudska

prava i aktivno građanstvo.

Dugi niz godina u vrtiću provodimo različite

humanitarne akcije. Ove godine smo prihod

od prodajne izložbe na Božićnom sajmu

proslijedili M. obitelji sa svrhom

osiguravanja boljih životnih uvjeta.

Kroz provedbu projekta oživotvoruje se

Nacionalni program odgoja i obrazovanja za

ljudska prava i demokratsko građanstvo,

posebice prava djece na primjerene uvjete za

život , odgoj i obrazovanje.

107

7. STRUČNO USAVRŠAVANJE DJELATNIKA

U pedagoškoj godini 2015./2016. stručno usavršavanje temeljimo na načelu iz našeg

kurikuluma : otvorenost za kontinuirano učenje i spremnost na unaprjeđivanje prakse.

Kontinuiranim istraživanjem vlastite prakse svi stručni djelatnici vrtića jačaju svoje

profesionalne kompetencije. Svojim istraživanjem svaki stručni djelatnik pridonosi osobnom

razvoju i razvoju Vrtića. Kontinuitet suradničkog učenja kroz zajedničke rasprave, razmjene

iskustava, prikaze prakse i analize reflektira se na kvalitetu procesa i učenja djece.

Ciljevi zajedničkog istraživanja su stvaranje optimalnih uvjeta za djetetov razvoj u

okruženju koje ima obrazovni potencijal i potiče suradničko ozračje i postizanje više razine

profesionalnih kompetencija djelatnika. Za kvalitetnu realizaciju navedenih ciljeva važno

nam je bilo osmisliti oblike stručnog usavršavanja u vrtiću koje će nam omogućiti zajedničko

istraživanje prakse, refleksije na uočeno i promišnjanje o modelima unaprjeđivanja.

Ciljeve i zadaće smo realizirali kroz:

1. Sjednice odgojiteljskih vijeća na kojima smo osim razmatranja i usvajanja Godišnjeg plana

i programa rada i Kurikuluma vrtića za pedagošku godinu realizirali nekoliko tema stručnog

usavršavanja kroz suradnju s vanjskim suradnicima kao predavačima.kroz sjednice

odgojiteljskog vijeća realizirali smo slijedeće teme:

- Uloga odgojitelja u suvremenom vrtiću, uvodno predavavanje dr.sc. Mirjana Šagud s

Filozofskog fakulteta u Zagrebu

- Senzomotorna integracija , predavanje radnog terapeuta Davora Duića, iz Centra za

rehabilitaciju Silver

2. Edukativne skupine odgojiteljica kroz koje su odgojiteljice imale priliku za

samorefleksiju i timsku refleksiju dokumentiranih situacija iz vlastitog rada u skupini s ciljem

razumijevanja djeteta i praćenja njegovih interesa i timskog planiranja smjernica u daljjem

radu. Koristeći svoje prošlogodišnje iskustvo skupine su bile formirane od odgojiteljica koje

rade s djecom slične dobi. Sve odgojiteljice bile su članice jedne od edukativnih skupina.

Odgojiteljice koje rade s djecom u 2,.3. i 4. godini života bile su članice edukativne skupine

„Sunce“.Moderatorice su bile logopedinja Vida Cik, pedagoginja Nevenka Vuleta i

zdravstvena voditeljica Ana Lukić.

Edukativnu skupinu „Duga“ činile su odgojiteljice koje su radile s djecom u 5. i 6. te

mješovitim skupinama programa. Moderatorice skupine bile su psihologinja Melita Cazin do

povratka psihologinje Radmile Basta s porodiljnog i pedagoginja Lidija Pavelić.

Treća edukativna skupina „Šuma striborova“ bila je sastavljena od odgojiteljica koje su

radile s djecom u godini pred polazak u školu. Moderatirice su bile pedagoginje Nevenka i

Lidija i psihologinja Radmila.

Program rada edukativnih skupina u ovoj pedagoškoj godini sadržajno je bio vezan za

unaprjeđivanje rada s djecom i profesionalnim potrebama odgojiteljica za kvalitetniju

realizaciju ciljeva i zadaća kurikuluma skupine i vrtića u cjelini. Nekoliko tema su bile važne

za sve profesionalce u vrtiću te su one prorađivane na sastancima svih edukativnih skupina.

Sadržaji koje koje smo prorađivali kroz rad svih edukativnih skupina u pedagoškoj godini

2015./2016. bile su uglavnom vezani uz teme:

Standardi kvalitete odgojno-obrazovnog rada

Razvoj kompetencija djece rane i predškolske dobi

108

Studeni, 2015. tema je bila „MENSA-NTC- sustav učenja“-prezentacija odgojiteljica koje su

završile edukaciju na tu temu. Nakon teorijske obrade teme odgojiteljice su stečena znanja

provjeravala u radionici.

Prosinac, 2015. Tema je bila Rani komunikacijski razvoj, temu prezentirala logopedinja

Vida Cik. Sagledavajući općenito važnost komunikacije za uredan razvoj svakog djeteta,

pripremljena je radionica za odgojitelje. Odstupanja u ranom razvoju komunikacijskih

vještina važna su kao prediktor daljnjih razvojnih odstupanja. Stoga je važno dobro

poznavanje komunikacijskih obilježja ranog razvoja. Odgojiteljice su kroz radionicu

osvijestile razliku između pojmova komunikacija, jezik i govor. Upoznate su s ranim

komunikacijskim razvojem djece i njegovim urednim tijekom. Kroz primjere su odgojiteljice

u manjim skupinama proradile problemske situacije, te osvijestile neka odstupanja kod djece

iz prakse. Također su uz ponuđene ciljeve podrške same domišljale o načinima poticanja

komunikacijskih vještina i govorno-jezičnog razvoja. Dobile su pisani materijal na koji način

se može poticati rani razvoj komunikacije i socijalna komunikacija kod djece.

Siječanj, 2016. obrađene su teme: „Praćenje i planiranje poticanja razvoja djeteta putem

razvojne mape“, Primjeri dobre prakse i prezentacija knjige E. Slunjski „Izvan okvira“

Veljača,2016., tema: „Samoaktualizacija“ bila je jedna od tema koja u odgojno-obrazovnoj

praksi ima posebno mjesto. U vrednovanju rada edukativnih skupina odgojiteljice ističu kako

ova tema ima značajno mjesto u odgojno-obrazovnoj praksi kako za procjenu osobnog tako i

profesionalnog razvoja.

Cilj: specifična zadaća svakog pojedinca aktualizacija vlastitih mogućnosti, odnosno

samoaktualizacija.

Kako bi se ostvario ovaj cilj treba znati zadovoljiti potrebe (ponajprije fiziološke, a potom za

pripadanjem, ljubavlju, moći, slobodom i zabavom – Glasser 1989.-

Prema Maslowu punu samoaktualizaciju postiže samo mali broj ljudi a razlog tome on vidi u

predrasudama društva i stereotipima; u nemogućnosti pojedinca da prepozna svoje

potencijale i ne zna kako ostvariti svoj razvoj ( osobni i profesionalni).

Demokratsko okruženje potiče osobni rast, mada samo to nije dovoljno i ne vodi nužno rastu

individualnosti, bez napora da se razvije osobni stil. Za slobodan i nesmetani razvoj ljudskih

potencijala potrebno je po Maslowu osigurati „ dobrohotnu“ okolinu. Međutim ako ona ne

postoji, čovjek mora nadvladati ograničenja okoline i preuzeti brigu o sebi i svom razvoju te

odgovornost za ostvarivanje svojih mogućnosti. Ipak teško je očekivati kvalitetan osobni

razvoj u nepovoljnim uvjetima (posebno kad je riječ o djeci) sto znači da stvaralački

potencijali, kreativnost, individualnost, zahtijevaju određenu okolinu, poticanje, usmjeravanje

i usvajanje socijalnih vještina. Odrasli su oni koji trebaju poticati svoj vlastiti razvoj i graditi

osobni stil radi postizanja samoaktualizacije. Takvi odrasli sigurno će biti spremni i sposobni

djeci otvoriti široke mogućnosti za njihov razvoj tako da zadovolje svoje potrebe, prepoznaju

i ostvare svoje želje, ciljeve i razviju vlastite potencijale. Za to je osim poznavanja općih

karakteristika razvoja djeteta, i spoznaja o postupcima prema djeci koji u podlozi

zadovoljavaju humanistički pristup, već je VAŽAN individualni pristup koji podrazumijeva

upoznavanje i prepoznavanje njegovih želja i potreba, ali i aktualnih interesa.

INDIVIDUALIZIRANI PRISTUP upućuje na važnost svakog pojedinca kao posebnog,

različitog i neponovljivog, a onima koji ga poštuju pruža zadovoljstvo izbora različitih

pristupa i odnosa, mogućnosti za upoznavanje različitosti, a time i vlastito obogaćivanje.

Ožujak, 2016. , prezentacija dobre prakse „Poticanje razvoja djece rane dobi kroz sva

osjetila“ koju su odgojiteljice skupine Maslačci Mirjana Dakić i Nikolina Barač prezentirale

jedan je od primjera iskustvenog učenja odraslih. Prezentacija kvalitetne odgojno-obrazovne

109

prakse u provedbi raznovrsnih aktivnosti s djecom u skupini pokazali su koliko kreiranje

poticajnog okruženja za učenje i razvoj i primjerena uloga odgojitelja u igri i aktivnostima

djece doprinosi kvaliteti rada s djecom rane dobi.

Travanj, 2016. : Strategije podrške razvoju i učenju, prezentacija teme i radionica.Nakon

uvida u primjenu standarda kvalitete u odgojno-obrazovnoj praksi odgojiteljica članice

stručnog tima su zajedno s odgojiteljicama procijenile kako je upravo Strategija podrške

razvoju i učenju jedan od najvažnijih standarda kojeg je potrebno kontinuirano unaprjeđivati.

Kroz zajednički osmišljene indikatore kvalitete primjene standarda „Strategije podrške

razvoju i učenju“ i pronalaženje kvalitetnih primjera iz prakse i prezentiranje na sastancima

edukativnih skupina omogućila je odgojiteljicama da kroz proces refleksije i samorefleksije

istražuju svoju odgojno-obrazovnu praksu i pronalaze modele za unapređivanje.

Svibanj, 2016.: Komunikacijske vještine, temu prezentirala logopedinja Vida Cik, radionica

u svrhu provjere primjene teorije u praksi, osvještavanje osobnih komunikacijskih vještina.

Poticanje razvoja govora kod djece rane dobi jedna je od najbitnijih zadaća odgojno-

obrazovnog rada i zahtijeva od odgojitelja znanja i vještine koje će na primjeren način

primjenjivati u radu s djecom za poticanje razvoja govora. Stalno procjenjivanje i vrednovanje

odgojno-obrazovne prakse i stručno usavršavanje odgojitelju će omogućiti kvalitetan rad s

djecom i roditeljima. Razvijene komunikacijske vještine profesionalaca (odgojitelja i stručnih

suradnica ) i kontinuirana samoprocjena istih osigurat će njihovu primjenu u radu s djecom i

odraslima.

Vrednovanje rada edukativnih skupina

Odgojiteljice ističu :

Sudjelovanje oba odgojitelja u istoj edukativnoj skupini doprinjelo je boljem praćenju,

procjenjivanju i planiranju aktivnosti za cjeloviti razvoj djeteta

Razmjena iskustva i prezentacija kvalitetne prakse na kvalitetan način doprinosi

razvoju profesionalnih kompetencija

Sudjelovanje u radu edukativne skupine poticajan je i koristan za primjenu u mojoj

praksi

Prezentacija dobre prakse koju smo vidjeli omogućuje primjeni u svojoj osobnoj

praksi (prezentacija kolegica iz sportskog programa )

Pozitivno ozračje i otvorena komunikacija omogućilo mi je učenje i stjecanje novih

znanja koja mogu primjenjivati u svojoj praksi

Podjednaka angažiranost sudionika u pripremi i provedbi sadržaja sastanaka

Izrazito motivirajuće za osobni i profesionalni razvoj

Pozitivno ozračje i dobro strukturirani sastanci od strane stručnog tima

Zajednička refleksija o pojedinoj problematici odgojno-obrazovne prakse utječu na

unaprjeđivanje odgojno-obrazovnog rada u cjelini

Ponekad je nedostajalo više vremena za raspravu o prezentaciji rada skupine

Vrednovanje ovog modela stručnog usavršavanja u vrtiću pokazala je da je i nadalje potrebno

primjenjivati ovaj oblik stručnog usavršavanja jer se pokazao učinkovit za unapređivanje

odgojno-obrazovne prakse i profesionalnog razvoja odgojiteljica.

3. Sastanci za timsko planiranje i refleksiju na kojima su članice stručnog tima i

odgojiteljice dva puta mjesečno analizirali prikupljenu dokumentaciju i zajednički

interpretirali aktivnosti djece što je predstavljalo podlogu za pripremu okruženja, primjerenih

odgojno-obrazovnih intervencija odgojitelja i usklađivanja njegovog cjelokupnog odgojno-

obrazovnog rada s individualnim različitostima djece.

110

Sustavno prikupljanje dokumentacije ( etnografskih zapisa) koja omogućuje promatranje i

bolje razumijevanje akcija djeteta, a time i osiguranje kvalitetnije potpore njegovu razvoju te

zajednička refleksija stručnih suradnica i odgojiteljica omogućila je kreiranju kulture

uključenosti i dijaloga između svih sudionika u vrtiću. Sastanci zajedničkog planiranja i

refleksije bili su nam pokazatelj kako je dokumentacija sama po sebi istraživački proces koji

se razvija paralelno s razvojem sudionika u procesu dokumentiranja. Na sastancima za

planiranje i refleksiju problematizirali smo teme:

1. Razvojne kompetencija djece rane i predškolske dobi

2. Planiranje odgojno-obrazovnog rada prema razvojnim kompetencijama

3. Kvalitetno vrednovanje odgojno-obrazovnog rada preduvjet kreiranja poticajnog

okruženja za igru i učenje i uloge odgojitelja

4. Unaprjeđivanje individualnog rada s djetetom

5. Uloga odgojitelja u samoinicirajućim aktivnostima djece

6. Poticanje roditelja na aktivnije sudjelovanje u planiranju i provedbi kurikuluma

skupine

Kroz ovakav model rada odgojiteljice su imale priliku razvijati kritički odnos prema svojoj

odgojno-obrazovnoj praksi i kroz stručnu pomoć stručnih suradnica i radom na stručnoj

literaturi unaprjeđivati istu.

Uz obilježavanje Svjetskog dana zdravlja za odgojitelje, druge stručne djelatnike vrtića i

roditelje organizirali smo predavanje na temu ''Uloga roditelja, vrtića i epidemiologa u

preveniranju zaraznih bolesti'' koju je prezentirao dr. Goran Perko, epidemiolog.

STRUČNO-PEDAGOŠKA PRAKSA STUDENATA

Procjena postignuća i vrjednovanja ostvarenja prakse

U pedagoškoj godini 2015./2016. u našem vrtiću pedagošku praksu su realizirali redovni i

izvanredni studenti Učiteljskog fakulteta u Zagrebu i jedan redovni student Sveučilišta Jurja

Dobrile u Puli, Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti.

Stručno- pedagoška praksa realizirana je sukladno naputku voditelja stručno-pedagoške

preakse s fakulteta. Tri studentice na praksi bile su treća godina sveučilišnog preddiplomskog

studija ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, dvije studentice 1. godine diplomskog

studija.

Izvanredne studentice Učiteljskog fakulteta u Zagrebu: Tea Zec, Marina Parač i Marija Đurić

stručno-pedagošku praksu realizirale su u periodu 01.04.-03.06.2016. (svaki petak) što

smatramo neprimjerenim za kvalitetan rad mentora sa studentima jer jedan dan u tjednu ne

pruža mogućnosti kvalitetnog uvida u sve segmente odgojno-obrazovne prakse i učenja. S tim

u vezi smatramo da je poželjno češća razmjena informacija s voditeljima stručno-pedagoške

prakse na fakultetu i dječjim vrtićima kako bi zajednički radili na unaprjeđivanju provedbe.

Primjer studenta Dine Čorhođića Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta u

Puli koji je svoju stručno-pedagošku praksu realizirao u kontinuitetu od mjesec dana ( 02.03.-

30.03.2016.) pokazuje kako upravo taj kontinuitet pruža mogućnost učenja i stjecanja

praktičnih znanja i vještina potrebnih za poslove i radne zadaće odgojitelja. Odgojiteljica

mentor je imala vremena i mogućnosti studenta upoznati sa svim segmentima odgojno-

obrazovnog rada odgojitelja praktičara što će njemu sigurno koristiti u njegovom

profesionalnom razvoju.

Redovne studentice 1. godine diplomskog studija Učiteljskog fakulteta u Zagrebu: Ivana

Pranjić i Kristina Rajter u okviru provedbe stručno-pedagoške prakse bile su djelomično

uključene u provedbu projekta odgojiteljica Branke Gracin i Ivane Zmaić u skupini ''Ježići'' na

temu ''Različitosti nas obogaćuju''. Kako su studentice na fakultetu (prema njihovim izjavama)

dobile informaciju o potrebi sudjelovanja u projektu tek pred kraj pedagoške prakse nisu

111

mogle aktivno participirati u istom jer su odgojiteljice projekt završavale (kraj pedagoške

godine). Smatramo kako bi bilo važno ovakve aktivnosti tijekom provedbe stručno-pedagoške

prakse dogovoriti znatno ranije kako bi zaista kroz to mogle učiti i stjecati nova znanja koja

će kasnije primjenjivati u svojoj praksi.

PROCJENA POSTIGNUĆA U RADU S ODGOJITELJIMA PRIPRAVNICIMA

Prema programu uvođenja u rad odgojitelja pripravnika u tekućoj pedagoškoj godini

organizirali smo uvođenje u rad 3 odgojitelja pripravnika:

ODGOJITELJI

PRIPRAVNICI

MENTOR PREMA PROGRAMU OD - DO

1. Anamarija Glasnović Branka Gracin 20. 07. 2015. – 19. 07. 2016.

2. Gabrijela Piskač Jasna Milak 01. 09. 2015. – 22. 11. 2015.

3. Mateja Šostera Jasna Milak 02. 05. 2016. – 01. 05. 2017.

Odgojiteljica pripravnica G. Piskač bila je na stručnom osposobljavanju u našem vrtiću u

periodu od 01. 09 2015. do 22. 11 2015. Realizirane su prva i druga etapa programa

stažiranja. Nastavak osposobljavanja prema osobnoj odluci pripravnice nastavljen je u

dječjem vrtiću Poletarac.

Pripravnica Anamarija Glasnović u kontinuitetu je relizirala Program stažiranja kroz sve

etape. U potpunosti je pripremljena za samostalan rad i polaganje stručnog ispita (prijava za

rujan 2016. godine).

Program stažiranja pripravnica Mateja Šostera do sada je realizirala kroz dvije etape. Nazočila

je radu mentora i asistirala u pojedinim dijelovima procesa. U konzultativnom radu s

mentorom i pedagoginjama upoznala je cjelokupnu problematiku odgojno-obrazovnog rada u

vrtiću.

REHABILITATOR

PRIPRAVNIK

MENTOR PREMA PROGRAMU OD - DO

Dijana Andrašek Gordana Špoljarić,

dipl.defektolog, DV Vladimir

Nazor

01. 03. 2016. - 1. 03. 2017.

Rehabilitator pripravnik Dijana Andrašek Program stažiranja realizira u dječjem vrtiću Jabuka

od 01. 03. 2016. Tijekom proteklog perioda ostvarene su sve programske zadaće i ciljevi

navedeni u Programu pripravničkog staža edukacijskog rehabilitatora-pripravnika stručnog

suradnika (tri etape stažiranja). Prva etapa stažiranja ostvarena je u matičnom vrtiću u

trajanju od mjesec dana.

Pripravnica je informirana o svim aspektima odgojno-obrazovne prakse, upoznata je s

odgojno-obrazovnim procesom, kulturom i djelovanjem vrtića. U drugoj etapi stažiranja

pripravnica je promatranjem i analiziranjem odgojne prakse, participiranjem u procesu i

konzultativnim radom s mentorom upoznala cjelokupnu problematiku odgojno-obrazovnog

rada i svoju ulogu u unapređenju kvalitete rad s djecom s teškoćama u razvoju. Tijekom treće

etape aktivno je sudjelovala u svim poslovima i radnim zadaćama u matičnom vrtiću. U

nazočnosti članova Povjerenstva realizirala je oglednu aktivnost. Pripravnica se kontinuirano

stručno usavršava, konzultira mentora i stručne suradnike glede konkretnih pitanja i problema

odgojne prakse.

112

8. PARTNERSTVO VRTIĆA S RODITELJIMA I ŠIROM

ZAJEDNICOM

8. 1. SURADNJA VRTIĆA I OBITELJI

Cilj: Vrtić će kontinuirano raditi na jačanju roditeljskih kompetencija pružajući različite

prilike za učenje i razvoj.

OČEKIVANI REZULTATI

U Godišnjem planu i programu rada za pedagošku godinu 2015./2016. vezano za suradnju

vrtića s obitelji djece postavili smo sebi konkretne ciljeve, a isti se odnose na:

Aktivnije sudjelovanje roditelja u kreiranju kurikuluma vrtića i provedbi aktivnosti

Veći odaziv roditelja na organizirane oblike suradnje

Profesionalna komunikacija i konstruktivno rješavanje problema

Otvorenost odgojiteljica za procjene roditelja i inicijative

ANALIZA SUDJELOVANJA RODITELJA NA RODITELJSKIM SASTANCIMA

BROJ

SKUPINA

BROJ

RODITELJSKIH

SASTANAKA

BROJ

SKUPINA

BROJ

KOMUNIKACIJSKIH

RODITELJSKIH

SASTANAKA

10 5 9 2

8 4 13 1

4 6 1 3

1 7

U svim skupinama broj realiziran je planirani broj grupnih oblika suradnje s roditeljima kroz

roditeljske sastanke (4 sastanka godišnje ). Odaziv roditelja na roditeljske sastanke smatramo

nezaodovoljavajućim i to je područje rada na kojem će članice stručnog tima i odgojiteljice

intenzivnije raditi kako bi roditelje senzibilizirali za grupne oblike rada u kojima na primjeren

način jačaju svoje roditeljske kompetencije.

U ožujku 2016. uz obilježavanje Dana očeva voditeljice radionica za roditelje ''Rastimo

zajedno'' odgojiteljica Branka Gracin i pedagoginja Nevenka Vuleta za tate iz svih skupina su

organizirale komunikacijski roditeljski sastanak s temom '' Uloga očeva u odgoju djece'' . Na

sastanak se odazvalo 20% od ukupnog broja tata u vrtiću. Na kraju sastanka prisutni očevi

iskazali su zadovoljstvo sudjelovanja i predložili da se sastanci u ovakvom sastavu održavaju

češće jer im pružaju priliku da o ulozi očeva u odgoju razgovaraju na drukčiji način nego kada

su sastanci u mješovitoj skupini roditelja.Voditeljice su dobile pozitivnu povratnu informaciju

o sadržaju i metodi rada na sastanku i ujedno potvrdile kako u radu s roditeljima uloženi trud

rezultira pozitivnim rezultatima.

Iz tabele organizacijskih oblika rada s roditeljima po skupinama vidljivo je kako su

komunikacijski roditeljski sastanci oblici rada na koje roditelji se češće odazivaju nego na

druge oblike grupnog rada s roditeljima. Suradnja s roditeljima tijekom godine je bila tema

zajedničke refleksije odgojiteljica i članica stručnog tima na kojoj smo osim analize

113

suradnje i uloge sudionika (odgojiteljica i roditelja) u unaprjeđivanju iste dogovorene

smjernice za daljnji rad.

Teme komunikacijskih sastanaka:

TEMA SASTANKA

BROJ SKUPINA U

KOJIMA JE TEMA

REALIZIRANA

Spremnost za školu 7 skupina Zna li moje dijete što ja hoću 5 skupina Kako postaviti granice u odgoju 2 skupine Dijete i igra 2 skupine Kako rješavati probleme u odgoju 2 skupine Odgojni stilovi 2 skupine

Dijete i medijska kultura 1 skupina

Govorno-jezični razvoj djece rane dobi 1 skupina

Moje dijete i njegove potrebe 1 skupina

Dijete i emocije 1 skupina

Teme komunikacijskih roditeljskih sastanaka najčešće se biraju na temelju prijedloga roditelja

(odgojiteljice ponude nekoliko tema) ili ih odgojiteljice predlažu u odnosu na aktualnosti u

skupini koja je sadržajno vezana za zajedničko djelovanje roditelja i vrtića na dobrobit djeteta.

