Izvjestaj BH Web

5/19/2018 Izvjestaj BH Web

1/106

100

60

4

20

FINALNI IZVJETAJAnaliza potreba djece i porodicaiz oblasti socijalne zatite i zdravlja uFederaciji Bosne i Hercegovine i Brkodistriktu

BOSNA I HERCEGOVINAFEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

FEDERALNO MINISTARSTVO ZDRAVSTVA

FBIH MINISTARSTVORADA I SOCIJALNE POLITIKE

BRKO DISTRIKT


2/106

BOSNA I HERCEGOVINAFEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

FEDERALNO MINISTARSTVO ZDRAVSTVA

FBIH MINISTARSTVORADA I SOCIJALNE POLITIKE

BRKO DISTRIKT

Projekat finansira

Evropska unija

Ova publikacija je uraena uz pom o Evropske unije.Sadraj ove publikacije je iskljuiva odgovornost Custom Concept-a i ni u kom

sluaju ne predstavlja stanovita Evropske unije


3/106

SKRAENICE

I. IZVRNI SAETAK

II. UVOD

III. DETALJNI PREGLED REZULTATA

IV. REZIME

V. NAUENE LEKCIJEVI. PRILOZI

ANALIZA POTREBA DJECE I PORODICA IZ OBLASTI SOCIJALNE ZATITEU FEDERACIJI BiH I BD

Legislativa/PolitikeBudet

Upravljanje i koordinacija

Dostupnost osnovnih sredstava potrebnih za pruanje usluga/Kapaciteti CSR

Pristup informacijama, objektima i uslugama

Finansijski pristup/Direktni i indirektni trokovi

Kvalitet

ANALIZA POTREBA DJECE I PORODICA (obuhvaenih socijalnom zatitom)IZ OBLASTI ZDRAVSTVA U FEDERACIJI BiH I BD

Obuhvaenost korisnika socijalne zatite zdravstvenim osiguranjem

Finansijski pristup/Direktni i indirektni trokovi

Pristup informacijama, objektima i usugama

Upravljanje i koordinacija

PRISTUP OBRAZOVANJU DJECE IZ PORODICA (obuhvaenih socijalnom zatitom)U FEDERACIJI BIH I BD

Pristup informacijama, objektima i uslugama

Prilog 1. Komentari na radni materijal Zakona o socijalnoj zatiti i Zakonao zatiti porodice sa djecom Ministarstva rada i socijalne politike Federacije BiH

Prilog 2. Komentari na Prednacrt Zakona o socijalnoj i djeijoj zatiti u Brkodistriktu Bosne i Hercegovine

Prilog 3. Analiza Determinanti

Prilog 4. Detaljan pregled metodologije istraivanja

4

6

9

17

17

17

18

21

28

33

49

52

70

70

74

80

88

93

93

102

104105

105

105

105

105

Sadraj.....................................................................................................................................


4/106

4

Analiza potreba djece i porodica iz oblasti socijalne zatite i zdravlja u

Federaciji Bosne i Hercegovine i Brko distriktu

Skraenice

BD

BDP

BiH

BO

BPK

CC

CMZCSR

DFID

Federacija BiH

FG

HHC

HNK

IDI

K10

KM

KS

M

Max

Min

MUP

NN.nov.

NPP

NVO

Brko distrikt

Bruto domai proizvod

Bosna i Hercegovina

Bez obrazovanja

Bosansko-podrinjski kanton

Custom Concept

Centar za mentalno zdravljeCentar za socijalni rad

Ured za meunarodni razvoj

Federacija Bosne i Hercegovine

Fokus grupa

Hope and Homes for Children

Hercegovako-neretvanski kanton

Dubinski intervju

Kanton 10

Konvertibilna marka

Kanton Sarajevo

Aritmetika sredina

Maksimum

Minimum

Ministarstvo unutranjih poslova

BrojNarodne novine

Nastavni plan i program

Nevladina organizacija

................................................................................................................................................


5/106

5

Analiza potreba djece i porodica iz oblasti socijalne zatite i zdravlja

u Federaciji Bosne i Hercegovine i Brko distriktu

NZ

NO

O

PDV

PK

PSI

SBKSD

Sl.nov.

SPIS

SPSS

SSS

TK

UNICEF

USK

VS

VSS

ZDK

ZHK

ZZO

ZZZ

%

+/-

Ne znam

Ne elim odgovoriti

Osnovna kola

Porez na dodatnu vrijednost

Posavski kanton

Polustruktuirani intervjui

Srednjobosanski kantonStandardna devijacija

Slubene novine

Jaanje sistema socijalne zatite i inkluzije za djecu u BiH

Statistiki program za drutvene nauke

Srednja struna sprema

Tuzlanski kanton

Djeiji fond Ujedinjenih nacija

Unsko-sanski kanton

Via kolska sprema

Visoka struna sprema

Zeniko-dobojski kanton

Zapadno-hercegovaki kanton

Zavod za zdravstveno osiguranje

Zavod za zapoljavanje

PostotakManje ili jednako

Plus minus

................................................................................................................................................


6/106

6



Ova Analiza potreba djece i porodica iz oblasti socijalne zatite i zdravlja u Federaciji BiH i BD (Analiza) provedena jeza potrebe SPIS programa, koji za osnovni cilj ima unaprijeenje sistema socijalne zatite i inkluzije na svim nivoimavlasti, kroz rad na jaanju okvira javnih politika u oblasti sistema socijalne zatite i inkluzije, te kroz izgradnju dravnihkapaciteta za jaanje multisektorskih pristupa zatiti i inkluziji djece. Analiza je za cilj imala davanje pregleda trenutnodostupne statistike u relevantnim podrujima, provoenje kvalitativnog i kvantitativnog istraivanja u cilju boljegrazumijevanja potreba djece i porodica kada su u pitanju dostupne usluge socijalne zatite i zdravlja, te podravanjereforme socijalne zatite i socijalne inkluzije koja se provodi u Federaciji BiH i BD.

Tako ovaj izvjetaj predstavlja sumu analiza dobivenih podataka prikupljenih kroz oba dijela istraivanja, od svihinteresnih strana, ukljuujui predstavnike razliitih nivoa vlasti nadlenih za oblasti socijalne zatite, zdravlja iobrazovanja, pruaoce usluga, te same korisnike socijalne zatite. Na ovaj nain, putem osvjetljavanja potreba djecei porodica, on daje cjelovitu sliku stanja u segmentu socijalne zatite i zdravlja, omoguava odreivanje prepreka iuskih grla, te, to je i najvanije, naina i preporuka za njihovo prevazilaenje.

Analiza je pokazala da je zapoeta reforma sistema socijalne zatite i inkluzije izrazito vano i prijeko potrebna naoba, istraivanjem obuhvaena, podruja. Naime, postojea mrea zakona kojim se ureuje oblast socijalne zatite,nedoreenost i nesprovoenje pojedinih od njih, zajedno sa razlikama u visini, planiranju i raspodjeli kantonalnihi opinskih budeta, dovela je do znaajnih razlika u vrstama, visini, pa i kvalitetu socijalne pomoi koja se pruakorisnicima u razliitim opinama, kantonima, u Federaciji BiH i BD. Njihovo prisustvo dovodi korisnike u nedoumicu,izaziva osjeaj diskriminiranosti, te podstie utisak da se sredstvima, koja bi se trebala koristiti za pomo osobama i

porodicama u stanju socijalne potrebe, manipulie i da se ona zloupotrebljavaju.

Vertikalna saradnja izmeu institucija u principu funkcionie, ali savjetodavna i supervizorska uloga viih nivoa nijedovoljno izraena. Osim toga, navedeni su primjeri koji pokazuju da neke od instrukcija, te nezvaninih upustava kojenii nivoi dobivaju, nisu u saglasnosti sa postojeim zakonskim odredbama, to dovodi pruaoce usluga u nezavidanpoloaj, i sprjeava korisnike da ostvare svoja zakonska prava. Horizontalna saradnja takoer funkcionie, ali rijetkona nivou koji obezbjeuje brz, efikasan i potpun odgovor na potrebe korisnika. Dok nepostojanje mjeovitog sistemasocijalne zatite (u kojem socijalne usluge, pored institucija sistema, mogu pruati i fizika i pravna lica, ukljuujuiudruenja i fondacije) smanjuje mogunost ustanovljavanja i pruanja odreenih usluga, tj. evidentiranje i ostvarenjapojedinih potreba korisnika.

Narednu prepreku u kvalitetnom funkcionisanju sistema socijalne zatite i ispunjavanju potreba djece i porodicapredstavljaju nedovoljni (tehniki, materijalni, ljudski i finansijski) kapaciteti veine Centara za socijalni rad (CSR).Koji, uz ostalo, utiu na smanjenje zastupljenosti preventivnog, savjetodavnog i terenskog rada, onemoguavajukontinuirano provoenje monitoringa i analize stanja i potreba (potencijalnih) korisnika, te uspjeno djelovanjena njihovom zadovoljavanju. to za korisnike predstavlja jo jedan dokaz nezainteresovanosti drave za socijalnougroene kategorije stanovnitva, razvija njihov osjeaj zapostavljenosti i podriva vjeru da sistem socijalne zatite(moe da) uspjeno funkcionie.

Fiziki pristup korisnika objektima socijalne zatite otean je uslijed toga to se prostorije CSR esto nalaze na drugom,treem... spratu, te to su rijetki Centri koji djeluju u uslovima prilagoenim invalidnim licima. Pristup korisnikainformacijama bolji je nego pristup ope populacije (stanovnitva potencijalnih korisnika). Naime, osnovni izvorinformacija o pravima iz oblasti socijalne zatite za opu populaciju predstavljaju poznanici, rodbina i prijatelji, kojivrlo esto posjeduju nepotpune i neprecizne informacije, koje do potencijalnih korisnika ne stiu blagovremeno.Nasuprot tome, najveem dijelu korisnika prilikom zadnje aplikacije odmah bile dostupne sve potrebne informacije

I. Izvrni saetak................................................................................................................................................


7/106

7



za apliciranje za odreeno pravo, a njihova tanost, jasnoa i potpunost, u principu su visoko ocjenjene. Ali je i kodkorisnika primjetna loa informisanost o (ostalim) socijalnim pravima koja im stoje na raspolaganju, to pobuujesumnju da se ove informacije namjerno dre nedostupnim. I skupa sa ostalim primjerima netransparentnosti razvijastav o prisutnosti korupcije i u oblasti socijalne zatite.

Ukoliko uspiju doi do potrebnih informacija i uspjeno proi kroz proces aplikacije (povezan i sa odreenim trokovimakoje ga dijelu korisnika ine teko dostupnim), te podnijeti zahtjev za odreenu vrstu usluge, veina korisnikarelativno jednostavno, efikasno i brzo dobija odgovor na zahtjev i ima pristup odgovarajuoj usluzi. Dok u kantonimau kojima su prisutni problemi sa obezbjeenjem potrebnih budetskih sredstava postoji znaajno vei broj zahtjevana koje nije odgovoreno u predvienom zakonskom roku, kao to je i vei broj iskustava sa kanjenjima u isplatamaili ak njihovim obustavljanjem. Pri tome su prisutni i primjeri neefikasnog rada zaposlenih u CSR i velikog kanjenjau obavijetavanju korisnika, kao i sluajevi u kojima je nemogunost isplate odreenih davanja imala ekstremneposljedice. U ovakvim uslovima, u nekim od kantona, obezbjeena je redovnost isplata smanjenjem njihove visine.Ali kako su iznosi novanih pomoi i inae niski i nedostatni u odnosu na potrebe koje korisnici imaju, onda oni neuspijevaju pokriti ni osnovne egzistencijalne potrebe korisnikih porodica, a esto ak djeluju degradirajue.

