Ja TRGOVAC magazin - rujan 2012

Broj 21 | Rujan 2012.

JEDINSTVENA SNAGA

BOMBONI ZA SVJEŽ DAH

Istra i Primorje

Dossier:

Društveno odgovorno poslovanje

BomboniSlatkiš za sve uzraste

Oralna higijena

Intervju

Za zdrave zube i svjež dah

Miljan Ždrale, EBRD

Pošiljatelj najoriginalnijeg komentara i njegova pratnja bit će počasni gosti legendarne Mrdujske regate koja se održava 06.10.2012. u Splitu.Saznaj više na www.orbico.hr

ZAJEDRI UZ PRIJATELJE I FISHERMAN'S FRIEND TIM!

JEDINSTVENA SNAGA

Kušaj Fisherman’s Friend bombon

i podijeli osjećaj... svježine...

te svoj komentar pošalji na [email protected]

7Rujan 2012. www.jatrgovac.hr

Uvodnik

GLAVNI UREDNIK:Maroje Sabljić

IZVRŠNI UREDNIK:Goran Pavlović

AUTORI I SURADNICI:Elvira Mlivić Budeš, FilaksMladen Kožić, GfK Croatia

Milanka Ćorić, NielsenMaja Ćuk, Ipsos Puls

GRAFIČKI UREDNIK:Miroslav Šiptar

FOTOGRAFIJE: Goran Katić, iStockphoto

PRIJEVOD:Marijana Pasarić

PRODAJA I MARKETING:Branko Ječmenjak,

Daria Maroevićtelefon: 01/559 5056

e-mail: [email protected]

TISAK: Grafički zavod Hrvatske d.o.o.

Radnička cesta 21010 000 Zagreb

IZDAVAČ:KunaPak d.o.o.

Ilica 1a,10 000 Zagreb

telefon: 01/559 5056e-mail: [email protected]

NAKLADA: 10.100 primjeraka.

DIGITALNO IZDANJE MAGAZINA

DOSTUPNO JE NA:www.jatrgovac.hr

Obećano! Ispunjeno! U bujici situacija i riječi s negativnim konotacija-ma poput: recesija, depresija, inflacija, deflacija, pad tržišta, stečaj, nezaposlenost itd., a s kojima

se redovito susrećemo i slušamo posljednjih godina, uspjeli smo realizirati i održati vlastiti projekt društveno odgovornog poslovanja. Bez lažne skromnosti možemo reći kako je riječ o projektu koji je podigao efikasnost, proizvodnost, znanje i stručnost u sektoru trgovine koji generira rast i ima perspektivu. Ironično, toliko je dugo vremena prošlo da je milina i samo slušati takav niz epiteta, bez obzira imaju li uporište, jer takve riječi skoro da više i ne koristimo u svakodnevnom vokabu-laru. Na naše zadovoljstvo ne radi se o fikciji ili nekoj priči sa Zapada. Konkretni rezultati ove incijative vide se iz mjeseca u mjesec o čemu nam svjedoče brojne obrazovne ustanove trgovačkog i ekonomskog smjera za koje dodatno tiskamo i kojima od početka 2011. godine besplatno šaljemo naš magazin. Simboličan doprinos društvu u kojem živimo i radimo za nas, kao izdavača ovog magazina, to predstavlja ne-mali uspjeh i daje nam poticaj da na takav način djelu-jemo i dalje. To vrijedi još i više nakon što čujemo tako pozitivne komentare koje možete pročitati u ovomje-sečnom prilogu o društveno odgovornom poslovanju. Redovito pratimo i pišemo o vašim nastojanjima da

doprinesete zajednici, od trgovaca, proizvođača, distributera i drugih društveno-gos-podarskih subjekata, i nadamo se pisati još češće o inicijativama, velikim i malim, koje čine razliku za sveopći boljitak društva.U ovom broju magazina također nastavljamo s predstavljanjem hrvatske gospodarske osobne karte po regijama pa smo tako posjetili Istru i Primorje - vrata Jadrana i sred-nje Europe, dok smo o situaciji u malo šire regionalnom aspektu, perspektivi čitave jugoistočne Europe, razgovarali s Miljanom Ždraleom, višim bankarom Agribusiness teama pri Europskoj banci za obnovu i razvoj bez koje bi bilo gotovo nemoguće re-alizirati mnoge transakcije i projekte koji se razvijaju u regiji, a od kojih su neki od vitalne važnosti za nacionalna gospodarstva uključenih država.Posljednjih dana puno se piše o novim mobilnim telefonima, skorašnjoj tržišnoj ek-sploziji tablet računala pa vam tako prenosimo kako se korištenje spomenutih uređaja odražava na svakodnevno poslovanje u maloprodaji o čemu mnogo toga zanimljivo-ga možete saznati u prilogu o mobilnim tehnologijama. Čitajući pak prilog o kod svih uzrasta popularnoj kategoriji bombona, zasladite ili osvježite dan s kakvim omiljenim slatkišem, no nakon toga ne zaboravite oprati zube jer su zubi ogledalo vašeg zdravlja. Više i o toj tematici u stranicama koje slijede.

Društveno odgovorni uspjeh

Maroje Sabljić, glavni urednik [email protected]

Broj 21 | Rujan 2012.

JEDINSTVENA SNAGA

BOMBONI ZA SVJEŽ DAH

Istra i Primorje

Dossier:


BomboniSlatkiš za sve uzraste

Oralna higijena

Intervju

Za zdrave zube i svjež dah

Miljan Ždrale, EBRD

ISSN 1847-9987

Godina 3 / Broj 21Besplatni primjerak

“Nadamo se pisati još češće o inicijativama, velikim i malim,

koje čine razliku za sveopći

boljitak društva“

8 www.jatrgovac.hr Rujan 2012.

Vijesti

Vijesti 8

Društveno odgovorno poslovanje 18

Intervju:Nikola Krčmarić,Zagrebačka pivovara 24

Oralna higijena 26

Dossier Istra i Primorje 32

Intervju:Dora Ravnić, PIK d.d. Rijeka 36

Bomboni 44

Mobilne tehnologije 52

Intervju:Miljan Ždrale, EBRD 56

Vijesti iz regije i svijeta 60

Brendovi našeg djetinjstva 62

Sajmovi i konferencije 63

Novo na polici 64

Izlog 66

U ovom broju

Plodine povećale prihod na 1,5 mlrd kunaRiječke Plodine, treći najveći maloprodajni lanac u Hrvatskoj, nakon

Konzuma i Tiska, unatoč krizi u prvom su polugodištu 2012. u odnosu na isto razdoblje lani povećale ukupni prihod za 8,6 posto na 1,5 milijardi kuna, dok je dobit narasla 6,3 posto na 20 milijuna kuna. Pritom je udio maloprodaje u ukupnim prihodima 84,8 posto, a ostalo se uglavnom od-nosi na veleprodaju. Iz Plodina ističu da im je primarni cilj osvojiti 15 do 20 posto tržišnog udjela u Hrvatskoj te poslovati sa 100 supermarketa.

PIK Vrbovec otvorio je početkom rujna tvornicu za proizvodnju

trajnih salama, novi pogon za narezivanje i pakiranje mesnih prerađevina te novo skladište gotove robe, a ukupna vrijednost

tih investicija premašuje 250 mi-lijuna kuna. Direktor PIK Vrbovca Mate Štetić na otvaranju je rekao kako su tri najnovije investicije kruna strateških ulaganja te tvrtke te su dio investicijskog ciklusa koji

Nova investicija PIK-a Vrbovec vrijedna 250 milijuna kuna

Nova investicija PIK-a Vrbovec vrijedna 250 milijuna kunaje započeo 2005. godine ulaskom Agrokora u PIK. Od tada do da-nas investicije u PIK iznose više od jedne milijarde kuna, kazao je Štetić. Nove investicije otvaraju nove mogućnosti i daljnje jačanje

pozicije tvrtke na domaćem i ino-zemnim tržištima, rekao je Štetić i dometnuo da ulaganja u nove kapacitete omogućuju zapošljava-nje 95 novih djelatnika. PIK danas ukupno zapošljava 1750 ljudi.

Kandit se seli izvan Osijeka

Tvornica čokolade i bombona Kandit d.o.o. Osijek najkasnije do

početka 2014. godine planira prese-liti svoje proizvodne pogone u novu tvornicu vrijednu 20 milijuna eura koja će se nalaziti u Nemetinu. Kan-dit je krajem kolovoza dobio kredit HBOR-a u iznosu od 15 milijuna eura kojim će zatvoriti financijsku kon-strukciju za investiciju u novu tvorni-cu vrijednu ukupno 20 milijuna eura. Ta će sredstva tvrtka iskoristiti i za preseljenje iz sadašnjih pogona smje-štenih u Frankopanskoj ulici kao i za instaliranje najsuvremenije konditor-ske opreme čime će se Kanditovi pro-izvodni kapaciteti povećati na 14.000 tona različitih proizvoda godišnje.

