Izvjestaj o Razvoju 2010 SR

IZVJEŠTAJ O RAZVOJU BOSNE I HERCEGOVINE 2010

VIJEĆE MINISTARA BIH

DIREKCIJA ZA EKONOMSKO PLANIRANJE BiH

2011

2

Izvještaj o razvoju Bosna i

Hercegovina 2010

Sadržaj

I. Uvod ............................................................................................................................................... 10 II. Izvršni sažetak ................................................................................................................................ 12 III. Makroekonomski okvir .................................................................................................................. 16 IV. Razvoj prema ciljevima Strategije razvoja BiH ............................................................................... 17

IV.1. Makroekonomska stabilnost .......................................................................................................... 19 IV.1.1. Benchmark indikatori ....................................................................................................... 19

IV.1.2. Analiza trendova .............................................................................................................. 21

IV.1.2.1. Vanjski sektor ................................................................................................................ 21

IV.1.2.2. Javne finansije ............................................................................................................... 32

VI.1.2.3. Razvoj financijskih tržišta .............................................................................................. 41

VI.2. Konkurentnost ................................................................................................................................ 50 IV.2.1. Uvod ................................................................................................................................. 50

VI.2.2. Benchmark indikatori ....................................................................................................... 51

IV.2.3. Analiza trendova .............................................................................................................. 54

IV.2.3.1. Klasteri .......................................................................................................................... 54

IV.2.3.2. Kompetentnost ljudskih resursa ................................................................................... 62

IV.2.3.3. Naučno tehnološka i poslovna infrastruktura .............................................................. 69

IV.2.3.4. Jedinstveni ekonomski prostor ..................................................................................... 75

IV.3. Zapošljavanje .................................................................................................................................. 81 IV.3.1. Benchmark indikatori ....................................................................................................... 81

IV.3.2. Analiza trneodva .............................................................................................................. 85

IV.3.2.1. Cilj Zapošljavanje .......................................................................................................... 85

IV.3.2.2. Funkcionisanje tržišta rada i aktivne mjere zapošljavanja ............................................ 87

3

IV.3.2.3. Poboljšanje vještina na tržištu rada, strukovnog obrazovanja i treninga ..................... 91

IV.3.2.4. Razvoj malih srednjih preduzeća i otvaranje novih radnih mjesta ............................... 97

IV.4. Održivi razvoj ................................................................................................................................ 101 IV.4.1. Benchmark indikatori ..................................................................................................... 102

IV.4.2. Analiza trendova ............................................................................................................ 107

IV.4.2.1. Poljoprivreda, proizvodnja hrane i ruralni razvitak .................................................... 107

IV.4.2.2. Ekologija, energija i obnovljivi izvori energije ............................................................ 125

IV.4.2.3. Transport i komunikacije ............................................................................................ 133

V. Izvještaj o realizaciji javnih investicija i javnih razvojnih programa za realizaciju SR .................. 141 VI. Aneksi ........................................................................................................................................... 141

VI.1. Aneks 1. Benčmark indikatori ....................................................................................................... 141 VI.2. Aneks 2. Indikatori podciljeva ....................................................................................................... 141 VI.3. Aneks 3. Izvještaj o implementaciji akcionih planova (samo na web, pripremaju DEP i svi koordinatori) ......................................................................................................................................... 141

4

Tabele

Tabela 1: Benčmark indikatori ekonomije BiH, 2006-2010 ........................................................................ 19

Tabela 2: Učešće pojedinih kategorija proizvoda u trgovinskom deficitu/suficitu BiH .............................. 28

Tabela 3: Međunarodna orijentiranost u BiH u 2010. godini u odnosu na zemlje uže regije .................... 30

Tabela 4: Stanje javnog duga u BiH na dan 30.09.2009 godine (u mil KM) ... Error! Bookmark not defined.

Tabela 5: Dinamika kretanja javnih rashoda u BiH (ekonomska klasifikacija) ............................................ 36

Tabela 6: Prikupljeni indirektni porezi u periodu 2005-2010. .................................................................... 37

Tabela 7: Prihodi od direktnih poreza, ostalih taksi, kazni i naknada i doprinosa u 2009. i 2010. godini (u

milionima KM) ............................................................................................................................................. 38

Tabela 8: Konkurentnost ............................................................................................................................. 53

Tabela 9: Devizni priliv po osnovu sektora usluga i turizma, 2000-09. (u mln US$) ................................... 60

Tabela 10: Konkurentnost - Kompetentnost ljudskih resursa BiH, 2006-09. .............................................. 64

Tabela 11: Kvalitet obrazovanja u BiH, 2010. ............................................................................................. 66

Tabela 12: Broj prijava patenata, industrijskog dizajna i žigova u BiH, 2010-2000. ................................... 70

Tabela 13: Tri najnepovoljnija uvjeta poduzetničkog okruženja u BiH, 2009-10. ....................................... 77

Tabela 14: Indikatori poduzetništva u BiH i zemljama komparatorima, 2009-10 .( % stanovništva uzrasta

18-64 godine) .............................................................................................................................................. 79

Tabela 15: Nominalni i realni rast neto plata u BiH .................................................................................... 84

Tabela 16: Nominalni rast neto plata – poređenje g/g (%) ......................................................................... 84

Tabela 17: Zapošljavanje ............................................................................................................................. 86

Tabela 18: Status reforme u oblasti razvoja standarda zanimanja u zemljama EU i BiH ........................... 93

Tabela 19: Ukupna rana poduzetnička aktivnost (RPA) u BiH, 2010-2009 (% osoba od 18 do 64 godine) 98

Tabela 20: Sektorska struktura rane poduzetničke aktivnosti Regije, 2010. .............................................. 99

Tabela 21: Dobna struktura rane poduzetničke aktivnosti u BiH u ............................................................ 99

Tabela 22: Razlozi za prekid poslovanja u zemalja Regije, 2010. .............................................................. 100

5

Tabela 23: Održivi razvoj ........................................................................................................................... 102

Tabela 24: Poljoprivredni budžeti u BiH, 2008 – 2010. (mln KM) ............................................................. 117

Tabela 25: Struktura podrške po grupama mjera BiH, 2008 – 2010. (mln KM) ........................................ 117

Tabela 26: Unaprjeđenje života u ruralnim područjima i ostale mjere ruralnog razvoja ......................... 120

Tabela 27: Proizvodnja i potrošnja električne energije u BiH, 2006-2010. (u GWh) ................................ 128

6

Grafikoni

Grafik 1: Stanje SDU po godinama u BiH (u mln KM).................................................................................. 22

Grafik 2: Stanje SDU u BiH po godinama .................................................................................................... 22

Grafik 3: Deficit tekućeg i robnog računa kao učešće u BDP-u BiH (2006-2010. god.) ............................... 23

Grafik 4: Bilansi na tekućem računu platnog bilansa BiH (u milionima KM) .............................................. 24

Grafik 5: Struktura finansiranja deficita na tekućem računu ...................................................................... 25

Grafik 6: Učešće pojedinih kategorija proizvoda u ukupnom uvozu i doprinosi promjeni uvoza .............. 27

Grafik 7: Učešće pojedinih kategorija proizvoda u ukupnom izvozu i doprinosi promjeni izvoza .............. 28

Grafik 8: Učešće u ukupnom uvozu i izvozu po grupacijama zemalja za 2009. i 2010. godinu .................. 30

Grafik 9: Stanje javnog vanjskog duga, udio u BDP i servisiranje, 2002-2010. ........................................... 33

Grafik 10: Stanje i struktura javnog vanjskog duga BiH, 2002-2010. .......................................................... 34

Grafik 11: Godišnji konsolidovani podaci za BiH 2005-2010. (u % BDP-a) .................................................. 34

Grafik 12: Struktura javnih rashoda u Bosni i Hercegovini u 2009. godini ................................................. 35

Grafik 13: Promjena u strukturi javnih rashoda BiH u periodu 2006 - 2009. (ekonomska klasifikacija –

izraženo u %) ............................................................................................................................................... 37

Grafik 14: Sektorska struktura depozita (u mil. KM) ................................................................................... 42

Grafik 15: Sektorska struktura kredita i godišnje stope rasta ..................................................................... 43

Grafik 16: Kretanje EKS na kredite i depozite ............................................................................................. 44

Grafik 17: Tržišna kapitalizacija u milionima USD u SEE regionu u 2010. godini ........................................ 45

Grafik 18: Ukupna tržišna kapitalizacija u BiH na kraju 2010. godine......................................................... 45

Grafik 19: Promet na bh. tržištu vrijednosnih papira u 2010. godini .......................................................... 46

Grafik 20: Uporedni prikaz vrijednosti Indeksa zemalja iz regiona Bosne i Hercegovine listiranih na Bečkoj

berzi u EUR (SRX-Srbija, CROX-Hrvatska, BTX-Bugarska, BATX-BiH) ........................................................... 48

Grafik 21: Stanje razvijenosti klastera, BiH i komparatori, 20010-09. ........................................................ 54

Grafik 22: Vodeći izvozni sektori bh. ekonomije, 2010-06. (u 000 KM) ...................................................... 55

7

Grafik 23: Udjeli klastera u bh. izvozu i globalnom izvozu, 2010. ............................................................... 55

Grafik 24: Vodeći globalni izvoznici drveta obrađenog po dužini, 2010-09 (u mlrd US$) .......................... 56

Grafik 25: Vodeći globalni izvoznici dijelova sjedala, 2010-09. (u mlrd US$) ............................................. 56

Grafik 26: Vodeći globalni izvoznici namještaja, 2010-09. (u mlrd US$) .................................................... 57

Grafik 27: Vodeći globalni izvoznici sirovog aluminija, 2010-09. (u mlrd US$) ........................................... 58

Grafik 28: Vodeći globalni izvoznici metalnih konstrukcija od željeza i čelika, 2010-09. (u mlrd US$) ...... 58

Grafik 29: Vodeći globalni izvoznici dijelova benzinskih motora, 2010-09. (u mlrd US$) ........................... 59

Grafik 30: Vodeći globalni izvoznici obuće s licem (gornjištem) od kože, 2010-09. (u mlrd US$) .............. 59

Grafik 31: Lanci vrijednosti, zemlje komparatori, 2008-2010. .................................................................... 60

Grafik 32: Dobne strukture rane poduzetničke aktivnosti po dobnim skupinama ..................................... 63

Grafik 33: Ukupna rana poduzetnička aktivnost u BiH u 2010. i 2009. ......... Error! Bookmark not defined.

Grafik 34: Stope nezaposlenosti za mlade uzrasta 15-24 godine ............................................................... 63

Grafik 35: Broj studenata (u hiljadama) ...................................................................................................... 64

Grafik 36: Struktura upisa studenata u EU 27 (2008.) ................................... Error! Bookmark not defined.

Grafik 37: Udio GDP za obrazovanje ........................................................................................................... 67

Grafik 38: Broj izvoznih proizvoda BiH, 2009-2005. .................................................................................... 70

Grafik 39: Ulaganja u istraživanja i razvoj, komparatori, 2003-08. (% BDP) ............................................... 71

Grafik 40: Broj istraživača uključenih u istraživanja i razvoj na milion stanovnika, zemlje svijeta, 2008-

2000. (prosjek) ............................................................................................................................................ 71

Grafik 41: Prijave patenata: rezidenti, nerezidenti i ukupno; komparatori, 2009-2000. ........................... 72

Grafik 42: Izvoz roba visoke tehnologije per capita, BiH i komparatori, 2009. ........................................... 73

Grafik 43: Glavni problemi poslovnog okruženja poduzeća, BiH i komparatori, 2009. .............................. 77

Grafik 44: Percepcija korupcije u BiH i zemljama komparatorima, 2009-10. ............................................. 78

Grafik 45: Stope nezaposlenosti komparatora, 2006-10. ........................................................................... 82

Grafik 46: Stopa dugoročne nezaposlenosti komparatora, 2006-2010. .................................................... 83

8

Grafik 47: Stopa aktivnosti u BiH, 2006-10. ................................................................................................ 85

Grafik 48: Prosječna godišnja stopa rasta/pada novoprijavljenih nezaposlenih u BiH, 2006-10. .............. 87

Grafik 49: Udio uključenih u programe zapošljavanja u ukupnoj registriranoj nezaposlenosti u BiH, 2006-

10. ............................................................................................................................................................... 87

Grafik 50: Rashodi na programe zapošljavanja zavoda za zapošljavanje, u BiH, 2006-10. ........................ 88

Grafik 51: Izdvajanja na materijalno pravnu zaštitu za slučaj nezposlenostix, entiteti i BD, 2006-2010. .. 89

Grafik 52: Obrazovna struktura radno sposobnog stanovništva BiH, 2006-09. ......................................... 91

Grafik 53: Ocjena poljoprivrednih politika, komparatori, 2008-2010. ..................................................... 103

Grafik 54: Procentualno smanjenje emisije GHG komparatora, 1990-2008. Error! Bookmark not defined.

Grafik 55: Prevoz robe željeznicom, komparatori, 2006-2010. (u mil. tkm) ............................................. 105

Grafik 56: Razvijenost komunikacija, komparatori, 2008-2010. ............................................................... 105

Grafik 57: Učešće BDV PLŠ u BDP-u u 2009. ............................................................................................. 107

Grafik 58: Investicije u 2008. i 2009. u hilj. KM ......................................................................................... 110

Grafik 59: Udio poljoprivrednih djelatnosti u ukupnoj zaposlenosti u 2010. godini ................................ 111

Grafik 60: Zasijane površine po kulturama ............................................................................................... 112

Grafik 61: Proizvodnja žitarica u BiH ......................................................................................................... 113

Grafik 62: Prinosi žitarica t/ha .................................................................................................................. 113

Grafik 63: Prinos pšenice u 2009. godini t/ha ........................................................................................... 114

Grafik 64: Brojno stanje stoke u BiH ......................................................................................................... 114

Grafik 65: Proizvodnja mlijeka u BiH ......................................................................................................... 115

Grafik 66: Izdvajanje za mjera ruralne politike za period 2008 - 2010. (mil. KM) .................................... 118

Grafik 67: Izdvajanja FBiH za ruralni razvoj po mjerama podrške, 2008-2010. (mil. KM) ........................ 119

Grafik 68: Izdvajanja RS za ruralni razvoj po mjerama podrške, 2008-2010. (mil. KM) ............................ 119

Grafik 69: Izdvajanja BD BiH za ruralni razvoj po mjerama podrške, 2008-2010. (mil. KM) .................... 120

Grafik 70: Pregled izdvajanja za neke od mjera unapređenja kvaliteta života u ruralnim područjima ne

uključujući izdvajanja za ruralnu infrastrukturu (mil. KM) u BiH, 2008-10. .............................................. 121

9

Grafik 71: Procentualni udio i kvantitativni podaci o zaposlenosti u sektoru poljoprivrede prema spolnoj

strukturi u BiH u periodu 2006-2010. ....................................................................................................... 122

Grafik 72: Udio pojedinih sektora u smanjenju emisije CO2 nastale sagorijevanjem goriva u BiH, 2008. (u

mil. t) ......................................................................................................................................................... 126

Grafik 73: Proizvodnja u elektroenergetskom sektoru u BiH, 2006.-2010. (u GWh) ................................ 129

Grafik 74: Pregled potrošnje elek. energije po sektorima ........................................................................ 130

Grafik 75: Procentualno učešće prevezene robe u cestovnom i željezničkom transportu u BiH, 2006-

2009. ......................................................................................................................................................... 136

10

I. Uvod

Razvoj je složen društveno ekonomski proces koji podrazumijeva rast kvalitete života građana

tokom vremena. Primjeri brzo rastućih ekonomija pokazuju da se dugoročni razvoj mora

zasnivati i na solidnim političkim temeljima. U rastućim ekonomijama donosioci odluka

razumiju da se razvoj ne dešava spontano, nego zahtijeva angažman cjelokupne zajednice a

posebno onih koji je vode. “Brzi, održivi razvoj se ne dešava spontano. On zahtijeva dugoročnu

predanost od strane političkih lidera, predanost koja ga provodi sa strpljenjem, ustrajnošću i

pragmatičnošću.”1 Ovo podrazumijeva dugoročnu predanost i kontinuitet u vrijednostima boljeg

i kvalitetnijeg životnog standarda za sve građane. Također, moramo biti svjesni činjenice da ako

želimo rast i razvoj moramo dio onoga što trošimo danas, pretvoriti u investiciju i veći životni

standard u budućnosti. Ovakva vrsta trgovine će biti prihvatljiva ako donosioci odluka

komuniciraju kredibilnu viziju budućeg razvoja koji uključuje sve građane i dugoročnu strategiju

za njeno ostvarivanje.2

Strategija razvoja (SR) i Strategija socijalnog uključivanja (SSU BiH) su najznačajniji razvojni

dokumenti u BiH koji definišu strateške pravce djelovanja zemlje na području ekonomskog i

socijalnog razvoja u narednom periodu. Ovi strateški dokumenti pokazuju da BiH može napraviti

iskorak u ekonomskom i socijalnom razvoju i u relativno kratkom roku obezbijediti kvalitetniji

život svojih građana.

Ovaj izvještaj predstavlja korak ka sistemu implementacije, monitoringa i izvještavanja

razvojnih dokumenata u BiH čime se jača cjelokupni sistem planiranja socio-ekonomskog

razvoja u zemlji što će biti od posebnog značaja u procesu približavanja EU. Izvještaj je

pripremljen uzimajući u obzir: podjelu administrativnih nadležnosti u BiH; proces razvojnog

planiranja u BiH na strateškom nivou uključuje modularnu izradu SR/SIS kao strateškog okvira

socio-ekonomskog razvoja zemlje; te izradu akcionih planova za njihovu realizaciju na

državnom, entitetskom, nivou Distrikta Brčko i kantonalnom nivou. Tako, i Izvještaj o razvoju

podrazumijeva pripremu izvještajá na različitim nivoima vlasti a sve u skladu sa EU principima

otvorenog metoda koordinacije (OMC).

Ključna svrha pripreme godišnjeg Izvještaja o razvoju je redovno praćenje napretka razvojnih

trendova socio-ekonomskog razvoja zemlje, entiteta i kantona prema definisanim strateškim

ciljevima, načina i procesa implementacije akcionih planova, programa i politika, putem

usaglašenog seta kvalitativnih i kvantitativnih indikatora, te identificiranje ključnih mogućnosti

djelovanja.

Monitoring i izvještavanje omogućava vladama i civilnom društvu da prepoznaju ključne poluge

i kočnice razvoja, uče iz proteklih iskustava, da stalno poboljšavaju javne politike i alokaciju

resursa (materijalnih, finansijskih, ljudskih) kako bi efikasnije ostvarivali planirane ciljeve.

Monitoring i izvještavanje treba posmatrati kao proces koji ne vrši kontrolu nego omogućava

1 Svetska banka, Komisija za rast i razvoj, “The Growth Report Strategies for Sustained Growth and Inclusive

Development”, The International Bank for Reconstruction and Development / The World Bank 2008, str. 2, datuma

20.05. 2011 http://cgd.s3.amazonaws.com/GrowthReportComplete.pdf 2 Isto, str. 2

http://cgd.s3.amazonaws.com/GrowthReportComplete.pdf

11

dinamiku upravljanja ciklusom politika, daje objektivne kritičke poglede, identifikuje slabosti u

implementaciji programa u smislu odabira instrumenata i procesa te osigurava odgovornost i

podržava primjenu naučenih lekcija.

Ovaj izvještaj se sastoji od analize poređenja sa benchmark zemljama, pregleda trendova razvoja

i politika u pojedinim oblastima a prema ciljevima strategije razvoja sa preporukama, pregleda

finansiranja odnosno intervencije kroz sistem javnih investicija, i dodataka koji obuhvataju dva

seta indikatora razvoja BiH, koji su dizajnirani u cilju kvantifikacije razvoja i metodoloških

pojašnjenja.

Izvještaj je pripremljen na osnovu saradnje sa relevantnim institucijama, dostupnih stručnih

analiza i analiza stručnjaka u pojedinim oblastima kao i komentara sa održanih radionica. Pored

međunarodno dostupnih podataka koji obezbjeđuju uporedivost i konzistentnost sa drugim

državama korišteni su podaci bh. statističkih institucija dostupnih do aprila 2010. U izvještaju

korištena je i benchmark analiza sa drugim zemljama uglavnom sa ranije definisanom grupom

EU-4, koja obuhvata četiri zemlje u tranziciji koje su članice EU i na manjem su stepenu razvoja

od većine EU članica. Ova grupa obuhvata Bugarsku, Rumuniju, Mađarsku, i Slovačku. Pored

ovih zemalja radi uporedbe prati se i napredak dvije zemlje iz okruženja koje su bili kandidati u

vremenu pripreme strategije i izvještaja, odnosno Makedonija i Hrvatska. Benčmark tabele u

tekstu se ne odnose na nominalne vrijednosti nego na izračunati indeks odnosno prosjek EU-4

izjednačen sa 100 tako da brojevi u benchmark tabelama predstavljaju bh. udaljenost u odnosu

na prosjek po pojedinom indikatoru. U izvornim tabelama u dodatku korišten je i prosjek EU27.

12

II. Izvršni sažetak

Bosna i Hercegovina je imala period snažnog rasta do 2009. godine, praćen politikom povećanja

tekućih rashoda. U 2010. su zaustavljeni negativni makroekonomski trendovi uzrokovani

svjetskom ekonomskom krizom 2009.

BiH je zadržala stabilnost kursa BAM prema EUR u 2010. godini i princip valutnog odbora je

sačuvao povjerenje građanstva i finansijskog sektora u konvertibilnu marku. Bosna i

Hercegovina nije napravila značajni napredak u dostizanju prosjeka zemalja komparatora EU-4,

odnosno prosjeka zemalja EU-27. Nažalost došlo je do daljnjeg udaljavanja po ključnim

pokazateljima kao što su BDP per capita ili opšti kvalitet infrastrukture, stopa štednje itd.

Još uvijek značajno predimenzioniran i trom javni sektor ograničava mogućnost rasta, brzog

djelovanja u kriznim situacijama i ponekad djeluje izvlačeći sredstva iz finansijskog sektora koji

bi trebao biti usmjeren u privredu. Vanjsko trgovinska i fiskalna neravnoteža značajno umanjuju

konkurentnost bh. ekonomije i povećanje pokrivenosti uvoza izvozom više je rezultat trenutne

cjenovne i ekonomske situacije na značajnijim tržištima nego strukturnih preduslova bh.

ekonomije.

Neravnoteža na tržištu rada koja je dugoročno prisutna u BiH je pogoršana u kriznoj 2009. i

jasni znakova oporavka se ne mogu prepoznati u 2010. godini. Relativno gledano ekonomije

zemalja komparatora su doživjele još veće šokove na tržištu rada pa i zemlje EU 27, što je vodilo

do relativnog većeg povećanja nezaposlenosti u drugim zemljama a uslijed uticaja svjetske

ekonomske krize. Pored izuzetno visoke stope nezaposlenosti posebno zabrinjava to što je to

uglavnom dugoročna nezaposlenost kao i izuzetno visoka stopa neaktivnosti bh. populacije. Broj

zaposlenih se u 2010. smanjivao a visina stope dugoročne nezaposlenosti se kreće između

četvrtine i petine radne snage, dok kod zemalja komparatora ne prelazi dvadesetinu radne

snage.

Opšti nivo cijena bilježi rast, više uzrokovan povećanjem cijena ulaznih komponenti nego

oporavkom domaće tražnje. Nadalje, prema dostupnim pokazateljima došlo je do smanjenja

raspoloživog dohotka i smanjenja štednje domaćinstava.

U 2010. je došlo do povećanja ukupnih investicija u odnosu na kriznu 2009. prije svega vođene

povećanjem javnih investicija. Zvanični podaci pokazuju porast uglavnom izvozno orijentisane

Cilj razvojne strategije je voditi Bosnu i Hercegovin ka zemljama sa visokim

dohotkom, dinamičnoj i konkurentnoj ekonomiji Evropske unije, uz održiv

ekonomski razvoj, sa više radnih mjesta, većom društvenom uključenošću

svih, boljom infrastrukturom i kvalitetnijom životnom sredinom.

13

industrijske proizvodnje, koja uz slabu domaću tražnju snažno ukazuje da su izvoz i uvoz u

realnom smislu tek neznano porasli u 2010.

Bh. ekonomija nije smanjila jaz u konkurentsoj sposobnosti ekonomije i posebno zabrinjava

činjenica da dolazi do smanjenja inventivnosti i patentiranja što je ključni put napretka. Od

tranzicijskih zemalja BiH je među najmanje konkurentnim. U skladu sa ovim pokazateljima,

smanjuje se i inventivnost i broj izvoznih proizvoda. Uzroka za ovakvo stanje je puno ali među

najvažnijima je niska stopa ulaganja u istraživanja i razvoj od 0.03 % bruto domaćeg proizvoda.

Broj istraživača i tehničara je manji od EU prosjeka za 14.9 puta (istraživači) i 15.5 puta

(tehničari). Izvoz visoke tehnologije per capita iz BiH iznosi 20 US$ per capita (2009.) dok EU

prosjek iznosi 1028 US$. Prema lakoći poslovanja BiH ima iza sebe Kosovo i Ukrajinu od

europskih zemalja te još Rusiju, Tadžikistan i Uzbekistan od tranzicijskih zemalja.

Budući da informaciono-komunikaciona infrastruktura predstavlja okosnicu fizičke

infrastrukture suvremenog, postindustrijskog društva, nažalost stanje kazuje da značajno

zaostajemo za zemljama komparatorima. Izgradnja i modernizacija transportne infrastrukture

(cestovne, zračne i željezničke) koja je jedan od preduvjeta razvoja ekonomije napreduje

međutim ne tako brzo kao kod zemalja poređenja.

Ulaganja u poljoprivredu i produktivnost sektora su niska što uzrokuje i nisku konkurentnost i

relativno visoki vanjskotrgovinski deficiti u sektoru hrane.

Mala i srednja preduzeća u EU predstavljaju značajan izvor zapošljavanja i dodane vrijednosti.

Postoji značajan potencijal za zapošljavanje nezaposlenih bh građana unutar malih i srednjih

preduzeća. Međutim da bi se iskoristio taj potencijal potrebnoje imati koherentanu i

transparantanu podršku razvoju sektora. Prilagođavanje VET sistema, aktivnih mjera

zapošljavanja, kao i obrazovnog sistema u cjelini je ključ napredka u ovoj veoma važnoj oblasti.

Postojeće stanje u sektoru okoliša je rezultat dugogodišnjeg utemeljenja ekonomskog razvoja na

teškoj industriji i eksploataciji prirodnih resursa, ratne devastacije, nekontrolirane poslijeratne

eksploatacije, korištenja zastarjele tehnologije, nedovoljno razvijenog zakonodavnog i

regulatornog okvira. Također, nedovoljno je educiranosti o važnosti racionalnog korištenja

prirodnih bogatstava, poštovanju prirode i potrebe očuvanja čistog i nezagađenog okoliša za

buduće generacije. Slijedeći ove pokazatelje možemo razumjeti koliko je povećanje energetske

efikasnosti važno za BiH. Struktura potrošnje energije vrlo nepovoljna (glavnina potrošnje

energije otpada na kućanstva) te je nužno razvijati programe energetski štednih objekata, aparata

i sl. kako bi na rok 7-10 godina bh. potrošnja energije kućanstava dostigla relativnu razinu

zemalja članica EU.

BiH su potrebne godine izvrsnih ekonomskih politika, da bi dostigla razinu najmanje

konkurentnih zemalja članica EU.

Ključne politike koje je nužno realizirati su predstavljene u nastavku.

14

Pripremati temeljne analize utroška javnih sredstava, pored analiza zakonitosti utroška odnosno

revizije, analizirati učinak-uticaj utroška javnih sredstava kroz sistem evaluacije, ograničiti

zaduživanja na investicije i najhitnije ukloniti prepreke implementaciji mega projekata. U javnim

kompanijama jačati transparentnost i efikasnost, time povećati i privatizacijsku vrijednost

kompanija predviđenih za privatizaciju. Potrebno je razmotriti mogućnosti osiguranja kontra

cikličnosti kroz izvršenje budžeta svih nivoa.

Razvijati finansijsko tržište poticanjem nebankarskog finansijskog poslovanja, potaći snažne

javne kompanije na finansiranje investicija izdavanjem hartija od vrijednosti kao i razvoj

sekundarnog tržišta kapitala. Potrebno je daljnje smanjenje koncentracije u bankarskom sistemu,

kao i daljnja harmonizacija pravne regulative sa svjetskim i evropskim standardima što bi vodilo

razvoju finansijskih tržišta.

Sistemski razvijati distribucione kanale, analizirati poziciju BiH, te olakšati poslovanje izvoznika

smanjenjem roka za povrat PDV i drugim mjerama, te jačati promociju i poticaje ciljanih

izvoznih kategorija visoke dodane vrijednosti.

Potrebno je inicirati uspostavu fondova riziko kapitala koji bi finansirali snažno rastuće

kompanije, potaći uspostavu i razvoj klastera i odgovarajućih trening centara koji se uklapaju u

globalne lance vrijednosti.

BiH treba visoku stopu ekonomskog rasta, kako bi rastom produktivnosti razvijala konkurentnost

i rastom zaposlenosti osiguravala snažniju ekonomsku i socijalnu uključenost. Od iznimne je

važnosti osigurati povoljan politički i ekonomski ambijent za postizanje takve stope rasta kroz

uvećane strane i domaće investicije. Ključni sastojci politike trebaju biti smanjenje nenadničnih

troškova rada (fiskalnih i parafiskalnih izdvajanja), poticajne mjere za privlačenje investicija i

razvoj regionalnih trening centara, prvenstveno onih vezanih za klastere poslovnih aktivnosti i

internacionalne lance vrijednosti, a koji će uvećati atraktivnost kompetencija radne snage. Za

izgradnju sljedećih nužno je koristiti se projektima javno privatnog partnerstva.

Nužno je razvijanje znanja i vještina za konkurentno društvo, društvo bazirano na novim

znanjima kroz stimulisanje tehničkih i naučnih studija, razvoj poduzetničkih i kreativnih vještina,

učenja stranih jezika, jačanje standarda nastavničkih znanja, istraživačkog rada i tehničke

opremljenosti nastavnih ustanova. Također, potrebno je smanjiti udio onih koji napuštaju i ne

nastavljaju obrazovanje na svim obrazovnim nivoima, razviti statistiku obrazovanja,

inventivnosti i naučno istraživačkog rada kao i uključiti se u uporedna mjerenja kvaliteta ishoda

obrazovanja.

Potrebno je uvesti poticajne mjere za brže osnivanje i povezivanje istraživačkih centara i

tehnoloških parkova sa preduzećima, povećanje izdvajanja za primjenjene istraživačke projekte.

Jačanje i poticanje, novog dizajna, inovacija, patentiranja, i standardizacije je prioritet u razvoju

konkurentne ekonomije. Pored drugih oblika i javno privatnim partnerstvom jačati razvoj

poslovne infrastrukture, uz trajno opredjeljenje na unaprjeđenje i pojednostavljenje pravnog

okvira poslovnog okruženja.

Nužno je stvarati uslove za aktiviranje ljudskih resursa iseljeništva, što uključuje umrežavanje

domaćih stručnjaka i institucija sa stručnjacima porijeklom iz BiH i njihovim institucijama u

15

inostranstvu, razvijanje svijesti o vezi između migracije i razvoja u svim institucijama,

uključivanje migracija u strategije i politike u svim sektorima i na svim nivoima vlasti (poput

gender pitanja i pitanja okoliša) te stvaranje uslova za aktiviranje finansijskih i investicijskih

potencijala iseljeništva.

Potrebno je snažno podstaći uvođenje i razvoj informaciono komunikacionih tehnologija u bh.

društvo, u javnu upravu kako bi se olakšale i pojednostavile i pojeftinile administrativne

procedure, smanjili troškovi uprave razvojem e-vlada. U tom smislu potrebno je osigurati

usvajanje i implementaciju cijelog niza aktivnosti od strateškog okvira preko pravnog okvira do

poticaja informatizacije društva a posebno visokoškolskih ustanova, zdravstva i drugih servisa

poslovne zajednice i građana.

Potrebno je izvršiti analizu uzroka i pripremiti program prevencije dugoročne nezaposlenosti

koja vodi neaktivnosti na bh. tržištu rada i ključni je izazov razvoja društva. U sistemu

prevencije ubrzano raditi na reformama obrazovnog sistema i prihvatanju koncepta cjeloživotnog

učenja kroz razvoj odgovarajućih centara i VET pravnog okvira i institucija. Potrebno je što brže

staviti institucije na tržištu rada u funkciju bavljenja aktivnim politikama zapošljavanja umjesto

obavljanja dosadašnje uloge obezbjeđivanja socijalnih transfera.

Nužno je obezbijediti sistematsko praćenje pokazatelja razvoja malih i srednjih preduzeća,

(uključujući zanatske radnje) te olakšan pristup finansiranju malih i srednjih preduzeća, kao i

obezbjediti dostupnost potrebnih znanja i vještina za njihov brži razvoj i stvaranje novih radnih

mjesta, olakšati njihovo osnivanje i razvoj a posebno za mlade u oblastima visoke dodane

vrijednosti i sa visokim potencijalom za novo zapošljavanje.

U oblasti poljoprivrede, energije i ekologije nužno je osnažiti strateško, institucionalno okruženje

te odrediti prioritete djelovanja. Cijeli niz zakonskih rješenja je nužno usvojiti u cilju

prilagođavanja i razvoja ovih oblasti, koje su od najvećeg značaja za bh. društvo. Nepronalaženje

koncenzusa će voditi energetskoj i prehrambenoj ovisnosti te najdirektnijim negativnim

posljedicama po život i zdravlje građana BiH.

Razvoj sektora infrastrukture transporta i komunikacija također nužno pretpostavlja jačanje

strateškog i institucionalnog okruženja kao i niz konkretnih projekata.

Statistički sistem treba osnažiti kako bi obezbijedio praćenje ključnih pokazatelja u različitim

oblastima razvoja i djelovanja društva.

16

III. Makroekonomski okvir

1. Negativni makroekonomski trendovi uzrokovani svjetskom ekonomskom krizom,

u 2009. uglavnom su zaustavljeni u BiH u 2010. Iako je zaustavljen daljnji ekonomski

pad, teško se može govoriti o oporavku prema predkriznom nivou ekonomske

aktivnosti. Naime, u 2010. godini je prema procjenama DEP-a ostvaren skroman realni

rast ekonomije od 1%, čime je tek zaustavljen pad od 1,82% iz prethodne godine.

2. Na tržištu rada se već drugu godinu zaredom nastavlja smanjenje broja

zaposlenih. No, smanjenje broja zaposlenih u 2010. je bilo manjeg intenziteta nego u

2009.

3. Deflacija od 0,4% iz 2009. je zaustavljena u 2010. Rast potrošačkih cijena od 2,1%, je

bio praćen porastom novčane mase M2 od 7,4%.

4. Rast javnih prihoda od 5% u 2010. nije bio praćen rastom rashoda (koji su skoro

stagnirali). Deficit opšte vlade je skoro prepolovljen u odnosu na prethodnu godinu.

5. Privatna potrošnja je u 2010. ostvarila realan pad 1%, uslijed smanjenja

raspoloživog dohotka domaćinstava. Stagnacija tekućih inostranih priliva po osnovu

doznaka uz pad kompenzacija zaposlenih iz inostranstva od 18,3 %, te negativan

devetomjesečni rast socijalnih davanja centralne vlade3 od 0,2%, kao i smanjenje broja

zaposlenih (0,7%) praćeno približno jednakim realnim rastom plata, prilično

nedvosmisleno ukazuju na smanjenje raspoloživog dohotka. Pri tome je njegov realni pad

bio znatno intenzivniji imjući u vidu porast indeksa potrošačkih cijena od 2,1%.

Bankarski sektor takođe nije podržao privatnu potrošnju obzirom na smanjenje stanja

nestambenih kredita domaćinstava na kraju 2010. od 1%.

6. Realni pad privatnih investicija od približno 20%, koji je obilježio recesiju u 2009,

nastavljen je u 2010. mada znatno nižom stopom od „svega“ 8%. Na to prije svega

ukazuju pad vrijednosti građevinskih radova od 17,6% i uvoza kapitalnih dobara od

8,8%. Imajući u vidu povećanje javnih investicija od 15%4, ukupne investicije su, po

svemu sudeći, zabilježile dvocifren porast u 2010. godini. Kako je već navedeno u

ranijim DEP-ovim publikacijama, to je rezultat ne samo pesimističkih očekivanja glede

budućnosti, nego i strožijih kriterija kreditiranja i povećanja troškova kapitala kako u

inozemstvu tako i u BiH.

7. Realni pad privatnih investicija od približno 20%, koji je obilježio recesiju u 2009,

nastavljen je u 2010. mada znatno nižom stopom od „svega“ 8%. Na to prije svega

ukazuju pad vrijednosti građevinskih radova od 17,6% i uvoza kapitalnih dobara od

8,8%. Imajući u vidu povećanje javnih investicija od 15%5, ukupne investicije su, po

3 Centralna vlada direktno i kroz fondove distribuira najveći dio socijalnih transfera. U poređenju s njom općine

imaju skoro marginalnu ulogu. 4 CBBiH - Godišnji operativni izvještaj vlade za 2009-10.

5 CBBiH - Godišnji operativni izvještaj vlade za 2009-10.

17

svemu sudeći, zabilježile dvocifren porast u 2010. godini. Kako je već navedeno u

ranijim DEP-ovim publikacijama, to je rezultat ne samo pesimističkih očekivanja glede

budućnosti, nego i strožijih kriterija kreditiranja i povećanja troškova kapitala kako u

inozemstvu tako i u BiH.

8. Smanjenje domaće privatne i javne štednje, te negativan priliv direktnih stranih

ulaganja su znatno otežali finansiranje investicija. Slaba izvozna tražnja i spor

oporavak bh. izvoznih tržišta su nesumnjivo umanjili interes za investiranjem. Konačno,

iako nema zvaničnih podataka o tome, pad izvoza je najvjerovatnije direktno ili

indirektno u velikoj mjeri ugrozio profitabilnost niza domaćih preduzeća ugozivši time

njihov glavni izvor finansiranja privatnih investicija.

9. Realni rast obima vanjske trgovine je bio znatno skromniji u odnosu na ostvareni

nominalni rast i to uglavnom u domenu uvoza Naime, realni porast uvoza roba i

usluga je iznosio svega 3,6% što je manje od polovice nominalne stope. U isto vrijeme,

realni rast izvoza od 17,5% je bio skoro neznatno niži od nominalnog (18,9%). Porast

svjetskih cijena nafte od približno 30%, te hrane i pića od skoro 12% su bili glavni

faktori porasta nominalne vrijednosti uvoza. Snažan porast proizvodnje baznih metala

od 25%6 je bio jedan od glavnih nosilaca snažnog realnog rasta izvoza u 2010

10. Naprijed navedeno ukazuje da će ekonomski oporavak teći veoma sporo i da će

biti potrebno nekoliko godina da bi se dostigao nivo ekonomske aktivnosti iz 2008.

IV. Razvoj prema ciljevima Strategije razvoja BiH

11. Mnoge zemlje su postigle rast BDP-a povećanjem izvoza, ali su i unatoč tome

propustile prevesti taj rast u industrijaliziranost, produktivnu zaposlenost i

smanjenje siromaštva. Za tranzicijske zemlje poput BiH se može kazati da su, unatoč

relativnom snažnom rastu u predkriznom razdoblju propustile reindustrijalizirati

ekonomiju i povećati zaposlenost. Postignut je rast, ali ne i razvoj7. Ekonomisti koji se

bave pitanjima razvoja traže, druge puteve, teorije i instrumente koji bi omogućili

analizu ekonomskih promjena, strukturnu transformaciju i silnice koje omogućavaju

veću brzinu dostizanja razvijenih zemalja. Takva, nova paradigma se definira kao sustav

znanja i neovisnih teorija koje omogućavaju ne samo analizu procesa dostizanja

razvijenih i evaluaciju razvojnih politika, nego i utvrđivanje pravca, prirode i granica

istraživanja.8

12. Teorija rasta analizira dostizanje zemalja s visokim dohotkom kroz modele

fokusirane na tehnologiju i ljudski kapital u funkciji povećanja produktivnosti. Zemlje s nižim dohotkom trebaju ostvarivati akumulaciju znanja i tehnologija, ulagati u

ljudski kapital i moderan fizički kapital, u infrastrukturu i institucije kako bi povećale

6 BHASu okviru porasta fizičkog obima industrijske proizvodnje.

7 ILO (2011)

8 Kuhn (1970).

18

ukupnu produktivnost faktora i postigle veću putanju rasta. Promatrajući kroz prizmu

teorije rasta, dostizanje zemalja s visokim dohotkom je zapravo rast produktivnosti.

Zemlje s nižim dohotkom trebaju dostizati zemlje s višim dohotkom većim prinosima na

ulaganja u ljudski i fizički kapital.

13. Domaća tržišta malih ekonomija, a posebno ako su dodatno iscjepkana, daju malo

mogućnosti privredi da se specijalizira u oblastima u kojima postoji potencijalna

komparativna prednost. Domaća tražnja ni u kojem slučaju ne može biti zamjena za

ogromno vanjsko tržište i njegovu elastičnost. Drugo očigledno ograničenje su osobine i

zahtjevi domaće tražnje, koji ne moraju nužno odgovarati onome što domaći

proizvođači najbolje proizvode.9 Iz tih razloga strategija koja gleda prema unutra

zatvara vidokrug djelovanja odnosno ako je njen glavni fokus samo na supstituciji

uvoza, ona ne može proizvesti željene rezultate i voditi većem životnom standardu

građana.

14. Značajni finansijski doprinosi dijaspore u formi novčanih doznaka, te investicijski i

štedni potencijal dijaspore ukazuju na potrebu posvećivanja veće pažnje migraciji i

načinima na koji ona može snažnije uticati na investiranje, zapošljavanje i otvaranje

malih i srednjih preduzeća u BiH. Prema podacima Centralne banke BiH dijaspora je u

2010. godini poslala skoro 2 milijarde KM u obliku novčanih doznaka što čini 7% BDP

BiH za 201010

. Osim novčanih doznaka, štednja migranata, iako većinom zadržana u

zemljama prijema, predstavlja ogroman finansijski resurs i nekoliko puta je veća od

iznosa poslanih novčanih doznaka. Pretpostavlja se da je riječ o iznosu od nekoliko

milijardi eura godišnje11

uštede što bi uz odgovarajuće mjere moglo biti usmjereno ka

investiranju i štednji u BiH. Što se tiče realizovanih investicija, u BiH se ne vode

zasebni podaci o investicijama iz dijaspore i pretpostavka je da su one relativno male.

Međutim, gledajući na iznos štednje u dijaspori i veze koje dijaspora održava sa BiH,

očigledno je da postoje realne pretpostavke za više investiranja iz dijaspore.

9 Svetska Banka, Komisija za rast i razvoj, “The Growth Report Strategies for Sustained Growth and Inclusive

Development”, The International Bank for Reconstruction and Development / The World Bank 2008, str.23,

pristupljeno 20.05. 2011 http://cgd.s3.amazonaws.com/GrowthReportComplete.pdf 10

CB BiH, Godišnji izvještaj za 2010. godinu 11

IOM, IASCI. 2010. ''Maximising the Development Impact of Migration-related Financial Flows and Investment to

Bosnia and Herzegovina.''