Kada je u pitanju zadovoljavanje potreba korisnika koje podrazumijevaju usluge nematerijalne prirode, optereenost

strunih radnika u CSR administrativnim poslom, kao i opi nedostatak kapaciteta, smanjuju broj, raznovrsnost, ali ikvalitet ovih usluga, a kod korisnika potiu percepciju da osoblje CSR nema dovoljno vremena i strpljenja da se bavikorisnicima i prui im sve vrste podrke koje su im potrebne. Ovo je posebno vano jer se korisnici pri odreivanjukvaliteta odnosa osoblja prema njima, uz kune posjete (koje su najloije ocijenjen segment rada CSR), rukovodevremenom koje im osoblje posveuje. Oni oekuju da se odvoji vrijeme da ih se saslua, obie, pokae razumijevanjei elja da se pomogne. Nedostatak takvog odnosa, dijelom i zbog perceptivne udeenosti, vrlo esto tumae kaoneuvaavanje od strane osoblja, zakljuujui da oni, kao i okolina, korisnike doivljavaju i tretiraju kao manjevrijedne socijalne sluajeve. Istovremeno, kod zaposlenih u CSR prisutan je osjeaj nerazumijevanja i nedovoljnoguvaavanja od strane drugih strunjaka sa kojima, u okviru svog djelovanja, sarauju. Takoer, percepcija da se, udrutvu inae, uloga CSR ne cijeni adekvatno i da je njihov drutveni i materijalni status ispod onoga koji zasluuju,dovodi do ogorenosti. Koja se onda transferira na korisnike i uzrokuje formiranje zaaranog kruga, iz kojeg se teko

nalazi izlaz. Meutim, da, uprkos svemu, korisnicima dobivene vrste podrke mnogo znae i da znaju prepoznati trudkoji veina zaposlenih u CSR ulae u obavljanje svoga posla, pokazuje generalno zadovoljstvo radom CSR. Naime,tri etvrtine u principu pozitivno ocjenjuju rad CSR, ali to istovremeno znai da svaki etvrti korisnik izraava svojenezadovoljstvo, dok je u pojedinim kantonima ovo sluaj sa svakim drugim korisnikom.

Inae, u odnosu na opu populaciju korisnici socijalne zatite bolje su pokriveni zdravstvenim osiguranjem, ali jouvijek 7,5%, odraslih lanova i 5,5% djece iz korisnikih porodica ostaje zdravstveno neosigurano. Mada se uglavnomradi o odraslim osobama koje se nisu na vrijeme prijavile ili javljale na Zavod za zapoljavanje, koje imaju nerijeenradno pravni status i koje rade u firmama koje im ne uplauju doprinose, a u BD i osobama starijim od 65 godina kojesu nekad bili poljoprivrednici, te djeci koja se po zavretku ili naputanju kolovanja nisu u roku prijavila na Zavod zazapoljavanje, koja su osigurana preko roditelja kojem firma ne uplauje doprinose i djeci koja nisu upisana u Matinuknjigu roenih, dio razloga lei i u nedovoljnoj informisanosti korisnikih porodica da neosigurana predkolska djeca

i djeca do 26 godina ivota koja su na redovnom kolovanju, osobe sa invaliditetom, trudnice i porodilje, te lica starijaod 65 godina koja nisu osigurana po drugom osnovu mogu ostvariti zdravstvno osiguranje preko CSR i kantonalnihministarstva obrazovanja.

Potrebe korisnika za zdravstvenom zatitom ostaju nezadovoljene i u sluajevima kada zdravstveno osiguranikorisnici moraju platiti premiju ili markicu na godinjem nivou da se ne bi plaala participacija ili da bi se plaalamanja participacija za ljekarske preglede, vaenje nalaza i nabavku lijekova sa esencijalne liste. Ali takoer i ondakada kupovina lijekova, ortopedskih pomagala i sanitarnih sprava, predstavlja stavku na koju odlazi vei dio kunogbudeta ili stavku koja ga uveliko premauje. Osim toga, odreenom dijelu korisnika nedostupne ostaju i terapije kojese provode van njihovog mjesta boravka, jer putni trokovi predstavljaju nepremostivu prepreku. Pri emu nedostataksaradnje i koordinacije izmeu CSR i Zavoda za zdravstveno osiguranje Federacije BiH i Odjeljenja za zdravstvo i

ostale usluge BD smanjuje dostupnost zdravstvene zatite korisnikim porodicama. Za sada, CSR pokuavaju pomoipruanjem jednokratne novane pomoi (koju je mogue dobiti jednom do etiri puta u godini, zavisno od kantona,iji su iznosi niski i koja se u pojedinim kantonima isplauje sa viemjesenim zakanjenjem), te izuzetne novane


8/106

8



pomoi (koja se u principu isplauje jednom godinje), to ni blizu nije dovoljno za zadovoljenje ovog dijela korisnikihpotreba. (A istovremeno, preteno usmjeravanje jednokratnih novanih pomoi na pokrivanje potreba vezanih zazdravstvenu zatitu, ne ostavlja prostora za pokrivanje ostalih korisnikih potreba.)

Zbog svega nevedenog deava se da korisnici ni ne odlaze ljekaru svaki put kada misle da bi trebali/kada imajusimptome odreene bolesti, kao to dio njih ni djecu ne vodi ljekaru svaki put kada sumnjaju da su bolesna. (Madasu djelovanjem pedijatara korisnici u principu zadovoljni, a primjedbe na njihov rad uglavnom prisutne tamo gdje jenjihov broj nedovoljan, pa je i vrijeme koje mogu posvetiti pojedinom korisniku ogranieno.) Takoer, za korisnikeporodice koje psihologa, logopeda i defektologa nemaju u mjestu stanovanja, koritenje njihovih usluga povezanoje sa novanim trokovima i utokom vremena, to im oteava, a ponekad i onemoguava kontinuiran pristup. Tenepovoljno utie na kvalitet zdravstvene zatite i njege koju njihova djeca dobivaju. Trudnice i porodilje iz korisnikihporodica rjee od ope populacije odlaze ginekologu za vrijeme trudnoe, kao to to, uslijed nedostatka novca,ali i straha od reakcija okoline optereene predrasudama, ine i ostale korisnice. Takoer, korisnice ee ne mogupriutiti odlazak u privatne ordinacije, te moraju dugo ekati na rezultate PAPA testa, kao i mamografiju, tako danjihova potreba za dobijanjem pravovremene usluge na ovom podruju ostaje nezadovoljena. Osim toga, korisnikeporodice rjee nego opa populacija posjeuju savjetovalita za roditelje i trudnice, kao i savjetovalita za rani djeijirast i razvoj, te za rano otkrivanje bolesti i pruanja pomoi djeci koja zaostaju u rastu i razvoju i oboljeloj djeci. to

smanjuje anse za pravovremeno otkrivanje potekoa, procjenu potreba, planiranje postupka zatite, te provoenjepodrke i tretmana djeteta. Dio problema predstavlja tradicija da se djeca sa posebnim potrebama zatvaraju u kuui kriju od okoline, povremeno praena nespremnou ljekara da roditeljima saopte da imaju dijete sa razvojnimpotekoama, ali primjetno je i da CSR i druge institucije korisnicima vrlo rijetko pruaju informacije o djelovanju ovihsavjetovalita.

Pristup predkolskom obrazovanju za djecu iz korisnikih porodica oganien je prvenstveno nedostakom potrebnihnovanih sredstava (za plaanje vrtia i trokove prevoza), ali i nedovoljnom upoznatou sa znaajem predkolskogodgoja i obrazovanja za cjelokupnu socijalnu inkluziju osobe. A dijelu porodica koje ive u mjestima u kojima ovihustanova nema, vrijeme koje je potrebno utroiti na odvoenje i dovoenje djeteta iz vrtia predstavlja dodatnuprepreku. Stopa pohaanja osnovne kole kod djece iz korisnikih porodica je neto nia nego u opoj populaciji

(93,5%). Razlozi su jednim dijelom finansijske prirode (pomo u pokrivanju trokova vezanih za kolovanje djece -subvencioniranje kupovine udbenika i kolskog pribora, te prevoza do kole i nazad predstavlja jednu od najizraenijihpotreba korisnikih porodica i, za sada, najuestaliju vrstu podrke obrazovanju koju sistem prua). Drugi dio razlogaje povezan za nedostatkom odgovarajue podrke za djecu koja ive u poremeenim porodinim okolnostima i kojasu zaputena ili zanemarena, djecu koja stanuju u udaljenim ruralnim podrujima iz kojih ne postoji prevoz do mjestau kojem se osnovna kola nalazi, te djecu sa nerjeenim osnovnim dokumentima. Kada je u pitanju romska populacija,na ove prepreke nadovezuje se i roditeljski stav da ni kola nee njihovoj djeci pomoi da promjene ivot nabolje.

Ukupno gledano, Analiza pokazuje da su CSR u dobroj mjeri izgubili osnovnu funkciju prevencije, savjetodavnograda, pa ak i sanacije socijalnih problema. Socijalnom zatitom nisu obuhvaeni svi kojim je ona potrebna, korisniciusluga ne uspijevaju zadovoljiti svoje potrebe iz oblasti socijalne zatite, a niskim ocjenama kvaliteta funkcionisanjasistema socijalne zatite od strane dijela korisnika, prikljuuje se nezadovoljstvo zaposlenih u CSR. Takoer, sadanje

djelovanje ovog sistema ne osigurava odrivi razvoj korisnika, nego potie razvoj (dugorone) ovisnosti o pruenojpodrci, jer se aktivne mjere usmjerene na sprjeavanje i otklanjanje uzroka koji korisnike dovode u stanje potrebe,ne preduzimaju. Kao to se ne provode ni aktivnosti usmjerene na ocjenu uticaja provedenih mjera socijalne zatite ivrlo rijetko procjenjuju dalje potrebe korisnika za ostvarivanjem odreenog prava iz socijalne ili druge srodne zatite.to na kraju daje sliku nefunkcionalnog sistema socijalne zatite koji ne ispunjava svoju svrhu tj. daleko je od toga dazadovoljava potrebe svojih korisnika.

U cilju prevazilaenja ovakvog stanja, u Analizi je istaknut vei broj postojeih dobrih praksi i doneen je veliki brojzakljuaka, namjenjenih da se koriste kao smjernice na osnovu kojih e policy maker-i razviti odgovarajue preporukekoje e donosiocima odluka i ostalim zainteresovanim stranama biti (vrsta) osnova za dalje djelovanje na reformisistema socijalne zatite i socijalne inkluzije.


9/106

9



II. Uvod

Custom Concept, agencija za ispitivanje javnog mnijenja, istraivanje trita i konsalting je unajmljena od straneUNICEF-a da provede istraivanje pod nazivom Analiza potreba djece i porodica iz oblasti socijalne zatite i zdravlja uFederaciji Bosne i Hercegovine (Federaciji BiH) i Brko distriktu (BD). Ovo istraivanje je provedeno u okviru programaJaanja sistema socijalne zatite i inkluzije za djecu (SPIS program) koji provodi Bosna i Hercegovina (BiH).

O SPIS-U

SPIS program je viegodinji, multidisciplinarni program podrke predpristupnom procesu BiH u oblastima socijalnezatite, socijalne inkluzije i prava djeteta. Ovaj program, pored UNICEF-a, podravaju i drugi donatori: Europska Unija,Vlada Velike Britanije Ured za meunarodni razvoj (DFID) i Vlada Norveke. Osim toga, kako je SPIS nastao kroz bliskusaradnju UNICEF-a i institucija na dravnom i lokalnom nivou, tako su meu partnerima programa i Ministarstvo civilnihposlova BiH, Ministarstvo pravde BiH, Direkcija za ekonomsko planiranje BiH, entitetska i kantonalna ministarstva uijoj su nadlenosti oblasti socijalne zatite, zdravlja, obrazovanja i ljudskih/djejih prava, dravne i entitetske Agencije/Zavodi za statistiku, lokalne institucije socijalne zatite i inkluzije (centri za socijalni rad/slube socijalne zatite (CSR),predkolske ustanove, osnovne i srednje kole, domovi zdravlja, klinike, policijske stanice, opinski sudovi, nevladineprofitne i neprofitne organizacije i drugi), te razliite specijalizovane i organizacije civilnog drutva.

Osnovni cilj programa je unapreenje sistema socijalne zatite i inkluzije na svim nivoima vlasti. Postie se kroz radna jaanju okvira javnih politika u oblasti sistema socijalne zatite i inkluzije, te kroz izgradnju dravnih kapaciteta zajaanje multisektorskih pristupa zatiti i inkluziji djece.

Temeljni principi SPIS-a poivaju na pristupima zasnovanim na ljudskim pravima i potrebama, a sam program sefokusira na tri oblasti: Unapreenje sistema socijalne zatite i inkluzije djece kroz uee svih partnera u planiranju i izradi

javnih politika; Osnaivanje upravljakih i koordinacijskih struktura na svim nivoima vlasti; Izgradnja i unapreenje lokalnih modela socijalne zatite i inkluzije djece na opinskom nivou.Ciljna grupa programa su ranjiva djeca i njihove porodice, te politiari i strunjaci iz oblasti socijalne zatite.