Kanaan d.o.o.Donji Miholjac

Industrijska zona Janjevci 4,

31540 Donji MiholjacTel: +385(0)31 620 185

www.kanaan.hr

Vijesti

Promet od trgovine na malo u Hrvatskoj u srpnju je u odno-

su na lipanj bio nominalno veći za 15,2 posto, a realno za 16,9 posto, dok je na godišnjoj razini nominalno pao za 2,2 posto, a realno za 5,1 posto. U nespecija-liziranim prodavaonicama prete-žito živežnim namirnicama, koja u ukupnoj maloprodaji ima udio od 40,6 posto, promet je u srpnju

u odnosu na lipanj nominalno povećan za 22,4 posto, dok je na godišnjoj razini porast iznosio 7,2 posto. Maloprodaja je u srpnju na godišnjoj razini pala u 11 trgo-vačkih struka. Tako je, primjerice, prodaja motornih vozila smanje-na za 36,6 posto, tekstila, odjeće i obuće za 15,3 posto, namještaja za 11 posto, električnih aparata za kućanstvo za 8,4 posto itd.

Otvoren Zapadni trgovački centar u Rijeci

U Rijeci je početkom rujna otvoren Za-padni Trgovački Centar (ZTC) u koji je

uloženo oko 50 milijuna eura. Izgradnja centra, čiji je vlasnik tvrtka Universale International iz Beča, trajala je oko dvije godine. U novom trgovačkom centru nalazi se oko 70 prodavaonica i drugih sadržaja na tri etaže, u kojima će biti zaposleno ukupno oko 500 ljudi.

U srpnju pad maloprodaje od 5,1 posto

Nizozemska korporacija Alldra B.V., jedan od najvećih svjetskih proizvođača konditorskih ukrasa, odlučila

je svoj novi proizvodni pogon izgraditi u Hrvatskoj, i to na Poduzetničkoj zoni “Podi“ u Šibeniku. Radovi na gradnji pogona startali su sredinom rujna, a proizvod-nja će započeti u siječnju 2013. godine. Svi konditorski ukrasi proizvedeni na Podima ići će u izvoz i to za kom-panije Nestle, Dr. Oetker i Unilever. Investicija vrijedna 19 milijuna kuna rea-lizira se preko tvrtke Slatke stvari d.o.o. koju je nizozemska kompanija osnovala u Hrvatskoj.

12 hrvatskih tvrtki na listi 500 najvećih u srednjoj Europi

Ukupno 12 hrvatskih tvrtki našlo se na ovogodišnjoj rang ljestvici 500 najvećih tvrtki u srednjoj Europi

koju je sastavila konzultantsko-revizorska tvrtka Delo-itte. Među njima su kao i ranije najbolje plasirane INA i Agrokor na 26. odnosno 29. mjestu, a na listi su još i Konzum (107.), HEP Grupa (116.), HT grupa (183.), Prirodni plin (229.), Orbico (304.), Atlantic grupa (366.), Zagrebački holding (437.), HEP – Proizvodnja (441.), Podravka (490.) i HEP-Operator distribucijskog sustava (495.). Gledano prema neto dobiti daleko najprofitabilnije hrvatske tvrtke na listi su HT grupa i INA grupa. Udio hrvatskih tvrtki na srednjoeuropskoj rang-ljestvici relativno je skroman i iznosi 2,4 posto.

Agrokor otvorio bioplinsko postrojenjeKoncern Agrokor

otvorio je u Gra-decu prvo bioplinsko postrojenje koje pred-stavlja ulazak tog kon-cerna u proizvodnju električne i toplinske energije na ekološki obnovljiv način. Bio-plinsko postrojenje Gradec investicija je vrijedna 55 milijuna kuna koja je nastala u suradnji Agrokora i slovenske tvrtke GH Holding. U čitav kompleks Gradec, dvije farme i bioplinsko postrojenje uloženo je ukupno 170 milijuna kuna.

Iz Šibenika stižu šećerni ukrasi za Nestlé i Dr. Oetker


Vijesti

KARIJEREPromjene u menadžmentu L’Oreala Adria

Početkom rujna stupile su na

snagu promjene u managementu L’Orealove divizije aktivne kozmetike u Adria regiji. Do-sadašnja voditeljica marketinga brendova Vichy i Inneov, Maja Mihelčič Kurent, pre-uzela je poziciju di-rektorice brenda La Roche Posay, dok je na njenu dosadašnju poziciju došla Vesna Manestar. Na poziciji direktorice brenda La Roche Posay za Adria regiju Mihelčič Kurent zamijenit će Karmen Vodu koja odlazi u Pariz na mje-sto koordinatorice marketinga La Roche Posay za centralnu Europu. Nakon nešto više od četiri godine iskustva u diviziji ak-tivne kozmetike, Ve-sna Manestar će za-mijeniti Maju Mihel-čič Kurent na poziciji marketing managera za Vichy cijele Adria regije. Također, Vlad Popa od početka je rujna preuzeo poziciju komercijalnog direktora Divizije luksuznih proizvoda, a Iulia Stan poziciju marketing manage-rice iste divizije te su oboje zaduženi za područje jugoistočne Europe.

Prvog rujna radni je odnos završio za čak 288 zaposle-

nika Podravke koji su prihvatili stimulativne otpremnine od 4000 kuna neto po godini staža u kompaniji. Kako bi na simbo-ličan način zahvalila za sve što su učinili za Podravku, Uprava

je za sve koji su otišli uz stimu-lativne otpremnine organizirala oproštajni prijem. Riječ je o za-poslenicima s višedesetljetnim radnim stažem u Podravki, a bilo je pojedinaca koji su u kopriv-ničkoj kompaniji radili i više od 40 godina.

Tehnika gradi robnu kuću u VukovaruZagrebačka građevinska tvrtka Tehnika kao izvođač radova

ugovorila je s tvrtkom Terra Argenta kao naručiteljem izgrad-nju Robne kuće Vukovar u centru grada, na mjestu nekadašnje Name. Zgrada je u ratu devastirana, a nakon rata je nekoliko puta mijenjala vlasnika, ali niti jedan ju nije uspio vratiti u funkciju. Novi objekt imat će površinu 10.030 m2, u prizemlju će se nalaziti supermarket sa skladištem, na prva dva kata će biti lokali, a na trećem su predviđene dvije kino-dvorane. Tvrtka Terra Argenta osnovana je prošle godine. Najveći od tri njezina suvlasnika je Konzum, drugi suvlasnik je Pet-prom, a treći splitski Pro Mercato.

Hrvatski izlagači na sajmu pekarstva IBA 2012 u MünchenuOd 16. do 21. rujna 2012. u Münche-

nu je održan svjetski sajam pekar-skih i konditorskih proizvoda IBA 2012., a u organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK) na zajedničkom su se

štandu predstavile tvrtke Naše Kla-sje, Mlinar, Pan Pek, Glazir, Tim-Zip i Frumentum. Međunarodni sajam pekarstva IBA održava se svake tri godine. Na posljednjem sajmu koji je održan 2009. godine izlagalo je 1059 tvrtki iz 55 zemalja, a posjetilo ga je oko 80 tisuća stručnih posjeti-telja iz 157 zemalja.

Stimulativne otpremnine za 288 Podravkinih radnika

Belje investiralo 25 mil. kuna u implementaciju SAP sustava

Tvrtka Belje, iz sastava koncerna Agrokor, potpi-

sala je s tvrtkama MK IT Bu-siness Solutions i B4B ugovor o implementaciji informacij-skog poslovnog sustava SAP koji će dodatno optimizirati poslovne procese Belja, a vrijednost investicije je 25 milijuna kuna. Navedeni sustav bit će implementiran i prilago-đen svim poslovnim procesima u Belju počevši od ratarstva i stočarstva preko prehrambene industrije, a uključit će i po-slovne procese u vinogradar-stvu, podrumarstvu i turizmu. Predsjednik Uprave Belja Goran

Pajnić istaknuo je kako se uvo-đenjem SAP sustava očekuje povećanje konkurentske pred-nosti Belja, smanjenje troškova poslovanja te dobivanje kvali-tetnog transakcijskog i izvještaj-nog sustava koji će moći pravo-dobno podržati menadžment u donošenju odluka.