Teme za komunikacijske roditeljske sastanke odgojiteljice su planirale i pripremale sadržajno

u suradnji s članicama stručnog tima ovisno o temi.

Komunikacijski sastanak na temu ''Spremnost djeteta za školu'' s roditeljima realizirale su

članice stručnog tima na plenarnom dijelu dok su odgojiteljice nastavile rad po skupinama

kroz prezentaciju nekih dijelova rada s djecom iz Programa predškole.

INDIVIDUALNI RAZGOVORI S RODITELJIMA

BROJ ODGOJITELJICA

BROJ

ODRŽANIH I R

5 25-30 17 20-25 19 15-19 3 10-14 2 5 - 9

114

KAKO SU INFORMACIJE DOBIVENE NA IR KORIŠTENE U PLANIRANJU

INDIVIDUALNOG RADA S DJECOM:

ODGOVORI ODGOJITELJICA BROJ ODGOVORA ODGOJITELJICA

Bolje sam upoznala dijete njegove potrebe i

razine osobnih kompetencija

17

Osvijestila sam neka djetetova ponašanja,

bolje ih razumjela i to koristila za planiranje

IR

11

Promišljanje o individualnim potrebama i

konkretnije planiranje

10

Zajedno s roditeljima planirala daljnji rada 4

ZAKLJUČAK: Zajednička refleksija članica stručnog tima kao i individualne konzultacije s

odgojiteljicama i brifinzi s tandemima odgojiteljica značajno su utjecali kako na povećanje

broja individualnih razgovora s roditeljima tako i na kvalitetu komunikacije tijekom

individualnih razgovora. Osvrt na sadržaje i sudjelovanje roditelja na individualnim

razgovorima još uvijek ukazuju kako je i nadalje potrebno neke od roditelja poticati na

dolazak na individualne razgovore. Također je važno i kod roditelja i kod odgojitelja nastaviti

poticati planiranje zajedničkog djelovanja u razvijanju kompetencija djece.

UKLJUČENOST RODITELJA U PROVEDBI KURIKULUMA SKUPINE

NAČIN UKLJUČENOSTI BROJ ODGOVORA ODGOJITELJICA Provedba aktivnosti s djecom kroz

( prezentaciju zanimanja i sl.)

12

Zajedničke kreativne radionice

(Dan jabuka, Božić) 10

Zajedničke aktivnosti tijekom

Projektnog tjedna 9

Dolazak na roditeljske sastanke i

Individualne razgovore

nekoliko odgovora

Iz navedenog je vidljivo kako je uključenost roditelja u planiranje i provedbu kurikuluma

skupine još uvijek je nedovoljna zastupljenost primjerenih i kvalitetnih modela sudjelovanja

roditelja u planiranju i provedbi kurikuluma skupine.Roditelji su partneri stručnim

djelatnicima u stvaranju cjelovitog razumijevanja i znanja odraslih o djeci. Njihovo

sudjelovanje u procesu značajno pridonosi kvaliteti istog, stoga je važno kontinuirano

djelovanje svih djelatnika na njegovanju prihvaćanja, uvažavanja i dobrodošlice,

primjenjujući podržavajuću komunikaciju. I nadalje je potrebno inicirati raznovrsne oblike

sudjelovanja roditelja u kurikulumu skupine,posebice onih koji još nisu senzibilizirani za isto

te ne vide dobrobit za sebe i dijete.

115

KREATIVNE RADIONICE

Kreativne radionice jedan su od oblika suradnje na kojima roditelji sudjeluju u većem broju

nego u drugim oblicima grupne suradnje. Podaci anketnih upitnika vezanih za suradnju

roditelja s vrtićem govore upravo o tome kako su kreativne radionice jedan od oblika grupne

suradnje za većinu roditelja prihvatljive.

Što sve znam i mogu prilika je da se pokaže kroz sudjelovanje u kreativnim radionicama koje

smo organizirali 9. i 10. prosinca 2015..

Djeca, roditelji i odgojiteljice koristeći raznovrsne materijale izrađivali su ukrase i nakit.

Ugodno druženje u blagdanskom ozračju prilika je i za razmjenu iskustava u odgoju i

osvještavanje svojih odgojnih postupaka što svakako doprinosi jačanju roditeljskih

kompetencija.

Snažan poticaj svima je humanitarni karakter provedenih aktivnosti, pomoć potrebitoj obitelji

našeg vrtića.

116

8.2.SURADNJA S LOKALNOM ZAJEDNICOM I OSTALIM ČIMBENICIMA U

OKRUŽENJU VRTIĆA

Cilj: Vrtić će u svim prilikama poticati senzibilitet lokalne zajednice za potrebe djece i

roditelja i svojim djelovanjem promovirati važnost zajedništva i suradnje u poticanju

djetetova razvoja.

U lokalnoj zajednici prepoznati smo kao vrtić koji njeguje senzibilitet djece, roditelja i

djelatnika za uvažavanje različitosti i pružanje pomoći potrebitima. Naše humanitarno

djelovanje ogledalo se sudjelovanjem u nizu akcija prikupljanja pomoći djeci u neposrednom

i širem okruženju. Posebice ističemo suradnju s Hrvatskom televizijom i prezentaciju naših

društveno korisnih aktivnosti u različitim emisijama. Intenzivno surađujemo s Hrvatskim

vodama u provedbi zajedničkih aktivnosti eko vrtića Od raznovrsnih oblika suradnje vrtića s

lokalnom zajednicom posebice smo zadovoljni suradnjom s:

• Osnovna škola Retkovec , projekt „Od vrtića do škole zajedno možemo bolje”

• Gradska četvrt Donja Dubrava

• Hrvatske vode

• Udruga Lijepa naša

Od raznovrsnih oblika suradnje s lokalnom zajednicom ističemo zajednički projekt vrtića i

osnovne škole Retkovec pod motom“ Od vrtića do škole zajedno možemo bolje“.

Suradnja dječjeg vrtića Jabuka i osnovne škole Retkovec traje već nekoliko godina i do sada

je uglavnom bila na nivou suradnje stručnih timova škole i vrtića, najčešće u vrijeme upisa

djece u prvi razred. Na sastancima članice stručnih timova razmjenjivale su informacije o

djeci, nekim specifičnostima obiteljskog okruženja pojedine djece i sl.. Jedna od aktivnosti iz

dosadašnje suradnje je „Učiteljica u vrtiću“ kroz koju su u njima poznatom okruženju vrtića

djeca imala priliku upoznati neke od metoda rada u školi, saznati njima važne informacije o

školi. Druga vrsta zajedničkih aktivnosti koja bi slijedila nakon što bi učiteljica bila u vrtiću je

posjet školi, koji je sada imao višu sadržajnu razinu jer su neke informacije o školi dobili od

učiteljice u vrtiću.

Analiza dosadašnje suradnje pokazala je kako je potrebno suradnju proširiti i na druge oblike

te su stručni timovi škole i vrtića zajednički osmislili projekt kroz koji će realizirati niz

aktivnosti sa svrhom unaprjeđivanja rada s djecom u godini pred polazak u školu. U pripremi

projekta koristili smo iskustva iz prakse i stručnu literaturu. Koristeći pokazatelje istraživanja

navedena u stručnoj literaturi, a koji govore upravo u prilog našem nastojanju da osmislimo

aktivnosti koje će djeci i njihovim roditeljima biti od koristi u prijelaznom razdoblju iz vrtića

u školu.

Spremnost i volja djeteta da se uspješno nosi s prijelaznim razdobljem u velikoj mjeri

ovisi o kvaliteti komunikacije i suradnje obitelji, vrtića i osnovne škole.

Koliko dobro pedagoški djelatnici surađuju?

Je li kurikulum vrtića usuglašen sa školskim?

Postoji li zajednički program upravljanja prijelaznim razdobljima?

Sve to predstavlja temelj za pedagoški optimiziranu i koordiniranu tranziciju (Margetts,

2006.). To je posebno očito kod djece koja su ranije krenula u školu ili kod posebno nadarene

djece (Griebel, 2011b), djece s posebnim potrebama, kod djece pripadnika manjinskih

jezičnih skupina (Griebel i dr., 2011.) ili one koja žive u nepovoljnim uvjetima za razvoj i

učenje (Dockett i dr., 2011.). Broj heterogenih skupina učenika intenzivno raste u svim

europskim zemljama. (Griebel i Kieferle, 2011.

117

Pozitivan učinak suradnje između predškolskih ustanova i škole na djetetov uspjeh u učenju

tijekom prvih godina školovanja jasno je prikazan u rezultatima finskog istraživanja (Ahtola i

sur., 2011.). Jedan broj mjera koje su poduzete kako bi se djeci pomoglo tijekom prijelaznog

razdoblja, poput razgovora o novom djetetu u školi, upoznavanja djeteta s budućim učiteljima

i školskom zgradom, suradnja sa školskim djelatnicima, večeri roditelja i učitelja i

individualni susreti obitelji i učitelja, u uskoj su vezi s boljim uspjehom u stjecanju vještina

čitanja i pisanja kao i u matematici. Najveću vrijednost za uspješan razvoj djeteta u

prijelaznom razdoblju imale su suradnja i koordinacija, osobito u području kurikuluma i

razmjene djetetovih razvojnih mapa.

Za odgojno-obrazovnu praksu to znači podršku djeci i suradnju između odgojno-

obrazovnih ustanova te iznad svega komunikaciju s roditeljima, kao i njihovo sudjelovanje u

procesu upravljanja procesom prijelaza. Ovaj pristup tranzicijama naglašava da je

kompetencija društvenog sustava instrumentalna za uspjeh ili neuspjeh tranzicija i

napredovanja djeteta – uz potrebu da se svako dijete podrži u procesu stjecanja vještina i

znanja u okviru predškolskih i školskih ustanova i u okviru obiteljskog konteksta.

Sudionici u projektu su djeca u godini pred polazak u školu koji pohađaju dječji vrtić Jabuka,

roditelji, odgojiteljice, učiteljice osnovne škole Retkovec i članice stručnih timova vrtića i

škole.

Cilj projekta: unaprijediti komunikaciju obitelji, vrtića i škole u zajedničkom radu na

povećanju spremnosti i volje djeteta da se uspješno nosi s prijelaznim razdobljem ( iz vrtića u

školu)

Projekt se realizirao kroz dvije etape.

U prvoj etapi proveli smo anketiranje roditelja, odgojitelja i učitelja s ciljem prikupljanja

podataka o načinima i metodama pripreme djece za polazak u školu i učincima rada u vrtiću i

obitelji na spremnost djeteta da se nosi s novim izazovima koje polazak u školu traži od

njega. Anketiranje učiteljica trebalo je dati odgovore na pitanja koliko su sadržaji programa

rada s djecom u godini pred polazak u školu koji se realiziraju u vrtiću a kroz edukaciju

roditelja i kod kuće primjereni za kvalitetnu pripremu djeteta za školu.

Anketiranje roditelja i odgojiteljica u vrtiću provedeno je tijekom veljače i ožujka, 2016,

Anketiranje učiteljica provela pedagoginja škole tijekom travnja 2016. Anketni upitnik ispunilo je 15 odgojiteljica skupina s djecom u godini pred polazak u školu u redovitom i posebnim programima i 15 učiteljica razredne nastave. PRIKAZ REZULTATA ANKETIRANJA ODGOJITELJICA I UČITELJICA Kako bi saznali koliko učiteljice poznaju sadržaje Programa predškole u anketnom upitniku postavili smo pitanje: Jeste li imali priliku upoznati Program predškole ( rad s djecom u godini pred polazak u školu)?

N=15

DA

2

NE

6

DJELOMIČNO

7

118

Navedite na koji način ste upoznali Program predškole:

a) Kroz razgovor s roditeljima na početku školske godine - 3 odgovora

b) Razmjenom informacija s odgojiteljima i drugim profesionalcima iz vrtića – 3 odgovora

c) Osobnim angažmanom

d) Kroz polazak vlastite djece u vrtić

Nekoliko pitanja u anketnom upitniku za odgojiteljice i učiteljice bio je isti što pruža priliku

uvida u sličnosti i razlike o nekim važnim elementima pripreme djeteta za polazak u školu.

Koje temeljne kompetencije (osobne i građanske) predviđene kurikulumom vrtića i

predškole smatrate posebno važnim za uspješan prelazak djeteta iz vrtića u školu?

ODGOVORI ODGOJITELJICA

RANG

ODGOVORA

ODGOVORI UČITELJICA

Samopouzdanje, emocionalna

stabilnost, samozaštita,

prosocijalno ponašanje i

empatija, odnosi s vršnjacima

1 RANG

Samopouzadanjeodgovornost, tolerantnost, pomaganje i prihvaćanje drugih, mirno rješavanje sukoba, aktivnost u zajednici

Socioemocionalne,

interpersonalne

2 RANG

Razvoj motoričkih vještina, sposobnost

privremene odgode zadovoljavanja

svojih potreba, razvoj samostalnosti

mišljenja

lingvističke, komunikacijske,

3 RANG

Samodisciplina, odgovornost za izvršavanje zadataka, samoprihvaćanje

Svijest o sebi – poznavanje

osnovnih podataka o sebi, svojoj

bližoj okolini, obitelji i mjestu

življenja:

4 RANG

Suradnja s ostalim vršnjacima u grupi

5 RANG

Uzajamno pomaganje i pozitivan odnos prema drugima, sposobnost prilagodbe, upornost i optimizam

Kako bi dijete lakše prihvatilo zahtjeve nove sredine ( škole) koje navike i praktične

vještine za očuvanje vlastita zdravlja, svoje radne i životne sredine su posebno važne?

ODGOVORI ODGOJITELJICA

RANG

ODGOVORA

ODGOVORI UČITELJICA

Samostalnost u skrbi za sebe

(jelo, higijena, oblačenje,

obuvanje)

1 RANG

Samostalnost u skrbi za sebe (jelo, higijena, oblačenje, obuvanje)

Inicijativnost i samostalnost u

pospremanju nakon igre i

aktivnosti

2 RANG

Samostalnost u brizi o svojoj imovini

Zna procijeniti što je opasno za

zdravlje

3 RANG

Inicijativa i samostalnost u pospremanju stvari nakon igre i aktivnosti

Samostalnost u brizi o svojoj

imovini

4 RANG

Zna procijeniti što je opasno za zdravlje

119

Koje komunikacijske vještine smatrate posebno važnim za dobar start u školi?

ODGOVORI ODGOJITELJICA

RANG

ODGOVORA

ODGOVORI UČITELJICA

Slušanje i razumijevanje govora,

izražavanje govorom

1 RANG Vještina pažljivog slušanja

Jasan i razumljiv govor

2 RANG Sposobnost rabljenja riječi kulturnog ophođenja;

Slušanje s razumijevanjem,

3 RANG Pravilno usmeno izražavanje (bogatstvo rječnika – primjereno dobi);

Razvijen vokabular

4 RANG Strpljenje pri javljanju za riječ;

5 RANG Komunikacija bez povišenih tonova; ne upadanje u riječ; solidarnost i tolerancija djeteta u komunikaciji s drugima; mirno rješavanje sukoba, pregovaranje

Predčitalačke vještine koje bi dijete trebalo usvojiti do polaska u školu:

ODGOVORI ODGOJITELJICA

RANG

ODGOVORA

ODGOVORI UČITELJICA

Glasovna analiza i sinteza,

prepoznavanje prvog i zadnjeg

glasa u riječi, interes za pisanu

riječ

1 RANG

Glasovna analiza i sinteza

Analiza i sinteza riječi 2 RANG Rastavljanje riječi na slogove

Prepoznavanje slova kao

simbola

3 RANG Imenovanje riječi na zadani glas, prepoznati je li zadani glas na početku, u sredini ili na kraju riječi, razvijene govorne vještine (pravilan izgovor glasova)

4 RANG Slikovno čitanje

Prepoznavanje simbola slova i brojki

5 RANG GRAFOMOTORIKA - pravilno

držanje olovke, povlačenje crta unutar zadanih linija

Iz navedenih dogovora vidljivo je kako se učiteljice i odgojiteljice slažu u rangiranju glasovne

sinteze i analize kao važne predčitačke vještine koje dijete treba usvojiti do polaska u školu.

Grafomotoriku učiteljice rangiraju niže nego odgojiteljice smatrajući da dijete tu

predpisalačku vještinu lakše savladava početkom školovanja u odnosu na poteškoće u

početnom čitanju ako nema razvijenu glasovnu sintezu i analizu.

120

Koje predmatematičke vještine bi dijete trebalo usvojiti do polaska u školu?

ODGOVORI ODGOJITELJICA

ODGOVORI UČITELJICA

Uspoređivanje i imenovanje

količina, dužina, težina, razumije

integrirani pojam broja, mehanički

broji

Broji do 20, zna pravilan redoslijed

brojeva

Geometrijski oblici, pojam broja,

prostorni odnosi, uvod u dekadski

sustav, imenovanje simbola, parni i

neparni brojevi

Brojenje kroz igru Uočiti odnose između brojeva, brojiti

najmanje do 10 ili 20, prepoznavati brojeve

Snalaženje u pojmovima: više, manje, oduzmi, dodaj, veći, duži, širi; povezivanje brojke uz količinu

Savladati pojmove lijevo- desno; gore- dolje; iznad – ispod; odnos: veći – manji

Crtanje ravnih i zakrivljenih crta Savladati pojam količine Prebrajanje, uspoređivanje (kroz

društvene igre)

Navedite koja iskustva i znanja o prirodnom i kulturnom okruženje dijete treba steći

do polaska u školu:

ODGOVORI ODGOJITELJICA

ODGOVORI UČITELJICA

Znanja o okolini u kojoj dijete živi

(grad, ulica, domovina), svijest o

izmjeni godišnjih doba

Vremensko razdoblje jučer, danas,

sutra, dani u tjednu

Stjecanje pojmova i odnosa među

njima, rješavanje problema, prometna

pravila

Sudjelovanje u raznim događanjima,

promatranje, uočavanje prirode i

prirodnih pojava

Očuvanje okoliša, kulturno ponašanje u ustanovama, navika posjeta kulturnim ustanovama

Primjena osnovnih pravila pristojnog ponašanja (pozdravljanje, ispričavanje, iskazivanje molbe)

Spoznaja nužnosti očuvanja čistoće prostora i osobne čistoće

Osnovni podaci o sebi i članovima obitelji

Jednostavni vremenski pojmovi (dan , noć, jutro; jučer, danas, sutra)

Godišnja doba; biljke i životinje u okolici

Snalaženje u prometu Kulturno- higijenske navike

121

Prijedlozi suradnje vrtića i škole s ciljem ostvarivanja zajedničkog projekta “Od vrtića

do škole zajedno možemo bolje”

ODGOVORI ODGOJITELJICA

ODGOVORI UČITELJICA

• Suradnja između odgojiteljica i

učiteljica u vidu izmjene iskustava i

znanja.

• Više puta godišnje posjeta školi,

kratki prikaz nastavnog sata, susret

djece i učiteljica u vrtiću, radionica

kako bi odgojiteljice dobile uvid o

nastavnom planu i programu.

• Da škole daju prijedlog igara i

aktivnosti koje bi bilo dobro da

proigravamo s djecom, koje vještine

su njima važne da djeca razviju.

Organizirati Dane otvorenih vrata (zajedničko igranje društvenih igara, čitanje priča, prepričavanje, izrađivanje igrokaza jedni za druge, igranje matematičkih igara)

Zajednički sastanak učitelja i odgojitelja

Međusobni posjeti

Procijenite utjecaj kvalitetne pripreme djeteta za školu na postignuća i uspjeh djeteta

tijekom daljnjeg školovanja?

ODGOVORI UČITELJICA :

a) priprema za polazak u školu u znatnoj mjeri utječe na školski uspjeh - 12

b) priprema za polazak u školu djelomično utječe na školski uspjeh - 3

c) priprema za polazak u školu uopće ne utječe na postignuća i uspjeh djeteta tijekom

školovanja - 0

d) nešto drugo - odnos roditelja prema djetetu, obvezama

Prelazak djeteta iz vrtića u školu i od roditelja zahtijeva promjenu uloge (postaju

roditelji školarca). Navedite najčešće reakcije roditelja u prvim danima:

zabrinutost Preuzimanje sve odgovornosti na sebe Strah od neuspjeha Strah od škole Uzbuđenje Ponos Zaštita Zabrinutost kako će dijete biti prihvaćeno od strane vršnjaka (i učiteljice) Zabrinutost zbog obaveza

122

PRIKAZ REZULTATA ANKETNOG UPITNIKA ZA RODITELJE

Anketiranje roditelja provedeno tijekom ožujka 2016. Upitnik na temu „Moje dijete kreće u

školu „ ispunilo je 75 roditelja što je 61 % ukupnog broja djece koja će u rujnu 2016. krenuti

u školu.

1. Koja ponašanja i vještine IMA moje dijete, a smatram da su važne za polazak u

školu ?

PODRUČJE SOCIO-EMOCIONALNOG RAZVOJA

ODGOVORI RODITELJA

BROJ ODGOVORA

Samostalnost u brizi za sebe (ima razvijene

kulturno-higijenske navike)

13 odgovora

Društvenost 10 odgovora

Odgovornost 10 odgovora

Poslušnost 7 odgovora

Kulturan, pristojan 5 odgovora

Suradljiv/a Prilagodljivost 4 odgovora

Empatija, samopouzdanje,

marljivost, discipliniran, poštuje autoritet

3 odgovora

Miran, uporan, strpljivost, snalažljivost,

brižnost

2 odgovora

Sve važne psihičke i fizičke osobine 2 odgovora

PODRUČJE KOMUNIKACIJE

ODGOVORI RODITELJA BROJ ODGOVORA

Komunikativan 11 odgovora

Voli crtati 6 odgovora

Sluša dok drugi pričaju 2 odgovora

SPOZNAJNI RAZVOJ

ODGOVORI RODITELJA BROJ ODGOVORA

Poznaje slova i brojke 13 odgovora

Naučio/la čitati i pisati 8 odgovora

Foto pamćenje ,dobro zapažanje 8 odgovora

Zna zbrajati, vješt s brojkama 7 odgovora

Znatiželja 5 odgovora

Dobro povezuje, zapažanje 4 odgovora

Čita i razumije pročitano 3 odgovora

OSTALO - Kreativnost

- Grafomotorika

- Voli društvene igre

3 odgovora

2 odgovora

2 odgovora

123

2.Zbog čega smatrate da te vještine i ponašanja dijete treba steći / razviti prije polaska

u školu ? Što dijete time dobiva?

ODGOVORI RODITELJA

BROJ ODGOVORA

Da se lakše snađe i uklopi 20 odgovora

Lakši prolaz (učenje) u školi 15 odgovora

Zbog uspješnijeg ispunjavanja školskih

obveza

14 odgovora

Snalažljivost i razumijevanje nove

okoline,novih zadataka

9 odgovora

Dobiva usredotočenost na program i

razumijevanje istog

7 odgovora

To je podloga za nastavak učenja 6 odgovora

Time donosi dobro i srbi i drugima 6 odgovora

To mu omogućuje sigurnost i socijalizaciju 4 odgovora

OSTALO :

- odgovornost prema učenju

i školskim obvezama

- bit će pažljiv na satu i slušati učiteljicu

- neće imati otpor prema školi

3. Koje vještine i ponašanja smatrate da Vaše dijete NIJE JOŠ DOVOLJNO usvojilo, a

važne su za polazak u školu?