Od poetka implementacije, SPIS program je ostvario znaajne promjene u vladinim politikama i pristupimasveukupnoj socijalnoj zatiti i inkluziji djece u BiH. Naime, ostvareni su vani pomaci u izgradnji partnerstava, izgradnjisaradnje institucija na lokalnoj razini i saradnje sa viim nivoima vlasti. Pomaci u ovim segmentima su izuzetno

znaajni jer omoguavaju stvaranje cjelovitog pristupa socijalnoj zatiti i inkluziji, kroz stvaranje veza izmeu razliitihinstitucija, te jaanje horizontalne i uspostavljanje vertikalne upravljake strukture. Osim toga, uloeni su i velikinapori na promociji komponente ranog rasta i razvoja djeteta kroz iniciranje uspostave Centara za rani rast i razvoj.Intenzivno je raeno i na odreivanju programa rada politike zasnovane na dokazima i izradi indikatora za djecu,jaanju SPIS programa kroz niz obuka, seminara i radionica, zagovaranju programa kroz javne kampanje i otvorenidijalog, te izradi budeta za programe za djecu i politike u socijalnim sektorima kroz niz modula obuke za institucijevlasti na svim nivoima.

Trenutno se provodi faza III SPIS programa koja je usmjerena na osnaivanje kapaciteta prualaca usluga i zvaninikana svim nivoima planiranja politika i programa s ciljem uspostave modela socijalne zatite i inkluzije.

................................................................................................................................................

................................................................................................................................................


10/106

10



SOCIJALNA ZATITA U FEDERACIJI BIH I BD

Socijalna prava su dijelom korpusa ljudskih prava. Svrha im je zatita od socijalnih rizika svih lanova drutva, tezatita posebno ranjivih skupina drutva s ciljem ublaavanja nejednakosti i kreiranje drutva jednakih ansi1. Nadalje,socijalna prava trebaju sluiti zatiti posebno ranjivih skupina u drutvu, osiguranju socijalnih rizika, suzbijanju

siromatva i trebaju doprinijeti jaanju socijalne kohezije i socijalne ukljuenosti.2

Zakon o osnovama socijalnezatite, zatite civilnih rtava rata i zatite porodice sa djecom Federacije BiH (Zakon o socijalnoj zatiti FederacijeBiH)3 definira socijalnu zatitu kao djelatnost usmjerenu na osiguranje socijalne sigurnosti graana Federacije BiH injihovih porodica u stanju socijalne potrebe. UNICEF i njegovi partneri odreuju iru definiciju socijalne zatite kojaobuhvaa javne aktivnosti koje provodi drava ili privatne osobe koje se bave rizikom, ugroenou i hroninimsiromatvom4. Pa, tako, pojam socijalna zatita pretpostavlja zatitu djeteta putem zdravstva, obrazovanja, posebnezatite i socijalnog staranja, a socijalna inkluzija, proces koji se brine da osobe kod kojih postoji rizik od siromatva isocijalne iskljuenosti, dobiju mogunosti i sredstva nuna za potpuno sudjelovanje u ekonomskom, drutvenom ikulturnom ivotu i uivaju standarde blagostanja koji se u drutvu u kojem ive smatraju normalnima.5

Ustav Federacije BiH propisuje zajedniku nadlenost Federacije BiH i kantona u socijalnoj zatiti. Ministarstvo radai socijalne politike Federacije BiH nadleno je, izmeu ostalog, za planiranje i programiranje, donoenje zakona iz

ove oblasti, te koordiniranje djelatnosti socijalne zatite izmeu kantona. Kantoni, odnosno kantonalna ministarstvasocijalne politike, nadlena su za provoenje socijalne politike, donoenjene kantonalnih zakona iz ove oblasti iuspostavu slubi socijalne zatite. Kantoni mogu donositi posebne propise iz ove oblasti, te mogu garantirati iraprava od prava definiranih zakonom na nivou Federacije BIH. Zajednike nadlenosti rezultiraju da se na podrujuFederacije BiH i kantona trenutno primjenjuje 11 zakona, te brojni podzakonski akti koji reguliraju ostvarivanjesocijalne zatite.6 Prava iz oblasti socijalne zatite ostvaruju se na opinskom nivou (zavisno od budeta opine) isprovode kroz opinske CSR. Postoji velika razlika u ljudskim resursima... kao i u visini budetskih sredstava koja seiz opina i kantona izdvajaju prema CSR7. Ovako iscjepkano stanje, uz nedovoljna budetska sredstva, rezultirapruanjem neodgovarajue pomoi korisnicima8 i nejednakim pristupom

1

Fondacija Centar za javno pravo, grupa eksperata: A.Hunek-Pita, V. Puljiz, V. Niavi, N.Obradovi, D. Popovi, Sistem socijalne zatite BiH i regija, 2012.2 Ibid.3 Zakon o osnovama socijalne zatite, zatite civilnih rtava rata i zatite porodica sa djecom Federacija BiH (Sl.nov.Federacije BiH 36/99, 54/04, 42/06, 22/09);4 Kaapor Dihi Zehra, Institucionalna analiza sistema socijalne zatite i inkluzije djece i porodica s djecom u

Bosni i Hercegovini,2010.5 Kaapor Dihi Zehra, Institucionalna analiza sistema socijalne zatite i inkluzije djece i porodica s djecom u

Bosni i Hercegovini, 2010.6 Zakon o osnovama socijalne zatite, zatite civilnih rtava rata i zatite porodica sa djecom FBiH (Sl.nov. 36/99, 54/04, 42/06,

22/09); Zakon o osnovama socijalne zatite, zatite civilnih rtava rata i zatite porodica sa djecom kantona Sarajevo (Sl.nov.16/02,08/03, 2/06, 21/06, 20/10); Zakon o socijalnoj zatiti, zatiti civilnih rtava rata i zatiti porodice sa djecom, Zeniko-dobojski kanton

(Sl.nov.13/07, 13/11); Zakon o socijalnoj skrbi, Hercegovako-neretvanski kanton (Sl.nov.3/05); Zakon o socijalnoj zatiti, zatiticivilnih rtava rata i zatiti obitelji sa djecom, Zapadnohercegovaki kanton (Sl.nov.16/01, 11/02, 4/04, 9/05); Zakon o socijalnojzatiti, zatiti civilnih rtava rata i zatiti porodice sa djecom, Tuzlanski kanton (Sl.nov. 12/00, 05/02, 13/03 i 08/06); Zakon o socijalnojzatiti, zatiti civilnih rtava rata i zatiti porodice sa djecom, Unsko-sanski kanton (Sl.nov. 5/00, 7/01); Zakon o socijalnoj zatiti,zatiti civilnih rtava rata i zatiti porodice sa djecom, Bosansko-podrinjski kanton (Sl.nov. 10/00); Zakon o socijalnoj skrbi, KantonLivno (N.nov. 5/98); Zakon o socijalnoj zatiti, zatiti civilnih rtava rata i zatiti porodica sa djecom Srednjobosanskog kantona (Sl.

nov.10/05, 2/06); Zakon o socijalnoj zatiti, Kantona Posavskog (N.nov. 5/04, 07/09);7 UNICEF, Rezultati projekta Socijalne zatite i socijalne inkluzije djece,2009.8 Korisnici socijalne zatite su osobe koje se nalaze u stanju socijalne potrebe i pripadaju nekoj od navedenih kategorija: djeca

bez roditeljskog staranja; odgojno zanemarena i zaputena djeca, kao i djeca iji je razvoj ometen obiteljskim prilikama; osobe sainvaliditetom, te osobe ometene u fizikom ili psihikom razvoju; materijalno neosigurane i za rad nesposobne osobe; stare osobebez obiteljskog staranja; osobe sa drutveno negativnim ponaanjem; osobe i obitelji u stanju socijalne potrebe, kojima je uslijedposebnih okolnosti potreban odgovarajui oblik socijalne zatite.

................................................................................................................................................


11/106

11



uslugama socijalne zatite. Socijalna zatita u BD je regulisana Statutom BD i Zakonom o socijalnoj zatitiBD. U BD ne postoje CSR, ve jedno pododjeljenje u okviru Odjela za zdravstvo Vlade BD. Naime, BiH troiznaajna sredstva (4% bruto domaeg proizvoda - BDP-a) na finansijske naknade kroz oblike socijalnezatite koji nisu bazirani na doprinosima. To je znatno vie nego to je prosjek zemalja u regionu (oko 1,6%BDP-a) ili evropskih zemalja. Siromani dio stanovnitva nesrazmjerno malo je pokriven ovim finansijskimnaknadama. Najsiromanija petina stanovnitva prima samo 18% od ukupnih novanih naknada zasocijalnu zatitu.9

Naknade socijalne pomoi u Federaciji BiH su dominantno zasnovane na pravu, a ne na potrebama, te jeizraen prijedlog izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj zatiti, zatite civilnih rtava rata i zatite porodice sdjecom Federacije BiH, odnosno radni tekstovi Zakona o o socijalnoj zatiti, Zakona o zatiti civilnih rtavarata i Zakona o zatiti porodice s djecom Ministarstva rada i socijalne politike Federacije BiH.10 Ovakavpristup dominira i u BD, te su potrebe za provoenjem reforme socijalne zatite dovele do preduzimanjaaktivnosti na izradi nacrta novog Zakona o socijalnoj zatiti BD. Zbog svega navedenog, potrebno je razvitiistinsku mreu socijalne sigurnosti kroz efikasnu reformu sistema socijalne zatite. Vano je razviti sistemsocijalne zatite koji e novane naknade i usluge usmjeriti prema stvarnim potrebama korisnika, a posebnomehanizme boljeg ciljanja stvarnih potreba.11 Unapreenje pruanja usluga socijalne zatite kroz jaanje

saradnje CSR i nevladinih organizacija (NVO), te pomak ka pristupu koji je orjentisan prema korisniku s jasnoodreenom ulogom organizacija civilnog drutva, privatnog sektora i volontera12 je neophodan. Vaansegment reforme socijalne zatite u BiH predstavlja fokus na lokalnu zajednicu (opine) i razvoj mjeovitogsistema zatite koji bi ukljuivao CSR, nevladine organizacije, privatni sektor i druge javne institucije.13

ZDRAVSTVENA ZATITA U FEDERACIJI BIH I BD

Svima na teritoriji Federacije BiH, garantovano je pravo na zdravstvenu zatitu; zatitu obitelji i djece;zatitu manjina i potencijalno ugroenih grupa. I u ovoj oblasti Federacija BiH i kantoni, imaju podijeljenenadlenosti, ali za razliku od socijalne zatite, oblast reguliraju tri osnovna zakona i dvije odluke donesene

na nivou Federacije BiH.14

Zakoni detaljno reguliu nadlenosti, finansiranje prava i usluga iz zdravstvenezatite i osiguranja izmeu Federacije BiH i kantona. Kantoni nemaju posebne zakone, ali donose odlukekojima se detaljnije propisuje ostvarivanje prava iz zakona Federacije BiH. Zdravstvena zatita u BD jeregulisana Statutom BD, Zakonom o zdravstvenoj zatiti BD i Zakonom o zdravstvenom osiguranju BD.

Svjetska zdravstvena organizacija definie zdravlje kao fiziko, mentalno i socijalno blagostanje, a ne samokao odsustvo bolesti. Direktan doprinos medicinskih usluga, u smislu poboljanja zdravlja stanovnitva,procjenjuje se na svega 10%, dok je ostalih 90% rezultat drugih procesa15 to upuuje na vanost saradnjesektora zdravstva i ostalih sektora u cilju poboljanja zdravlja stanovnitva. Povezanost izmeu zdravlja,obrazovanja,

9

Svjetska banka, Biljeka o politici socijalna davanja u BiH: kreiranje odrivog sistema socijalne zatite zasnovanog na stvarnimpotrebama,2009.10 Ministarstvo rada i socijalne politike Federacije BiH, Obrazloenje zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama socijalnezatite, zatite civilnih rtava rata i zatite porodice sa djecom,2008.

11 Direkcija za ekonomsko planiranje, Vijee ministara, Bosna i Hercegovina, Strategija socijalnog ukljuivanja Bosne i Hercegovine,2010.