Inflacija u kolovozu dostigla 4% prvi puta od 2009.U kolovozu je inflacija u Hrvatskoj do-

segnula 4,0 posto, što je njezina naj-viša razina u posljednje tri i pol godine. Cijene dobara i usluga za osobnu potroš-nju, mjerene indeksom potrošačkih cije-na, u kolovozu su na mjesečnoj razini u prosjeku bile više za 0,5 posto, dok su u odnosu na kolovoz prošle godine porasle za 4,0 posto. Ovako visoka stopa inflacije nije zabilježena još od veljače 2009. go-dine, kada je iznosila 4,2 posto.

C

M

Y

CM

MY

CY

CMY

K

hipp oglas kolaz_208x148.pdf 1 9/11/12 4:59 PM


Vijesti

KARIJERE

Trgovački lanac Spar Hrvat-ska otvorio je u zagrebačkoj

četvrti Sopot svoj prvi prodajni objekt manjeg formata, tzv. kvartovski supermarket. Riječ je o dućanu površine 360 m2 u ko-jem je zaposleno 14 djelatnika. “Otvaranjem Spar supermarketa kupcima se omogućuje moder-niji način obavljanja svakodnev-ne nabavke. Sparove kupce u Sopotu posebno će veseliti da se proizvodi nude po istim cije-nama kao u Interspar hipermar-ketima”, navode iz trgovca.

Zagrebački trgovački centri City Center one East i West

tijekom rujna upriličuju broj-na otvorenja novih trgovina. Baby Center, slovenski lanac trgovina dječjom hranom, opremom, odjećom, obućom i igračkama, otvara prodavao-

nice u oba zagrebačka centra, a ponuda za roditelje proširit će se i otvorenjem još jedne trgovine dječjom opremom – Magic baby. U centru na Žitnjaku otvara se i dvoetažni Peek&Cloppenburg te trgovine Springfield i “Moje cipele”.

U prva tri mjeseca ove godine putem raznih

vrsta kartica u Hrvatskoj je “ispeglano” gotovo 26 milijardi kuna. To je 1,1 milijardu kuna više nego u isto vrijeme lani kada je vrijednost transakcija putem kartica iznosila 24,8 milijardi kuna. Najviše su se koristile debitne kartice, putem kojih je bilo 19,3 milijarde kuna prometa. U odnosu na prošlu godinu, vrijednost transakcija skočila je za nešto više od milijardu kuna. Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke, ukupno je u Hrvatskoj u prvom tromjesečju bilo izdano 9,2 milijuna kartica.

Otvoren prvi kvartovski Spar supermarket

Hrvati u prva tri mjeseca ispeglali mili-jardu kuna više nego lani

Branislav Bibić generalni direktor Philip Morrisa Zagreb

Branislav Bibić ime-novan je za gene-

ralnog direktora te predsjednika Uprave društva Philip Morris Zagreb. Bibić je kari-jeru u Philip Morri-su Zagreb započeo 2007., a prije prela-ska na novu dužnost radio je kao direktor korporativnih poslova za regiju Središnja Europa - Jug. Marina Jurković, dosadašnja savjetnica Uprave za marketing i prodaju u Basler osiguranju Zagreb, prešla je u kompaniju Philip Morris International i radit će u Moskvi. U Basler osigura-nje Zagreb Jurković je stigla iz tvrtke Procter&Gamble u čijem je External relations odjelu provela četiri godine. Tijekom 2007. radila je u tvrtki Nestlé Adriatic na mjestu Brand Managera za proizvode od žitarica.

Zlatko Ećimović novi pomoć-nik direktora sektora Proi-zvodnja u Podravci

Na poziciji pomoćnika direktora poslovnog

sektora Proizvodnja u prehrambenoj tvrtki Podravka od 1. rujna nalazi se Zlatko Ećimović koji u Podravku dolazi s pozicije v.d. direktora Proizvodnje pivovare Carlsberg Croa-tia. Tijekom 11 godina staža u pivovari Ećimović je radio na nizu radnih mjesta u proizvodnji rukovodeći procesima punjenja, održavanja i energetikom. Uz to, sudjelovao je te i osobno vodio niz projekata kojima je glavni cilj bio opti-mizacija u smislu povećanja efikasnosti procesa i snižavanja troškova proizvod-nje. Prije toga, Ećimović je četiri godine radio u Podravka Inženjeringu kao stro-jarski konstruktor.

Rujanska otvorenja u City Centeru one East i West

15

Billa otvorila preuređeni supermarket u zagrebačkim Dugavama

Trgovački lanac Billa otvorio je u zagrebačkoj četvrti Dugave preuređeni supermarket koji je s radom započeo još 2000. go-

dine. “Svježina ponude Billu oduvijek izdvaja na tržištu, a u novom prostoru i novim načinom prezentacije proizvoda još je naglašenija i dostupnija. Ponudili smo novi izgled, nove proizvode, svježinu u svim segmentima, novo mjesto za svakodnevnu kupovinu, a sve to po najpovoljnijim cijenama”, ističu iz Bille. Pritom posebno izdva-jaju odjele svježeg mesa, svježe pečenog kruha i peciva, voća i po-vrća te mlijeka i mliječnih proizvoda. Kupcima je na raspolaganju i bogata ponuda na odjelu delikatesa, a uz prehrambene proizvode u prodavaonici se nudi i sve što treba svakom kućanstvu.

Drogerija Kozmo dobitnik certifikata Poslodavac PartnerDrugu godinu zaredom lanac drogerija Koz-

mo dobitnik je Certifikata Poslodavac Par-tner kojim se označavaju kompanije s najboljim procesima upravljanja ljudskim resursima. U procesu certificiranja ocjenjuje se pet područ-ja. To su strateško upravljanje zaposlenicima, proces privlačenja i zapošljavanja novih zapo-slenika, praćenje radne uspješnosti, motivira-nje i nagrađivanje zaposlenika, usavršavanje i razvoj zaposlenika, te odnos sa zaposlenicima.


Vijesti

Podravka zapošljava 28 pripravnikaPodravka je uspješno privela

kraju prvi proces selekcije vlastitog programa zapo-šljavanja visokoobrazovanih pripravnika SHAPE za koji se prijavilo čak 800 kandidata iz cijele Hrvatske. Od početka listopada tako će se u Podravki zaposliti 28 pripravnika različi-tih stručnih referenci i profila među kojima su ekonomisti, prehrambeni tehnolozi, stro-jari, elektrotehničari, novinari, grafički tehničari i pravnici.

Nove svjetske medalje za vina Badela 1862Vina Badela 1862 - Korlat

Syrah 2009., Korlat Cabernet sauvignon 2009. i Graševina Daruvar vrhunska 2011. - na velikom svjetskom ocje-njivanju Mundus vini u Neustadtu u Njemačkoj osvojila su sre-brne medalje. Ovogodišnji Mundus Vini, najve-će svjetsko natjecanje vina pod pokrovi-teljstvom organiza-cije OIV, okupilo je 6019 uzo-raka vina iz 42 zemlje, s time da je 52 posto bilo crnog vina.

Novi izgled i okusi pašteta DelamarisDelamaris je ovoga ljeta na police

trgovina počeo uvoditi paštete u novim pakiranjima s redizajniranom am-balažom koja uključuje zaobljenu dvo-bojnu univerzalnu dozu pakiranu unutar kartice. Ujedno je promijenjeno i tran-sportno pakiranje koje je s dosadašnjih 32 komada u kartonu smanjeno na 24 komada, dok su u ponudu uvedeni i novi okusi - Delamaris Tunina pašteta Classic, Kokošja pašteta te Lososova pašteta. Novi okusi pašteta Delamaris najviše će oduševiti ljubitelje bolje mazivih pašteta koje, unatoč odličnom okusu, ne sadrže konzervanse, pojačivače okusa, bojila i ostale aditive. Usto, svi proizvodi Dela-marisa predstavljaju bogat prirodni izvor kalcija i omega 3 masnih kiselina.

Plodine otvorile svoj 70. supermarketTrgovački lanac Plodine, u sklo-

pu Zapadnog trgovačkog cen-tra (ZTC) u Rijeci, otvorio je svoj 70. supermarket na hrvatskom tržištu. Novi supermarket pro-stire se na 2.500 m2 prodajnog prostora te kroz moderni pristup raspodjele odjela i asortimana potrošaču pruža funkcionalnu i ugodnu kupovinu uz veliki broj akcijskih proizvoda domaćih i stranih proizvođača, kažu u Plo-dinama. Do kraja tekuće godine iz ovog trgovca najavljuju otvore-nje još jednog, dosad najvećeg, hipermarketa u Zagrebu, a iduće godine nastavak razvojnog ciklu-sa i nova otvorenja.