19

IV.1. Makroekonomska stabilnost

IV.1.1. Benchmark indikatori

Tabela 1: Benčmark indikatori ekonomije BiH, 2006-2010

Cilj Makrostabilnost

Bazna vrijednost indikatora je benchmark odnosno

prosjek EU 4 = 100

Nivo Izvor 2006 2007 2008 2009 2010

BDP per capita BiH 1 41 39 29 31 30

BDP u tekućim cijenama BiH 1 15 14 15 16 16

Indeks potrošačkih cijena

(Consumer Prices Index - CPI) BiH BHS

7,4 -0,4 2,1 3,7

Uporedni nivo cijena BiH 1 : : 86 90 89

Nejednakost Gini

: : : :

Zaštita investitora BiH 2 : : : 84 83

Makroekonomska stabilnost BiH 3 111 96 100 96 93

Sofisticiranost finansijskog tržišta

*** BiH 3 : 95 89 84 83

Stopa agregatne štednje BiH 3 : 41 53 50 66

Ukupna porezna stopa BiH 2 : 98 107 106 168

Finansijske usluge* BiH 3 : : 81 : 84

Bruto dug/GDP (%) BiH 1 65 58 54 57 61

Budžetski saldo (% GDP)** BiH 1 2.92 1.29 -2 -4.4 -4.4 *-dvogodišnji indikator

**- nominalni indikator

***-od 2010: Razvoj finansijskih tržišta

1-Eurostat

2-Svjetska banka - Doing Business (online baza

podataka)

3-Svjetski ekonomski forum

15. Postoji trend relativnog zaostajanja BiH u odnosu na zemlje komparatore. To se

vidi po kretanju BDP per capita koji je u 2010. relativno niži za četvrtinu u odnosu na

2006. Umjesto sužavanja jaza u odnosu na komparatore, odvija se suprotan proces tj.

povećava se jaz između BiH i zemalja komparatora. Jaz između zemalja komparatora i

BiH se tijekom posljednjeg srednjoročja se povećao.

16. Veliki obim i utjecaj javnog sektora i brojne prepreke razvoju privatnog sektora

usporavaju proces seljenja faktora proizvodnje iz manje u više profitabilne

20

djelatnosti. Time se, naravno, utječe negativno na konkurentnost bh. ekonomije12

.

Opredijeljenost za strukturne reforme i čvrste javne finansije i dalje je neujednačena u

BiH. Izvjesne mjere fiskalne i strukturalne reforme su nedavno provedene pod pritiskom

budžetskog debalansa i međunarodnih programa podrške, no vanjskotrgovinske i

fiskalne neravnoteže ostaju.13

17. Brzo rastuće ekonomije obično štede značajan dio dohotka - stope nacionalne

štednje od 20-25% ili više su uobičajene. Zemlje se mogu osloniti na ino kapital radi

financiranja investicija, međutim to pokazuje nejasne rezultate. Ino štednja kao motor

razvoja je neperfektna zamjena za tuzemnu, uključujući javnu štednju.14

Stoga su razvoj

i produbljivanje financijskih tržišta nužan preduslov bržeg socio-ekonomskog razvoja

društva kao cjeline. Uzrok zaostajanja BiH je relativno neproduktivan karakter

štednje. Jedan od ključnih pokazatelja takvog karaktera štednje je rastući trend

budžetskog deficita, koji se manifestno opaža od 2008.

18. Kreditni rejting BiH posljednjih godina je u padu, što se može vidjeti iz izvještaja

dviju međunarodnih rejting agencija Moody's Investors Service i Standar & Poor's koje

objavljuju svoje analize o BiH. Prema zadnjim analizama i objavljenom izvještaju, dana

30.novembra. 2011. Agencija Standard & Poor's snizila je kreditni rejting sa

B+(negativni izgled) na B(negativno-na posmatranju) dok su zadnje analize agencije

Moody's Investors Services na dan 16. Maj.2011, bile također negativne B2(negativni

izgledi). Bosna i Hercegovina je u proteklom periodu kada pogledamo prethodne godine

imala puno bolji kreditni rejting gdje smo bili ocjenjivani pozitivno i sa stabilnim

izgledima ali zbog politicke i ekonomske situacije u zemlji i samim tim ne formiranjem

Vijeća ministara i kašnjenjem usvajanja budžeta gdje se dovelo u pitanje i vrijeme

izmirivanje obaveza prema međunarodnim institucijama dovelo je do negativne ocjene

i pada kreditnog rejtinga.Negativan kreditni rejting zemlje utiće i na bh ekonomiju kroz

finansijski sistem gdje padom kreditnog rejtinga, između ostalih posljedica, dolazi i do

rasta kamatnih stopa.15

Kreditni rejting BiH

Agencija Datum Rejting Aktivnost Standard & Poor's 30.11.2011. B/ na posmatranju-

negativno Snižen rejting

Standard & Poor's 28.07.2011. B+/ negativni izgledi Izgled izmjenjen

Moody's Investors Service 16.05.2011. B2/ negativni izgledi Izgled izmjenjen

Standard & Poor's 08.12.2009. B+/ stabilni izgledi Potvrđen rejting

Standard & Poor's 22.12.2008. B+/ stabilni izgledi Dodjeljen rejting

Moody's Investors Service 17.05.2006. B2/ stabilni izgledi Povećan rejting

Moody's Investors Service 29.03.2004. B3/ pozitivni izgledi dodjeljen rejting

12

Evropska komisija, “Izvještaj o napretku Bosne i Hercegovine u 2010.”, Brisel, 9.11.2010, str.37, preuzeto sa

www.dei.gov.ba, 22.06.2011. 13

Evropska komisija, “Izvještaj o napretku Bosne i Hercegovine u 2010.”, Brisel, 9.11.2010, str. 35, preuzeto sa

www.dei.gov.ba, 22.06.2011. 14

Svetska banka, Komisija za rast i razvoj, “The Growth Report Strategies for Sustained Growth and Inclusive

Development”, The International Bank for Reconstruction and Development / The World Bank 2008, str. 3,

pristupljeno 20.05. 2011. http://cgd.s3.amazonaws.com/GrowthReportComplete.pdf 15

U dodatku (Aneks 4. ) je tabela sa objašnjenjem oznake rejtinga

http://www.dei.gov.ba/



21

Izvor: Moody's Investors Service; Standar & Poor's

IV.1.2. Analiza trendova

IV.1.2.1. Vanjski sektor

19. Prema Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, strana direktna

ulaganja (SDU) u BiH u 2010. su iznosila 135,4 miliona KM, što predstavlja

smanjenje u odnosu na 2009. od 71,4%. Ako ne bismo uzeli u obzir smanjenja uslijed

statusnih i drugih promjena, SDU bi iznosila oko 188 miliona KM, te bi u tom slučaju

predstavljalo smanjenje od oko 60% u odnosu na isti period prethodne godine.

20. Neto prihod od direktnih stranih investicija, registriran u platnom bilansu BiH16

je

u 2010. iznosio 277,6 miliona KM. Priliv od direktnih investicija u BiH je u

posmatranom periodu iznosio 340 miliona KM, a odliv registrovanog ulaganja BiH u

inostranstvo (FDI) je iznosio oko 62 miliona KM. Tokovi FDI su, globalno promatrano,

značajno oslabili u 2010, pa je to imalo najveći uticaj na ovako nizak zabilježeni priliv

FDI u BiH (pored ostalih institucionalnih slabosti koje tradicionalno postoje u BiH).

21. Na nizak nivo FDI u 2010. značajan uticaj su imali i poslovni gubici ino kompanija

djelatnih u BiH, kao i vraćanje međukompanijskih zajmova (u slučaju

komercijalnih banaka). Portfolio ulaganja u 2010. su umanjila finansijski račun za 130

miliona KM. Finansijske institucije (banke) iz BiH traže, zbog slabe kreditne aktivnosti

u zemlji, stalni izvor zarade, pa se u posljednje vrijeme sve više odlučuju na ulaganje u

različite hartije od vrijednosti na stranim tržištima. U 2009. se najviše ulagalo u

obveznice, a u 2010. u instrumente novčanog tržišta.

16

Statistika stranih ulaganja koju za potrebe platnog bilansa sastavlja Centralna banka BiH metodološki se razlikuje

od statistike stranih ulaganja koju vodi Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa. Opširnije vidjeti na

stranici Centralne banke BiH.

22

Grafik 1: Stanje SDU po godinama u BiH (u mln KM)

Izvor: MVTEO

22. Prema podacima Centralne banke BiH, ukupna strana ulaganja imaju slična

kretanja. Prema ovom izvoru, ukupna SDU imaju vrijednost u iznosu od 339,6

miliona KM.

Grafik 2: Stanje SDU u BiH po godinama

Izvor CBBiH

23. SDU su 2010. pretežito imala karakter dokapitalizacija. Povećanja kapitala ranije

osnovanih kompanija čine 54% a osnivanje novih 46%. U 2009. se 66,4% SDU

odnosilo na dokapitalizaciju postojećih. Ukratko, i dalje nema značajnijih stranih

ulaganja u nove projekte.

23

24. Sredinom 2010. je došlo do ukidanja obaveza stranih ulagača da registriraju

ulaganja kod Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa (MVTEO).

Izmjene i dopune Zakona o politici direktnih stranih ulaganja u BiH17

su znatno

pojednostavile i skratile proces registracije. Strani investitor se sada registrira samo kod

nadležnog suda, na kojem je obveza izvijestiti nadležno ministarstvo. U toku je

provođenje projekta uspostavljenja sistema jedinstvenog evidentiranja i izvještavanja

registracija SDU prema MVTEO kod nadležnih sudova.

25. Deficit tekućeg računa BiH odslikava ogroman jaz između niske stope domaće

štednje i investicija potrebnih za rast i razvoj. Inostrana štednja se mobilizira i

„uvozi“ kroz inostrane zajmove, direktna ulaganja (FDI) ili razne vidove pomoći.

26. Deficit tekućeg računa platnog bilansa BiH je u 2010. iznosio 1,5 milijardi KM

odnosno 6,1% BDP-a,18

što je za 0,3% manje u odnosu na 2009. U 2010. je ostvaren

najniži registrovani iznos deficita na tekućem računu u zadnjih 10 godina. Osnovni razlog

ovako niskog deficita leži u činjenici da je upravo u 2010. spoljnotrgovinski račun (koji

je tradicionalno najveći uzročnik visokog deficita na tekućem računu) zabilježio najmanji

deficit u posmatranih deset godina (6,35 milijardi KM ili 26% BDP-a.19

Razlozi koji stoje

iza ovakvog trenda su recesija koja je BiH zahvatila koncem 2008, a koja je imala uticaja

na smanjenu kupovnu moć i smanjene investicije i u 2010.

Grafik 3: Deficit tekućeg i robnog računa kao učešće u BDP-u BiH (2006-2010. god.)

Izvor: Centralna banka BiH

27. Stopa rasta izvoza (28%) je rasla brže u odnosu na uvoz (10%), što je doprinijelo

smanjenju trgovinskog deficita. U odnosu na 2009. robni deficit se smanjio za 5%, a

nominalno je iznosio 6,35 milijardi KM. Samo u prvom polugodištu 2010. robni deficit

se uslijed rasta izvoza i pada uvoza smanjio za 18%, ali je kraj godine donio

intenziviranje uvoza pa je deficit u drugom polugodištu 2010. porastao za 8%.

17

Sl.gl.48/10 od 14.07.2010. 18

Odnosi se na učešće u proizvodnom BDP-u za 2010. procijenjenom od strane BiH Agencije za statistiku. 19

Isto.

24

Grafik 4: Bilansi na tekućem računu platnog bilansa BiH (u milionima KM)


1. U 2010. suficit na računu usluga je umanjen za 8% na godišnjem nivou (1,03

milijarda KM)20

. Neto prihodi od usluga u 2010. su finansirali 7% uvoza roba. Priliv

od najznačajnije kategorije u okviru usluga – putovanja je i u 2010. zabilježio

smanjenje od 9%. Građevinarstvo i dalje slabi, što dokazuje činjenica da su neto

prihodi od ovih usluga u inostranstvu (248 miliona KM) iznosili tek 85% ostvarenih u

2009.21

28. Finansiranje deficita tekućeg računa u 2010. je najvećim dijelom omogućeno iz

stavki koje spadaju u kategoriju ostalih investicija (1,14 milijarde KM). U 2010.

najznačajniji su bili inostrani zajmovi, pri čemu je povlačenje novih zajmova iznosilo 2

milijarde KM (28% manje u odnosu na 2009.), dok je otplata glavnica zajma iznosila oko

1,3 milijarde KM. Učešće neto FDI u finansiranju deficita tekućeg računa je iznosilo 20%

ili nominalnih 277,6 miliona KM.

29. Suficit na računu dohodaka je s registrovanih 491 miliona KM uspio finansirati tek

4% uvoza u 2010. obzirom na pad neto priliva po ovom osnovu za 40%22

.

Kompenzacije zaposlenima i dalje padaju, ali umjerenijim tempom, a neto prihod po ovoj

osnovi je iznosio oko 781 milion KM (što predstavlja smanjenje od 18% u odnosu na

2009.).

30. U 2010. godini neto priliv kategorije tekućih transfera je iznosio oko 3,33

milijarde KM, a u odnosu na 2009. godinu je povećan za 3%. Prihodi od tekućih

transfera su i dalje jedna od najznačajnijih kategorija u platnom bilansu BiH a u 2010.

godini finansiraju 24% uvoza. Doznake iz inostranstva (oko 2 milijarde KM) kao

20

U 2009. pad neto prihoda od pružanja usluga inostranstvu je iznosio 14%. 21

I u zoni evra građevinarstvo je oslabilo za 7,4%, a još uvijek ne postoje naznake za značajan skoriji oporavak. 22

U 2009. pad neto dohodaka je iznosio 2%, a procenat učešća u finansiranju uvoza oko 9%.

25

potkategorija su počele rasti u skladu sa rastom ekonomija u kojima živi i radi najveći

dio bh. dijaspore (SAD, EU…).

31. Kapitalni i finansijski račun platnog bilansa BiH u 2010. godini je prema procjeni

Centralne banke BiH iznosio 1,38 milijarde KM (što predstavlja smanjenje od 5% u

odnosu na 2009. godinu). Priliv na kapitalnom računu (313 miliona KM) postaje sve

manje značajan a godišnje smanjenje u 2010. godini je iznosilo 13%.

Grafik 5: Struktura finansiranja deficita na tekućem računu


1. Trgovinski krediti su, nakon pada u 2009., zabilježili, oporavkom uvoza u 2010,

rast na strani obaveza za oko 77 miliona KM (548 miliona KM). Međutim, aktivna

strana istog računa je povećana za oko 73,4 miliona, tako da je finansiranje iz ove

stavke u 2010. iznosilo oko 475 miliona KM.

2. Navedene transakcije su dovele do povećanja deviznih rezervi za 223,4 miliona

KM, koje su na kraju 2010. iznosile oko 6,456 milijardi KM. Na rast deviznih

rezervi prvenstveno su uticala dešavanja u spoljnoj trgovini (rast izvoza), kao i

doznačena novčana sredstva iz tri tranše po osnovu stand-by aranžmana s MMF-om

tokom posmatrane godine. Nivo bruto deviznih rezervi sa kraja 2010. bio je dovoljan za

finansiranje 5,3 mjeseci prosječnog uvoza BiH roba, što predstavlja zadovoljavajući

koeficijent s aspekta finansijske stabilnosti.23

3. Trećinu, preciznije 34%, spoljnotrgovinske razmjene BiH čine poluproizvodi i

proizvodi sa niskom dodatnom vrijednošću (tzv. intermedijarni proizvodi). Netrajni

proizvodi za široku potrošnju imaju učešće od 24%, kapitalni proizvodi čine 15%, a

energija 18% ukupne robne razmjene u 2010. Značajnije kategorije proizvoda koje

23

Koeficijent pokazuje da se deviznim rezervama CBBiH, u slučaju prestanka drugih priliva deviza, može

financirati uvoz od 5,3 mjesec. Prema teoriji međunarodne trgovine, ukupne devizne rezerve bi trebale pokrivati

najmanje 3 mjeseca prosječnog uvoza.

26

ostvaruju suficit su: drvo i proizvodi od drveta, odjeća i obuća, namještaj, i električna

energija.

4. Najznačajniji uvozni proizvodi su nafta i naftni derivati, mašine i aparati, bazni

metali (dominantno aluminij, željezo i čelik) i proizvodi od baznih metala te hrana.

Najznačajniji izvozni proizvodi su takođe bazni metali i njihovi proizvodi, mašine i

aparati, te rezervni dijelovi za autoindustriju, i gotovi proizvodi poput namještaja,

odjeće i obuće.

5. Pet najzastupljenijih kategorija proizvoda u strukturi ukupnog uvoza u 2010. čine

skoro 2/3 uvoza, preciznije 62% uvoza. U 2010. najviše su se uvozili proizvodi

mineralnog porijekla u iznosu od 2,7 milijardi KM, gdje dominiraju nafta i naftni

derivati (1,7 milijardi KM). U odnosu na 2009, ostvaren je rast uvoza ove vrste

proizvoda za 39,3% (najviše zbog rasta cijena na svjetskom tržištu). Drugo mjesto po

vrijednosti uvoza zauzimaju mašine, aparati i mehanički uređaji, čiji je uvoz u 2010.

iznosio 1,7 milijardi KM ili 13% ukupnog uvoza roba. U odnosu na prošlu godinu,

vrijednost uvezenih mašina je opala za 4%. Ova kategorija proizvoda najviše se uvozila

iz Njemačke i Italije. Vrijednost uvoza prehrambenih prerađevina u 2010. u odnosu na

prošlu godinu povećala se za 3,5%, na vrijednost od 1,4 milijarde KM (učešće u

ukupnom uvozu od 10,5%). Ova kategorija proizvoda uvozila se najviše iz susjednih

zemalja, Hrvatske i Srbije, koje su u isto vrijeme i najznačajniji trgovinski partneri BiH.

Porast uvoza prehrambenih prerađevina je najvećim dijelom nastao kao posljedica rasta

cijena hrane na svjetskom tržištu. Vrijednost uvoza proizvoda hemijske industrije je

1,3 milijarde KM (što čini oko 10% ukupnog uvoza BiH), a u odnosu na prošlu godinu

ostvaren je rast uvoza proizvoda hemijske industrije za 6,7%. Od proizvoda hemijske

industrije, BiH je najviše uvozila farmaceutske i kozmetičke proizvode. Zemlje iz kojih

je BiH najviše uvozila ovu kategoriju proizvoda su Njemačka, Slovenija i Srbija.

Naredna najznačajnija uvozna stavka su bazni metali koji u vrijednosti ukupnog uvoza

učestvuju sa 8,9%. Bazni metali su ostvarili stopu rasta od 12,5% u odnosu na 2009. Od

baznih metala najviše su se uvozili željezo i čelik, njihovi proizvodi, te aluminij i

proizvodi od aluminija.

27

Grafik 6: Učešće pojedinih kategorija proizvoda u ukupnom uvozu i doprinosi promjeni uvoza

Izvor: Agencija za statistiku BiH

6. BiH je u 2010. najviše izvozila bazne metale kao i njihove proizvode, zatim

rezervne dijelove za auto industriju, namještaj, električnu energiju i hemijske

proizvode. Bazni metali su izvezeni u vrijednosti nešto višoj od 1,6 milijardi KM, što

čini skoro četvrtinu ukupnog izvoza BiH. U odnosu na isti period prošle godine ostvaren

je značajan rast izvoza baznih metala u iznosu od 53,6%. U kategoriji baznih metala

najviše su se izvozili aluminij i proizvodi od aluminija, te željezo i čelik i njihovi

proizvodi.

7. Uzrok rasta izvoza je oporavak na svjetskim tržištima i rast tražnje, ali i rast

cijena metala na svjetskom tržištu u odnosu na cijene u 2009. BiH je u 2010. godini

izvezla mašina i aparata u iznosu od 696 miliona KM ili 9,8% ukupne vrijednosti

izvoza. Rast izvoza mašina i aparata u 2010. bio je 12,5%. Jedan od razloga zbog kojih

je ova kategorija proizvoda zabilježila rast izvoza je taj što BiH izvozi rezervne dijelove

za auto industriju evropskih zemalja koje su se stabilizovale nakon ekonomske krize i

postepeno vraćaju narudžbe na stanje koje je bilo prije krize.

8. Ohrabruje i ubrzani rast izvoza namještaja, što može ukazivati na premještanje

fokusa drvno-prerađivačke industrije na proizvodnju i izvoz proizvoda veće

dodane vrijednosti. U odnosu na 2009. godinu rast vrijednosti izvoza namještaja je

iznosio 26,4% i dostigao vrijednost od 678 miliona KM (učešće u ukupnom izvozu

9,6%). Namještaj se najviše izvozio na tržišta Njemačke i Italije.

9. Značajna izvozna kategorija su hemijski proizvodi, kojih je 2010. izvezeno 488

miliona KM (učešće 6,9%). U odnosu na 2009. ova kategorija bilježi rast od čak

46.5%.

10. Značajan je izvoz električne energije. Spada u kategoriju “Proizvodi mineralnog

porijekla”, koja je ostvarila izvoz od 1,2 milijarde KM u 2010. Na električnu energiju u

28

2010. otpada 485 miliona KM izvoza. Električnu energiju se najviše izvozi na tržišta

Hrvatske i Srbije.

Grafik 7: Učešće pojedinih kategorija proizvoda u ukupnom izvozu i doprinosi promjeni izvoza


Tabela 2: Učešće pojedinih kategorija proizvoda u trgovinskom deficitu/suficitu BiH

Kategorija proizvoda 2009. 2010.

Deficit/suficit

u 000 KM

Učešće Deficit/suficit

u 000 KM

Učešće

Proizvodi mineralnog porijekla -1.135.496 16,7% -1.528.236 23,4%

Mašine i aparati -1.219.505 17,9% -1.068.019 16,4%

Bazni metali i proizvodi od baznih

metala

-27.588 0,4% 399.833 -6,1%

Prehrambene prerađevine -1.142.499 16,8% -1.164.291 17,9%

Proizvodi hemijske industrije -927.157 13,6% -857.050 13,1%

Transportna sredstva -664.509 9,7% -601.530 9,2%

Razni proizvodi - namještaj 268.732 -3,9% 412.010 -6,3%

Drvo i proizvodi od drveta 243.189 -3,6% 269.869 -4,1%

Električna energijax 269.595 4,0% 288.363 4,4%

Deficit ukupno -6.818.090 100% -6.520.699 100% x Električna energija je izdvojena iz grupe Mineralnih proizvoda zbog značaja za bh. izvoz i zato što ostvaruje

suficit.


11. Najveći obim trgovine u 2010. BiH je ostvarila sa zemljama članicama EU u iznosu

od 48,9% ukupnog obima spoljne trgovine. Uvoz iz zemlja EU u 2010. je porastao za

3,1% u odnosu na prošlu godinu i iznosio 6,2 milijarde KM. Od ukupnog uvoza u 2010.

na uvoz iz zemalja članica EU otpada 45,9%. Izvoz iz BiH u zemlje EU porastao je za

čak 29% (na 3,8 milijardi KM), pa učešće bh. izvoza u zemlje EU iznosi 54,5% od

ukupnog izvoza u 2010. BiH je tokom 2010. bilježila višu stopu rasta izvoza na tržište

EU zbog oporavka zapadnoevropskih tržišta od ekonomske krize, kojom su bili

zahvaćeni krajem 2008. i u prvoj polovini 2009.

29

12. U narednim godinama se očekuje još veći obim trgovine sa zemljama članicama

EU zbog postepenog smanjenja carina do 2013. i njihovog konačnog ukidanja

krajem 2013. U 2010. BiH je u trgovanju sa zemljama članicama EU ostvarila

trgovinski deficit u iznosu od 2,3 milijarde KM. U odnosu na prethodnu godinu deficit

je smanjen za 22,2%.

13. Sa zemljama s kojima ima potpisane ugovore o slobodnoj trgovini, «Turska i

članice CEFTA-e», BiH je u 2010. ostvarila 29,8% ukupnog obima spoljne

trgovine, odnosno 6,1 milijardu KM. Tokom 2010. došlo je do povećanja uvoza iz

pomenute grupe za 10,3% u odnosu na prethodnu godinu. Nominalna vrijednost uvoza

iznosila je 4 milijarde KM (učešće od 29,4%). Učešće izvoza na ova tržišta iznosilo je

29,8% ukupno ostvarenog izvoza tokom 2010, a stopa rasta je iznosila 30,4%.

30

Grafik 8: Učešće u ukupnom uvozu i izvozu po grupacijama zemalja za 2009. i 2010. godinu


14. U 2010. u BiH svega 3-5 % etabliranih biznisa ima izrazitu izvoznu orijentaciju

(76-100% kupaca su ino kupci), što je najniža razina internacionalizacije u regiji (v. tabelu 3 ). Nadalje, 57-61 % etabliranih biznisa uopće nemaju ino kupaca.24

Tabela 3: Međunarodna orijentiranost u BiH u 2010. godini u odnosu na zemlje uže regije

% TEA: 76-

100% ino

kupaca

% TEA: nema

ino kupaca

% EB: 76-100 ino

kupaca

% EB: nema ino kupaca

BIH 2.8 57.3 5.1 61.3

HRV 15.9 25.8 20.4 0.0

SLO 13.7 38.3 8.1 30.2

MAK 9.5 34.4 6.7 29.7

Izvor: Umihanić B. et al. (2011) GEM BiH 2010 - Poduzetništvom do novih radnih mjesta. Tuzla:

Centar za razvoj poduzetništva.

15. Za razvijanje politike strateških proizvoda neophodno je da zemlja, radi sigurnog i

održivog razvoja, ustanovi bilanse potreba i stanja, u kojima će poseban dio

sačinjavati pregled ključnih izvoznih i uvoznih proizvoda. Kao strateški izvozni

sektori u okviru dokumenta „Strategija rasta izvoza BiH“25

navedeni su: drvni sektor,

poljoprivredni i prehrambeni sektor, metalni sektor, građevinski sektor i sektor turizma.

24

GEM BiH 2010: Poduzetništvom do novih radnih mjesta, str. 74-5. 25

Izvozno vijeće BiH, Savjet ministara BiH,

http://export.sarajmedia.net/index.php?option=com_content&view=article&id=187&Itemid=65&lang=ba,

pristupljeno 22.07.2011.

http://export.sarajmedia.net/index.php?option=com_content&view=article&id=187&Itemid=65&lang=ba

31

Savjet ministara BiH je početkom 2010. donio odluku o izmjenama i dopunama odluke

o mjerama zaštite domaće proizvodnje od prekomjernog uvoza, kojom se usklađuje

legislativa BiH s principima Svjetske trgovinske organizacije. Ovom odlukom su

utvrđeni uslovi i postupci za uvođenje spoljnotrgovinskih mjera zaštite domaće

proizvodnje od prekomjernog uvoza robe na carinsko područje BiH ukoliko se utvrdi da

se roba uvozi u toliko povećanim količinama u odnosu na domaću proizvodnju.

16. Aktivnosti usmjerene na jačanje podrške izvoznicima u 2010. uglavnom nisu

sprovedene. Primjer je skraćenje roka za povrat PDV-a izvoznicima s 30 dana na 15

dana, što je trebalo biti provedeno izmjenom Zakona o PDV-u. U 2010. nije došlo ni do

realizacije aktivnosti povećanja garantnog fonda Izvozno kreditne agencije BiH (IGA),

kao ni do izmjene Zakona o istoj kojim bi se IGA-i dodijelio mandat da za račun države

može izdavati garancije.

17. Tokom posljednjih 10-tak godina BiH provodi trgovinsku liberalizaciju, te ima

vrlo liberalnu trgovinsku politiku, usklađenu s principima Svjetske trgovinske

organizacije (STO). Iako BiH nije članica Svjetske trgovinske organizacije (STO), ona

u svojoj zakonodavnoj regulativi slijedi principe nediskriminacije, tj. primjenu tretmana

„najpovlaštenije nacije“ i „nacionalnog tretmana uvezene robe“. Održano je sedam

sastanaka radne grupe STO-a o pristupanju. BiH je veliki dio zakonodavstva uskladila

sa zahtjevima STO-a. Zemlja je nastavila svoje bilateralne pregovore, posebno u vezi sa

pristupom tržištu roba i usluga, kao i multilateralne pregovore o domaćoj pomoći

poljoprivredi i izvoznim subvencijama. Posljednja revizija nacrta izvještaja radne grupe

je izvršena u decembru 2010. Preostala je potpuna implementacija aktivnosti do

okončanja procesa pristupanja STO od strane nadležnih institucija – Ministarstva

spoljne trgovine i ekonomskih odnosa i ostalih nadležnih državnih i entitetskih

institucija. Pomenute aktivnosti su slijedeće: eliminisati sve diskriminirajuće mjere iz

domaćeg zakonodavstva; harmonizovati sistem poticaja u poljoprivredi s odredbama

STO sporazuma o poljoprivredi, i sl. U okviru Ministarstva spoljne trgovine i

ekonomskih odnosa se radi na uspostavljanju web-portala o uvozno-izvoznom režimu

CEFTA potpisnica.

18. U 2010. su potpisani veterinarski i fitosanitarni sporazumi sa Srbijom i Crnom

Gorom. U fazi potpisivanja su sporazumi s Makedonijom i Albanijom, koji su

usmjereni na omogućavanje izvoza i uvoza pod jednakim uslovima.

19. Carinska tarifa BiH je i u 2010. u potpunosti usklađena s Kombinovanom

nomenklaturom EU. Postupak za TIR je operativan, a BiH je pristupila Istanbulskoj

konvenciji o privremenom prijemu roba. U 2010. nije započelo izdavanje karneta

ATA26

. Usvojeni su Zakoni o pravima intelektualnog vlasništva (IPR).

20. Preporuke: Usvojiti Strategiju rasta izvoza BiH

26

Izdavanje karneta ATA otpočelo je u 2011. od strane Spoljnotrgovinske komore BiH.

32

Sistemski razvijati distribucione kanale (zajednička predstavništva firmi,

diplomatsko-konzularna mreža, predstavništva poslovnih i drugih asocijacija) na

inostranim tržištima, počevši od zemalja iz okvira trokuta Rim – Berlin – Beograd

na koje otpada većina izvoza roba bh. proizvođača;

Izmijeniti Zakon o PDV-u kojim bi se omogućilo skraćenje roka za povrat poreza

izvoznicima sa 30 na 15 dana;

Povećati garantni fond IGA-e i izmijeniti Zakon o IGA-i (dodijeliti mandat da može

za račun države izdavati garancije);

Jačati kapacitete bh. za promociju izvoza;

Unaprijediti aktivnosti VTK BiH na promociji izvoza (zajednička predstavništva

VTK i kompanija, )

Jačati kapacitete Odsjeka za unapređenja i promociju izvoza u MVTEO BiH.

IV.1.2.2. Javne finansije

21. Radi očuvanja makroekonomske stabilnosti, BiH je 2009. zaključila stand-by

aranžman sa MMF-om u iznosu od 1,2 milijarde EUR na period od tri godine.

Stand-by aranžman iznosi 600 procenata kvote BiH, odnosno oko 2,2 milijarde KM za

razdoblje od jula 2009. do juna 2012. Prve obaveze po osnovu servisiranja duga

proizašlog iz stand by aranžmana BiH očekuje u oktobru 2012, kada je dužna uplatiti

oko 22 miliona SDR.

22. Ukupan javni dug duga BiH (unutrašnji i vanjski) na 31.12.2010. iznosio je 9.451,4

miliona KM, od čega se na unutrašnji dug odnosilo 3.202,0 KM ili 34% a na vanjski

dug 6.249,4 KM ili 66%. Unutrašnji dug u BiH, čije je rješavanje u ingerenciji entiteta,

čini 34% ukupnog javnog duga u BiH, odnosno čini 28% javnog duga Federacije BiH i

42% javnog duga Republike Srpske. Unutrašnji dug se sastoji od opštih obaveza, stare

devizne štednje i ratnih potraživanja.

Stanje javnog duga u BiH na dan 31.12.2010. godine (u mil KM)

Kategorija Institucije

BiH FBiH RS DB Ukupno

Unutrašnji

dugx

1.585 1.568,2 48,8 3,202,0

Vanjski dug 27,8 4.068,1 2.142,2 11,3 6.249,4

Ukupno: 27,8 5.653,1 3.710,4 60,1 9.451,4 x Iznos unutrašnjeg duga obuhvata zakonom procjenjenu vrijednost

Izvor: Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine

23. Stanje javnog vanjskog duga na kraju 2010. bilježi rast od preko milijardu KM ili

21% u odnosu na 2009. Prema podacima Ministarstva financija i trezora BiH, stanje

ukupnog javnog vanjskog duga BiH na kraju 2010. iznosilo je oko 6,1 milijardu KM.

Do rasta je došlo prvenstveno zahvaljujući novim zaduženjima kod MMF. Naime,

33

krajem marta i početkom juna 2010, BiH su u doznačena sredstva u iznosu od 282

miliona KM, odnosno druga i treća tranša u okviru stand-by aranžmana s MMF-om. U

četvrtom kvartalu 2010, BiH je doznačena i četvrta tranša u iznosu od preko 93 miliona

KM. Na sljedećem je grafu, predstavljeno kretanje javnog vanjskog duga, njegovog

udjela u BDP-u i servisiranje za period 2002-2010. Udio aktualnog iznosa javnog

vanjskog duga u procijenjenom BDP-u za 2010. iznosi 25% BDP izračunatog prema

proizvodnom metodu, odnosno 21% BDP prema rashodnom metodu.

Grafik 9: Stanje javnog vanjskog duga, udio u BDP i servisiranje, 2002-2010.

Izvor: MFiT BiH, BHAS, projekcije DEP-a za 2010.

24. Nastavljen je u 2010. trend porasta vanjskog duga zaduživanjem kod većine

kreditora. Pored porasta zaduženja kod MMF-a od 98,6% u odnosu na 2009. došlo i do

porasta zaduženja kod Svjetske banke, EBRD-a i EIB-a.

25. Najznačajniji udio u javnom vanjskom dugu zauzimaju obaveze prema Svjetskoj

banci, na koje otpada 39,1% ukupnog duga. Kao ostali vodeći kreditori izdvajaju se

Pariški klub kreditora s učešćem od 13,6%, zatim MMF s 12,6%, Londonski klub

kreditora s 9,8%, EIB s 8,5% te EBRD sa 6,9%.

26. Glede servisiranje javnog duga BiH, u 2010. je na servisiranje utrošeno oko 300

miliona KM.

34

Grafik 10: Stanje i struktura javnog vanjskog duga BiH, 2002-2010.

Izvor: Ministarstvo finansija i trezora BiH

27. Konsolidirani budžet BiH u 2010. bilježi deficit od preko 753 miliona KM ili 2,6%

BDP-a.27

Time je zadovoljen i jedan od kriterija stand-by aranžmana s MMF-om, kojim

se budžetski deficit BiH ograničava na 4,5% BDP-a28

. Na grafu se prikazuje pregled

prihoda i rashoda i saldo konsolidiranog budžeta BiH za posljednjih šest godina.

Grafik 11: Godišnji konsolidovani podaci za BiH 2005-2010. (u % BDP-a)

Izvor: Direkcija za ekonomsko planiranje, Centralna banka BiH, UIO BiH - Odjeljenje za makroekonomsku analizu

27

BDP prema rashodovnom pristupu – procjena DEP-a 28

International Monetary Fund: Stand-By Arrangement with Bosnia and Herzegovina

35

28. U strukturi prihoda konsolidiranog budžeta BiH u 2010. najveće učešće imaju

porezni prihodi (52,3%). Prednjače prihodi od indirektnih poreza s učešćem od 44,3%

u ukupnim prihodima. Od ostalih značajnijih prihoda, izdvajaju se doprinosi za

socijalno s učešćem od 35% u ukupnim prihodima.

29. Ukupni javni rashodi bilježe rast od 6,7%, a ukupni javni prihodi za 2,7%. Poreski

prihodi bilježe rast od 6,8%, prvenstveno zahvaljujući rastu prihoda od poreza na robe i

usluge naplaćene u međunarodnoj razmjeni. Javne rashode karakteriše pad izdvajanja za

naknade zaposlenima od 1,5% i blagi pad izdvajanja za korištenje roba i usluga od

0,7%.

30. Socijalna davanja predstavljaju najveći izdatak u strukturi javnih rashoda. Slijede

ih izdvajanja za naknade zaposlenima i nabavke roba i usluga. U domenu javnih rashoda

u okviru Strategije razvoja BiH, predviđena je mjera relativnog smanjenja javnih

rashoda, posebno tekuće javne potrošnje. Ipak, u odnosu na 2009, deficit je 2010. niži

za 29,3%.

31. U 2010. nije ostvarena značajnija alokacija sredstava za investicije i podizanje

konkurentnosti bh. ekonomije, što bi trebalo doprinijeti ublažavanju negativnih

efekata ekonomske krize. Obzirom da plate i socijalna davanja čine većinu rashoda,

glavne mjere redukcije rashoda se odnose na smanjenje plata na svim nivoima vlasti i

preduzimanje sveobuhvatnih strukturnih reformi, posebno onih koje se odnose na

socijalna davanja, s ciljem unapređenja održivosti javnih finansija29

. Na sljedećem grafu

je predstavljena struktura javnih rashoda u BiH zasnovana na ekonomskoj klasifikaciji

za 2009.

Grafik 12: Struktura javnih rashoda u Bosni i Hercegovini u 2010. godini

29

Ekonomski i fiskalni program BiH za period 2010-2012.

36

Izvori: www.cbbh.ba, www.bhas.ba, www.dep.gov.ba

32. U sklopu ukupnih javnih rashoda u BiH najviše se izdvaja za socijalna davanja,

naknade zaposlenima i korištenje roba i usluga. Izdaci za navedene stavke čine skoro

85% ukupnih javnih rashoda. Ostatak čine kapitalni rashodi, izdvajanja za ostale

rashode, subvencije i kamate.

33. Javni rashodi su u razdoblju 2006.-09. rasli za 42%, dok je BDP rastao za 31%. Potrebno je naglasiti značajan rast socijalnih davanja u BiH (62,7%), posebice njihovu

strukturu. Naime, davanja za boračku populaciju, koja nisu usmjerena na

najsiromašnije, zauzimaju neproporcionalan udio u javnim davanjima, pri čemu su ti

odlivi izraženi kao procenat BDP-a, šest puta veći nego u susjednoj Hrvatskoj. S druge

strane, programi socijalne skrbi i dječije zaštite, za razliku od toga, su nedovoljno

finansirani. 30

U aprilu 2010. Svjetska banka je odobrila BiH kredit za razvojne politike,

koji je, između ostalog, povezan sa pretvaranjem postojećeg sistema socijalnih

beneficija, zasnovanog prvenstveno na pravima, u sistem koji će sve više biti zasnovan

na potrebama.

Tabela 4: Dinamika kretanja javnih rashoda u BiH (ekonomska klasifikacija)

2006.

-

2009. Rashodi

Korištenje

robe i

usluga

Kompenzacija

zaposlenih Kamate Subvencije

Socijalna

davanja

Ostali

rashodi

Kapitalni

rashodi

BiH 42,0% 25,3% 41,9% 14,7% 34,9% 62,7% 7,0% 52,8% Izvori: www.cbbh.ba, www.bhas.ba, www.dep.gov.ba

34. Javni rashodi u BiH nemaju razvojnu funkciju. Više od njihove polovine su vrste

koje samo marginalno doprinose privrednom rastu. Ipak, treba navesti da je u periodu

2006–2009. došlo do pada udjela izdataka za međufaznu potrošnju u ukupnim javnim

rashodima i BDP-u, što prikazuje sljedeći graf.

30

„Bosnia and Herzegovina: Addressing Fiscal Challenges and Enhancing Growth Prospects - A Public Expenditure

and Institutional Review“, World Bank, 2006, str. 23.

http://www.cbbh.ba/

http://www.bhas.ba/

http://www.dep.gov.ba/

http://www.cbbh.ba/

http://www.bhas.ba/


37

Grafik 13: Promjena u strukturi javnih rashoda BiH u periodu 2006 - 2009. (ekonomska klasifikacija –

izraženo u %)

Izvori: www.cbbh.ba, www.bhas.ba, www.dep.gov.ba

35. U 2010. je došlo stabilizacije i rasta prihoda od indirektnih poreza. Prihodi od

indirektnih poreza u velikoj mjeri zavise od kretanja u vanjskoj trgovini. Rast uvoza od

10% u 2010. doveo je i do rasta prihoda od indirektnih poreza. Uzroci takvog stanja i

kretanja u oblasti indirektnih poreza nalaze se u njihovoj ukupnoj strukturi, gdje porez

na dodanu vrijednost učestvuje s preko 60%. U strukturi PDV-a, PDV obračunat na

uvoz u učestvuje s preko 70%. Zajedno s prihodima od carina, uvozni PDV generiše

preko 50% ukupnih prihoda od indirektnih poreza. Rast međunarodne razmjene u 2010.

doveo je do rasta prihoda od uvoznog PDV-a, što se automatski reflektovalo na ukupne

prihode od indirektnih poreza. Tako je u 2010. prikupljeno 4,7 milijardi KM prihoda od

indirektnih poreza, što u odnosu 2009. predstavlja rast od 292 miliona KM ili 6,6%.

Najveći rast prihoda od indirektnih poreza u 2010. zabilježen je u četvrtom kvartalu,

kada je u odnosu na 2009. evidentiran rast od 7,8%. Tabela, koja je priložena ispod, daje

uvid u kretanje prihoda od indirektnih poreza za posljednjih šest godina.

Tabela 5: Prikupljeni indirektni porezi u periodu 2005-2010.

u milionima KM 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

PDV 1.812 2.354 2.715 3.135 2.842 2.945

Carine 616 557 655 651 247 302

Akcize 798 861 917 937 997 1.172

Putarine 177 177 187 189 250 307

Ukupni prihodi od indirektnih poreza

3.402 3.950 4.474 4.912 4.336 4.726

Izvor: Uprava za indirektno oporezivanje BiH

36. Prihodi od direktnih poreza imaju pozitivan trend u 2010. Na nivou BiH bilježe rast

od 1,4%. Ukupni direktni porezi, prikupljeni u entitetskim poreznim upravama u

periodu januar-decembar 2010. iznose 864,1 miliona KM, što je za 1,4% više u odnosu

http://www.cbbh.ba/

http://www.bhas.ba/


38

na 2009. Na nivou FBiH prikupljeno je 523,7 miliona KM direktnih poreza, dok je taj

iznos za RS 340,3 miliona KM. Kretanja prihoda od direktnih poreza, kao i doprinosa i

ostalih prihoda su predstavljena u sljedećoj tabeli.