12 Publikacije s Konferencije o socijalnoj politici i Okruglog stola o socijalnoj politici, 2006.13 Svjetska banka,Od ovisnosti o pomoi do fiskalne samostalnosti,2005.14 Zakon o zdravstvenoj zatiti Federacije BiH (Sl.nov.Federacije BiH 46/10); Zakon o zdravstvenom osiguranju Federacije BiH (Sl.

nov. Federacije BiH 30/97, 7/02, 70/08, 48/11); Zakon o pravima, obavezama i odgovornostima pacijenata Federacije BiH (Sl.nov.Federacije BiH 40/10); Odluka o utvrivanju osnovnog paketa zdravstvenih prava u Federaciji BiH (Sl.nov.Federacije BiH 21/09);Odluka o maksimalnim iznosima neposrednog uea osiguranih lica u trokovima koritenja pojedinih vidova zdravstvene zatite

u osnovnom paketu zdravstvenih prava (Odluka o participaciji), (Sl.nov. Federacije BiH 21/09);15 Dahlgren G., Regionalni ured Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za Evropu, Potreba meuresornog djelovanja u svrhuzdravstvene zatite,1994.

................................................................................................................................................


12/106

12



zaposlenja i ivotnog standarda je oigledna, stoga je i poboljanje zdravstvene zatite kljuna determinantapoboljanja ivotnog standarda ranjivih grupa. Socijalna iskljuenost i siromatvo je povezano s oteanim pristupomzdravstvenim uslugama. Potronja u zdravstvu, u siromanim domainstvima, predstavlja jednu desetinu, dok unajbogatijim domainstvima, predstavlja samo jednu dvadesetinu njihove potronje.16 S toga, zdravstvenu politikutreba usmjeriti ka smanjenju socijalne iskljuenosti, neravnopravnosti u zdravlju i zdravstvenoj zatiti izmeu regijaunutar zemlje, kao i izmeu razliitih socijalnih grupa.17

SVRHA I CILJ ISTRAIVANJA

Svrha ovog istraivanja je pruanje uvida u potrebe djece i porodica u Federaciji BiH i BD u segmentu socijalne zatite.

Cilj je davanje pregleda trenutno dostupne statistike u relevantnim podrujima, provoenje kvalitativnog ikvantitativnog istraivanja u cilju boljeg razumijevanja potreba djece i porodica kada su u pitanju dostupne uslugesocijalne zatite i podravanje reforme socijalne zatite i socijalne inkluzije koja se provodi u Federaciji BiH i BD.

Ovaj izvjetaj predstavlja sumu analiza dobivenih podataka prikupljenih putem kvantitativnog i kvalitativnogistraivanja, od svih interesnih strana, ukljuujui predstavnike razliitih nivoa vlasti nadlenih za oblasti socijalne

zatite, zdravlja i obrazovanja, pruaoce usluga, te same korisnike socijalne zatite. Ovakvim pristupom omoguenoje dobivanje cjelovite slike stanja u segmentu socijalne zatite i zdravlja, osvjetljavanje potreba djece i porodica,odreivanje prepreka i uskih grla, te, to je i najvanije, naina i preporuka za njihovo prevazilaenje. Nadamo seda e dobiveni rezultati pomoi BiH i UNICEF-u kao glavnim implementatorima SPIS-a, da provedu i ispune zadaneciljeve u okviru Programa.

METODOLOGIJA

Metodologiju za provoenjeAnalize potreba djece i porodica iz oblasti socijalne zatite i zdravlja u Federaciji BiH i BDsainila je i prihvatila radna grupa SPIS programa. Ona je podrazumijevala kombinaciju kvantitativnih i kvalitativnihistraivakih metoda, sa vie ciljnih grupa i uz koritenje nekoliko istraivakih instrumenata.18

Na samom poetku istraivanja, provedena je desk studija koja je podrazumijevala pregled i analizu dostupnihstatistikih podataka i pravnog okvira u podruju socijalne zatite i socijalne inkluzije, s naglaskom na socijalnu zatitudjece i porodica. U te svrhe, CC je unajmio i vanjsku pravnu eksperticu, Fedru Idakovi, koja je izradila Analizu pravnogokvira Komentare na radni materijal Zakona o socijalnoj zatiti i Zakona o zatiti porodice sa djecom Ministarstvarada i socijalne politike Federacije BiH, te nacrt Zakona o socijalnoj zatiti BD.19

Kvantitativni dio istraivanja podrazumijevao je anketiranje porodica obuhvaenih sistemom socijalne zatite/korisnika socijalne zatite, metodom licem u lice, koje je provedeno u periodu od novembra 2012. do januara 2013.godine20. Koriten je sluajni trostruko-stratificirani uzorak porodica, reprezentativan za teritorij Federacije BiH i BD, sakombinacijom kvotnog i proporcionalnog uzorka. Odreena je fiksna veliina uzorka (od

16Agencija za statistiku BiH, Anketa o potronji domainstva u BiH, 2007.17 Direkcija za ekonomsko planiranje, Vijee ministara, Bosna i Hercegovina, Strategija socijalnog ukljuivanjaBosne i Hercegovine, 2010.18 Detaljan pregled Metodologije istraivanja se moe pogledati u Prilogu 1.19 Ovi dokumenti se mogu pogledati u Prilogu 2.

20 Kraj terenskog dijela istraivanja bio je predvien za sredinu decembra 2012. godine, meutim, zbog kanjenja pojedinih CSR/Slubi za socijalnu zatitu u dostavljanju potrebnih spiskova korisnika (posljednji spiskovi korisnika dostavljeni su tek sredinom

januara 2013. godine) dolo je do produenja rokova za anketiranje.

................................................................................................................................................

................................................................................................................................................


13/106

13



50 do 150 anketa) u kantonima i BD, s obzirom na broj porodica obuhvaenih socijalnom zatitom 12kojeive na tom podruju, dok su unutar kantona, opine proporcionalno zastupljene, takoer, s obzirom nanavedeni broj porodica.22 Ukupno je planirano anketiranje njih 1 050 meutim, zbog problema iskrslihtokom prikupljanja spiskova korisnika, uraeno je ukupno 1 019 anketa23,. Naime, CSR opine Zenica odbio

je poslati spiskove korisnika socijalne zatite sa podruja svoje opine, te je opina Zenica iskljuena izuzorka (N=31), to znai da u izvjetaju koji slijedi, analiza koja se odnosi na ZDK, ne obuhvata opinuZenica.24

Treba napomenuti vaan nalaz prve faze istraivanja: baze podataka (spiskovi korisnika) koje su dobiveneod opinskih CSR nisu ujednaene, ne sadravaju iste kategorije korisnika, ne vode se niti auriraju na istinain, te datiraju iz razliitih perioda. Broj korisnika obuhvaenih socijalnom zatitom, dobiven od straneopinskih CSR, najee se ne podudara sa brojem dobivenim od kantonalnih ministarstava socijalnepolitike. Zbog svega navedenog, nemogue je utvrditi precizne podatke o broju korisnika socijalnezatite po pojednim kategorijama u svakoj od opina, pa tako i u pojednim kantonima i na kraju na nivouFederacije BiH. S druge strane, navedenih problema sa bazom podataka dobivenom od CSR BD nije bilo.S obzirom na to da je anketiranje provedeno metodom licem u lice, anketari su ili na adrese korisnika iunutar domainstva, razgovarali sa osobom koja je najbolje informisana o potrebama djece i porodice iz

oblasti socijalne zatite i zdravlja. U ove svrhe, koriten je upitnik, razvijen u saradnji sa radnom grupom SPISprograma, koji se odnosio na problematiku vezanu za potrebe djece i porodica kada je u pitanju socijalnazatita i zdravlje. Nakon zavrenog anketiranja, provedena je telefonska kontrola 30% anketa od svakoganketara, te i njihov unos. Uneene ankete su eksportovane u Statistiki paket za drutvena istraivanja,verzija 18 (SPSS 18), u kojem je uraena i njihova analiza.25

Kvalitativni dio istraivanja podrazumijevao je provoenje fokus grupa (FG), polustruktuiranih (PSI) idubinskih intervjua (IDI). Odgovarajui instrumenti (Vodii za diskusije i dubinske intervjue, te Upitnik zapolustruktuirane intervjue), za potrebe ovog dijela istraivanja, takoer su razvijeni u saradnji sa radnomgrupom SPIS programa. Provedene su ukupno 23 FG: 11 FG sa korisnicima sistema socijalne zatite usvakom od kantona Federacije BiH i BD; 12 sa socijalnim radnicima i predstavnicima menadmenta iz

opinskih CSR u svakom od kantona u Federaciji BiH.26

Kada su u pitanju PSI, uraeno ih je ukupno 13 ito: deset (10) sa predstavnicima kantonalnih ministarstava rada i socijalne politike u Federaciji BiH i tri (3)sa predstavnicima CSR / Pododjeljenja za socijalnu zatitu BD. Dubinski intervjui, njih etiri (4), provedenisu sa predstavnicima Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, Federalnog ministarstva zdravstva,Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, te Odjeljenja za zdravstvo i ostale usluge BD.27

Na osnovu analize podataka prikupljenih svim navedenim komponentama istraivanja, CC je izradioovaj analitiki izvjetaj. On se sastoji od Izvrnog saetka, Uvoda, Detaljnog pregleda rezultata, Rezimea,Nauenih

21 Podaci o broju porodica obuhvaenih socijalnom zatitom u pojedninanim opinama Federacije BiH i BD, dobiveni su odkantonalnih ministarstava nadlenih za socijalnu zatitu/Pododjeljenja za socijalnu zatitu BD, dok su spiskovi svih korisnika sa

njihovim kontakt podacima dobiveni od opinskih CSR/Pododjeljenja za socijalnu zatitu BD.22 Anketiranjem je ukupno obuhvaeno 63 opina, od 79 opina u Federaciji BiH, te BD. U uzorak nisu ule samo opine u kojima je,zbog malog broja korisnika socijalne zatite, bilo potrebno uraditi manje od pet (5) anketa.23 Greka uzorka iznosi +/- 3.0% na ukupnom uzorku.24 Slina situacija se desila i sa CSR Mostar koj je takoer odbio poslati spiskove korisnika. Meutim, CC je imao pristup drugimbazama korisnika socijalne zatite sa podruja Grada Mostara, tako da su oni ipak anketirani. Zbog toga, analiza u ovom izvjetajukoja se odnosi na HNK obuhvata i Grad Mostar.25 Analiza na nivou Federacije BiH vrena je na rezultatima koji su ponderirani tako da se osigura proporcionalna zastupljenostkantona u Federaciji BiH i reprezentativnost podataka na nivou Federacije BiH. Dok je analiza na nivou kantona Federacije BiHvrena na rezultatima koji su ponderirani tako da se osigura proporcionalna zastupljenost opina unutar pojedinanih kantona.26 Dio FG sa korisnicima je odran u kantonalnim centrima (Biha, Oraje, Gorade, Travnik, Mostar, Sarajevo i Livno), dok su upreostalim kantonima FG odrane u manjim mjestima (ivinice, Visoko i Ljubuki). Sedam (7) FG za centralnu temu su imale

iskustva i stavove korisnika o socijalnoj zatiti, dok su etiri (4) bile preteno koncentrisane na zdravstvene usluge.27 Planirano je bilo provoenje jo jednog dubinskog intervja i to sa predstavnikom Odjeljenja za obrazovanje BD, meutim, i nakonnekoliko pokuaja, nije se uspijelo zakazati njegovo odravanje.