PODRUČJE SOCIO-EMOCIONALNOG RAZVOJA

ODGOVORI RODITELJA

BROJ ODGOVORA

Nedovoljno strpljivosti 11 odgovora

Samostalnost 10 odgovora

Nošenje sa frustracijama 5 odgovora

Zaigranost, mirno sjedenje za stolom

4 odgovora

Samosvjesnost,samopouzdanje 4 odgovora

Prihvaćanje autoriteta, komunikativnost 3 odgovora

Socijalne vještine 2 odgovora

Neke druge osobine ličnosti

(brzopletost,tvrdoglavost,preosljetljivost,

upornost, povučenost, prihvatiti kritiku…)

124

SPOZNAJNI RAZVOJ

ODGOVORI RODITELJA

BROJ ODGOVORA

Koncentracija 15 odgovora

poznavanje slova i brojki 8 odgovora

grafomotorika 6 odgovora

OSTALO:

smatram da ima sve

bez odgovora

8 odgovora

4 odgovora

4. Što ja kao roditelj mogu učiniti da moje dijete stekne te vještine i usvoji ta ponašanja?

ODGOVORI RODITELJA BROJ ODGOVORA

Vježbati strpljivost i ustrajnost 15 odgovora

Baviti se s djetetom kroz zajedničke

aktivnosti

13 odgovora

Raditi na osvješćivanju školskih obveza 10 odgovora

Razgovarati 8 odgovora

Zahtijevati mirnoću i strpljivost 6 odgovora

Uključivati u komunikaciju i poticati

komunikaciju

5 odgovora

OSTALO

Bez odgovora

Objašnjavati što krivo radi i

objašnjavati

Osvijstiti da sam mu uvijek podrška

Ići u korak s odgojiteljima

Biti primjer za ponašanje u prometu

Poticati samoinicijativu

7 odgovora

3 odgovora

125

5. Što mogu učiniti odgojiteljice, stručne suradnice u vrtiću, kako mogu sudjelovati u

pripremi djeteta za školu ?

ODGOVORI RODITELJA BROJ ODGOVORA

Smatram da su odgojiteljice i stručne

suradnice na kvalitetan način pripremili dijete

za školu,napravili su svoj dio posla

15 odgovora

Socio-emocionalna priprema djeteta,

prihvaćanje škole i novih obveza

14 odgovora

Nastaviti zajedno s roditeljima djelovati 9 odgovora

Vježbati koncentraciju na zadatak

6 odgovora

Stjecanje radnih navika 4 odgovora

Poticati komunikaciju 5 odgovora

OSTALO

Poticati primjenu stečenih znanja u

svakodnevnim situacijama

svoj rad više približiti školskom

davati joj izazovnije zadatke

primjenjivati individualni pristup

imaju više znanja od nas roditelja pa

mislim da će bolje od nas pripremiti

dijete

češće razmjenjivati informacije s

roditeljima

Druga etapa projekta trajala je od veljače do svibnja 2016.

Cilj druge etapne bio je detaljnije upoznavanje s kurikulumom vrtića i predškole i

kurikulumom škole, provedba zajedničkih aktivnosti međusobne podrške i podrške djeci i

obitelji budućeg školarca.

U travnju smo organizirali komunikacijski sastanak odgojiteljica, učiteljica i stručnih

suradnica škole i vrtića u DV Jabuka. Na sastanku su pedagoginje škole i vrtića koristeći

ppt-prezentaciju dale prikaz rezultata anketiranja roditelja, učitelja i odgojiteljica. Dobiveni

podaci bili su temelj za raspravu i razmjenu konkretnih iskustava iz prakse. Kroz vrlo

kvalitetnu diskusiju odgojiteljice, učiteljice i stručne suradnice škole i vrtića osmislile su

aktivnosti za daljnji rad i suradnju. Smjernice će i vrtić i škola koristiti u radu s djecom i

njihovim roditeljima s ciljem kvalitetnije pripreme djeteta za školu ali i pružanja stručne

pomoći djeci i roditeljima u prijelaznom razdoblju tj. prvih dana škole. Prijedlozi učiteljica za

unapređivanje rada s djecom u pripremi za školu i njihova provedba u vrtića u radu s djecom

i roditeljima sigurno će biti na dobrobit djece i roditelja. Posebno je to važno u radu s

roditeljima jer njihov prelazak u status ‘roditelja školaraca’ zahtijeva određenu stručnu

pomoć.

Upravo stavovi i razmišljanja roditelja koja smo dobili kroz anketiranje pokazuju kako im je

potrebna stručna pomoć kako u pripremi djeteta za polazak u školu tako i tijekom prvih

mjeseci boravka djeteta u školi.

126

Tijekom druge etape osim navedenih realizirane su i slijedeće aktivnosti:

Učiteljica u vrtiću

Posjet školi,

Rad s roditeljima u koji se osim vrtića uključuju i stručni suradnici škole.

Njegovanje humanih vrijednosti u dječjem vrtiću Jabuka

Tijekom proteklih 20 godina kontinuirano smo poticali senzibilitet djece, roditelja i djelatnika

našeg vrtića za uvažavanje različitosti i pružali pomoć potrebitima. Naše humanitarno

djelovanje ogledalo se sudjelovanjem u nizu akcija prikupljanja pomoći djeci u neposrednom

i širem okruženju:

HUMANITARNE AKCIJE REALIZIRANE U PEDAGOŠKOJ GODINI 2015./2016.

u studenom 2015. sudjelovali na prodajnoj izložbi u Garden Mall-u i tako pomogli u

prikupljanju sredstava za liječenje bolesne djevojčice iz Dubrave

Od sredstava prikupljenih na Božićnom sajmu pomogli smo obitelji dječaka iz našeg

vrtića

13.02.2016. sudjelovali u projektu Darujmo djeci kazalište,

03.06.2016. u suradnji s Večernjim listom projekt „Cirkus vrtićus”- sredstva od

ulaznica za projekt Doktori klaunovi

127

Suradnja s DVD Resnik pružila je djeci mogućnost upoznati zanimanje vatrogasac ali i

poticati na aktivno sudjelovanje u zaštiti od požara odnosno poticanju samozaštite

PROCJENA POSTIGNUĆA VRTIĆA

U procjeni postignuća vrtića sudjeluju djeca, roditelji, i svi stručni djelatnici vrtića. U

slijedećoj tabeli vidljivo je koja postignuća odgojiteljice ističu slijedeće:

POSTIGNUĆA BROJ ODGOVORA

ODGOJITELJICA Obnova statusa eko-vrtića 31 odgovora

Humanitarne akcije 28 odgovora

Timski rad u vrtiću 10 odgovora

Prezentacija projekta izvan

vrtića

8 odgovora

Suradnja s Hrvatskim vodama 6 odgovora

Gostovanje kazališta 4 odgovora

Djeca su o vrtiću rekla:

''Naš je vrtić dobio ime po jabuci. Ona je najzdravije voće koje ima puno vitamina''.

''Vrtić je moj prijatelj Lovro i ja. Tako se zabavljamo u vrtiću.

Volim vrtić jer tu imamo puno stvari za igranje, pišemo slova i istražujemo o prirodi, naučili

smo kako štedimo papir.''

128

9. RAD STRUČNOG TIMA

U pedagoškoj godini 2015./2016. stručni tim dječjeg vrtića “Jabuka” održao je 18 stručnih

sastanaka. Glavne teme rasprave odnosile su se na praćenje i realizaciju provedbe bitnih

zadaća Godišnjeg plana rada za tekuću radnu godinu, kao i na teškoće u provedbi istih. Prema

potrebama i aktualnim događanjima u vrtiću strukturirali smo organizaciju rada stručnog tima:

Realizacija zadaća stručnog tima:

Nastavili smo aktivnosti vezane uz projekt Samovrednovanja ustanova ranog i

predškolskog odgoja i obrazovanja

- Tijekom pedagoške godine Tim za kvalitetu nastavio je rad praćenju provedbe

razvojnog plana vrtića

intenzivno smo pratili proces prilagodbe u odgojnim skupinama:

- pratili smo uspješnost procesa prilagodbe

- pružali stučnu pomoć i podršku odgojiteljima, djeci i roditeljima

- realizirali tjedne kratke sastanke o tijeku prilagodbe i otežavajućim

čimbenicima

- radili smo na samoprocjeni-samoevaluaciji odgojiteljica (osobni angažman,

priprema za početak pedagoške godine, priprema djece i roditelja)

pratili smo, unaprjeđivali i evaluirali provedbu trajnih zadaća

Utvrdili smo inicijalno stanje razine usvojenosti osnovnih kompetencija (osobna

kompetencija, socijalna kompetencija, spoznajne kompetencije, komunikacija na

materinjem i stranim jezicima, motoričke kompetencije)

Pratili smo primjenu standarda kvalitete unaprjeđivanja odgojno-obrazovnog rada u

cjelini, posebnu pozornost usmjerile smo na kreiranje okruženja i strategije podrške

razvoju i učenju kroz igru. Ključni indikatori vezani uz navedene standarde su:

poznavanje i primjenjivanje različitih strategija učenja, poticanje djece da samo

uočavaju određene problemske situacije, istražuju i pronalaze različita rješenja,

povezivanje učenja novih pojmova, poticanje djece na promišljanje o procesu učenja i

rezultatima vlastitog učenja, primjena strategija koje podržavaju emocionalni i

socijalni razvoj i promoviranje demokratskih procesa i procedura. Primjenjivali smo

protokole praćenja standarda kvalitete, koji smo tijekom pedagoške godine revidirali i

konkretizirali sukladno specifičnostima naše odgojno-obrazovne prakse

Sustavno smo pratili kreiranje optimalnih prostorno-materijalnih i socijalnih uvjeta za

razvoj kompetencija

Na tjednim timskim sastancima planiranja, programiranja i vrednovanja definirali smo

daljnje smjernice poticanja razvoja osnovnih kompetencija

Primjenjivali smo različite načine vrednovanja procjene razine usvojenosti osnovnih

kompetencija: razvojne liste i protokoli praćenja poticanja osnovnih kompetencija,

pedagoško-instruktivne uvide u rad, zajedničke refleksije i brifinge s parovima

odgojitelja.

stručne suradnice i odgojiteljice pripremile su IOOP i mišljenja za djecu s posebnim

potrebama i teškoćama u razvoju

tijekom pedagoške godine pratile smo reakcije djece, revidirale mišljenja i

individualizirane planove,

129

s roditeljima djece koja imaju IOOP smo provodili individualne razgovore u svrhu

informiranja roditelja o provedbi individualiziranih programa i zajednički utvrđivali

smjernice daljnjeg rada s djetetom u vrtiću i kod kuće

iznalazile smo naujčinkovitije modele rada s pojedinom djecom sa specifičnostima u

razvoju i ponašanju

stručno usavršavanje odgojiteljica: - sudjelovanje u provedbi anketiranja odgojiteljica, obradi i interpretaciji

podataka

- definirali smo strategiju timskog rada (timski sastanci s ciljem refleksije na rad

i razmjene iskustava sa sustručnjacima i članovima stručnog tima po modelu

suradničkog učenja)

- stručno usavršavanje kroz grupne oblike provodili smo kroz rad edukativnih

skupina:

- edukativna skupina „Sunce“: odgojiteljice jasličkih i odgojnih skupina djece u

trećoj i četvrtoj godini života svih objekata (15 odgojiteljica)

- edukativna skupina „Duga“: odgojiteljice posebnih programa i ostalih odgojnih

skupina djece u petoj godini života svih objekata (14 odgojiteljica)

- edukativna skupina „Šuma Striborova“: odgojiteljice odgojnih skupina djece

u godini pred polazak u školu svih objekata (18 odgojiteljica)

- sudjelovanje u grupnim konzultacijama i radnim dogovorima s odgojiteljicama

na rješavanju aktualne problematike odgojne skupine

- tjedni timski sastanci planiranja

- pedagoško-psihološke iskustvene radionice

rad s odgojiteljicama pripravnicama i novim odgojiteljicama:

- pedagoško-instruktivni uvidi u rad

- savjetodavni rad

- rad u povjerenstvu za stažiranje

- individualne konzultacije vezano uz pojedine probleme u odgojnim skupinama

pružanje stručne pomoći i potpore s ciljem daljnjeg unaprjeđivanja suradnje s

roditeljima

rad s odgojiteljicama-mentoricama i savjetnicama

- savjetodavni rad, pružanje podrške i pomoći u realizaciji zadaća mentora

- pomoć i podrška odgojiteljicama-mentorima u prezentaciji postignuća

odgojiteljicama sustručnjacima

- pružanje stručne pomoći i potpore odgojiteljicama-mentorima u provedbi

aktivnosti u radu s odgojiteljicama-pripravnicama

suradnja s roditeljima i čimbenicima društvene sredine:

- potaknuli smo značajnije sudjelovanje roditelja u procesu: prezentacija

zanimanja, provedba podprojekata na nivou odgojnih skupina, sudjelovanje u

projektnom danu, uređenje vrtićkih dvorišta

- potaknuli smo značajnije sudjelovanje roditelja u procesu: prezentacija

zanimanja, provedba podprojekata na nivou odgojnih skupina, sudjelovanje u

projektnom danu, uređenje vrtićkih dvorišta

- osigurali smo pravodobne i kvalitetne informacija za roditelje o aktualnostima

u vrtiću

- proveli anketiranje roditelja

130

- ponudili smo pisane materijale za roditelje

- osigurali smo mogućnost za povratnu informaciju roditelja na kutićima za

roditelje

- poticali smo roditelje na sudjelovanje u eko i humanitarnim akcijama

- sudjelovanje u provedbi anketiranja odgojiteljica, obradi i interpretaciji

podataka

- provedba komunikacijskih roditeljskih sastanaka

- poticali suradnju s institucijama za obogaćivanje neposrednog rada s djecom

(knjižnice, kazališta, muzeji, parkovi prirode i sl.)

- aktivno sudjelovali u suradnji s nadležnim institucijama i drugim

Organizacijama na obogaćivanju, unaprjeđivanju, prezentiranju i promoviranju odgojno-

obrazovnog rada s djecom, posebice u provedbi aktivnosti Eko vrtića i provedbi Razvojnog

plana

STRATEGIJE ZA BUDUĆI RAD

U radnoj godini 2016./2017. višu razinu postignuća u provedbi odgojno-obrazovnog rada

osmislili smo na slijedeći način:

nastaviti kontinuiran rad na razumijevanju i primjeni standarda kvalitete:

- promatranje i praćenje djece u skladu s ishodima razvoja i učenja: 15

odgojiteljica

- planiranje, praćenje i evaluacija odgojno-obrazovnog rada: 10 odgojiteljica

- strategije podrške razvoju i učenju kroz igru i kreiranje okruženja: 8

odgojiteljica

primjenom akcijskih istraživanja prema užem području interesa unaprjeđivati

odgojno-obrazovnu praksu

promovirati rad vrtića u cjelini (redovitog i posebnih programa) u pedagoškoj

periodici i prezentacijom postignuća na stručnim skupovima

131

9.1. IZVJEŠĆE O REALIZACIJI PLANA I PROGRAMA RADA RAVNATELJICE

LJILJANE PETRINEC

U pedagoškoj godini 2015./2016. najbitniji ostvareni poslovi i radne zadaće iz godišnjeg

plana i programa rada ravnateljice, u odnosu na :

USTROJSTVO RADA :

- Izrada prijedloga godišnjeg plana i programa rada ustanove

- Organizacija kraćih programa i praćenje provedbe kroz sve segmente

- u dogovoru sa voditeljima kraćih programa formirati skupine, te određivanje termina i

voditelja

- sudjelovati na roditeljskim sastancima po skupinama na početku pedagoške godine

- praćenje organizacije rada tijekom godine i eventualne izmjene iste

- sudjelovanje u radu Komisije za prijem djece za pedagošku godinu 2015./2016.

- organizacija poslova vezanih za novoprimljenu djecu (ugovori, intervjui)

- formiranje odgojnih skupina prema pedagoškim standardima

- sudjelovanje na roditeljskim sastancima (za novoprimljenu djecu, odlazak djece u

Grad mladih i ostalim tijekom godine prema potrebi)

- raspored odgojnih djelatnika po skupinama

- utvrđivanje radnog vremena svih uposlenih djelatnika

- organizacija anketiranja roditelja i koordiniranje u realizaciji prijedloga roditelja

- praćenje organizacije rada posebno u vrijeme dežurstva i zajedničkog rada po

odgojnim skupinama i primjereno reagiranje u situacijama uočenim tijekom praćenja

- organizacija rada u ljetnim mjesecima – sudjelovanje u izradi ankete

- izrada rasporeda rada odgojnih djelatnika i ostalih službi u ljetnom periodu

- izrada plana godišnjih odmora

- izrada godišnjeg zaduženja te razrada satnice za odgojne djelatnike za pedagošku

godinu 2015./2016.

PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE RADA :

- izrada izvješća o realizaciji Godišnjeg plana i izvedbenog programa rada vrtića za

radnu godinu 2015./2016.

- izrada izvješća o individualnom planu i programu usavršavanja djelatnika za

pedagošku godinu 2015./2016.

- izrada izvješća o realizaciji Godišnjeg plana i programa ravnateljice

KONTINUIRANO PRAĆENJE ORGANIZACIJE RADA I POSLOVANJA:

- praćenje organizacije na nivou vrtića

- praćenje pojedinih faza odgojno-obrazovnog rada

- praćenje realizacije satnice odgojnih i ostalih djelatnika vrtića

- praćenje realizacije godišnjih zaduženja

- praćenje dinamike upisa i ispisa tijekom godine

- zadovoljavanje potreba roditelja za upisom djece u jaslice, vrtić

KADROVSKI POSLOVI

- utvrđivanje potreba za zapošljavanjem djelatnika na određeno vrijeme

- donošenje odluke o zapošljavanju djelatnika na određeno vrijeme

- donošenje odluke o korištenju prava na odsustvo s rada

- rješavanje aktualne problematike s odgojnim djelatnicima i članicama stručnog tima

- praćenje efikasnosti rada i obavljanja poslova i radnih zadataka ostalih službi vrtića

132

MATERIJALNI UVJETI:

Praćenje materijalnih uvjeta:

- na osnovu financijskih kriterija kontinuirano sam skrbila o kvalitetnom

funkcioniranju djelatnosti

- izradila sam prioritet nabavki ovisno o namjenskim financijskim sredstvima

- izradila sam tekući plan održavanja

- izradila sam Plan nabave osnovnih sredstava, te osigurala sredstva za nabavu istih

- izradila sam Plan tekućeg održavanja objekata i opreme u skladu s financijskim

mogućnostima

- izradila sam Plana nabave didaktičkih sredstava, igračaka, slikovnica, stručne

literature

- skrbila sam o održavanju i nadopuni sredstava za boravak na zraku, te ozelenjavanje

prostora

U ODNOSU NA DIJETE:

Timski rad na senzibiliziranju odgojitelja i ostalih djelatnika, prepoznavanje

i zadovoljavanje potreba djece

- pratila sam i unaprjeđivala tijek adaptacije novoupisane djece u novim skupinama u

suradnji s odgojiteljima i stručnim timom

- pratila sam zadovoljavanje potreba i prava djece u zajedničkom radu odgojitelja

- realizirala sam parcijalne uvid u odgojni rad

- pratila sam dnevne aktivnosti i njihovo prilagođavanje potrebama djece

- pratila sam realizaciju aktivnosti boravka djece na zraku

- pratila sam planiranje odgojnog rada odgojnih djelatnika

- pratila sam, te po potrebi sudjelovala u stručnim aktivnostima

- vodila sam zajedničke roditeljske sastanke za novoupisanu djecu i za djecu pred

polazak u školu (sudjelovanje djece u programu Djeca u prirodi u Gradu mladih)

- pratila sam dnevni ritam i boravak djece u skupinama

- praćenje jutarnjeg i popodnevnog dežurstva

- sudjelovala sam u izradi instrumenata- protokola praćenja u suradnji sa stručnim

timom

Briga za zdravlje i život djece

- pratila sam aktivnosti koje utječu na zdravlje djece

- skrbila sam za osiguranje primjerenih materijalnih uvjeta za siguran boravak djece u

vrtiću

Priprema OV-a i radnih dogovora

- pripremala sam i vodila OV-a u suradnji sa stručnim timom

- pratila sam realizaciju ISA

- pripremala sam i vodila radnih dogovora

- skrbila sam o realizaciji donesenih zaključaka

- upoznavala sam OV-a s novinama pri realizaciji Plana i programa rada

133

Posjete, svečanosti

- pratila sam realizaciju posjeta i svečanosti

- izradila sam anketu za roditelje vezano uz želje organiziranja posjeta i izleta

(mogućnost izbora)

Praćenje realizacije vođenja pedagoške dokumentacije

- realizirala sam pedagoško-instruktivne uvide u ostvarivanje pojedinih zadaća

- realizirala sam uvide u pedagošku dokumentaciju i pratila istu

- pratila sam neposredan rad-realizaciju satnice

Prilagodba

- usudjelovala sam u procesu prilagodbe

- pratila sam realizaciju vođenja protokola za prilagodbu

Rekreativni program

- sudjelovala sam u organiziranju zdravstveno-rekreativnih programa i aktivno sam

sudjelovala

ZAJEDNIŠTVO RODITELJA I DJECE:

Roditeljski sastanci i suradnja s roditeljima

- tijekom godine intenzivirati timski rad svih uposlenih na unaprjeđivanju partnerskih

odnosa

- sudjelovala sam u organizaciji problemskih roditeljskih sastanaka prema interesu i

potrebama roditelja u suradnji sa stručnim timom i odgojiteljima

- sudjelovala sam u provedbi inicijalnog i finalnog anketiranja roditelja u cilju

sudjelovanja i kreiranja programa i provedbi aktualnih događanja u vrtiću

- pružala sam podršku i pomoć roditeljima u odgoju u cilju djelotvornog jačanja

roditeljske kompetencije

- organizirala sam individualne razgovore prema potrebi

- motivirala sam roditelje za sudjelovanje u neposrednom odgojno-obrazovnom radu s

djecom i oplemenjivanje prostora u cilju stvaranja konteksta po mjeri djeteta

Savjetovalište za roditelje

- skrbila sam o kvalitetnoj pismenoj komunikaciji putem plakata i letaka za roditelje

- skrbila sam o ponudi igraonica za roditelje, organizaciji stručnih predavanja i

individualnih konzultacija s roditeljima

IZOBRAZBA I USAVRŠAVANJE:

Obrazovanje i usavršavanje odgojnih djelatnika

- pratila sam stručnu literaturu i periodiku

- pratila sam realizacije ISA

- ponudila sam odgojiteljima na izbor stručno usavršavanje izvan vrtića

- skrbila sam o izboru tema u pripremi OV-a

- valorizirala sam stručno usavršavanje

134

Rad s odgojiteljima pripravnicima

- sudjelovala sam u izradi programa stažiranja

- pratila sam realizaciju programa po fazama

- realizirala sam uvide u odgojno obrazovni rad i individualne razgovore s

pripravnicima i mentorima

Obrazovanje i usavršavanje ostalih djelatnika

- pratila sam aktualne tribine vezano uz zakonske izmjene i potrebe rada

Osobno stručno usavršavanje

- pratila sam stručnu literaturu i periodike

- pratila sam i primjenjivala zakone u poslovanju vrtića

- prenosila sam informacije s raznih edukacija suradnicima i odgojiteljima, te ostalim

sudionicima

- vodila sam osobnu dokumentaciju

- sudjelovala sam u radu Udruge ravnatelja

Bibliotečno-informacijska djelatnost

- prikupljala sam pisane materijale za neposredni odgojno-obrazovni rad

RAD S DJECOM S POSEBNIM POTREBAMA: - pratila sam realizaciju zadaća stručnih suradnika i odgojitelja u radu s djecom s

posebnim potrebama

- pružala sam pomoć roditelju kod suradnje s institucijama ovisno o potrebi djeteta

- skrbila sam o kreiranju optimalnih uvjeta rada u odgojnoj skupini u koju se uključuje

dijete s posebnim potrebama

- skrbila sam o osiguravanju materijalnih, organizacijskih i stručnih preduvjeta za rad s

djecom s posebnim potrebama, uvažavajući financijske mogućnosti

RAD UPRAVNOG VIJEĆA: - sudjelovala sam u pripremi sjednica i provođenju odluka donešenih na sjednicama

UV

- djelatnike sam pravovremeno i točno informirala o radu UV

OSTALI NEPREDVIDIVI POSLOVI:

- skrbila sam o optimalnom rješavanju aktualne problematike vezane uz poslovanje

vrtića, u cilju uspješnog obavljanja djelatnosti

135

GODIŠNJA IZVJEŠĆA O REALIZACIJI PLANA I PROGRAMA RADA STRUČNIH

SURADNICA

9.2. IZVJEŠĆE O REALIZACIJI PLANA I PROGRAMA RADA PEDAGOGINJE

LIDIJE PAVELIĆ

Najvažniji realizirani poslovi i radne zadaće pedagoginje iz Godišnjeg plana i programa rada

pedagoginje, u odnosu na :

DIJETE

- sudjelovanje u timskom praćenju djece u procesu prilagodbe, zajednička analiza na

tjednim brifinzima u svrhu primjene najučinkovitijeg modela prilagodbe za pojedino

dijete

- sudjelovanje u timskom praćenju i prikupljanju podataka o aktualnim i razvojnim

potrebama djece i poticanju razvoja svih kompetencija (promatranje djece u različitim

situacijama tijekom boravka u vrtiću, razgovori s roditeljima i sl.), promišljanje o

kreiranju primjerenog prostorno-materijalnog i socijalnog konteksta

- sudjelovanje u timskom radu na primjeni standarda kvalitete unapređivanja odgojno-

obrazovnog rada u cjelini i realizaciji ciljeva redovitog i posebnih programa. Rad na

postizanju više razine kvalitete u provedbi trajnih zadaća vezanih uz rutinske

poslove, tjelesne aktivnosti i boravak na zraku, skrb o sigurnosti i zaštiti i sigurnost

djece u prometu realizirali smo kroz različite aktivnosti: praćenjem i promatranjem

djece u igri i aktivnostima u SDB i tijekom BNZ-a, dnevnim i tjednim brifinzima s

odgojiteljicama i zajedničkim refleksijama. U svim skupinama provela sam

cjelodnevne pedagoško-instruktivne uvide u rad s ciljem upoznavanja djetetovih

potreba, razine usvojenosti osnovnih kompetencija, otkrivanja postojećih znanja,

interesa i iskustava djece. U pojedinim skupinama provela sam više cjelodnevnih i

poludnevnih pedagoško-instruktivnih uvida u rad

- pratila sam i procjenjivala ostvarivanje prava djece u vrtićkom okruženju ((PIU-i,

zajedničke refleksije s odgojiteljicama i članicama stručnog tima)

- pružanje stručne pomoći odgojiteljicama i roditeljima s ciljem podržavanja djetetova

učenja i razvoja

- pružanje stručne pomoći odgojiteljicama u primjeni integriranog pristupa kreiranju

kurikuluma vrtića i kurikuluma skupina temeljenog na suvremenom shvaćanju djeteta

- sudjelovanje u provedbi aktivnosti timskog opserviranja djeteta s evidentiranim ili

indiciranim posebnim potrebama, timskoj izradi individualiziranih planova i programa

rada, praćenju i vrjednovanju njihove provedbe, sudjelovanje u izradi i provedbi

aktivnosti

- timskim radom svih sudionika procesa pratili smo i procjenjivali razinu primjene

standarda kvalitete vezanih uz kreiranje primjerenog prostorno-materijalnog i

socijalnog konteksta i sustavno dokumentiranje procesa učenja djece

- rad na praćenju, unaprjeđivanju i vrjednovanju posebnog cjelodnevnog Montessori

programa u tri odgojne skupine i posebnog cjelodnevnog športskog programa u jednoj

odgojnoj skupini

- rad na praćenju, unaprjeđivanju i vrjednovanju posebnih kraćih programa: ranog

učenja engleskog jezika u jednoj odgojnoj skupini i ranog učenja njemačkog jezika u

jednoj odgojnoj skupini

- rad na praćenju, unaprjeđivanju i vrjednovanju posebnih kraćih programa: engleska i

folklorna igraonica

136

- stručna pomoć i podrška odgojiteljicama u integraciji zaštitnih, preventivnih i

razvojnih programa u neposrednom radu s djecom, pomoć u promišljanju i

osmišljavanju razvojno-primjerenih i prigodnih tema, projekata i sklopova aktivnosti

- sudjelovanje u provedbi i unaprjeđivanju programa „Djeca u prirodi“ u Gradu

mladih: priprema djece i roditelja za boravak djece (roditeljski sastanak, prezentacija

prostora i dosadašnjih iskustava o boravku djece u Gradu mladih, razgovor s djecom),

priprema odgojiteljica (radni dogovori, sudjelovanje u konkretizaciji zadaća i

aktivnosti iz programa „Djeca u prirodi“ i sl.)

- sudjelovanje u vrjednovanju programa „Djeca u prirodi“ i utvrđivanju smjernica

unaprjeđivanja

- obogaćivanje djetetova života u vrtiću poticanjem aktivnog sudjelovanja u provedbi

različitih kulturno-umjetničkih i društveno-zabavnih događanja, poludnevnih posjeta i

cjelodnevnih izleta u prirodu, posjeta i susreta s drugom djecom i odraslima

- sudjelovanje u planiranju i provedbi aktivnosti prema kalendaru događanja, izbor

vrijednih sadržaja koji obogaćuju neposredan odgojno-obrazovni rad s djecom,

organizacija radnih dogovora s ciljem primjerene pripreme djece, provedbe i

evaluacije pojedinih događanja, aktivno sudjelovanje u različitim akcijama,

zajedničkim druženjima djece i odraslih i drugim prigodnim događanjima

ODGOJITELJICE

- stručna pomoć u planiranju kurikuluma skupine u cilju pronalaženja primjerenog

modela organizacije rada u skupini

- pružanje stručne pomoći i potpore u osmišljavanju primjerenog prostorno-

materijalnog i socijalnog konteksta koji potiče autonomiju djece, samoorganizaciju

aktivnosti i različite poželjne oblike socijalnog grupiranja djece (PIU, zajednički osvrt

i analiza pojedinih situacija, definiranje smjernica unaprjeđivanja)

- stručna pomoć odgojiteljicama u primjeni standarda kvalitete u svim segmentima

odgojno-obrazovnog rada realizirana je kroz individualni pedagoško – savjetodavni

rad, individualne i grupne konzultacije (u prosjeku dva puta godišnje za svaku

odgojiteljicu, za manju skupinu odgojiteljica - 8; 4 puta), brifinge s parovima

odgojiteljica, zajedničke refleksije nakon PIU-a, zajedničko iznalaženje učinkovitijih

načina primjene suvremenih odgojnih metoda i načina rada, dokumentiranja odgojno-

obrazovnog procesa s ciljem djelotvornije refleksije i samorefleksije, upućivanje na

pozitivne primjere iz prakse i poticanje na primjenu u neposrednom radu

- stručna pomoć i potpora u prikupljanju i obradi podataka dobivenih neposrednim

promatranjem djeteta (analiza protokola praćenja razvojnih kompetencija djece) i

podataka dobivenih od roditelja, pomoć i podrška u periodu prilagodbe djeteta,

upućivanje na proradu nove stručne literature i periodike, organizacija sudjelovanja

odgojiteljica na stručnim skupovima, seminarima, predavanjima i radionicama izvan

vrtića

- sudjelovanje u procjeni kvalitete različitih aspekata i cjeline odgojno-obrazovnog

procesa s ciljem promoviranja životno važnih znanja, vještina i navika djece:

inicijalno i finalno snimanje primjene standarda kvalitete u svim segmentima odgojno-

obrazovnog procesa, snimanje kvalitete rada u ljetnom periodu, finalna procjena

postignuća djece

- pružanje stručne pomoć odgojiteljicama u promišljanju, provedbi, evaluaciji i

prezentaciji projekata odgojno-obrazovnih skupina

137

- sudjelovanje u radu edukativnih skupina:

1. skupina „Duga“: odgojiteljice posebnih programa i ostalih odgojnih skupina djece

u petoj godini života iz centralnog i područnih vrtića (14 odgojiteljica)

2. skupina „Šuma Striborova“: odgojiteljice odgojnih skupina djece u godini pred

polazak u školu iz redovitog programa i dvije Montessori skupine iz centralnog i

područnih vrtića (18 odgojiteljica)

- stručna pomoć odgojiteljicama u osmišljavanju projekata i tematskih cjelina, izradi

instrumentarija praćenja i vrjednovanja postignuća djece, praćenju provedbe u

odgojnim skupinama

- individualni konzultativno-savjetodavni rad s odgojiteljicama u svrhu unaprjeđivanja

procesa učenja djece, njegovanju zdravih stilova života i razvijanju životno važnih

znanja, vještina i navika djece

- sudjelovanje u etapnom vrjednovanju pojedinih segmenta odgojno-obrazovnog rada

(projekti, primarni preventivni programi, analize upitnika i protokola, smjernice za

daljnje unaprjeđivanje rada)

- sudjelovanje na tjednim timskim sastancima planiranja, programiranja i vrjednovanja

(Standardi kvalitete unapređivanja odgojno-obrazovnog rada u cjelini: strategije

podrške razvoju i učenju kroz igru i kreiranje okruženja)

- organizacija i sudjelovanje u grupnim konzultacijama i radnim dogovorima s

odgojiteljicama na rješavanju aktualne problematike odgojne skupine

- priprema pedagoških radionica

- sudjelovanje u provedbi anketiranja odgojiteljica, obradi i interpretaciji podataka

- stručna pomoć i potpora s ciljem daljnjeg unaprjeđivanja suradnje s roditeljima

- individualne konzultacije vezano uz pojedine probleme u odgojnim skupinama

- pružanje podrške i pomoći odgojiteljicama savjetnicima i mentorima u cilju

kontinuiranog unaprjeđivanja osobnih i profesionalnih kompetencija

- zajednički rad na osmišljavanju učinkovitih modela mentoriranja odgojiteljica-

pripravnica

- stručna pomoć u kreiranju rada radnih skupina

- pružanje stručne pomoći i potpore u prezentaciji postignuća odgojno-obrazovne prakse

- sudjelovanje u radu s novoprimljenim odgojiteljicama (upoznavanje s obilježjima

kurikuluma našeg vrtića i standardima kvalitete)

- rad s odgojiteljicom-pripravnicom: provedba aktivnosti iz Programa stažiranja s

pripravnicom M. Šostera

RODITELJE I DRUŠTVENU SREDINU

- sudjelovanje u pružanju podrške roditeljima u prevladavanju kriza, razvoju pozitivnih

roditeljskih vještina i rješavanju specifičnih teškoća vezanih za razvoj predškolskog

djeteta

- sudjelovanje u prilagodbi organizacije i sadržaja rada vrtića specifičnim potrebama

obitelji djeteta

- sudjelovanje u neposrednom upoznavanju roditelja s obilježjima vrtićkog programa i

načinom provedbe: informiranje roditelja novoupisane djece o obilježjima

institucionalnog odgoja i o posebnostima vrtića i skupine kroz roditeljske sastanke i

razgovore upoznavanja

- sudjelovanje u neposrednom upoznavanju roditelja s obilježjima vrtićkog kurikuluma,

poticanje njihova aktivnog sudjelovanja pravodobnim informiranjem o aktualnim

događanjima i mogućnostima uključivanja u kreiranje kurikuluma vrtića

- sudjelovanje u informiranju roditelja o uzrocima i obilježjima promjena izvršenih na

razini vrtića i skupine

138

- sudjelovanje u grupnim i plenarnim roditeljskim sastancima, zajedničkim druženjima,

različitim oblicima prezentacije programa, posebice posebnih cjelodnevnih i kraćih

programa (tijekom travnja i svibnja 2016.)

- sudjelovanje u organiziranju i motiviranju roditelja na sudjelovanje u zanimljivim

događanjima na razini vrtića: obilježavanje Dana jabuka, eko i humanitarne akcije,

projektni tjedan eko vrtića Jabuka i sl.

- individualni savjetodavni rad s roditeljima prema pojedinim problemima razvoja i

odgoja djeteta u obitelji i vrtiću

- sudjelovanje u pripremi upitnika i drugih instrumentarija za roditelje

- sudjelovanje u anketiranju roditelja u svrhu jačanja partnerskih odnosa na poticanju

cjelovitog razvoja djeteta

- analiza upitnika, obrada i interpretacija podataka

- sudjelovanje u edukaciji roditelja provedbom komunikacijskih roditeljskih sastanaka

OSOBNO STRUČNO USAVRŠAVANJE

- kontinuirana usmjerenost na prihvaćanje novih oblika profesionalnog učenja,

istraživanje osobne odgojno-obrazovne prakse, postizanje zajedničkog učenja svih

stručnih djelatnika u vrtiću

- praćenje recentne stručne literature i periodike

- aktivno sudjelovanje u internim oblicima stručnog usavršavanja: Odgojiteljska vijeća,

pedagoške i iskustvene radionice, sastanci edukativnih skupina

- sudjelovanje u edukacijama kroz rad strukovnih udruga, Sekcija predškolskih

pedagoga Grada Zagreba, HPKZ, HPD i sl.

PLANIRANJE, PROGRAMIRANJE, PRAĆENJE, PROCJENJIVANJE, EVALUIRANJE,

DOKUMENTIRANJE I PREZENTIRANJE ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA

- sudjelovanje u osmišljavanju modela organizacije života i rada u vrtiću: raspored

skupina i odgojiteljica, radno vrijeme, ranojutarnji i kasnopopodnevni rad, dnevni

ritam, organizacija posebnih kraćih programa, plan godišnjih odmora odgojiteljica,

ljetna organizacija rada

- sudjelovanje u izradi Godišnjeg plana i programa rada vrtića, Kurikuluma dječjeg

vrtića „Jabuka“, Razvojnog plana dječjeg vrtića „Jabuka“, Programa predškole,

Godišnjeg izvješća o realizaciji odgojno-obrazovnog rada, Plana i programa rada ljeti,

Izvedbenih programa stažiranja odgojitelja pripravnika, verifikaciju Cjelodnevnog

alternativnog odgojno-obrazovnog programa prema koncepciji Marije Montessori u

radu s djecom u dobi od 1 - 3 godine

- sudjelovanje u izradi raznovrsnih oblika vrednovanja i dokumentiranja odgojno-

obrazovnog procesa: izrada i primjena instrumentarija za praćenje, procjenjivanje i

vrjednovanje postignuća, dobiti djece i kvalitete odgojne prakse

- izrada internih radnih materijala za potrebe odgojne prakse

- sudjelovanje u radu Tima za kvalitetu i radu Eko odbora

- sudjelovanje u aktivnostima vezanim za obnovu statusa Eko vrtića (svibanj 2016.)

- aktivno sudjelovanje u pripremi i provedbi projektnog tjedna eko vrtića u periodu od

18. - 22. 04. 2016.

- priprema stručnog rada u suradnji s ravnateljicom i pedagoginjom Nevenkom na temu

„Utjecaj aktivnog učenja odgojitelja na promjenu implicitnih pedagogija“ , rad je

objavljen u Zborniku „Mirisi djetinjstva - 21. Dani predškolskog odgoja Splitsko-

dalmatinske županije“

139

OSTALE POSLOVE

- snimanje potreba za potrošnim materijalom, didaktikom, opremom i literaturom,

sudjelovanje u nabavi i distribuciji

- sudjelovanje u kreiranju sadržaja za web stranicu vrtića

- vođenje dokumentacije o radu vrtića

- vođenje dnevnika rada pedagoginje (osobne, anegdotske i druge bilješke, protokoli za

samovrednovanje, mapa profesionalnog razvoja)

- prikupljanje i objedinjavanje dokumentacije vezane za pojedine programe i modele rada

- aktivno sudjelovanje u javnim prezentacijama naših projekata i modela rada

- sudjelovanje u provedbi prakse studenata Učiteljskih fakulteta: upoznavanje sa

zadaćama koje studenti trebaju realizirati tijekom provedbe stručne prakse u našem

vrtiću

ZAKLJUČAK

U suradnji s ostalim članicama stručnog tima radila sam na ostvarivanju ciljeva i zadaća

redovitog i posebnih programa i primjeni standarda kvalitete u svim segmentima odgojno-

obrazovnog procesa. U odnosu na ukupan broj odgojiteljica našeg vrtića (47) držim kako smo

većinu zadaća uspješno realizirale. Manje uspješne bile smo u senzibiliziranju manje skupine

odgojiteljica (8) za važnost primjene standarda kvalitete, posebice vezanih uz strategije

podrške razvoju i učenju kroz igru i kreiranje okruženja za daljnje poticanje cjelovitog razvoja

djece. U radu s navedenom skupinom odgojiteljica koristile smo različite strategije u cilju

boljeg razumijevanja važnosti primjene standarda kvalitete u unapređivanju odgojno-

obrazovnog rada. Kako su akcijska istraživanja moje uže područje interesa, nastavak njihove

provedbe i stručne rasprave o realiziranim etapama na fokus grupama omogućit će daljnji

osobni i profesionalni razvoj.

140

9.3. IZVJEŠĆE O REALIZACIJI PLANA I PROGRAMA RADA PEDAGOGINJE

NEVENKE VULETA

U pedagoškoj godini 2015./2016. najbitniji ostvareni poslovi i radne zadaće iz godišnjeg

plana i programa rada pedagoginje, u odnosu na :

DIJETE

- sudjelovanje u timskom praćenju djece u periodu prilagodbe, zajednička analiza na

tjednim brifinzima s ciljem primjene najučinkovitijeg modela prilagodbe za pojedino

dijete

- kroz svakodnevni boravak u skupinama i sudjelovanjem u igri i aktivnostima djece

otkrivala sam djetetove specifične sklonosti i interese, stilove učenja, aktivnosti i

interakcije kojima (nije) je sklono u svrhu pružanja stručne pomoći odgojiteljicama u

planiranju primjerenih aktivnosti za individualni rad s djecom. Podaci osobnog

promatranja i zapažanja o djeci koristili su mi i u razmjeni informacija s roditeljima

tijekom individualnih razgovora

- bila suigrač i moderator u igri i aktivnostima djece, posebice djece sa specifičnostima

u ponašanju u svim skupinama

- vodila osobnu dokumentaciju o reakcijama djece na ponuđene poticaje u svrhu izrade

prijedloga za unapređivanje provedbe pojedinih aktivnosti

- većinu navedenih aktivnosti do studenog 2015. realizirala sam s djecom skupina u

područnim vrtićima Čulinec i Resnik, a nakon toga navedene aktivnosti provodila

sam u centralnom vrtiću Trnava

- sudjelovanje u timskom praćenju i prikupljanju podataka o aktualnim i razvojnim

potrebama djece i promoviranju ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje

omogućilo mi je bolji osobni uvid u razvojne i druge potrebe djece i kroz to dobivala

smjernice u izradi prijedloga za stvaranje kvalitetnijih prostorno-materijalnih i

vremenskih uvjeta za poticanje cjelovitog razvoja djece.

- jednom tjedno sam s ostalim članicama stručnog tima razmjenjivala informacije i

zapažanja o djeci / djetetu i dogovarala daljnje aktivnosti

- u situacijama kada je to bilo potrebno provodila sam konzultacije sa stručnjacima

izvan vrtića (Centar za socijalnu skrb, i dr.) u svrhu unaprjeđivanja suradnje s obitelji

djeteta ( pisanje izvješća o suradnji roditelja s vrtićem) na traženje CZSS

- realizacija aktivnosti praćenja i procjenjivanja ostvarivanja prava djeteta, posebice

promoviranje prava na sigurnost i zaštitu i prava na učenje u poticajnom okruženju

((PIU-i, zajedničke refleksije s odgojiteljicama i članicama stručnog tima)

- sudjelovanje u provedbi aktivnosti timskog opserviranja djeteta s evidentiranim ili

indiciranim posebnim potrebama, timskoj izradi individualiziranih planova i programa

rada, praćenju i vrjednovanju njihove provedbe, sudjelovanje u izradi i provedbi

aktivnosti

- individualno sam najčešće radila s djecom koja imaju individualizirani program (D.R.,

L.R., H.O.I. ), aktivnosti podrške učenju i razvoju (domena pedagoga)

- rad na praćenju, unaprjeđivanju i vrjednovanju posebnih kraćih programa posebice u

odnosu na primjenu individualiziranog pristupa, sudjelovanja roditelja

- pružanje stručne pomoći i podrške odgojiteljicama u integraciji zaštitnih, preventivnih

i razvojnih programa u neposrednom radu s djecom,

- praćenje provedbe kurikuluma skupine i njegovog utjecaja na pojedino dijete

(njegovim razvojnim potrebama i interesima) te zajednička refleksija s tandemima

141

odgojiteljica i stručna pomoć u promišljanju i osmišljavanju novih strategija

djelovanja

- sudjelovanje u praćenju provedbe programa „Djeca u prirodi“ u Gradu mladih:

priprema djece i roditelja za boravak djece (roditeljski sastanak, prezentacija prostora

i dosadašnjih iskustava o boravku djece u Gradu mladih, razgovor s djecom),

priprema odgojiteljica (radni dogovori, sudjelovanje u konkretizaciji zadaća i

aktivnosti iz programa „Djeca u prirodi“ i sl.)

- sudjelovanje u vrjednovanju programa „Djeca u prirodi“ i utvrđivanju smjernica

unaprjeđivanja obogaćivanje djetetova života u vrtiću poticanjem aktivnog

sudjelovanja u provedbi različitih kulturno-umjetničkih i društveno-zabavnih

događanja, poludnevnih posjeta i cjelodnevnih izleta u prirodu, posjeta i susreta s

drugom djecom i odraslima

- sudjelovanje u organizaciji i vrednovanju provedenih radosnih doživljaja za djecu

(gostovanje kazališta, obilježavanje Fašnika, obuka klizanja za djecu, zajedničke

aktivnosti djece, odgojitelja i roditelja tijekom otvorenih vrata tijekom listopada (Dan

jabuka), kreativne radionice za pripremu Božićnog sajma, Projektnom tjednu u

travnju i sl.

ZAKLJUČNA PROMIŠLJANJA

Aktivno sudjelovanje u praćenju odgojno-obrazovnog rada kroz sve segmente osobito

kreiranja prostorno-materijalnog, socijalnog i vremenskog konteksta, praćenje interakcijsko-

komunikacijskih odnosa i općenito ozračja u kojem se provodi odgojno-obrazovni rad s

djecom u skupinama omogućio mi je bolje upoznavanje s načinom kako djeca/dijete u

pojedinoj dobi koriste raspoložive resurse i koliko su uvjeti primjereni pojedinom djetetu i

skupini djece sličnih interesa. Svakodnevni boravak u skupini i osobne interakcije s djecom

tijekom igre i aktivnosti omogućili su mi nova praktična iskustva vezana uz upoznavanje

učenje djece predškolske dobi, što između ostalog podrazumijeva kako koriste pojedine

materijale u koje interakcije stupaju, kako komuniciraju i sl. Boravak u skupinama

dokumentirala sam kroz osobne bilješke, foto i video dokumentaciju i promjenu nekoliko

protokola. Prikupljene podatke osim osobne analize koristila sam i za zajedničku analizu s

tandemima odgojiteljica i članicama stručnog tima. Provedene analize imale su za svrhu

osmišljavanje novih strategija unaprjeđivanja odgojno-obrazovnog rada posebice uloge

odraslih u igri i aktivnostima djece.

Izrada novih instrumentarija u svrhu kvalitetnijeg dokumentiranja uočenih situacija, više

zajednička analiza uočenog s članicama stručnog tima i tandemima odgojiteljica , kvalitetnije

korištenje vremena tijekom boravka u skupinama osobno će mi omogućiti kvalitetnije

sudjelovanje u provedbi kurikuluma skupine.

U slijedećoj pedagoškoj godini prioritet će mi biti rad s djecom u godini pred polazak u školu

u svrhu aktivnijeg sudjelovanja u pripremi djeteta za prelazak iz vrtića u školu. Izazov su mi

djeca sa specifičnostima u ponašanju te djeca rane dobi posebice utjecaj rada s roditeljima na

podršku razvoju i učenju djece rane dobi.

142

ODGOJITELJICE:

- pružanje stručne pomoći odgojiteljicama u stvaranju uvjeta za ostvarivanje

kurikuluma vrtića temeljenog na suvremenom shvaćanju djeteta kao cjelovitog bića,

istraživača i aktivnog stvaratelja znanja, socijalnog subjekta sa specifičnim potrebama,

pravima i kulturom, aktivnoga građanina zajednice i kreativnog bića sa specifičnim

stvaralačkim i izražajnim potencijalima

- poticanje i provedba zajedničkih tjedni i mjesečnih refleksija odgojiteljica i članica

stručnog tima u svrhu vrednovanja prostorno-materijalnih, socijalnih i vremenskih

uvjeta za provedbu kurikuluma skupina i dogovor smjernica unaprjeđivanja.