Tabela 6: Prihodi od direktnih poreza, ostalih taksi, kazni i naknada i doprinosa u 2009. i 2010. godini (u

milionima KM)

Naziv prihoda

FBiH RS

2009 2010 % 2009 2010 %

Direktni porezi 504.9 523.7 3.7% 347.1 340.3 -2.0%

Porez na dohodak 258.5 266.2 3.0% 128.2 133.0 3.8%

Porez na dobit 159.9 186.1 16.3% 137.7 120.2 -12.7%

Porezi građana 83.0 68.2 -

17.9% 50.7 51.7 2.0%

Ostali porezi 3.4 3.2 -3.5% 30.6 35.4 15.8%

Ostale takse, kazne i

naknade 317.2 342.8 8.1% 270.6 272.2 0.6%

Doprinosi 2,395.9 2,570.6 7.3% 1,175.2 1,182.8 0.7%

PIO 1,344.5 1,447.4 7.7% 628.3 631.8 0.6%

Zdravstvo 942.3 1,008.5 7.0% 474.3 476.3 0.4%

Nezaposleni 109.1 114.7 5.1% 24.3 24.3 0.1%

Dječija zaštita - - - 47.2 47.8 1.1%

Zapošljavanje invalida - - - 1.0 2.6 -

Ukupno

(direktni porezi +

ostale takse, kazne i

naknade + doprinosi)

3,217.9 3,437.1 6.8% 1,792.9 1,795.3 0.1%

Izvor: Poreska uprava RS i Porezna uprava FBiH

37. U FBiH je u 2010. u odnosu na 2009. zabilježen rast prihoda od direktnih poreza

od 3,7%, a u RS pad od 2%. U okviru direktnih poreza, prihodi po osnovu poreza

građana i ostalih poreza u FBiH bilježe pad od 17,9%, odnosno 3,5%. Prihodi od poreza

na platu su rasli za 3%, a prihodi od poreza na dobit za 16,3%. U RS je evidentiran pad

prihoda po osnovu poreza na dobit od 12,7%, dok su prihodi od poreza na platu, poreza

građana i ostalih poreza rasli za 3,8%, 2% i 15,8%. Prikupljeni doprinosi u FBiH za

period januar-decembar 2010. u odnosu na 2009. bilježe rast od 7,3%. Na drugoj strani,

prikupljeni doprinosi u RS u 2010. takođe bilježe rast od 0,7% u odnosu na 2009.

38. Pored nedostatka fiskalne koordinacije i relevantnih institucionalnih kapaciteta

BiH karakterizira i nepostojanje obavezujućih fiskalnih pravila. U cilju rješavanja

tih problema, BiH je krajem 2008. uspostavila Fiskalno vijeće, kao koordinaciono tijelo

za pitanja fiskalne politike. Jedan od zadataka Vijeća je pružanje doprinosa očuvanju

makroekonomske stabilnosti i postizanju razvojnih ciljeva. Pored toga, Vijeće definira

ciljeve fiskalne politike BiH i određuje granice rashoda na godišnjem i višegodišnjem

39

planu. Time je zadatak Vijeća i određivanje granica deficita budžeta i smanjenje

fiskalne neravnoteže.

39. Fiskalno vijeće nije usvojilo globalni fiskalni okvir za period 2011-13. u okviru

rokova propisanih zakonom. To odražava nedostatak konsenzusa između entiteta i

države o ekonomskoj i fiskalnoj politici. Stoga nema napretka u razvoju mehanizama

fiskalnog nadzora,31

kao ni napretka u uspostavi tijela kao što je ono za državnu

pomoć.32

40. Reforma javnih finansija se provodi na svim razinama vlasti u BiH od 2005. Ima za

cilj harmonizaciju budžetskih kalendara, uvođenje srednjoročnog budžetskog planiranja

i bolju povezanost alokacije budžetskih sredstava s prioritetnim politikama vlada.

Rezultati reforme ogledaju se u postignutoj harmonizaciji kalendara i procedura

budžetskog planiranja te uvođenju srednjoročnog budžetskog planiranja, što se postiže

kroz izradu dokumenata okvirnog budžeta za srednjoročno razdoblje.

41. Proces harmonizacije indirektnog oporezivanja s pravnim okvirom i minimalnim

standardima u EU nastavlja se u 2010. prema planiranoj dinamici. U toku 2009.

donesen je novi Zakon o akcizama u BiH, kojim se uvode EU standardi glede

propisivanja jedinstvenih definicija akciznih proizvoda (s referencom na Kombiniranu

nomenklaturu), procedura držanja i postupanja s akciznim proizvodima i strukture i

visine stopa akciza. Određena usklađivanja u segmentu oporezivanja PDV-om u BiH sa

pravnim okvirom u EU, iako planirana u 2009, pod stalnim pritiskom derogiranja

postojećih elemenata politike PDV-a (širi opseg nulte stope i oslobađanja, diferencirane

stope) su odložena za naredno razdoblje. Tokom 2009. takođe je implementirano

nekoliko pojednostavljenih carinskih procedura kojim se olakšava i ubrzava izvozno

carinjenje i rasterećuju firme-izvoznice. U narednom razdoblju očekuje se dalja

implementacija SSP u skladu sa predviđenom dinamikom i implementacija konvencije

TIR.

42. BiH se suočava i sa brojnim nedostacima u domenu statistike javnih finansija i

ekonomije u cjelini što značajno otežava analizu javnih finansija. Kao primjer može

se navesti činjenica da se veličina javnih rashoda iskazana u BDP-u značajno razlikuje u

zavisnosti od toga da li je BDP obračunat prema proizvodnom ili rashodnom pristupu.

Pored toga, na nivou Bosne i Hercegovine ne postoje konsolidovani i koherentni podaci

o rashodima vlade po funkcijama zasnovani na COFOG klasifikaciji.

43. BiH treba nastaviti s provođenjem mjera restriktivne fiskalne politike i smanjenja

javne potrošnje u cilju unapređenja fiskalne pozicije. Poseban izazov u tom domenu

predstavljaju i uslovi koji u sklopu trogodišnjeg stand-by aranžmana s MMF-om stoje

pred BiH.

31

Evropska komisija, “Izvještaj o napretku Bosne i Hercegovine u 2010. ”, Brisel, 9.11.2010. godine, str. 28-29,

preuzeto sa www.dei.gov.ba, 22.06.2011. 32

Evropska komisija, “Izvještaj o napretku Bosne i Hercegovine u 2010.”, Brisel, 9.11.2010, str. 37, preuzeto sa

www.dei.gov.ba, 22.06.2011.



40

44. Novim Zakonom o akcizama je povećana stopa putarine, kao posebna vrste akcize

na energente s namjenskim karakterom potrošnje. Time se ukupna stopa akcize na

naftne derivate značajno približila minimalnoj stopi u EU.

45. Uvođenjem posebne akcize na cigarete BiH je prešla na primjenu složene stope

akcize kod oporezivanja cigareta. Zakonom je predviđena dinamika kontinuiranog

usklađivanja stopa posebne akcize na cigarete na godišnjoj razini kako bi se minimalni

iznos akcize na cigarete, koji je trenutno na snazi u EU, dostigao do 2015. Strategija

postepenog usklađivanja stopa akcize s minimalnom stopom u EU trebala bi doprinijeti

da se zacrtani standardi EU postignu bez većih negativnih makroekonomskih

implikacija na opšti nivo cijena i funkcionisanje tržišta.

46. Proces privatizacije državnog udjela u vlasništvu nekih strateških,

najprofitabilnijih preduzeća u 2010. nije otpočeo. Posebice, proces privatizacije u

oblasti telekomunikacije i energetike je odložen do daljnjeg. Evidentno je i kašnjenje

velikih investicionih ulaganja u oblasti energetike po principu zajedničkih ulaganja sa

stranim partnerima.

47. U 2010. nije uspio prvi pokušaj pronalaženja stranog partnera, pa se očekuje

nastavak pronalaženja strateškog partnera 2011. i 2012. Vlada FBiH je 08.03.2010.

dala saglasnost za iznalaženje strateškog partnera s učešćem do 70% direktnih stranih

ulaganja za izgradnju TE Tuzla Blok 7 u iznosu od 1,15 milijardi KM i RiTE Kongora u

iznosu od 1,5 milijardi KM.

48. Preporuke

Izvršiti temeljitu analizu ekonomske efikasnosti javnih rashoda s detektiranjem

veličina proizvodnih i neproizvodnih javnih rashoda;

Donijeti zakone o zabrani zaduživanja države za tekuće javne rashode osim za

svrhu prebrođivanja tekuće likvidnosti (omogućiti javno zaduživanje samo za

financiranje investicijskih javnih rashoda);

Nastaviti reformu socijalnog sektora kako bi se socijalna davanja više vezala za

potrebe (a manje za stečena prava) i počela poprimati karakter socijalnih

investicija;

Nastaviti proces privatizacije državnog dijela kapitala

Razviti transparentni sistem procjene uticaja vladinih programa i aktivnosti koji bi

omogućili efektivnost i efikasnost njihove sprovedbe. Analizirati potrošnju sa

aspekta energetske efikasnosti i ekonomičnosti prostorija i voznog parka;

Potrebno je razmotriti mogućnosti osiguranja programa i mjera kontra cikličnosti

kroz izvršenje budžeta svih nivoa.

41

VI.1.2.3. Razvoj financijskih tržišta

49. Najrazvijeniji dio financijskog tržišta u BiH je bankarski sektor. Nebankarsko

financijsko tržište čini manji dio financijskog tržišta koji je tek na početku razvoja.

Aktiva bankarskog sektora je u 2009. činila 80% aktive financijskog sektora33

u BiH.

50. Koncem 2010. u BiH je poslovalo 29 banaka, od toga 19 u FBiH i 10 u RS34

. Većina

banaka je u privatnom stranom vlasništvu banaka i financijskih institucija iz eurozone.

Banke u stranom vlasništvu su u 2009. posjedovale više od 90% ukupne aktive u

bankarskom sistemu.

51. Koncentracija bankarskog sektora u 2010. je ostala na približno istom nivou kao u

2009. Pet najvećih banaka kontrolira 60% ukupne aktive bankarskog sektora.

52. Ponuda bankarskih usluga se svodi na komercijalno bankarstvo tj. davanju

kredita i prikupljanju depozita, dok druge bankarske usluge nisu razvijene.

Razvojno bankarstvo u BiH je u rudimentiranoj formi obzirom da postojeće razvojne

banke ne prikupljaju sredstva putem tržišta niti ih plasiraju u namjene za koje društvo

interes a komercijalne banke nemaju profitni motiv za takve vrste investicija.

53. Bh. bankarski sektor je ostvario negativan financijski rezultat u 2010. u iznosu od

122 miliona KM35

. Negativan financijski rezultat je uzrokovan padom prihoda po

kamatama i sličnih prihoda36

zbog slabe kreditne aktivnosti, pogoršanja kvalitete kredita

i povećanje dospjelih potraživanja. Pogoršanje kvalitete kredita utjecalo je, nadalje, na

povećanje troškova rezervi za opći kreditni rizik i potencijalne kreditne gubitke, koji su

dali najveći doprinos rastu ukupnih rashoda.

54. Iznos aktive banaka stagnira od 2008. Bilančna suma na kraju 2010. je iznosila 21,2

mlrd. KM i neznatno je bila veća (za 0,8% g/g), u odnosu na 2009, u kojoj je došlo do

smanjenja aktive za 0,5% g/g. Kod aktive je došlo do povećanja potraživanja i

zakonskih rezervi i pada inozemne aktive, što je u konačnici dovelo do neznatnog rasta

na godišnjoj razini. Na strani pasive je došlo do rasta depozita i kapitalnog računa, ali i

pada inozemne pasive.

55. Unatoč lošim financijskim pokazateljima, stopa adekvatnosti kapitala i dalje je

iznad zakonski propisanog minimuma (12%) i iznosi 16,2% za 2010. To upućuje da

je bankarski sektor dobro kapitaliziran37

.

33

Godišnje izvješće Agencija za osiguranje BiH – Statistika tržišta osiguranja u BiH, 2009. 34

Godišnja izvješća entitetskih agencija za bankarstvo za 2010. 35

Pokazatelji financijskih izvješća dobiveni su sumiranjem financijskih izvješća bankarskog sektora u FBiH i RS.

Znači, radi se o nekonsolidiranim veličinama za bh. bankarski sektor. Izvor: entitetske agencije za bankarstvo. 36

U računu dobiti i gubitka stavka „Prihodi od kamata i slični prihodi“ imaju najveće učešće u ukupnim prihodima

(71,1%). 37

Prema preporukama Basela I i Basela II, stopa adekvatnosti kapitala iznosi 8%.

42

56. Koncem 2010. ukupno prikupljeni depoziti na računima bh. banaka iznosili su 12,5

mlrd. KM i veći su u odnosu na prethodnu godinu za 3,6%. Najveći doprinos rastu

ukupnih depozita dali su depoziti stanovništva. Usprkos rastu nezaposlenosti, padu

zaposlenosti i skromnom godišnjem rastu neto plaća, stanovništvo je u 2010. bilo

sklonije štednji nego potrošnji38

. Kao mjera ekonomske politike, a u cilju povećanja

povjerenja u bankarski sektor, u 2010. je povećan maksimalni iznos osiguranog

depozita na 35 000 KM.

Grafik 14: Sektorska struktura depozita (u mil. KM)


57. Za razliku od depozita stanovništva, depoziti nefinancijskih poduzeća su imali su

znatno sporiji trend rasta, dok su depoziti opće vlade39

zabilježili negativan trend

rasta. Depoziti stanovništva, nefinancijskih poduzeća i opće vlade čine 93,0% ukupno

prikupljenih depozita.

58. Ukupno plasirani krediti u 2010. su iznosili 14,5 mlrd. KM. U odnosu na 2009.

registrirano je povećanje ukupno danih kredita od 3,5%. Veći dio godine rast kredita bio

je negativnog predznaka, da bi u zadnjih pet mjeseci 2010. prešao u pozitivan rast40

.

59. Slabijem rastu ukupnih kredita doprinijeli su krediti sektoru stanovništva. Oni su

zabilježili minoran rast u odnosu na 2009. od svega 0,3%. Krediti plasirani sektoru

38

Pojam štednje sektora domaćinstava predstavlja razliku raspoloživog dohotka i potrošnje, te ga ne treba mješati sa

depozitima ovog sektora. Naime, depoziti su znatno uža kategorija i predstavljaju samo jedan od oblika u kojima je

moguće čuvati novčana sredstava. 39

Opću vladu čine centralna (bh. institucije, vlade entiteta i BD) i necentralna razina vlada (kantonalne i općinske

vlade, fondovi socijalne sigurnosti). 40

U skladu s novom regulativom Agencije za bankarstvo RS (Sl. Glasnik RS br.136/10), kojom je propisan novi

način knjigovodstvenog evidentiranja potraživanja klasificiranih u kategoriju «E», obračuna i knjigovodstvenog

evidentiranja kamate po nekvalitetnoj aktivi, te obračuna općih i posebnih rezerviranja, banke iz RS su u prosincu

2010. izvršile primjenu navedene regulative, prenosom navedenih pozicija iz vanbilančne evidencije u bilancu.

Ispravka se odrazila na strani aktive, na porast kredita u iznosu od 144 milijuna KM, porast dospjelih kamata u

iznosu od 36 milijuna KM, a na strani pasive na porast rezerviranja za kreditne gubitke u iznosu od 180 milijuna

KM u okviru računa kapitala. Vjerojatno da ovih promjena nije bilo, rast ukupnih kredita bio bi manji. Izvor: CB

BiH.

43

nefinancijskih poduzeća su zabilježili jači godišnji rast od kredita stanovništvu (5,4%

g/g). Krediti dati ovim dvama sektorima čine 96,2% ukupno plasiranih kredita banaka.

Grafik 15: Sektorska struktura kredita i godišnje stope rasta


60. Do kraja 2010. ukupno je plasirano 688,8 mil. KM mikrokredita, što je više nego

skromno u poređenju s veličinom bankarskih kredita. Cijena ovih kredita je znatno

veća od bankarskih kredita, ali su uvjeti kreditiranja blaži, što vodi lošijoj kvaliteti

kreditnog portfolija.

61. U 2010. je došlo do pada ukupne ponderirane prosječne efektivne kamatne stope

na kredite u odnosu na 2009. Također je došlo do pada ukupne ponderirane prosječne

efektivne dugoročne i kratkoročne kamatne stope, dok je ukupna ponderirana prosječna

efektivna kamatna stopa na depozite zabilježila manji rast41

.

41

Ukupna ponderirana efektivna kamatna stopa na plasirane kredite za cijelu BiH (kao i kratkoročna i dugoročna

EKS za BiH) dobivena je ponderiranjem ukupne efektivne kamatne stope na kredite za RS i ukupne efektivne

kamatne stope na kredite u FBiH. Kao ponderi su korištena učešća ukupnih plasmana u FBiH i ukupnih plasmana u

RS u ukupnim plasmanima u BiH. Ukupna ponderirana efektivna kamatna stopa na depozite u BiH dobivena je

ponderiranjem ukupne efektivne kamatne stope na depozite u RS i iste u FBiH. Kao ponderi su korišteni udjeli

depozita u RS i FBiH u ukupnim depozitima u BiH. Podaci o iznosu plasmana, depozita i kamatnih stopa po

entitetima dobiveni su od entitetskih agencija za bankarstvo.

44

Grafik 16: Kretanje EKS na kredite i depozite

Izvor: Entitetske agencije za bankarstvo

62. U 2010. je počeo s radom Stalni komitet za financijsku stabilnost42

. U sastavu

Komiteta su guverner CBBiH, državni i entitetski ministri financija, direktori entitetskih

agencija za bankarstvo i direktor Agencije za osiguranje depozita u BiH. Stalni komitet

za financijsku stabilnost osnovan je odlukom Fiskalnog vijeća BiH kako bi se

ispoštovale obveze iz pisma namjere s MMF-om.

63. Cilj Strategije za uvođenje “Međunarodnog sporazuma o mjerenju kapitala i

standardima kapitala – Basel II“ je da preporuke Basela II43

budu kroz tri faze

potpuno implementirane u poslovnoj praksi banaka u razdoblju 2009–2018.

Agencija za bankarstvo FBiH je 2008. usvojila Strategiju za uvođenje, a Agencija za

bankarstvo RS je to isto učinila u veljači 2009.

64. Kvaliteta upravljanja rizicima vezanih za pranje novca i financiranje terorizma je

u 2010. bila na zadovoljavajućoj razini, iako je u FBiH poprimila opadajući trend. U svom poslovanju banke moraju poštivati i Zakon o sprečavanju pranja novca i

financiranja terorizma u BiH, koji je stupio na snagu 2009. Iako su kontrola i

upravljanje rizicima vezanih za pranje novca i financiranje terorizma bili na

zadovoljavajućoj razini, i dalje je potrebno raditi na efikasnijem nadzoru i kontroli

transakcija i klijenata.

65. Sarajevska i Banjalučka berza su u 2010. ostvarile blagi pad prometa i ukupne

kapitalizacije u odnosu na 2009. Kao posljedica globalnih i nacionalnih ekonomskih

tokova nastavila se u 2010. stagnacija s čestim oscilacijama berzanskih indeksa, padom

prometa i kapitalizacije.

42

CBBiH, http://cbbh.ba/index.php?id=724&lang=bs. 43

Basel II uvodi nove metode adekvatnosti kapitala koje bolje odražavaju rizik kojem se banke suočavaju.

http://cbbh.ba/index.php?id=724&lang=bs

45

Grafik 17: Tržišna kapitalizacija u milionima USD u SEE regionu u 2010. godini

Izvor: FEAS (Federation of Euro-Asian Stock Exchanges)

66. Koncem decembra 2010. ukupna tržišna kapitalizacija Sarajevske i Banjalučke

berze (SASE i BLSE) je iznosila 10,94 milijardi KM, što je minimalan rast od 0,25%

u poređenju s iznosom kapitalizacije na kraju decembra 2009, dok u odnosu na kraj

decembra 2008. bilježi minimalan pad iznosi 4,8%.

Grafik 18: Ukupna tržišna kapitalizacija u BiH na kraju 2010. godine

Izvor : SASE i BLSE

67. Vrijednosti kapitalizacije na Sarajevskoj berzi (SASE) u decembru 2010. u odnosu

na vrijednost kapitalizacije decembra 2009. bilježi minimalan pad od 0,73%. Kapitalizacija na Banjalučkoj berzi (BLSE) u decembru 2010. bilježi pad od 0,65% u

poređenju s vrijednosti kapitalizacije u decembru 2009.

68. Ukupno ostvareni promet u 2010. na obje berze (Sarajevska i Banjalučka) u

odnosu na promet 2009. je manji za 28,4% dok je u odnosu na promet u 2008. manji

za 62,1%. Ukupan ostvareni promet u 2010. na Sarajevskoj berzi (SASE) u odnosu na

46

ukupan promet u 2009. bilježi pad od 50,4% dok u odnosu na ukupan promet u 2008.

bilježi pad od 77,2%. Ukupno ostvareni promet u 2010. na Banjalučkoj berzi (BLSE) u

odnosu na ukupan promet u 2009. bilježi minimalan pad od 1,3 % dok u odnosu na

ukupan promet u 2008. bilježi pad 35,9%.

Grafik 19: Promet na bh. tržištu vrijednosnih papira u 2010. godini

Izvor: SASE i BLSE

69. Republika Srpska je u skorije vrijeme otpočela s emisijom javnih obveznica, koje

nisu naišle na velik odjek na tržištu. Krajem februara 2008. emitirala je entitetske

obveznice za izmirenje duga po staroj deviznoj štednji, a junu 2008. obveznice ratne

štete u iznosu od 40,7 miliona KM. Zbog niske kamatne stope i dugog grejs perioda

obveznice su se pokazale nezanimljivim tržištu. U julu 2009, da bi podstakla trgovinu

obveznicama, Vlada RS je donijela Uredbu kojom se omogućava izmirenje poreskih

obaveza firmi obveznicama (praktično omogućeno izmirenje duga s 40%-60%

nominalne vrijednosti obveznica44

).

70. Brčko distrikt je 16.06.2009. emitovao vlastite obveznice.

71. Vlada FBiH je 08.09.2009. donijela Odluku o emisiji obveznica po osnovu ratnih

potraživanja u ukupnoj vrijednosti od 500 miliona KM, u pet serija s prvim rokom

dospijeća za 14 godina odnosno krajnjim rokom dospijeća do 2023, uz kamatnu stopu

2,5%.

72. U Republici Srpskoj su se emitirale municipalne obveznice od 2008. Pet jedinica

lokalne samouprave (opštine) je emitovalo obveznice uz finansijsku pomoć Investiciono

razvojne banke RS, koja je obezbjedila njihovu likvidnost45

: Laktaši (2008.; 10 mil. KM

na 6 godina za izgradnju sportske dvorane), Banja Luka (2008.; 7 mil. KM na 3 godine za

izgradnju mosta preko Vrbasa), Opština Gradiška (2008.; 0,5 mil. KM i u 2009.; 2,2

miliona KM), Bijeljina (2009.; 11 mil. KM na 10 godina za izgradnju toplovodne mreže),

Bosanski Šamac (2009.; 4,58 mil. KM na 10 godina za “obezbjeđenje socijalnog mira i

isplatu svih obaveza“).

44

„Odnos države prema tržištu kapitala“Almir Mirica, Izvršni direktor Sarajevske berze. 45

svi kupci obveznica u primarnoj emisiji mogu u svakom trenutku da prodaju te obveznice.

47

73. U Republici Srpskoj je i 2010. nastavljena emisija municipalnih obveznica. Emisiju

su vršile: Opština Kneževo (5,6 miliona KM), Opština Gradiška (7 miliona KM) i

Opština Srbac (2,5 milion KM), Opština Brod (4 miliona KM), Opština Istočni Stari

Grad (0,5 miliona KM), Opština Lopare (0,4 miliona KM) i Opština Kotor Varoš (0,4

miliona KM).

74. Glavna prepreka izdavanju municipalnih obveznica u FBiH je otklonjena u 2010.

Donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dugu, zaduživanju i

garancijama u Federaciji Bosne i Hercegovine (Sl. n. FBiH 44/10)46

stvoreni su uslovi

da se emituju općinske obveznice u Federaciji BiH.

75. Posebno značajan događaj za razvoj finansijskog tržišta je formiranje BATX

(Bosanski Traded Indeks). BATX je kao plod saradnje Sarajevske i Banjalučke berze,

odnosno zajedničkog bh. tržišta. U zadnji izmijenjeni sastav (20.12.2010.) ulaze: BH.

Telecom (23.85%), Bosnalijek (15.45%), Fabrika Duhana Sarajevo (12.70%), JP

Elektroprivreda BiH (17.64%), Nova Banka AD Banja Luka (5.24%), Telekom Srpske

(25,11%).

76. Početni datum listiranja BATX na Bečkoj berzi je bio 01.12.2009. Listiranju BATX

indeksa na Bečkoj berzi je prethodilo jednogodišnje praćenje rada od strane komiteta47

u

ispunjavanju kriterija. Poredeći vrijednost BATX ostvarenu vrijednost 01.12.2010. sa

vrijednošću koju je imao 31.12.2009. evidentiran je pad 13,7%, dok poredeći sa

listiranim zemljama iz regiona vidimo da je najveći rast ostvario Hrvatski index-

CROAX (Croatian Traded Index) od 3,6% a najveći pad je ostvario Srbijanski SRX

Serbian od 16,9%.

77. Listiranje BATX BiH indeksa na Austrijskoj (Wiener Boerse) je priznanje

razvijenosti, efikasnosti i sigurnosti u radu Sarajevske i Banjalučke berze kao i

vrijednosti firmi koje ulaze u sastav indeksa. Pozitivan efekat na bh. tržište kapitala

se ogleda kroz povećanje sigurnosti rada uz značajno povećanje likvidnosti dionica

kompanija koje ulaze u sastav indeksa.

46

http://www.parlamentfbih.gov.ba/bos/parlament/propisi/usvojeni.htm 47

Berzanski Index Management Team of the Exchange je pratio da li BATX ispunjava postavljenje kriterije.

48

Grafik 20: Uporedni prikaz vrijednosti Indeksa zemalja iz regiona Bosne i Hercegovine listiranih na Bečkoj

berzi u EUR (SRX-Srbija, CROX-Hrvatska, BTX-Bugarska, BATX-BiH)

Izvor: Wiener Boerze

78. Ostvareno je malo napretka u 2010. u stvaranju jedinstvenog ekonomskog

prostora za usluge osiguranja. Zakonodavstvo u ovoj oblasti je djelimično usklađeno s

acquis-em i među entitetima. FBiH je izmijenila i dopunila Zakon o posredovanju u

privatnom osiguranju i prelazne odredbe zakona o osiguravajućim društvima u oblasti

privatnog osiguranja. U Republici Srpskoj su usvojene izmjene i dopune zakonodavstva

o posredovanju u osiguranju i o osiguravajućim društvima. Ured Ombudsmena

Republike Srpske za osiguranje je operativan. U Federaciji Agencija za osiguranje u

skladu sa Zakonom o zaštiti potrošača djeluje kao Ombudsmen za osiguranje. Na

državnoj razini nije predviđen ured ombudsmena za osiguranje.48

79. Upravni odbor Državne agencije za osiguranje je usvojio odluku kojom se reguliše

način na koji entitetske agencije za nadzor osiguranja dostavljaju statističke

podatke. Provedbom odluke će se olakšati sastavljanje statističkih podataka o

osiguranju na državnom nivou.49

80. Provedba nadzora se umjereno poboljšala. To je dovelo do toga da je jedno

osiguravajuće društvo u Federaciji stavljeno pod privremenu upravu. Entitetske agencije

su povećale broj inspekcija na terenu i preporuka, te podnijele određen broj tužbi protiv

osiguravatelja. U Republici Srpskoj je ukinuta dozvola jednog društva.50

81. Ostvaren je mali napredak u oblasti lizinga u 2010. Usklađena su dva entitetska

zakona. No, i dalje ima razilaženja u provedbenom zakonodavstvu. Pružalac usluga

48

Evropska komisija, “Izvještaj o napretku Bosne i Hercegovine u 2010. Godini”, Brisel, 9.11.2010, str. 40-1.





preuzeto sa www.dei.gov.ba, 22.06.2011.




49

leasinga registrovan u jednom entitetu mora osnovati filijalu u drugom da bi u njemu

pružao usluge. Razlike u propisima uzrokuju dodatne troškove za pružaoce usluga.51

82. Preporuke

Pripremiti analizu i program jačanja kreditnog rejtinga zemlje;

Razvijati ponudu drugih bankarskih proizvoda, sem tradicionalnog prikupljanja

depozita i plasiranja kredita;

Razvijati nebankarske sfere financijskog tržišta;

Razviti jedinstvenu platformu za reguliranje i nadzor nebankarskog i bankarskog

financijskog tržišta;

Podstaći velika javna preduzeća za izdavanje hartija od vrijednosti u finansiranju

velikih investicionih projekata;

Promovisati korištenje municipalnih obveznica kao izvora finansiranja projekata

lokalne zajednice;

Osigurati likvidnost tržišta obveznica u FBiH angažmanom Razvojne banke

FBiH, koja bi obezbjedila emisiju trezorskih zapisa ili obveznica FBiH na temelju

iskustva iz RS;

Izvršiti dokapitalizaciju berzi što je dijelom i učinjeno na Sarajevskoj berzi52

u

svrhu poboljšanja uslova poslovanja;

Stvarati uslove za aktiviranje finansijskih i investicijskih potencijala dijaspore;

Daljnja harmonizacija i usklađivanje sa svjetskim standardima pravne regulative

za trgovanje vrijednosnim papirima, a samim tim i harmonizacija između FBiH i

RS;

Izgradnja stimulativnog okvira za djelovanje neformalnih investitora i tako

unaprijediti obim neformalnog ulaganja i rizičnog kapitala za financiranje novih i

rastućih biznisa;

Pokrenuti fond rizičnog kapitala kojim bi se financirao transfer istraživanja i

razvoja u MSP sa visokim potencijalom;

Regulatorno osmisliti djelovanje garancijskih fondova i preusmjeriti vladine

kreditne programe u garancijske fondove.

51



Istambulska berza, Takas banka Istambul i Centralni registar vrijednosnih papira Republike Turske su kupile

dionice Sarajevske berze u iznosu od 420.000 KM.


50

VI.2. Konkurentnost

IV.2.1. Uvod

Konkurentnost je temeljni izazov bh. ekonomije, najmanje konkurentne europske ekonomije. Sa

zemljama Jugoistočne Europe čini najmanje konkurentnu europsku regiju. Od tranzicijskih

zemalja samo su Tadžikistan i Kirgistan manje konkurentni od BiH.53

Smanjenje inventivnosti u BiH se opaža od 2003. Tijekom prve trećine protekle dekade postojalo

je povećanje inventivnosti, dok se u njenoj zadnjoj trećini jasno ispoljava smanjenje. Broj

izvoznih proizvoda od 2007. se stalno smanjuje.

S ulaganjima u istraživanja i razvoj od 0.03 % bruto domaćeg proizvoda, sa 197 istraživača na

milion stanovnika i s oko 70 patenata godišnje, BiH ne može povećati udio visokotehnoloških

proizvoda u izvozu, pa tako ni svoj udio od 0.03 % u svjetskom izvozu visokotehnoloških

proizvoda54

.

Broj istraživača i tehničara na milijun stanovnika u BiH u 2007. je manji od EU prosjeka za 14.9

puta (istraživači) i 15.5 puta (tehničari). Izvoz visoke tehnologije per capita iz BiH iznosi 20 US$

per capita (2009.) dok EU prosjek iznosi 1028 US$.

Glavni bh. izvozni sektori imaju udijele u globalnom izvozu 0.15-0.75 %. Zauzimaju od 23.

(aluminij) do 53. (metalne konstrukcije od željeza i čelika) mjesta na globalnoj listi izvoznih

sektora. Od europskih zemalja manje razvijene lance vrijednosti imaju samo Srbija i Albanija.55

Turizam ostvaruje preko polovice priliva sektora usluga BiH. Za njegov daljnji razvoj je nužno

povećati njegovu konkurentnost. Od europskih zemalja jedino je Moldova manje konkurentna.56

BiH treba mapirati klastere i lance vrijednosti, razviti njihove trening centre i poduprijeti

inovativne aktivnosti 40 glavnih izvoznih proizvoda. Ulaganja u istraživanja i razvoj treba

povećati na minimalno 1% budžeta.

Prema lakoći poslovanja BiH ima iza sebe Kosovo i Ukrajinu od europskih zemalja te još Rusiju,

Tadžikistan i Uzbekistan od tranzicijskih zemalja.57

BiH je potrebno 10 godina izvrsnih ekonomskih politika, prije svega poreznih da bi dostigla

razinu najmanje konkurentnih zemalja članica EU i tako ispunila ekonomski kriterij za EU

članstvo.

53

World Economic Forum (WEF) (2011) Global Competitiveness Report 2011–2012. Geneva: WEF. 54

World Bank (2011) World Development Indicators, online baza podataka, pristupljeno 15. kolovoza. 55

World Economic Forum (WEF) (2011), Global Competitiveness Report 2011–2012. Geneva: WEF. 56

World Economic Forum (WEF) (2011) Travel & Tourism Competitiveness Report 2011. Geneva: WEF. 57

World Bank (2010) Doing Business 2011 – Making a Difference for Entrepreneurs. Washington, D.C.: World

Bank.

51

Razviti konkurentnu prednost zemlje nije jednostavno. Konkurentnost zahtjeva strategije

zasnovane na znanju, temeljito poznavanje potrošača, saradnju među firmama, vanjsku

orijentaciju i pozitivan konstruktivan odnos između vlada i privatnog sektora. Riječima razvojne

ekonomije, brzo rastuće države su one koje su u stanju da poduzmu rapidne strukturne

transformacije od nisko produktivnih („tradicionalnih”) prema visoko produktivnim

(„modernim”) aktivnostima. Ove moderne aktivnosti su uglavnom trgovački proizvodi, i unutar

te kategorije uglavnom industrijski proizvodi. Odnosno siromašne zemlje postaju bogate tako što

proizvode ono što proizvode bogate zemlje.58

Međutim, preduslov za ovakvu vrstu napretka jesu

i institucije a posebno one koje definišu vlasnička prava, sprovode izvršenje ugovora, pomažu u

prevazilaženju jaza između kupaca i prodavaca na međunarodnom tržištu59

i u BiH je potrebno

ojačati ove institucije.

VI.2.2. Benchmark indikatori60

83. Vanjska i unutrašnja konkurentnost ekonomije jedne države se odnosi na mogućnost

društva da obezbijedi građanima veći životni standard na održivoj bazi kao i da

obezbijedi dostupnost radnih mjesta, a sve zasnovano na okvirima institucija i politika

koje podržavaju kontinuiran i održiv rast produktivnosti. Osnovni izazov bh. ekonomije

je nekonkurentnost. BiH spada među najmanje konkurentne evropske zemlje. Zajedno s

ostalim zemljama Jugoistočne Evrope čini najnekonkurentniji region Evrope. Pored

toga je evidentan i trend opadanja konkurentnosti bh. ekonomije od 2006. godine. Sliku

konkurentnosti bh. ekonomije predstavljaju definisani indikatori konkurentnosti ili

benčmark indikatori

84. Prema uporednim pokazateljima konkurentnosti BiH u odnosu na zemlje komparatore u

gotovo svim pokazateljima zaostajemo za prosjekom. Oblasti u kojima BiH ima

posebne poteškoće u oblasti konkurentnosti su dobijanje kredita, početak poslovanja,

zapošljavanje radnika, ukupna porezna stopa te registracija nekretnina, dobijanje

dozvola te opšti kvalitet infrastrukture. Uzroci ovakvog stanja su mnogobrojni a mi

ćemo u dijelu analize podrobnije razmotriti stanje i napredak u 2010. godini.

85. Smanjivanje jaza između BiH i prosjeka zemalja komparatora je uočeno u oblastima

visokog obrazovanja i obuke, plaćanja poreza

58

Rodrik, D. (2009). Growth after the crisis. Von Commission on Growth and Development:

http://www.growthcommission.org/storage/cgdev/documents/financial_crisis/rodrikafterthecrisis.pdf abgerufen

59

Svetska banka, Komisija za rast i razvoj, “The Growth Report Strategies for Sustained Growth and Inclusive

Development”, The International Bank for Reconstruction and Development / The World Bank 2008, str. 4, datuma

20.05. 2011 http://cgd.s3.amazonaws.com/GrowthReportComplete.pdf 60

Preliminarni benchmark indikatori predstavljaju BiH „udaljenost“ u odnosu na prosjek EU 4. Ovaj prosjek je

izjednačen s indeksom 100 i bh. vrijednost predstavlja udio u toj vrijednosti. Indeks 100 predstavlja “pokretni

prosjek“ odnosno prosjek EU 4 koji se posebno izračunava za svaku godinu.


52

86. BiH ulaže u istraživanja i razvoj61

daleko ispod bilo kojeg benčmarka. Njena ulaganja

iznose 0.03 % BDP62

. Primjerice, prosjek zemalja s visokim dohotkom je 2.33 % BDP,

zemalja članica OECD 2.31 %, svijeta 2.06 %, zemlja sa srednjim dohotkom 0.87 %,

zemalja s višim srednjim dohotkom 0.71 %, zemalja ekonomskih komparatora

(Švicarska, Austrija, Portugal, Grčka, Slovačka, Slovenija, Hrvatska i Makedonija) 2.27

%, susjednih tranzicijskih zemalja članica EU (Mađarska, Slovačka, Rumunija,

Bugarska) 0.60%.

87. S prosjekom od 57 tehničara i ekvivalentnog osoblja u oblasti istraživanja i

razvoja63

na milion stanovnika u razdoblju 2000-08. BiH zauzima 56. mjesto na

globalnoj ljestvici, koja obuhvata 76 zemalja svijeta. Broj tehničara i ekvivalentnog

osoblja se kreće od 5 (Lesoto) do 2312 (Švicarska). Prosjek za EU iznosi 1019,

globalnog prosjek iznosi 519, a prosjeka zemalja komparatora 424.

88. Dobijanje kredita je jedna od najlošijih tačaka konkurentske sposobnosti naših

kompanija sa samo 23% iste mogućnosti u odnosu na zemlje komparatore. Razloga za

ovakvu situaciju je puno. Prije svega politička situacija, odnosno stanje stalne napetosti,

što se opet odražava na kreditni rejting BiH, visoka koncetracija bankarskog sektora u

kombinaciji sa visokom bankocetričnošću finansijskog tržišta, nedovoljno razvijeno i

likvidno sekundarno tržište kapitala, te dugotrajno izvršenje ugovora.

89. Početak poslovanja i u 2010. predstavlja značajno polje zaostajanja naše privrede prema

zemljama komparatorima.

90. Ono što ohrabruje je da BiH prema pokazateljima sustiže EU4 u oblastima tehnološke

spremnosti, visokog obrazovanja i obuke. Međutim ishodi ovog napretka koji bi trebali

biti materijalizirani kroz povećanje inovacija, broja patenata pokazuju da reforme koje

smo uradili u ovim oblastima ne daju plodove, odnosno došlo je do povećanja broja

visokoobrazovnih ustanova i diplomanata, ali poboljšanje ishoda još uvijek nije

prepoznatljivo.

61

Ulaganja u istraživanja i razvoj su tekuća i kapitalna ulaganja (iz javnih i privatnih izvora) u kreativne aktivnosti

koja se sustavno poduzimaju radi povećanja znanja, koja uključuju i ona o čovjeku, društvu, kulturi i nove uporabe

znanja. Obuhvaćaju temeljna, primijenjena i eksperimentalna istraživanja 62

„No, nijedna statistička organizacija ne provodi stalno i sistematsko prikupljanje podataka o znanstveno-

tehnološkim aktivnostima“ (Technopolis (2011) Manual on Science, Technology and Innovation statistics in Bosnia

and Herzegovina - The European Unionʼs Europe Aid programme for Bosnia and Herzegovina, p. 96). Ističe se

nesistematičnost i diskontinuelost stoga što ipak postoje izvjesna istraživanja: Republički zavod za statistiku

Republike Srpske proveo anketu inovativne aktivnosti poduzeća za razdoblje 2008-10. 63

Tehničari u istraživanju i razvoju i ekvivalentno osoblje su djelatnici koji da bi obavljali svoje radne zadaće

moraju imati znanje i iskustvo u oblasti inženjerstva, fizike i biologije (tehničari) ili društvenih znanosti

(ekvivalentno osoblje).

53

Tabela 7: Konkurentnost

Cilj: Konkurentnost Bazna vrijednost indikatora je benchmark odnosno prosjek EU 4 = 100

Nivo Izvor 2007 2008 2009 2010

Preduzetničko okruženje* BiH 3 : 76 : 74

Mrežne industrije* BiH 3 : 81 : 84

Liberalizacija* BiH 3 : 81 : 81

Inovacije i Istraživanje i razvoj* BiH 3 : 72 : 74

Informaciono društvo* BiH 3 : 75 : 73

Opšti kvalitet infrastrukture BiH 3 : 66 59 54

Visoko obrazovanje i obuka BiH 3 76 72 85 85

Dostupnost naučnika i inženjera BiH 3 : 83 73 79

Inovacije BiH 3 : 74 74 84

Tehnološka spremnost BiH 3 69 66 72 80

Odljev mozgova BiH 3 : 88 72 80

Ukupna porezna stopa BiH 2 98 107 106 168

Zaštita investitora BiH 2 : : 84 83

Plaćanje poreza BiH 2 : : 79 94

Registracija nekretnina BiH 2 : : 39 40

Početak poslovanja BiH 2 : : 29 31

Dobijanje građevinskih dozvola BiH 2 : : 63 65

Prestanak poslovanja BiH 2 : : 104 106

Prekogranična trgovina BiH 2 : : 144 158

Izvršenje ugovora BiH 2 : : 36 44

Indeks rigidnosti zapošljavanja BiH 2 : : 85 83

54

Dobijanje kredita BiH 2 : : 23 26

Zapošljavanje radnika BiH 2 : : 71 73

*-dvogodišnji indikator

2-Svjetska banka-Doing Business (online baza podataka) 3-Svjetski ekonomski forum


IV.2.3.1. Klasteri

91. Nazočnost razvijenih klastera u BiH se sve više poboljšava. Prema anketama

Svjetskog ekonomskog foruma, kojima se ustanovljuje, između ostaloga, nazočnost

razvijenih klastera, proistječe da su razvijeni klasteri u BiH prilično rasprostranjeni, da

se njihova rasprostranjenost povećala u 2010. u odnosu na 2009. te da je

rasprostranjenost razvijenih klastera u BiH veća nego kod zemalja komparatora, uz

izuzetak Slovačke.

Grafik 21: Stanje razvijenosti klastera, BiH i komparatori, 20010-09.

Izvor: WEF (2010, 2009)

92. BiH predstavlja izvoznika64

male tržišne moći. Bori se za tržišne pozicije u tržišnim

nišama u kojima njen tržišni udjel, prema stanju u 2010, iznosi 0.15-0.75 posto,

odnosno u apsolutnom iznosu kreće se u rasponu 80-300 milijuna US$.65

64

Nema empirijske valorizacije klastera u BiH, niti klaster politika, pa se u Izvješću konstruiraju statistički klasteri

utemeljeni na veličini vrijednosti izvoza. Kreatori politika obično mjere sektorsku i prostornu koncentraciju

poslovnih aktivnosti preko lokacijskog količnika, unatoč tome što količnici ne otkrivaju interakcije i razmjenu

između pojedinačnih firmi, što se može ustanoviti jedino putem intervjua i fokus grupa. 65

Jedan broj zemalja: Nizozemska (2.77%), Republika Koreja (2.64%), Španija (1.67%), Indija (1.60%), „ostale

azijske zemlje“ (1.56%), Saudijska Arabija (1.03%), Poljska (0.98%), Austrija (0.87%) ,Vijetnam (0.56%) i „ostale

zemlje svijeta“ (3.59%) još nisu izvijestile o stanju svoje vanjske trgovine u 2010. U zagradi su uobičajeni udjeli tih

zemalja odnosno grupa zemalja u globalnom izvozu. Stoga udjeli bh. sektora predstavljaju maksimalno moguće

udjele.