14/106

14



28 UNICEF Determinant Analysis Framework29

Aritmetika sredina rezultata (M)=4,23; N=1 019; Standardna devijacija rezultata (SD)=1,36; Minimalni rezultat (Min)=1;Maksimalni rezutat (Max)=1230 M=1,9; N=871; SD=1,0; Min=1; Max=10

lekcija i Priloga. Detaljan pregled rezultata sastoji se od tri osnovna poglavlja vezana za analizu potrebadjece i porodica obuhvaenih socijalnom zatitom, iz oblasti socijalne zatite, zdravstva, te obrazovanja.Svako od ta tri poglavlja sastoji se od vie potpoglavlja baziranih na UNICEF-ovom Okviru za analizudeterminanti.28Na kraju svakog od ovih potpoglavlja nalaze se i za njega vezani Zakljuci.

italac ovog izvjetaja treba imati u vidu sljedee:

Ministarstvo rada i socijalne politike Federacije Bosne i Hercegovine se, u nekim dijelovimau tekstu, navodi kao Federalno ministarstvo;

Kantonalna ministarstva nadlena za socijalnu politiku se, u nekim dijelovima u tekstu,navode kao kantonalna ili upanijska ministarstva;

Zakon o osnovama socijalne zatite, zatite civilnih rtava rata i zatite porodice sa djecomFederacije Bosne i Hercegovine se, u nekim dijelovima u tekstu, navodi kao Federalnizakon, a u nekim sluajevima, samo kao Zakon;

Skraenica CSR oznaava sve opinske Centre za socijalni rad, ukljuujui i opinske Slubeza socijalnu zatitu;

Termin zaposlenici CSR se koristi i za osobe zaposlene u opinskim CSR i za zaposlene uopinskim Slubama za socijalnu zatitu;

Participanti na fokus grupama predstavnici CSR su oznaavani sa P, dok su participanti nafokus grupama sa korisnicima socijalne zatite oznaeni sa M ili , ovisno o njihovom spolu,u skladu sa politikom zatite identiteta uesnika u istraivanju;

Iz istog razloga neki od citata preuzeti iz fokus grupa sa predstavnicima CSR nisu oznaenini po teritorijalnoj pripadnosti;

Voditeljica FG u tekstu je oznaena sa V;

Dodatak za djecu se u tekstu navodi kao djeiji doplatak;

Na pojednim mjestima (naznaenim u tekstu), analiza podataka je izvrena uz iskljuenjeoutliera.. Outlieri su vrijednosti koje su numeriki udaljene od ostatka podataka. U ovoj

analizi, to su vrijednosti koje su udaljene dvije standardne devijacije od prosjeka rezultata. Na graficima su navedeni brojevi ispitanika koji su odgovarali na pojedina pitanja samo

ukoliko su drugaiji od ukupnog broja anketiranih ispitanika. U suprotnom, brojeviispitanika su sljedei: svi ispitanici 1 019; Federacija BiH: 834; BD: 185; USK: 100; PK: 50;TK: 150; ZDK: 69; BPK: 50; SBK: 100; HNK: 100; ZHK : 50; KS: 150; K10: 50.

Na nekim graficima, zbir procenata iznosi vie od 100%, zbog toga to se radi o pitanjimaviestrukog izbora, odnosno pitanjima na koja su ispitanici mogli dati vie od jednogodgovora.

Skraenice NZ i NO koje se pojavljuju na graficima predstavljaju odgovore Ne znam i Neelim odgovoriti.

SOCIO-DEMOGRAFSKE KARAKTERISTIKE UZORKA

Kako je ve navedeno, anketirano je ukupno 1 019 porodica iz Federacije BiH i BD koje su obuhvaene socijalnomzatitom, meu kojima je 85,4% porodica sa djecom. U ovih 1 019 korisnikih porodica ive ukupno 4 283 lana,od ega 61,7% odraslih (N=2 643) i 38,3% djece (N=1 640). Korisnike porodice imaju u prosjeku 4 29lana, dok sebroj djece u porodicama koje imaju djecu, kree od 1 do 10, a u prosjeku iznosi dvoje 30djece po porodici. Trebanapomenuti i da 12,3% korisnikih porodica ima trudnicu ili porodilju u svom domainstvu.

................................................................................................................................................


15/106

15



S obzirom da su ispitanici bili osobe koje su najbolje informisane o potrebama svoje djece i porodice,anketom je obuhvaeno 97,1% roditelja, 6,5% staratelja, te 2,2% osoba koje su u nekom drugom srodstvu sadjecom u svom domainstvu.31 Anketom je obuhvaeno vie ispitanika enskog nego mukog spola (70,8%naprema 29,2%), a kada je njihova starost u pitanju najvie je onih koji imaju od 31 do 45 godina (44,9%).Slijedi treina (33,2%) onih koji imaju od 46 do 60 godina, te 16,2% ispitanika mlaih od 30 godina. Manjeod desetine ispitanika je starije od 60 godina (5,8%).32Kada se radi o stepenu obrazovanja, gotovo polovinaispitanika (47,2%) je zavrila srednjokolsko obrazovanje (etverogodinje i trogodinje), a neto vie odtreine ima kompletiranu samo osnovnu kolu (35,2%). Desetina ispitanika je bez obrazovanja (11,5%),a najrjei su oni sa visokom ili viom strunom spremom (5,1%). Vie od polovine ispitanika (56,7%) jenezaposleno, a dodatna petina (20,1%) su domaice. Zaposlenih ispitanika ima 14,1%, s tim da se najeeradi ili o honoranim/sezonskim poslovima ili poslovima koje ispitanici rade na crno bez prijave od straneposlodavca. Manje od desetine ispitanika su penzioneri (8,2%). Najvie je oenjenih/udatih ispitanika(71,9%), a ukoliko im se doda manji broj ispitanika (2,6%) koji ive sa partnerom/icom u vanbranoj vezi,a iskljue se porodice bez djece, moe se rei da djeca u 79,8% sluajeva ive u domainstvima sa obaroditelja/staratelja. Druge kategorije su rjee zastupljene: meu ispitanicima ima 14,3% udovaca/ica, 8,4%onih koji su razvedeni/rastavljeni, te 2,8% neoenjenih/neudatih osoba. A ukoliko se u obzir uzme spolispitanika (a iskljue se porodice bez djece), anketom je obuhvaeno znaajno vie samohranih majki nego

oeva (23,8% naprema 11,9%, ukupno 20,2%).

31 U 7,3% anketiranih domainstava ive i djeca u odnosu na koju ispitanici imaju roditeljski status, kao i djeca u odnosu na kojuispitanici imaju status staratelja.32 Prosjena starost ispitanika iznosi 42 godine. (M=42,23; N=1 017 ; SD=11,28 ; Min=18 ; Max=91)

Grafikon 1.STAROST ISPITANIKA

Grafikon 3.RADNI STATUS ISPITANIKA Grafikon 4.BRANI STATUS ISPITANIKA

Grafikon 2.STEPEN OBRAZOVANJA ISPITANIKA


16/106

16



Kada su u pitanju oblici, mjere i usluge koju korisnike porodice obuhvaene anketom primaju preko CSR33, veina (85,6%, N=956) prima novanu i drugu materijalnu pomo (ukljuujui i djeiji doplatak). Kununjegu i pomo u kui, prima 3,6% korisnikih porodica (N=40), dok su porodice koje primaju ostale vrstepomoi rijetko zastupljene u uzorku.34Manje od desetine korisnika (7,8%, N=87) navodi da prima nekedruge vrste pomoi, kao to su jednokratna pomo, subvencioniranje ogrjeva, prevoza za uenike i sl.

33 Pod oblikom, mjerom ili uslugom socijalne zatite podrazumjeva se svaki sluaj provedene zatite, na osnovu zakona i propisa iz

ove oblasti od strane CSR.34 Usluge socijalnog i drugog strunog rada: N=11; Osposobljavanje za ivot i rad: N=10; Smjetaj u drugu obitelj: N=7; Smjetaj uustanove socijalne zatite: N=6

Grafikon 5.VRSTE POMOI KOJE PRIMAJU KORISNIKE PORODICE OBUHVAENE UZORKOM


17/106

17



III. Detaljni pregled rezultata

ANALIZA POTREBA DJECE I PORODICA IZ OBLASTI SOCIJALNE ZATITE U

FEDERACIJI BIH I BDLEGISLATIVA/POLITIKE

Postojea mrea zakona i nedoreenost pojedinih od njih (ostavljanje pojedinih lanova na definisanjeniim nivoima vlasti), dovela je do znaajnih razlika u vrstama, visini, pa i kvalitetu socijalne pomoi kojase prua korisnicima u razliitim kantonima/BD. Naime, odluke i propisi vezani za nain implementacijeFederalnog zakona o socijalnoj zatiti35 se donose na nivou pojedinanih kantona, a kantoni donose ikantonalne zakone kojima se reguliu npr. dodatna prava. Na ovaj nain kantonima se daje mogunostda proire obim ve postojeih prava, meutim, zbog nepovoljne finansijske situacije u kojoj se veinakantona nalazi, najee dolazi do smanjivanja tog obima.36 Zbog toga npr. prava porodica sa djecomvariraju od davanja djeijeg doplatka, porodiljnih naknada za zaposlene i nezaposlene majke, pomoiu prehrani djeteta do 6 mjeseci i ishrane za majke dojilje, jednokratne pomoi za opremu novoroenogdjeteta, psihosocijalnih tretmana branih drugova, obezbjeivanja smjetaja djece u predkolske ustanove,osiguranja jednog obroka u vrijeme nastave u osnovnim kolama i davanja kolarine i stipendije acimai studentima u BPK, TZK, SBK, ZDK i USK do pruanja samo jednokratne pomoi majci porodilji u HNK.37Iznosi djeijeg dodatka kreu se od 11,7 konvertibilnih maraka (KM) u ZDK do 33 KM u KS i 80 KM u BD.

P: Govorimo esto o Konvenciji o pravima djeteta. Potpisano, od nae drave potpisano.Sva su djeca ista, potpisano u prvom postulatu. Proite tunel na Bradini, na onoj strani(u KS, op.a.) dijete ima pravo na djeiju zatitu, a na ovoj strani (u HNK, op.a) nema. Oemu onda priamo? (FG, CSR, HNK)

P: Naim upanijskim zakonom nije ureeno ostvarivanje prava na djeiji doplatak.

Mi imamo obitelji sa troje, etvero, petero djece koje, bez obzira kakva su im primanja iimaju li ih uope, ne mogu biti korisnici novane pomoi, jer su roditelji radno sposobni.A ti roditelji nisu u situaciji da toj djeci osiguraju zadovoljenje osnovnih ivotnih potreba.(FG, CSR, PK)

P: Na podruju nae upanije nema djeijeg dodatka. U okvirnom federalnom zakonuima djeiji doplatak i u upanijskom zakonu je predvien, meutim, ne primjenjuje se to.Zato, kako? Oni uvijek kau:

Dodatni problem predstavlja i injenica da se i odreena socijalna prava koja su predviena kantonalnimzakonima, ipak ne isplauju (jer ne budu planirana u kantonalnim budetima). Takav je sluaj sa djeijimdoplatkom u USK, K10 i ZHK: Ne isplaujemo djeiji dodatak iako je u zakonu predvien. Nije isplaniranu budetu, predstavnica Ministarstva zdravstva i socijalne politike USK, Socijalna zatita u K10 se dobroprovodi, jedino nema djeijeg doplatka. Svake godine ga traimo u budetu, ali nam nije odobren.predstavnik Ministarstva rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih K10, Ne postoji djeiji dodatak, to je

najvei problem... mi bi mogli moda iz budeta izdvajati po par maraka da bude djeiji dodatak, ali za taonda to, ta e od nekoliko maraka, kad od toga ne mogu kupiti djeci knjige i sl. predstavnica Ministarstvazdravstva, rada i socijalne skrbi ZHK.

35Zakon o osnovama socijalne zatite, zatite civilnih rtava rata i zatite porodice sa djecom Federacije BiH.1999.36Primjer dobre prakseproirivanja obima ve utvrenih prava predstavlja populaciona politika u BPK i TK, koji isplauju i naknade

za novoroeno tree i svako sl jedee dijete na mjesenom nivou.37Neusklaenost postoji ak i u institucijama/ustanovama koje pruaju pojedine vrste usluga iz oblasti socijalne zatite. Naime, dok

se u ostatku Federacije BiH i BD, sve vrste pomoi iz oblasti socijalne zatite ostvaruju na jednom mjestu ili u CSR ili u opinskimslubama socijalne zatite, u KS djeija zatita/prava porodica sa djecom ostvaruju se u opinskim slubama, dok se ostale vrstesocijalne zatite ostvaruju u CSR.

................................................................................................................................................

................................................................................................................................................


18/106

18



Nema sredstava. Da li to moe tako? Sredstva za sve drugo ima, ali inae kad je ovakategorija, socijalna skrb, u pitanju, mislim da ona, od svih vidova davanja ili prava,najloije stoji u naoj upaniji. (FG, CSR, ZHK)

P: Mi Zakon imamo, ali imamo dosta njim predvienih stvari koje u ovome trenutku nisuprovedene. I nai korisnici ne mogu ostvariti ta prava. Da smo mi pravi njihovi zastupnici,trebali bi tuiti kantonalnu Vladu, jer se odreene stvari ne provode. (FG, CSR, USK)

38Posljedica je da je visina doplatka vrlo niska (11,7 KM), ali da su isplate redovne.