- U pedagoškoj godini 2015./2016. sudjelovala sam na 16 sastanaka za timsko

planiranje i refleksiju (od rujna, 2015. do svibnja, 2016. dva puta mjesečno u terminu

12.30 do 15.00 sati). Sastanci su najčešće bili organizirani u dvije skupine a kriterij je

bio dob djece s kojom rade odgojiteljice

- sudjelovanje u provedbi cjelodnevnih pedagoško-instruktivni uvida u rad odgojiteljica

sa svrhom uvida u kvalitetu primjene standarda kvalitete (kreiranje prostorno-

materijalnog okruženja za igru i učenje, primjena strategija podrške razvoju i učenju

kroz igru, uloge odgojiteljica u igri i aktivnostima, komunikacija i suradnja s

roditeljima i obitelji)

- dokumentiranje provedbe PIU-a (osobne bilješke, foto zapis, uradci odgojiteljica i

dječji uradci, protokoli za procjenu primjene standarda kvalitete tijekom provedbe

kontrolnih PIU-a

- za svaku odgojiteljicu nakon provedenog PIU-a izrađeno je pismeno izvješće o

uočenom od strane pedagoginja sa prijedlozima za daljnje unapređivanje odgojno-

obrazovne prakse. Odgojiteljice su poticane na osobni osvrt na svoju odgojno-

obrazovnu praksu u ovoj pedagoškoj godini što je bilo temelj zajedničkog osvrta

- zajednička analiza prikupljene dokumentacije kroz provedba osvrta sa svakom

odgojiteljicom nakon PIU-a i dogovor smjernica unaprjeđivanja pojedinih segmenata

odgojno-obrazovne prakse i korištenje potrebnih resursa. U pedagoškoj godini

2015./2016. sudjelovala sam u provedbi PIU-a sa svim odgojiteljicama i to dva puta

tijekom godine što znači da sam provela ukupno 50 PIU-a.

- Brifinzi s tandemima odgojiteljica u periodu 02.02..2016.-30.03.2016. Za svaki

tandem odgojiteljica pripremljeni su konkretni sadržaji i smjernice unapređivanja

(zajednički analiza i dogovor smjernica daljnjeg rada s djecom / djetetom u skupini).

Svaki tandem dobio je pismeni naputak (pitanja) u svrhu unapređivanja samorefleksije

i kvalitetnije vođenje dnevnih zapažanja, a prema procjeni pedagoginje pojedine

odgojiteljice su dobile i dodatne pisane naputke za praćenje i promatranje djece u igri

i aktivnostima, te protokole praćenja aktivnosti u centrima aktivnostima. Upute o

korištenju stručne literature također su bile jedna od stručne pomoći odgojiteljicama u

svrhu unapređivanja njihovih refleksivnih i samorefleksivnih sposobnosti.

- Individualne i grupne konzultacije rješavanju aktualne problematike odgojne skupine

najčešće su bile na moju inicijativu, vrlo rijetko na inicijativu odgojiteljica

- rad na unaprjeđivanju trajnih zadaća realizirali sam provedbom različitih aktivnosti:

promatranjem djece u igri i aktivnostima u SDB i tijekom BNZ-a, dnevnim i tjednim

brifinzima s odgojiteljicama i zajedničkim refleksijama.

- stručna pomoć i potpora u prikupljanju i obradi podataka dobivenih neposrednim

promatranjem djeteta (analiza protokola praćenja razvojnih i ključnih kompetencija

djece za cjeloživotno učenje) i podataka dobivenih od roditelja, pomoć i podrška u

periodu prilagodbe djeteta, upućivanje na proradu nove stručne literature i periodike,

143

organizacija sudjelovanja odgojiteljica na stručnim skupovima, seminarima,

predavanjima i radionicama izvan vrtića

- pružanje stručne pomoć odgojiteljicama u promišljanju, provedbi, evaluaciji i

prezentaciji projekata odgojno-obrazovnih skupina

- sudjelovanje u radu edukativnih skupina:

skupina „Sunce“: odgojiteljice jasličkih i odgojnih skupina djece u trećoj i

četvrtoj godini života svih objekata (15 odgojiteljica. Tijekom godine

realizirali smo planirani programa rada koji smo zajednički kreirali u rujnu

2015.

skupina „ Šuma striborova“: odgojiteljice odgojnih skupina djece u godini

pred polazak u školu svih objekata (16 odgojiteljica). U okviru programa rada

ove edukativne skupine inicirala sam i sudjelovala u provedbi projekta „Od

vrtića do škole zajedno možemo bolje“ koji je proveden u suradnji sa

osnovnom školom Retkovec (detalji u izvješću o radu vrtića)

U navedenim edukativnim skupinama zajedno s odgojiteljicama tijekom

godine realizirali smo planirani programa rada koji smo zajednički kreirali u

rujnu 2015.

Za potrebe unapređivanja rada s djecom pripremila sam i provela radionice s

odgojiteljicama na teme: Samoaktualizacija, Integritet i suradnja i Strategije

podrške razvoju i učenju djeteta.

Osim kroz rad edukativnih skupina stručnu pomoć i podršku profesionalnom razvoju

odgojiteljicama sam tijekom godine pružala i druge oblike stručne pomoći:

- Pripreme i provedba raznovrsnih aktivnosti tijekom otvorenih vrata vrtića u listopadu i

prosincu 2015.

- stručna pomoć i podrška odgojiteljicama u osmišljavanju aktivnosti tijekom

projektnog tjedna eko vrtića „Jabuka“ u periodu od 13. - 22. 04. 2016.

- stručna pomoć odgojiteljicama skupine „Ježići“ iz Trnave u osmišljavanju i pripremi

za prezentaciju projekta „Različitosti nas obogaćuju“

- sudjelovanje u etapnom programiranju i vrjednovanju pojedinih segmenta odgojno-

obrazovnog rada (projekti, primarni preventivni programi, analize upitnika i protokola,

smjernice za daljnje unaprjeđivanje rada)

- pružanje stručne pomoći i potpore odgojiteljicama-mentorima u provedbi aktivnosti u

radu s odgojiteljicama-pripravnicama

- zajednički rad na osmišljavanju učinkovitih modela mentoriranja odgojiteljica-

pripravnica

- sudjelovanje u radu s novoprimljenim odgojiteljicama (upoznavanje s obilježjima

našeg kurikuluma, ciljevima i zadaćama, ulogama odgojiteljica u provedbi i sl.) - Sudjelovanje u provedbi aktivnosti s odgojiteljicom pripravnicom Anamarijom Glasnović:

praćenje i osvrt na ogledne aktivnosti, poticanje na pisanje eseja i povratne informacije o

eseju ,prijedlozi za rad na stručnoj literaturi i drugi sadržaji programa stažiranja. Pisanje

izvješće o provedbi Programa stažiranja i pružanje stručne pomoći kod pripreme za praktični

dio stručnog ispita.

- Provedba stručnog usavršavanja u vrtiću kroz rad edukativnih skupina i odgojiteljskog

vijeća

- Anketiranje odgojiteljica u svrhu vrednovanja pojedinih aktivnosti

144

ZAKLJUČNA PROMIŠLJANJA

Osvrt na realizirane aktivnosti u radu s odgojiteljicama tijekom pedagoške godine 2015./2016.

potkrepljeni pokazateljima za sve provedene aktivnosti ukazuju na potrebu daljnjeg rada na

osmišljavanju novih učinkovitijih strategija rada s odgojiteljima. Pozitivne povratne

informacije odgojiteljica nakon provedbe nekih od oblika rada (zajedničke refleksije,

individualne konzultacije, brifinzi s tandemima odgojiteljica, rad edukativnih skupina kojima

sam bila moderator) jedan su od kriterija za planiranje aktivnosti u slijedećoj pedagoškoj

godini.

U radu s odgojiteljicama najviše poteškoća sam imala s odgojiteljicama koje nemaju dovoljno

znanja i vještina potrebnih za kvalitetnu refleksiju i samorefleksiju, posebno za procjenu svoje

uloge u igri i aktivnostima djece, te kvalitetnoj pripremi i provedbi aktivnosti. Iako smo kroz

raznovrsne oblike rada s odgojiteljicama nastojali unapređivati upravo te vještine i poticali na

korištenje raspoloživih resursa, s nekoliko odgojiteljica potrebno je nastaviti rad na

unapređivanju kroz individualne konzultacije i poticanje na korištenje sustručnjačke pomoći i

stručne literature. Najčešće te iste odgojiteljice imaju poteškoće vezane uz razumijevanje

razvojnih mogućnosti djece/ djeteta i stvaranje primjerenih uvjeta za razvoj svih potencijala

djeteta/djece svoje skupine.

U pedagoškoj godini 2015./2016. krenuli smo s primjenom standarda kvalitete s kojima smo

odgojiteljice upoznali na prvim sastancima zajedničkog planiranja i sastanaka edukativnih

skupina. Kroz radionice pedagoginje su zajedno s odgojiteljicama radile na izradi indikatora

kvalitete za dva standarda. Kreiranje okruženje za igru i učenje i Strategije podrške razvoju i

učenju kroz igru i iste smo primjenjivali u provedbi PIU-a. Na kraju pedagoške godine

odgojiteljice su kroz anketni upitnik dale svoj osvrt na primjenu standarda kvalitete.

Pokazatelje koje smo dobili služit će za osmišljavanje učinkovitih indikatora. U slijedećoj

pedagoškoj godini radit ćemo na izradi indikatora kvalitete za ostale standarde.

Aktivno uključivanje odgojitelja u proces izrade indikatora i praćenje njihove primjene u

unaprjeđivanju odgojno obrazovne prakse ima višestruku korist kako za odgojiteljice tako i za

članice stručnog tima. Pozitivne promjene mogu se ostvarit samo ako se svi sudionici aktivno

uključe u sve segmente promjena.

RODITELJE I DRUŠTVENU SREDINU

sudjelovanje u neposrednom upoznavanju roditelja s obilježjima vrtićkog programa i

načinom provedbe: informiranje roditelja novoupisane djece o obilježjima

institucionalnog odgoja i o posebnostima vrtića i skupine kroz roditeljske sastanke i

razgovore upoznavanja

sudjelovanje u prilagodbi organizacije i sadržaja rada vrtića specifičnim potrebama

djece i roditelja – provedba anketiranja tijekom rujna u svrhu snimanja potreba

sudjelovanje u informiranju roditelja o uzrocima i obilježjima promjena izvršenih na

razini vrtića i skupine

sudjelovanje u organiziranju i poticanju roditelja na sudjelovanje u zanimljivim

događanjima na razini vrtića: obilježavanje Dana jabuka, eko i humanitarne akcije,

projektni tjedan eko vrtića Jabuka i sl.

Sudjelovanje u individualnim razgovorima s roditeljima djece. Problematika je

uglavnom bila sadržajno vezana uz problemske situacije u odgoju

Stručna pomoć odgojiteljicama u pripremi za individualne razgovore s roditeljima

145

Komunikacijski roditeljski sastanci u pedagoškoj godini 2015./2016. planirala i provela

zajedno s odgojiteljicama skupina u kojima su djeca u godini pred polazak u školu, na temu:“

Moje dijete kreće u školu“. Od ostalih aktivnosti sudjelovanja u radu s roditeljima posebno

sam ponosna na roditeljski sastanak za očeve u ožujku 2016. koji sam pripremila i provela

zajedno s odgojiteljicom Brankom Gracin. Tema sastanka bila je „Uloga očeva u odgoju

djece“. Odaziv na sastanak bio je zadovoljavajući a prisutni su istaknuli kako imaju potrebu

da o svojoj ulozi u odgoju djeteta/djece razgovaraju s drugim očevima i kroz razmjenu

iskustava razvijaju svoje roditeljske kompetencije. Kako zbog porodiljnog dopusta

psihologinje Radmile Basta nismo realizirali radionice za roditelje „Rastimo zajedno“

nastojali smo da svoja znanja i kompetencije u radu s roditeljima realiziramo kroz druge

oblike a ovaj sastanak za očeve jedan je od tih.

U svrhu prikupljanja podataka za projekt vrtića i osnovne škole Retkovec pripremila sam i

obradila anketni upitnik za roditelje djece u godini pred polazak u školu.

OSOBNO STRUČNO USAVRŠAVANJE

- kontinuirano praćenje stručne literature i periodike

- sudjelovanje u internim oblicima stručnog usavršavanja: Odgojiteljska vijeća,

pedagoške radionice, sastanci edukativnih skupina

- sudjelovanje u organiziranim eksternim edukacijama: seminari, predavanja, radionice,

stručni skupovi :

- veljača, 2016. Daruvarske toplice, Regionalni susret voditelja radionica Rastimo

zajedno

- travanj , 2016. Plitvice, regionalni susret pedagoga Hrvatske

- svibanj,2016. Zagreb, 20.dani DV Grada Zagreba ,tema : Veliki grad za malo dijete

- svibanj, 2016. Zagreb, Državna smotra iz područja NPOOZLJP

- lipanj, 2016. Marija Bistrica, Međužupanijski stručni skup za pedagoge

- sudjelovanje u radu strukovnih organizacija: Sekcije predškolskih pedagoga Grada

Zagreba (tri puta tijekom pedagoške godine)

PLANIRANJE, PROGRAMIRANJE, PRAĆENJE, PROCJENJIVANJE, EVALUIRANJE,

DOKUMENTIRANJE I PREZENTIRANJE ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA

- sudjelovanje u kreiranju modela organizacije života i rada u vrtiću: raspored skupina i

odgojiteljica, radno vrijeme, ranojutarnji i kasnopopodnevni rad, dnevni ritam,

organizacija posebnih kraćih programa, plan godišnjih odmora odgojiteljica, ljetna

organizacija rada

- izrada i primjena instrumentarija za praćenje, procjenjivanje i vrjednovanje

postignuća i dobitaka djece i kvalitete odgojne prakse: izrada i obrada inicijalnih i

finalnih upitnika za odgojiteljice, izrada i primjena protokola za praćenje pojedinih

segmenata odgojno-obrazovne prakse, kvantitativna i kvalitativna obrada podataka

dobivenih primjenom različitog instrumentarija praćenja, osmišljavanje smjernica za

unaprjeđivanje rada u pojedinim manje uspješnim elementima procesa

- sudjelovanje u izradi Godišnjeg plana i programa rada vrtića, Kurikuluma dječjeg

vrtića „Jabuka“, Programa predškole

- sudjelovanje u izradi Godišnjeg izvješća o realizaciji odgojno-obrazovnog rada, Plana

i programa rada ljeti, pojedinih izvedbenih programa, Izvedbenih programa stažiranja

146

odgojitelja sudjelovanje u osmišljavanju i provedbi aktivnosti Razvojnog plana dječjeg

vrtića „Jabuka“

- sudjelovanje u pripremi dokumentacije za nadzor povjerenika Udruge Lijepa naša u

svrhu procjene za obnovu statusa eko-vrtića

- rad na materijalima za mrežnu stranicu eko-vrtića Jabuka i izradi Izvješća za obnovu

statusa

- sudjelovanje u radu Tima za kvalitetu i radu Eko odbora

- vođenje pedagoške dokumentacije

- foto i video snimanja u cilju analiziranja, dokumentiranja i prezentiranja rada

- sudjelovanje u kreiranju mrežne stranice našeg vrtića

- aktivno sudjelovanje u pripremi i provedbi projektnog tjedna eko vrtića

OSTALE POSLOVE

- snimanje potreba za potrošnim materijalom, didaktikom, opremom i literaturom,

sudjelovanje u nabavi i distribuciji

- sudjelovanje u kreiranju sadržaja za web stranicu vrtića

- vođenje dnevnika rada pedagoginje

- prikupljanje i objedinjavanje dokumentacije vezane za pojedine programe i modele

rada

- sudjelovanje u provedbi prakse studenata Učiteljskih fakulteta

ZAKLJUČAK

Godišnji plan i program pedagoginje za pedagošku godinu 2015./2016. realizirala sam u

većini. Smatram da uz manje korekcije istog i usklađivanje sa potrebama vrtića i okruženja u

kojem vrtić djeluje trebam nastaviti s većinom aktivnosti jer samo u kontinuitetu i s kritičkim

osvrtom na realiziranog mogu kvalitetno raditi na unaprjeđivanju rada vrtića u cjelini ali i na

svom osobnom profesionalnom rastu i razvoju. Preda mnom je još niz izazova na kojima

kroz timski rad s odgojiteljicama, članicama stručnog tima i vanjskim stručnjacima želim i

nadalje raditi. Moj najveći izazov je rad s roditeljima i nadalje se želim profilirati u toj ulozi

kao kompetentnog stručnjaka za to područje. Smatram da time dajem i svoj doprinos radu s

djecom pogotovo djecom rane dobi koja svoje potrebe i interese ne mogu verbalizirati a

upravo svi mi odrasli možemo zajedno učiniti puno za dobrobit djece.

147

9.4. IZVJEŠĆE O REALIZACIJI PLANA I PROGRAMA RADA PSIHOLOGINJE

RADMILE BASTA

Izvješće se odnosi na razdoblje od 21.03.2016. Najbitnije ostvarene zadaće i

djelatnosti iz Godišnjeg plana i programa rada za pedagošku godinu 2015./2016. u odnosu na:

DIJETE

U travnju sam provela analizu razvojnog statusa (motorički, spoznajni, govorni i

socio-emocionalni razvoj) sve djece u vrtiću na osnovu procjena razvoja prema razvojnim

listama, razgovorom s odgojiteljima, te praćenjem ponašanja i interakcija djece u odgojnim

skupinama. Nakon procjene i provedene analize razvojnih lista, odgojitelji su dobili povratne

informacije i konkretne smjernice za rad na razini skupina, manjih grupa i pojedinog djeteta.

Analiza razvojnog statusa djece jasličkih skupina pokazala je najveću usvojenost

razvojnih zadaća u motorici, zatim spoznaji i socio-emocionalnom području, te da djeca

trebaju najviše dodatnih poticaja u govornom razvoju. Djeca vrtićkih skupina imaju najveću

usvojenost razvojnih zadaća u socio-emocionalnom području, zatim motorici, govoru i tek

onda spoznaji. Općenito, usvojenost razvojnih zadaća je vrlo visoka obzirom da se radi o

analizi na kraju pedagoške godine i da u analizu nisu uključena djeca s individualiziranim

programima.

Otkrivanje djece s posebnim potrebama provođeno je timskim radom odgojitelja,

psihologa, logopeda, zdravstvene voditeljice i pedagoginja uz aktivno uključivanje roditelja.

Tijekom travnja i svibnja 2016. provodila sam psihologijska ispitivanja spremnosti

djece školskih obveznika za osnovnu školu psihologijskim testovima (RPM, Gooudenough,

LB-R). Testirala sam djecu čiji su roditelji tražili procjenu spremnosti za školu jer smatrali da

djeca nisu spremna za školu ili su bili u nedoumici. U sklopu testiranja provodila sam i opća

ispitivanja spremnosti za školu (glasovna analiza i sinteza, usvojenost prostorne i vremenske

orijentacije, predmatematičke vještine i sl.). Testirana su i djeca koja nisu školski obveznici,

ali su roditelji izrazili želju za prijevremenim upisom djeteta u školu. Realizirano je 9 odgoda

polaska u osnovnu školu i 2 prijevremena upisa. Roditelji su dobili povratne informacije o

rezultatima provjere spremosti za školu u usmenom i pisanom obliku, kao i smjernice za rad s

djetetom kod kuće. I odgojiteljice su dobile povratne informacije i smjernice za poticanje

spremnosti za školu u skupini.

U svibnju 2016. sudjelovala sam u radu Komisije za prijem djece kao njezin član. U

lipnju 2016. sudjelovala sam u provedbi intervjua za svu djecu čiji su roditelji predali zahtjev

za upis djecu. U suradnji s ostalim članovima stručnog tima prisustvovala sam i samostalno

vodila upisne (inicijalne) intervjue s roditeljima novoprimljene djece u jaslice/vrtić, pri čemu

sam opažala ponašanje djeteta u igri te sam se orijentirala na uočavanje rizičnih faktora

razvoja kod djece. Po potrebi su roditelji savjetovani o najboljim načinima pripreme djece za

polazak u vrtić (osamostaljivanje, komunikacija s djecom i sl.) Također, sudjelovala sam u

izradi plana prilagodbe za novoprimljenu djecu za slijedeću (2016./2017.) pedagošku godinu.

U svrhu praćenja i unaprjeđivanja perioda prilagodbe djece aktivno sam sudjelovala u

pripremi odgojitelja i roditelja, pomagala u olakšavanju djetetovih teškoća koje se javljaju u

ovom periodu, pratila i procjenjivala postignuća i promišljala postupke za unaprjeđenje u

novoj pedagoškoj godini.

Sistematski sam pratila razvoj sve djece i realizaciju individaliziranih programa rada

za pojedinu djecu. Za djecu sa posebnim potrebama i teškoćama u razvoju sam, u suradnji sa

članovima stručnog tima, odgojiteljima i roditeljima revidirala postojeće individualne planove

rada.

148

Rad s djecom s posebnim potrebama i teškoćama u razvoju odvijao se na sljedeće

načine:

boravkom u skupini i praćenjem djetetovih akcija i reakcija na ponuđene sadržaje, te

interakcije s djecom i odgojiteljima

vođenjem individualnog dosjea o svakom pojedinom djetetu s posebnim potrebama

(prolaznim, potencijalnim ili trajnim, tj. teškoćama u razvoju), praćenjem provedbe

individualiziranih programa

savjetodavnim radom s roditeljima djece koja imaju posebne potrebe, te upućivanjem

roditelja i djece u vanjske institucije na daljnju timsku obradu (Klaićeva bolnica,

Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet,

SUVAG i dr.)

neposrednim radom s djetetom individualno i u skupini

radom odgojitelja s djecom u odgojnoj grupi, koji uključuje individualni pristup i

individualni rad s djetetom u grupi prema smjernicama stručnog tima. Poseban

naglasak je stavljen na praćenje rada trećih odgojitelja za djecu s teškoćama u razvoju

kojima sam, u suradnji s odtalim članicama stručnog tima, pružala podršku u provedbi

individualnog programa za dijete, te u suradnji s roditeljima djeteta.

ODGOJITELJE:

Odgojiteljima je pružena pomoć u planiranju odgojno-obrazovnog rada kroz konzultacije

- savjete i prijedloge za rad s djecom s posebnim potrebama, davanje povratnih informacija

kod ispitivanja spremnosti djece za školu i uputa za daljnji individualni rad s djetetom u

odgojnoj skupini. Također, pružena im je pomoć i podrška na području suradnje s roditeljima.

Tijekom godine sam s pedagoginjama sudjelovala u provođenju pedagoško-instruktivnih

uvida u rad tijekom kojih sam procjenjivala kvalitetu međusobne interakcije i komunikacije

djece, interakciju i komunikaciju odgojitelja s djecom, pratila ponašanja djece s posebnim

potrebama, te opće socio-emocionalno ozračje u skupini. Na osnovu prikupljenih informacija

odgojiteljima sam davala smjernice za daljnji rad, te kontinuirano pratila njihovu primjenu.

RODITELJE:

Krajem ove pedagoške godine (lipanj 2016.g) obavljeni su inicijalni intervjui s roditeljima

i upisi djece u jasličke i vrtićke odgojne skupine za pedagošku godinu 2016./2017.

(savjetovanje i upoznavanje sa psihosocijalnim karakteristikama djeteta i obitelji). Za svako

novoupisano dijete evidentirani su svi dobiveni podaci (podsjetnik za intervjue) i biti će

predočeni odgojno-obrazovnim djelatnicima pojedinih odgojnih skupina. Članovi stručnog

tima su također svaku osobitost posebno evidentirali.

U suradnji sa stručnim timom sudjelovala sam u pripremi i realizaciji roditeljskih

sastanaka za roditelje djece školskih obveznika (u suradnji sa stručnim timovima O.Š.