55

Grafik 22: Vodeći izvozni sektori bh. ekonomije, 2010-06. (u 000 KM)

0 100000 200000 300000 400000Aluminij - 7601

Dijelovi benzinskih motora (s

vjećice) - 8409

Dijelovi sjedala - 9401

Drvo obrađeno po dužini - 4407

Metalne konstrukcije od željeza i č

elika -7308Namještaj -

9403

Obuća s licem (g

ornjištem) od kože - 6

403

20102009200820072006

20102009200820072006

20102009200820072006

20102009200820072006

20102009200820072006

20102009200820072006

20102009200820072006


93. Udio izvoza bh. klastera u strukturi ukupnog bh. izvoza se kreće u rasponu 1.5-6.4

%, kako pokazuje grafik 23. Najveće udijele imaju klasteri sjedala (6.37%) i klaster

aluminija (6.0%).

Grafik 23: Udjeli klastera u bh. izvozu i globalnom izvozu, 2010.

Izvor: United Nations Commodity Trade Statistics Database i Agencija za statistiku BiH

94. Među 129 zemalja izvoznika drveta obrađenog po dužini, BiH zauzima 29. mjesto

prema veličini vrijednosti izvoza. U 2010. BiH je smanjila tržišni udio s 0.56 % na

manje od 0.54 % globalnog tržišta. Izvoz iz BiH je porastao u 2010. za 2.9 %.

56

Grafik 24: Vodeći globalni izvoznici drveta obrađenog po dužini, 2010-09 (u mlrd US$)

Izvor: United Nations Commodity Trade Statistics Database

Globalni izvoz drveta obrađenog po dužini je porastao za 5.8 % u 2010. u odnosu na

2009. Izvoz vodećih 28 zemalja je porastao u 2010. za 18.5 %. Među njima, izvoz je

najviše povećao Tajland: 56.0 %, a najviše smanjila Slovenija: -11.11%.

95. Među 130 izvoznika dijelova sjedala BiH zauzima 31. mjesto prema veličini vrijednosti

izvoza. U 2010. BiH je povećala tržišni udio s 0.57% na maksimalno 0.69%

globalnog tržišta. Izvoz iz BiH je porastao u 2010. za 23.8%.

Grafik 25: Vodeći globalni izvoznici dijelova sjedala, 2010-09. (u mlrd US$)

57


Globalni izvoz sjedala je porastao za 2.3% u 2010. u odnosu na 2009. Izvoz vodećih 30

zemalja je porastao u 2010. za 16.6 %. Među njima, najviše je porastao izvoz Meksika:

45.3%, a najviše se smanjio izvoz Italije: 4.2%.

96. Među 137 izvoznika namještaja BiH zauzima 42. mjesto prema veličini vrijednosti

izvoza. U 2010. BiH je povećala tržišni udio s 0.15% na maksimalno 0.18%

globalnog tržišta. Izvoz BiH je u 2010. porastao za 14.8%.

Grafik 26: Vodeći globalni izvoznici namještaja, 2010-09. (u mlrd US$)


Globalni izvoz namještaja je smanjio za 6.2% u 2010. u odnosu na 2009. Izvoz vodećih

41 zemlje je porastao za 5.0%. Među njima, najviše se povećao izvoz Ukrajine: 34.7 %, a

najviše smanjio izvoz Francuske: -19.6 %.

97. Među 100 izvoznika sirovog aluminija BiH zauzima 23. mjesto prema veličini

vrijednosti izvoza. BiH je povećala tržišni udio sa 0.62% na maksimalno 0.77%

globalnog tržišta. Izvoz iz BiH je porastao u 2010. za 50.4%.

58

Grafik 27: Vodeći globalni izvoznici sirovog aluminija, 2010-09. (u mlrd US$)


Globalni izvoz aluminija je porastao za 22.6% u 2010. u odnosu na 2009. Izvoz vodeće

22 zemlje je porastao u 2010. za 50.1%. Među njima, najviše je porastao izvoz Kine:

203.1%, a najmanje Omana: 14.1%. Neke zemlje su utrostručile izvoz (Kina), neke više

nego udvostručile (Italija, Belgija i Kazahstan) a neke povećale preko 1/2 (UK, Novi

Zeland, SAD, Njemačka, Švedska).

98. Među 131 izvoznika metalnih konstrukcija od željeza i čelika, BiH zauzima 53. mjesto

prema veličini vrijednosti izvoza. U 2010. BiH je povećala tržišni udio s 0.19% na

najviše 0.25%. Izvoz BiH se smanjio za 8.8%.

Grafik 28: Vodeći globalni izvoznici metalnih konstrukcija od željeza i čelika, 2010-09. (u mlrd US$)


Globalni izvoz metalnih konstrukcija od željeza i čelika se smanjio za 30.3% u 2010. u

odnosu na 2009. Izvoz vodeće 51 zemlje se smanjio u 2010. za 7.1%. Među njima

najviše se povećao izvoz Rusije: 44.8%, a najviše smanjio izvoz Tajlanda: - 72.5%.

59

99. Među 126 izvoznika dijelova benzinskih motora (svjećica) BiH zauzima 39. mjesto

prema veličini vrijednosti izvoza. U 2010. BiH je smanjila tržišni udio s 0.21% na ispod

0.17% globalnog tržišta. Izvoz iz BiH se smanjio u 2010. za 9.9%.

Grafik 29: Vodeći globalni izvoznici dijelova benzinskih motora, 2010-09. (u mlrd US$)


Globalni izvoz dijelova benzinskih motora se povećao za 12.7% u 2010. u odnosu na

2009. Izvoz vodećih 38 zemlja se povećao u 2010. za 28.1%. Među njima, najviše se

povećao izvoz Rumunije: 77.2%, a najviše smanjio izvoz Finske: -16.2%.

100. Među 126 izvoznika obuće s licem (gornjištem) od kože BiH zauzima 30. mjesto prema

veličini vrijednosti izvoza. U 2010. BiH je povećala tržišni udio sa 0.32 % na najviše

0.40%. Izvoz iz BiH se povećao u 2010. za 16.6%.

Grafik 30: Vodeći globalni izvoznici obuće s licem (gornjištem) od kože, 2010-09. (u mlrd US$)


60

Globalni izvoz obuće s gornjištem od kože se smanjio za 8.0% u 2010. u odnosu na 2009.

Izvoz vodećih 29 zemlja se povećao u 2010. za 9.2%. Među njima, najviše se povećao

izvoz Indonezije: 44.3%, dok se najviše smanjio izvoz Maroka: -13.2%.

101. Sukladno 3C pristupu66

nužno je povezati klastere s (globalnim) lancima vrijednosti radi

povećanja kvalitete interakcije njihovim preusmjeravanjem s tuzemnih na inozemne

firme, čime se popravlja standard klastera (i konkurentnost ekonomije). Bh. lanci

vrijednosti se, u prosjeku, bolje razvijaju nego lanci vrijednosti zemalja komparatora (v.

grafik 31). U 2011. BiH je popravila skor s 3.0 na 3.1 i tako sa 106. dospjela na 105.

mjesto u konkurenciji 142 zemlje. Što se tiče komparatora, jedino je Rumunija

popravila svoju poziciju – sa skorom od 3.0 na 3.1. skočila je sa 110. na 103. mjesto.

Grafik 31: Lanci vrijednosti, zemlje komparatori, 2008-2010.

2.5

33.

54

2008 2009 2010 2008 2009 2010 2008 2009 2010 2008 2009 2010 2008 2009 2010

BiH Bugarska Mađarska Rumunija Slovačka

skor

Izvor: WEF, 2008-10

102. U oblasti sektora usluga posebnu pažnju zaslužuje turizam. Na njega otpada

polovica prihoda od izvoza usluga. Najveći prihod je ostvaren u 2008. kada je iznosio

826 miliona US$.

Tabela 8: Devizni priliv po osnovu sektora usluga i turizma, 2000-09. (u mln US$)

Usluge 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.

Ukupno 450 497 524 721 864 989 1,139 1,458 1,663 1,384

Turizam 233 265 288 377 481 519 607 729 826 684

% 0.52 0.53 0.55 0.52 0.56 0.52 0.53 0.50 0.50 0.49 Izvor: ITC calculations based on International Monetary Fund statistics.

103. Sektor turizma je još slabije analiziran nego prerađivački sektor, posebice glede

veličine njegovog neizravnog doprinosa BDP. No, široko je rašireno mišljenje da

sektor ima potencijal za rast i biti pokretač razvoja niza pratećih uslužnih djelatnosti,

66

3C znači: clusters-klasteri, chains-lanci, competitiveness-konkurentnost.

61

kao i povezivanje sa prehrambenim i poljoprivrednim sektorima u posebne klastere i

lance vrijednosti.

104. Preporuke za poboljšanje razvijenosti klastera, njihovog snažnijeg uključivanja u

globalne lance vrijednosti i jačanja konkurentnosti su:67

Ustanoviti portfolio klastera izradom studije identificiranja klastera i lanaca

vrijednosti primjenom top-down pristupa financiranjem studije mapiranja;

Uspostaviti program potpore uspostavi koordinacije klastera;

Utemeljiti trening centar/e za klastere;

Potpomoći inovativne aktivnosti i internacionalni marketing za 40 temeljnih

proizvoda klastera;

Participirati s ino razvojnim agencijama u uspostavi fondova riziko kapitala koji bi

financirali snažno rastuće firme koje se najbrže uklapaju u globalne lance

vrijednosti.

67

Detaljnije u OECD (2000) Enhancing the Competitiveness of SMEs through Innovation Proceedings of the

Bologna SME conference, 2000.

62

IV.2.3.2. Kompetentnost ljudskih resursa

1. Niska konkurentnost bh. ekonomije ima svoje korijene i u niskom obuhvatu

obrazovanjem, posebno u oblasti srednjeg i visokog obrazovanja, kao i u lošoj

obrazovnoj strukturi kadrova i obrazovnom sistemu koji ne priprema adekvatno

kadrove za moderno tržište rada. Svega 8.2% radnosposobnog stanovništva te 13.3%

radne snage ima više ili visoko obrazovanje.68

Sposobnost organizovanja proizvodnje na

temelju novog znanja, dizajna, novih tehničkih rješenja te novih proizvoda je ključ

razvoja kako kompanija tako i ekonomije kao cjeline.

2. Suočeni smo sa odlivom pameti, naročito mladih i obrazovanih ljudi, što značajno

umanjuje kvalitet ljudskih resursa u BiH. Sistematsko praćenje ovih pokazatelja ne

postoji. Postojeća istraživanja navode da je BiH napustilo 79% inženjera istraživača iz

oblasti tehničkih nauka, 81% magistara i 75% doktora nauka u periodu od 1995. do

2005. godine.69

Prema procjenama UNDP-a, između januara 1996. i marta 2001.

godine, BiH je napustilo 92.000 mladih ljudi.70

Istovremeno nekoliko različitih

istraživanja ukazuje da bi čak dvije trećine mladih napustilo BiH. Udio emigranata iz

BiH u SAD, sa tercijarnim obrazovanjem, je oko 35%71

, oko 25% u Skandinavskim

zemljama, dok je procenat emigranata iz BiH sa tercijarnim obrazovanjem najniži u

Sloveniji, Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj (do 5%).72

Emigracija iz BiH je najvećim

dijelom sastavljena od ekonomski najaktivnijeg stanovništva. Prosjek starosti naših

emigranata u SAD je oko 30 godina73

, u Evropi 41 godinu, a u zemljama bivše

Jugoslavije oko 38 godina.74

3. Razvoju poduzetničkih kompetencija nije dano dovoljno pažnje, te je treba razvijati

i kroz obrazovni sistem, počevši od osnovnog obrazovanja. Na razini države izrađena je

Strategija učenja o poduzetništvu u obrazovnim sistemima u Bosni i Hercegovini, koju

bi Vijeće ministara trebalo usvojiti nakon što na nju nadležne obrazovne vlasti daju

svoju suglasnost. Nedovoljna posvećenost razvoju poduzetničkih kompetencija se

odražava i na dobnu srtukturu rane poduzetničke aktivnosti.

68

Agencija za statistiku BiH (2010.) Anketa o radnoj snazi 2010. Sarajevo: Agencija za statistiku BiH. 69

Uvalić, Milica. 2005. ''Science, Technology and Economic Development in South Eastern Europe''. UNESCO.

Pg. 32-33. 70

UNDP, 2002. Human Development Report. 71

Podaci iz popisa stanovništva u SAD iz 2000. 72

Podaci OECD. http://stats.oecd.org. 73

Podaci iz popisa stanovništva u SAD iz 2000. 74

IOM, IASCI. 2010. ''Maximising the Development Impact of Migration-related Financial Flows and Investment to

Bosnia and Herzegovina.''

63

Grafik 32: Dobne strukture rane poduzetničke aktivnosti po dobnim skupinama


4. Veliki procent nezaposlenih mladih ljudi, je i rezultat nedovoljno posvećene pažnje

razvoju adektvatnih kompetencija unutar obrazovnog sistema. Njihovi radni

kapaciteti, umjesto da rastu, stagniraju ili se smanjuju.

Grafik 33: Stope nezaposlenosti za mlade uzrasta 15-24 godine

Izvor: CCYI/GTZ (2008), Analiza položaja mladih i omladinskog sektora u BiH

5. Agencija za visoko obrazovanje je 2010, predložila da BiH prihvati okvir od osam

ključnih kompetencija uz dodatak dvije ključne kompetencije (i) kreativno-

produktivne kompetencije i (ii) tjelesno-zdravstvene kompetencije. Ovaj prijedlog je

nastao temeljem EU dokumenta o ključnim kompetencijama75

i analize ukupnog stanja i

obrazovnog sistema u BiH.

6. Potrebno je otvaranje i jačanje karijernih centara. Pored pristupa obrazovanju

baziranom na ključnim kompetencijama i životnim vještinama i elementi razvoja

karijere trebaju biti uključeni u obrazovni sistem. Taj proces trebao bi u konačnici

rezultirati, u skladu s politikom EU, otvaranjem karijernih centara koji bi bili podrška

izgradnji ljudskih potencijala.

75

EU je 2002. donijela okvir za osam ključnih kompetencija za tržište rada: i. kompetencije na materinjem jeziku,

ii. kompetencije na stranom jeziku, iii. matematičke i kompetencije u nauci i tehnologiji, iv. Informatička pismenost,

v. učiti kako se uči, vi. socijalne i građanske kompetencije, vii. samoinicijativnost i poduzetničke kompetencije i

viii. kulturna osviještenost i kulturno izražavanje.

64

7. Pregled kompetentnosti ljudskih resursa. Vidljiv je trend poboljšanja strukture radno

sposobnog stanovništva tokom posmatranog perioda.

Tabela 9: Konkurentnost - Kompetentnost ljudskih resursa BiH, 2006-09.

Kategorija Nivo Izvor 2006. 2007. 2008. 2009. 2010 2011

1. Struktura radnosposobnog stanovništva-

osnovna škola i manje (u %)

BiH ARS 49,0 47,6 46,9 45,3 42,7 43,2

2. Struktura radnosposobnog stanovništva –

srednja škola (u %)

BiH ARS 44,5 45,9 46,4 47,6 49,1 48,0

3. Struktura radnosposobnog stanovništva –

viša,visoka, magisterij, doktorat (u %)

BiH ARS 6,5 6,5 6,7 7,1 8,2 8,8

4. Broj upisanih studenata – ukupno BiH BHAS 99.557 104.28

0

105.48

8

105,13

7

10753

7

5. Broj upisanih studenata – muški BiH BHAS 44402 45982 46.460 : 47651

6. Broj upisanih studenata – ženski BiH BHAS 55.155 58.298 59.028 : 59886

7. Broj univerziteta BiH BHAS : : 20 22

8. Broj fakulteta BiH BHAS 130 140 139 147 158

9. Broj nastavnika i saradnika na

visokoškolskim ustanovama

BiH BHAS : : 5.139 8,463

10 Broj diplomiranih studenata BiH BHAS : 12.199 15.246 16,981

11 Broj završenih magistara nauka BiH BHAS : 436 580 752

12 Broj završenih doktora nauka BiH BHAS : 144 186 157

8. U poređenju s EU zemljama76

obuhvat visokim obrazovanjem u BiH je nizak. Pri

tome je neto stopa upisa u srednje škole 76.2% a na fakultete 24%, što ukazuje na

očekivano poboljšanje buduće strukture radnosposobnog stanovništva.

Grafik 34: Broj studenata (u hiljadama)

Izvor: Eurostat

9. Rezultati provedbe Bolonjskog procesa u BiH su skromni iako postoje pozitivni

pomaci na nivou pojedinačnih fakulteta ili univerziteta. Statistički pokazatelji77

iz 2010.

ukazuju da je procenat visokoobrazovanih kadrova povećan na 8,0%, i u 2011 na 8,8%

76

Broj studenata EU 27 (u 1000): 2006. 18782.5; 2007. 18884.2; 2008. 19037.2; 2009. -19470.4. 77

Agencija za statitisku BiH, Statistika obrazovanja 2009.

65

i dalje je nizak. Prosječno vrijeme studiranja je sedam godina, veliki broj studenata

napušta studije, dok samo 3% njih završava obrazovanje u roku. Također status

svršenika nije pravno jednako riješen u cijeloj državi.

10. Dodatni izazov je struktura upisa na fakultete, koja ne prati razvojne potrebe BiH

niti definisane globalne i EU trendove. U FBiH samo 9,6% od 15 najpopularnijih

zanimanja78

pripada oblasti matematičkih i prirodnih znanosti, elektrotehnike, mašinstva

i građevinarstva. RS je u posljednje tri godine počela stimulisati upis na fakultete koji su

od važnosti za pokretanje razvojnih i konkurentskih procesa. Oko 19% studenata79

u

2010 je upisano na prirodne, tehničko-tehnološke i biotehničke nauke. Struktura upisa u

EU 27 je značajno drugačija i daje osnovu za obezbjeđenje kapaciteta ljudskog

potencijala bitnog za podršku ekonomskom razvoju.

11. U okviru Ministarstva civilnih poslova BiH uspostavljen je odsjek za statistiku i

informatiku čiji je zadatak da pomaže u statističkom izvještavaju o obrazovanju u

skladu sa standardima Eurostat-a. Osam od deset kantona je usvojilo zakone o

visokom obrazovanju. U RS je usvojen Zakon o visokoškolskim obrazovnim

ustanovama, koji nije u potpunosti usklađen sa okvirnim zakonom i omogućava

entitetskim agencijama da budu uspostavljene paralelno sa državnim institucijama.

Provedene su i određene odredbe okvira za kvalifikacije u visokom obrazovanju.

12. BiH je osnovala dvije agencije visokog obrazovanja na državnom nivou: Agenciju

za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta i Centar za informiranje i

priznavanje dokumenata. Agencija je pridruženi član Evropskog udruženja za

osiguranje kvaliteta u visokom obrazovanju. I pored pozitivnih pomaka ove agencije još

uvijek u 2010. nisu u potpunosti funkcionalne80

i njihov dalji institucionalni razvoj i

pozicioniranje u sistemu visokog obrazovanja je izazov za BiH.

13. Procesi institucionalne izgradnje visokog obrazovanja su u posljednje tri godine

pozitivno uticali na važne komponente visokog obrazovanja. Treba posebno istaći

priznavanje diploma, upravljanje univerzitetima, institucionalni razvoj bh. univerziteta

kao i na povećanje akademske mobilnosti i mobilnosti radne snage u BiH i u okviru

evropskog tržišta rada.

14. Kao posljedica i fragmentirane strukture81

mnogi učenici po završetku opšteg

obrazovanja82

ne stiču vještine koje su im potrebne da se suoče sa potrebama

tržišta rada. Rezultat učenika je ispod standarda sa značajnim geografskim razlikama.

78 Federalni Zavod za statistiku: Najpopularnijih 15 tipova diploma na javnim univerzitetima u FBiH, po ukupnom broju upisanih studenata u 2008.

79

Zavod za statistiku RS: Upisani student po spolu i naučnim oblastima. 80

Evropska komisija, “Izvještaj o napretku Bosne i Hercegovine u 2010.”, Brisel, 81

Zakonodavna vlast i obrazovna politika razuđeni su na 14 administrativnih jedinica: deset kantona u FBiH, FBiH,

Republika Srpske, Distrikta Brčko i Ministarstvo civilnih poslova BiH. Federalno Ministarstvo obrazovanja i kulture

ima koordinacionu funkciju nad kantonima, dok Ministarstvo civilnih poslova BiH ima zadatak da koordinira

aktivnosti i usklađuje entitetske. 82

WB: Obračun sa fiskalnim izazovima i jačanje perspektiva za rast_Pregled javne potrošnje institucija, 2006.

66

15. TIMSS83

rezultati pokazuju loša postignuća učenika iz BiH. Uspostavljanja modela

internog i eksternog vrednovanja kvaliteta i standarda kvaliteta svih nivoa obrazovanja

u fazi je razvoja. BiH je samo jednom, preciznije 2007, učestvovala u međunarodnom

istraživanju TIMSS (postignuća učenika u matematičkim i prirodnim naukama). Kako

BiH još nije učestvovala u PIRLS84

istraživanju u oblasti jezičnih postignuća niti u

sljedećem krugu TIMSS–a, nije moguće procijeniti trendove u ovoj oblasti.

Prema GCR85

2010-2011, kvalitet obrazovanja u BiH je na vrlo niskoj razini (v. tabelu 11).

Tabela 10: Kvalitet obrazovanja u BiH, 2010.

Rb Indikator Skor Rang/139

1 Upis u srednje obrazovanje 90.2 58

2 Upis u tercijarno obrazovanje 33.5 70

3 Kvalitet obrazovnog sistema 3.1 102

4 Kvalitet obrazovanja matematike i prirodnih nauka 4.5 36

5 Kvalitet poslovnih škola 3.9 82

6 Pristup škola internetu 3.8 71

7 Dostupnost usluga istraživanja i obuke 3.0 128

8 Opseg obuke osoblja firmi 2.7 136

Izvor: World Economic Forum (2010) Global Competitiveness Report

2010-2011. Geneve: WEF.

16. Obaveze po Bolonjskoj deklaraciji do sada nisu u potpunosti ispunjene. BiH je

potpisnik Bolonjske deklaracije, čime se obavezala na uspostavu sistema osiguranja

kvalitete, restrukturiranja i modernizacije programa i kurseva uz omogućavanje

mobilnosti profesora i studenata u okviru BiH i šire. Vijeće ministara BiH je 2007.

usvojilo dvije vrste standarda: (i) za interno osiguranje kvaliteta u visokoškolskim

ustanovama i (ii) za eksterno osiguranje kvaliteta.

17. Započeta reforma finansiranja visokog obrazovanja se odvija veoma sporo i još

uvijek ne daje očekivane rezultate. Ulaganja BiH u obrazovanje su veća nego u

zemljama regiona i neznatno niža od prosjeka OECD zemalja86

. Ulaganje87

u

obrazovanje u RS je na nivou od 4% BDP, u FBiH 6% BDP (u većini kantona ulaganja

u obrazovanje predstavljaju najveću stavku u budžetu), u Brčko distriktu 11.2%

budžeta BD. Statistika BiH ne prati udio GDP za pojedine nivoe obrazovanja na nivou

BiH, dok su ti podaci dostupni na entitetskom nivou.

83

Međunarodna studija o trendovima u matematici i prirodim naukama ( Trends in International Mathematics and

Science Study) 84

Progress in International Literacy Study. 85

Globalni rang konkurentnosti 86

WB: Obračun sa fiskalnim izazovima i jačanje perspektiva za rast_Pregled javne potrošnje institucija, 2006 . 87

Rashodi na obrazovanje su posljedica i složene administratine strukture. U BiH postoji 13 budžeta za

obrazovanje (2 entitetska, 10 kantonalnih, jedan u Brčko distriktu) koji se finansiraju iz javnih sredstava na razinama

entiteta kantona, opština i Brčko distrikta.

67

18. Struktura raspodjele sredstava unutar sektora obrazovanja je nepovoljna. Plate i

naknade uposlenih imaju najviši udio u izdacima na obrazovanje, oko 88%, materijalni

troškovi 8%, a kapitalna ulaganja 4%88

. Aktualna struktura rashoda u obrazovanje

ostavlja malo prostora za unaprjeđenje nastavnog procesa kroz nabavku obrazovnih

sredstva, obuku nastavnika i druge svrhe koje bi podstakle poboljšanje procesa učenja.

Napredak bi uticao na usvajanje novih metoda, obezbjeđivanje fleksibilnosti u pristupu i

kreiranje obrazovnog procesa koji obezbjeđuje adekvatnu i brzu reakciju na potrebe

tržišta rada. Kod univerziteta također postoji nepovoljna struktura izdvajanja za nastavni

proces, i ulaganja u istraživanje i razvoj su neznatna.

19. Evidentne su regionalne razlike u veličini rashoda na obrazovanje. U FBiH, kantoni

koji više izdvajaju na obrazovanje imaju bolje rezultate učenika, ali ti kantoni imaju i

veći nivo dohotka po stanovniku i viši stepen obrazovanja roditelja, što također utiče na

rezultate učenika89

. Uspjesi studenata su u mnogim područjima ispod standarda sa

značajnim geografskim razlikama.

Grafik 35: Udio GDP za obrazovanje

Izvor: EUROSTAT i BHAS

20. EU podržava razvoj obrazovanja u BiH. Počevši od 2009. izdvojila je za visoko

obrazovanje 3,5 miliona eura kroz IPA, Tempus i Erazmus Mondus fondove. Kroz IPA

2007 EU je, počevši od 2010, finansirala pripremu Strategije poduzetničkog učenja, a

kroz IPA EU VET 3 i 4 programe razvoja kvalifikacionog okvira BiH za srednje i više

stručno obrazovanje. Kroz IPA 2009 se finansira obrazovanje odraslih u iznosu od 2

miliona eura. MDG F YERP program sa 6 miliona US$, počev od 2010, podržava

reformu obrazovanja u cilju povećane zapošljivosti mladih.

88

WB: Obračun sa fiskalnim izazovima i jačanje perspektiva za rast_Pregled javne potrošnje institucija, 2006 . 89

MICS 3 UNICEF BiH, 2007.

68

Preporuke

1. BiH mora primijeniti pristup razvoju baziran na znanju i kompetentnim ljudskim

resursima. Pri tome osnovni pravci u obrazovanju trebaju biti kao i u zemljama EU,

fokusirani na:90

Poboljšanje kvaliteta nastavnog kadra i kadra za obuku;

Razvijanje vještina za društvo znanja;

Podršku otvaranju i jačanju karijernih centara

Povećanje regrutovanja studenata na naučne i tehničke studije;

Uvesti benchmarking i mjerenja efikasnosti sistema obrazovanja.

Podržati razvojne procese (nove metode rada, praćenje trendova, evalucije

procesa, standarda kvaliteta itd.) u obrazovanju u cilju poboljšanja okruženja

koje podržava učenje;

Činjenje učenja privlačnijima (nove metodologije interaktivnog učenja);

Poboljšanje procesa učenja stranih jezika;

Povećanje mobilnost i razmjenu kadrova;

Poboljšanje statistike obrazovanja i naučno-istraživačkog rada;

Stvarati uslove za snažnije aktiviranje ljudskih resursa dijaspore što uključuje

umrežavanje domaćih stručnjaka i institucija sa stručnjacima porijeklom iz

BiH i njihovim institucijama u inostranstvu, razvijanje svijesti o vezi između

migracije i razvoja u svim institucijama, uključivanje migracija u strategije i

politike u svim sektorima i na svim nivoima vlasti (poput gender pitanja i

pitanja okoliša)

2. Radi praćenja napretka u oblasti kompetentnosti ljudskih resursa, BiH treba

poboljšati statistiku ove oblasti i obezbijediti praćenje pet benchmark indikatora

obrazovanja za konkurentnost ljudskih resursa. EU je definisala odnosne indikatore

i utvrdila ciljeve koje treba postići do 2020:

Udio onih koji rano napuštaju obrazovanje i obuku (treba biti manji od 10%);

Udio mladih od 30-34 godina starosti s visokim stupnjem obrazovanja (mora

biti min. 40%);

Postotak djece uključene u obrazovanje u ranom djetinjstvu (u dobi od četiri

godine do dobi obveznog osnovnog obrazovanja) (min. 95%);

Udio 15-godišnjaka s nedovoljnim sposobnostima čitanja, matematike i

znanosti (treba biti manji od 15%) i

Postotak odraslih osoba (25-64 godine) koje sudjeluju u cjeloživotnom učenju

(min.15%).

90

EU Commission Staff Working Paper: Progress Towards The Common Objectives in Education and Training,

Indicators and Benchmarks.

69

IV.2.3.3. Naučno tehnološka i poslovna infrastruktura

1. Naučno istraživački proces u visokom obrazovanju treba promatrati kao

integralni dio visokog obrazovanja, a i konkurentnosti. BiH održava naučni i

tehnološki sistem sa osam javnih univerziteta, nekoliko namjenskih istraživačkih

instituta (na primjer, u metalurgiji i poljoprivredi), te ograničenim brojem industrijskih

laboratorija.

2. Za financiranje istraživačkih aktivnosti BiH izdvaja oko 0,03% BDP-a91

što je

veoma nisko i ne omogućava obnavljanje i izgradnju naučno istraživačkog

potencijala. Veći dio istraživačke infrastrukture je zastario; mnogim laboratorijama

nedostaju operativni fondovi; nema mogućnosti plaćati pretplate na naučne časopise,

priključak s međunarodnim sistemom komunikacija nije adekvatan; mladi istraživači na

univerzitetima nemaju sredstava za obuku u oblasti naučnih istraživanja; uz sve

navedeno i većina industrijskog istraživanja nije više u funkciji. S niskim ulaganjima u

istraživanja i razvoj sa 197 istraživača na milion stanovnika te s oko 70 patenata

godišnje92

, BiH ne može povećati udio visokotehnoloških proizvoda u izvozu, pa tako ni

svoj udio od 0.03 % u svjetskom izvozu i svoju konkurentsku poziciju.

3. Sa aspekta razvoja ljudskih potencijala postojeća situacija ugrožava razvoj

visokog obrazovanja. BiH je usvojila Strategiju naučnog razvoja 2006, ali se ona ne

implementira. Takva situacija se ne mijenja već godinama ili su promjene, gdje postoje,

ekstremno spore. Po ocjeni tima EU, koji je 2006. provodio regionalno istraživanje s

aspekta nauke, istraživanja i tehnologije, BiH je najizoliranija zemlja u tranziciji, na što

ukazuje broj objavljenih radova u referentnim časopisima na 100.000 stanovnika.

4. Usvojeni su, još 2009, Okvirni zakon o osnovama naučno-istraživačke djelatnosti i

koordinaciji unutrašnje i međunarodne naučno-istraživačke saradnje BiH i Strategija

razvoja znanosti u BiH 2010 – 2015, no značajnijih pomaka još uvijek nema.

5. Povećan je broj uspješnih projekata za Sedmi Okvirni program za istraživanje i

razvoj (FP7). No, statistika ne prati adekvatno ovu oblasti, pa je veoma teško

obezbijediti ažurne podatke i definisati trendove. Unatoč tome, uočljiv je određeni

napredak u području istraživanja.

91

Prosjek zemlja EU sada je 1.8 % izdvajanja BDP-a i teži k 3%. 92

Postoje izvjesni nedostaci indikatora patenata koje treba imati u vidu pri izvlačenju zaključaka vezanih za njih (ne

patentiraju se svi izumi; svi patenti nema istu vrijednost; postoje i drugi putovi iskorištavanja izuma osim patenata:

postoje razlike u sklonostima patentiranju po zemalja, sektorima i firmama; kod brzo razvijajućih sektora patentna

zaštita izuma može imati malu vrijednost, pa tako i nisku potrebu za patentiranjem; postoje izumi koji se ne mogu

prijaviti kao patent u nekim zemljama itd.), no zajedno s nekim drugim indikatorima (primjerice, broj istraživača,

ulaganja u istraživanja i razvoj i sl.) pružaju pouzdan uvid u inventivnost zemlje.

70

6. Ojačani su i administrativni kapaciteti. Uspostavljena je mreža kontakt tačaka u

cijeloj zemlji kako bi se obezbijedile informacije o istraživačkoj saradnji u programu

FP7 i drugim istraživačkim programima (Cost, Eureka). Imenovani su i članovi u

odborima FP7.

7. Tijekom 2010. došlo je do smanjenja inventivnosti bh. ekonomije. Broj prijava za

patente se smanjio za 13.3%, prijava za žigove 12.9%, dok se broj prijava za industrijski

dizajn povećao za 13.6% (v. tabelu 12).

Tabela 11: Broj prijava patenata, industrijskog dizajna i žigova u BiH, 2010-2000.

2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010

Patenti 161 281 327 287 347 373 217 92 71 75 65

Industrijski

dizajn 31 19 14 56 54 50 35 72 63 22 25

Žigovi 733 917 754 950 967 1197 1190 1375 1488 946 824

Izvor: Institut za intelektualno vlasništvo BiH (IIVBiH) (2011) Glasnik intelektualnog vlasništva br. 2, 20 lipanj.

8. Smanjenje inventivnosti u 2010. je nastavak trenda koji se opaža od 2003. kod

industrijskog dizajna, od 2005. kod patenata i 2008. kod žigova. Tijekom prve

trećine prve dekade 2000-tih postojao je povećanje inventivnosti, dok se u zadnjoj

trećini dekade jasno ispoljava njeno smanjenje.

9. Smanjenje inventivnosti je imalo odraza i na smanjenje broja bh. izvoznih

proizvoda, onih koji dnevno polažu test prodaje na interancionalo konkurentnim

tržištima (v. grafik 38).

Grafik 36: Broj izvoznih proizvoda BiH, 2009-2005.

Izvor: International Trade Centre (2011)

10. BiH ima niska ulaganja u istraživanja i razvoj, ne samo u najskorije vrijeme, nego

na srednjoročnoj osnovi (v. grafikon 39). Ulaganja u istraživanja i razvoj zemalja

komparatora se kreću u rasponu 0.5-1.0 % njihovog BDP, dok EU prosjek iznosi 1.82

71

%. To je jedan od orijentira kod razmatranja veličine ulaganja BiH u narednom

razdoblju.

Grafik 37: Ulaganja u istraživanja i razvoj, komparatori, 2003-08. (% BDP)

Izvor: United Nations Educational, Scientific, and Cultural Organization (UNESCO) Institute for Statistics.

11. Postoji dugoročan trend laganog poboljšavanja broja istraživača u BiH. Unatoč

tome, broj istraživača na milijun stanovnika kod BiH je 23.4 puta manji nego od EU

prosjeka, a 8.3-17.7 puta manji nego kod zemalja komparatora.

Grafik 38: Broj istraživača uključenih u istraživanja i razvoj na milion stanovnika, zemlje svijeta, 2008-2000.

(prosjek)

Izvor: UNESCO Institute for Statistics.

12. S prosjekom od 113 istraživača93

na milion stanovnika u razdoblju 2000-08. BiH

zauzima 87. mjesto na globalnoj ljestvici, koja obuhvata 105 zemalja svijeta. Broj

istraživača se kreće u rasponu od 8 (Lesoto) do 7494 (Finska). Prosjek za zemlje EU

93

Istraživači koji se bave istraživanjima i razvojem su profesionalne osobe uključene u začinjanje ili stvaranje novih

znanja, proizvoda, procesa, metoda ili sustava i u menadžiranje projekata koje se na to odnose. U istraživače su

uključeni i studenti na doktorskim studijama koji su uključeni u aktivnosti istraživanja i razvoja (ISCED97, stupanj

6).

72

iznosi 2650, za zemlje komparatore 1443, globalni prosjek iznosi 1229, a zemalja sa

srednjim dohotkom 546.

13. Pad patentne aktivnosti u drugoj polovici 2010-tih u odnosu na prvu polovicu

2010-tih je izražajniji kod BiH nego kod zemalja komparatora (v. grafik 41). Grafik

41 prikazuje patentne prijave rezidenata, nerezidenata i ukupan broj patentnih prijava u

razdoblju od 2000. do 2009. za BiH i zemlje komparatore (Bugarska, Rumunija,

Mađarska i Slovačka).

Grafik 39: Prijave patenata: rezidenti, nerezidenti i ukupno; komparatori, 2009-2000.

0 2,000 4,000 6,000

0 2,000 4,000 6,000 0 2,000 4,000 6,000

2009200820072006200520042003200220012000

2009200820072006200520042003200220012000

2009200820072006200520042003200220012000

2009200820072006200520042003200220012000

2009200820072006200520042003200220012000

BiH Bugarska Mađarska

Rumunija Slovačka

rezidenti nerezidenti

ukupno

Izvor: WIPO Statistics Database, January 2011

14. Tijekom posljednje dvije godine u regiji Zapadnog Balkana je postignut veoma

ograničen napredak u oblasti promocije i širenja tehnologija94

OECD je proveo

istraživanje malih i srednjih poduzeća Zapadnog Balkana i zaključio glede inovativne

aktivnosti da postoji nedostatak mehanizama suradnje koji bi omogućili da inovacije

teku između istraživačkih centara, obrazovno-istraživačkih institucija i tuzemnih i

inozemnih kompanija95

(OECD, 2009). S tim u vezi, BIH GEM 2010 navodi96

:

„Stručnjaci iz BiH smatraju da je ovako niskoj ocjeni (transferu istraživanja i

razvoja – op. p.) najviše doprinijelo nepostojanje adekvatne potpore malim i

srednjim poduzećima da pribave novu tehnologiju kao i izostanak potpore naučne i

tehnološke infrastrukture stvaranju svjetske klase tehnološki intenzivnih poslovnih

poduhvata bar u jednom području privredne djelatnosti (ist. p.). Oni također

smatraju kako nova i rastuća preduzeća u manjem obimu imaju otežan pristup

94

GEM BiH 2010: Poduzetništvom do novih radnih mjesta (2011). 95

OECD (2009) SME Policy Index 2009. Paris: OECD. 96

GEM BiH 2010: Poduzetništvom do novih radnih mjesta (2011), str. 92.

73

najnovijim tehnologijama i kako je taj pristup izjednačen među preduzećima bez

obzira na njihovu veličinu.“

15. BiH je u 2010. još uvijek nema specifične programe podrške poduzećima glede

tehnološke obuke. Postoje prepreke suradnji istraživačko-razvojnih institucija s jedne i

poduzeća s druge strane.97

Razlozi su slabo i sporo transformiranje sveučilišta

utemeljenih na distributivnoj funkciji (distribuciji znanja) k sveučilištima utemeljenim

na proizvodnoj funkciji (proizvodnji znanja) i na poduzetničkoj funkciji (oplođavanju

proizvedenih znanja). Postoji mali broj sveučilišnih i posebice neovisnih istraživačkih

centara, dok oni postojeći nemaju dovoljno kadra i opreme98

.

16. Izvoz visoke tehnologije per capita iz BiH iznosi oko 20 US$ per capita (2009.). Istodobno je EU prosjek iznosio 1028 US$, a prosjek zemalja komparatora 643 US$.

Razvidno je s grafika 42 da Mađarska ima veći prosjek od EU prosjeka, dok se podatak

za Slovačku odnosi na 2008.

Grafik 40: Izvoz roba visoke tehnologije per capita, BiH i komparatori, 2009.

0 500 1,000 1,500 2,000

Mađarska

EU prosjek

Slovačka

Rumunija

Bugarska

BiH

Izvor: United Nations, Comtrade database

17. Preporuke za poboljšanje znanstveno-tehnološke i poslovne infrastrukture:

Razviti statistike inventivne djelatnosti ekonomije i njenog financiranja;

Povećati ulaganja u istraživanja i razvoj na minimalno 0.60% bruto domaćeg

proizvoda, pri čemu omjer u 2012-13. treba biti 2:1 tj. da država podupire 2/3 a

privreda 1/3 ulaganja u istraživanja i razvoj; srednjoročni cilj treba biti da država

(institucije BiH, entiteti i BD) izdvajaju 1% budžeta za istraživanja i razvoj;

97

GEM BiH 2010: Poduzetništvom do novih radnih mjesta (2011). 98

GEM BiH 2010: Poduzetništvom do novih radnih mjesta (2011).

74

Podržavati posebnim programima povezivanje istraživačkih centara i izvoznih

poduzeća, pri čemu bi se evaluacija programa podrške temeljila na rastu izvoza te

dohotka (poreznih prihoda) i zaposlenosti;

Podržati posebnim programima zajednička ulaganja inozemnih, s jedne strane, i malih

i srednjih tuzemnih firmi, s druge strane, kroz programe mentorstva, organiziranje

misija i sl. usmjerenih na „učenje činjenjem“ (posebno sa bh. iseljeništvom);

Razviti programe partnerstva javnog i privatnog sektora u razvoju poslovne

infrastrukture, pri čemu bi ti programi bili utemeljeni na poticanju razvoja inovativno-

izvoznih aktivnosti.

75

IV.2.3.4. Jedinstveni ekonomski prostor

1. BiH se neminovno mora fokusirati na preuzimanje EU propisa koje se odnose na

unutrašnje tržište i trgovinu. Pored, jasno razumljive geografske komponente, od

posebnog značaja za ekonomske aktivnosti je i ekonomski prostor, tj. ekonomska

povezanost različitih geografskih ili administrativnih cjelina. Ogleda se u uspostavljanju

istog ili sličnog regulatornog okvira ekonomskih aktivnosti, pojednostavljivanja

obavljanja transakcija, uklanjanju barijera transakcijama, od fizičkih do administrativnih

i zakonskih prepreka. Sloboda u ekonomskoj aktivnosti neupitno vodi efikasnosti, većoj

iskorištenosti potencijala i u konačnici većem životnom standardu.

2. Prioritet je usklađivanje tehničke regulative, kao preduslova za slobodno kretanje

proizvoda koji su sigurni za upotrebu i koji ne ugrožavaju zdravlje ljudi, zdravlje

životinja i životnu sredinu. Pred BiH je dvostruki izazov kako jačanje ekonomskog

približavanja EU i ispunjavanju obaveza SAP-a, tako i jačanje ekonomskog prostora u

zemlji, koji je od temeljnog značaja za ekonomski rast i razvoj.

3. „Napredak prema stvaranju jedinstvenog ekonomskog prostora u državi, koji je

ključni prioritet Evropskog partnerstva, je ograničen. Nema dovoljno koordinacije

po pitanju ekonomskih i fiskalnih politika. U cjelini uzevši, funkcionisanje tržišnih

mehanizama i dalje koče poremećaji, prevelika uloga države i nedostatak

konkurencije“99

. Situaciju komplicira postojanje četiri sudska sistema (na razini države,

FBiH, RS i BD) i da „nema tijelo kao što je vrhovni sud koje bi moglo garantovati

jedinstvenu primjenu zakona.“100

4. BiH je potrebno homogeno, transparentno i vjerodostojno tehničko i poslovno

okruženje kako bi se osiguralo povjerenje građana i investitiora u zemlji i

inostranstvu i razvoj zemlje. Slobodan protok roba jedan je od ključnih principa

jedinstvenog evropskog tržišta i osiguran je legislativom na nivou EU. Usklađenost s

takvim pravnim okvirom je preduslov za plasiranje roba na tržište EU. To

podrazumijeva i preuzimanje potrebne regulative, unaprjeđenje sistema infrastrukture

kvaliteta, stalno unaprjeđenje uslova i okruženja poslovanja kao i sprečavanje korupcije

i izgradnju i jačanje potrebnih institucija.