U kantonima, u kojima Zakon o zatiti porodica sa djecom uope ne postoji (HNK, K10 i PK), ova se prava

najee reguliu odlukama kantonalnih vlada, koje opet ovise o njihovim finansijskim kapacitetima (ali io njihovoj socijalnoj osjetljivosti), to takoer rezultira znaajnim razlikama izmeu pojedinih kantona.Pa je tako u K10, zaposlenim i nezaposlenim porodiljama omoguena naknada, te jednokratna pomo zaopremu novoroenog djeteta, dok je situacija koja se tie prava porodica sa djecom u HNK nepovoljnija:Najvei problem je to u HNK nema Zakona o zatiti porodica s djecom i nema pomoi za porodice s djecom,nema djeijeg doplatka, nema prava za porodilje, nema nita. Jedino je Vlada 2008. godine donijela odluku dase daje jednokratna pomo u iznosu od 400 KM za opremu za novoroeno dijete. Ali i ta isplata kasni nekolikomjeseci.predstavnik Ministarstva zdravstva, rada i socijalne politike HNK.

Sve ovo dovodi korisnike (iz kantona u kojima su vrste socijalne pomoi malobrojnije i kod kojih su iznosisocijalnih primanja nii) u nedoumicu, izaziva osjeaj diskriminiranosti i zakinutosti od strane njihovihCSR i kantonalnih ministarstva, te podstie utisak/ope uvrijeeno miljenje da se sredstvima, koja bise trebala koristiti za pomo osobama i porodicama u stanju socijalne potrebe, manipulie i da se onazloupotrebljavaju.

ZAKLJUCI

U cilju prevazilaenja nejednakosti u nivou socijalne zatite na teritoriji Federacije BiH uzrokovanezakonskim okvirom, bilo bi potrebno u novi Zakon o socijalnoj zatiti Federacije BiH, kao i u Zakon o zatitiporodica sa djecom Federacije BiH, uvesti kaznene odredbe i novana kazne za kantonalna ministarstva i

odgovorno lice u ministarstvima u sluaju krenja ili nepostupanja prema odredbama federalnog Zakonato ukljuuje: nedonoenje kantonalnih propisa predvienih Zakonom (ukljuujui i pratee budeteiz kojih se finansiraju predviena prava), te nedonoenje kantonalnih podzakonskih propisa kojima sedetaljno reguliu nain, uslovi i postupak ostvarivanja osnovnih prava iz Zakona.

BUDET

Budeti predstavljaju jednu od najveih prepreka kada je u pitanju obezbjeivanje ostvarenja pravakorisnika socijalne zatite. Najveim dijelom, upravo zbog razlika u visini, planiranju i raspodjeli kantonalnihbudeta postoje razlike u dostupnosti, visinama i redovnosti socijalnih davanja izmeu kantona.

I sagovornici u PSI smatraju da su budeti uglavnom nedostatni, te su rijetki oni koji istiu da im budetomoguava ispunjavanje svih obaveza predvienih federalnim i kantonalnim zakonom o socijalnoj zatitii neometano funkcionisanje sistema socijalne zatite: Nema nikakvih zastoja, sve ide odmah poslije plate.Mi imamo budet od 5 miliona KM to ini 10% ukupnog bueta i to je drugi po redu u Federaciji BiH, poslijeSarajeva., predstavnik Ministarstva za socijalnu politiku, zdravstvo, raseljena lica i izbjeglice BPK, Ja mogurei da budet zadovoljava. Za djeiji dodatak dobijemo oko 9 miliona KM. Samo u dvanaestom mjesecupremeemo da bude dovoljno novca i za njega, al sve uvijek ispadne uredu., predstavnica Pododjeljenjaza socijalnu zatitu BD. U ovakvim uslovima, u nekim od kantona, obezbijeena je redovnost isplatasmanjenjem njihove visine (npr. ZDK38). U preostalim kantonima, isplate korisnicima (koje se finasiraju izkantonalnog budeta), u principu kasne dva do tri mjeseca. Sadanji budet uspije u dobroj mjeri ispunitizakon, ne za djeiji doplatak, njega nemamo i stalna pomo je samo 50 KM, jer ono to imamo nije dovoljno,

treba puno vie. Ove godine imamo kontinuitet, na poetku smo kasnili tri do etiri mjeseca,

................................................................................................................................................

.......................................................................................................


19/106

19



a sad u decembru idu isplate za oktobar., predstavnica Ministarstva zdravstva i socijalne politike USK.A ekstreman sluaj predstavlja ZHK u kojem pojedine isplate (npr. naknade majci porodilji i osobamaosposobljenim za ivot i rad za vrijeme ekanja na ZZZ, uplate za smjetaj u ustanove) kasne i do godinudana:Kasne isplate zbog nedostatka sredstava, tj. ne isplauju se, a zakonski trebaju. Dizali smo i kredite da bito pokrili, ali dok vratimo kamate, para vie nema., predstavnica Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbiZHK. Ova situacija dovela je do toga da Zavod za zbrinjavanje mentalno invalidnih osoba Bakovii, tuiopinske CSR iz ZHK, koji imaju osobe sa svog podruja smjetene u ovaj Zavod, za neisplaeni dug. to je,za sada, ekstreman primjer, ali je za oekivati da je pitanje dana kada e i drugi pruaoci usluga, kao i samikorisnici, poeti pokuavati da na ovaj nain ostvare svoja prava/potraivanja. to se, naravno, negativnoodraava na obim i kvalitet usluga koje pruaju CSR (i dovodi u pitanje i samo njihovo funkcionisanje), asamim tim onemoguava zadovoljavanje korisnikih potreba iz ove oblasti.

Uloga opina (koje su osnivai CSR) dovodi do toga da dio djelovanja CSR zavisi, kako od finansijskog stanjaopine/visine opinskog budeta, tako i od senzibilnosti opinskog vijea i opinskog naelnika. To znaida i u okviru istog kantona, izmeu pojedinih opina, varira stepen zadovoljavanja onih potreba korisnikaiz oblasti socijalne zatite koje se finansiraju/ije se ispunjavanje omoguava sa opinskog nivoa. I takoerdovodi CSR u situaciju da ne postupaju u skladu sa Zakonom.

P: Tube su krenule, pa su (kantonalno ministarstvo, op.a.) platili Pazari do 01.03.2012.Bakovii nas sada tue, a ovo ostalo je plaeno za deseti mjesec 2011. I mi stvarnodolazimo u poziciju da ne znamo kako da radimo. Ja sam juer rekla eni da joj neelim potpisati rjeenje i ako ona bude ostvarivala pravo za smjetaj u dnevni centar. Uirokom ima jedan na nivou upanije i djeca sa posebnim potrebama su tu smjetena i

od prvog mjeseca trebaju plaati 150 KM. I oni trae to pravo. Ali ja sam rekla da nemaanse da u ja ijedno rjeenje potpisati. Ja znam da se upravni postupak provodi i daosoba koja podnese zahtjev, da ima pravo, ali ja tako sebi potpisujem presude. Jer evo,mi smo pozvani ve bili na roite za Bakovie. (FG, CSR, ZHK)

P: Ja imam obiaj rei da postoje mali i veliki Centri u naem kantonu. Mali Centri su Breza,

Vare, Olovo i donekle Zavidovii, a svi ostali imaju bolju potporu. Mi smo finansijskiovisni o jednom ovjeku, znai zavisimo od naelnika. I od Opinskog vijea. Uvijekimamo problema sa finansiranjem. A da ne govorimo o jednokratnim pomoima drugimosobama, mada su korisnici zakonski regulisani i svi su uvedeni pravom. to federalnim,to kantonalnim. (FG, CSR, ZDK)

P: Ja sam prije neki dan imala na Vijeu nastup u vezi sa sredstvima koja se odobre naKantonu i onih koja se odobre budetom Opine i koja mi praktino uope ne vidimo.Ako neko duguje korisnicima za stalne novane pomoi, ako duguje jednokratne kojeuope vie ne moe da radi jer ih ima samo dok Kanton alje sredstva, mora nastupitiu ime korisnika. Nemate drugaiji nain da to reguliete. Jer postoji Odluka, postojiZakon, a niko je ne provodi. Znai, samo smo mi u situaciji da provodimo Zakon kada

su korisnici u pitanju. A uvijek smo mi ti koji smo na udaru. Nee niko napasti naelnika,napast e nas. ... Jer i kada odu naelniku ili u Opinu, oni naravno kau: Obratite seCentru za socijalni rad, pogotovo ako su to korisnici koji trae jednokratnu pomo. Bezobzira to Opine znaju kakva je procedura da mi doemo do tih sredstava. ... Ja sam u2011. jednu jednokratnu uradila, a u 2012. uradili smo 12 jednokratnih pomoi jer nisuprebacili sredstva, a naelnik je za mjesec dana dao 3-4.000 KM, ljudima koje ja nisamni vidjela. ... Jer u 90% sluajeva to nisu nai korisnici. To su ljudi koji idu njemu jer znajuda ne ispunjavaju kriterije da bi dobili jednokratnu. Nego jednom sedmino naelnikprima stranke i samo sekretarica nazove i kae: Daj 50 KM, daj 100 KM, daj 200 KM.A mi moramo provesti upravni postupak i prikupiti dokumentaciju. Nekad ne znam niko je ta osoba. Ili provjerim i vidim da je zaposlen u jednoj dobroj firmi. Njegova plata je

vea nego moja, ali on je iao naelniku. Naelnik nema pojma, ali ne eli da se zamjerai kae: Daj mu 200 maraka. Dokle ovako vie? Ti si tu, potuje Zakon, provodi nekuproceduru, a natjeraju te da se boji da li radi ispravno. (FG, CSR, ZDK)


20/106

20



Nesenzibiliziranost, ali i finansijsku nesposobnost, pogotovo manjih opina, istiu i sagovornici iz PSI ipredstavnici CSR. Npr. predstavnik Ministarstva rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih K10 naglaavada, za razliku od Livna i Tomislavgrada, u manjim opinama njihovog kantona (Glamo, Bosansko Grahovo,Drvar i Kupres) dolazi do zastoja u isplatama socijalnih davanja i potekoa u zadovoljavanju pojedinihpotreba korisnika zbog uloge Opina: Postoje ponekad birokratski problemi, jer su neke nae slube priopinama... Kad uplati Vlada novac za odjel socijalne skrbi na opinski raun, dugo se eka da naelnik odobriupotrebu tog novca. Onda ne daju im auto da idu na teren i sl.40

P: Znai, stalna novana pomo se finansira 60% iz Kantona, 40% od Opina. Meutim,ta se deava? Ima Opina koje ni tih 40% ne isplauju.39... Evo npr. jednokratna novanapomo. Nema je u naoj opini. Ne planira se u budetu. Dobija se neto za te svrhe odKantona, jer ima jedna odluka kantonalna, po kojoj se u te svrhe uplauju sredstva izPDV-a svim opinama. To je dato Centrima da oni provedu postupak i daju osobamakojima je to neophodno ta interventna sredstva. Ali ne uplauje se jednak iznos svimopinama, tako da mi dobijemo 100 KM u mjesecu ili u dva mjeseca. A tih zahtjeva je nastotine. ta ete vi od 100 maraka? (FG, CSR, ZDK)

P: Jednokratna pomo je automatsko djelovanje, meutim, na podruju nae opineona je sad forma povremene pomoi. Moramo tako da radimo jer su nam dali kaolana komisije ovjeka iz Opine da kontrolie to. Mi moramo prikupljati zahtjeve zajednokratnu pomo i odreivati prioritete u tim zahtjevima. Jednostavno, izbacimozahtjeve sa dokumentacijom i onda Komisija za jednokratna davanja sjedne i odluikojim licima e se dati jednokratna pomo. ... I gledaj sad, mi posjedujemo takvu formu,mada je ta forma nepravilna. Dakle, mi odluimo kojim licima emo dodijeliti jednokratnupomo i radimo trenutno sa rjeenjem. I onda oni (Opina, op.a.) prebace novac i mi gaprebacimo korisnicima na raune. To je neustaljena forma, nepisano pravilo, ali se tako

radi. (FG, CSR, HNK)