KARIJEREŽeljko Rohatinski postao savjetnik u Agrokoru

Željko Rohatinski, donedavni guver-

ner Hrvatske narodne banke (HNB), od ko-lovoza ove godine po-stao je savjetnik Ivice Todorića, predsjedni-ka Uprave i vlasnika koncerna Agrokor. Mjesto guvernera HNB-a Rohatinski je napustio sredinom srpnja, nakon dva šestogodišnja mandata. Tada je kazao da ima nekoliko poslovnih ponuda. Među njima je, uz Agrokorovu, bila i ponuda američke banke Goldman Sachs, u kojoj su ga htjeli za savjetnika za poslove u srednjoj Europi.

Prom

o

Osječko-baranjska župani-ja bespovratno je dobila

936.389 eura iz pretpristupnog fonda Europske unije IPA za pro-jekt rekonstrukcije vinskih cesta u svrhu unapređenja i razvoja vinskog turizma na području žu-panije. Tim projektom, pod en-gleskim nazivom “Wine tour” koji EU sufinancira sa 75 posto a uku-pno je vrijedan 1,2 milijuna eura,

želi se povezati poljoprivredna proizvodnja radi podizanja kva-litete kontinentalnog turizma. Pored izgradnje 18,5 kilometara vinskih cesta predviđeno je i ure-đenje četiriju mini muzeja vina u svakom od četiri vinogorja u Osječko-baranjskoj županiji (Ba-ranja, Erdut, Đakovo i Feričanci) te regionalnoga muzeja u Osijeku u povijesnoj jezgri Tvrđi. Mirna Rovinj dobila je Halal certifikat

kojim je potvrđeno da su standar-di proizvodnje u ovoj tvrtki sukladni s islamskim propisima. Uz ovaj certifikat Mirna je nositelj i drugih međunarod-nih standarda kvalitete kao što su ISO, HACCP i IFS. Halal certifikat u ime Mirne, iz ruku izaslanika muftije Esada ef. Ju-kana, glavnog imama iz Pule, primila je Jadranka Šatorović, rukovoditeljica Služ-be kontrole kvalitete.

Slavonskim vinskim cestama milijun eura iz fonda IPA

Mirni Rovinj dodijeljen Halal certifikat

Tvrtka Mai trade / M.A.I. Solutions osnovana je 1993. godine. Od samoga početka poslovanja vodimo se idejom da hrvatskom tržištu ponudimo vrhunske usluge projektiranja i izgradnje informacijskih sustava za trgovinu i ugostiteljstvo. Danas je M.A.I. Solutions cijenjena tvrtka s višegodišnjim iskustvom te jakom mrežom klijenata i poslovnih partnera. Visoko stručan pristup osigurava da usluge M.A.I. Solutions u potpunosti rješavaju sve potrebe korisnika u području upravljanja front office poslovanjem u trgovini i hotelijerstvu. Glavne zadaće tvrtke su razvoj, instalacija i implementacija

front i back office rješenja, pružanje ekspertnih usluga održavanja programskih paketa uz vrhunsku obuku djelatnika - korisnika za rad na implementiranim programima te integracija front office rješenja za trgovinu i

ugostiteljstvo s ERP sustavima. Posebnu smo pažnju posvetili servisu i održavanju POS sustava, a našim klijentima uz 24 satnu podršku Help deska nudimo i konzultantske usluge pri uvođenju maloprodajnih sustava. M.A.I. Solutions službeni je partner tvrtke Datalogic te zastupnik za Avery Berkel vage kao trenutno najmodernija i najsofisticiranija rješenja na tržištu. Naša 20 godišnja suradnja s kompanijom NCR osigurava našim korisnicima mogućnost uvođenja i najnovije generacije samoposlužnih rješenja.

Maksimizirajte vaše resurse

Obratite nam se s

povjerenjemM.A.I. Trade d.o.o.Bok 40, Rijeka, 51000 Hrvatska

Tel: 051/254-135, Fax: 051/504-440mail: [email protected], web: www.mai.hr


Zaklada Coca-Cole, koja je unutar tvrtke

zadužena za filantropsku djelatnost, u drugome je tromjesečju ove godine donirala 10,5 milijuna američkih dolara za projekte održivosti. Sredstva su raspore-đena u 68 organizaci-ja u 41 državi diljem svijeta. Donacije podržavaju područja koja su unutar Zakla-de označena priori-tetnima te uključuju 3,2 milijuna američ-kih dolara za aktivan i zdrav život, 2,9 milijuna dolara za očuvanje vodnoga

bogatstva, 780.000 dola-ra za oporabu, 630.000 dolara za obrazovanje te 3 milijuna dolara za ostale mjesne priori-tetne djelatnosti poput

razvitka mladih osoba, unapređenja zajednice, gospodarskoga razvitka i odgovornosti prema okolišu. Zaklada Co-ca-Cole dodijelila je više od 70 milijuna američkih dolara raspodijeljenih na 263 društvene orga-nizacije diljem svijeta u 2011. godini radi podržavanja održivih inicijativa u lokalnim

zajednicama.

Zaklada Coca-Cole: Za projekte održivosti 10,5 milijuna dolara

HOK pokrenuo kampanju protiv prodaje cigareta maloljetnicima


Prom

o

Karlovačka pivovara predstavila je početkom rujna svoje treće Izvješće o održivosti koje daje pregled

postignuća tvrtke u području korporativne društvene odgovornosti za 2011. godinu. Strategija održivosti Karlovačke pivovare pod nazivom “Proizvodimo bolju budućnost” podijeljena je na tri glavna područja:• Neprestano POBOLJŠANJE utjecaja na okoliš naših marki i poslovanja• OSNAŽIVANJE naših ljudi i zajednica u kojima poslujemo• Pozitivan UTJECAJ na ulogu piva u društvu.“Neprestano napredujemo u svakom aspektu strategije ‘Proizvodimo bolju budućnost’, a to je rezultat konkret-nih akcija, kao što su ulaga-nja u tehnologiju i pivovaru, edukacija zaposlenika i unapređenje naših internih postupaka i procedura”, objašnjava predsjednik Uprave Karlovačke pivovare Alexander Gerschbacher. Karlovačka pivovara u svoje je poslovanje implemen-tirala certifikate OHSAS 18001 za zaštitu zdravlja i sigurnosti, ISO 9001 za

upravljanje kvalitetom, ISO 22000 za sustav upravljanja kvalitetom hrane, a nedavno je obnovljen ISO 14001 za sustav upravljanja okolišem. Usto, u okviru promicanja odgovorne konzumacije alkohola u prošloj je godini pokrenula program “Partnerstvo za razvitak” s udru-gom Hrvatske autoškole. Pozitivan utjecaj na okoliš još je jedno vrlo važno područje programa održivosti Karlovačke pivovare. “Stalno radimo na poboljšanju utjecaja na okoliš naših marki i poslovanja. U tom smi-slu naši glavni ciljevi su: smanjenje potrošnje energije, električne energije i vode, smanjenje emisije CO2 i odr-živo upravljanje otpadom. Tijekom 2011. ostvarili smo dobar napredak – ukupna potrošnja energije smanjena je za više od 8%, potrošnja toplinske energije potrebne za proizvodnju jednog hektolitra piva smanjena je za

10%, dok je potrošnja elek-trične energije manja za 5%. Također, smanjili smo i potrošnju vode za 6%”, ističe direktor Sektora lanca opskrbe Zvonimir Nemet. U 2011. godini Karlovačka je pivovara započela i s rekonstrukcijom internog kanalizacijskog sustava, a svi građevinski radovi pla-nirani u 2012. godini su već završeni.

Karlovačka pivovara predstavila Izvješće o održivosti za 2011.

Činim dobro, ne proda-jem cigarete maloljet-

nicima” naziv je kampanje koju je pokrenula Hrvat-ska obrtnička komora s namjerom informiranja svojih članova – trgovaca i ugostitelja - o zakonskoj obvezi koja zabranjuje i sankcionira prodaju du-hanskih proizvoda djeci. “Cilj nam je edukacija obrtnika, ali i građana, o tome da je pušenje ma-

loljetnih osoba ozbiljan društveni problem i da je savjesno ponašanje trgovaca i ugostitelja od presudne važnosti “, na-glasio je Dragutin Rano-gajec, predsjednik HOK-a. Povodom pokretanja kampanje pripremljena je edukativna brošura te prigodni plakati i naljepni-ce koji su poslani na 4200 prodajnih mjesta trgovaca i ugostitelja.