5. Harmonizacija na podrućju uveđenja evropskih standarda je spora. Budući da

integriranje ekonomskog prostora doprinosi ukupnom razvoju i zapošljavanju, potrebno

je više uraditi u ovoj oblasti. Unapređenje sistema infrastrukture kvaliteta i ispunjavanje

preuzetih obaveza na EU putu (sistem standardizacije, metrologije, ispitivanja i

certifikacije, akreditacije i upravljanja sistemima kvaliteta, ostvarenje slobodnog

protoka bh. proizvoda na tržištu, kao i priznavanje certifikacionih i ispitnih dokumenata

99

Evropska komisija, “Izvještaj o napretku Bosne i Hercegovine u 2010. godini”, Brisel, 9.11.2010, str. 35,


Evropska komisija, “Izvještaj o napretku Bosne i Hercegovine u 2010. godini”, Brisel, 9.11.2010, str 14.

preuzeto sa www.dei.gov.ba, 22.06.2011.



76

koji ih prate) je od ključne važnosti. Međutim, „Pripreme u području standardizacije,

akreditacije, ocjenjivanja usklađenosti, mjeriteljstva, nadzora nad tržištem i zaštite

potrošača su umjereno uznapredovale. Od velike je važnosti stvaranje povoljnih uslova

za unutrašnje tržište i vanjsku trgovinu, daljnje jačanje institucionalnih i

administrativnih kapaciteta, kao i bliža saradnja i koordinacija među relevantnim

ministarstvima i institucijama.“ 101

Uspostava sistema nadzora nad tržištem koji bi bio

sukladan evropskim standardima još uvijek nije zadovoljavajuća. Potrebno je osnažiti

Agenciju i kadrovski i finansijski. Potrebne su i daljnje mjere za usklađivanje sa

acquis-em.

6. Poslovno okruženje i dalje ne može zadovoljiti standarde moderne tržišne

ekonomije. Karakteriziraju ga „slaba vladavina zakona, široko prisutna korupcija i

nepouzdana provedba ugovorâ.102

“. To jako urušava konkurentsku poziciju kompanija.

Poslovno okruženje je i dalje opterećeno različitim administrativnim preprekama na

različitim nivoima vlasti. Preduzeća se i dalje moraju registrovati u oba entiteta ako žele

poslovati u cijeloj zemlji, postupci registracije se i dalje razlikuju i ne postoji sistem

registracije za cijelu BiH. U oblasti javnih nabavki nije postignut značajniji napredak.

Daljnje „pojednostavnjivanje postupaka registracije preduzeća i sudskih postupaka bi

privuklo nove investicije“.103

7. U rješavanju problema mobilnosti radne snage, što je jedan od preduslova

efikasnosti korištenja ovog ključnog resursa svake zemlje, nije postignut značajniji

napredak u 2010. Barijeru kretanju radnika u nalaženju najprikladnijeg zaposlenja još

uvijek predstavljaju fragmentirani zakonodavni okvir i okvir sistema socijalnog

osiguranja, među kantonima i entitetima.104

8. Zakonodavni okvir oblasti radnih prava nije harmoniziran niti je uspostavljeno

ekonomsko i socijalno vijeće na razini BiH. Konfederacija sindikata BiH još uvijek

nije registrirana na državnom nivou usljed neslaganja između državnog Ministarstva

pravde i sindikata iz Federacije105

.

9. Zaposleni i dalje imaju poteškoće prilikom ostvarivanja socijalnih prinadležnosti,

npr. u Federaciji za vrijeme porodiljskog odsustva. Zakonodavni okvir za socijalne

prinadležnosti i penzije i dalje je iscjepkan.106

Potrebno je raditi na usklađivanju i

harmonizaciji u regulatornom okviru u određivanju minimalnih plata, davanja po

osnovu nezaposlenosti, radnog staža, penzionog i zdravstvenog, na razvoju socijalnog

dijaloga i time doprinijeti konkurentnosti, zapošljavanju i razvoju.

101

Evropska komisija, “Izvještaj o napretku Bosne i Hercegovine u 2010.”, Brisel, 9.11.2010, str 14. preuzeto s

www.dei.gov.ba, 22.06.2011. 102

Isto, str. 33 103

Isto str.41 104

Isto, str.21 105

Isto, str.21 106

Isto, str.21


77

10. Mnoge tranzicijske zemlje imaju tri zajednička problema poslovnog okruženja: porezna

administracija, korupcija i vještine. BiH je specifična utoliko što su glavni problemi

poslovnog okruženja poredani tako prvo mjesto dijele problemi porezne

administracije i korupcije, a treće i četvrto mjesto problemi vještina i sudova.107

Grafik 41: Glavni problemi poslovnog okruženja poduzeća, BiH i komparatori, 2009.

Izvor: European Bank for Reconstruction and Development (2010) Transition Report - Recovery and

Reform 2010, p. 94.

11. Istraživanja percepcije poduzetnika pokazuju da su glavni problema poduzetničkog

okruženja u 2010. identična onima u 2009. Problemi se svode na politike vlada, prije

svega na porezni sustav i poreznu politiku.

Tabela 12: Tri najnepovoljnija uvjeta poduzetničkog okruženja u BiH, 2009-10.

2009. 2010.

1 Politike vlada - propisi, porezi i sl.

kojima se reguliše poslovni ambijent

za poduzetništvo

Politike vlada - propisi, porezi i sl. kojima se

reguliše poslovni ambijent za poduzetništvo

2 Politike vlada - konkretne politike,

prioriteti

i podrška poduzetnicima

Politike vlada kojima se

regulira poslovni ambijent za poduzetništvo

3 Transfer istraživanja i razvoja Vladini programi – podrška poduzećima kroz

razne mjere i programe vladinih institucija

Izvor: Umihanić B. et al. (2011) GEM BiH 2010 - Poduzetništvom do novih radnih mjesta.

Tuzla: Centar za razvoj poduzetništva.

107

European Bank for Reconstruction and Development (2010) Transition Report - Recovery and Reform 2010, pp.

83-84.

78

12. Porezna administracija nije glavni problem poslovnog okruženja samo za bh.

poduzetnike nego i za poduzetnike regije kojoj BiH pripada. Tako je i u Hrvatskoj,

Rumuniji i Crnoj Gori, ali i u Mađarskoj108

13. U okviru borbe protiv korupcije postignut je ograničen napredak. To posebno

zabrinjava jer je korupcija značajna prepreka poslovanju109

. Parlament BiH je usvojio

Zakon o osnivanju Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv

korupcije BiH, ali još nije završeno kadrovsko popunjavanje. Korupcija je „i dalje

uveliko prisutna u javnom i privatnom sektoru, što utiče na pravosuđe, poreznu i

carinsku upravu, javne nabavke i privatizaciju.110

14. U BiH se manje osjećala izloženost korupciji javnog sektora u 2010. nego u 2009.

Kako grafik 44 pokazuje, prosjek percepcije korupcije zemalja komparatora u 2010. je

imao indeks 4.1, dok je u 2009. iznosio 4.3. S druge strane, u BiH je indeks percepcije

korupcije u 2010. iznosio 3.2, a u 2009. 3.0. Stoga je BiH popravila svoju poziciju na

globalnoj ljestvici. Pa je u 2009. bila plasirana na 99. mjesto među 180 zemalja, dok je u

2010. zauzela 91. mjesto među 178 zemalja.

Grafik 42: Percepcija korupcije u BiH i zemljama komparatorima, 2009-10.

Izvor: Transparency International (2010, 2009) Annual Report

108

European Bank for Reconstruction and Development (2010) Transition Report - Recovery and Reform 2010, p.

94. 109

European Bank for Reconstruction and Development (2010) Transition Report - Recovery and Reform 2010, pp.

83-84. 110

Evropska komisija, “Izvještaj o napretku Bosne i Hercegovine u 2010. Godini”, Brisel, 9.11.2010, str. 21

preuzeto s www.dei.gov.ba, 22.06.2011.


79

Tabela 13: Indikatori poduzetništva u BiH i zemljama komparatorima, 2009-10 .( % stanovništva uzrasta 18-64 godine)

Stopa

nastajućih

poduzetnika

Stopa novih

poduzetnika (do

35 godina)

Stopa rane

poduzetničke

aktivnosti

Stopa srednjoročnih

poduzetnika (preko

35 godine)

Prekid

poslovanja

Stopa poduzetničke

turbulencije

1 2 3 4 5(=1+3) 6(=2+4) 7 8 9 10 11(=5+9) 12(=6+10)

2009. 2010. 2009. 2010. 2009. 2010. 2009. 2010. 2009. 2010. 2009. 2010.

BiH 3.1 4.1 1.3 4.1 4.7 7.7 3.9 6.6 3.1 4.7 7.8 12.4

Hrvatska 3.5 3.8 2.2 1.9 5.6 5.5 4.8 2.9 3.9 4.5 9.5 10

Mađarska 5.4 4.6 3.7 2.6 9.1 7.1 6.7 5.4 3.2 2.9 12.3 10

Rumunija 2.8 3.3 2.3 1.1 5.0 4.3 3.4 2.1 3.6 2.6 8.6 6.9

Srbija 2.2

2.8

4.9

10.1

1.9

6.8

Makedonija

4.4

3.6

8

7.6

3.7

11.7

Crna Gora

12.0

3.1

14.9

7.8

7.3

22.2

Grčka 4.5 2.0 4.7 3.5 8.8 5.5 15.1 14.8 2.6 3.4 11.4 8.9

Portugal

1.8

2.8

4.5

5.4

2.6

7.1

Slovenija 3.2 2.2 2.1 2.4 5.4 4.7 5.6 4.9 1.3 1.6 6.7 6.3

Švicarska 4.3 2.0 3.5 3.1 7.7 5.0 8.4 8.7 2.1 2.4 9.8 7.4

Izvor: Kelley, J. D. et al. (2011) Global Entrepreneurship Monitor 2010 Global Report. Babson Park, MA.: Babson College, and Bosma, N. and Levie. J. Global

Entrepreneurship Monitor 2010 Global Report. Babson Park, MA.: Babson College.

80

15. Ključne preporuke za poboljšanje jedinstvenog ekonomskog prostora su:

Sačiniti analizu djelovanja porezne administracije i donijeti mjere njenog

efektivnijeg i efikasnijeg djelovanja;

Razviti transparentni sistem evaluacije vladinih programa, koji bi omogućili

efektivnost i efikasnost njihove sprovedbe;

Utemeljiti fond riziko kapitala kao produkt partnerstva javnog i privatnog sektora

i usmjeriti ga na podršku snažno rastućim malim i srednjim poduzećima;

Utemeljiti savjetodavne servise koji bi pružali informacije, savjete, a i mentorsku

podršku zainteresiranim za otvaranje firme u BiH, uz snažnu intersektorsku

saradnju (s regionalnim razvojnim agencijama, FIPA-om, komorama,

asocijacijama poslodavaca i sl.);

Uvođenje infomaciono-komunikacijskih tehnologija, kako bi se olakšale i

pojednostavile administrativne procedure temeljem razvoja e-vlade.

81

IV.3. Zapošljavanje

1. Nužno je otvoriti proces stvaranja radnih mjesta. Poboljšanje vještina i

kompetencija radi uključenja u grupu zemalja s visokim dohotkom i EU nije dovoljno.

Prije izbijanja globalne krize BiH je imala stopu ekonomskog rasta od 5-7 %, što nije

bilo dovoljno za snažnije uklanjanje masovne nezaposlenosti.

2. Ulaganje u obrazovanje i trening je od iznimne važnosti za BiH. Izbjegavanje

„zamke srednjeg dohotka“ i priključenje grupi zemalja s visokim dohotkom se može

postići prevashodno poboljšanjem vještina. To je i put ispunjenja ekonomskih kriterija

za članstvo u EU, čemu bh. građani i političari teže.

3. Skromna razina poslovnih aktivnosti u privatnom sektoru i usporen oporavak glavnih

privrednih grana, koje su bile najviše pogođene krizom, nisu bili dostatni da zaustave

smanjenje broja zaposlenih u BiH, pa je u 2010. je registrovano povećanje broja

nezaposlenih. Oporavak tržišta rada će biti dulji nego što se pretpostavljalo.

4. Neusklađenost ponude i tražnje radne snage u BiH najbolje pokazuje dugoročna

nezaposlenost. Visina stope dugoročne nezaposlenosti se kreće se između četvrtine i

petine radne snage, dok kod zemalja komparatora ne prelazi dvadesetinu radne

snage.

5. BiH treba visoku stopu ekonomskog rasta, kako bi rastom produktivnosti razvijala

konkurentnost i rastom zaposlenosti osiguravala snažniju ekonomsku i socijalnu

uključenost. Od iznimne je važnosti osigurati povoljan politički i ekonomski ambijent

za postizanje takve stope rasta. Ključni sastojci politike trebaju biti smanjenje

nenadničnih troškova rada (fiskalnih i parafiskalnih izdvajanja) i razvoj

regionalnih trening centara, prvenstveno onih vezanih za klastere poslovnih

aktivnosti i internacionalne lance vrijednosti.

IV.3.1. Benchmark indikatori

1. Stopa zaposlenosti radno sposobnog stanovništva u BiH u 2010. iznosila je 32,5%, što znači da se smanjila u usporedbi s 2009, kada je iznosila 33,1%. BiH i u 2010, u

poređenju sa zemljama u okruženju, a posebno sa zemljama članicama EU, i dalje ima,

uz Makedoniju, najnižu stopu zaposlenosti radne snage. Ukupna radna snaga u BiH je u

2010. godini povećana za 1,5% ali se udio zaposlenih lica smanjio u korist nezaposlenih

lica. Prosječan broj zaposlenih u BiH u 2010. godini iznosi 696,4 hiljada lica što je za

0,2% manje u odnosu na 2009. godinu. Najveće smanjenje broja zaposlenih je kako se

moglo i pretpostaviti u okviru privatnog sektora dok je broj zaposlenih u javnom111

sektoru uvećan i bitno je determinisao stopu ukupnog smanjenja broja zaposlenih koja

bi inače bila znatno niža. U okviru privatnog sektora u 2010. godini najzapaženije

godišnje smanjenje broja zaposlenih lica je bilo u oblasti prerađivačke industrije (2,7%

g/g) iako je prerađivačka industrija ostvarila blagi oporavak obima proizvodnje. Tokom

111

Javni sektor obuhvata djelatnosti L-O dok privatni sektor odbuhvata djelatnosti A-K.

82

2010. godine (januar-decembar) broj zaposlenih lica u prerađivačkoj industriji nije

bitnije oscilirao. Uzastopno smanjenje obima građevinske aktivnosti u BiH (naročito u

RS) je uzrokovalo smanjivanje broja zaposlenih za 5,3% u 2010. godini. Stagnacija

obima maloprodaje u BiH je umanjila broj zaposlenih u ovoj grani za 0,6%. Broj

zaposlenih lica je značajnije smanjen i u ugostiteljstvu (7,7%). Za razliku od privatnog

sektora u BiH, broj zaposlenih u javnom sektoru je u 2010. godini povećan za 1,9%

prvenstveno kroz povećanje broja zaposlenih u obrazovanju i javnoj upravi.

2. Udio samozaposlenih u ukupno zaposlenim u BiH se smanjuje. Samozaposlenici

bilježe učešće od 20.8% u 2010. Ostalo čine pomažući članovi domaćinstva, s udjelom

od 5,6%. Udio samozaposlenika je bio najveći 2007, kada je iznosio 22.6% i od tada se

smanjuje. Nominalno je broj samozaposlenika u 2009. i 2010. bio isti i iznosio (176

hiljada), s tim da se u FBiH broj smanjio za 10 hiljada, a u RS se povećao za isti broj,

dok je stanje u BD ostalo nepromjenjeno.

3. Nezaposlenost u BiH je 2.5 puta veća od nezaposlenosti zemalja EU-4. Stopa

nezaposlenosti u BiH se smanjivala do 2008. kada dolazi do preokreta uslijed

utjecaja globalne ekonomske krize, jer se isti zaokret opaža i kod ostalih zemalja.

Grafik 43: Stope nezaposlenosti komparatora, 2006-10.

Izvor: EUROSTAT i BHAS

Stopa dugoročne nezaposlenosti112

BiH je četiri puta veća od prosječne stope dugoročne nezaposlenosti

EU=4. U svim promatranim zemljama stopa dugoročne nezaposlenosti je jednocifrena i jedino u Slovačkoj

prelazi 5.5 %, dok je u BiH dvocifrena. U BiH se stopa dugoročne nezaposlenosti kreće između četvrtine i

petine radne snage. To jasno ukazuje na duboke poremećaje tržišta rada.

112

Stopa dugoročne nezaposlenosti je udio nezaposlenih preko 12 mjeseci u aktivnom stanovništvu.

83

Grafik 44: Stopa dugoročne nezaposlenosti komparatora, 2006-2010.

Izvor: Eurostat, za BiH DEP kalkulacije na osnovu podataka iz ARS

Prosječan broj nezaposlenih lica u BiH je u 2010. godini rastao stopom od 3,9% g/g (ili

19 hiljada lica više u odnosu na 2009.) i iznosio 517 hiljada lica. Međutim, u drugoj

polovini 2010. godine vidan je trend usporavanja stope rasta broja nezaposlenih lica koja

je na početku godine bila 5,7% g/g da bi na kraju godine iznosila 2,2% g/g. U FBiH na

evidenciju Zavoda za zapošljavanje u periodu januar-decembar 2010. godine, od ukupno

prosječno 360,5 hiljada prijavljenih lica, čak 51% je uslijed prekida radnog odnosa.

Najčešći razlog prekida radnog odnosa u posmatranoj godini je bio prestanak ugovora na

određeno vrijeme, sporazumni raskid ugovora, povreda radne obaveze i sl. Od ukupno

prijavljenih na evidenciju zbog prestanka radnog odnosa, 59% prijavljenih je u

pomenutim kategorijama, dok je 38% prijavljenih na evidenciju kao tehnološki višak, te

3% kroz stečaj, likvidaciju restrukturiranje i privatizacija preduzeća. Analizirajući

kantone uočava se da je u FBiH od ukupno prijavljenih na zavode za zapošljavanje zbog

gubitka posla u Kantonu Sarajevo (28%), Tuzlanskom Kantonu (25%) i Zeničko-

Dobojskom Kantonu (18%) što je očekivano s obzirom da je najveća koncentracija

radnih mjesta u pomenutim kantonima koji su tokom krize ujedno i najviše bili izloženi

negativnim kretanjima. U RS prosječan broj nezaposlenih lica u 2010. godini je iznosio

145,3 hiljade lica što je za 4,2% više u odnosu na 2009. godinu. Na Zavodu za

zapošljavanje RS više od polovine ukupno prijavljenih je zbog prestanka radnog odnosa.

Najčešći razlog prekida radnog odnosa i prijave na evidenciju Zavoda je kroz tehnološki

višak (31%), sporazumni prekid radnog odnosa (26%) te prestanak rada na određeno

vrijeme (18%).

4. U 2010. godini u BiH je zabilježen pad realnih neto plata. Loši poslovni rezultati

kompanija u okviru privatnog sektora ali i smanjenje plata u javnom sektoru su

umnogome uticali na usporen nominalni rast plata u BiH u 2010. godini, odnosno

negativan realni rast plata zbog prisustva inflacije. Primanja u RS su smanjena dok su u

84

FBiH minorno rasla pa je prosječna neto plata u BiH u 2010. godini iznosila 798 KM i

veća je za samo 1% u odnosu na neto platu iz 2009. godine. Niske zarade su se direktno

negativno odrazile na kupovnu moć bh. građana, a inflacija dodatno poskupila

potrošačku korpu. Time su realne neto plate bile manje za 1,1% u odnosu na 2009.

godinu. U BiH neto plate u javnoj administraciji u 2010. godini su umanjene za 1%, u

zdravstvu za 0,4% dok su u sektoru obrazovanja uvećane za 0,3%. Najniže plate su

ostvarene u prerađivačkoj industriji, trgovini na veliko i malo, građevinarstvu te

ugostiteljstvu što je bilo za očekivati jer su to ujedno i sektori koji su najviše osjetili

ekonomsku krizu. U okviru prerađivačke industrije u 2010. godini plate su uvećane za

3,5% g/g međutim, kako su plate u pomenutom sektoru jedne od najnižih, rast plata nije

bitno uvećao nominalni iznos neto plate ovog sektora. Slično je i u sektoru

građevinarstva gdje su nominalne neto plate rasle 1,6% g/g. U sektoru trgovine na

veliko i malo nominalne neto plate su uvećane za 4,8% g/g. Najveće plate u privatnom

sektoru su i dalje u okviru sektora snabdijevanja električnom energijom i finansijskog

posredovanja ali je realni rast ovih plata negativan u 2010. godini.

Tabela 14: Nominalni i realni rast neto plata u BiH

2008. 2009. 2010.

Nominalni rast neto plate u BiH (%) 16,6 5,1 1,0

Realni rast neto plate u BiH (%) 8,6 5,5 -1,1 Izvor: BHAS, DEP kalkulacije

Znatno sporiji rast plata u 2010. godini nije ostvaren samo u BiH. Na grafikonu ispod je

prikazan nominalni rast neto plata u odabranim zemljama. Sve plate u 2010. godini su

nominalno rasle. Međutim, uslijed prisustva inflacije realni rast plata je bio negativan kod

pojedinih zemalja (BiH, Hrvatska, Rumunija).

Tabela 15: Nominalni rast neto plata – poređenje g/g (%)

Makedonija Bugarska

Crna

Gora Srbija BiH Rumunija Hrvatska

2008. 10,4% 21,6% 23,1% 18,0% 16,6% 25,6% 7,0%

2009. 22% 11,7% 11,3% 8,8% 5,1% 4,0% 2,6%

2010. 3,0% 9,7% 3,5% 7,6% 1,0% 3,3% 0,6% Izvor: Agencije za statistiku posmatranih zemalja

5. U 2010. je stopa aktivnosti radnosposobnog stanovništva u BiH iznosila 44,6%, što

je uvećanje za 1.5% poena u odnosu na 2006 odnosno bilježi blagi rast (2010/2006).

No, povećanje aktivnosti radnosposobnog stanovništva je odraz demografskih kretanja,

tj. smanjenja veličine radnosposobne populacije (-6.29%) i radne snage (-1.61%).

Problem neaktivnosti je od posebnog značaja radi njegove veličine - broj neaktivnih je

veći od veličine radne snage (zaposleni i nezaposleni). Broj neaktivnih u 2010. je

85

iznosio 1.439.000, a radne snage 1.158.000. Niska aktivnost je karakteristična za žene,

mlade (15-24), za dob 50-64. i osobe s osnovnim i nižim obrazovanjem113

.

Grafik 45: Stopa aktivnosti u BiH, 2006-10.

Izvor: BHAS

IV.3.2. Analiza trneodva

IV.3.2.1. Cilj Zapošljavanje

113

Pošto se radi o ranjivim grupama dublja analiza je provedena u Izvještaju implementacije Strategije socijalnog

uključivanja BiH.

86

Tabela 16: Zapošljavanje

Cilj Zapošljavanje

Bazna vrijednost indikatora je benchmark odnosno prosjek EU 4 =

100

Nivo Izvor 2006 2007 2008 2009 2010

Stopa zaposlenosti po spolu**

BiH

4 60 62 67 68 :

Muškarci 4 72 74 79 79 :

Žene 4 46 47 53 55 :

Stopa aktivnosti, po spolu***+

BiH

4 80 81 81 81 :

Muškarci 4 91 93 92 91 :

Žene 4 65 66 67 68 :

Stopa nezaposlenosti, po spolu***

BiH

4 334 365 326 270 :

Muškarci 4 318 348 304 254 :

Žene 4 368 398 363 293 :

Zapošljavanje radnika BiH 2 : : : 71 73

Teškoće zapošljavanja BiH 2 : : : 38 45

Indeks rigidnosti zapošljavanja BiH 2 : : : 85 83

Poduzetničko okruženje* BiH 3 : : 76 : 74

Visoko obrazovanje i obuka BiH 3 77 76 72 85 :

Efikasnost tržišta rada BiH 3 : 96 96 91 93

Odljev mozgova BiH 3 : : 88 72 80


**-stanovništvo 15-64 god

***- stanovništvo 15 god i starije

2-Svjetska banka-Doing Business (online baza

podataka)


4- Izvor: LFS( EUROSTAT i BHAS)114

114

Provjeriti za VET indicator, provjeriti ukupne iznose za aktivne i pasivne mjere zapošljavanja, koliko je

zaposlenih u zavodima u odnosui na broj nezaposlenih, kolko javni koliko privatni zavodi.

87

IV.3.2.2. Funkcionisanje tržišta rada i aktivne mjere zapošljavanja

6. Kolektivni ugovori i visoke minimalne plate i poreski klin, predstavljaju

ograničenje i rigidnost na tržištu rada. 7. Broj novoprijavljenih osoba na zavode za zapošljavanje počinje da pada. Iako su

oba entiteta kao i BD zabilježili pad novoprijavljenih na ZZP, njegov broj je veći od

onog iz 2006. Posebno smanjenje je zabilježeno u FBiH, za 7,2%, ili nominalno za oko

1,300 osoba. Smanjenje broja zaposlenih osoba rezultiralo je povećanjem prijava u

registru ZZP. Prosječan broj administrativno nezaposlenih u BiH je u 2010. rastao po

stopi od 3.9% (ili 19 hiljada osoba više u odnosu na 2009.) i iznosio 517 hiljada osoba.

Međutim, u drugoj polovini 2010. vidan je trend usporavanja stope rasta broja

nezaposlenih osoba koja je na početku godine iznosila 5.7 %, a na kraju godine 2.2 %.

Grafik 46: Prosječna godišnja stopa rasta/pada novoprijavljenih nezaposlenih u BiH, 2006-10.

Izvor: BHAS

8. Udio nezaposlenih uključenih u mjere zapošljavanja u ukupnom broju

nezaposlenih se smanjuje. Udio nezaposlenih uključenih u mjere zapošljavanja u

ukupno nezaposlenim u 2010. je iznosio 1,9%, što je manje nego u 2006. kada je

iznosio 2,2%. Grafik 47: Udio uključenih u programe zapošljavanja u ukupnoj registriranoj nezaposlenosti u BiH, 2006-10.

88

Izvor: DEP kalkulacije na osnovu podataka BHAS

9. Izdvajanja za poticanje zapošljavanja115

u 2010. su manja nego u 2006. No, jedino

FBiH manje troši na programe zapošljavanja u 2010. u odnosu u 2006, dok RS i BD

ostvaruju pozitivan trend. FBiH je imala blagi trend rasta rashoda programa

zapošljavanja u 2007/2006. godinu, ali je u 2008. ostvarila nagli pad od 68,4%; pad je

nastavljen i u 2009/2008. od 45,6%. Pad se može objasniti pravima koja su demobilisani

borci ostvarivali u slučaju nezaposlenosti, koja su prestala važiti 30. 04. 2010,116

tako

da rashodi na programe zapošljavanja u FBiH ponovo počinju rasti.

Grafik 48: Rashodi na programe zapošljavanja zavoda za zapošljavanje, u BiH, 2006-10117

.

Izvor: Agencija za rad i zapošljavanje BiH

10. BD je u 2006. izdvajao 127 KM po registrovanom nezaposlenom, a 2010. 615 KM.

FBiH je izdvojila 31 KM po registrovanom nezaposlenom 2010, a 2009. svega 14

KM. U RS izdvajanja po registrovanom nezaposlenom su u 2010. iznosila 68 KM i

veća su od izdvajanja u 2006. kada su iznosila 29 KM.

11. Izdvajanja na materijalno pravnu zaštitu u slučaju nezaposlenosti su u porastu.

Najviše sredstava izdvajaju zavodi za zapošljavanje u FBiH. Pored toga FBiH je imala

2010. rashoda 2,5 puta više nego 2006. Vrhunac u trošenju na materijalno pravnu zaštitu

u slučaju nezaposlenosti je 2008. kada je izdvajano skoro četiri puta više nego u 2006.

115

U BiH ne postoji sistemsko i kontinuirano praćenje ovih podataka usklađenih prema EUROSTAT-u; u svrhu

izrade Izvještaja podaci su dobijeni na zahtjev Agencije za zapošljavanje BiH i obrađeni od DEP-a. Iznosi prikazani

na grafu se odnose na troškove zavoda za zapošljavanje na trening, podrška zapošljavanju i rehabilitacija i inicijative

start-up poduzetništva - nisu uzeti u obzir troškovi fonda za rehabilitaciju i zapošljavanje OSI. 116

Zakon o prestanku važenja zakona o pravima demobiliziranih branilaca i članova njihovih porodica, Službene

novine FBiH br. 9/10 117

Podatak je potrebno harmonizovati s metodologijom EUROSTAT radi poređenja s drugim zemljama.

89

Grafik 49: Izdvajanja na materijalno pravnu zaštitu za slučaj nezposlenostix, entiteti i BD, 2006-2010.

x Kod RS i BD su uračunate novčane naknade i naknade za rano penzionisanje; kod FBiH pored novčanih naknada i

naknada za rano penzionisanje uračunate su novčane naknade demobilisanim borcima, izdvajanja za zdravstveno

osiguranje i socijalno zbrinjavanje zaposlenika koji su radi stečaju, likvidaciji, restruktuiranju i privavatizacije firmi

ostali bez posla.

Izvor. DEP na osnovu podataka zavoda za zaposljavanje

12. Izdvajanja na novčane naknade za slučaj nezaposlenosti imaju trend rasta, osim u

RS gdje bilježe pad u 2007/2006. i 2010/2009. (6,4% i 16,1%). Visoka stopa rasta

izdvajanja u 2009. je, prema Agenciji za rad i zapošljavanje BiH, prouzročena većim

brojem korisnika i većim vremenskim trajanjem primanja novčanih naknada.

13. Izdvajanja za rano penzionisanje ne bilježe značajnije promjene u periodu 2006-

2010. Ukupno u 2010. u BiH. iznose 3.665.000 KM. U FBiH u razdoblju 2010/2006.

ove naknade bilježe pad od 0.19 %, u RS od 0.04 % (2010/2008. zadnje dostupan

podatak), a u BD zabilježen je rast za 0.3 % u odnosu na 2007.

14. Novčane naknade demobilisanim borcima izdvajaju samo zavodi za zapošljavanje

u FBiH. Ova prava su 2007. iznosila 96.6 miliona, 2008. 110.7 miliona, 2009. 69.5

miliona. Prava su prestala važiti 30. aprila 2010, tako da su izdvajanja demobilisanim

borcima iznosila 43.5 miliona.118

15. Rashodi na pasivne mjere u BiH u 2009. su iznosili 0.612 % BDP. U EU-27 iznose u

prosjeku 1.025 % BDP, s rasponom od 0.098 % BDP-a (Estonija) do 2,020 % BDP

(Belgija).

16. Preporuke za bolje funkcionisanje tržišta rada:

Provesti analizu uzroke dugoročne nezaposlenosti osoba u najvitalnije dobi u oba

entiteta, i pripremiti program mjera za sprečavanje nastanka dugoročne

nezaposlenosti s aktivnostima trajne aktivacije i integracije;

118

U ukupnu sumu FBiH uračunati su izdaci zavoda na zdravstveno osiguranje i na socijalno zbrinjavanje

nezposlenih radi stečaja likvidacije, restruktuiranja i privatizacije.

90

Harmonizovati podatke kantona i entiteta o tržištu rada i uskladiti ih s EU

metodologijom;

Vršiti procjene uticaja - evaluacije aktivnih i pasivnih mjera zapošljavanja;

Uspostaviti sistem i kontinuirano pratiti potrebe za radnom snagom;

Obezbijediti razvoj klijentske orijentacije usluga zavoda za zapošljavanje i

obezbijediti da fokus njihovog rada bude posredovanje u zapošljavanju;

Adresirati neusklađenost ponude i tražnje radne snage bržim reformiranjem

obrazovnog sistema i brzim razvojem trening centara za razvoj vještina;

Promovirati adaptibilnost radnika i preduzeća na promjene.

Evaluirati funkcionisanje tržišta rada sa aspekta rigidnosti ugovora i troškova

otuštanja.

Evaluirati uslove rada službi za zapošljavanje.

Procjeniti uticaj socijalnih davanja na aktivno traženje posla.

91

IV.3.2.3. Poboljšanje vještina na tržištu rada, strukovnog obrazovanja i treninga

1. Poboljšanje djelovanja tržišta rada kroz razvoj preduzetničke kulture i nastavak

reforme srednjeg stručnog obrazovanja i obuke su ključni izazovi pred BiH koji se

odnose na poboljšanje vještina na tržištu rada, strukovnog obrazovanje i treninga.

2. Obrazovanje postalo ključno za ekonomski razvoj, kao i za efikasno unapređenje

poduzetništva i efikasnog djelovanja tržišta rada. Ljudski kapital, koji se sastoji iz

znanja, vještina i načina djelovanja (životni stavovi, vrijednosti), je nematerijalna

imovina koja se stiče kroz edukaciju i iskustvo. U modernom društvu, koje

karakteriziraju kratki ciklusi promjene tehnologije (3-5 godina), konkurentnost na

tržištu rada zahtijeva okruženje koje podržava stalno nadograđivanje profesionalnih

kompetencija.

3. Razvoj ekonomije utemeljene na znanju i cjeloživotnom učenju su stalni izazov u

svim društvima neovisno od stupnja njihove razvijenosti.Vizija Europe 2020. je

socijalno-tržišne ekonomije s tri ključna prioriteta: inteligentan rast (razvoj

utemeljen na znanju i inovacijama), održiv rast (resursno efikasnija, zelenija i

konkurentnija ekonomija) i uključujući rast (ekonomije pune zaposlenosti koja pruža

socijalnu i teritorijalnu sukladnost). Operativni ciljevi ostvarivanje inteligentnog rasta

do 2020. su: (i) udio onih koji ranije napuštaju školovanje treba do 2020. sniziti s

aktualnih 15 % na manje od 10 % i (ii) udio onih uzrasta 30-34 godine koji imaju

visoko obrazovanje treba biti povećan s aktualnih 31% na 40 %.119

4. BiH ima veoma nekonkurentnu obrazovnu strukturu radno sposobnog stanovništva.

Trend u ovoj oblasti se nije promijenio u posljednjih nekoliko godina.

Grafik 50: Obrazovna struktura radno sposobnog stanovništva BiH, 2006-09.

Izvor: Agencija za statistiku BiH; Statistika obrazovanja 2009.

119

European Commission (2010) Europe 2020 – A Strategy for smart, sustainable and inclusive growth.

Communication from the Commission. COM (2010) 2020. Brussels: European Commission, pp. 3 and 9.

92

5. Nerazvijenost stručnih vještina uveliko je rezultat (1) nepostojanja moderne

infrastrukture za profesionalnu obuku (dokvalifikacije, prekvalifikacije i sl.) i

cjeloživotno učenje (2) nemoderniziranosti programa profesionalne obuke i razvoja

ključnih kompetencija za uspješan život u 21. stoljeću, (3) niskog učešća zaposlenih i

nezaposlenih u profesionalnim obukama, (4) neuvezanosti VET-a i aktivnih mjera

zapošljavanja i (5) nedostupnosti kvalitetnih usluga treninga i obuke svim grupama

građana.120

6. Finansiranju VET-a se ne posvećuje dovoljna pažnja. Dok je razvoj strukovnog

obrazovanja i osposobljavanja kao pretežitog dijela cjeloživotnog učenja od kritične

važnosti za EU napore u preuzimanju vodećeg položaja u globalnoj ekonomiji i u

odgovoru na njene glavne ekonomske i socijalne izazove pa je razvoju i finansiranju

VET-a posvećena velika pažnja, u BiH kao i u većina susjednih zemalja, nema ni

statističkih podataka o udjelima pojedinih vrsta obrazovanja u BDP-u. Pristup EU

ilustrira indikator veličine sredstava za obuku osoba s poteškoćama na tržištu rada u

ukupnim sredstvima za aktivne mjere tržišta rada, koji pokazuje da je 43% ukupnih

sredstava namijenjenih za obuku i trening nezaposlenih namijenjeno ovim osobama.

7. Finansiranje kao i certificiranje programa obuke i osposobljavanja odraslih je

veliki izazov. Finansiranje javnih srednjih stručnih škola u BiH je obezbjeđeno kroz

budžetska sredstva nadležnih ministarstava. Finansiranje je organizirano na

kantonalnom i entitetskom nivou. Što se tiče sredstava iz javnih izvora, financiranje se

obično vrši preko zavoda za zapošljavanje na ime obuke nezaposlenih osoba. Postoje

neki programi obrazovanja i osposobljavanja koji su besplatni za korisnike i obično

pokrivaju učenje stranih jezika, život i stil, glumu itd. Obuke koju organizuju

nevladine organizacije obično se finansiraju iz različitih donatorskih izvora. Postoje i firme koje plaćaju za obrazovanje i usavršavanje svojih zaposlenika, dok

većinu drugih obuka plaća učesnik (u oko 60% slučajeva). Ovi pokazatelji ukazuju na

činjenicu da je svijest o važnosti cjeloživotnog učenja i osposobljavanja za tržište rada

još uvijek vrlo niska121

.

8. Osnovnu liniju prilagođavanja VET sistema evropskim smjernicama je definisana

u Strategiji razvoja stručnog obrazovanja i obuke u BiH 2007-13. Predstavlja

osnovni okvir za modernizaciju sistema javnih srednjih i viših stručnih škola i definiše

četiri ključna principa uspješne modernizacije sistema VET-a: (1) poštovanje

minimuma prosječnih evropskih standarda kvalitete obrazovanja, (2) operacionalizaciju

sistema korporativne odgovornosti-upravljanje sistema po principu javno-privatnog

partnerstva (PPP), (3) uspostavljanje efikasnog i pristupačnog informacijskog sistema i

(4) efektivna saradnja zasnovana na participacijskom pristupu i koordinacijskim

mehanizmima.

120

EU Support to vocational education and training in Bosnia and Herzegovina IV; Inception Report, 2011 121

Poslije 2005. nije provedeno nijedno istraživanje, te nema novijih pokazatelja finansiranja VET-a, pa nije

moguće evidentirati promjene niti definisati trendove.

93

9. Strategiji razvoja stručnog obrazovanja i obuke u BiH određuje da reformski

proces treba krenuti kroz obrazovni proces. To je veoma zahtjevan i dugotrajan put.

I u EU je reforma VET-a izazov, neovisno od razvijenosti i ekonomskog stanja

zemlje.122

Metodologije i stupanj reformi kao i sistemi obrazovanja i standardi obuke se

razlikuju od zemlje do zemlje, sukladno specifičnostima zemlje i tradiciji VET-a. Tabela 17: Status reforme u oblasti razvoja standarda zanimanja u zemljama EU i BiH

Zemlja

Sistem razvoja

standarda

zanimanja (OS)

razvijen i

implementiran

Sistem razvoja

OS djelimično

implementiran

Obrazovanje koje se

temelji na

kompetencijama i

standardima obuke

Zabilješka

Rumunija x x

Odobrenje OS , nadležno

nacionalno kvalifikacijsko tijelo

Mađarska nedavno reformiran Razvijeno samo nekoliko OS

Češka x x

Estonia x x

Institucija za kvalifikacije 2010.

počela razvoj nove generacije OS

Danska x x

Socijalni partneri uključeni u razvoj

OS

Moldova x x

OS i curriculum razvijeni na pilot

osnovi

Njemačka x x

Socijalni partneri uključeni u razvoj

OS

BiH x x

Nastavni plan i program na osnovu

kompetencija razvijen u saradnji sa

socijalnim partnerima ali nema još

sistematičnog pristupa

Izvor: EU Support to vocational education and training in Bosnia and Herzegovina IV; Inception Report, 2011

10. BiH je već napravila određene pomake u reformi VET-a kroz EU VET programe,

čiju implementaciju EU podržava od 1998. Osnovna dostignuća su:123

Usvojena je Strategija razvoja stručnog obrazovanja i obuke u BiH 2007-13. (april

2007.) i Okvirnog zakona za strukovno obrazovanje i obuke (maj 2008); Osnovana je

Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje124

(u daljem tekstu:

Agencija). Agencija je razvila i mapirala, a Stručni odbor Agencije je usvojio ključne

kompetencije i životne vještine za tržište rada, što sada trebaju usvojiti nadležni

ministri obrazovanja kako bi se one mogle ugraditi u nastavne planove i programe i

sam nastavni proces. Usvojena je nova nomenklatura zanimanja, koja se sastoji se od

13 porodica zanimanja s ukupno 100 zanimanja (usvojeno na nivou entiteta);

122

EU Support to vocational education and training in Bosnia and Herzegovina IV; Inception Report, 2011. 123

EU Support to vocational education and training in Bosnia and Herzegovina IV; Inception Report, 2011. 124

Agencija ima i područni ured za VET koji je organiziran na sljedeći način: (a) kabinet zamjenika direktora, (b)

odjel za strukovno obrazovanje i obuku, obrazovanje odraslih i cjeloživotno učenje i (c) odjel /odsjek za

informacijski sustav strukovnog obrazovanja. Djelokrug rada u područnog ureda uključuje sljedeće aktivnosti: (i)

razvoj, praćenje i izradu zajedničke jezgre nastavnih planova i programa i modularne u strukovnom obrazovanju; (ii)

provedba nacionalne / državne kvalifikacijski okvir; (iii) razvoj i implementacija informacijskog sustava za

strukovno obrazovanje; (iv) administracija i održavanje baze podataka i (v) realizacija suradnje s lokalnim

obrazovnim i drugim tijelima.

94

Pripremljena je "Osnova kvalifikacijskog okvira u BiH" (decembar 2010)125

;

Razvijeni su novi modularni nastavni planovi i programi s fokusom na ishode učenja,

stvorena je resursna baza od 60 mentora za implementaciju planova i programa i

provedena obuka više od 3.000 nastavnika;

Razvijen je informacioni sistem tržišta rada 2007. i 2008, čija je provedba započela

listopada 2008. - sistem je dizajniran za pružanje neophodnih inputa koji se odnose na

razvoj, provedbu i praćenje napretka u implementaciji politika zapošljavanja;

Razvijeni su modularni nastavni planovi i programi za pet općih predmeta i razvijen

modul za predmet Poduzetništvo, zajednički za sva strukovna zanimanja126

;

Razvijen je novi pristup analizi potreba tržišta rada, obuci i uspostavi koordinacija

između strukovnog obrazovanja i tržišta rada kroz edukaciju i uključivanje u proces

socijalnih partnera;

Proveden je velik broj pilot projekta saradnje između stručnog obrazovanja i

osposobljavanja i tržišta rada, no opće priznati mehanizmi nisu prihvaćeni i uvedeni u

obrazovni sistem;

Iako još nema okvirnog zakona o obrazovanju odraslih u BiH, kroz projekat

"Promocija konkurentnosti BiH kroz veću zapošljivost i kvalitet ljudskih resursa"

(IPA 2009), koji je počeo početkom ovog mjeseca, izradit će se strateška platforma sa

akcionim planom i okvirni zakon o obrazovanju odraslih u BiH.

11. Kreiran je prvi dokument u BiH koji se bavi kvalifikacijskim okvirom za sve nivoe

obrazovanja, i kao takav zahtijeva dalji razvoj u narednom periodu. Radna grupa

za razvoj osnove (baseline) kvalifikacionog okvira, osnovana 2010. i koordinirana od

Ministarstva civilnih poslova, pripremila je dokument "Osnova kvalifikacijskog okvira

u BiH", koji je usvojilo Vijeću ministara marta 2011. Dokument definira, koordinira i

smješta kvalifikacije u osam referentnih nivoa (od kojih su neki podijeljeni u podnivoe)

i sukladan je Europskom kvalifikacijskom okviru za cjeloživotno učenje.