"Retkovec" i O.Š. "Vukomerec"). Održani su i sastanci sa stručnim timom O.Š.''Retkovec'' te

pedagoginjom O.Š.''Vukomerec'' radi razmjene informacija o tijeku upisa u osnovnu školu, te

rezultata provjere spremnosti za školu u vrtiću i u školi.

Obavljala sam individualne savjetodavne razgovore s roditeljima djece školskih obveznika

kod kojih su prilikom testiranja uočene određene poteškoće te s roditeljima koji su tražili

savjet u rješavanju odgojnih problema kod djece.

149

Najčešća problematika zbog koje su mi se roditelji obraćali bila je: nedoumice u vezi

spremnosti za polazak u školu (odgoda ili prijevremeni upis), primjerena priprema djece za

polazak u školu, postavljanje granica u odgoju, primjereni odgojni postupci, problemi u

ponašanju, problemi sa prehranom (odbijanje, izbirljivost), ispadi bijesa, strahovi, rastava

roditelja itd.

SURADNJA S DRUŠTVENOM SREDINOM I STRUČNO USAVRŠAVANJE

Ovisno o težini i kombinaciji poteškoća u razvoju koje ima dijete, dijete i roditelj su

upućivani na obradu i tretman u vanjske specijalizirane institucije. S tim u svezi

uspostavljena je suradnja sa sljedećim stručnim organizacijama:

- Hrvatsko psihološko društvo

- Hrvatska psihološka komora

- Sekcija za predškolsku psihologiju

- Osnovna škola "Retkovec"

- Osnovna škola "Vukomerec"

- Klinika za dječje bolesti Klaićeva

- Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet

- Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba

- Centar za socijalnu skrb Dubrava

Kontinuirano se stručno usavršavam putem:

- praćenja aktualne stručne literature

- sudjelovanja na sastancima Sekcije za predškolsku psihologiju

- sudjelovanja na sastancima i edukacijama Hrvatskog psihološkog društva

- sudjelovanja na sastancima Hrvatske psihološke komore

- sudjelovanje na seminarima u organizaciji Agencije za odgoj i

obrazovanje

PLANIRANJE, PROGRAMIRANJE, PRAĆENJE, PROCJENJIVANJE,

DOKUMENTIRANJE

U dječjem vrtiću ''Jabuka'' radila sam na realizaciji postavljenih zadaća stručnog

suradnika psihologa u skladu s Godišnjim planom i programom rada dječjeg vrtića ''Jabuka''

za 2015./2016. godinu.

Također sam u suradnji sa stručnim timom sudjelovala u izradi godišnje evaluacije

rada vrtića.

Tijekom godine vodila sam evidenciju o dnevnoj realizaciji planiranog programa rada

stručnog suradnika psihologa i sudjelovala u izradi različitih instrumenata za praćenje i

procjenjivanje razvoja djece, te praćenje kvalitete odgojno-obrazovnog procesa.

Sudjelovala sam u suradnji sa stručnim timom u izradi Godišnjeg izvješća rada vrtića.

150

ZAKLJUČAK

Važno je i dalje poticati objektivnost u procjenjivanju razvojnih potreba djece, ali i

vlastitog rada odgojitelja kako bi se izbjegle nejasnoće, precjenjivanja i podcjenjivanja.

Kontinuirano je potrebno pružati podršku i pratiti uvođenje novih odgojiteljica u odgojno-

obrazovni rad. Treći odgojitelji trebaju stalnu podršku i praćenje zbog što kvalitetnijeg

osmišljavanja, praćenja provedbe i revidiranja individualiziranih programa za djecu s

posebnim potrebama. Značajnu podršku u otvarivanju ovih zadaća odgojitelji će dobiti kroz

psihološke radionice tijekom pedagoške godine na kojima ćemo prorađivati aktualnu

problematiku, proširivati postojeće spoznaje i razmjenjivati iskustva.

Potrebno je intenzivirati rad u savjetovalištu za roditelje tj. čini se potrebnim (na

osnovu analize rada u proteklom periodu) pružiti intenzivniju podršku i poticaj u rješavanju

nedoumica i poteškoća u odgoju. Smatram da će tome doprinijeti i nastavak provođenja

radionica za roditelje ''Rastimo zajedno'', kao i osmišljavanje komunikacijskih roditeljskih

sastanaka sa temama koje odražavaju aktualne potrebe roditelja i djece pojedinih skupina

151

9.5. IZVJEŠĆE O REALIZACIJI PLANA I PROGRAMA RADA PSIHOLOGINJE

MELITE CAZIN

Najbitnije ostvarene zadaće i djelatnosti iz godišnjeg plana i programa rada za pedagošku

godinu 2015./2016., a odnosi se na razdoblje od 1.09.2015. – 18.03.2016., u odnosu na:

DIJETE

Ove pedagoške godine u odgojno-obrazovnu praksu implementirale su se temeljne i razvojne

kompetencije djece za cjeloživotno obrazovanje čiji je krajnji cilj razvoj autonomnog i

samoinicijativnog djeteta. Kako bi se ostvario zadani cilj tijekom pedagoške godine pratila

sam opći razvojni status i napredak djece po svim razvojnim područjima (motorički,

spoznajni, govorni i socio-emocionalni). Navedeno sam činila praćenjem razvojnih listi,

praćenjem postignutih kompetencijskih ishoda, neposrednim uvidima u reakcije djece na

ponuđene poticaje i aktivnosti u odgojnim skupinama, praćenjem kvalitete ponuđenih poticaja

obzirom na razvojne faze, potrebe i interese djece, praćenjem kvalitete komunikacije i

interakcija na relaciji dijete-dijete, dijete-odgojitelj, kao i individualnim radom s djecom u

procesu i/ili individualno. Na temelju opaženog odgojiteljicama sam davala smjernice za

daljnji rad (ponuda aktivnosti sukladno aktualnim interesima i razvojnim potrebama djece) s

ciljem pružanja stručne pomoći u daljnjem planiranju i provođenju aktivnosti sa skupinom

djece, kao i u individualnom radu s pojedinim djetetom. Pri tome sam poseban naglasak

stavila na nužnost provođenja aktivnosti kojima je cilj poticanje razvoja osobnih, socijalnih i

građanskih kompetencija, te inicijativnosti i autonomije.

U periodu od prosinca do ožujka utvrđivala sam spremnost djece za polazak u prvi razred

osnovne škole. U svrhu testiranja koristila sam psihološke testove: Test spremnosti za školu -

TSŠ, neverbalni test logičkog rezoniranja - CPM, Goodenough test crtež čovjeka i razvojni

test vizualno-motorne percepcije - LB-R. Kao dio utvrđivanja spremnosti za polazak u

osnovnu školu provjeravala sa i usvojenost psiholingvističkih vještina (glasovna analiza i

sinteza), prostornu i vremensku orijentaciju, te predmatematičke vještine. Obzirom na velik

broj djece školskih obveznika testirala sam samo onu djecu za koje su odgojitelji procijenili

da pokazuju poteškoće u određenim aspektima spremnosti za školu, te djecu čiji su roditelji

tražili prijevremeni upis u osnovnu školu. Ukupno sam testirala 36 djece. Uvidom u rezultate

testiranja odgojiteljicama sam dala povratne informacije o spremnosti djece za školu, te na

kojim je aspektima potrebno još dodatno raditi, a s određenim brojem djece sam jednom

tjedno individualno radila na područjima koja je kod te djece bilo potrebno dodatno poticati

(većinom predčitalačke vještine i vježbe poticanja razvoja pažnje i koncentracije). Svim

roditeljima testirane djece ponuđena je mogućnost dolaska na razgovor sa psihologinjom kako

bi dobili uvid u postignuća djeteta i smjernice za daljnji rad s djetetom kod kuće. Tu

mogućnost iskoristilo je ukupno 23 roditelja.

Individualni terapijski i savjetodavni rad sam provodila i s djecom koja imaju posebne potrebe

(djeca s teškoćama u razvoju-IP, potencijalno darovita djeca, djeca s emocionalnim teškoćama

i specifičnostima u ponašanju). S manjim brojem djece sam radila u kabinetu psihologa, a s

većim brojem u matičnoj odgojnoj skupini. U radu s djecom s teškoćama u razvoju vodila

sam se smjernicama za poticanje cjelovitog razvoja (tzv. ciljevima podrške) sadržanima u

individualiziranim planovima, kao i djetetovim trenutnim potrebama i interesima. Rad s

djecom s posebnim potrebama temeljila sam na:

- neposrednom promatranju djece unutar odgojne skupine i praćenjem reakcija na

ponuđene sadržaje, kao i kvalitetu interakcije s drugom djecom i odgojiteljicama

- vođenjem individualnih zabilješki o svakom djetetu

152

- savjetodavno - suportivnim radom s odgojiteljicama na prepoznavanju potreba i

interesa djece

- savjetodavnim radom s roditeljima djece s posebnim potrebama

U suradnji s članicama stručnog tima i odgojiteljicama skupina u koje su uključena djeca s

teškoćama u razvoju izradila sam razvojne profile te ukupno 18 individualiziranih planova

rada za djecu s teškoćama u razvoju.

ODGOJITELJE

Od ove pedagoške godine kako bi se lakše pratili i unaprijedili svi segmenti odgojno-

obrazovnog rada implementirali su se standardi kvalitete rada. Primjenom standarda kvalitete

odgojiteljice su usmjerene ka primjeni raznih teorijskih znanja u praksi i ka postavljanju

ciljeva u profesionalnom razvoju. Smjernice su poslužile kao pomoć u samoprocjeni vlastitog

rada, kritičkom analiziranju vlastitog pristupa odgoju i obrazovanju i metodama koje se

koriste te kao vodič za planiranje kvalitetnije odgojno-obrazovne prakse. Redovan rad s

odgojiteljicama bio je usmjeren na kontinuirano pružanje stručne pomoći u prepoznavanju i

procjenjivanju potreba djeteta kako bi se stvorio povoljan kontekst za djetetov razvoj i

optimalnu zadovoljenost njegovih potreba. Rad odgojiteljica pratila sam neposrednim

uvidima u odgojno-obrazovni rad, kao i vršenjem pedagoško-instruktivnih uvida u kvalitetu

poticaja, kvalitetu komunikacije, prilagođenost ponuđenih aktivnosti potrebama i interesima

djece, primjerenost prostorno-materijalnog konteksta i dr., a sve sukladno postavljenim

standardima kvalitete rada. Na temelju opaženoga s odgojiteljicama sam provodila

savjetodavno-suportivni rad – kvalitetan pristup djeci (individualno i grupno), kvalitetna

priprema aktivnosti za djecu sukladno njihovim interesima i razvojnim kompetencijama,

adekvatno prepoznavanje i zadovoljavanje potreba djece, prijedlozi i upute za rad s djecom s

posebnim potrebama i dr., te sam kontinuirano pratila njihovu primjenu. U suradnji s

članicama stručnog tima provodila sam brifinge s tandemima odgojiteljica s ciljem

unapređivanja cjelokupnog odgojno-obrazovnog rada. U suradnji s ostalim članicama

stručnog tima provodila sam brifinge s trećim odgojiteljima zaduženima za pojedinu djecu s

teškoćama u razvoju s ciljem praćenja tijeka provođenja individualiziranih programa,

kvalitete dnevnih i tjednih poticaja za tu djecu te praćenja napretka djece u svim razvojnim

područjima. Odgojiteljicama sam pomagala u proširivanju stručnih spoznaja kroz upućivanje

na relevantnu stručnu literaturu, programe prevencije agresivnog ponašanja, programa

poticanja razvoja emocionalne inteligencije kod djece te treninga socijalnih vještina. S

odgojiteljicama sam razmjenjivala informacije o razvojnim kompetencijama djece školskih

obveznika, davala sam im povratne informacije o rezultatima testiranja, te smjernice koja se

područja spremnosti za školu trebaju dodatno poticati. Odgojiteljicama sam također pružala

stručnu pomoć u suradnji s roditeljima (pogotovo roditeljima djece s posebnim potrebama i

vezano za odgojne savjete), odnosno pripremi za individualne konzultacije s roditeljima, bilo

dajući sugestije za razgovor ili zajedničkim vođenjem individualnih informativnih i

savjetodavnih razgovora s roditeljima. U suradnji s ostalim članicama stručnog tima

sudjelovala sam u stručnom usavršavanju odgojitelja putem mjesečnih sastanaka timske

refleksije, kao i radom u edukativnoj skupini.

153

RODITELJE

Suradnju s roditeljima ostvarila sam prvenstveno putem individualnih razgovora i grupnih

roditeljskih sastanaka.

Teme individualnih razgovora s roditeljima bile su:

- povratne informacije o rezultatima testiranja spremnosti za školu, na kojima su

roditelji dobili daljnje upute i smjernice za rad na poticanju određenih aspekata

spremnosti za školu kod kuće. Mogućnost individualnog razgovora o rezultatima

testiranja spremnosti za školu iskoristilo je 23 roditelja.

- savjetodavni razgovori vezani za odgojne postupke (ujednačavanje odgojnih

postupaka na relaciji vrtić-obitelj, primjereni odgojni postupci u obitelji, postavljanje

granica u odgoju i sl.)

- savjetodavni razgovori vezani uz rješavanje kriznih i problematičnih situacija kod

kuće (razvod braka roditelja, ujednačavanje odgojnih postupaka roditelja, problem

prehrane, specifičnosti u ponašanju i sl.)

- suport terapija – odgojni savjeti.

U suradnji s ostalim članicama stručnog tima u veljači 2016. godine sudjelovala sam u

pripremi i provedbi roditeljskog sastanaka na temu ''Spremnost djece za školu''.

OSTALE ČLANOVE STRUČNOG TIMA

Suradnja sa svim članicama stručnog tima ostvarena je na redovitim sastancima stručnog tima

na kojima se pratila kvaliteta i uspješnost provedbe zadanih ciljeva odgojno-obrazovnog

procesa, dogovarale daljnje smjernice za unapređivanje odgojno-obrazovnog rada i

poboljšavanje kvalitete boravka djece u vrtiću, te delegirala zaduženja unutar članica stručnog

tima.

U suradnji sa ostalim članicama stručnog tima sudjelovala sam u izradi Godišnjeg plana i

programa rada vrtića te izradi polugodišnje evaluacije rada vrtića.

U suradnji s pedagoginjama pratila sam implementaciju standarda kvalitete rada, poticanje

temeljnih i razvojnih kompetencija djece, te u dogovoru s njima sudjelovala u kreiranju

poticajnih prostorno-materijalnih okruženja u prostoru sobe dnevnog boravka djece.

U suradnji s logopedinjom pratila sam poticanje temeljnih i razvojnih kompetencija sve djece,

a osobito one s posebnim potrebama i teškoćama u razvoju, te smo zajednički dogovarale

potrebne korake u radu s djecom i njihovim roditeljima.

U suradnji sa zdravstvenom voditeljicom pratila sam zadovoljavanje osnovnih potreba djece,

uz poseban naglasak na pitanje prehrane, podnevnog odmora i boravka na zraku.

Sve članice stručnog tima redovito su boravile u svim odgojnim skupinama u centralnom i

područnim objektima vrtića.

SURADNJA SA DRUŠTVENOM ZAJEDNICOM

Roditelji djece kod koje su primijećene određene poteškoće u razvoju, su sukladno posebnoj

potrebi, bili upućivani na obradu i tretman u vanjske specijalizirane ustanove:

- Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet – Kabinet za senzornu integraciju i Kabinet za

ranu komunikaciju

- Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba

- Centar za poticanje darovitosti ''Bistrić''

154

Osim navedenih suradnja je ostvarena i sa sljedećim stručnim organizacijama:

- OŠ Retkovec

- OŠ Vukomerec

- Hrvatsko psihološko društvo

- Hrvatska psihološka komora

STRUČNO USAVRŠAVANJE

Kontinuirano se stručno usavršavam:

- Praćenjem aktualne stručne literature

- Sudjelovanjem u internim oblicima stručnog usavršavanja – odgojiteljska vijeća,

radionice i sastanci edukativnih timova

- Sudjelovanjem na sastancima Sekcije za predškolsku psihologiju

- Sudjelovanjem na edukacijama Hrvatskog psihološkog društva

- Sudjelovanjem na seminarima u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje

- Razmjenom iskustva sa sustručnjacima iz srodnih znanstvenih područja

ZAKLJUČAK

Ove pedagoške godine praćenje razvoja i napretka djece, kao i unapređivanje cjelokupne

odgojno-obrazovne prakse odvijalo se praćenjem poticanja razvoja temeljnih i razvojnih

kompetencija djece (putem procjena razvojnih lista i korištenjem drugih pedagoških

protokola) te implementacijom standarda kvalitete rada. Vodeći računa o dosada postignutim

rezultatima i planovima rada za naredni period, potrebno je i nadalje raditi na:

- razumijevanju standarda kvalitete rada s ciljem uvida u način

- razumijevanju i poticanju razvoja kompetencija djece

- poticanju objektivnosti pri procjenjivanju

- prepoznavanju i adekvatnom zadovoljavanju potreba i interesa djece

- poticanju odgojitelja na kvalitetnu refleksiju i samorefleksiju

- osvještavanju i osnaživanju vlastitih snaga i profesionalnih kompetencija odgojitelja

u radu s djecom i roditeljima

- savjetodavno-suportivnom radu s roditeljima, s ciljem razvoja i povećanja njihovih

roditeljskih kompetencija i usmjeravanja ka pozitivnom roditeljstvu

155

9.6. IZVJEŠĆE O REALIZACIJI PLANA I PROGRAMA RADA ZDRAVSTVENE

VODITELJICE ANE LUKIĆ

Posebnu pažnju ove pedagoške godine posvetili smo sigurnosti cjelokupnog okruženja.

Primjenom standarda kvalitete osiguravali smo i unapređivali zaštitu zdravlja djece. Poticali

svako dijete na razvoj brige o sebi i samozbrinjavanju. Provodili smo aktivnosti u cilju

ekološke osvještenosti i pravovremenog zadovoljavanja dječjih osnovnih potreba kao temelja

koji čuva i unapređuje zdravlje djece. Navedene zadaće bile su temeljene na provođenju

Programa mjera zdravstvene zaštite djece, higijene i prehrane djece u dječjim vrtićima , te

Godišnjim planom i programom odgojno-obrazovnog rada za pedagošku godinu 2015/2016.

godinu.

U suradnji sa članicam stučnog tima i ravnateljicom sudjelovala sam u realizaciji zadaća

Godišnjeg plana i programa odgojno-obrazovnog rada vrtića. Pratila sam provedbu rutinskih

poslova u odgojinim skupinam. Sudjelovala sam na radnim sastancima s odgojiteljicama i

tehničkim osobljem, provedbi refleksije na sastancima planiranja i radu edukativne grupe

Sunce. Provodila sam inicijalne razgovore s roditeljima. Sudjelovala sam u obradi godišnjih

evaluacija iz svih odgojnih skupina, izradi ljetnog plana rada, izradi izvješća o realizaciji

provedbe aktivnosti vezanih za realizaciju Programa prevencije ovisnosti. Obradila sam

podatke o provedbi Programa mjera zdavstvene zaštite djece, higijene i prehrane djece za

godišnje izvješće „Poglavlje 3. Skrb za tjelesni rast i razvoj djece“ i izvješće o individualnom

radu.

Mjere zdravstvene zaštite i zadaće za očuvanje i unapređenje zdravlja djece provodila

sam kroz rad sa svim sudionicima u procesu rada.

A) U odnosu na dijete

Vodila sam brigu za osiguranje higijensko-zdravstvenih uvjeta boravka djece u vrtiću,

osiguranje pravilnog ritma prehrane u odgojnim skupinama. Ove pedagoške godine u vrtiću je

boravilo 27 djece s alergijskim reakcijama na hranu. Provodila sam nadzor i koordinaciju

aktivnosti na osiguranju obroka za djevojčicu s celijakijom i izradila plan prehrane za

djevojčicu sa refluxom želuca. Pratila sam proces doručka u svim odgojnim skupinama.

Obradila sam podatke vezane za praćenje dnevnog odmora. Sa članicama stručnog tima i

ravnateljicom kroz refleksiju sa odgojiteljicama predložili smo promjene u organizaciji

doručka. Unaprijedili smo motivaciju djece za konzumiranje doručka kao važnog obroka.

Sustavno sam pratila, rast i razvoj, stanje uhranjenosti, cijepljenosti i pobole djece. Provodila

izolaciju akutno bolesne djece, pružala prvu pomoć kod povreda, promicala zdrave stilova

življenja djece. Organizirala sam radionice sa stomatolozima za djecu u šestoj godini života.

Provodila sam protuepidemiološke mjere pri pojavi epidemioloških indikacija. Pripremala

sam i popunjavala službenu dokumentaciju pri odlasku djece u Grad mladih te sudjelovala u

pratnji djece. Sastavljala sam jelovnike za djecu sa alergijama na hranu i pratila njihovu

primjenu. Pratila sam djecu sa epilepsijom i zbrinjavala ih kod pojave određenih simptoma i

stanja. Redovito sam kontrolirala valjanost propisanih lijekova za djecu sa alergijama i

febrilnim konvulzijama. Prilikom upisa djece učinjena je procjena zdravstvenog statusa

djeteta, te su primjenjivani individualni procesi zdravstvene njege radi rješavanja aktualnih i

potencijalnih problema djeteta. Pratila sam redovitost boravka na otvorenom, zadovoljavanje

potrebe za kretanjem .i dnevnim odmorom. Jedna od bitnih zadaća bilo je unapređenje

dnevnog odmora. Tijekom godine provela sam praćenje dnevnog odmora u odgojnim

skupinama. Obrađeni su podaci praćenja i prezentirani na odgojiteljskom vijeću. Cilj praćenja

bio je osigurati indivdualni pristup u organizaciji dnevnog odmora u odnosu na dob djece i

156

njegove individualne potrebe. Provodila sam edukaciju djece vrtičkih skupina o pravilnoj

prehrani, pranju zuba i higijeni pribora. Pranje zuba provodilo se u 14 odgojnih skupina.

Provođena je zaštita djece kod visokog UV indeksa prema Protokolu o postupanju djelatnika

dječjeg vrtića za vrijeme boravka na zraku.

B) U odnosu na odgojiteljice

Za odgojiteljice sam provela edukaciju na temu: Metode i postupci u zbrinjavanju djeteta sa

povišenom tjelesnom temperaturom kroz edukativnu grupu Sunce. Provela sam edukaciju

odgojiteljica u skupini Kapljice o Epilepsiji i postupcima u pružanju prve pomoći. Sudjelovala

sam na uvidima u odgojnim skupinama radi praćenja kvalitete rutinskih poslova. Sa

članicama stručnog tima sudjelovala na sastancima planiranja i provodila refleksiju, te u radu

edukativne grupe Sunce. Kontinuirano sam provodila zdravstveni odgoj. Pružala pomoć i

podršku na zbrinjavnju povreda, kod promjena zdravstvenog stanja djeteta i oblikovanja

informacija za roditelje. Upućivala sam odgojiteljice u provedbu zadaća vezanih za prehranu

djece sa posebnim potrebama u prehrani, kontrolu cijepljenosti, antropometrijska mjernja,

pranje zuba, razvoj kulturno-higijenskih navika i provedbu protuepidemijskih mjera pri

pojavi zaraznih bolesti. Pružala stručnu pomoć kod popunjavanja protokola o povredama i

hitnim stanjima. Izradila tabelu djece sa zdravstvenim teškoćama za svaku skupinu i tabelu

koja se nalazi u evidencijama dežurnih skupina.

C) U odnosu na roditelje

Suradnja sa roditeljima bila je kvalitetna i provodila se putem individualnih razgovora, na

roditeljskim sastancima i radionicama. Ovi oblici suradnje omogućili su ujednačeno

djelovanje roditelja i vrtića u: poticanju pravilnih životnih navika djece, prihvaćanje redovite i

uravnotežene prehrane, uvažavanje specifičnosti u prehrani, bolje konzumiranje novih i

raznovrsnih namirnica, usvajanje higijenskih navika, bavljenje tjelesnim aktivnostima ,brige o

vlastitom zdravlju, samozaštiti i provedbi zdravstvenih preventivnih mjera kod zaraznih

bolesti. Individualni razgovori bili su česti sa roditeljima djece sa kroničnim bolestima koja

primaju kontinuiranu terapiju, sa roditeljima djece koja su imala uši, kod provedbe kontrole

cijepljenosti. Upućivala sam roditelje akutno bolesne djece i djece sa povredama u daljnje

postupke zbrinjavanja. Sudjelovala sam na prvim roditeljskim sastancima u jasličkim

skupinama, roditeljskim sastancima - pripreme djece za boravak u Gradu mladih, na

Edukativnom roditeljskom sastanku koji je vodio liječnik epidemiolog. Po potrebi

razmjenjivala informacije o potrebama djece u vrijeme jutarnjeg dolaska u skupine.