Zvonimir Nemet i Alexander Gerschbacher

BUDITE ODGOVORNI, BUDITE DIO NAŠE KAMPANJE: proučite brošuru, istaknite naljepnicu

čINIM DOBRO



Smisao poslovne filozo-fije i marketinške kon-cepcije na zahtjevnom tržištu, koje je bazirano

na bespoštednoj kompeticiji poslovnih subjekata, jest profitabilno zadovoljenje želja i potreba kupaca. No i samo slobodno tržište ima u sebi inkorporirane određene smjernice ili limite dokle ta borba, ma koliko bespoštedna bila, može ići.

TRŽIŠTE NIJE RATTržište i prodaja roba i usluga nije rat u kom se ne biraju sredstva. I kupci su ljudi, dakle emotivna bića a ne

puke brojke, pa tvrtke u toj interakciji trebaju zadržati ili pokazati ljudsko lice. S razvojem društvenih odnosa, tehnologije, komunikacijskih sredstava, ta je imanentna po-treba postala apsolutno nužna za sve one koji teže uspjeti na tržištu. Upravo u tom svjetlu, posebice u posljednjih desetak godina, nameće se neizbježna tema o nužnosti ravnoteže između zarade i društvene dobrobiti. Koliko to ima veze s korporativnim altruizmom nije u krajnjoj liniji niti toliko bitno. Riječ je o poslovnom potezu bez kojega se ne može računati na uspjeh kod suvre-menog i informiranog potro-šača. To potvrđuju i istraživa-nja provedena u Sjedinjenim Američkim Državama koja su pokazala da su potrošači spre-

mni platiti skuplji proizvod ukoliko poduzeće brine o zaštiti okoliša ili na neki drugi način koristi široj društvenoj zajednici. Istraživanje, koje je provela agencija Cone/Roper, govori da se marketinške aktivnosti koje brinu o zajed-nici itekako isplate. Tako čak 83% Amerikanaca ima bolje mišljenje o poduzećima koja nešto čine s ciljem poboljša-vanja uvjeta života i na korist cijele zajednice, a dvije trećine njih spremno je preorijenti-rati se na proizvode i usluge takvih poduzeća u slučaju da imaju istu cijenu i kvalitetu kao proizvodi i usluge koje

su do tada koristili. Nadalje, ukupno 68% Amerikanaca tvrdi da bi platili i više, ako se zna da se novac koristi za neki viši cilj, a ne treba zanemariti niti pokazatelj da je čak 9 od 10 radnika zaposlenih u po-duzeću koje brine o zajednici ponosno na to poduzeće i svoje radno mjesto.

HOLISTIČKI MARKETINGSituacija na tržištu danas tjera stručnjake da zagovaraju ho-listički marketing koji u sebi nosi dva važna načela - mar-keting s misijom i društveni marketing. Marketing s mi-sijom odnosi se na definiciju misije ili uloge u širim druš-tvenim okvirima, a ne samo okvirima proizvoda i usluge. Društveni marketing, pak, uzima u obzir želje i dugoroč-

ne interese potrošača, poduze-ća i društva. Najčešće su želje i interesi potrošača usklađeni s interesima društva, ali postoje i situacije kada tomu nije tako. Naime, kao i u samom druš-tvenom životu koji je baziran

na sukobu općih i posebnih interesa, i sami potrošači katkada bivaju u raskoraku s društvenom dobrobiti. Na primjer, može se dogo-diti da potrošači žele kvalitetnu drvenu stolariju za čiju je proizvodnju potrebno uni-štavati šume; oni žele tople prostorije, a u zadovoljava-nju te potrebe nemilice troše energiju itd. Društveno od-govorno podu-zeće osmišljava proizvode i uslu-ge koji su istovre-meno ugodni za korisnika i korisni za društvo u cjelini.

ETIKA I DOPČesto u medijima možemo pronaći informacije o razli-

čitim primjerima neetičnog ponašanja menadžera ili gospodarskih subjekata. Bez obzira na istinitost optužbi, dovodi se u pitanje reputacija poduzeća i njegovih zaposle-nika. Upravo iz tog razloga danas mnoga poduzeća razrađuju filozofiju društve-no odgovornog poslovanja. Vrijeme u kojem živimo do-ista nas potiče na donošenje novih etičkih mjerila koja su prije nekoliko desetljeća bila nezamisliva i suvišna. Etika i gospodarstvo mogu i trebaju biti u uzajamno zavisnom odnosu. Etičnost u poslova-nju dugoročno je isplativa jer

Etičnost u poslovanju

dugoročno je isplativa jer daje osjećaj sigurnosti i stvara priliku za

razvoj

Društveno odgovorno poslovanje podrazumijeva novu koncepciju poslovanja, a ne samo taktiku koja se koristi u svrhu marketinške komunikacije ili uspješnijih odnosa s javnošću

Odgovorno poslovanjenema alternativunema alternativu

Mr. sc. Elvira Mlivić BudešPoslovno učilište Filaks


(EPS fotka)

etika u poslovanju osigurava dugoročni opstanak

daje osjećaj sigurnosti i stvara priliku za razvoj. Međutim, nije lako niti jednostavno pred današnjim neoliberal-nim svjetskim gospodarstvom i rastućom konkurencijom, koja ne prašta greške, najprije misliti na lijepo ponašanje. Od ljepote se ne živi. Koncen-tracija na profitabilnost do-vodi do brojnih prigovora pa tvrtke smatraju da konkuren-cija određuje oblik borbe na tržištu, a da slijepo i temeljito održanje etičkih principa us-porava razvoj. Takav stav do-nekle može biti i ispravan, ali samo u onoj ravni poslovnog promišljanja koje ima kratko-

ročne učinke. S druge strane, poslovna etika i društveno odgovorno poslovanje imaju brojne prednosti u odnosu na kratkoročni uspjeh. One se posebno odnose na stvaranje pozitivne slike u javnosti i društvu, stvaranje pozitivnog ozračja unutar poduzeća te jačanje povjerenja i lojalnosti među zaposlenicima i po-trošačima. To je dugoročna vrijednost koja se naposljetku uvijek isplati.

PODRUČJA DJELOVANJAMožemo zaključiti da se društveno odgovorno po-slovanje odnosi na cjeloku-

pni raspon svih aktivnosti poduzeća na tržištu i na sve

odnose koje ono pri tome uspostavlja. Na Zapadu

velike tvrtke traže i od svojih dobav-

ljača usklađenost s istim načelima i na taj način šire svoju po-slovnu filozofiju.

Poduzeća u Hrvatskoj danas bi morala brinuti o četiri te-meljna područja djelovanja u kontekstu DOP-a koji se od-nose na: ponašanje na tržištu, odnos prema zaposlenima, odnos prema okolištu te od-nos s lokalnom zajednicom i društvom u cjelini. S tim u svezi, tvrtke nastoje brinuti o unapređenju javnog zdravlja, sigurnosti životnog okoliša, podizanju svijesti o nekom društvenom problemu ili se odlučuju za korporativnu filantropiju, odnosno naj-tradicionalniju društvenu inicijativu u smislu ulaganja besprovatnog novčanog prilo-ga za aktivnosti neke humani-tarne ili neke druge društveno angažirane organizacije.

ODRŽIVI RAZVOJSvijest o neodvojivosti tvrtke i interesno-utjecajnih skupina kroz razmjenu vrijednosti na tržištu polako počinje utje-cati na poslovnu koncepciju. Tradicionalno, fokus je bio na zaradi i usmjerenosti na pozitivne poslovne rezultate,

a sada vidimo da tvrtke po-činju usmjeravati pažnju na suradnju i održivi razvoj u kojem je vidljiva korist za sve sudionike procesa razmjene na tržištu. Takav koncept poslovanja moguć je jedino uz postavljanje visokih etičkih standarda. Kao što znamo, pojedine tvrtke još uvijek zaobilaze takav koncept u širokom luku tako da se nji-hove pojedinačne aktivnosti, u kojima na neki način po-vremeno pozitivno djeluju na zajednicu, ne mogu nazvati društveno odgovornim po-slovanjem. Uvjet za DOP je postavljena ravnoteža između poslovne etike i zadanih po-slovnih ciljeva tvrtke. Etičke vrijednosti moraju biti utkane u proizvod ili uslugu, cijenu, prodaju i distribuciju te inte-griranu marketinšku komuni-kaciju. Društveno odgovorno poslovanje podrazumijeva novu koncepciju poslovanja, a ne samo taktiku koja se kori-sti u svhu marketinške komu-nikacije ili uspješnijih odnosa s javnošću. Ulažući u društvo, tvrtka može pronaći brojne prilike na tržištu, a posebno je značajna za strategiju diferen-cijacije i jačanja konkurentske prednosti. Ukoliko društveno odgovorno poslovanje nije utkano u strategiju, takva ula-ganja mogu imati i negativan učinak na poslovanje.