12. BiH nije razvila poseban set indikatora za praćenje raznih aspekata VET-a, kao što

je primjerice uradila EU, koja je definisala set od 15 ključnih indikatora. BiH još uvijek

nije usvojila takav pristup i to izazov s kojim se u narednom razoblju treba suočiti

statistički sistem i na dokazima utemeljena politika. Neke od njih statistički sistem BiH

redovno prati (npr. indikatori 2, 4. i 5), neki su podaci dostupni kroz istraživanja koja se

neredovito provode i koja nisu dio redovnih istraživanja statističkog sistema (npr.

indikator 3.) dok se ostali indikatori ne prate na nivou BiH. Ključni indikatori koje je

definisala EU su:

Postotak osoba starih 22 godine koji su uspješno završili srednjoškolsko

obrazovanje;

Postotak osoba bez srednjeg obrazovanja (po dobnim skupinama);

Stopa nezaposlenosti dobne skupine 25-64 godine po nivou obrazovanja (%);

125

Dokument je naslovljen kao „Osnova...“ jer označava početak dugog procesa razvoja i uspostave kvalifikacijskog

okvira koji će omogućiti nastavljanje bržeg društvenog i ekonomskog razvoja. 126

U nekim kantonima pripremaju nove programe koje smatraju relevantnim i potrebnim za njihove potrebe npr.

nastavni plan i program za fito-terapeuta u Unsko-sanskom kantononu.

95

Upis na visoko obrazovanje (%);

Udio učenika srednjih škola u općem i strukovnom obrazovanju (%);

Udio učesnika u VET programima po mjestu nastave (%);

Udio učesnika u VET programima po spolu (%);

Udio učesnika u VET programima po nivou obrazovanja i spolu (%);

Razdioba sudionika u VET programima po dobnim skupinama (%);

Poduzeća koja pružaju nastavak obrazovanja (CVT) kao postotak svih poduzeća;

Poduzeća koja pružaju CVT kao postotak svih poduzeća, prema veličini razreda;

Poduzeća koja pružaju CVT kao postotak svih poduzeća, prema privrednoj

djelatnosti;

Zaposlenici koji sudjeluju u CVT obuci kao postotak zaposlenih u svim

poduzećima;

Zaposlenici sudjeluju u CVT obuci kao postotak zaposlenih svih poduzeća, po

spolu;

Troškovi CVT obuke kao postotak ukupnih troškova svih poduzeća.

Preporuke

Uspostaviti sistemsko praćenje ključnih EU VET indikatora na nivou BiH;

Ravoj sektorskih regionlnih centara za profesionalnu obuku i trening.

Završiti započete aktivnosti na razvoju klasifikacije zanimanja i usvojiti

Standarde zanimanja i obrazovne standarde, kao i državni kvalifikacijski okvir

(NQF) za cjeloživotno učenje;127

Uspostaviti sistem evaluacije i osiguranje kvaliteta u stručnom obrazovanju i

obuci;

Obezbjediti povezanost stručnog obrazovanja i tržišta rada, modernizirati sistem

profesionalne orijentacije i savjetovanja i uključiti u proces zavode za

zapošljavanje i socijalne partnere;

Uspostaviti transparentan i funkcionalan sistem institucija VET sektora128

, što

uključuje (1) modernizaciju srednjih i visokih stručnih škola kroz uvođenje

evropski prihvatljivih standarda obuke, (2) razvoj mreže centara za stručno

osposobljavanje i obuke radno sposobnog stanovništva, (3) institucije za nadzor i

osiguranje kvaliteta usluga; nužno je osigurati redovno statističko praćenje ove

oblasti i uspostaviti sistem nadgledanja i prognoze potreba na tržištu;

Većim obuhvatom radno sposobnog stanovništva strukovnim obrazovanjem i

LLL povećati kompetentnost radne snage, uspostaviti sistemski pristup

obrazovanja odraslih, obezbijediti veću mobilnost i urediti sistem cirkularnih

migracija;

Obezbijediti povećan nivo autonomnosti stručnih škola i institucija profesionalne

obuke.

127

NQF treba odražavati principe Evropskog kvalifikacijskog okvira (EQF. 128

Vijeće za srednje stručno obrazovanje, mreža regionalnih centara za certifikaciju kvalifikacija, mreža centara za

obuku nastavnika i sl.

96

Potrebni su daljnji napori u reformi VET-a:

Provedba modularnih nastavnih planova i programa nije u potpunosti usklađena;

Zajednička jezgra nastavnih planova i programa za srednje stručne škole još nije

definirana (Ministarstvo prosvjete u RS je uvelo modularni nastavni plan i program u

svim razredima i porodicama zanimanja);

Nema procedura i protokola za razmjenu podataka i informacija između ključnih

aktera u stručnom obrazovanju i osposobljavanju (neke aktivnosti su u toku);

Nema jedinstvenog sistema za izvještavanje podataka (Sistemi za prikupljanje i

izvještavanje na kantonalno nivou i u RS se razlikuju);

U potpunosti provesti prijedlog za autonomiju škole reguliran Okvirnim VET

zakonom129

129

EU Support to vocational education and training in Bosnia and Herzegovina IV; Inception Report, 2011

97

IV.3.2.4. Razvoj malih srednjih preduzeća i otvaranje novih radnih mjesta

13. Mala i srednja preduzeća u EU predstavljaju značajan izvor zapošljavanja i

dodane vrijednosti. Polazeći od toga, potrebno je kroz obrazovni sistem, prvenstveno

kroz osnovno i srednjoškolsko obrazovanje, poduzimati aktivnosti koje potiču na

poduzeteničko razmišljanje. Određene aktivnosti u BiH već postoje, ali na dobrovoljnoj

bazi, te ih treba sistematizirati i uvesti u školski sistem kao obavezu.

14. U strukturi zaposlenih osoba prema sektoru aktivnosti u BiH u 2010. dominira

sektor usluga s 49,3 %, zatim sektor nepoljoprivrednih djelatnosti 31,5%, te sektoru

poljoprivrede i vezanih djelatnosti 19,7%.130

Glede strukture zaposlenih prema statusu

zaposlenosti u 2010, 20.8% je samozaposleno, 5.8% neplaćeni pomažući članovi i

73.5% zaposlenici.131

15. Djelatnosti nefinancijskog sektora BiH izrazito dominantno sačinjene od malih i

srednjih preduzeća (prerađivačka industrija, građevinarstvo i usluge) obezbjeđuju

459.939 radnih mjesta (65,26%)132

i stvaraju 41,1%133

dodane vrednosti bh. ekonomije.

U usporedbi s EU prosjekom, SME u BiH ne zaostaju mnogo u pogledu generatora

radnih mjesta (EU 66,7 %, BiH 65,26%) ali mnogo više zaostaju u doprinosu ukupnoj

dodanoj vrijednosti (EU 56,7% dodane vrednosti, BiH 41,1%).

16. Potrebno je poboljšati uslove za razvoj postojećih MSP. Od izuzetne važnosti je

daljnja izgradnja pravne države i unaprjeđenje sistema naplate u poslovnom ciklusu.

Nadalje je nužno da se pojednostavi i olakša poreski sistem, kao i da se čuje glas malih i

srednjih preduzeća u procesu kreiranja politika vezanih za njihovo djelovanje.

17. Implementacija bh. strategije razvoja MSP-a ne napreduje željenom dinamikom,

nepostoji zajednički, harmonizirani regulatorni okvir i sistem za poslovanje i

registraciju MSP u zemlji. „Ukupno gledajući, pripreme u oblasti ... malih i srednjih

preduzeća i dalje su u ranoj fazi. BiH mora ... provesti državnu strategiju za mala i

srednja preduzeća.“134

18. Orijentiranost ka poduzetništvu u BiH je niža za skoro trećinu, preciznije za oko

28% nego kod skupine zemalja kojoj BiH pripada (efikasnošću vođene ekonomije). A i ta relativno malobrojna skupina potencijalnih i nastajućih poduzetnika se sastoji od

130

Agencija za statistiku BiH (2010) Anketa o radnoj snazi 2010, str. 38. 131

Agencija za statistiku BiH, o.c. str 36. 132

Agencija za statistiku BiH. Saopštenje: Zaposleni po sektorima u avgustu 2008, Sarajevo, str. 2. 133

Agencija za statistiku BiH (2008) Bruto domaći proizvod za Bosnu i Hercegovinu 2007, Proizvodni pristup, prvi

rezultati, 23.juli, str. 5 134

EU Commission Staff Working Paper (2009) Progress Towards The Common Objectives in Education and

Training, Indicators and Benchmarks, p. 45.

98

onih koji se poduzetništvu okreću iz nužde, a ne radi iskorištavanja poslovne prilike.

Procent takvih u BiH je za 52% veći od prosjeka skupine zemalja kojoj BiH pripada.135

19. Stopa turbulencije poduzetničke aktivnosti (zbir stopa nastajućih i nestajućih

poduzetničkih aktivnosti), koja je indikator restrukturiranja poslovne aktivnosti, se

povećala za 84.6% u 2010. u odnosu na 2009. To se prvenstveno rezultat jačeg zamaha

rane poduzetničke aktivnosti.

20. Poduzetnička aktivnost u BiH je na niskom nivou i u 2010. Ukupna rana

poduzetnička aktivnost se u BiH povećava najviše iz nužnosti.136

Poduzetnička

aktivnost iz nužnosti je iznad prosjeka zemalja grupe kojoj BiH pripada za oko 50%,

čak i od prosjeka za grupu zemalja čiji je privredni razvoj zasnovan na resursima (za

oko 37%). Broj prilika za poduzetništvo proizašlih iz prilike za unapređenjem je ispod

prosjeka za oko 42%, što govori da se bh. građani još uvijek odlučuju za pokretanje

biznisa više iz nužnosti, zbog visoke nezaposlenosti i nedostatka radnih mjesta, kako bi

samozapošljavanjem poboljšali ekonomsko-socijalnu sliku svojih porodica, nego iz

iskorištavanja dobrih poslovnih prilika.

21. Broj prekinutih poslovanja u BiH u 2010. je blizu nivoa prosjeka GEM grupe i

nema izraženog odstupanja od pojedinih zemalja u grupi137

.

22. Stopa nastajućih poduzetničkih aktivnosti u 2010. je izrazito ispod prosjeka grupe

za oko 63%. To kazuje da je rast poduzetničke aktivnosti u BiH u odnosu na njen

potreba rast i dalje vrlo spor i nezadovoljavajući.

Tabela 18: Ukupna rana poduzetnička aktivnost (RPA) u BiH, 2010-2009 (% osoba od 18 do 64 godine)

Stopa

nastajućih

poduzetničkih

aktivnosti

Stopa

vlasništva

novih

biznisa

RPA Prekid

poslovanja

RPA iz

nužnosti ( %

RPA)

Prilika proizašla

iz želje za

unaprijeđenjem

(% RPA)

2010. 4.1 4.1 7.7 4.7 46.5 29.8

2009. 3.1 1.3 4.4 3.1 39 20

Umihanić B. et al. (2011) GEM BiH 2010 - Poduzetništvom do novih radnih mjesta. Tuzla: Centar za razvoj

poduzetništva.

23. U ranoj poduzetničkoj aktivnosti dominira sektor potrošačkih usluga dok je sektor

proizvodnih usluga izrazito nerazvijen. Sektorska struktura rane poduzetničke

aktivnosti u 2010. pokazuje da u BiH (42 % poduzetnika) kao i u zemljama regije

dominiraju potrošačke usluge. Potom je rana poduzetnička aktivnost podjednako

135


poduzetništva. 136


poduzetništva. 137


poduzetništva.

99

distribuirana između ekstraktivnih i prerađivačkih djelatnosti (24.5 i 22.9 %). Najmanji

je broj poduzetnika u sektoru poslovnih usluga (10%), znatno ispod prosjeka regije.138

Tabela 19: Sektorska struktura rane poduzetničke aktivnosti Regije, 2010.

Ekstraktivna Proizvodnja i

građevinarstvo

Poslovne usluge Potrošačke usluge

BIH 24.5 22.9 10.4 42.3

HRV 16 19.3 29.1 35.7

SLO 9.5 22.1 7.5 60.9

MAK 1.7 25.3 41.6 31.4

Izvor: Umihanić B. et al. (2011) GEM BiH 2010 - Poduzetništvom do novih radnih mjesta. Tuzla:

Centar za razvoj poduzetništva.

24. Udio mladih u ranoj poduzetničkoj aktivnosti se povećao sa 6.2.% u 2009. na 7.4%

u 2010. Udio mladih je relativno visok u odnosu na zemlje regije, ali je ispod prosjeka

grupe zemalja kojoj BiH pripada. Potrebno je dodatno stimulisati mladu populaciju da

se uključi u poduzetničku aktivnost, posebno u oblastima IT tehnologija i novih

tehnoloških znanja.139

Tabela 20: Dobna struktura rane poduzetničke aktivnosti u BiH u

18-24 25-34 35-44 45-54 55-64

BiH 7.4 11.6 9.4 5.6 3.8

HR 2.7 8.1 8.1 5.5 1.6

MAK 7.6 13 6.8 7 3.4

SLO 2.1 8.1 6.7 4 1.1

Izvor: Umihanić B. et al. (2011) GEM BiH 2010 - Poduzetništvom do novih radnih mjesta.

Tuzla: Centar za razvoj poduzetništva.

25. Glavni razlog prestanka poslovanja MSP u 2010. je nedovoljna profitabilnost

MSP. Dok je u 2009. bila razlogom za prestanak poslovanja u 26.2 % slučajeva, u 2010.

je bila razlogom u 41.2% slučajeva. Drugi glavni razlog prestanka djelovanja MSP je

problem pribavljanja financijskih sredstava. Dok je u 2009. to bio razlog u 22.3%

slučajeva, u 2010. je bio u 32.9% slučajeva. Može se kazati da su opći i posebice

financijski uvjeti razlogom prestanka postojanja MSP u ¾ slučajeva. To ukazuje na

odsustvo mjera aktivne ekonomske politike na suzbijanje negativnih efekata krize, kao i

na slabu podršku opstanku MSP.

138


poduzetništva. 139


poduzetništva, str. 58.

100

Tabela 21: Razlozi za prekid poslovanja u zemalja Regije, 2010.

Prilika

za

prodaju

biznisa

Biznis nije

profitabilan

Problem sa

pribavljanjem

fin. Sredstava

Drugi

posao ili

poslovna

prilika

Prekid

poslovanja

unaprijed

planiran

Penzionisanje Lični

razlozi

Nezgoda

BiH 0 41.5 32.9 1.9 3.3 1.9 16.3 0

Slo 1.6 14.2 21.2 18.7 8 4.9 11.4 8.4

CG 1.3 31.9 18.9 8.6 8.6 1.1 0.2 2.9

Mak. 4 39.3 27.5 5.1 5.1 2.5 8.7 4.6

Izvor: Umihanić B. et al. (2011) GEM BiH 2010 - Poduzetništvom do novih radnih mjesta. Tuzla: Centar za razvoj

poduzetništva.

26. Nužno je poboljšati uslove za stvaranje novih MSP. Prioritetno je potrebno razviti

snažnije mehanizme finansijske podrške onivanju MSP-ova, te trening i savjetodavno-

konzultatnsku podršku postojećim MSP. Potrebno je razvijati usluge podrške nastajućim

MSP na lokalnom nivou te postojećim MSP na regionalnom nivou, posebice kroz

klasterske trening centre i garantne fondove. Posebice je važno podržati posebne vrste

poduzetničkih aktivnost kao što su poduzetništvo žena, ruralno poduzetništvo,

poduzetništvo manjinskih skupina i poduzetništvo osoba s tjelesnim poteškoćama.

27. Glavne preporuke za poboljšanje osnivanja i djelovanja MSP su:

Podržati razvoj snažno rastućih malih i srednjih poduzeća putem razvoja

tehnoloških parkova i centara;

Utemeljiti i razvijati trening centre klastera i internacionalnih lanaca vrijednosti;

Olakšati pristup finansiranju novih poduzetničkih aktivnosti, posebno za mlade i u

oblastima novih tehnologija, finansijskim sredstvima razvojnih banaka, te

uspostavljanjem i jačanjem garantnih fondova na regionalnoj razini;

Usvojiti poseban vodič državne pomoći za MSP (koji su posebno pogođeni

krizom-usaglašen sa EU propisima) i odgovarajaće poticajne programe;

Informatizirati djelovanje državnih tijela (porezna administracija, statističko

izvješćivanje itd.) kako bi se što više oslobodili resursi MSP;

Periodično provoditi istraživanja: Pregled performansi MSP, Eurobarometar i

GEM i SME Observatory i temeljem njih pripremati adekvatna analize za politike

utemeljene na činjenicama;

Iskoristiti potencijal dijaspore i promovisati, olakšati i stimulisati ulaganja bh.

dijaspore u BiH i zajedničkog ulaganja u domaćim firmama.

101

IV.4. Održivi razvoj

1. Ulaganja u poljoprivredu i produktivnost sektora je niska što uzrokuje i nisku

konkurentnost i relativno visoki vanjskotrgovinski deficiti u sektoru hrane. Udio

poljoprivrede u BDP-u BiH je relativno visok, no tijekom posljednje četiri godine

kontinuirano se smanjuje. Veličina obradivog zemljišta per capita je vrlo niska, a stopa

zaposlenosti u poljoprivredi među najvećim u Europi, što ukazuje na relativno nizak

stupanj produktivnosti. Budući da su ulaganja u poljoprivredu vrlo niska, posljedično se

javljaju niska konkurentnost i relativno visoki vanjskotrgovinski deficiti u sektoru

hrane.

2. BiH ima šansu za investiranje u čiste i efikasne tehnologije, obnovljive izvore

energije, kao i dobra i servise ekosistema. Prema Drugom izvještaju UN–ove

Ekonomske komisije za Evropu ( UNECE) o učinkovitosti u oblasti zaštite okoliša u

BiH, svi ovi resursi posjeduju ekonomski potencijal za povrat ulaganja, otvaranje novih

radnih mjesta i privlačenje direktnih stranih investicija 140

.

3. Povećanje energetske efikasnosti je od iznimne važnosti za BiH. Struktura potrošnje

energije vrlo nepovoljna (glavnina potrošnje energije otpada na kućanstva) te je nužno

razvijati programe energetski štednih objekata, aparata i sl. kako bi na rok 7-10 godina

BiH potrošnja energije kućanstava dostigla relativnu razinu zemalja članica EU.

4. Nužno je brže uvođenje e-zakondastva i regulative, kako bi se stvorio okvir za

razvoj e-poslovanja. Budući da informaciono-komunikaciona infrastruktura predstavlja

okosnicu fizičke infrastrukture suvremenog, postindustrijskog društva, najmanje što se

može uraditi u njenom razvoju je uređenje e-zakonodastva koje se sporije razvija i u

odnosu na regiju.

5. Od posebne je važnosti nastaviti razvoj paneuropskog cestovnog koridora Vc.

Izgradnja i modernizacija transportne infrastrukture (cestovne, zračne i željezničke) je

jedan od temeljenih preduvjeta za reindustrijalizaciju privrede te razvoj turizma kao

okosnica razvoja ekonomije.

140

2nd Environmental Performance Review Bosnia and Herzegovina, UNECE 2011

http://www.unece.org/fileadmin/DAM/env/epr/epr_studies/bosnia_and_herzegovina%20II.pdf Izrada Drugog

izvještaja UNECE-a o učinkovitosti u oblasti zaštite okoliša u BiH je je otpočela u januaru 2010. sa pripremnom

misijom. Tokom misije razgovarano je o i utvrđena je struktura izvještaja.Misija je radila od 24. maja – 3. juna.

2010.

http://www.unece.org/fileadmin/DAM/env/epr/epr_studies/bosnia_and_herzegovina%20II.pdf

102

IV.4.1. Benchmark indikatori141

Tabela 22: Održivi razvoj

Cilj Održiv razvoj

Bazna vrijednost indikatora je benchmark odnosno prosjek EU 4 =

100

Nivo Izvor 2005 2006 2007 2008 2009 2010

Održiv razvoj* BiH 3 : : : 81 : 63

Kvalitet puteva BiH 3 : : : 59 59 59

Troškovi poljoprivrednih politika BiH 3 : : : 103 111 104

Tehnološka spremnost BiH 3 : 77 69 66 72 80

Opšti kvalitet infrastrukture BiH 3 : : : 66 59 54

Željeznički transport - transport robe

(miliona tona / km) BiH 1 8 11 11 13 14 20

Emisija CO2 po GDP (kgCO2/$) BiH 5 73 68 64 64 : :

Emisija CO2 po stanovniku (veća

vrijednost predstavlja manju emisiju )

(tCO2/stanovn.) BiH 5 141 132 121 109 : :

Potrošnja el. energije po stanovn.

(kWh/stanov.) BiH 5 61 58 59 60 : :

Potrošnja energije po GDP (toe/000 2000 $) BiH 5 105 97 90 93 : :

Potrošnja energije po stanovniku

(toe/stanov.) BiH 5 48 51 57 61 : :

Broj mobitela (na 100 stanovnika) BiH 6 : 54 58 71 72 :

Broj korisnika interneta(na 100 stanov.) BiH 6 : 66 63 68 69 :

Br. priključaka širokopojasnog interneta(na

100 stanov,) BiH 6 : 15 22 39 42 :



1-EUROSTAT

5-International Energy Agency

6-Međunarodna telekomunikaciona

unija(online baza podataka)

1. Ocjena poljoprivrednih politika u BiH pokazuju varijabilitet u periodu 2008-2010.

Ocjena mjeri percepcije politike na skali od 1-7, gdje (1) znači pretjerano skupa do (7)

što znači – uravnotežuje interese poreznih obveznika, kupaca i proizvođača142

. Prema

141

Benchmark indikatori predstavljaju BiH „udaljenost“ u odnosu na prosjek EU 4. Ovaj prosjek je

izjednačen s indeksom 100 i bh. vrijednost predstavlja udio u toj vrijednosti. Indeks 100 predstavlja “pokretni

prosjek“ odnosno prosjek EU 4 koji se posebno izračunava za svaku godinu. (Četiri zemlje članice EU koje se

koriste za izračunavanje prosjeka su Bugarska, Rumunija, Slovačka i Mađarska, kao četiri zemlje članice EU koje su

istovremeno tranzicijske zemlje.) U aneksu su predstavljene metodologije izračuna, tabele s potpunim podacima za

svaki pojedinačni indikator, uključujući i dvije zemlje iz regiona koje su kandidati za članstvo.

142 http://www.countrycompass.com/data/standard/glossary.php?iid=34S1&s=t

http://www.countrycompass.com/data/standard/glossary.php?iid=34S1&s=t

103

podacima Svjetskog ekonomskog foruma ocjena poljoprivrednih politika u 2008. u BiH

je iznosila 3,30, dok je prosjek za zemlje komparatore iznosio 3,20. U 2009. vrijednost

indikatora u BiH je bila 3,40, a prosjek za EU-4 je bio 3,08, a u 2010. u BiH ocjena

poljoprivrednih politika je iznosila 3,30, a EU-4 prosjek je 3,18.

Grafik 51: Ocjena poljoprivrednih politika, komparatori, 2008-2010.

Izvor: Svjetski ekonomski forum

2. Od ukupno 144 općine u BiH njih 114 se mogu klasificirati kao ruralne143

. Prema

procjenama Ankete o potrošnji domaćinstava u BiH144

(2007), 58,5% domaćinstava živi

u ruralnim područjima BiH. Gustoća naseljenosti po kvadratnom kilometru obradive

površine prema podacima iz 2005. je 205 stanovnika145

. U poređenju sa zemljama

komparatorima preko 75% područja u Bugarskoj i preko 60% u Rumuniji je

klasificirano kao ruralno, a 58% populacije u Bugarskoj, 47% u Rumuniji i oko 48% u

Slovačkoj žive u ruralnim oblastima, dok taj udio u EU-15 iznosi 16%. Istovremeno

gustoća naseljenosti po kvadratnom kilometru u ruralnim područjima u Bugarskoj iznosi

54, a u Rumuniji 70 stanovnika/km2 dok prosjek za EU-15 iznosi 32

146.

3. Ukupna potrošnja primarne energije u BiH u 2009. je iznosila 1,49 toe/stanovniku,

dok je svjetski prosjek bio 1.82 toe/stanovniku, a OECD-a 4.64 toe/po stanovniku.

143

Prema OECD metodologiji koja se bazira na gustoći naseljenosti stanovništva (OECD (1994). “Creating rural

indicators for shaping territorial policy“. Paris (Izrada ruralnih indikatora za oblikovanje teritorijalnih politika, Paris,

1994) razlikuju se 2 nivoa ruralnih oblasti: 1) lokalne zajednice sa manje od 150 stanovnika po kvadratnom

kilometru, 2) regioni (NUTS 3 ili NUTS 2) koje su klasificirane u prve dvije od tri kategorije kako slijedi: 1.)

pretežno ruralni region (PR)- više od 50% stanovništva regiona živi u ruralnim zajednicama (koje imaju

150stan/km2), 2)s rednje ruralni region (IR): od 15%-50% stanovništva živi u ruralnim lokalnim zajednicama. 3)

pretežno urbani region (PU)- manje od 15% stanovnika regije ćivi u ruralnim lokalnim zajednicama. 144

Anketa o potrošnji domaćinstava u BiH 2007, http://www.fzs.ba/Anketa/HBS07_Poverty_eng.pdf 145

Rural Povery Portal, Statistics for BiH

http://www.ruralpovertyportal.org/web/guest/country/statistics/tags/bosnia%20and%20herzegovina 146

Hubard, C., and Hubard L., Bulgaria and Romania: path to EU Accession and Agricultural Sector, (2007), Center

for Rural Economy Disscusion paper Series No 17 ,

http://www.ncl.ac.uk/cre/publish/discussionpapers/pdfs/dp17.pdf

http://www.fzs.ba/Anketa/HBS07_Poverty_eng.pdf

http://www.ruralpovertyportal.org/web/guest/country/statistics/tags/bosnia%20and%20herzegovina

http://www.ncl.ac.uk/cre/publish/discussionpapers/pdfs/dp17.pdf

104

U pogledu energetskog intenziteta147

BiH je u 2008. godini imala nešto bolje rezultate

u odnosu na 2007. godinu. Potrošnja energije po jedinici BDP u BiH u 2008. je iznosila

0,71 toe/000 2000$, što je za 7% više od EU-4 prosjeka dok je u 2007. iznosila 0,78 toe

što je za 10% više od zemalja komparatora (EU-4) u istom periodu.

4. U poređenju sa zemljama komparatorima (EU-4) emisije karbon dioksida (CO2)

po jedinici BDP (kgCO2/2000$) u BiH su u 2008. godini bile veće za 36%. Prema

podacima IEA (2008) prosjek emisija CO2 po jedinici BDP u BiH u 2008. godini je

iznosio 2,32 kg, dok je prosjek za EU-4 bio 1,48kg CO2. Ista procentualna udaljenost od

zemalja komparatora je uočena i u 2007. godini.

5. Zvanični državni podaci o emisiji gasova sa efektom staklenika (GHG) u periodu

od 1990.-2010. trenutno ne postoje. Djelimični podaci o procjeni emisije GHG iz

sektora sagorijevanja goriva su dostupni u publikacijama Međunarodne agencije za

energiju (IEA) i nekih drugih međunarodnih organizacija iz sektora energije.

6. Pokazatelji kvaliteta opšte infrastrukture u BiH ukazuju na opadajući trend. BiH je, u odnosu na zemlje komparatore, 2008. imala 34% lošiju infrastrukturu, 2009. 41%, a u 2010. 46%148. Prema kvalitetu opšte infrastrukture149 Global Competetiveness Report 2010-2011 rangira BiH na 139. od 139. zemalja.150 Po kvalitetu cesta BiH je rangirana na 137. mjesto, željezničke infrastrukture na 95. mjesto, lučke infrastrukture na 138, a zračne transportne infrastrukture na 138. mjesto u svijetu (prosjek za 2009.-2010.). Bolje rezultate BiH je imala za pokazatelj broja aktivnih fiksnih telefonski linija na 100 stanovnika koji iznosi 26,5 linija/100 stanovnika (podaci za 2009.) što zemlju rangira na 50. Mjesto, dok se po broju pretplatnika u mobilnoj telefoniji BiH nalazi na 79. mjestu (86,5 pretplatnika/100 stanovnika) (podaci za 2009.).151

8. Udio željezničkog transporta u ukupnom prevozu roba u BiH u periodu 2006. -

2010. pokazuje promjenjivo kretanje, i manji je od cestovnog udjela (mil.tkm). U

2010. godini je iznosio 37,81% što predstavlja rast od 1% u odnosu na 2009. godinu.

Udio je bio najveći u 2006. (46,03%); zatim u 2007. opada (na 38,19%); raste u 2008.

(na 39,88%) da bi u 2009. iznosio 36,86%. U poređenju sa zemljama komparatorima

EU-4 količina ukupno prevezene robe željeznicama u BiH u 2010. je bila niža za oko

80% dok je ta razlika u 2009. iznosila 86% (v. grafik 55). Iako je količina robe

prevezene željeznicama u BiH znatno manja od prosjeka za EU-4, primjetan je blago

rastući trend dok prosjek za EU-4 pokazuje kontinuirano smanjenje od 2006.-2010.

godine.

147

Energetska intenzivnost bruto društvenog proizvoda jednaka je prosječnoj količini energije potrebnoj za

proizvodnju jedne jedinice BDP-a (npr. u toe/1000 $). toe/000 2000$ - jedinica za energetsku intenzivnost, koja

znači tona ekvivalentne nafte po 1,000 USD BDP-a prema kursu iz 2000. 148

Svjetski ekonomski forum, podaci od 22. decembar 2010. 149

Indikator kvalitete ukupne infrastrukture vrednuje (transportnu, telefonsku i energetsku infrastrukturu) na skali od

1 (izrazito nerazvijena) do 7 (vrlo razvijena i efikasna po međunarodnim standardima). 150

www.weforum.org/reports/global-competitiveness-report-2010-2011-0 str.388 151

Ibid. str 395. i 396.

http://www.weforum.org/reports/global-competitiveness-report-2010-2011-0

105

Grafik 52: Prevoz robe željeznicom, komparatori, 2006-2010. (u mil. tkm)

Izvor: EUROSTAT

10. Sve veći broj korisnika u BiH ima pristup širokopojasnom internetu. Broj

priključaka širokopojasnog interneta koji omogućava velike brzine prijenosa podataka,

u BiH prema podacima RAK-a, u 2010. je dostigao 74,83% ukupnog broja Internet

pretplatnika (2.000.000 korisnika). Broj priključaka na 100 stanovnika je iznosio 10,4

što predstavlja rast od 39% u odnosu na 2009. (6,3 priključka/100 stanovnika). U

poređenju sa zemljama komparatorima BiH je u 2010. imala 35% manje priključaka

širokopojasnom internetu/100 stanovnika što predstavlja poboljšanje u odnosu na 2009.

kada je razlika iznosila 58% (v. grafik 56).

Grafik 53: Razvijenost komunikacija, komparatori, 2008-2010.

Izvor: Međunarodna telekomunikacijska unija (ITU)

RAK (2010)

106

11. Broj mobilnih pretplatnika na 100 stanovnika u BiH je zabilježio pad u 2010.

godini. Broj mobilnih pretplatnika/100 stanovnika u BiH na kraju 2010. je iznosio

78,44 nasuprot 86,5 pretplatnika/100 stanovnika u 2009. godini što predstavlja pad od

9%. U poređenju sa zemljama komparatorima, BiH ima za 35% slabije rezultate za

2010. godinu dok je taj jaz u 2009. iznosio 28%

107


IV.4.2.1. Poljoprivreda, proizvodnja hrane i ruralni razvitak

1. Globalno promatrano, cijene hrane su u porastu. Prema indeksu cijena hrane FAO-a

(prosjek 2002-2004=100), cijene prehrambenih proizvoda su kontinuirano rasle

posljednje tri godine. Rast je u odnosu na 2009. iznosio 18%. Najveće povećanje cijena

hrane u 2010. u odnosu na 2009. je ostvareno kod šećera (indeks za 2010: 302) – rast od

17,5%, mlijeka i mliječnih prerađevina - rast 41% (indeks za 2010: 200) te ulja i masti

– rast 29% (indeks za 2010: 193). Glavni razlozi povećanja i kontinuiranog rasta cijena

hrane su špekulacije odnosno institucionalni investitori u svijetu koji vide robe kao

hedžing ulaganju u druge instrumente, nepovoljni vremenski uslovi kao i nesigurnost na

finansijskim tržištima širom svijeta.

2. Udio poljoprivrede u BDP-u BiH je relativno visok. Bruto domaći proizvod (BDP)

BiH za 2008. je iznosio 24.716 miliona KM, dok je udio bruto dodane vrijednosti

(BDV) poljoprivrede u ukupnom BPD-u u 2008. iznosio 9,1%, što je za 0,96% manje u

odnosu na prethodnu godinu. BDP u 2009. je iznosio 24.004 miliona KM, a udio BDV-

a PLŠR (poljoprivrede, lova, šumarstva i ribarstva) iznosio 8% i manji je za 1,1% u

odnosu na 2008 godinu.152

3. Udio bruto dodane vrijednosti PLŠ u ukupnom BDP se stalno smanjuje tijekom

posljednje četiri godine, ali je dalje relativno visok. Visoko učešće poljoprivrede je

rezultat slabo razvijene privredne strukture. Npr. udio PLŠ u BDP-u u EU-27 u 2009. je

iznosio 1,47%, u Bugarskoj 5,63%, u Makedoniji 11,41% a u Hrvatskoj 6,73%.

Grafik 54: Učešće BDV PLŠ u BDP-u u 2009.

Izvor: BHAS i EUROSTAT

4. Institucionalni kapacitet za poljoprivredu i ruralni razvoj na nivou BiH nije u

potpunosti uspostavljen. Poljoprivredni sektor na državnom nivou je u nadležnosti

152

BHAS.

Izvor: BHAS

108

Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH (MVTEO BiH) i to u Sektoru

za poljoprivredu, prehranu, šumarstvo i ruralni razvoj. Ovaj Sektor je zadužen za

uspostavljanje okvira za razvoj sektorskih strategija, politika, programa i mjera, te

implementaciju istih u cilju harmonizovanog razvoja poljoprivrede u cijeloj zemlji.

Nadležnosti u pogledu zdravlja i njege životinja, zdravlja bilja, sigurnosti hrane i

kontrolu kvaliteta hrane na nivou BiH imaju Ured za veterinarstvo BiH, Uprava BiH za

zaštitu zdravlja bilja i Agencija za sigurnost hrane BiH. Ured za veterinarstvo i Uprava

za zaštitu zdravlja bilja su upravne organizacije u okviru MVTEO BiH, dok je Agencija

za sigurnost hrane BiH samostalna upravna organizacija u okviru Vijeća ministara BiH

(VM BiH) a sa MVTEO BiH sarađuje u poslovima vezanim za oblast ishrane.

5. Na državnom nivou određene nadležnosti u oblasti poljoprivrede imaju

Ministarstvo finansija i trezora (MFT) i Direkcija za evropske integracije (DEI). MFT posredstvom Sektora za finansiranje programa i projekata pomoći EU, odnosno

Centralna jedinica za finansiranje i ugovaranje programa i projekata pomoći EU obavlja

poslove vezane za finansiranje, ugovaranje nabavke, plaćanje, nadzor i kontrolu

sprovođenja svih programa i projekata pomoći EU u BiH, pa i onih iz oblasti

poljoprivrede. DEI koordinira svim organima uprave u BiH po pitanjima koja se odnose

na evropsku integracionu strategiju i politike, usklađivanje zakona i koordinaciju

pomoći u svim oblastima, kao i u oblasti poljoprivrede.

6. Na državnom nivou postoje i druge agencije, instituti i direkcije čija je djelatnost

direktno ili indirektno vezana za sektor poljoprivrede i hrane, a to su: Agencija za

nadzor nad tržištem (odgovorna za obavještavanje o riziku i opasnim proizvodima),

Agencija za statistiku (prikupljanje statističkih podataka), Institut za intelektualno

vlasništvo (nadležan za vođenje upravnog postupka vezanog za prava industrijskog

vlasništva - patenti, geografske oznake i sl.), Institut za akreditaciju (nadležan za

pripremanje i publikacije liste akreditiranih laboratorija, tijela za certificiranje i

inspekcijskih tijela) i Institut za standardizaciju (zastupa BiH u evropskim i

međunarodnim organizacijama za ocjenjivanje usklađenosti do formiranja asocijacije

ispitnih laboratorija i asocijacije kalibracionih laboratorija). Dalje na nivou

entiteta/distrikta za sektor poljoprivrede nadležni su: Ministarstvo poljoprivrede,

šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske (MPŠV RS), Federalno ministarstvo

poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (FMPVŠ), a BD , Odjeljenje za poljoprivredu,

šumarstvo i vodoprivredu Brčko distrikta BiH. U FBiH ovaj sistem nadležnosti je

dodatno podijeljen na kantone.

7. Iako je bilo predviđeno akcionim planom, u 2010. nije došlo do uspostavljanja

odgovarajućih radnih mesta, prije svega za monitoring i evaluaciju u poljoprivredi

kao ni popunjavanja postojeće organizacione šeme u MVTEO. Sve je to

predstavljalo određene prepreke normalnom funkcionisanju sektora u 2010. Takođe,

nije uspostavljen niti Ured za harmonizaciju i koordinaciju sistema plaćanja u

poljoprivredi i ruralnom razvoju na nivou BIH, iako je to predviđeno akcionim planom.

No, ova je aktivnost je predviđena da se realizira u periodu 2010.-2013. tako da ostaje

da se realizira u preostalim godinama odnosnog razdoblja.

109

8. U 2010. nije uspostavljana organizaciona jedinica za oblast ribarstva i morskog

ribarstva u okviru Sektora poljoprivrede, prehrane, šumarstva i ruralnog razvoja

MVTEO-a, mada je ova aktivnost predviđena da se realizira u periodu 2010-2013, što

predstavlja širok rok implementacije, te je u narednom periodu potrebno ovu aktivnost i

njen rok precizirati.

9. Kao jedan od iskoraka u institucionalnoj izgradnji, može se navesti Uspostavu Odbora

za koordinaciju informacija u poljoprivredi, koji ima za cilj usklađivanje i jačanje

sistema poljoprivrednih informacija kroz uvođenje zajedničkih metodologija

prikupljanja, bilježenja podataka i razvoja modernih statističkih aktivnosti. Ovaj odbor

je u 2010. održao pet sastanaka. Odbor je na svojim sastancima, u skladu sa Planom

rada za 2010, pratio, analizirao i usmjeravao implementaciju grupe aktivnosti, koje

su u skladu s njegovim nadležnostima propisanim u Zakonu o poljoprivredi, prehrani

i ruralnom razvoju BiH153

:

(i) Uspostavljanje i obezbjeđivanje korištenja zajedničkih standarda i

metodologija za prikupljanje statističkih podataka, u saradnji s Agencijom za statistiku

BiH i EUROSTAT-om, njihovo objedinjavanje i širenje uključujući redovno

publikovanje na svim nivoima uprave u saradnji sa svim nadležnim organima,

(ii) Postepeno uvođenje informacionog sistema u poljoprivredi u skladu s EU, te druge

informacije koje zahtijeva EU i druge međunarodne organizacije i

(iii) Razvoj usklađenog i integrisanog informacionog sistema u poljoprivredi BiH uz

konsultacije nadležnih organa države, entiteta i BD BiH; usklađenost u radu sa drugim

aktivnostima, projektima i programima u poljoprivredi i statistici.

10. Konkurentnost bh. poljoprivrede i dalje je niska. Generalno gledajući, BiH ima

ukupan negativan trgovinski saldo; za period 2005-2009. iskazala je ukupni

(kumulativni) deficit od 37,9 mld KM, te je pokrivenost uvoza izvozom u istom periodu

iznosila 41,7%. Deficit sektora poljoprivrede, lova, šumarstva i ribarstva je 2009.

iznosio 462 mil KM, što predstavlja smanjenje odnosu na 2008. od 28% , kada je taj

deficit iznosio 639,32 mil KM.

11. Kod sektora hrane (prema Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji,

SMTK rev.4) je i dalje prisutan negativan trend. Prema BHAS, uvoz hrane i živih

životinja u 2009. je iznosio 1,74 mld KM dok je izvoz iznosio 350 mil. KM, što

predstavlja deficit od 1,4 mld. KM. Iako je deficit je visok, ipak je došlo do blagog pada

u odnosu na 2008. u iznosu od 12,5%, kada je deficit iznosio 1,6 mld. KM.

12. Posljednjih je godina BiH bilježila značajno povećanje izvoza, no izvoz

poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda nije pratio taj rast.

153

IZVJEŠTAJ O RADU Odbora za koordinaciju informacija u poljoprivredi za 2010, MVTEO, Sarajevo, mart

2011, str. 5.

110

13. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, ukupne investicije u 2004. i 2005, na razini

BiH su iznosile 2,8 i 3,4 milijarde KM u kojima su vlastita sredstva investitora

sudjelovala s 58, odnosno 56%. Učešće poljoprivrede (s lovom i šumarstvom) u

ukupnim investicijskim sredstvima u 2004. i 2005. je iznosilo 44 odnosno 58

milijuna KM, što predstavlja udio od 1,6 i 1,7%.

14. Ukupne investicije u 2008. i 2009. su iznosile 5,93, odnosno 4.621 mild. KM, od toga

su investicije u PLŠ iznosile 87,7 odnosno 100,23 miliona KM. Došlo je do povećanja

obima investicija u 2009. u odnosu na 2005. u iznosu od 73%. Takođe je udio u

ukupnim investicijama povećavan s 1,5% u 2008. na 2,3% u 2009.

Grafik 55: Investicije u 2008. i 2009. u hilj. KM

Izvor: BHAS

15. U Strategiji razvoja BiH postoji prioritet je u ovoj oblasti koji je odnosi na poboljšanje

konkurentnosti oblasti poljoprivrede. No, od predviđenih aktivnosti napredak izostaje

u oblastima poput prioritiziranja deminiranja primarnog poljoprivrednog

zemljišta i ključnih ruralnih područja. Određene aktivnosti su započete, ali je

potrebno njihova brža provedba, poput Razvijanja efektivnog sistema za zaštitu

poljoprivrednog zemljišta/zoniranje, priprema strategije o komasaciji zemljišta,

uspostavljanje pilot Sistema identifikacije zemljišnih parcela, uspostavljanje

Poljoprivrednog tržišnog informacionog servisa BiH itd. (detaljnije vidjeti u aneksu).

16. Kao jednu od veoma važnih aktivnosti u poboljšanju konkurentnosti u ovom sektoru, a

čija je realizacija započela, je uspostavljanje mehanizama za koordiniranje i

promoviranje privatnih i javnih savjetodavnih službi na svim nivoima vlasti. Osnovana je radna grupa za koordinaciju savjetodavnih službi u BiH, koja održava

sastanke svaka četiri mjeseca. U pripremi je obuka iz oblasti jedinstvenih procedura za

izdavanje licenci privatnim savjetodavnim službama i certificiranje privatnih

savjetodavaca u BiH.

17. Postoji niz aktivnosti iz oblasti stočarstva i zaštite bilja kao što su donošenje planova

hitnih mjera za zaštitu od pojedinih bolesti (plan za aviarnu influencu, za ostale zone se

razrađuju specifičnosti, u izradi je i Contingency Plan za klasičnu svinjsku gripu),

donošenje Programa vršenja redovnog monitoringa i nadzora životinjskih oboljenja,

Izvor: BHAS

111

uspostava redovnog programa državnog monitoringa i nadzora štetnih organizama,

bilja, biljnih proizvoda i drugih reguliranih predmeta i proizvoda za zaštitu biljaka

(pesticida) u skladu s međunarodnim standardima itd, koje bi trebale povećati

konkurentnost domaće poljoprivrede i u konačnici smanjiti trgovinski debalans u

ovoj oblasti.