Sudjelovala sam u provedbi inicijalnih razgovora prije upisa djece u dječji vrtić. Sudjelovala

sam u edukaciji roditelja kroz roditeljske kutiće u vidu: stručnih tekstova, letaka, plakata,

brošura.

D) U odnosu na tehničko osoblje

Uključenost tehničkog osoblja u ostvarivanju zadaća na unapređenju zdravlja djece i

zadovoljavanju njihovih osnovnih potreba ostvarivana je kontinuirano. Radnici zaduženi za

higijenu vrtića nositelji su stvaranja dobrih higijenskih uvjeta radi ostvarenja prevencije

pobola djece. Struktura njihovog radnog vremena i konkretizirana dnevna, tjedna i mjesečna

zaduženja. Izradila sam izmjene i dopune Plana provedbe minimuma higijenskih mjera i

dezinfekcije dječjeg vrtića. Dobri higijenski uvjeti doprinose kvaliteti života djece. Kvaliteta

rada bila je smanjena u vrijeme bolovanja nekoliko radnica u isto vrijeme. Kontinuirano

održavanje unutarnjih i vanjskih prostora i briga o igralima povećava razinu sigurnosti djece u

vrtiću. Redovito sam provodila radne sastanke u suradnji s ravnateljicom. Organizirala sam

edukaciju za radnike na poslovima prehrane (tečaj higijenskog minimma ) u suradnji sa

157

Nastavnim zavodom za Javno zdravstvo grada Zageba Dr.Andrija Štampar. Provela sam

edukaciju spremačica o provedbi dezinfekcije, o važnosti provedbe preventivnih mjera pri

pojavi insekata i glodavaca. Kuharice i servirke educirane su o važnosti provedbe korektivnih

mjera i prepoznavanju kritičnih točaka u procesu pripreme i podjele hrane. Sudjelovale su u

provedbi korektivnih mjera u odnosu na kritične točke pri podjeli i transportu hrane. Dnevno

smo surađivali vezano za osiguranje obroka za djecu s alergijama na hranu.

E) Suradnja sa čimbenicima društvenog okruženja

Gradskim uredom za odgoj, obrazovanje i šport

Ministarstvom zdravlja, Ministarstvom za socijalnu skrb i branitelje

Sa Zavodom za javno zdravstvo grada Zagreba Dr. Andrija Štampar u provedbi higijensko-

epidemiološkog nadzora prema sklopljenom ugovoru. Suradnja se sastojala u uzimanju

uzoraka hrane na mikrobiološku analizu i ocjenu kalorijske vrijednosti obroka. Provedena .

edukacija radnika – Tečaj osnovnog znanja o zdravstvenoj ispravnosti namirnica i osoba koje

rade u prometu i proizvodnji namirnica. U suradnji sa istim zavodom i Higijensko-

epidemiološkim timom Dubrava provođeni su zdravstveni pregledi zaposlenika. Surađivala

sam i na temelju higijensko-epidemioloških indikacija pri grupiranju određenih uzročnika

zaraznih bolesti u odgojnim skupinama. Organizirala sam uzimanje briseva pri pojavi

streptokoknih bolesti.

Sa pedijatrijskim ordinacijama Doma zdravlja Dubrava u Slavonskoj, Grižanskoj i Retkovcu,

te Domom zdravlja Peščenica Dr Boženom Hader.

Sa Medikom i ljekarnom Baniček

Sa Eko-tursom d.o.o u provedbi dezinsekcije i deratzacije u centralnom i područnim

objektima.

Sa Udrugom za promicanje zdravlja žena na provedbi edukacije djece o prevenciji karijesa

F) Suradnja sa zdravstvenim udrugama

Suradnja sa Stručnim društvom HUMS-a, Hrvatskom udrugom medicinskih sestara -

Podružnica dječjih vrtića bila je kontinuirana, te Hrvatskom komorom medicinskih sestara,

Stručnim aktivom medicinskih sestara sa područja Dubrave i Sesveta.

Stručno usavršavanje realizirala sam u vrtiću i van vrtića, i čitanjem stručne literature.

Stručno usavršavanje u ustanovi: Sudjelovanje na sjednicama odgojiteljskog vijeća, na kojima

su obrađivane stručne teme: Pedagoški okvir odgojitelja (Prof.dr Mirjana Šagud), Senzorna

integracija i terapijski pristup prema Ayers metodi (Davor Dučić dip.fizioterapeut Ustanova

Silver). Na edukativnoj grupi Sunce održala sam prezentaciju na temu „Metode i postupci u

zbrinjavanju djeteta sa povišenom tjelesnom temperaturom„ i sudjelovala na predavanju

Načela uspješne komunikacije i komunikacijske vještine (Vida Cik – logopedinja)

Sudjelovanje na radionicama – Dani dječjih vrtića

Stručno usavršavanje van vrtića: Sudjelovanje na stručnim aktivima zdravstvenih voditeljica u

DV Medo Brundo (Listopad 2015.) i DV Markuševac - područni objekt Sesvete (Veljača

2016.)

158

Sudjelovanje na Predavanju na Tribini grada Zagreba u organizaciji Udruge CeliVita i

potporu Gradskog ureda za zdravstvo i Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport na

temu: Život s celijakijom.

Sudjelovanje na Tečaju trajne edukacije medicinskih sestara u Dječjem vrtiću Trnskom - teme

su bile: Zdravstvena pismenost roditelja djece rane dobi, Plan zdravstvene njege za dijete s

neurogenim mjehurom u vrtiću, Uloga zdravstvenog voditelja kod enterobijaze u dječjem

vrtiću, Scabies – mjere sprječavanja u vrtiću. Na tečaju sam prezentirala i obradila temu:

Dijete s epilepsijom u vrtiću (Sudeni 2015.)

Sudjelovanje na simpoziju – izazovi odrastanja u suvremenom društvu i godišnjoj skupštini

stručnog društva i podružnice u organizaciji Stručnog društva medicinskih sestara dječjih

vrtića. Stručne teme su bile: Emocionalna inteligencija i suvremeni život, Mentalno zdravlje u

dječjoj dobi, Posljedice pretilosti kod djece, Stavovi odgojitelja prema zdravstveno -

medicinskim zahtjevima u vrtiću, Razvoj brige o sebi – aktivnosti samozbrinjavanja.

Sudjelovala sam na simpoziju „Izazovi odrastanja u suvremenom društvu“ u DV Lojtrica,

Velika Mlaka (Ožujak 2016.), na 6. Konferenciji društva za kvalitetu na temu: „Kvaliteta

zdravstvene skrbi - kontinuitet ili promjena ?“ (Lipanj 2016.), te na stručnim predavanjima u

organizaciji Komore medicinskih sestara: „Nemirno dijete“ i „Rad medicinske sestre u

zajednici“.

Korištenje stručne literature i časopisa sa zdravstvenim i ostalim temama: Zdravo odrastanje,

Veliki zdravstveni priručnik, Pedijatrija 1 i 2., časopisi Paediatria Croatica, Vaše zdravlje,

Zrno.

Vođenje propisane zdravstvene dokumentacije:

Propisana zdravstvena dokumentacija i evidencije o djeci uredno su vođene i pomogle su u

pravovremenom uočavanju i rješavanju zdravstvenih problema, donošenju pravovremenih

odluka u provedbi mjera zdravstvene zaštite i zdravstvenog prosvjećivanja djece, zaposlenika

i roditelja.

159

9.7. IZVJEŠĆE O REALIZACIJI PLANA I PROGRAMA RADA LOGOPEDINJE

VIDE CIK

Rad logopedinje u odnosu na sudionike u odgojno-obrazovnom procesu:

PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE

Tijekom mjeseca rujna u suradnji s članicama stručnog tima sudjelovala sam u izradi

Godišnjeg plana i programa rada vrtića za pedagošku godinu 2015./2016. Sastavni dio

godišnjeg plana je i Godišnji plan i program rada logopeda. Također je timski izrađen

Kurikulum DV Jabuka. Tijekom godine vodila sam evidenciju o dnevnoj realizaciji

planiranog programa rada stručnog suradnika logopeda po izrađenoj evidencijskoj listi.

Tjedno sam izrađivala plan rada koji je bio u korelaciji s izrađenim rasporedom rada za svu

djecu s govorno-jezičnim teškoćama koja su bila uključena u logopedsku terapiju, te svim

poslovima u odnosu na roditelje, odgojitelje i stručni tim. Sudjelovala sam u planiranju

mjesečnog kalendara poslova i prema potrebi u aktualizaciji web stranice vrtića.

Priprema za izravan rad s djecom

U svom neposrednom radu s djecom koristila sam postojeća dijagnostička sredstva za

ispitivanje govorno-jezične komunikacije, opremu za terapiju govora i didaktičke materijale.

Svakodnevno sam se pripremala za dijagnostiku po potrebi, za terapiju govorno-jezičnih

poremećaja i za opservaciju unutar skupine, pripremajući i izrađujući didaktička sredstva i

materijale za poticanje i razvoj govorno-jezičnih vještina, te protokole praćenja komunikacije

djece i odgojitelja, te djece s teškoćama. Prema potrebi i u suradnji s članicama stručnog tima

pripremala sam pisane materijale za odgojitelje o smjernicama za dodatna poticanja govorno-

jezičnog razvoja u skupinama prema dobi. U suradnji s psihologinjom izradila sam protokole

za praćenje razvojnih kompetencija djece prema dobi. U suradnji s članicama stručnog tima i

odgojiteljicama izrađeni su individualizirani programi za 18-ero djece s teškoćama u razvoju.

Svoj sam rad provodila prema unaprijed utvrđenom rasporedu po objektima. Ponedjeljkom i

srijedom rad se u prijepodnevnom terminu provodio u područnim vrtićima Čulinec, Resnik, a

poslijepodne u centralnom vrtiću Trnava. Utorkom, četvrtkom i petkom rad se provodio u

centralnom vrtiću Trnava. Termin u kojem su se provodila individualna savjetovanja roditelja

bio je u poslijepodnevnim satima četvrtkom u centralnom vrtiću Trnava.

ZADAĆE I DJELATNOSTI U ODNOSU NA DIJETE

Ispitivanje govora i dijagnostika

Tijekom mjeseca rujna i listopada provodila sam trijažno ispitivanje govora djece u svim

vrtićkim skupinama, a u jasličkim skupinama trijaža je obavljena prema potrebi. Identifikacija

djece s govorno-jezičnim poteškoćama odvijala se logopedskim praćenjem i trijažnom

procjenom u odgojnoj skupini, konzultacijama s odgojiteljima i individualnim konzultacijama

s roditeljima. Individualno sam procjenjivala glas, jezik, govor i komunikaciju djece

identificirane u trijažnom probiru koristeći logopedski test Vuletić, Reynell, Dijagnostički

komplet za ispitivanje sposobnosti govora, jezika, čitanja i pisanja, te test Procjena i poticanje

motoričko-perceptivnih i govornih sposobnosti. Kod djece koja su već bila u praćenju

provodila sam ponovnu procjenu govorno-jezičnog razvoja, te je također provedena i ponovna

procjena djece koja su bila uključena u logopedski tretman. Kod djece kod koje je uočeno

neko govorno jezično odstupanje uzimala sam logopedsku anamnezu ( osobna i obiteljska ),

te je na temelju nje i ispitivanja govora postavljena logopedska dijagnoza, te napisano

160

mišljenje. U lipnju 2016. provodila sam inicijalne intervjue s roditeljima nove djece za upis u

jaslice/vrtić, te plan adaptacije novoprimljene djece za pedagošku godinu. Upoznala sam se s

karakteristikama i specifičnostima svakog djeteta, te specifičnostima obiteljske situacije.

Terapija poteškoća u govoru i glasu

Identificirano je ukupno 94 djece s govorno-jezičnim poteškoćama. Prema stupnju teškoće u

tretman je bilo uključeno 49 djece, prema procjeni jednom ili dva puta tjedno. Vježbe su se

provode individualno ili u paru, te su prilagođene kronološkoj dobi i individualnim

sposobnostima svakog djeteta. Djeca s višestrukim poteškoćama govora upućivana su na

specijalističke preglede u specijalizirane ustanove: Polikliniku «Suvag» i kabinet pri ERF-u.

Neka su djeca s obzirom na dob bila samo u praćenju govornog razvoja u vrtiću, ali su

njihovi roditelji istodobno dobili smjernice za poticajne postupke u radu s djecom kod kuće.

Tabela prikazuje frekvenciju govorno- jezičnih poremećaja u pedagoškoj godini 2015./2016.:

Vrste jezično-govornih

poremećaja

Ukupno

Jezične teškoće 32

Poremećaji izgovora 47

Poremećaji ritma i tempa 6

Poremećaji glasa 3

Poremećaj socijalne

komunikacije

6

Ukupno 94

Kod djece koja su bila uključena u terapiju provodili su se slijedeći terapijski postupci:

govorne vježbe s djecom nedovoljno razvijenog govora kroz poticanje govorno

jezičnog razvoja, rada na razvoju komunikacije, receptivnog i ekspresivnog govora

govorne vježbe s djecom s poremećajem ritma i tempa govora

govorne vježbe s djecom s poremećajem izgovora dyslaliom

terapijski postupci s djecom s poremećajem komunikacije

terapijski postupci s djecom sa specifičnim jezičnim teškoćama

govorne vježbe s djecom s nerazvijenim predvještinama čitanja i pisanja, te

nedovoljno razvijenim grafomotoričkim vještinama

U tretmanu su najčešće zastupljeni poremećaji izgovora. Najčešći su poremećaji lambdacizam

i rotacizam, te slijede sigmatizam i tetizam. Za svako dijete izradio se individualni program

terapije artikulacijskog poremećaja. Uz govorne vježbe, kod djece s poremećajima izgovora

dodatno su se provodile i jezične vježbe, te vježbe fine motorike po potrebi.

Kod šestero djece utvrđeni su poremećaji ritma i tempa govora. Provedeno je individualno

savjetovanje odgojitelja kako bi znali postupati s takvom djecom unutar skupine i kako bi im

mogli pomoći u savladavanju eventualnih komunikacijskih poteškoća s vršnjacima u skupini.

Roditelji su dobili materijale i individualno bili savjetovani za postupke kod kuće.

Kod 32 djece su uočene jezične teškoće i usporen razvoj govora. Za njih se izradio

individualni plan poticanja nedovoljno razvijenog govora, dio djece je uključen u intenzivnu

terapiju te se provodilo savjetovanje odgojiteljica za rad u skupini, a roditelji su dobili pisane

161

materijale te su savjetovani za rad kod kuće.

Vrlo važan dio logopedskog rada bio je i rad s djecom koja su imala nedovoljno razvijene

predvještine čitanja i pisanja, te općenite spremnosti za školu. Evidentirano je 28 djece.

Odgojiteljice su dobile smjernice i materijale za dodatno poticanje u skupini. Također su i

roditelji bili savjetovani za dodatan rad kod kuće. U individualnom ili grupnom logopedskom

tretmanu radilo se na: razvijanju fonološke osjetljivosti, razvijanju slušne diskriminacije,

razvoju glasovne analize i sinteze, vizualne percepcije, razvoju spaciopercepcije, povećanju

fonda riječi, formiranju rečenica i kraćih priča, razvoju grafomotorike i predvježbama čitanja

i pisanja.

Za svako dijete koje je uključeno u logopedsku terapiju vodila sam individualni dosje u koji

sam upisivala svaki provedeni terapijski postupak.

Praćenje djeteta s govorno-jezičnim poteškoćama

Sva djeca koja su bila uključena u individualnu logopedsku terapiju praćena su i unutar

skupine. Izradila sam protokole za praćenje njihove komunikacije s obzirom na dob. Pratila se

njihova komunikacija s drugom djecom, s odgajateljem i s terapeutom u igri i u

svakodnevnim situacijama kod zadovoljavanja primarnih potreba ( za vrijeme jela, oblačenja,

presvlačenja, boravka na zraku). Također sam pratila i njihovo napredovanje, te napisala svoje

mišljenje. S obzirom na važnost podizanja svijesti o ranoj intervenciji u poticanju govorno-

jezičnog razvoja važno je dodatno educiranje odgojitelja o urednom tijeku razvoja

komunikacije, jezika i govora i prepoznavanju odstupanja, te načinima interveniranja i

poticanja razvoja kod djece.

Praćenje djece s teškoćama u razvoju

Djeca s teškoćama u razvoju od uključivanja u vrtić zahtijevaju pomno i promišljeno praćenje

s ciljem ostvarivanja što bolje integracije. Tijekom opservacije procjenjivan je razvojni status

svakog djeteta s teškoćama u razvoju protokolima opservacije, razvojne procjene razvojnim

listama i praćenjem igre i aktivnosti u skupini. Za svako dijete procijenjen je komunikacijski i

govorno-jezični status. Izrađen je razvojni profil i individualiziran plan rada. Prema potrebi

dijete je uključeno u neposredan rad s logopedom ili u skupini ili individualno. U suradnji s

odgojiteljicama planirala sam podršku i izvođenje individualiziranih postupaka u radu s

djetetom, te prilagodbu okoline potrebama, sposobnostima i interesima djeteta.

ZADAĆE I DJELATNOSTI U ODNOSU NA ODGOJITELJE

Odgojiteljice su imale važnu ulogu tijekom trijažnog ispitivanja govora djece. Pripremale su

djecu za ispitivanje, te ih motivirale za aktivno sudjelovanje. Odgajatelji su nakon trijaže

dobili informacije o djeci koja imaju govorno-jezične teškoće. Tijekom pedagoške godine

odgojiteljice su informirale logopedinju o djeci za koju sumnjaju na govorne poteškoće,

naročito u mlađim odgojnim skupinama, pa je prema potrebi bila provedena dodatna

dijagnostika. Također su sudjelovale u aktivnom praćenju djece s govorno-jezičnim

odstupanjima, te su sukladno tome informirale logopedinju o svim uočenim promjenama u

govorno-jezičnom statusu. Odgajateljice su bile informirane o djeci uključenoj u logopedski

tretman, te je u dogovoru s njima određen i termin vježbi za svako pojedino dijete. Odgojitelji

su aktivno sudjelovali u uspostavljanju suradnje roditelja i logopeda (dogovor termina,

prenošenje informacija). Odgajateljice su kontinuirano dobivale smjernice za postupanje s

djetetom u skupini ovisno o govornom poremećaju, a savjeti su naročito bili bitni kod

netečnosti govora. Odgojiteljice sam prema potrebi informirala o tijeku govornih vježbi i

napretku djeteta na određenim područjima na kojima se radilo, te o motivaciji za odlazak na

162

logopedski tretman. Prema iskazanom interesu i potrebi odgojiteljice su bile upućivane na

stručnu literaturu iz područja logopedije i defektologije koja bi im mogla pomoći u

razumijevanju djeteta s poremećajem govorno - jezične komunikacije. Provodila sam

edukativno-savjetodavni rad, te je prema uputama rad u grupi planiran ovisno o posebnosti

djeteta s govorno jezičnim poteškoćama.

Boravila sam u odgojnim skupinama, te sam u suradnji s odgajateljicama promatrala

materijalni i prostorni kontekst, izbor aktivnosti za djecu s govorno-jezičnim teškoćama, te

sam pratila komunikaciju i interakciju odgajatelja s djecom. U suradnji s odgojiteljicama

jasličkih skupina održane su s djecom multisenzoričke obrade kraćih priča. Multisenzoričkom

prezentacijom kratkih priča nastoji se dijete uključiti u aktivno doživljavanje i sudjelovanje u

priči. Na taj se način kod djece manipulirajući predmetima potiče motorički razvoj. Kroz

uživljavanje u različite uloge djelujemo na socio-emocionalni razvoj, na razvijanje

suosjećanja (empatije), te prepoznavanju, razumijevanju i izražavanju različitih osjećaja.

Slušanjem priče, djeca se uče razumijevanju govora, većih tematskih cjelina, razvija im se

pažnja, obogaćuje im se rječnik i razina komunikacijskih sposobnosti kroz "odigravanje"

prizora iz priče. Dijete ima mogućnost kreativnog izražavanje i razvija im se mašta. Potiče se

djetetova istraživačka aktivnost taktilnim i auditivnim putem. Tako djeca na blizak i

jednostavan način kroz igru uče i upoznaju svijet te stječu nova iskustva. Dok logoped čita

priču djeca slušaju, djeluje se na njihovu slušnu pažnju i koncentraciju. Priča potkrijepljena

predmetima i zvukovima lakše se pamti, te se na taj način omogućava i njezino jednostavnije

prepričavanje.

Odgojiteljice navode da im je boravak logopeda u skupini pomogao boljem razumijevanju

potreba djece s govorno-jezičnim poteškoćama, također su im smjernice, savjetovanje i pisani

materijal pomogao u planiranju zadaća za poticanje komunikacije i govora.

U suradnji s članicama stručnog tima provedene su radionice za odgojiteljice: Kvalitetna

priprema za školu, Samoaktualizacija, Komunikacijske vještine i Rani komunikacijski razvoj.

ZADAĆE I DJELATNOSTI U ODNOSU NA RODITELJE

Uspješan logopedski rad temelji se na aktivnom uključivanju roditelja u sam proces

logopedskog tretmana. Dobra suradnja s roditeljima važna je zbog osiguravanja kontinuiteta

poticaja usmjerenih na dijete. Roditelja treba informirati o uočenom problemu u govoru

ukoliko ga sam roditelj nije uočio. Također im je važno osvijestiti način na koji oni

komuniciraju sa svojim djetetom, te na postupke kako se ponašati kod kuće i unutar obitelji, a

naročito kod djece s netečnošću govora i nedovoljno razvijenim govorom. Nakon provedene

trijaže po skupinama, roditelji su prema potrebi na individualnim razgovorima bili informirani

o uključivanju djeteta u logopedski tretman. Tijekom individualnog razgovora prikupljeni su

podaci o anamnezi djeteta, navikama i odgojnim postupcima, što je važno za razumijevanje

poteškoće i rad s djetetom. Kod one djece koja su u praćenju, roditelji su savjetovani za

poticajne postupke koje trebaju provoditi kod kuće. Dobili su pisane materijale te im je

demonstriran neposredni rad s djetetom. Tijekom godine informirala sam roditelje o uočenim

teškoćama, te ih prema potrebi upućivala na dodatnu dijagnostiku u «Suvag» ili Kabinet za

ranu komunikaciju pri ERF-u. Obavljala sam edukativni i savjetodavni rad s roditeljima

putem individualnih razgovora, roditeljskih sastanaka za manje skupine i letaka. Roditelji

djece koja su bila uključena u tretman tjedno su dobivali radni materijal i naputke za vježbe s

djetetom u obitelji, a prema potrebi i interesu roditelji su na individualnim konzultacijama

informirani o tijeku logopedskih vježbi. Također sam motivirala roditelje za vođenje djeteta

na govorne vježbe i obavljanje specijalističkih pregleda.

Vrlo važna je suradnja s roditeljima djece koja imaju usporeni razvoj govora. Roditelji često

nisu sami dovoljno osviješteni o važnosti ranog poticanja kako bi se prevenirala kasnija veća

163

odstupanja. Roditelji su dobili usmena i pismena uputstva kako se obraćati djetetu, raditi i

vježbati s njim, te koji su didaktički materijali, igračke, slikovnice i igre korisni za poticanje

razvoja govora. Prema procjeni neki su roditelji bili educirani i kroz ogledni rad s djetetom.