Odgovorno poslovanje

Kupci nisu puke brojke pa tvrtke u toj interakciji

trebaju pokazati ljudsko lice

HR PSOR i Indeks DOP-aHrvatski poslovni savjet

za održivi razvoj - HR PSOR je nedobitna ustanova privatnog sektora koja je, na poticaj nevladine organizacije Društvo za unaprjeđenje kvalitete

življenja i na temelju suradnje sa Svjetskim poslovnim savjetom za

održivi razvoj (WBCSD), osnovana 1997. godine. HR PSOR je, zajedno s

Hrvatskom gospodarskom komorom, razvio sustav ocjenjivanja odgovornih

praksa u poslovanju hrvatskih tvrtki pod nazivom Indeks DOP-a, kao i istoimenu nagradu koju dodjeljuje jednom godišnje u kategoriji malih, srednjih i velikih tvrtki. Indeks DOP-a nastao je po uzoru na slične svjetske indekse, a određuje niz kriterija za ocjenjivanje u šest osnovnih područja: ekonomskoj održivosti, uključenosti društveno odgovornoga poslovanja u poslovnu strategiju, radnoj okolini, zaštiti okoliša, tržišnim odnosima i odnosima sa zajednicom.

nema alternativunema alternativu


Društveno odgovorno poslovanje – vlastiti primjer

Prošle su skoro dvije godine otkada smo pokrenuli vlastiti projekt društveno od-

govornog poslovanja, kada smo odlučili dati dodatan doprinos razvoju i boljitku sektora maloprodaje i robe široke potrošnje u kojem radimo i djelujemo. Početak nije bio nimalo lak, a pored

svih tržišnih i gospodarskih neprilika i pritisaka još je veći izazov bio ustrajati i ostvariti zacrtani plan. Una-toč svemu, nismo uzmakli ni pedlja od svog prvotnog obećanja, dapače širili smo krug znanja i povjerenja.Uz naše redovne čitatelje, profesionalce iz struke, omogućili smo da jednako

kvalitetne informacije i edukativan sadržaj dopre i do onih koji će to tek postati: današnjih đaka i studenata, sutrašnjih pro-motera i hostesa, junior brend menadžera, vrlo brzo, voditelja i direktora. Tako je svaki mjesec uz redovnu nakladu, koju individualno primaju lideri ove industri-

je, magazin Ja TRGOVAC postao dostupan u svim trgovačkim školama, aka-demijama i ekonomskim fakultetima diljem zemlje. Čak 20% naklade distribu-ira se potpuno besplatno na spomenute obrazovne

ustanove, a dodatan trošak i izazov svakako predstavljaju izdanja koja je potrebno tiskati zasebno jer sadrže informacije usmjerene is-ključivo na djelatne osobe u sektoru maloprodaje (novi proizvodi u kategoriji du-hanskih i alkoholnih proi-zvoda) i nisu namijenjene široj javnosti.

Ipak, trud se isplatio jer iz godine u godinu daje pozi-tivne rezultate o čemu svje-dočimo iz brojnih pisama zahvale i pohvala koje smo primili od početka ove ini-cijative. Profesori, studenti i učenici koriste materijale

našu budućnostInvestirajmo u našu budućnostZahvaljujemo svim dosadašnjim suradnicima, partnerima i oglašivačima koji su podržali i učinili ovu inicijativu mogućom te pozdravljamo nove koji će nam se tek pridružiti u ovom projektu

Časopis Ja trgovac je osvježenje za učenike i profesore obrazovnih profi-la prodavač i komercijalist u Ekonomskoj školi Požega. Brojni nastavni

sadržaji iz nastavnog predmeta Poznavanje robe su obogaćeni zanimljivim tekstovima, fotografijama, statističkim pokazateljima u časopisu Ja trgovac. Divne fotografije učenici prilažu kao priloge u radne mape ili uz bilješke i pomažu u demonstraciji nastavnog sadržaja. Kako je časopis aktualan, upo-znajemo se s novim proizvodima, znakovima kakvoće, pakovinama.

Višnja Menđel Troha, profesorica Ekonomska škola Požega

Kako Visoka poslovna škola Libertas na prijediplomskom studiju u progra-mu ima niz kolegija komplementarnih s trgovinom uopće te jedina kod

nas uspješno izvodi “Menadžment unutarnje i međunarodne trgovine“ kao jedan od smjerova na dvogodišnjem diplomskom specijalističkom studiju, ovaj specijalizirani magazin koriste i profesori i studenti. Ja trgovac je ma-gazin koji nam znatno pomaže u nastojanjima da studentima pružimo kva-litetna, praktično upotrebljiva i aktualna stručna znanja koja im omogućuju relativno brzo i lako ulaženje na tržište rada. prof.dr.sc. Duško Pavlović, dekan Visoka poslovna škola Libertas-Zagreb

Naši učenici koriste časopis za izradu

seminarskih i završnih radova te plakata prilikom grupnog rada na nastavi i sl. Nastavnici, pak, posebno ističu što se u svakom broju obrađuje vrlo detaljno jedna kategorija proizvoda (npr. voda, sladoledi i sl.) u kojem se taj proizvod obrađuje stručno i iznose trendovi na lokalnom, regionalnom i svjetskom tržištu te statistički podaci koje bi inače bilo teško prikupiti i obraditi.mr.oec. Nataša Vibiral, ravnateljica Komercijalna i trgovačka škola Bjelovar


našu budućnostInvestirajmo u našu budućnost

Obrazovne ustanove ekonomsko/trgovačkog smjera uključene u besplatnu distribuciju magazina Ja TRGOVAC:• Ekonomski fakultet Zagreb• Visoka poslovna škola Libertas• Veleučilište VERN• Cotrugli Business School• Zagrebačka škola ekonomije i managementa (ZŠEM)• Visoka škola Nikola Šubić Zrinski• Trgovačka Škola Zagreb• Ekonomska škola Katarina Zrinski• Konzum akademija• Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu• Ekonomski fakultet u Splitu• Trgovačka škola Split• Ekonomski fakultet u Osijeku• Trgovačka i komercijalna škola Davor Milas - Osijek• Ekonomski fakultet u Rijeci• Sveučilište u Zadru• Ekonomsko-birotehnička i trgovačka škola - Zadar• Škola za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu - Pula• Gospodarska škola Varaždin• Ekonomska i trgovačka škola Čakovec• Komercijalna i trgovačka škola Bjelovar• Srednja škola Koprivnica• Ekonomska, trgovačka i ugostiteljska škola Samobor• Trgovačko-ugostiteljska škola Karlovac• Ekonomska škola Sisak• Ekonomsko-birotehnička škola Slavonski Brod• Ekonomska i trgovačka škola Ivana Domca Vinkovci• Ekonomska škola Požega• Ekonomska škola Šibenik• Ekonomska i trgovačka škola Dubrovnik

iz magazina u svom sva-kodnevnom radu i razvoju kako bi ova nova generacija mogla spremnije nastupiti na tržištu rada, unaprijed se upoznati s proizvodima, trendovima, pristupom i načinom promišljanja u najbrže rastućoj gospodar-skoj grani - proizvodnji robe široke potrošnje i trgovini.

Stoga ovom prilikom želimo zahvaliti svim dosadašnjim suradnicima, partnerima i oglašivačima koji su podr-žali i učinili ovu inicijativu mogućom te pozdravljamo nove koji će nam se tek pri-družiti u ovom projektu.

Izuzetno smo za-dovoljni s vašim

listom jer smatramo da obrađujete ak-tualne teme vezane uz sektor trgovine te ga koristimo u nastavnom procesu i izvannastavnim aktiv-nostima. Također zahvaljujemo što je list besplatan.

Darko Grgurić, ravnatelj

Trgovačka škola Zagreb

Novi proizvodi koje je promovirao Vaš

list poslužili su nam za praćenje marketinških aktivnosti naših i stra-nih proizvođača. Vašu publikaciju koristili smo u izvođenju prak-tične nastave, a poslu-žila nam je za izradu plakata i prezentacija. Nadamo se da će ma-gazin i dalje izlaziti u tako luksuznom izda-nju i da ćete nam ga i dalje dostavljati na našu adresu. Dušanka Novak,

ravnateljica Ekonomska i

trgovačka škola Čakovec

Drago mi je što zbog vas

postoji časopis koji je izuzetno zanimljiv i edukativan za nas mlade koji smo studirali i završili Ekonomski fakultet. Da nema Vašeg časopisa vjerojatno ne bi imali prilike čitati kvalitetna štiva iz naše struke. Osobno Vam se zahvaljujem i šaljem vam pohvalu zato što mi je neizmjerno drago da kod nas u državi postoji i nešto drugo osim tzv. ‘žute štampe’.