P: Opina moe, Zakon joj je omoguio, da uvede neka prava koja ve nisu regulisanaZakonom.41 Meutim, veina njih ne daje ni ono to je regulisano. Osim toga, zastoj

sredstava vaeg osnivaa diktira va rad. I vrlo je esto taj osniva neupoznat sa tim taCSR u stvari radi i koje su njegove nadlenosti. (FG, CSR, ZDK)

P: Opine su optereene raznoraznim zahtjevima i potrebama od sportskih organizacijapa nadalje. Tako da se socijalne ustanove tretiraju kao one koje samo troe novac. Ondase ovjek nae u problemu dok objasni ime se mi sve bavimo. (FG, CSR, USK)

P: Mi pokuavamo da sve najbolje funkcionie na lokalnom nivou, svi polaemo izvjetajOpinskom vijeu naem. Kada sam poeo da radim kao direktor CSR uao sam detaljnoi u knjige, i vidio sam neke probleme sa kojima se Centar susree i normalno svakog samvijenika pozvao kod sebe i rekao kakav je problem. Jer nama je potrebno 140.000 KMda bi ispunili godinje obaveze, a dobijamo 100.000 KM, ja to navodim kao primjer. I jaumanjujem plate radnicima da bi platili, recimo, dolazak na ovaj sastanak ili da

39P: I do ega to jo dovodi? To da stalnu novanu pomo isplauje 60% kanton, 40% opina ... Ne isplauju se ta dva dijela u isto vrijeme.I vidi kako to ljudi rezonuju? On vidi da je za jednolano i dvolano domainstvo 119 KM. A on nikad nije toliko odjednom dobio. I ondaon zakljui da oni ustvari ne dobijaju visinu pomoi koja im je propisana. I da njih neko zakida. Tj. da CSR sebi to uzima. ZDK40 Korisnici stalne novane pomoi u BD, uz novanu naknadu, ostvaruju i irok spektar drugih vrsta pomoi: zdravstvenoosiguranje preko CSR koje podrazumjeva neplaanje participacije, besplatan vrti za djecu predkolskog uzrasta, pokrivanjeputnih trokova za lijeenje, pomo Crvenog krsta .... Ovo je primjer dobre praksekako osobe u stanju socijalne potrebe mogudobiti sveobuhvatnu pomo i osjeati se socijalno zatienim/zbrinutim. Meutim, treba voditi rauna da to, istovremeno, poloajkorisnika stalne novane pomoi ini krajnje poeljnim i navodi ostale korisnike da se osjeaju frustrirano, jer ne mogu ostvariti svaova prava, nego ostaju na izolovanim vrstama pomoi. (Inae, BD moe biti primjer dobre prakse i kada su u pitanju visina iredovnost primanja, kao i nain informisanja korisnika)41 Jedan primjer dobre prakse ustanovljene na potrebama korisnika, bio je prisutan u opini Teanj u ZDK, u kojoj je Opinafinansirala jedan obrok dnevno u osnovnim kolama i to za djecu za koju je CSR procijenio da dolaze iz porodica koje ovoj potrebidjece ne mogu izai u susret. Meutim, od 2010. godine ova vrsta pomoi nije vie dostupna korisnicima kojim je potrebna, jer zanju nisu predviena sredstva u opinskom budetu.


21/106

21



bi platili upravne odbore koje nam Vijee nalae da nas kontroliu, da bi platili kancelarijskimaterijal i sl. Onda ti radnici kau da e tuiti Centar, i tako dalje. I svaki je vijenik rekao:Nije nita sporno, mi emo pomoi. Nisam ja traio pomo ni za poveanje plata nitiza bilo ta tako, nego samo da se vratimo u zakonske okvire, da ja kao direktor ne krimzakon kad radniku moram odbiti 150 KM da bih neto uradio. I na Vijeu svi su rekli daCentar treba podrati. I izlazi nakon Vijea naelnik i kae: Ja imam potpuno drugaijemiljenje. Centar treba ukinuti i ostaviti samo jednog socijalnog radnika da radi tajposao. ... Hou da kaem koliko ljudi nisu ni svjesni ta sve Centar radi i koliko ne shvatajuznaaj CSR. USK

P: Po naem Zakonu o socijalnoj skrbi trokove smjetaja snosi Opina i mi, CSR iz tihsiromanih opina, iz kojih ja dolazim, tu potrebu naih korisnika ne moemo zadovoljiti.Ja od rata na ovamo, na alost, nisam smjestio niti jednu osobu. (FG, CSR, K10)

P: Jeste, ne moe se to provoditi ni u Glamou, ne zato to Naelnik nema dobru volju,nego, jednostavno, jer nema sredstava. (FG, CSR, K10)

Kantoni su samostalni i odreeni nadlenostima koje su im dodijeljene. Naroito u dijelufinanciranja. Oni imaju izvore financiranja za odreena prava i oni su ti koji kreirajupolitiku vezanu za taj dio. Tako da mi, to se tie federalne razine, u dijelu socijalne zatiteimamo koordinirajuu ulogu. ... I mi ne moemo donijeti ni jedan propis bez miljenja isuglasnosti kantona.

Imamo mi suradnju i imamo i informacije vezano za ono to nas interesuje, samo mi toidemo oficijelno. Slubeno ide njima dopis i u krajnjoj liniji mi imamo i neki slubeni akt izakojeg stoji to i to, i mi radimo odreene stvari. Ali, ne bi bilo loe kada bi mogli poboljatiumreenost, vezano za kompjutere. Da imamo bolji pristup njihovim informacijama,tako da ako nam ne treba da nekakav podatak dobijemo zvanino, sa tambiljom i sa

potpisom, nego mi treba da bih mogao da radim, mogu lake da mu pristupim. ... Damogu odreene stvari raditi bre, da ne moram petnaest dana ekati, zvati, urgirati,provjeravati i sl...

ZAKLJUCI

Dakle, uz finansiranje prava sa nivoa Federacije BiH (ime bi se osiguralo ujednaavanje naknada na cijelojteritoriji, te tako rijeio problem nejednakosti u pravima koja proizilaze iz finansijske snage kantona),potrebno je provesti aktivnosti koje e upoznati odgovorne, u proces donoenja odluka i politika ukljuenedunosnike, sa potrebama stanovnitva iz oblasti socijalne zatite, te nainima na koje sistem socijalnezatite njima izlazi u susret, ukljuujui uloge pojedinih nivoa vlasti, i CSR, kao osnovnih ustanova socijalnezatite na nivou lokalne zajednice. Pri tome je, posebno kada su u pitanju Opinska vijea, potrebnoosvijestiti vanost i odgovornost njihove vlastite uloge i neophodnost potrebe da se reformske aktivnostina polju socijalne zatite i ukljuenosti podre uzimanjem aktivnog uea u otklanjanju postojeihprepreka i prevazilaenju uskih grla (prvenstveno onih koja su u domenu njihove nadlenosti), a kojauzrokuju nefunkcionalnost sistema i ne omoguuju odgovaranje na (narasle) potrebe stanovnitva.

Laki dio posla je donijeti Zakon i nije tako teko predvidjeti prava. Ali treba uspostaviti takvu strategiju da se

treba izboriti da sredstva u budetima budu predviena za socijalnu zatitu.

UPRAVLJANJE I KOORDINACIJA

Vertikalna koordinacija

Kada je u pitanju vertikalna koordinacija izmeu institucija sistema socijalne zatite, ona se, uglavnom,od strane viih nivoa vlasti ocjenjuje boljom nego to je vide nii nivoi. Tako predstavnici Federalnogministarstva istiu da je njihova uloga koordinirajua i time ograniena, te da je, u tim okvirima, saradnja(s kantonima i opinama) dobra, ali da bi razmjena informacija mogla biti efikasnija.

................................................................................................................................................

.......................................................................................................


22/106

22



Znai da imamo jau koordinaciju i da imamo umreenost vezanu za razmjenu tihpodataka. (IDI, predstavnik Ministarstva rada i socijalne politike Federacije BiH)

P: to se tie vertikalne uvezanosti, treba spomenuti da nema sastanaka, nemakoordinacije. Zato se na Ministar ne bi sastao sa svim ravnateljima Centara, svaka trimjeseca? Da to bude uobiajena praksa. (FG, CSR, K10)

P: I malo ima savjetodavnog postupanja od njih, nego samo kanjivo. (FG, CSR, TK)

P: Ako mi neto ne znamo, upozori nas. Ili nam bar odgovori na na upit. Kada mipostavljamo upit mi pitamo kako da postupimo, a da ne budemo u neprilici. Ali poaljemoupit, a ne dobijemo odgovor. (FG, CSR, HNK)

P: Ne traimo mi uopteni odgovor. Mi traimo konkretni odgovor kako postupiti. Jerznamo mi uopteno ta je propisano, ali ne znamo kako postupiti u toj konkretnojsituaciji. Mi se dvoumimo: Kako postupiti? I ne pomae nam kad nazad dobijemo istouopteno upustvo. (FG, CSR, HNK)

P: Nae upanijsko ni federalno ministarstvo ne omoguava nam nikakve seminare,nikakvu edukaciju, niti mogunost rada na sagorjevanju. (FG, CSR, ZHK)

P: Osam godina kantonalne premijere i ministre molim da organizuju sastanak direktoraCSR i opinskih naelnika. Licem u lice, da sjednemo, da popriamo uz kafu, to jeneophodno. (FG, CSR, ZDK)

Utisci sagovornika iz PSI (predstavnika kantonalnih ministarstava nadlenih za socijalnu zatitu) o efikasnostisaradnje sa nadlenim federalnim ministarstvom, su podijeljeni. Veina sagovornika iz PSI smatra da jesaradnja zadovoljavajua i dovoljna za rjeavanje tekuih problema: Sa Federalnim ministarstvom jepoprilino dobra saradnja, tu su za sve to treba. Sada su odrani sastanci koje organizuje OSCE, sa svim CSRi tu se razgovara o tekuim problemima i temama., predstavnica Ministarstva zdravstva i socijalne politikeUSK. Ali, neki od predstavnika ministarstava su naveli da postoji puno prostora za njeno poboljanje: Nemogu dati pozitivnu ocjenu za saradnju sa Federalnim ministarstvom. Samo birokratija. A ni prikupljanjepodataka nije standardizovano. ... Rijetki su sastanci, koordinacioni, samo je pismena saradnja. I vrlo je malai ad hoc karaktera. Upravo bi trebalo biti vie radnih, informativnih i konsultantskih sastanaka., predstavnikMinistarstva za socijalnu politiku, zdravstvo, raseljena lica i izbjeglice BPK.

Isto tako, kada je u pitanju saradnja ministarstava nadlenih za socijalnu zatitu i opinskih CSR, svisagovornici iz PSI slau se u ocjeni da je ona dobra. Istiu da je komunikacija svakodnevna i da se estohitni problemi rjeavaju mimo protokola, uglavnom telefonskim putem. Na taj nain, ministarstva dobivaju

informacije sa terena na osnovu kojih pokuavaju da svoj rad prilagode korisnicima i njihovim zahtjevima.Osim toga, navode i da se esto deava da korisnici, traei svoja prava, dolaze direktno u ministarstva.Gotovo svakodnevno komuniciramo sa kantonalnim CSR, kroz prijem i slanje akata i to je prednost malesredine., predstavnik Ministarstva BPK, struni saradnik za socijalnu zatitu,Dobijam informacije, pogotovojer korisnici dolaze jer misle da ne dobivaju ta trebaju pa dolaze ovdje da se ale., predstavnik Ministarstvazdravstva i socijalne politike SBK.

Nasuprot tome, zaposleni u CSR navode iste one zamjerke saradnji sa nadlenim kantonalnim ministarstvima,koje predstavnici kantonalnih ministarstava upuuju saradnji sa nadlenim federalnim ministarstvom.Posebno se istie da uloga kantonalnih ministarstava nije u dovoljnoj mjeri savjetodavna i supervizorska,tako da je ova saradnja samo u pojedinim kantonima (npr. u ZDK i K10) ocjenjena dobrom.