18. Relativna zaposlenost u sektoru poljoprivrede je jedna od najvećih u Europi.

Postoji velika razlika između administrativne i anketne zaposlenosti u sektoru PLŠR, što

ukazuje na snažnu neopaženu ekonomiju. Broj registrovanih zaposlenih je koncem

2010. iznosio 18.337, što je za 4% manje u odnosu na isti period 2009. kada je broj

zaposlenih iznosio 19.093 osobe. No, prema Anketi o radnoj snazi, broj zaposlenih u

poljoprivrednoj djelatnosti u 2010. je iznosio 166 hiljada.

Grafik 56: Udio poljoprivrednih djelatnosti u ukupnoj zaposlenosti u 2010. godini


19. Udio zaposlenih u poljoprivrednoj djelatnosti u 2010. je iznosio 19,7% ukupno

zaposlenih u BiH u 2010, i manji je za 0,5% u odnosu na 2009. Od zemalja

prikazanih na grafu udio zaposlenih u PLŠ je najveći u BiH i Rumuniji, dok je u

Bugarskoj nešto niži (14,7%).

20. Udio uposlenih u poljoprivrednoj djelatnosti u FBiH u 2010. je iznosio 12,2%, dok je u

RS iznosila 31,5%. Broj zaposlenih u RS je za 3 puta veći u odnosu na FBiH što

ukazuje da poljoprivredna djelatnost ima mnogo veći značaj u RS nego u FBiH.

21. BiH karakterizira i veoma nizak odnos poljoprivrednog zemljišta i stanovništva.

Prema podacima iz 2009, na jednog stanovnika dolazi 0,26 ha oraničnih, 0,14 ha

zasijanih i 0,56 ha poljoprivrednih površina. Struktura se nije značajnije mijenjala

posljednjih godina.

112

22. Veličina sjetvenih površina u BiH se posljednih godina ne mijenja. U strukturi

ukupnih površina BiH, tzv. aktivno poljoprivredno zemljište učestvuje s 2,159 mil. ha

(2009.). Zemljišta po toj osnovi u 2009. ima nešto više u FBiH (1,137 mil. ha) nego u

RS (988 mil. ha), dok je kvalitativna struktura puno povoljnija u RS. Ostatak od 34 hilj.

ha nalazi se u DB BiH.

23. Od ukupno zasijanih površina u 2010. (512 hilj. ha), na žitarice otpada 293 hilj. ha

ili 57,2%, industrijsko bilje 7 hilj.ha ili 1,4%, povrće 76 hilj.ha ili 14,8%, te krmno

bilje 136 hilj.ha ili 26,6% zasijanih površina.

Grafik 57: Zasijane površine po kulturama


24. U 2010. je došlo do pada poljoprivredne proizvodnje, s tim da je u određenim

oblastima došlo do neznatnog povećanja proizvodnje (mlijeko, stočni fond). U

prikazu poljoprivredne proizvodnje u BiH, fokus se stavlja na ključne poljoprivredno-

prehrambne proizvode: žitarice, meso i mlijeko.

25. Ukupna požnjevena površina u 2009. je iznosila 308.836 ha, dok je u 2010.

požnjevena površina iznosila 286.216 ha, što je pad od 8%. Ukupna proizvodnja

žitarica u BiH u 2009. je iznosila 1.390.623 tona, dok je proizvodnja u 2010. iznosila

1.104.091 tona što predstavlja pad od 20%.

Izvor: BHAS

Izvor: BHAS

113

Grafik 58: Proizvodnja žitarica u BiH

Izvor: BHAS

26. Najveći pad je u proizvodnji je žitarica je ostvaren kod pšenice gdje je pad

proizvodnje iznosio 43% u odnosu na 2009. Bitno je naglasiti da je pored pada

požnjevene površine od 8% pad proizvodnje iznosio 20%, što govori da je došlo do

pada i prinosa po hektaru požnjevene površine.

Grafik 59: Prinosi žitarica t/ha

Izvor: BHAS

27. U odnosu na prinose pšenice kod komparatora tj. nekih zemalja EU i zemalja

kandidatkinja za članstvo u EU (Hrvatska), BiH zaostaje za njima, osim za

Bugarskom. To je posljedica lošeg stanja u sektoru kao i slabije primjene

agrotehničkim mjera te, u izvjesnoj mjeri, neadekvatnih statističkih pokazatelja. Takođe

bitno je naglasiti da je u BiH dodatno došlo do pada prinosa pšenice na 2,7t/ha.

Izvor: BHAS

114

Grafik 60: Prinos pšenice u 2009. godini t/ha


28. Glede proizvodnje mesa i mlijeka, u 2010. je došlo do blagog povećanja stočnog

fonda, prije svega goveda i svinja, dok je došlo do blagog pada brojnog stanja

ovaca za manje od 1%. To je, prije svega, zbog pojave bruceloze, koja je kulminirala u

ovom periodu između 2009 i 2010.

Grafik 61: Brojno stanje stoke u BiH

Izvor: BHAS

29. Iako je došlo do blagog pada brojnog stanja ovaca za nešto manje od 1%, u 2010. je

došlo do porasta proizvodnje ovčijeg mlijeka za nešto više od 2,5% dok je broj

muženih ovaca porastao za nešto manje od 9%.

30. U 2010. je došlo do pada proizvodnje kravljeg mlijeka za 5,5% kao i do pada broja

muženih krava za 5,4%. Proizvodnja kozijeg mlijeka je iznosila 8.145 hilj. litara i

veća je za 5,6% u odnosu na 2009.

115

Grafik 62: Proizvodnja mlijeka u BiH

Izvor: BHAS

31. U 2010. je izvršen probni popis poljoprivrede. Projekat je proveden u oba entiteta sa

po dvije općine u svakom, sa po 400 gazdinstava po entitetu i oko 250 gazdinstava u

BD. Ukupna broj gazdinstava uključen u pilot je bio 1000. Pilot popis je uključio

promotivnu kampanju, razvoj aplikacije za unos podataka o popisu, te sav potrebni

printani materijal.

32. U FBiH je završena obuka općinskih službenika koji će raditi na direktnom unosu

podataka u aplikaciju registara poljoprivrednih gazdinstava i klijenata te uspostava

Registra identifikacije životinja, dok RS-u teče trening trenera. U FBiH je u oko 24

općine krenuo unos stvarnih podataka, serveri i ostala IT oprema treba da bude puštena

u upotrebu, tako da bi početkom aprila trebalo doći do transfera podataka sa hosta na

server Ministarstva poljoprivrede. U RS su se planira početi sa unosom stvarnih

podataka početkom aprila. Krajem 2011. ili početkom 2012. registri bi trebali biti 100%

operativni. Glede Odluke o registru poljoprivrednih gazdinstava i registru klijenata

poslan je dopis svim zainteresiranim stranama gdje se traže komentari na prednacrt

odluke, dobiveno pozitivno izjašnjenje od federalne strane i predstavnika BD.

33. Akcionim planom Strategije razvoja BiH, predviđeno je uspostavljanje pilot Mreže

računovodstvenih podataka na farmi, što bi trebalo omogućiti kvalitetnije podatke,

između ostalog, i poljoprivredne proizvodnje sa farmi. Pilot se provodi u oba entiteta,

planira se proširenje sa 120 farmi koliko ih je uključeno u ovu aktivnost trenutno, na

ukupno 184. Aplikacija za unos FADN podataka je u završnoj fazi izrade.

34. U RS je dobivena saglasnost za nastavak ovih aktivnosti, što bi se realiziralo

korištenjem ARDP fondova, očekuje se još nije dostavljena saglasnost i od relevantnih

tijela u FBiH. Aktivnost se treba uskoro proširiti angažiranjem FADN konsultanata,

ukupno 3 (2 za entitete i 1 za sektor), što bi trebalo omogućiti da imamo bolje i

kvalitetnije podatke direktno sa farmi.

Izvor: BHAS

Izvor: BHAS& EUROSTAT

116

35. Najveći dio stanovništva Evrope živi u ruralnim područjima. Preko 56%

stanovništva u zemljama Evropske unije (EU-27) živi u ruralnim oblastima koje

pokrivaj 91% teritorije. Stoga, razvoj ruralnih područja predstavlja jedno od prioritetnih

pitanja razvojnih politika evropskih zemalja. Proizvodnja na farmama i šumarstvo su od

primarne važnosti za korištenje zemljišta i upravljanje prirodnim resursima te

predstavljaju platformu za različita ekonomska ulaganja u ruralnim zajednicama.

Posmatrano sa aspekta prihoda po glavi stanovnika, prihodi su manji u ruralnim nego u

urbanim sredinama, stupanj vještina je niži, a poslovni sektor manje razvijen154

.

36. Većina ruralnih opština u BiH spadaju u kategoriju slabo ili srednje razvijenih, a

neki od razloga tome uključuju: nepostojanje ili loša opšta infrastruktura, otežan pristup

javnim servisima, zdravstvenim i obrazovnim institucijama, nemogućnost zaposlenja, i

slično.

39. Treba napomenuti da je značajan dio ruralnih područja još uvijek kontaminiran minama

čime je onemogućeno korištenje tog dijela poljoprivrednog obradivog zemljišta i

šumskih resursa. Zbog navedenog mladi ljudi napuštaju ruralna područja na kojima

uglavnom preovladava starije i najmlađe stanovništvo. Za razvoj ruralnih oblasti

potrebno je obezbijediti integriran pristup u rješavanju svih infrastrukturnih,

ekonomskih i socijalnih pitanja, kreiranje uslova za bavljenje poduzetničkim poslovima,

turizmom i uslugama čime će se poboljšati kvalitet života i podstaknuti razvoj na

održivim osnovama.

40. Životni standard u ruralnim područjima je niži od standarda u urbanim

područjima u BiH. U 2007. godini oko 18,2% stanovništva je živjelo u relativnom

siromaštvu. Od 100 siromašnih domaćinstava, 55,4% ih živi u FBIH, gdje skoro svako

šesto domaćinstvo živi u oskudici. U Republici Srpskoj siromašno je gotovo svako peto,

a u Brčko distriktu BiH približno svako četvrto domaćinstvo. U sva tri administrativna

područja siromaštvo je izraženije u naseljima tipa „ostalo“ (tj. seoskim i prigradskim

naseljima). Stopa siromaštva u 2007. godini u naseljima tipa „ostalo“ na nivou države

je iznosila 23,7%, nasuprot 10,8% u gradskim područjima.

41. Budžetska izdvajanja za podršku domaće poljoprivredne proizvodnje bilježe

rastući trend u posljednjih nekoliko godina. Prema podacima Ministarstva vanjske

trgovine i ekonomskih odnosa BiH, zabilježen je pozitivan rastući trend u alokacijama

budžetskih sredstava za poljoprivrednu proizvodnju. Ukupna budžetska izdvajanja u

2010. su iznosila nešto više od 165,6 mil. KM što je za 4,4% više u odnosu na 2009.

Izdvajanja u 2008. su iznosila nešto preko 164,7 mil. KM, dok je u 2009. zabilježen pad

154

Rural Development Policy 2007-2013, http://ec.europa.eu/agriculture/rurdev/index_en.htm

http://ec.europa.eu/agriculture/rurdev/index_en.htm

117

od 3,6% u odnosu na prethodnu godinu i uglavnom je rezultat svjetske ekonomske

recesije i budžetske krize u BiH (tabela 24).

Tabela 23: Poljoprivredni budžeti u BiH, 2008 – 2010. (mln KM)

2008 2009 2010

Brčko distrikt 4.646.316 6.055.822,80 5.066.820,9

Federacija BiH+Kantoni 80.068.922 71.126.748,3 79.393.279

Republika Srpska 80.000.000,0 81.547.605,36 81.186.160,1

7

Bosna i Hercegovina 164.715.238 158.730.176,4 165.646.260

Izvor: Zeleni izvještaj 2011. godine – Dio agrarna/ruralna politika Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih

odnosa BiH

41. Izdvajanja za ruralni razvoj u BiH bilježe rast, ali je uočljiva varijabilnost po

godinama. Prema grupama mjera, izdvajanja za ruralni razvoj u 2010. su iznosila 61,6

mil. KM ili 37,2% od ukupnog budžeta za poljoprivrednu proizvodnju. U 2008. ta

sredstava su iznosila nešto oko 52,6 mil. KM ili 31,9%, dok je u 2009. uočen pad na

nešto više od 38,3mil. KM, što iznosi 24,2% ukupnog budžeta za poljoprivredu.

Povećanje izdvajanja za ruralni razvoj su dijelom rezultat povećanih ulaganja u mjere

podrške investicijama, kao mogućih stremljenja za približavanje domaćeg modela

agrarne politike sa rješenjima Zajedničke evropske politike Evropske unije (Common

Agricultural Policy- CAP EU)155

Tabela 24: Struktura podrške po grupama mjera BiH, 2008 – 2010. (mln KM)

2008. 2009. 2010.

Mjere podrške tržištu 4.433.562,1 2.390.557,7 9.722.886,2

Mjere direktne podrške

proizvodnji 99.370.503 104.973.549 80.409.668

Mjere ruralne politike 52.599.462 38.380.399 61.671.616

Opšte usluge u poljoprivredi 7.828.506 9.514.700 10.833.804

155

Izvještaj iz oblasti poljoprivrede za Bosnu i Hercegovinu u 2010. godini, MVTEO BiH

118

Ostalo (nealocirano drugdje) 156

483.205 3.470.971 3.008.286

Ukupno 164.715.238 158.730.176 165.646.260

Izvor: Zeleni izvještaj 2011. godine – Dio agrarna/ruralna politika“ Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih

odnosa BiH

42. U skladu s EU klasifikacijom, mjere u okviru ruralne politike su podijeljene na tri ose,

plus četvrta kao Lider inicijativa. Osa 1: poboljšanje konkurentnost; Osa 2: unaprjeđenje

okoliša i sela; Osa 3: poboljšanje uslova života u ruralnim područjima i diverzifikacija

ruralne privrede; Osu 4 čine Lider inicijativa i ostale mjere ruralnog razvoja.

Izdvajanja za mjere ruralne politike u BiH u periodu od 2008.-2010. su prikazana

na grafiku 66.

Grafik 63: Izdvajanje za mjera ruralne politike za period 2008 - 2010. (mil. KM)

Izvor: Zeleni izvještaj 2011. godine – Dio agrarna/ruralna politika Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih

odnosa BiH

43. Najveća izdvajanja, unutar mjera ruralnog razvoja, u periodu od 2008.-2010. su bila za

povećanje konkurentnosti (Osa 1), za koju je u 2008. isplaćeno 43,2 mil KM, u 2009.

30 mil. KM,a u 2010. 39,2 mil. KM, što ukupno čini 112,5 KM u protekle tri godine.

Ova sredstva su najvećim dijelom bila namijenjena za modernizaciju poljoprivrednih

gazdinstava.

44. Najmanja izdvajanja budžetskih sredstava unutar ruralnog razvoja u periodu 2008.-

2010. (oko 4,3 mil. KM) su bila za Osu 2: unaprjeđenje okoliša i sela (ne uzimajući u

obzir kvazi osu 4), i iznosila su 0,8 mil. KM u 2010, 1,04 mil. KM u 2009. i 2,5 mil.

KM u 2008. godini. Mjere unutar ove ose uključuju različite vrste isplata agrookolišnog

karaktera te isplate za održivo upravljanje resursima i brigu o okolišu.

156

Visok iznos nealociranih sredstava po pojedinim godinama rezultat je, u najvećoj mjeri, iznosa dugovanja iz

predhodne godine.

119

45. Drugoplasirana osa po budžetskim izdvajanjima za mjere ruralnog razvoja je bila Osa 3:

poboljšanje uslova života u ruralnim područjima i diverzifikacija ruralne

privrede. Ukupna izdvajanja u okviru ove ose tokom perioda 2008.-2010. iznose oko

31,9 mil. KM. Najveći iznos izdvajanja je zabilježen u 2010. (19,9 mil. KM), što je

dijelom rezultat povećanog iznosa sredstava za unaprjeđenje seoske infrastrukture s

nivoa Republike Srpske. Izdvajanja u prethodnim godinama su bila manja i iznosila su 6

mil. KM u 2008. i 5,9mil. KM u 2009. Unutar ove ose najveći dio podrške je upravo

namijenjen za seosku infrastrukturu, a zatim za mjere diverzifikacije ruralne privrede.

46. Izdvajanja za osu 4, koju čine Lider inicijativa i ostale mjere ruralnog razvoja, u 2010.

su iznosila 1,67 mil. KM; u 2009. 1,33 mil KM i 0,9 mil. KM, u 2008. Glavnina ovih

sredstava je izdvojena za „ostale mjere“ ruralnog razvoja, dok je Lider inicijativa još

uvijek u ranoj fazi i prva sredstva za ovu svrhu su izdvojena u 2010. s nivoa FBiH.

Lider inicijativa (LEADER) ima za cilj uvezivanje razvojnih aktivnosti vezanih za

ekonomski razvoj ruralnih područja.

47. Izdvajanja za mjere ruralne politike u BiH su po strukturi slična izdvajanima

susjednih zemalja, što pokazuje da povećanje konkurentnost poljoprivrede

predstavlja prioritet zemalja u tranziciji.157

Struktura izdvajanja FBiH, RS i BD za

ruralni razvoj u razdoblju 2008-10. su prikazana graficima 67-69.

Grafik 64: Izdvajanja FBiH za ruralni razvoj po

mjerama podrške, 2008-2010. (mil. KM)

Grafik 65: Izdvajanja RS za ruralni razvoj po

mjerama podrške, 2008-2010. (mil. KM)

157

Izvor: Zeleni izvještaj 2011. godine – Dio agrarna/ruralna politika“Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih

odnosa BiH, str. 8

120

Grafik 66: Izdvajanja BD BiH za ruralni razvoj po mjerama podrške, 2008-2010. (mil. KM)

Izvor: Zeleni izvještaj 2011. – Dio agrarna/ruralna politika Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH

48. Kvalitet života u ruralnim područjima ovisi i od diverzifikacije poslovnih

aktivnosti i mogućnosti zapošljavanja u nepoljoprivrednim ruralnim aktivnostima.

Poslovi pružanja lokalnih usluga, razvoj seoskog turizma, osnivanje malih preduzeća, te

djelatnosti baziranih na sirovinama dostupnim na seoskim gazdinstvima i šumskim

resursima (šumski plodovi, ljekovito bilje, gljive, drvni proizvodi) te aktivnosti

poboljšanja okoliša neke su od mogućnosti održivog razvoja ruralnih oblasti. Međutim,

za pokretanje tih vidova aktivnosti potrebna je podrška javnog sektora. Kolika je

podrška tim mjerama u BiH, može se vidjeti iz ukupnih izdvajanja u budžetu

namijenjenom za poljoprivrednu proizvodnju, a koja se odnose na unaprjeđenje života u

ruralnim oblastima (tabela 26).

Tabela 25: Unaprjeđenje života u ruralnim područjima i ostale mjere ruralnog razvoja Izdvajanja u KM 2008 2009 2010

Izdvajanja za mjere ruralne politike 52.599.462 38.380.399 61.671.616

Osa 3: Unaprjeđenje života u ruralnim

područjima i ostale mjere ruralnog razvoja

(suma)

6.007.000 5.934.083 19.971.068

Diverzifikacija poslovnih aktivnosti - - -

Dopunske aktivnosti 2.311.999,97 618.177,80 849.352,00

Inovativni programi - 288.100,00 239.986,00

Osnivanje MPS - - 303.665,00

Poticaj razvoju seoskog turizma - - 408.216,34

Ruralna infrastruktura (seoski putevi i ostalo) 3.500.000,00 5.015.055,02 17.441.627,00

121

Poboljšanje dostupnosti javnih usluga - - 451.320,96

Očuvanje ruralnog ambijenta i autohtonih

biljaka i životinja - - -

Ruralno naslijeđe - - -

Autohtone vrste biljaka i životinja 195.000,00 12.750,00 276.901,04

Izvor: Ruralna politika BiH (Implementirana sredstva kroz mjere ruralnog razvoja u BiH)

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa

49. Izuzimajući izdvajanja za ruralnu infrastrukturu, koja su bila najveća u svakoj

analiziranoj godini, izdvajanja za različite vidove zaposlenja u ruralnim oblastima

ukazuju na to da je najveći udio sredstava u periodu od 2008.-2010. isplaćen za

dopunske aktivnosti. Ukupno isplaćena sredstva za ove aktivnosti su iznosila oko 3,78

mil. KM, dok su sredstva izdvojena za inovativne programe iznosila 0,528 mil. KM. Za

osnivanje MPS su izdvojena sredstva jedino u 2010. u iznosu od nešto više od 0,30 mil.

KM. Isto tako, podsticaji razvoju seoskog turizma su alocirani samo u 2010. u iznosu od

oko 0,408 mil. KM, dok izdvajanja za autohtone vrsta biljaka i životinja za tri godine

(2008.-10.) iznose oko 0,485 mil KM. Za očuvanje ruralnog ambijenta i autohtonih

biljaka i životinja te ruralno nasljeđe nije bilo izdvajanja iz budžeta.

Grafik 67: Pregled izdvajanja za neke od mjera unapređenja kvaliteta života u ruralnim područjima ne

uključujući izdvajanja za ruralnu infrastrukturu (mil. KM) u BiH, 2008-10.

Izvor: kao za tabelu 26.

50. Udio zaposlenih žena u zaposlenosti sektoru poljoprivrede je u porastu. Prema

podacima Agencije za statistiku BiH od ukupnog broja zaposlenih u poljoprivredi u

2006. 35.75% su bile žene, u 2007. 36,9%, u 2008. 38,59%, a u 2009. 45,05%. U 2010.

je bilo 42,77% žena zaposleno u poljoprivrednom sektoru, što predstavlja pad od oko

2% u odnosu na 2009.

122

Grafik 68: Procentualni udio i kvantitativni podaci o zaposlenosti u sektoru poljoprivrede prema spolnoj

strukturi u BiH u periodu 2006-2010.

Izvor podataka: BHAS

51. Trenutno ne postoje pouzdani podaci o strukturi farmi u BiH. Procjenjuje se da većina

gazdinstava u BiH ima manje od 2ha površine, a preko 80% gazdinstava manje od

5ha158

. Dodatni problem je daljnja parcelizacija koja smanjuje produktivnost i

efikasnost. Kao posljedicu restitucije i tranzicijskih reformi, Bugarska i Rumunija imaju

vrlo fragmentiranu strukturu farmi - preko 90% ih je manje od 5ha površine159

. U

Mađarskoj su još uvijek prisutne i velike farme, tradicionalna vrlo mala gazdinstva i,

kao novina, komercijalne farme srednje veličine160

. Kooperativne u Bugarskoj imaju

prosječno 700ha površine, dok farme u Slovačkoj spadaju među najveće u Evropi,

nastale kao rezultat tranzicije. Kooperativne farme u Slovačkoj prosječno upravljaju s

oko 1500ha, a velike privatne farme, organizovane kao korporacije, s oko 1190ha

zemlje. Individualne privatne farme imaju prosječnu veličinu od 7,7ha161

.

52. U 2010. su nastavljene aktivnosti na uspostavi Registra gazdinstava i klijenata u

BiH. U FBiH je u 2010. podneseno 34.587 zahtjeva za registraciju gazdinstava u 79

općina. Broj registrovanih gazdinstava u RS iznosi 59.061 od čega su 58.601 porodična

poljoprivredna gazdinstva (PPG), koja broje 95.713 članova, i 460 gazdinstava sa

statusom pravne osobe. Do kraja januara 2011. u BD BiH je registrovano 2.073

poljoprivredna gazdinstva. Prednacrt Odluke o Registru poljoprivrednih gazdinstava i

registru klijenata u BiH, koji proizilazi iz Zakona o poljoprivredi, ishrani, šumarstvu i

ruralnom razvoju u BiH, je izrađen u 2010. i upućen resornim entitetskim

ministarstvima i Odjelu za poljoprivredu BD BiH na razmatranje.

158

Country Report Bosnia and Herzegovina, 2005,

http://ec.europa.eu/agriculture/analysis/external/applicant/bosnia_herzegovina_en.pdf 159

Hubard, C. and Hubard L. (2007) Bulgaria and Romania: path to EU Accession and Agricultural Sector, p. 11. 160

http://ec.europa.eu/agriculture/publi/peco/hungary/summary/sum_en.htm 161

http://ec.europa.eu/agriculture/publi/peco/slovakia/summary/sum_en.htm

http://ec.europa.eu/agriculture/analysis/external/applicant/bosnia_herzegovina_en.pdf

http://ec.europa.eu/agriculture/publi/peco/hungary/summary/sum_en.htm

http://ec.europa.eu/agriculture/publi/peco/slovakia/summary/sum_en.htm

123

53. Raste interes za uzgoj organskih proizvoda u poljoprivrednoj proizvodnji u BiH.

Sve veći zahtjevi tržišta za kvalitetnom zdravom hranom predstavljaju razvojnu

mogućnost za ruralna područja, koja mogu potaći razvoj brendiranih proizvoda, turizma

te cijelog lanca snabdijevanja, čime se kreiraju nova radna mjesta i generira prihod.

Prema studiji Organska proizvodnja hrane - pokretač ruralnog razvoja BiH (2007),

certificirana organska proizvodnja je te godine obuhvatala 262ha obradivog zemljišta i

440.000ha šumskog zemljišta za prikupljanje šumskog bilja i voća i zapošljavala oko

500 stalno zaposlenih i dodatnih 4000 sezonskih radnika te imala ukupan prihod od oko

16 mil. KM, a Procijenjeni godišnji rast organskog tržišta u BiH se kreće oko 10-

20%162

. U 2010. u RS je zasađeno oko 205 ha organskim proizvodima, što je znatno

povećanje u odnosu na 2007, kada je bilo svega 10 ha pod organskim uzgojem.

54. U BiH je 2008. isplaćeno oko 0,39 mil. KM u svrhu poticaja organskog uzgoja, od čega

u FBiH 0,3 mil. KM. U 2009. su isplate znatno opale i kretale su se oko 0,049mil. KM,

dok je u 2010. zabilježen značaj pad isplaćenih sredstava i iznosio je 0,0214 mil.

KM.

55. U periodu 2007.-2008. površina obuhvaćena organskim uzgojem u EU-27 je

povećana za 7,5% u poređenju s 5,9% u periodu 2006.-2007. godine. Bugarska je

zabilježila rast od 22,1%, Mađarska od 15%, Rumunija 6,6%, a Slovačka od 19,4%163

.

56. BiH trenutno nema ni jedan proizvod zaštićen prema EU šemi. Zaštita brendiranih

proizvoda u BiH još nije zaživjela. Prema podacima DOOP baze podataka Evropske

komisije,164

u EU je registrovano 1056 zaštićenih poljoprivrednih proizvoda, 157

aplikacija čeka na odobravanje, a objavljeno je još 69 aplikacija.

57. Bh. potencijal za brediranje se procjenjuje na 150-160 originalnih proizvoda, koji

bi se mogli izvoziti na strana tržišta. Prema istraživanju Generalnog direktorata

Evropske komisije za poljoprivredu i ruralni razvoj, trgovinska vrijednost 820

zaštićenih proizvoda iz grupe PDO (proizvodi proizvedeni i pripremljeni u datom

geografskom području korištenjem priznatih praktičnih znanja) i PGI (proizvodi

originalni po proizvodnji i pripremi i usko vezani za geografsko područje, jer se bar

jedan stadij prozvodnje ili pripreme odvija u datom geografskom području) u 2007. je

iznosila 14,2 milijarde eura165

. Prema DOOR bazi podataka, Mađarska ima 8

162

http://www.poljoprivreda.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=945&Itemid=63 163

Eurostat Statistics in Focus 10/2010 http://epp.eurostat.ec.europa.eu/cache/ITY_OFFPUB/KS-SF-10-

010/EN/KS-SF-10-010-EN.PDF 164

DOOR baza podataka http://ec.europa.eu/agriculture/quality/schemes/index_en.htm 165

Newsletter 2010, http://ec.europa.eu/agriculture/quality/schemes/newsletter-2010_en.pdf

http://www.poljoprivreda.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=945&Itemid=63

http://epp.eurostat.ec.europa.eu/cache/ITY_OFFPUB/KS-SF-10-010/EN/KS-SF-10-010-EN.PDF

http://epp.eurostat.ec.europa.eu/cache/ITY_OFFPUB/KS-SF-10-010/EN/KS-SF-10-010-EN.PDF

http://ec.europa.eu/agriculture/quality/schemes/index_en.htm

http://ec.europa.eu/agriculture/quality/schemes/newsletter-2010_en.pdf

124

registrovanih brendova, Rumunija 1, Slovačka 13, dok Bugarska ima jednu objavljenu

aplikaciju166

. Najviše registrovanih brendova imaju Italija (231) i Francuska (187).

58. Zakonodavni okvir u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja treba dodatno

unaprijediti. Dalje unaprjeđenje legislativnog okvira bi trebalo uključiti izradu Zakona

o organskoj proizvodnji u BiH, Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o

poljoprivredi, ishrani i ruralnom razvoju BiH, izradu podzakonskih akata za

implementaciju Zakona o duhanu BiH i Zakona o vinu BiH, izradu Mape puta za

predpristupni period u sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja BiH kao i Akcionog

plana za usklađeno djelovanje sistema robnih rezervi u BiH za poljoprivredno-

prehrambene proizvode167

. Zakon o vinu BiH i Strateški plan harmonizacije

poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja BiH, na državnom nivou čekaju na usvajanje.

U 2010. Vijeće ministara BiH je usvojilo novi Prijedlog pravilnika o izmjenama i

dopunama Pravilnika o označavanju i kontroli kretanja životinja u BiH, čime se regulišu

pitanja uspostave Registra identifikacije životinja, ali zbog neusaglašenosti stare i nove

aplikacije njegova primjena nije počela.

59. Preporuke za poboljšanje stanja u oblasti poljoprivrede, hrane i ruralnog razvitka

su:

Uspostaviti sistem monitoringa i evaluacije u sektoru poljoprivrede;

Donijeti zakon o pomorskom ribarstvu;

Donijeti strategiju razvoja pomorskog ribarstva;

Uspostaviti organizacione jedinice za oblast ribarstva i morskog ribarstva u okviru

MVTEO Sektora poljoprivrede, prehrane, šumarstva i ruralnog razvoja;

Popuniti organizacionu strukturu Sektora poljoprivrede, prehrane, šumarstva i

ruralnog razvoja MVTEO;

Pripremiti Strategije ruralnog razvoja s usklađenim mjerama i podmjerama s radnim

planovima i budžetima i IPARD programom;

Uspostaviti mreže ruralnog razvoja;

Definirati manje razvijene ruralna područja.

Prioretizirati deminiranja poljoprivrednog zemljišta i ključnih ruralnih područja;

Izradu i usvajanje zakona o organskoj proizvodnji;

Uređenje regulative i prenošenje standarda EU u oblasti slatkovodnog ribarstva;

Jačanje kapaciteta ljudskih resursa u državnim i entitetskim institucijama, te

unaprjeđenje koordinacije aktivnosti.

166

http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:C:2010:077:0010:0014:EN:PDF 167

Izvještaj iz oblasti poljoprivrede za Bosnu i Hercegovinu u 2010. godini, str 79.

http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:C:2010:077:0010:0014:EN:PDF

125

IV.4.2.2. Ekologija, energija i obnovljivi izvori energije

1. Bosna i Hercegovina je zabilježila izvjestan napredak u sektoru zaštite okoliša u

periodu od 2003. do 2010. godine. Prema nalazima Drugog izvještaja UNECE-a o

učinkovitosti u oblasti zaštite okoliša u BiH poboljšana je mreža monitoringa kvaliteta

zraka, monitoring vode, povećane su aktivnosti na smanjenju emisija i praćenju emisija

velikih emitera, te uspostavljanju katastra emisija polutanata i razvoju Registra

emitovanih zagađivača i registra transfera zagađujućih materija. Izvještavanje prema

Evropskoj okolišnoj agenciji (European Environment Agency (EEA) je unaprijeđeno i

trenutno se dostavlja oko 65% traženih podataka. Poboljšanja su primjećena i u

kreiranju sistema okolišne edukacije, prikupljanju podataka o biodiverzitetu i šumama.

Ratifkovano je sedam okolišnih konvencija i dva protokola. Okolišni zakoni su

harmonizirani u oba entiteta i usklađeni sa brojnim direktivama EU. Uvedeni su novi

instrumenti za zaštitu okoliša kao što su okolišne dozvole i procedure za procjenu

uticaja na okoliš, kako bi se omogućila integracija okolišnih pitanja u ekonomski sektor.

2. Zvanični državni podaci o emisiji gasova sa efektom staklenika (GHG) u periodu od

1990.-2010. trenutno ne postoje. Djelimični podaci o procjeni emisije GHG iz sektora

sagorijevanja goriva su dostupni u publikacijama Međunarodne agencije za energiju

(IEA) i nekih drugih međunarodnih organizacija iz sektora energije.

3. Emisije CO2 ekvivalent u BiH su 2008. iznosile 21.8 miliona tona, što je za 35,9%

manje nego 1990. čime je BiH rangirana na 80. mjesto u svijetu168

. Tokom perioda

1990-1995. emisije GHG u BiH su naglo opale, ali su se postepeno počele povećavati u

razdoblju 2000-2009, paralelno s povećanjem ekonomskih aktivnosti.

4. Ukupno smanjenje emisija je uglavnom rezultat smanjenja industrijske

proizvodnje i ekonomske tranzicije zemlje. Smanjenja po sektorima sagorijevanjem

goriva u 2008. ukazuju da je najveća redukcija napravljena u proizvodnji električne i

toplotne energije (13,4%) (IEA, 2010) (v. grafik 72).

168

US Energy Information Administration (EIA)

126

Grafik 69: Udio pojedinih sektora u smanjenju emisije CO2 nastale sagorijevanjem goriva u BiH, 2008. (u

mil. t)

Izvor: IEA Statistics (Edition 2010)169

5. U 2009. je registrovano dodatno smanjenje emisija GHG u odnosu na 2008. Smanjenje

emisija GHG u periodu 2008.-2009. u BiH je iznosilo 15,9%, a ukupno smanjenje u

odnosu na baznu 1990. je 46,1% ( u periodu 1990.-2009.), što BiH rangira na 84. mjesto

u svijetu170

.

6. Istovremeno, ukupno smanjenje emisija GHG (ne uključujući podatke o emisiji iz

upotrebe zemljišta, promjene namjene zemljišta i šumarstva – LULUCF) u EU-27 u

periodu 2008.-2009. je iznosilo 7,1% (355 mil. tona CO2) i uglavnom je posljedica

pada potražnje za energijom usljed ekonomske recesije, pada potrošnje fosilnih goriva

te povećanog udjela upotrebe obnovljivih izvora energije171

.

7. Najveće smanjenje emisije u 2009. u EU je registrovano u industriji zbog pada

proizvodnje cementa, željeza i čelika. Verifikovane emisije iz sektora uključenih u EU

Šemu trgovanja emisijama (EU Emission Trading Scheme –EU-ETS)172

u 2009. su

manje za 11,6% u odnosu na 2008. i rezultat su smanjenje ekonomske aktivnosti te nižih

cijena gasa u odnosu na ugalj173

. Šema trgovine emisijama je jedan od tri fleksibilna

mehanizma Kjoto protokola za smanjenje emisija GHG kojim razvijene zemlje mogu

trgovati svojim emisijama sa drugim razvijenim zemljama u cilju postizanja svojih

obaveza.

169

EEA, „Why did greenhouse gas emissions fall in the EU in 2008? EEA analysis in brief“

str. 9, povućeno sa stranice juni 2011, http://www.iea.org/co2highlights/co2highlights.pdf 170

Emisija CO2 ekvi. u 2009. je iznosila 18,35 miliona tona, US Energy Information Administration

http://www.eia.gov 171

Summary GHG Inventory 2011 - Annual European Union greenhouse gas inventory 1990–2009 and inventory

report 2011 172

EU ETS uključuje emisije iz posebno velikih energetskih instalacijskih sistema i proizvodnih sektora. 173

http://www.eea.europa.eu/pressroom/newsreleases/why-did-greenhouse-gas-emissions.

http://www.iea.org/co2highlights/co2highlights.pdf

http://www.eia.gov/

127

8. BiH je ispunila uslove za punopravno učešće u globalnim razgovorima o adaptaciji

na klimatske promjene i mjerama za ublažavanje njihovih posljedica. Kao zemlja

koja ne pripada Aneksu I UN Okvirne Konvencije o klimatskim promjenama

(UNFCCC), BiH nema definisan cilj za smanjenje emisije GHG u prvom obavezujućem

periodu, ali se očekuje da će on biti obuhvaćen narednim ugovorom poslije 2012. Prvi

nacionalni izvještaj u skladu s UNFCCC174 (INC-Initial National Communication) je

usvojen od strane Vijeća ministara BiH u 2010, a izrada Drugog nacionalnog izvještaja

je u toku. U odsustvu državne institucije, Ministarstvo za prostorno uređenje,

građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske je, sukladno dogovoru, nadležna institucija

(Focal Point) zadužena za izvještavanje BiH, u skladu s članom 12 UNFCCC.

9. U 2010. su nastavljene aktivnosti za uključivanje BiH u projekte čistog razvoja

(Clean Development Mechanism-CDM), jednog od tri fleksibilna mehanizma Kjoto

protokola175. Mehanizam omogućava implementaciju projekata kojima se smanjuje

emisija GHG u zemljama u razvoju tako što dozvoljava razvijenim zemljama

(članicama Aneksa 1 UNFCCC-a) koje imaju postavljen cilj za smanjenje ili

ograničenje emisija GHG da realiziraju projekte u zemljama u razvoju (članicama

Aneksa II UNFCCC-a), čime dobijaju certificirano smanjenje emisija (CER)176

koje se

pridodaje zemlji koja finansira projekat.177

10. Preduslov za aktivno uključivanje BiH u CDM mehanizam je uspostava Ovlaštenog

tijela (Designated National Authority-DNA) čiji zadatak bi bio odobravanje CDM

projekata. Dogovori o modelu i uspostavi DNA su nastavljeni u 2010. CDM projekti će

omogućiti privlačenje stranih investicija i transfer čistih tehnologija, čime se stimuliše

razvoj na održivim osnovama. Projekti koji trenutno čekaju na odobravanje (iz

oblasti obnovljivih izvora energije i povećanja energetske efikasnosti) predviđaju

smanjenje emisije GHG od 2,5 miliona tona CO2 u narednih sedam godina.

Njihova procijenjena vrijednost iznosi 350 miliona eura (UNDP BiH).

11. BiH je napravila iskorak u modernizaciji i unaprjeđenju mreža za monitoring

okoliša. U cilju unaprjeđenja sistema monitoringa kvaliteta tla u toku je uspostava

sistema za izvještavanje u skladu sa indikatorima Evropske Agencije za okoliš (EEA) i

zahtjevima Evropske informacione i opservacijske mreže (European Environmental

Information and Observation Network - EIONET). Na nivou države je ažuriran i

Corine Land cover projekat178

, a u toku je i kreiranje seta podataka o kvalitetu tla i

174 Prvi nacionalni izvještaj BiH u skladu s UN Konvencijom o klimatskim promjenama je pripremljen u direktnoj

koordinaciji s UNDP BiH prema smjernicama iz dokumenta “Uputstva za pripremu nacionalnih komunikacija

zemalja članica koje nisu uključene u Aneks I Konvencije” (17/CP.8), korespondirajućeg Operativnog programa

GEF-a i relevantnih dokumentata iz BiH.

175 BiH je pristupila Kjoto protokolu 2008. 176

CER kredit (Certified Emission Credit); CER je ekvivalentan 1 toni CO2 koje se računaju u postizanje cilja

postavljenog KP. 177

Aktivnosti u okviru CDM mogu uključivati ruralnu elektrifikaciju korištenjem solarnih panela ili instaliranje

bojlera veće energetske efikasnosti. 178 CORINE land cover baza podataka je rezultat CORINE Land Cover projekta (za izradu prostorne mape)

koji je u toku: projekat je iniciran od strane Evropske agencije za okoliš i pokriva zemlje EU-25 (sa

128

podataka za monitoring zagađenja u skladu sa sistemom za praćenje korištenja zemljišta

i analize sadržaja karbona tzv. Lucas sistem (Land Use and Carbon Anaysis System) iz

sredstava IPA. Agencija za statistiku BiH je počela pratiti okolišne parametre i

objavljuje godišnja istraživanja o otpadu iz proizvodnih aktivnosti, otpadu odloženom

na deponijama, prikupljenom općinskom otpadu i obradi/uklanjanju otpada (posljednji

je u fazi pilot istraživanja). Godišnji izvještaji se objavljuju i za sektor voda kao

“Snabdijevanje vodom iz javnog vodovoda ”, „Otpad iz javnog kanalizacijskog

sistema”, i “Upotreba vode i zaštita od zagađenja iz otpadnih industrijskih voda”. Ovi

podaci se dostavljaju u OECD-Eurostat i statističkom odjelu UN-a (UNSD/UNEP)179

.

12. Proizvodnja električne energije u BiH bilježi rastući trend. Osnovni

elektroenergetski parametri u BiH u periodu 2006.-2010. (DERK, 2010) pokazuju da je

proizvodnja električne energije u 2010. u velikim hidroelektranama za 0,6% premašila

proizvodnju električne energije u termoelektranama, koja je dominirala prethodnih

godina (tabela 27)180

.

Tabela 26: Proizvodnja i potrošnja električne energije u BiH, 2006-2010. (u GWh)

2006 2007 2008 2009 2010

Proizvodnja u

hidroelektranama

5899,71 4024,50 4764,75 6148,41 7946,20

Proizvodnja u

termoelektranama

7614,06 7972,16 8843,92 8226,63 7868,80

Proizvodnja u malim

i indus. el.

161,40 178,46 175,60 186,47 253,41

Proizvodnja ukupno 13675,17 12175,12 13784,28 14561,52 16068,40

Potrošnja ukupno 11491,81 11602,56 12193,15 11597,28 12265,82

13. Proizvodnja u velikim hidroelektranama u 2010. je porasla za 29,2% (u odnosu na

2009. (DERK 2010). Uočljiv je i rastući trend proizvodnje energije u malim i industrijskim

elektranama, kod kojih je u 2010. zabilježen rast od 26,4% u poređenju s 2009. Povoljan hidro-

energetski režim je rezultirao povećanom proizvodnjom, a viškovi električne energije su

uglavnom rezultat smanjenja potrošnje u domaćoj industriji. Trenutačna proizvodnja električne

izuzetkom Kipra i Malte), kao i Albaniju, Andoru, BiH, Makedoniju i obalske zone Tunisa i Sjevernog

Maroka.