Nina Jurlina, diplomant

Ekonomski fakultet Osijek

Svakom studentu podijelim po jedan broj časopisa te zajedno komentiramo pojedine teme, a neke su od njih studenti obavezni pismeno obraditi. Studenti

su rado prihvatili činjenicu da se njima redovito podijeli (i to iz ruku profesora na nastavnom satu!) stručni časopis vezan uz njihovu struku, do te mjere da i ne slušaju nastavu već radije čitaju vaš časopis, pa moram pripaziti da ga zato podijelim na kraju, a ne na početku sata.

Doc. dr. sc. Aleksandra Krajnović, profesoricaSveučilište u Zadru


Intervju

Vodeća pivarska industrija u Hrvat-skoj, Zagrebačka pivovara, proteklih

je godina u nekoliko na-vrata mijenjala vlasnika, no smjernice rasta i razvoja kroz inovacije i kvalitetan odnos s potrošačima i par-tnerima, konstanta je, kažu, koju ne žele mijenjati.

Špica sezone pivarske in-dustrije, odnosno ljetna i turistička sezona polako se privode kraju. Iza nas su i popularna sportska do-gađanja Euro i Olimpijada koja su zasigurno značajno doprinijela dobroj prodaji piva. Jesu li dosad ostvareni rezultati Zagrebačke pivova-re bolji od prošlogodišnjih ili je sveprisutna kriza ipak uzela danak?Kao i ostale industrije, in-dustrija piva svakako osjeća utjecaj gospodarske krize. Zbog financijskih pritisaka na osobni prihod potro-šači su prilikom odabira proizvoda sve zahtjevniji i žele za svoj novac dobiti doista najbolji proizvod ili uslugu. Iza nas su uspješna turistička sezona, Euro, Olimpijada i naravno izrazito toplo vrijeme, što je pridonijelo održavanju

rezultata pivske kategorije u okvirima prošle godine, no ipak, nakon prošlogodišnje vrlo uspješne sezone i rasta kategorije od 8%, ova je go-dina donijela lagani pad za oko 3%. Prodajni volumeni Zagrebačke pivovare zato su gotovo na razini 2011. godine te i dalje bilježimo rast tržišnog udjela čime se djelomično kompenzira manji pad ukupne potroš-nje tržišta.

Koji su najpopularniji bren-dovi iz vašeg portfelja i koji je njihov tržišni udio na hr-vatskom tržištu?Zagrebačka pivovara, kao vodeći proizvođač piva na hrvatskom tržištu, potroša-čima nudi brendove u svim podkategorijama. Ožujsko pivo je svakako naš najveći i najpoznatiji brend u tzv. core podsegmentu piva u kojem čini preko 40% kon-zumacije. U premium se-

gmentu prisutni smo s dva brenda, Beck’s i Stella Ar-tois. Premium brend Beck’s je najprodavanije premium pivo u Hrvatskoj. Kao pi-vovara i tim posebno smo ponosni na izvrsno prihva-ćanje našeg novog brenda na tržištu - Staropramen. Ako promatramo tržište u cijelosti, onda Zagrebačka pivovara u ukupnoj potroš-nji piva sudjeluje s gotovo 43% tržišnog udjela.

Koji su aktualni trendovi u pivarskoj industriji? Mijenja-ju li se preferencije potroša-ča i što Zagrebačka pivovara čini po tom pitanju?Trendovi se svakako mi-jenjaju. Za razliku od pro-teklih godina, u pivarskoj industriji su se dogodile velike promjene. Tijekom proteklih desetljeća indu-strija je percipirana kao tradicionalna i bez nekih značajnijih promjena. U posljednje tri godine industrija se značajno po-krenula i kao odgovor na gospodarsku krizu potro-šačima je ponudila brojne inovacije. Potrošači očeku-ju konstantne novitete te dodatnu vrijednost koju im proizvođač treba ponuditi. Kao što se može vidjeti iz

podataka o potrošnji, i ove su godine hit piva s voć-nim okusima. Zagrebačka pivovara u segmentu piva s voćnim okusom potrošači-ma nudi naš najjači brend Ožujsko s okusima Limu-na i Grejpa te u premium segmentu brend Beck’s s okusom Green lemon.

Kakvi su ovogodišnji rezul-tati upravo spomenute kate-gorije? Nakon prošlogodišnjeg uspjeha piva s voćnim okusom kao potpune ino-vacije, ova podkategorija i ove godine bilježi odlične rezultate. Potrošači su prepoznali kvalitetu novih proizvoda te istinsko osvje-ženje koje im nudi nova linija proizvoda. Očekuje se da će i ove godine piva s voćnim okusima zadržati stabilan prošlogodišnji udio u ukupnoj potrošnji pivske kategorije od 9%. Tijekom ljetnih mjeseci ove godine konzumacija te podkate-gorije je sudjelovala s čak 15% udjela ukupne pivske kategorije.

Kako se trgovci nose sa sve kompleksnijom i raznovr-snijom ponudom piva? Ima li mjesta za toliku širinu asortimana? Trgovci podržavaju svaku inicijativu proizvođača koja će zadovoljiti nove zahtjeve potrošača. Naši su poslovni partneri prepoznali važ-nost širine asortimana kao jednog od glavnih pokre-tača prodaje i privlačenja

“Potrošnja u organiziranoj

trgovini čini preko 40% ukupne konzumacije

piva”

Potrošači traže inovacije i vrijednost za novacNakon vrhunca pivarske sezone, ljeta i sportskih događanja koja su obilježila taj period, o poslovnim rezultatima, trendovima cjelokupne pivske kategorije i odnosima s potrošačima i partnerima razgovarali smo s Nikolom Krčmarićem, direktorom sektora za ključne kupce Zagrebačke pivovare


43% tržišnog udjela drži Zagrebačka pivovara

Potrošači traže inovacije i vrijednost za novac

novih potrošača. Ciljevi su nam svakako zajednički. Prilikom uvođenja novih proizvoda na tržište trgovci proizvođačima pružaju maksimalnu podršku kroz aktivnu suradnju na zajed-ničkim category manage-ment projektima razvoja kategorije. Ovakvi projekti kreiraju povećanu potroš-nju te dodanu vrijednost za trgovinu i proizvođača.

Na koje aktivnosti stavljate naglasak kada je u pitanju unapređenje odnosa s vašim ključnim kupcima?Zagrebačka pivovara je

na tržištu percipirana kao vrlo korektan i transparen-tan poslovni partner. Na prvo mjesto uvijek stav-ljamo razvijanje dugoroč-nih partnerskih odnosa. Našim ključnim kupcima raspoloživi su educiran i iskusan tim prodajnih predstavnika na terenu kao i ljudi u uredu kojima je zadatak ispuniti očekivanja naših poslovnih partnera. Vrlo bitni faktori dobrih dugoročnih odnosa za nas su: poslovna iskrenost, transparentnost te krei-ranje obostrane dodatne vrijednosti.

Koje su najveće razlike u tom pogledu između retail i HoReCa sektora i koji je omjer ta dva sektora u va-šoj prodaji?Transparentna komercijalna politika te dobri poslovni odnosi s našim kupcima za-jednički su prodajni principi Zagrebačke pivovare za sve

kanale prodaje. Potrošači mije-njaju svoje navi-ke i posljednjih nekoliko godina prisutan je trend realiziranja kupnje u većim objektima gdje se na jednom mjestu mogu ku-piti namirnice za čitav tjedan. Tim trendom sva-kako pada broj i udio manjih formata trgovina koji su većinom u vlasništvu obrtnika. Procje-njuje se da po-trošnja u organi-ziranoj trgovini čini preko 40% ukupne konzu-macije piva. Broj HoReCa obje-kata je stabilan, no zbog krize izazov pred-

stavlja zadržavanje stabilne konzumacije. Zagrebačka pivovara, bez obzira na ka-nal prodaje, ulaže u efikasne promocije u svim kanalima prodaje nudeći poslovnim partnerima priliku za po-većanje broja potrošača te povećanje prodane količine po jediničnoj kupnji.