Posebno je zabrinjavajue to da su izneseni i primjeri koji pokazuju da dobivena upustva/instrukcijekoje CSR dobivaju od kantonalnih ministarstva, nisu u saglasnosti sa postojeim zakonskim odredbamai ne omoguavaju/sprjeavaju korisnike da ostvare svoja zakonska prava. to zaposlene u CSR dovodi u

krajnje nezavidnu situaciju i uzrokuje nejednako postupanje CSR i u okviru istog kantona, te diskriminacijukorisnika - korisnici iz opina u kojima CSR slijede Zakon, ostvaruju odreeno pravo, a korisnici iz opina ukojima CSR slijede instrukcije Ministarstva, uglavnom, ne mogu da ga ostvare.


23/106

23



P: Ja sam pravnik, a dola sam u situaciju da stalno govorim: Ljudi, ta je ovo?, punoinstrukcija. Pa valjda kad itam Zakon, daj da kaem: U Zakonu to stoji i ne dodaji nita.I ako ima u Zakonu priznato pravo za tuu njegu, prva i druga grupa je propisano, daonda ne dolazimo u situaciju da nam se kae: Primajte zahtjeve samo prve grupe,jer automatski imamo problem sa ljudima koji kau: Ja odoh u ured za Vaa prava, vimeni neete da primite zahtjev. I onda se dogaa da stranka nazove Ministarstvo i daMinistarstvo kae: Samo otiite u Centar, nek vam prime zahtjev.P: A istima fino na sastanku kau: Ne primajte zahtjeve!P: I ja sad ne znam ta u sa zahtjevom.

P: Isto tako nama je Ministarstvo poslalo akt, kae: Nemojte primati zahtjeve zarefundacije trokova medicinskog vjetaenja do daljnjeg. Ministarstvo e vam dati daljeupute oko toga. I nakon par mjeseci, alju nam opet zahtjev, kae: Dostavite nam kolikoste imali ovih zahtjeva, koliko isplata, itd. Ja, s obzirom da sam ih ispotovao, posluaoMinistarstvo, nisam imao nijednog. ... Znai neki CSR su primali, neki nisu. Ja sam, dakle,prekrio Zakon iz razloga to sam slijedio uputstva nadreenih.

P: Znai, dovodimo se u situaciju da ne radimo u skladu sa Zakonom koji je isto to

Ministarstvo donijelo ili nebitno koje. Znai donesen je Zakon, ali se od nas trai nepostupamo u skladu s njim. Jeste predvieno da on bude dopunjen instrukcijama, alismo doli u situaciju, da su kod nas sve instrukcije izvan Zakona.

P: I svi korisnici koji dolaze sa odreenim zahtjevom za prava, imaju pred sobom Zakono socijalnoj zatiti, a mi uz Zakon imamo Odluke o finansiranju oblika socijalne pomoi,to znai da tu dolazi do disproporcije. Ima u Zakonu prozvano pravo, ali ga u ovoj godinine finansira Ministarstvo. I tu mi dolazimo u sukob i sa samim sa sobom i sa strankom. ...Ako postupi po zakonu Ministarstvo ti vrati trebovanje jer kae da ne finansira jer nemasredstava. Ako postupi po Odluci, stranka se ali, nae Ministarstvo uvai albu, pa seprovue neko. I onda ide od uha do uha: Ja sam uspio. Ja sam to dobio., i ispadnemo mineko ko po sopstvenom nahoenju uskrauje ljudima njihovo pravo.

P: Srea moja pa mi se korisnici nisu pismeno obratili, nego sam im objasnio na vratima:Nemate prava, nema davanja, i niko nije ni podnio zahtjev. A meutim i oni Centri kojisu primili zahtjev, oni su morali odgovoriti u roku od ezdeset dana na njega. Ja ne znam

ta su oni napisali, jer uopte nisu mogli da po Zakonu postupaju.P: Pa mi primamo i te i zahtjeve za ishranu za nezaposlene majke porodilje. Primamo ih iodbijamo ih uredno u roku od ezdeset dana po Zakonu o upravnom postupku. I imamomahom albe na ta rjeenja. Pozivamo se na lan u Federalnom zakonu42koji govori dase isplate vre u skladu sa likvidnou budeta i na osnovu njega mi te zahtjeve odbijamo.Takve albe takoer budu uredno odbijene. ta bi bilo da neko pokrene upravni spor, tovam ne mogu rei, jer se jo nije desilo.

U ovim sluajevima, ak i oni korisnici koji su upoznati sa svojim pravima/vrstama pomoi koje im stoje naraspolaganju/za ije ostvarivanje ispunjavaju kriterije, to je vrlo esto prva prepreka sa kojim se osobe/porodice suoavaju pri pokuaju da zadovolje svoje potrebe iz oblasti socijalne zatite, pokleknu nanarednim koracima. Npr. kada ele podnijeti zahtjev za refundaciju trokova medicinskog vjetaenja,dobijaju usmeno obavjetenje od CSR da novca za njihovo isplaivanje nema, te da se ti zahtjevi ne primaju.Upoznati korisnici ipak zahtjev predaju na protokol (i tako prevazilaze ovu prepreku), ali onda dobijajunegativan odgovor. Zatim predaju albu, koja se, takoer, odbija. Nakon toga, ak i najuporniji korisniciodustaju (jer ne znaju ili ne mogu priutiti pokretanje upravnog spora).

42Zakon o izmjenama i dopunama zakona o osnovama socijalne zatite, zatite civilnih rtava rata i zatite porodice sa djecom(Sl.nov. Federacije BiH, br. 39/06) clan 30. Sredstva za ostvarivanje prava iz lanka 58. stavka 1. taka 1),2),3) i 4) ovog zakonaosiguravaju se u federalnom proraunu. Isplate mjesenih novanih primanja za ostvarivanje prava iz stavka 2. ovog lanka izvrite se na temelju planiranih sredstava za tekuu proraunsku godinu. Ukoliko planirana sredstva za tekuu proraunsku godinubudu nedovoljna za isplatu novanih primanja iz stavka 2. ovog lanka, raspoloiva sredstva dijele se sa iznosom, potrebnim zaisplatu prema ovom zakonu i odreuje koeficijent za mjesena davanja koji ostaje na snazi do rebalansa prorauna ili usvajanjanovog prorauna.


24/106

24



P: Saradnja dobro funkcionie ali je problem to nisu dovoljno upoznati predstavnici tih

institucija, ustanova, organizacija sa svojom ulogom i ulogom centra. (FG, CSR, ZDK)P: Ja sam se lino zaprepastio kada sam poeo raditi, neuvezanou institucija za jedansluaj, mislim, pojedinano posloen. Npr. zove Dom zdravlja: Ona ena duevni bolesnikpo ulici hoda, ta vi radite?, zove drugi: Ona ena hoda, nema ta jesti! Namjesti njojneto., trei: Treba ovoga odvesti u Biha u bolnicu ili neuropsihijatru, to vi to ne radite?to mi radimo sve to? To nije samo na posao... Pokrenuli smo jedan sluaj, dolo je dopolicije, ne znamo ta se deava, nema povratnih informacija. Je li mogue da je to takoneureeno u tom sektoru javnih ustanova i tih insitucija? (FG, CSR, USK)

P: Svako eli, policija, sudstvo, pa i dom zdravlja, svako eli da odredi ta je zadatakCentra. A sve to mi oekujemo jeste da oni urade svoj dio posla. A da ostave nama na.Mi znamo ta je zakon propisao i ta je u socijalnoj zatiti nama dozvoljeno. Ali ako ne

iskristaliete ta je ije, ako to nije vrlo jasno regulisano, onda jako teko ide ta saradnja.Ne moemo da kaemo da ne saraujemo, ali ne ide to kako treba. (FG, CSR, ZDK)

P: Saradnja izmeu Centra i Doma zdravlja. ... Meni je trebala naa neuropsihijatrica jersmo imali sluaj prijave nasilja u porodici i bilo je djece i sada je trebalo donijeti neki nalazili makar dati lijekove da se taj nasilnik smiri. Moja kolegica nazove i kau joj: Primiemoga za est mjeseci. Ma draga eno, ovjek e ubiti enu, meni treba danas! est mjeseci,to je to. (FG, CSR, TK)

43 Saradnja uposlenih sa drugim institucijama je takoer opisana u Pravilniku o sistematizaciji radnih mjesta, gdje se ... nalaziobavezna konsultacija sa drugim institucijama: Drugi Centri za socijalni rad;

Policija;

Opinski sud i Tuiteljstvo;

Osnovne i srednje kole;

Centri za odgoj i smjetaj djece sa tekoama u razvoju;

Crveni Kri;

Nevladine organizacije;

Bolnica i Dom zdravlja;

Vjerske ustanove;

Opina.

Saradnja izmeu Centara i svih gore navedenih ustanova je u oba smjera, u ovisno o vrsti usluge koju netko od ovih subjekata moepoduzeti prema korisniku. UNICEF,Analiza funkcija u sektoru socijalne zatite, 2011.

Horizontalna koordinacijaSaradnja sa institucijama i ustanovama

Da bi uspjeno, djelovali CSR moraju saraivati sa nizom institucija, ustanova i organizacija.43U prinicipu,

saradnja sa institucijama i ustanovama funkcionie, ali dok se ona, koja se ostvaruje sa drugim CSR ocjenjujevrlo pozitivno, rijetki su predstavnici CSR koji su saradnjom sa policijom, opinskim sudom i tuilatvom,osnovnim i srednjim kolama, bolnicama i domovima zdravlja, te opinama, u potpunosti zadovoljni.Naime, najee se navodi da partnerske ustanove, zbog neupoznatosti sa svojim obavezama/zakonskimnormama predvienom ulogom, a u pojedinim sluajevima i zbog nedostatka odgovarajueg kadra, nisuspremne da se aktivno, pravovremeno i u potpunosti ukljue u rjeavanje sluaja. Stie se utisak da se radio problemu za ije je rjeavanje zaduen i za koji odgovornost snosi (samo/uglavnom) CSR, te se korisnicitretiraju kao sluajevi CSR. to predstavlja prepreku da se dio potreba korisnika zadovolji na vrijeme i upotpunosti.

................................................................................................................................................


25/106

25



P: Sudu je tu najvei minus. Sud nas ne izvjetava po slubenoj dunosti kako bi trebao, i inae inpr. kad se alimentacija odredi i sl. ... I kae zakon: Ako je u pitanju porodino nasilje, postupakje hitan44, meutim nema u njih hitnosti. To je tako. (FG, CSR, ZHK)

P: Dobra je vijest da zadnjih godina u naim kolama postoje gotovo potpuni struni timovipopunjeni psihologom, pedagogom, imali smo u domovima zdravlja defektologa .. . Ali je

injenica da ni u jednoj koli, u MUP-u, ne postoji ni primisao da bi se zaposlilo socijalnogradnika. ... Kudikamo bi se kvalitetnije radilo kada bi tu postojala osoba koja bi koordinirala radi reagovala na prve znakove meuvrnjakog nasilja, nasilja u obitelji, koja bi javljala da netonije u redu u obitelji. I ko onda ide u obitelj? Centri za socijalni rad. Znai, potrebno je kadrovskojaanje svih institucija, svih karika u lancu zatite. (FG, CSR, K10)

P: Kada se tie ostalog dijela poslova koji zahtijeva saradnju, a koji je vrlo irok u Centru, svezavisi od toga ko od nas ima kakve veze, gdje i poznanstva. Iskreno, kolega koji doe juer ilikolegica, tee e zavriti dio posla u odnosu na nas koji smo due u Centru, jer smo stekli nekakvapoznanstva, pa emo lake zavriti. (FG, CSR, T)

P: Mi smo radili sad potpisivanje Protokola protiv nasilja u porodici i spustili smo ga na nivoopine. Uvezali smo u sistem sve institucije koje bi po Zakonu i po svemu trebale biti ukljuene.Sad se tano zna po Protokolu ta je ija uloga. Apsolutno se uvaavamo. Nee rtva puno hodati,zna se, javi se u slubu Hitne pomoi, ne ide u porodinu ambulantu, ni u Centar. ... Porodiniljekar, ako procijeni da neto se deava udno sa pacijentom koji mu dolazi, on prijavi, ide se udetekciju, ide se dalje. (FG, CSR, TK)

P: Naa opina (Sanski Most op.a.) je dio SPIS projekta od samog poetka i u sklopu tog projektajako puno je raeno na poboljanju saradnje. I grupa koja je zapravo prvo bila upravni odbor,Optinski odbor za zatitu i socijalna prava djece, a zatim je prerasla u stalnu Opinsku komisiju,je dovela

Documents

Izvjestaj BH Web