179 Working Group on Environmental Monitoring and Assesment, Eleventh session, Geneva, 2-3 September 2010,

Latest Developments in Environmental Monitoring and Assessment at the National,Subnational and Company

Levels, Submitted by Bosnia and Herzegovina

180 Izvještaj o radu DERK-a za 2010. na http://www.derk.ba/ba/godinji-izvjetaji-derk-a

http://www.derk.ba/ba/godinji-izvjetaji-derk-a

129

energije je dostigla nivo prijeratne proizvodnje koji je iznosio 15102 GWh na kraju 1991.

godine. Grafik 70: Proizvodnja u elektroenergetskom sektoru u BiH, 2006.-2010. (u GWh)

Izvor: DERK, 2010

14. Potrošnja električne energije po glavi stanovnika u 2009. u BiH je iznosila

2385kWh/stanovniku, što je niže od svjetskog prosjeka (2752kWh) i od prosjeka

zemalja OECD-a (8477 kWh) (INC, 2009., IEA, 2009), što je pokazatelj slabije

kupovne moći jednog dijela stanovništva. Ukupna potrošnja električne energije u BiH u

2010. bilježi dalji porast (oko 6%) u usporedbi za potrošnjom u 2009. (DERK, 2010).

Prema preliminarnim podacima IEA, utrošak električne energije po stanovniku u 2010.

u BiH je iznosio 2447 KWh, a ukupna potrošnja primarne energije (TPES)/BDP je 0,17

toe/000 2000 USD).

15. Procjena potencijala obnovljivih izvora energije u BiH je ohrabrujuća. Može

očekivati povećanje udjela ovih izvora u ukupnoj proizvodnji energetskog sektora.

16. Projektiranje prve vjetroelektrane u BiH, u Mesihovini, snage 44 MW je počelo

2010. Očekuje se da će biti završeno početkom 2013., a očekivana godišnja proizvodnja

će biti oko 115 GWh. Elektronički atlas vjetrova BiH181

koji identifikuje potencijalne

lokacije će ubrzati dalji razvoj i pripremu budućih lokacija, za čiju izgradnju postoji

interes.

17. Stupanj iskorištenosti BiH hidropotencijala je oko 40% ekonomskog potencijala. Do

sada je odobreno oko 400 koncesija za izgradnju malih hidrocentrala. Procenat

električne energije iz vodnih resursa u 2010. se kreće oko 50%182

ukupne proizvedene

električne energije u BiH, čineći relativno visok udio obnovljivih izvora energije.

181

Elektronički atalas vjetrova BiH uručila je vlada Njemačke organima vlasti BiH 2010. 182

Izvještaj o radu DERK-a za 2010. na http://www.derk.ba/ba/godinji-izvjetaji-derk-a

http://www.derk.ba/ba/godinji-izvjetaji-derk-a

130

18. Osim podataka o proizvodnji energije iz hidropotencijala i djelimičnih podataka o

upotrebi biomase u toplanama u BiH ne postoje precizni podaci o udjelu drugih

obnovljivih izvora energije u ukupnoj proizvodnji183

.

19. Povećanje energetske efikasnosti u BiH predstavlja jedan od prioriteta jer potrošnja

energije po pojedinim sektorima značajno zaostaje za EU prosjekom. Oko 20% BDP u

2008. je utrošeno za energiju, što je tri puta više od iznosa u zemljama EU184. 57%

energije potrošene u BiH u 2008. otpada na zgradarstvo (domaćinstva i uslužni objekti),

što je znatno više od EU prosjeka. Najveći udio potrošnje energije je u domaćinstvima

(51%), zatim slijede industrija (22%), transport (19%), uslužne djelatnosti (6%), i

poljoprivreda (v. grafik 74).

Grafik 71: Pregled potrošnje elek. energije po sektorima

Izvor : Svjetska banka, 2008.

20. Primjenom mjera energetske efikasnosti potrošnja finalne energije domaćinstava

se može smanjiti do 2020. na 40,1% i tako približiti aktualnom europskom

prosjeku. Nadalje, povećanjem udjela biogoriva i drugih alternativnih izvora s malom

emisijom CO2, uvođenjem poreza na emisiju CO2 i olakšica za kupovinu energetski i

okolišno prihvatljivih vozila moguće su uštede goriva u sektoru transporta do 2020. od

8,1 % u odnosu na potrošnju iz 2005. (ESSBiH, 2008 Modul 12)185

.

21. Problem zagađenja zraka u industrijskim zonama, tretman otpadnih voda te

odlaganja čvrstog otpada je i dalje izražen uprkos nizu zakonskih rješenja. Emisije

polutanata u industrijama čiji kapaciteti rade sa zastarjelim tehnologija u BiH značajno

utiču na kvalitet zraka. Vođenje katastra emisija u zrak je u nadležnosti entiteta.

183

Prema EUROSTAT-u, evidentan je rast udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj proizvodnji u EU i u EU-27

u razdoblju 2006-08. Udjel je 2008. iznosio 10,3%, od čega: 60% hidro, 21% energija vjetra, 17% biomasa, 1%

geotermalna i 1% solarna energija. To predstavlja polovinu definisanog cilja do 2020. Udio obnovljivih izvora

energije u EU u 2008. bio veći za 5,6 procentnih poena od čega na biogoriva otpada (29,7%).

184 UNDP BiH 185

Studija energetskog sektora BiH, Modul 12, http://www.mvteo.gov.ba/docs/reports/?id=387

http://www.mvteo.gov.ba/docs/reports/?id=387

131

Otpadne vode predstavljaju poseban ekološki problem u BiH. Količina otpadnih voda

2009. (110 871 hiljada m3) je nešto veća nego 2008, od čega je samo 5,5% tretirano.

Također, godišnja količina otpada po glavi stanovnika je u stalnom porastu i u odnosu

na 2008. u 2010. je zabilježen porast otpada od 9%.186

22. U razvoju zakonodavnog okvira u oblasti zaštite okoliša je postignut izvjestan

napredak. BiH je ratifikovala Konvenciju o procjeni uticaja na okoliš u

prekograničnom kontekstu (Konvenciju Espoo) i Štokholmsku konvencija o trajnim

organskim zagađivačima. Nakon što je 2008. ratifikovala Aarhus konvenciju o pristupu

informacijama, učešću javnosti u odlučivanju i pristupu pravdi u okolišnim pitanjima,

BiH je u novembru 2010, uz podršku OSCE-a, pripremila Nacrt prvog izvještaja o

provedbi Aarhus konvencije i podnijela ga UN Ekonomskoj komisiji za Evropu (United

Nations Economic Commission for Europe-UNECE) u decembru 2010. Izvještaj

trenutno čeka na odobravanje. Direktiva Evropske komisije o strateškoj procjeni uticaja

još nije odobrena na državnom nivou. Plan isključenja iz upotrebe supstanci koje

oštećuju ozonski omotač se uspješno implementira, sukladno Montrealskom protokolu.

Donesena je odluka o pristupanju zemlje Protokolu voda i zdravlja, uz Konvenciju o

zaštiti i korištenju prekograničnih vodotoka i međunarodnih jezera.187

Usvojen je Prvi

nacionalni izvještaj u skladu sa UNFCCC. Na nivou oba entiteta je doneseno nekoliko

značajnih zakona koji regulišu oblast zaštite okoliša.

23. Nedovoljan napredak je zabilježen u procesu unapređenja legislativnog okvira u

oblasti energije i obnovljivih izvora energije. Strategija razvoja energetskog sektora u

BiH ne postoji.188

U pogledu implementacije obaveza iz Mape puta189

u oblasti

električne energije, BiH je na nivou regionalnog prosjeka, dok u reformi gasnog sektora

nije napravljen napredak. Iako je napravljen određeni napredak u definisanju i usvajanju

legislativnog okvira za energetsku efikasnost i korištenje energije iz obnovljivih izvora,

BiH značajno kasni za zemljama regiona. U pripremi je Prvi nacrt Akcionog plana za

implementaciju mjera energetske efikasnosti (NEEAP) koji bi trebao biti završen do 21.

oktobra 2011. i prezentiran Energetskoj zajednici jugoistočne Evrope (SEE) 30.

novembra 2011. Fondovi za okoliš za unapređenje energetske efikasnosti na entitetskom

nivou nisu zaživjeli. BiH nema definisani cilj za kojim bi se odredio procenat

pokrivenosti energetskih potreba iz obnovljivih izvora, ali je Akcioni plan za obnovljivu

energiju u procesu izrade u okviru Energetske zajednice SEE za sve zemlje regije, čime

će se stvoriti uslovi za razvoj ovih izvora energije. Zakon o koncesijama BiH190

je

usvojen 2002, i oba entitetska zakona su usklađeni s ovim zakonom. BiH nema

definisani cilj smanjenja emisija u prvom obavezujućem periodu Kyoto protokola (KP)

2008.-2012. i ne postoji definisana trgovina karbonskim emisijama u BiH.

186

Agencije za statistiku BiH. 187

EC progress Report 2010 188

Strateški plan i program razvoja energetskog sektora FBiH usvojen je marta 2009., a Nacrt strategija razvoja

energetike Republike Srpske do 2030. maja 2010. Energetsku efikasnost je jedan od ključnih prioriteta oba ova

strateška dokumenta. 189

Mapa puta je definisala akcije koje BiH treba poduzeti za implementaciju EU direktiva propisujući razvoj

zakonodavsnog i institucionalnog okvira 190

Službeni glasnik BiH, br. 32/02.

132

24. Prijedlog preporuka za unapređenje sektora zaštite okoliša, sektora energije i obnovljivih

izvora energije uključuje:

Obezbijediti uslove za puno funkcionisanje Ovlaštenog tijela za implementaciju

CDM projekata te uz donatorsku pomoć i strane investicije omogućiti njihovu

realizaciju u industriji i prenos tehnologija čistog razvoja, s fokusom na povećanje

energetske efikasnosti i upotrebu obnovljivih izvora energije;

Obezbijediti uslove za uspostavu državne Agencije za zaštitu okoliša;

Osnovati Fond za zaštitu okoliša/životne sredine na nivou države;

Usvojiti Zakon o zaštiti okoliša na nivou države;

Izraditi i usvojiti Strategiju razvoja energetskog sektora BiH 2011–2030;

Nastaviti harmonizaciju regulatornih okvira sa zahtjevima Ugovora o energetskoj

zajednici i EU standardima (uključujući upotrebu biogoriva);

Izraditi regulativu za izdavanje koncesija za korištenje obnovljivih izvora energije;

Pripremiti studiju opravdanosti uključivanja BiH u trgovinu emisijama (Emission

Trading System) u skladu sa UNFCCC;

Uspostavititi energetsku statistike na nivou države;

Uspostaviti sistem za praćenje klimatskih promjena i svih sastavnica okoliša;

Educirati o značaju energije i energetskih resursa za razvoj društva te podizanje nivoa

svijesti o štednji energije;

Poticati programima i projektima zaštite okoliša i podizanja energetske efikasnosti

kroz projekte;

Unaprijediti mehanizme okolišnih taksi/poreza, naknada za izdavanje koncesija i sl.

radi provođenja programa i projekata zaštite okoliša i povećanja energetske

efikasnosti;

Uvesti i redovno pratiti nove, inter-dimenzionalne indikatore sukladno iskustvu

zemalja EU (prikupljanje reciklažnog otpada, kvalitet vode, uticaj zagađenja na

zdravlje ljudi i sl.);

Uvesti i redovno pratiti Okolišni barometar (koji bi pružao uvid u implementaciju

okolišnih politika, uvažavajući specifičnosti geografskih regiona, npr. osjetljive

ekosisteme, glavne ekonomske resurse, turističke potencijale i itd.

133

IV.4.2.3. Transport i komunikacije

9. Razvoj moderne ekonomije je uslovljen postojanjem moderne transportne i

komunikacijske infrastrukture. Dobar i funkcionalan transportni sistem koji uključuje

cestovni, željeznički, vazdušni i vodni prevoz je od ključne važnosti za protok roba,

ljudi i usluga i predstavlja temelj ekonomskog razvoja. Istovremeno ekonomski razvoj

zemlje zahtijeva i postojanje razvijenog sistema komunikacija koji omogućava prenos

informacija, ključnog resursa moderne ekonomije. Stupanj razvijenosti jedne ekonomije

i društva se može vidjeti u razvijenosti njegove transportne i komunikacijske

infrastrukture. Kao zemlja u tranziciji, smještena u blizini europskih i mediteranskih

tržišta, BiH ima za strateški cilj izgraditi novu i modernizati postojeću transportnu

infrastrukturu, prvenstveno cestovnu mrežu. Pridruživanje zemlje Evropskoj zajednici

od BiH iziskuje i razvoj komunikacijske mreže koja će ubrzati i olakšati poslovanje i

unaprijediti javni sektor.

10. Izgradnja dionica na Koridoru Vc u BiH se nastavlja. Koridor Vc, ukupne dužine

kroz BiH od 336 km, koji će BiH povezati sa evropskim transportnim sistemom, bi

trebao biti završen do 2020. Prema očekivanjima jedna trećina puta kroz BiH bi mogla

biti završena do 2014. U FBiH je izgrađeno oko 37,5 km autoceste u okviru 4

dionice191

. Prema stanju u decembru 2010, u toku bila izgradnja 21 km autoceste, a u

pripremi izgradnje još 43 km. U izgradnji su bile dionice Kakanj-Drivuša (Zenica Jug)

dužine 16 km te dio obilaznice Sarajevo-Jošanica-Butila dužine 5 km. U pripremi je bila

izgradnja preostalog dijela obilaznice Sarajeva: Butila – Vlakovo (dužine 3 km), dionice

Vlakovo-Tarčin (dužine 19 km), južna granična dionica Bijača-Zvirovići (Međugorje)

dužine 10 km, te sjeverna granična dionica Svilaj-Odžak (dužine 11 km). U decembru

2010. godine Vijeće ministara BiH i Vlada Republike Hrvatske su potpisale Sporazum o

izgradnji međudržavnog mosta na rijeci Savi kod Svilaja i graničnih dionica autoceste

na Koridoru Vc. Usaglašena je i dinamika pripremnih aktivnosti za izgradnju južnih

graničnih dionica autoceste na Koridoru Vc sa graničnim prelazima Bijača (BiH) i

Metković (RH). Tehnička dokumentacija glavnih projekata mosta kod Svilaja192

i

dionice autoceste je odobrena. Priprema dokumentacije glavnih projekata za prioritetne

dionice Svilaj-Doboj jug dužine 63 km i Mostar sjever-granica jug (Bijača) dužine 58

km te glavnog projekta zaobilaznice oko Zenice, dužine 9 km su bile u završnoj fazi

krajem 2010. Koridor Vc kroz Republiku Srpsku obuhvata tri općine Doboj, Modriču i

Vukosavlje u ukupnoj dužini od 46 km. Provedene su zakonske procedure i usvojeni

prostorni planovi autoceste i dobijena je urbanistička saglasnost za veći dio dionice

autoceste kroz RS. Radovi deminiranja šireg lokaliteta Putnikovo brdo kod Doboja su

bili u toku. Položaj i projektno rješenje međuregionalnog čvorišta Johovac su usaglašeni

čime će se autoceste na Koridoru Vc povezati s autocestom Doboj-Banja Luka-Gradišta.

Završeno je usaglašavanje projektne dokumentacije glavnih projekata autoceste s

191

Trenutno izgrađene dionice Koridora Vc: Podlugovi – Jošanica; Visoko - Podlugovi; Dobrinje - Visoko; i

Kakanj – Dobrinje. 192

Procijenjena vrijednost ove investicije je 40 miliona eura. Most Svilaj će imati ukupnu dužinu 66 0m, šest

prometnih traka i biti će finasniran od strane Republike Hrvatske i BiH s po 50%. BiH je osigurala sredstva za

finansiranje svoga udjela.

134

projektima hidrocentrala kao dio integralnog korištenja voda rijeke Bosne od Doboja do

Modriče193

. Izgradnja mosta na rijeci Savi kod Gradiške procijenjenje vrijednosti 30

miliona eura, je dogovorena sa Republikom Hrvatskom i ugovorena je izrada projektne

dokumentacije.

11. U RS se provode aktivnosti vezane za realizaciju četiri projekta u okviru izgradnje

novih autoputeva i brzih cesta. U okviru projekta izgradnje autoputa Gradiška-

Banjaluka ukupno planirane dužine 34 km, realizuju se aktivnosti vezane za izgradnju I.

i II. faze autoputa, izgradnje Mahovljanske petlje, mosta na rijeci Savi i privremenog

uklapanja završetka autoputa Е-661194

s magistralnim putem Banjaluka-Gradiška,

dionica Banjaluka-Klašnice. Izgradnja dionice Doboj-Jake je planirana u okviru

Koridora Vc, dok za izgradnju ceste Glamočani-Mliništa do granice s FBiH treba

pokrenuti tendersku proceduru.

12. Privlačenje privatnih partnera u izradi transportnih infrastrukturnih objekata u

BiH do sada nije dalo obećavajuće rezultate.195

13. Cestovna i željeznička mreža u BiH nisu dovoljno razvijene. Prema razvijenosti

cestovne mreže, BiH spada u slabo razvijene zemlje196

. Iako je u obnovu oštećene

transportne infrastrukture uloženo mnogo sredstava kroz razne projekte, aktualno stanje

je još uvijek nezadovoljavajuće, djelimično i zbog nedovoljnih sredstava za redovno

održavanje. Gustoća cestovne mreže iznosi 445km/1000km2 površine

197 odnosno 6,0

km na 1000 stanovnika,198

što je znatno manje od EU prosjeka. Gustoća željezničke

mreže199

po 1000 km2

u 2009. je iznosila 20,2 km, dok prosjek za EU-27 iznosi

51km/1000km2. Gustoća željezničke mreže na 100 000 stanovnika je 26,8 km, dok

prosjek za EU-27 iznosi 44km/100 000 stanovnika.

14. Stupanj motorizacije BiH znatno zaostaje za EU. U BiH u 2009. je bilo registrovano

816,447 motornih vozila, pa na 1000 km cesta dolazi 35,349 vozila, odnosno 212 vozila

na 1000 stanovnika, što u odnosu na 2006. predstavlja rast od 12%.200

Istovremeno je

193

Izvještaj o aktivnostima na projektu ,,Autoput na Koridoru 5c" i plan narednih aktivnosti, 31. 12.2010.

.http://www.parlament.ba/sadrzaj/ostali_akti/izvjestaji/default.aspx?id=30522&langTag=bs-BA 194

E661 je oznaka za magistralni put M16 na koridoru od Okučana do Banjaluke. 195

Bosnia and Herzegovina The Road to Europe, Transport Sector Review, The World Bank, May 2010. 196

Ukupna dužina cestovne mreže u BiH iznosi 23.096,7 km od čega 37,5 km autocesta, 1 7km brzih cesta, 15,8 km

cesta rezervisanih za saobraćaj motornih vozila, 3838 km magistralnih, 4852,8 km regionalnih, 228 km cesta od

posebnog značaja te oko 14.107,6 km lokalnih cesta. Procjena izvršena na osnovu podataka prikupljenih iz: JP

Direkcija cesta FBiH, Zavod za statistiku FBiH, Vlade RS

(http://www.investsrpska.net/index.aspx?PageID=320&langid=2 i Odjeljenja za javne poslove, Vlade Brčko

Distrikta. 197

Procjena urađena prema površini kopna P (BiH) = 51 197km2

198 Procjena urađena na osnovu podataka BHAS da u BiH živi 3 843 126 osoba po procjenama od 30.06.2009.

199 Ukupna dužina željezničkih pruga (ne uključujući industrijske kolosijeke do značajnijih proizvodnih kapaciteta)

u BiH iznosi 1033 km, od čega 608,495 km u FBiH, i 425km u RS. 200

Agencija za statistiku BiH.

http://www.parlament.ba/sadrzaj/ostali_akti/izvjestaji/default.aspx?id=30522&langTag=bs-BA

http://www.investsrpska.net/index.aspx?PageID=320&langid=2

135

stupanj motorizacije u EU-27 u 2008. iznosio 468 registrovanih vozila na 1000

stanovnika.201

15. Kvalitet cesta202

je nezadovoljavajući. Odnos dužine cestovne mreže u BiH i broja

saobraćajnih nezgoda i u kontinuitetu od 2008.-2010. iznosi 0,59. Što je omjer veći

kvalitet cestovne mreže je lošiji.

16. Rekonstrukcija regionalnih i magistralnih puteva u BiH je u toku. U FBiH su u

2010. planirane aktivnosti na okončanju radova započetih prethodnih godina kao i

rehabilitacija 21 dionice magistralne ceste ukupne vrijednosti 42,7 miliona KM.203

Tokom 2010. su potpisana četiri nova ugovora za rehabilitaciju magistralnih cesta u

FBiH ukupne vrijednosti od 21,24 miliona KM, a potpisano je iz istog programa 17

ugovora za projektiranje u iznosu od 1,46 mln KM204

. Za rekonstrukciju putne mreže u

RS u 2010. planirano je ulaganje od oko 52 miliona KM. Prema studiji Rehabilitacije

putne mreže u Republici Srpskoj od 2007. do 2011. predviđena je rehabilitacija

prioritetnih puteva na 55 dionica magistralnih i regionalnih puteva ukupne dužine oko

1100km. Od 2007. do 2009. je obnovljeno 485,68km na 23 dionice glavnih i

regionalnih cesta ukupne vrijednosti 69,78 miliona KM.205

Ukupno je u od 2007. do

februara 2011. obnovljeno 778,5km puteva.

17. Implementacija druge i treće faze obnove željezničke infrastrukture u BiH je toku.

U prvoj fazi su sanirane pruge za male brzine bez odgovarajuće signalizacije i

telekomunikacije, u što je investirano 70 miliona US$. U okviru druge faze

rehabilitacije vrši se obnova pruga i pružnih postrojenja s modernizacijom. Do sada su

urađeni remont pruga na Koridoru Vc i paralelnom koridoru X; stanična signalizacija i

osiguranje putnih prelaza, daljinsko upravljanje električnom vučom, sanacija tunela

Jedrinje kod Mostara, nabavka i instalacija informacijske opreme u ukupnoj vrijednosti

od 65 miliona eura. Prioritetne aktivnosti u okviru projekta “Regionalni projekti

željeznica I i II” su finansirane iz bankarskih kredita. Treća faza se odnosi na

rekonstrukciju pruga na Pan-Evropskom koridoru Vc i Paralelnom X prema

standardima Trans –Evropskih željeznica.206

18. Raste udio cestovnog u ukupnom prevozu roba u BiH. Udio je u 2001. iznosio 50%

a u 2007-2009. pokazuju rastući trend i kreću se oko 60-63% ukupnog prevoza roba u

tonskim kilometrima (tkm)207

. U 2007. je zabilježen značajan rast količine prevezene

robe cestovnim putem i u poređenju s 2006. veći je za 8%. U 2008. je zabilježen pad od

oko 1,5% u odnosu na 2007. dok je u 2009. došlo do povećanja količine prevezene robe

201

Pocketbook on Enlargement Countries, EUROSTAT 2011, str 125. 202

Svjetski ekonomski forum. 203

Plan i program rada JP Direkcija cesta FBiH za 2010.

http://www.jpdcfbh.ba/ba/novosti/program/Plan%20i%20program%20-%202010.pdf 204

http://www.jpcfbih.ba/ba/novosti/saopstenja_za_javnost.shtml 205

Prezentacija Ministarstva saobraćaja i veza RS, www.vladars.net 206

Šesti ministarski sastanak SEETO, Sarajevo, 1. decembar 2010.

www.seetoint.org/index.php?option=com_rubberdoc...doc... 207

Jedinica mjere prevoza dobara koja predstavlja prevoz 1 tone dobara na razdaljinu od 1 kilometra.

http://www.jpdcfbh.ba/ba/novosti/program/Plan%20i%20program%20-%202010.pdf

http://www.jpcfbih.ba/ba/novosti/saopstenja_za_javnost.shtml

http://www.seetoint.org/index.php?option=com_rubberdoc...doc

136

cestovnim putem za 3% u odnosu na 2008. (v. grafik 75). U poređenju s 2001. u 2009.

je zabilježen rast od 13% u cestovnom prevozu roba, i iznosio je 63,14%, dok je prosjek

za EU-27 bio 74,8% od ukupnog prevoza.

Grafik 72: Procentualno učešće prevezene robe u cestovnom i željezničkom transportu u BiH, 2006-2009.

.

Izvor: BHAS i EUROSTAT, 2011208

19. BiH je aktivno uključena u regionalnu suradnju u oblasti infrastrukture i transporta.

Članica je regionalnih organizacija SEETO, zatim SEECP, SEETAC te SECI.209

Osnovna regionalna transportna mreža SEETO je proširen, a čime su se stekli

preduslovi za ulazak BiH u transevropsku prometnu (TEN-T) mrežu. Sredstva za izradu

studije izvodljivosti za infrastrukturne projekte su obezbjeđena. BiH učestvuje u

projektima željeznica i sigurnosti cestovnog saobraćaja, a sklopljen je niz bilateralnih i

trilateralnih sporazuma. Održane su radionice za obuku i implementaciju EU standarda

u BiH210

. Tehnička pitanja Sporazuma o uspostavi Transportne zajednice između

Evropske komisije i zemalja Jugoistočne Evrope koja će naslijediti Memorandum o

razumijevanju o razvoju osnovne regionalne transportne mreže u Jugoistočnoj Evropi

(SEETO) su najvećim dijelom usaglašeni u prvoj polovini 2010.

20. Sistem obilježavanja oznaka plovnog puta na rijeci Savi je u potpunosti

uspostavljen i redovno se održava. BiH je potpisnica Okvirnog sporazuma o slivu

rijeke Save,211

koji predviđa rehabilitaciju plovnog puta rijeke Save, njenu integraciju u

208

Zbog poređenja sa zemljama komparatorima podaci za željeznički prevoz roba su preuzeti s EUROSTAT, 2011. 209

Transportne organizacije Jugoistočne Evrope (South East Europe Transport Obesrvatory- SEETO; Proces

suradnje u Jugoistočnoj Evropi (South East European Co-operation Process- SEECP; Program suradnje u

Jugoistočnoj Evropi za uvođenje integrisane i multimodalne mreže u zemljama Balkana u okviru revizije evropske

transportne mreže (South East European Transport Axis Cooperation –SEETAC); Inicijative za suradnju u Evropi

(South Euroepan Cooperative Initiative –SECI). 210

www.rcc.int Intervju sa komunikacija i prometa BiH Rudom Vidovićem. 211

Međunarodna Komisija za sliv rijeke Save, Savska komisija formirana na osnovu Okvirnog sporazuma o slivu

rijeke Save, koji su potpisale zemlje (Republika Slovenija, Republika Hrvatska, Bosna i Hercegovina i Državna

zajednica Srbije i Crne Gore) u Kranjskoj Gori 03. 12. 2002., a stupio je na snagu 29. 12. 2004. godine.Sjedište

Komisije je u Zagrebu.

http://www.rcc.int/

137

regionalni i transportni sistem rijekom Dunav, korištenje vode i razvoj turizma na Savi.

Dalja nadogradnja uključuje izradu internetske aplikacije za razvoj Plana obilježavanja,

i redovno ažuriranje sistema obilježavanja. Provode se aktivnosti na završetku glavnog

projekta i druge dokumentacije za završetak faze planiranja obnove plovnog puta.

Finansijska sredstva za realizaciju glavnog projekta za cijeli plovni put od Beograda do

Siska dužine 594 km su osigurana i očekuje se početak aktivnosti u 2011, a završetak

do 2016. Početne aktivnosti na razvoju riječnog informacijskog servisa Sava (RIS)

(glavni projekt i instalacija prototipa) su obavljene i započete su aktivnosti u vezi s

iznalaženjem sredstava za implementaciju.212

U 2010. je postignut i dogovor o glavnim

parametrima i rokovima za deminiranje obala rijeke Save i dijela korita na bh. strani.

21. Raste broj korisnika interneta u BiH. Broj korisnika interneta na 100 stanovnika je

iznosio 25,1 u 2006. a u 2009. je iznosio 37,7; što predstavlja povećanje od 33,4%. BiH

je u odnosu na prosjek EU-4 u 2006. imala 37% manje korisnika interneta na 100

stanovnika, dok je u 2009. razlika smanjena na 31%. U 2010. je evidentiran rast broja

korisnika Interneta u odnosu na 2009. od 28,9%. Prema procjenama RAK-a, svaki drugi

stanovnik BiH se koristi Internetom. Nivo penetracije ili broj korisnika interneta/100

stanovnika u 2010. u BiH je iznosio 52.

22. BiH značajno zaostaje u odnosu na zemlje regije u implementaciji aktivnosti iz

eSEE Agende Plus, koja ohrabruje razvoj širokopojasne mrežne infrastrukture i na njoj

baziranih širokopojasnih elektronskih servisa kako bi se ubrzao razvoj informacionog

društva i postigli postavljeni ciljevi iz Akcionog plana „eSEE Agenda Plus“213

23. Zbog sporosti u implementaciji zakona o elektronskom potpisu kasni se s

uspostavom poslovanja zasnovanog na elektronskom potpisu. Podaci u sigurnosnim

institucijama u BiH se prenose putem visokosofisticirane komunikacijske mreže u SDH

tehnologiji (tehnologija sinhrone digitalne hijerarhije), koju tehnički održava Agencija

za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA).

Agencija je nadležna za tehničko održavanje i elektronsko arhiviranje podataka i

informacija koje se vode u evidencijama, digitalno potpisivanje u oblasti

identifikacionih dokumenata u skladu sa zakonom kojim se regulira elektronski

potpis.214

24. Razvoj e-zakonodavstva i e-vlade u BiH još uvijek nisu zadovoljavajući. Kao

potpisnica Inicijative za elektroničku Jugoistočnu Evropu (eSEE),215

BiH je prihvatila

obavezu stvaranja institucionalnog okvira za izgradnju informacionog društva u skladu s

EU smjernicama i uvođenja informaciono-komunikacijskih tehnologija u upravljanju,

poslovanju, zdravstvu i obrazovanju. Reformske procese uvođenja informacionih

212

Sažetak godišnjeg izvještaja Savske komisije za razdoblje 1. travanj 2010. do 31. ožujak 2011.

www.savacommission.org 213

Strategija razvoja BiH, 2010. 214

Analiza učinka propisa na pravni i institucionalni okvir za elektronski potpis,

http://www.mkt.gov.ba/Default.aspx?pageIndex=1 215

Članice eSEE Inicijative (Albanija, BiH, Crna Gora, Hrvatska, Makedonija, Moldova, Rumunjska, Srbija i

Kosovo) su 2002. potpisale Agendu o razvoju informacijskog društva u Jugoistočnoj Europi.

http://www.savacommission.org/

http://www.mkt.gov.ba/Default.aspx?pageIndex=1

138

tehnologija u javnu upravu provodi Ured Koordinatora za reformu javne uprave u BiH u

skladu sa Strategijom reforme javne uprave u BiH usvojenom 2006. U 2010. su

nastavljene aktivnosti na uspostavi centraliziranog "Informacijskog sistema upravljanja

proračunom" (BMIS), čime će se ubrzati procedure izrade budžeta i unaprijediti

koordinacija između ministarstava na svim nivoima vlasti. Aktivnosti na projektu izrade

i uspostave interoperabilnosti i standarda za razmjenu podataka unutar javne uprave,

koje su u toku, će omogućiti uvezivanje postojećeg informacionog sistema sa svim

nivoima uprave, što će građanima omogućiti ostvarivanje prava i obaveza elektronskim

putem. Planirana je i izrada strateškog dokumenta "Okvir interoperabilnosti E-vlade" u

skladu sa standardima EU odnosno s dokumentom "Okvir interoperabilnosti EU."216

25. U BiH je ostvaren ograničen napredak u prelasku s analogne na digitalnu

televiziju. Aktivnosti na uvođenju digitalne terestrijalne televizije (DTT) su počele

2006. ali se s njihovom realizacijom značajno kasni. Vijeće ministara BiH je usvojilo

Strategiju prelaska na digitalnu terestrijalnu televiziju (DTT) 2009. kojom se predviđa

gašenje analognog signala 1. decembra 2011. ukoliko budu ispunjeni svi uslovi i

digitalna televizija bude uvedena u domaćinstva. Tranzicijski period traje od juna 2006.-

juna 2015. Regulatorna agencija za komunikacije BiH (RAK) je 2010. donijela Odluku

o načinu korištenja Multipleks-a A (MUX A) za potrebe zemaljskog digitalnog

televizijskog emitovanja u BiH u tranzicijskom periodu, čime javni RTV servisi stiču

pravo i obavezu na digitalno zemaljsko emitovanje svojih TV programa na teritoriji

cijele BiH zajedničkom izgradnjom i korištenjem sinhronih mreža u digitalnim

područjima.217

26. Broj aktivnih fiksnih218

telefonskih linija u 2010. je bio je u blagom porastu. Broj

aktivnih fiksnih telefonskih linija u 2009. (za sva tri dominantna telekom operatera219

)

je iznosio 947.626, dok je u 2010. Iznosio 989.680; što predstavlja rast za oko 4%. Nivo

penetracije u fiksnoj telefoniji ili broj telefonskih priključaka na 100 stanovnika u BiH

na kraju 2010. je iznosio oko 26%. Pored tri dominantna, devet novih operatera je

dobilo dozvolu za pružanje javnih fiksnih telefonskih usluga.220

27. Evidentirana su zakašnjenja u realizaciji usluga prenosivosti mobilnog telefonskog

broja i brojeva u fiksnoj telefoniji. U 2010. nisu aktivirane usluge prenosivosti

brojeva u fiksnoj niti u mobilnoj telefoniji.

28. Broj mobilnih pretplatnika na 100 stanovnika u BiH je zabilježio pad u 2010.

godini. Broj mobilnih pretplatnika/100 stanovnika u BiH na kraju 2010. je iznosio

78,44 nasuprot 86,5 pretplatnika/100 stanovnika u 2009. godini što predstavlja pad od

9%. U poređenju sa zemljama komparatorima, BiH ima za 35% slabije rezultate za

2010. godinu dok je taj jaz u 2009. iznosio 28% Nastavljen je trend uvođenja novih

216

http://parco.gov.ba/latn/?page=21&kat=1&vijest=7587 217

http://dtt.ba/dtt_sub_05_vijesti.html 218

Aktivne fiksne telefonske linije predstavljaju zbir aktivnih analognih fiksnih linija, ISDN (digitalna mreža

integriranih usluga) kanala, broja javnih telefonskih govornica i VoIP (Voice over IP) pretplata. 219

BH Telecom d.d. Sarajevo, Telekomunikacije Srpske a.d. Banja Luka, Hrvatske Telekomunikacije d.o.o. Mostar. 220

Godišnji izvještaj RAK-a za 2010.

139

usluga i tarifnih modela kod sva tri GSM operatera kao i smanjenje cijena za korisnike

usluga.

29. Uspostava institucionalnog okvira u sektorima transporta i komunikacija nije

okončana. Primjerice, zbog nepostojanja Agencije za usluge zračnog navođenja

(BHANSA) BiH ne može preuzeti nadzor nad svojim nebom. Očekuje se da će proces

uspostave Agencije biti završen do kraja 2012.

30. U sektoru transporta je bilo malih pomaka u unapređenju legislativnog okvira.

Nacrt Transportne strategije BiH s Akcionim planom (2007.) je izrađen, ali je uslovljen

usvajanjem Transportne politike BiH (2008-2020). U odsustvu strategije primjenjuje

se Transportni master Plan iz 2005. Memorandum o razumijevanju o razvoju osnovne

regionalne transportne mreže u Jugoistočnoj Evropi SEETO i Akcioni plan (MAP 2010-

2014. je usvojen 2009. TEM (Trans European Motorway) i TER (Trans European

Railway) Master Plan su usvojeni 2008. Dom naroda BiH je maja 2010. usvojio Okvirni

Zakon o digitalnim tahografima, koji propisuje da sva vozila nosivosti preko 3,5 tone i

imaju preko devet sjedišta moraju imati digitalne tahografe kako bi se omogućio prevoz

u međunarodnom transportu221

.

31. Nastavljene su aktivnosti na uvođenju ATA karneta, sukladno odluci Predsjedništva

BiH iz juna 2009. o pridruživanju Konvenciji o karnetu ATA.222

TIR karnet kojim se

omogućava slobodan protok robe u međunarodnom prevozu u primjeni je u BiH od

januara 2010. U junu 2010. su usvojene Izmjene i dopune Zakona o sigurnosti prometa

na cestama u BiH, čime se usklađuje zakonodavni okvir BiH s EU standardima, u

sistemu revizije i ocjene sigurnosti cestovnog saobraćaja.223

32. Studija zahtjeva i tržišta za riječnu plovidbu u BiH je u izradi. Savska komisija je

izradila ažuriranu Strategiju za provedbu Okvirnog sporazuma s Akcionim planom

2011-2015. Protokol o zaštiti od poplava potpisan je 1. lipnja 2010. Nacrt Protokola o

iznenadnim situacijama uz Okvirni sporazum, kao i Nacrt Protokola o upravljanju

nanosom uz Okvirni sporazum su u postupku završnog usuglašavanja.

33. U sektoru vazdušnog saobraćaja usvojen je Zakon o Direkciji za civilno

zrakoplovstvo (2009.) te Zakon o Agenciji za pružanje usluga u vazdušnoj plovidbi

(2010.). BiH je ratifikovala Sporazum o uspostavi Zajedničke zrakoplovne oblasti

(European Common Aviation Area - ECAA) i potpisala radni aranžman s EASA, čime je

prihvatila obavezu primjene propisa Europske unije u oblasti civilnog zrakoplovstva.

34. Zakonodavni okvir u oblasti komunikacija treba dodatno unaprijediti. Vijeće

ministara BiH je 2004. usvojilo Politiku, Strategiju i Akcioni plan razvoja

informacionog društva u BiH (2004-2010.). Zakon o elektronskom potpisu je usvojen

221

Pregled aktivnosti donatora 2009-2010 www.donormapping.ba 222

ATA karnet je međunarodni carinski dokument koji omogućuje privremeni uvoz roba (do 12 mjeseci) bez

plaćanja redovnih carinskih tarifa i poreza. 223

Pregled aktivnosti donatora 2009-2010 www.donormapping.ba str.52.

http://www.donormapping.ba/

http://www.donormapping.ba/

140

2007, Zakon o elektronskom pravnom i poslovnom prometu 2007. te donijeta Odluka o

elektronskom poslovanju i e-vladi 2010. U cilju stvaranja zakonskog osnova za

elektronske usluge usvojene su i Izmjene i dopune Zakona o općem upravnom postupku

2009.

35. U pripremi su nacrt Zakona o Agenciji za razvoj informacionog društva i izmjene

Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji Ministarstva komunikacija i prometa BiH radi

stvaranja uslova za osnivanje Ureda za nadzor i akreditacije. BiH je ispunila obaveze iz

odluka ECC/DEC(01)03 i 2007/344/EC te kreirala zajednički sistem informacija o

nacionalnim planovima namjena i korištenja radiofrekvencijskog spektra u BiH i

zajedničkoj evropskoj tabeli ECA.224

36. Preporuka za bolje funkcioniranje sektora transporta i komunikacija:

Uspostaviti Agenciju za usluge zračnog navođenja (BHANA);

Uspostaviti Agenciju za informaciono društvo BiH;

Obezbijediti funkcionisanje Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne

i Hercegovine (BHANSA);

Usvojiti Transportne politike Bosne i Hercegovine za period 2010.–2020;

Usvojiti Zakona o Agenciji za razvoj informacijskog društva Bosne i Hercegovine

(ZARID);

Usvojiti Strategiju razvoja telekomunikacija na državnom nivou;

Usvojiti Politike i strategije širokopojasnog pristupa u BiH;

Nastaviti usklađivanje postojeće i izrada nove regulative iz oblasti emitovanja

usklađene s evropskom praksom, prvenstveno s Direktivom Evropske unije o

audiovizualnim medijskim uslugama225

;

Nastaviti harmonizaciju domaćeg zakonodavstva u oblasti transporta s

direktivama EU;

Nastaviti aktivnosti na izgradnji mosta Svilaj na rijeci Savi na putnom koridoru

Vc;

Ubrzati početka radova na izgradnji mosta Gradiška na rijeci Savi;

Obezbijediti uslove za početak aktivnosti na izgradnji mosta Brčko na rijeci Savi;

Obezbijediti uslove za izvođenje radova na deminiranju obala i dijela korita rijeke

Save na bh. Strani;

Nastaviti aktivnosti na uspostavi riječnog informacijskog servisa rijeke Save

(RIS);

Nastaviti aktivni angažmana na realizaciji obaveza iz Memoranduma o

razumijevanju za razvoj Osnovne transportne mreže u Jugoistočnoj Evropi

(SEETO) kao i uspostave i djelovanja transportne zajednice (8EU i zemlje

Zapadnog Balkana);

224

Plan namjene i korištenja radiofrekvencijskog spektra u BiH, kojim se definiše namjena i korištenje cijelog RF

spektra od 9 kHz od 3000 GHz, je usaglašen s međunarodnim mjerodavnim pravilima, propisima, direktivama i

instrukcijama i usvojen od strane Vijeća RAK-a. Odlukom CEPT-a ECC/DEC(01)03 i Evropskog Parlamenta

2007/344/EC, kreiran je zajednički sistem informacija o nacionalnim planovima namjena kao i zajedničkoj

evropskoj tabeli ECA: www.efis.dk, te su propisani formati podataka koji se importuju u ovaj sistem. 225

Godišnji izvještaj RAK-a za 2010.

http://www.efis.dk/

141

Intenzivirati izgradnju nove širokopojasne pristupne infrastrukture;

Poticati razvoj digitalnih sadržaja i servisa;

Osiguravati računare i širokopojasni pristup internetu za sve škole i obrazovne

institucije;

Unaprjeđivati statističke podatke sukladno transportnim indikatorima u EU

(praćenje transportne emisije gasova s efektom staklenika i emisije polutanata

uzročnika kiselih kiša, aerozagađenja i oštećenja ozonskog omotača; unapređenje

podataka o kapacitetu infrastrukturne mreže; kvaliteta pristupa transportnim

uslugama).

V. Izvještaj o realizaciji javnih investicija i javnih razvojnih programa za

realizaciju SR Upravljanje procesom razvoja

VI. Aneksi

VI.1. Aneks 1. Benčmark indikatori

VI.2. Aneks 2. Indikatori podciljeva

(urađen update sa 2010-potreban update aneksa nakon završetka izvještaja sa indikatorima koji su

korišteni u izvještaju)

VI.3. Aneks 3. Izvještaj o implementaciji akcionih planova (samo na web,

pripremaju DEP i svi koordinatori)

Aneks-pregled implementacije akcionih planova za 2010 tabela

VI.4. Aneks 4. Uporedni pregled oznaka rejtinga

Moody's Investors Service Standard & Poor's Kratak opis kategorije rejtinga

Investicioni nivo

Aaa AAA Najbolja kreditna

sposobnost,minimalan kreditni

rizik

Aa1 AA+ Visoka kreditna sposobnost,

142

Aa2 AA veoma nizak kreditni rizik

Aa3 AA-

A1 A+ Srednje visoka kredintna

sposobnost, nizak kreditni rizik A2 A

A3 A-

Baa1 BBB+ Srednja kreditna sposobnost,

umjeren kreditni rizik Baa2 BBB

Baa3 BBB-

Neinvesticioni (spekulativni) nivo

Ba1 BB+ Kreditna sposobnost sa

spekulativnim elementima,

znatan kreditni rizik Ba2 BB

Ba3 BB-

B1 B+ Spekulativna kreditna

sposobnost, visok kreditni rizik B2 B

B3 B-

Caa1 CCC+ Losa kreditna sposobnost,

veoma visok kreditni rizik Caa2 CCC

Caa3 CCC-

143

CC Visokospekulativna kreditna

sposobnost, izvjesno

neizvršavanje obaveza,

selektivni bankrot, bankrot

Ca C

C SD

D

Documents

Izvjestaj o Razvoju 2010 SR