Za roditelje djece u godini pred polazak u školu održan je komunikacijski roditeljski sastanak

„Kvalitetna priprema za školu''. Cilj nam je bilo osvijestiti važnost poticanja razvoja

predčitačkih vještina kod djece u godini pred polazak u školu. Vrijeme od rođenja do

djetetove sedme godine naziva se predškolskim razdobljem. Tijekom čitavog tog razdoblja

dijete se priprema za polazak u školu. Roditelji o pripremljenosti svoga djeteta za polazak u

prvi razred intenzivnije razmišljaju baš tijekom zadnje godine pohađanja vrtića. U vrtiću se

potiče razvoj psihomotornih vještina, djeca stječu sve bolju koordinaciju, osamostaljuju se,

sigurnija su u sebe, uspješnija su u kontroli osjećaja, empatičnija su i bolje se snalaze u

socijalnim kontaktima. Roditelji vjeruju da su njihova djeca tjelesno, psihomotorno, te soc.

emocionalno uglavnom zrela za polazak u školu nakon višegodišnjeg pohađanja predškolske

ustanove. U razmjeni iskustava s roditeljima djece koja su već krenula u školu zaključuju i da

je korisno da djeca nauče čitati prije polaska u školu. Čitanje je složena aktivnost koja ovisi o

nekoliko sposobnosti i vještina što se postupno razvijaju. Te sposobnosti i vještine nazivamo

predčitačkim vještinama. Među njima je najvažnija vještina glasovne raščlambe riječi –

glasovna analiza, sposobnost da dijete čuje, zapamti i povezuje glasove od kojih se sastoje

riječi (prema M. Čudina Obradović: ''Igrom do čitanja'').

Predčitačke vještine su: rado slušanje dječjih priča i pjesmica, razumijevanje onog što mu se

priča ili čita, svijest o slijedu teksta s lijeva na desno i odozgo prema dolje, uočavanje da se

govor sastoji od rečenica, rečenice od riječi, a riječi od glasova; uočavanje rime, osvještavanje

prvog i zadnjeg glasa u riječi, glasovna sinteza i glasovna analiza i druge.

Želeći procijeniti usvojenost predčitačkih vještina anketirali smo roditelje da procijene

usvojenost tih vještina kod svoje djece.

Rezultati ankete ukazuju na slijedeće.

Uočavanje da se riječi rimuju trebalo bi biti usvojeno već u mlađoj dobi, a ne samo u godini

pred polazak u školu. Prema zapažanjima roditelja tek 35 % djece u dobi do 6 godina, a 65 %

djece iznad 6 godina uvijek uočava rimu ili je producira na podražajnu riječ koja se s njom

rimuje. Uspoređujući to s posjedovanjem nekog znanja o slovima vidljivo je da sva djeca

prepoznaju neka slova. Ovaj podatak može potkrijepiti činjenicu da se dijete poučava

slovima-grafemima, prije nego li je steklo fonemsku osviještenost za zajedničku grupu

glasova kojom završavaju dvije riječi. To nam je vrijedan podatak za daljnji rad u smislu da se

roditelje potakne na igre s rime, pjevanje i recitiranje kraćih pjesmica uz naglašavanje rime u

njima.

0

20

40

60

80

Uočavanje rime

Do 6 god.

Iznad 6 god. 0102030405060

NE

ZNA

…

ZNA

sva

…

ZNA

mal

a…

ZNA

sva

…

ČIT

A

Poznavanje slova

Do 6 god.

Iznad 6. god

164

Početni glas u riječi uvijek uočava 85% djece s punih 6 godina, dok je jedan manji dio još

uvijek nesiguran. Među mlađom djecom njih 50% uvijek uočava kojim glasom započinje

riječ, 25% je nesigurno, a ostali još nisu ovladali tom predčitačkom vještinom.

Uočavanje završnog glasa u riječi teža je vještina, te je njome u potpunosti ovladalo 55%

starije, odnosno 21% mlađe djece. Podjednak broj i starije i mlađe djece uočava kojim glasom

završava riječ (oko 33%), dok 45% mlađe i 11% starije djece uopće ne može uočiti završetak

riječi.

Spajanje riječi od pojedinačnih glasova ranije se usvaja od rastavljanja na glasove: 62% starije

i 33% mlađe djece uspijeva prepoznati riječ kad im se slovka (bez obzira na duljinu riječi),

dok je za samostalnu glasovnu analizu sposobna tek četvrtina djece (26% starijih i 18%

mlađih). Analiza je složeniji proces od sinteze, te 32% mlađe i 12% starije djece uopće ne

uspijeva sastaviti riječ od niza glasova.

Kako bismo naglasili važnost razvijanja predčitačkih vještina kod djeteta i roditelje potakli da

aktivno sudjelovanje u tom procesu roditelji su na komunikacijskom roditeljskom dobili

mnoštvo ideja na koje sve načine kroz igru mogu kod djece razvijati ove vještine. Neupitna je

važnost i čitanja djeci od rane dobi i promoviranje čitanja kod djece općenito upravo zbog

osvještavanja pisanog teksta koji nas okružuje.

Krajem ove pedagoške godine (lipanj 2016.g) obavljeni su inicijalni intervjui s roditeljima i

upisi djece u jasličke i vrtičke odgojne skupine za radnu godinu 2016./2017. U suradnji sa

stručnim timom prikupljala sam informacije o općem ranom i govornom razvoju upisane

djece, te se svaka osobitost posebno evidentirala.

U daljnjem rad poseban naglasak treba staviti na osvještavanju roditelja o važnosti rane

intervencije u poticanju razvoja govora, jezika i komunikacije. Roditelji često negiraju

0

20

40

60

80

100

Uočavanje početnog glasa

Do 6 god.

Iznad 6 god.0

102030405060

Uočavanje završnog glasa

Do 6 god.

Iznad 6 god.

010203040506070

Sinteza glasova u riječi

Do 6 god.

Iznad 6 god. 05

10152025303540

Glasovna analiza riječi

Do 6 god.

Iznad 6 god.

165

postojanje odstupanja ili pak smatraju da ima vremena za ispravljanje teškoća. Često nisu

svjesni da je njihov aktivan angažman u slijeđenju uputa od strane logopeda za rad s djetetom

kod kuće od velike važnosti za kontinuirani napredak djeteta u prevladavanju odstupanja od

urednog razvoja. Uz sve napore stručnih djelatnika da roditelje potaknemo na intenzivniji rad

s djetetom, često postaju svjesni da su trebali ranije intervenirati i slijediti dane upute i

smjernice tek kad se procjenjuje djetetova spremnost za upis u školu.

ZADAĆE I DJELATNOSTI U ODNOSU NA OSTALE ČLANOVE RAZVOJNE

DJELATNOSTI

Suradnja s članovima stručnog tima ostvarena je na sastancima stručnog tima gdje se

dogovaralo, organizirao i pratio odgojno – obrazovni rad, potrebe djece i poboljšavanje

kvalitete njihovog boravka u vrtiću. Utvrđivali smo i usklađivali pojedinačne načine

djelovanja stručnih suradnika radi integralnog utjecaja na djetetov razvoj. Kontinuirano sam

informirala članove stručnog tima o tijeku logopedske terapije i o svojoj suradnji s roditeljima

i vanjskim čimbenicima. Podržavala sam uzajamnu komunikaciju sa članovima stručnog tima

s ciljem razvoja pedagoške djelatnosti u praćenju i unaprjeđivanju rada odgajateljica, te

njihovo savjetovanje. U suradnji sa stručnim timom radila sam na razvijanju i unaprjeđenju

komunikacijskih vještina odgajatelja i unaprjeđenju odgojno-obrazovne djelatnosti.

U suradnji s članicama stručnog tima praćena je opservacija, te postignuća djece s posebnim

potrebama i teškoćama u razvoju, te su prema potrebi izrađeni individualni programi rada za

svako dijete. Zajednički su se provodili individualni razgovori s roditeljima djece s posebnim

potrebama i teškoćama u razvoju, te se planirao daljnji tijek njihovog uključivanja u odgojno-

obrazovni rad. Sudjelovala sam u radu Odgojnih vijeća, radnih dogovora i brifinga s

tandemima odgojiteljica. Sudjelovala sam u pisanju Godišnjeg plana rada vrtića, Godišnjeg

izvješća o realizaciji programa rada, o broju djece s posebnim potrebama, te o broju

novoupisane djece i brojnom stanju u skupinama.

U suradnji s pedagogom pratila sam odgojno –obrazovni rad i zadovoljavanje primarnih

potreba djece na uvidima u skupini, te su odgajatelji savjetovani i informirani o radu i

postupcima, te eventualno uočenim problemima. U suradnji s pedagoginjom i psihologinjom

pripremljen je komunikacijski roditeljski sastanak za djecu u godini pred polazak u školu

„Kvalitetna priprema za školu“. U suradnji s pedagoginjom realiziran je rad edukativnih grupa

odgojitelja i održane su radionice Samoaktualizacija, Komunikacijske vještine i Rani

komunikacijski razvoj.

U suradnji sa pedagogom, psihologom i zdravstvenom voditeljicom provedeni su intervjui

novoupisane djece, evidentirane su sve osobitosti u razvoju djece i održan je roditeljski

sastanak za roditelje novoupisane djece.

U suradnji s psihologom provođen je rad s djecom koja imaju posebne potrebe, konzultacije i

primjereno savjetovanje roditelja. Naročita suradnja ostvarena je u identifikaciji djece

školskih obveznika s mogućim razvojem teškoća u čitanju i pisanju. Sukladno tome u suradnji

s psihologom radilo se na njihovoj pripremi za školu.

166

ZADAĆE I DJELATNOSTI U ODNOSU NA DRUGE DRUŠTVENE ČIMBENIKE IZ

NEPOSREDNOG OKRUŽENJA VRTIĆA ILI ŠIRE

Ovisno od težini i kombinaciji poteškoća u govoru i razvoju koje ima dijete, dijete i roditelj su

upućivani na obradu i tretman u vanjske specijalizirane institucije. S tim u svezi

uspostavljena je suradnja sa sljedećim stručnim organizacijama:

Poliklinika za rehabilitaciju slušanja i govora Suvag

Klinika za dječje bolesti Klaićeva

Klinički bolnički centar Šalata

Kabinet za ranu komunikaciju ERF-a

Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet

Savjetovalište Centra za rehabilitaciju

Centar za socijalni rad Dubrava

Centar za rehabilitaciju Silver

U suradnji s pedagoginjama i odgojiteljicama starijih odgojnih i mješovitih skupina održan je

komunikacijski sastanak sa članicama stručnog tima i učiteljicama Osnovne škole

''Retkovec''. Tijekom sastanka izmijenjena su iskustva u radu s predškolcima u vrtiću, te

očekivanja učiteljica o spremnosti djeteta za polazak u školu.

Radi razmjene informacija o tijeku upisa u prvi razred osnovne škole, mišljenju stručnog tima

o djeci s posebnim potrebama i govorno- jezičnom statusu djece školskih obveznika s upisnog

područja vrtića održan je radni sastanak sa stručnim timom OŠ Vukomerec i OŠ Retkovec.

STRUČNO USAVRŠAVANJE

Kontinuirano se stručno usavršavam putem:

praćenja aktualne stručne literature

sudjelovanja na sastancima Sekcije predškolskih logopeda

sudjelovanja na sastancima Hrvatskog logopedskog društva

sudjelovanja na seminarima u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje

sudjelovanje na stručnim skupovima u organizaciji Ministarstva prosvjete i športa i

Gradskog ureda

Sudjelovanjem u internim oblicima stručnog usavršavanja – odgojiteljska vijeća, radionice

i sastanci edukativnih timova

Edukacija u organizaciji HURIDA, DV Vrbik, Udruge odgojitelja Krijesnice, DV Grigor

Vitez Split : ''Razvoj inkluzivne prakse u dječjim vrtićima'' – Podrška uključivanju djece s

teškoćama u razvoju u redovne vrtiće.

I ove pedagoške godine bila sam mentor studentima Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta

smjera Logopedije.

ZAKLJUČAK

U ovoj pedagoškoj godini uspješnim smatram rad s djecom s teškoćama u razvoju. S obzirom

da sam tijekom listopada prošla edukaciju pripremljenu od strane HURID-a unaprijedila sam

svoj rad s odgojiteljima, trećim odgojiteljima i roditeljima. Uspješnim smatram i individualni

rad s djecom koja imaju govorno-jezične poteškoće, iako pojedini roditelja i nadalje nisu

senzibilizirani za prepoznavanje i prihvaćanje postojanja govorno-jezičnih odstupanja, te ne

sudjeluju aktivno u logopedskom tretmanu i ne slijede dane savjete. Smatram da sam ostvarila

uspješnu suradnju s odgajateljima i svim članovima stručnog tima. I nadalje treba provoditi

edukativni i savjetodavni rad s odgajateljicama kroz komunikacijske radionice i sastanke

edukativnih grupa s ciljem unaprjeđenja odgojno-obrazovnog procesa, a prema standardima

kvalitete rada i potičući sve razvojne kompetencije djece, osobito komunikacije na

materinjem jeziku.

167

10. IZVJEŠĆE O REALIZACIJI LJETNOG PLANA I

PROGRAMA RADA U PEDAGOŠKOJ GODINI 2015./2016.

Rad u ljetnom periodu u pedagoškoj godini 2015./2016. specifičan je bio po tome što

smo isti trebali uskladiti s radovima na zgradi centralnog vrtića u Trnavi. Radovi na

zgradi vrtića u najvećoj mjeri su trebali biti realizirani u srpnju i kolovozu o čemu smo

informirali roditelje . Bilo nam je važno što aktivnije sudjelovanje roditelja u pripremnim

aktivnostima za rad u periodu. Kroz raznovrsne oblike pismene i usmene komunikacije s

roditeljima tijekom svibnja i početkom lipnja nastojali smo što veći broj roditelja

senzibilizirati za suradnju i razumijevanje kroz isticanje važnost tih radova za

poboljšanje uvjeta rada u vrtiću. S obzirom na to da smo uspjeli kod većine roditelja

dobiti razumijevanje i suradnju u organizaciji rada tijekom perioda 20.06.2016.do

31.08.2016. smatramo kako smo u tome uspjeli. Usporedbom podataka iz anketnog

upitnika o dolasku djece tijekom ljeta koji smo proveli u svibnju i stvarnim brojem

prisutne djece u periodu ljetne organizacije vidljivo je kako su naši zajednički ciljevi

tijekom rada ljeti u većini ostvareni.

ZBIRNI PODACI O DOLASKU DJECE TIJEKOM LJETA, 2016.

ANKETA-RODITELJI

SKUPINE 20.06.-

24.06.

27.06.-

15.07.

18.07.-

29.07.

01.08.-

12.08.

16.08.-

31.08.

TRNAVA

JASLICE

36 36 22 19 23

TRNAVA VRTIĆ-

MLAĐE

20 29 17 13 19

TRNAVA VRTIĆ-

PROGRAMI

67 32 12 6 11

TRNAVA VRTIĆ-

SREDNJE

47 43 12 8 13

TRNAVA VRTIĆ-

STARIJE

45 35 13 12 12

UKUPNO

TRNAVA

239 195 88 70 88

RESNIK 17 16 9 10 5

ČULINEC 30 28 14 15 18

SVEUKUPNO 286 239 111 95 111

U periodu od 20.06.-15.07.2016. odgojno-obrazovni rad bio je organiziran u centralnom

vrtiću Trnava.

U razdoblju od 27.06. - 01.07. rad je bio organiziran u 9 skupina: 2 jasličke i 7 vrtićkih.

Od 04.07. - 08.07. djeca su boravila u 8 skupina: 2 jasličke i 6 vrtićkih.

168

U razdoblju od 11.07. - 15.07. bilo je prisutno 7 skupina: 2 jasličke i 5 vrtićkih.

Analiza za razdoblje 27.06.-08.07.2016.

Skupina Podaci iz

ankete

Starno

stanje

2-T 11 3

3-T 16 11

8-DZ 9 8

25-Č 11 7

JASLICE 47 29

26-Č 12 9

24-Č 5 3

20-RS 8 7

22-RS 8 8

ČULINEC/RESNIK 33 27

5-T 10 6

6-T 16 11

7-T 19 14

10-T 12 7

18-T 9 6

1-T 14 7

17-T 8 8

23-T 16 15

29-T 13 11

TRNAVA VRTIĆ 117 85

4-T 8 6

9-T 7 5

12-T 3 1

27-T 9 2

28-T 5 3

PROGRAMI 32 17

SVEUKUPNO 229 158

Iz tabele je vidljivo kako je u ovom periodu bilo prisutno 68,9% od prijavljenog broja

po anketama roditelja. U vrijeme rada u Trnavi uporedno su se odvijali radovi na zgradi

vrtića (promjena stolarije i rad na fasadi) ali smo većinu planiranih aktivnosti Ljetnog

plana rada realizirali bez većih poteškoća. Dobrom suradnjom s izvođačima radova tijek

radova bio je prema planu i s djecom smo mogli boraviti u prostorima koji sun am bili

potrebni za broj prisutne djece. Također smo prateći tijek radova i na temelju prethodnih

dogovora s izvođačima

prostor centralnog vrtića Trnava za rad s djecom koristili smo do 15.07.2016.

169

U suradnji s roditeljima uspjeli smo broj djece koja će u period 18.07.2016. do

31.08.2016. boraviti u vrtiću smanjiti kako bi u tom period mogli koristiti prostor

područnog vrtića Čulinec.

Zadovoljni smo suradnjom s roditeljima jer smo rad u područnom vrtiću mogli kvalitetno

organizirati.

U područnom vrtiću Čulinec rad je organiziran u 4 skupine: 1 jaslička i 3 vrtićke u

periodu 18.07.do 01.08.2016., dok je nakon toga broj djece omogućio rad u tri skupine.

Tabela za razdoblje 01.08.-31.08.2016.

Skupina Podaci iz

ankete

Starno

stanje

2-T 5 1

3-T 10 4

8-DZ 4 3

25-Č 9 6

JASLICE 28 14

26-Č 3 5

24-Č 3 0

20-RS 5 2

22-RS 5 3

ČULINEC/RESNIK 16 10

5-T 7 3

6-T 3 2

7-T 5 2

10-T 4 3

18-T 5 0

1-T 3 2

17-T 0 2

23-T 6 3

29-T 7 2

30-T 5 2

TRNAVA VRTIĆ 45 21

4-T 3 4

9-T 0 0

12-T 0 0

27-T 1 0

28-T 2 0

PROGRAMI 6 4

SVEUKUPNO 95 49

Iz navedenog je vidljivo kako se broj djece koja su dolazila u vrtić u tom periodu znatno

smanjio i u odnosu na podatke iz ankete (svibanj,2016.) u vrtiću je bilo prisutno 52%

djece.

170

ODGOJNO OBRAZOVNI RAD

Odgojno-obrazovni rad organiziran je u dobno mješovitim skupinama za djecu jasličke i

vrtićke dobi. Odgojiteljice skupina timski su izrađivale plan i program rada.

Dvomjesečni plan bio je razrađen kroz:

tjedni plan rada - tematski planiran kroz aktivnosti

dnevni plan u kojem se navode poticaji za aktivnosti

dnevna valorizacija- osvrt na reakcije djece na ponuđene poticaje, situacijske

poticaje i uočena ponašanja djece s prijedlogom za planiranje rada s pojedinom

djecom, većom skupinom djece ili za cijelu skupinu.

VRJEDNOVANJE RADA

U vrednovanje rada aktivno su sudjelovale odgojiteljice i članice stručnog tima na

brifinzima koji smo u pravilu imali dva puta tjedno ( ponedjeljkom i petkom) odnosno, na

početku i na kraju radnog tjedna.

Na brifinzima smo:

analizirali brojno stanje djece u skupinama i prema tome prilagođavali prostornu

organizaciju i raspored rada odgojiteljica

dogovarali raspored jutarnjih i popodnevnih dežurstava

zajednički analizirali provedene aktivnosti iz Ljetnog plana i dogovarali

slijedeće I način dokumentiranja

analizirali smo primjenu Sigurnosnog programa i preporuke za zaštitu od vrućina

ukazivali smo na važnost poticanja osobnih, socijalnih i građanskih

kompetencija uz uvažavanje individualnih osobina djeteta, intenziviranje rada

na skrbi za zaštitu zdravlja djece uz svakodnevno maksimalno korištenje

prirodnih resursa (zrak, sunce, voda i sl.), obogaćivanje spoznaje i dječjih

iskustava preko opažajno praktičnih aktivnosti u igri, poticanje kreativnosti i

stvaralaštva djece (likovno, glazbeno i scensko stvaralaštvo)

S obzirom na vremenske uvjete boravak na zraku organizirali smo u ranijem jutarnjem

periodu, od 8.30 sati do 10.00 sati. Upravo nam vremenski uvjeti ( velike vrećine)

tijekom srpnja nisu omogućavali realizaciju neke od planiranih aktivnosti. Također smo

vrstu planiranih aktivnosti na vanjskim prostorima u centralnom vrtiću Trnava usklađivali

s tijekom radova na zgadi u odnosu na korištenje pojedinih dijelova vanjskog prostora.

Posebnu pozornost usmjerili smo na provedbu raznovrsnih aktivnosti izražavanja i

stvaranja, aktivnosti s kretanjem i životno-praktičnih i radnih aktivnosti. Na tjednim

brifinzima dogovarali smo plan događanja tijekom obilježavanja „Veselog petka“.

Provedene aktivnosti dokumentirali smo u Mapi događanja tijekom ljeta.

Tijekom brifinga odgojiteljice su upućene na primjenu sadržaja i aktivnosti Ljetnog plana

rada, skrbeći o vremenskim uvjetima: aktivnosti tijekom boravka na zraku realizirati u

periodu od 9.00 -10. 00 sati, osmišljavanje punktova za igru s ciljem promoviranja

razvojnih kompetencija, korištenje unutarnjih prostora vrtića za provedbu raznovrsnih

aktivnosti, posebice dvorane, poticanje inicijativnosti i poduzetništva djece u izražavanju

svojih kreativnih potencijala. Tijekom brifinga odgojiteljicama je istaknuta važnost

171

kvalitetne pripreme za rad – poticaji i aktivnosti prilagođeni dobi i interesima djece,

osiguravanje dovoljno sredstava za igru, kvalitetna priprema za BNZ, provedba aktivnosti

s ciljem poticanja socio-emocionalnog razvoja. Zadaća odgojiteljica je svakodnevna

realizacija ostalih poslova u trajanju od 40 minuta s ciljem vrjednovanja ponuđenih

poticaja tijekom dana, dječjih akcija i reakcija i planiranja poticaja za idući dan.

Ranojutarnji rad organiziran je od 5.30 sati sukladno potrebama roditelja, kao i

kasnopopodnevni rad, za djecu jasličke dobi do 17.00 sati, a za djecu vrtićke dobi do

16.30 i 18.00 sati. Praćenje rada ukazuje na boravak djece do 18.00 sati.

SURADNJA S RODITELJIMA

Osim već navedenih oblika suradnje s roditeljima kako bi aktivnije uključili u kreiranje

primjerenih prostornih uvjeta s roditeljima smo surađivali i kroz individualne razgovore.

U ljetnim mjesecima potrebno je intenzivirati individualnu suradnju s roditeljima (zbog

promjene prostora, kao i odgojitelja) te smo sukladno tome nastojali djelovati. Posebice

je važno u vrijeme boravka djece sa specifičnostima u ponašanju važna kontinuirana

suradnja s roditeljima kako bi zajednički djelovali na promjeni nekih neprihvatljivih

ponašanja kod djece. Zajednička procjena odgojiteljica i članica stručnog tima bila je

smjernica za suradnju s roditeljima. Nekoliko roditelja iniciralo je razgovor s članicama

stručnog tima u vezi pružanja stručne pomoći u vezi boljeg razumijevanja djetetova

ponašanja.

ZAKLJUČAK

Realizacija Ljetnog plana u pedagoškoj godini 2015./2016. zbog svoje specifičnosti za

nas je bio novi izazov i novo iskustvo u odnosu na prostorne resurse. Pri tome smatramo

da je rad u područnom vrtiću Čulinec i za djecu i za odrasle bio jedno novo pozitivno

iskustvo. Vanjski i unutrašnji prostor omogućio je da se odgojno-obrazovni rad realizira u

posebno pozitivnom ozračju. Prateći reakcije djece i povratne informacije od roditelja

djece koja su boravila u vrtiću dobili smo potvrdu da je za rad u ljetnom periodu manji

vrtić primjereniji razvojnim potrebama djece, posebice Čulinec koji svojim vanjskim

prostorom s puno drveća poticajno djeluje.