Od njegove komercijalizacije na hrvatskom tržištu značaj-ne razvojne i marketinške aktivnosti uložene su u Staropramen pivo. Što nam možete reći o tom brendu?Od lansiranja 2010. godine Staropramen bilježi dvozna-

menkaste stope rasta proda-je i konzumacije. Hrvatski potrošači tradicionalno imaju vrlo dobru percep-ciju kvalitete čeških piva, a Staropramen je prepoznat kao vrhunsko izvorno češko pivo proizvedeno po tradi-cionalnoj recepturi. Kako bismo dodatno podržali vrlo uspješan češki brend, na hrvatskom smo tržištu ove godine lansirali i dvije ekstenzije ovog pivskog brenda, Selection i Eden.

Odnedavno imate novog vlasnika, kanadsko-američku kompaniju Molson Coors. Je li se što mijenjalo u tržišnom nastupu Zagrebačke pivova-re vezano uz ovu promjenu?Zagrebačka pivovara doista je odnedavno dio kanadsko-američke pivske korporacije Molson Coors. Promjena vlasništva neće imati značajniji utjecaj na tržišni nastup kompanije. Naša poslovna politika i da-lje će uključivati dugoročnu strategiju razvoja brendova,

podršku poslovnim partne-rima na tržištu kao i aktiv-no promicanje odgovorne konzumacije alkohola. Kao dio globalne pivske kor-poracije, uz podršku bren-dovima, naš će fokus biti i na uvođenju atraktivnih inovacija za naše potrošače. Prodajni ciljevi nam i u budućnosti ostaju kreiranje i održavanje dobrih poslov-nih odnosa s našim poslov-nim partnerima.

“Trgovci podržavaju

svaku inicijativu proizvođača koja

će zadovoljiti nove zahtjeve

potrošača“


Oralna higijena – paste za zube

Mladen KožićSales Manager, GfK Croatia

Kategorija zubnih pasti nalazi se u stagnaciji je posljednjih godinu i pol dana čime slijedi

stagnacijski trend cjelokupne kategorije sredstava za osob-nu njegu.U prvoj polovici 2012. godi-ne vodećih deset brendova pasti za zube zauzimalo je

90% količinskog tržišta, a prvih pet čak 70%. Najveći su dobitnici u tom periodu Zirodent, Colgate i Paradon-tax koji su uspjeli povećati svoj tržišni udio.Plidenta je izgubila dio trži-šta što je uglavnom poslje-dica migracije dijela kupaca Plidente koji su se prebacili na Colgate zubne paste. Upravo Colgate bilježi najve-ći rast tržišnog udjela u prvoj polovici 2012., a uspjeh du-guje osvajanju kupaca koji su prethodno bili kupci Pliden-

te, Signala i Sensodynea, kao i povećanju lojalnosti kod već postojećih kupaca Colgatea.

TRGOVAČKE MARKEU održavanju i po-kušaju povećanja tržišnog udjela vodeći brendovi primijenili su različite cjenovne strategije. Tako su npr. kupci u prvoj polo-vici 2012. kupovali Aquafresh, Vademe-cum i Sensodyne po višim cijenama, dok su Colgate, Zirodent, Signal i Dontodent kupovali po nižim ci-jenama u odnosu na isto razdoblje 2011. godine. Udio trgovačkih marki u Hrvatskoj kontinuirano ra-ste linearnom progresijom i trenutno na FMCG razini iznosi 18%. Zanimljivo je da kategorija zubnih pasti ne prati navedeni trend tako da u prvoj polovici 2012. trgovačke marke zauzimaju tek 6% tržišta s dm-ovim i Lidlovim markama kao nosi-teljima segmenta.

Zubne paste trgovačkih

marki još uvijek ne zauzimaju

značajan udio u kategoriji

Kada je u pitanju zaštita i održavanje zdravlja zubi potrošači se uvelike uzdaju u poznate brendove pasti za zube, pri čemu vodećih pet robnih marki dominiraju tržištem

Volimo poznate brendove

BrendoviRang

1HY 2012Rang

1HY 2011Indeks

promjene

Zirodent 1 2 +

Plidenta 2 1 -

Colgate 3 5 +

Aquafresh 4 4 -

Signal 5 3 -

Vademecum 6 6 -

Sensodyne 7 7 -

Dentalux 8 8 -

Dontodent 9 9 -

Paradontax 10 10 +


Paste za zube - na polici

ELMEX

Tvrtka Gaba Internatio-nal AG na tržištu nudi

široku lepezu proizvoda za oralnu higijenu. U okviru portfelja nalaze se i pa-ste za zube robne marke elmex®ZAŠTITA OD KARI-JESA i elmex®SENSITIVE, a distributer ovih proizvoda na hrvatskom tržištu je tvrt-ka Apolonia. Pasta za zube elmex®ZAŠTITA OD KARIJESA pruža zaštitu cijele obitelji te je pogodna za svakodnev-no korištenje kod odraslih osoba i adolescenata od 12. godine pa nadalje. Elmex dječja pasta za zube posebno štiti nježne mliječne zube od pojave prvog zubića do

navršene šeste godine, dok je elmex Junior pasta za zube posebno pogodna u vrijeme izmjene mliječnih i trajnih zuba, odnosno od šeste godine pa nadalje. Druga vari-janta ove robne marke, elmex®SENSITIVE, pomaže kod osjetljivosti zuba i izloženih zubnih vratova.

GlaxoSmithKline (FILIP TRADE)

Tvrtka Filip Trade je uvoznik i distri-buter GlaxoSmithKline proizvoda za

oralnu higijenu među kojima se nalaze i poznati brendovi pasti za zube Aquafresh, Sensodyne i Parodontax. Najpopularniji proizvodi su paste iz baznog segmenta - Aquafresh Fresh&Minty te Mild&Minty od 75 ml i 100 ml. “Sensodyne Fluor pasta za

zube drži najveći vrijednosni udio na tržištu zadnjih nekoliko godina. U novije je vrijeme kod kupaca vrlo popularan ‘white-ning’ segment, gdje su najtra-ženije Aquafresh White&Shine te Sensodyne Whitening zubne paste”, navode iz Filip tradea te dodaju kako vrlo razgranata dis-tribucija omogućuje dostupnost ovih proizvoda u gotovo svakoj trgovini u Hrvatskoj. “Tijekom rujna liniju Repair&Protect proši-rujemo s Repair&Protect White-ning pastom za zube. Na svakom od asortimana koji distribuiramo redovito imamo akcijske ponude u obliku cjenovnog popusta ili gratis pakiranja”, kaže Ana Pavlić, Trade Marketing Coordinator.

SIGNAL

Unilever je jedna od vo-dećih kompanija za oral-

nu njegu u svijetu koja je u segmentu pasti za zube na tržištu prisutna s robnom markom Signal. Signal je po-zicioniran među vodeće robne marke oralne higijene u Hrvatskoj pokrivajući razne segmente zubnih pasti za odrasle i za djecu. U portfelju se nudi nekoliko varijanti kao što su Signal White System i Signal White Now, dok je ove godine lansirana linija Signal Expert Protection u tri varijante - Expert Protection Complete, Complete White i Complete Fresh. “Novi Signal Expert Protection bit će podržan ja-kom TV kampanjom i sampliranjem u prodaji”, ističe Tea Rubinić, Marketing Operations Executive u tvrtki Unilever Hrvatska. U ka-tegoriji pasta za zube za djecu ovaj proizvođač nudi tri varijante, a najomiljenija Signal dječja pasta je Signal Kids 50 ml.

VADEMECUM

U asortimanu Henkelove robne marke Vademecum nalaze se osnovne paste za zube koje se baziraju na

prirodnim sastojcima, kao i premium paste za zube koje kombiniraju sastojke iz prirode i najnovije tehnologije. Također, tu se nalaze i 2u1 proizvodi, kao kombinacija

paste za zube i antibakterijske vodice za ispiranje usta, paste za zube namijenjene djeci, te paste za mliječne i trajne zube. Najnoviji proizvod je Vademecum Pro Medic, zubna pasta koja uz po-moć formule s tekućim kalcijem aktivno jača i štiti zube od karijesa. Vademecum paste za zube može


COLGATE

Pod brendom Colgate na tržištu je dostupna raznovrsna ponuda pasti za zube koja je

prilagođena različitim zahtjevima i potrebama potrošača. Colgate Total linija s 12-satnom za-štitom od bakterija dolazi u pakiranju od 75 ml i nudi prilagođena rješenja za probleme oralne higijene - za zdravo zubno meso, za bijele zube, za svjež dah, za osjetljive zube i za uklanjanje zubnih naslaga, pojašnjavaju iz distributera, tvrtke AWT International. Colgate Max linija na-mijenjena je ljudima koji prvenstveno žele svjež dah i bijele zube, Max fresh onima koji se brinu za svježinu usne šupljine dok je Max White One najnovija linija iz Max linije pasti za zube s mikro kristalima koji ubrzavaju izbjeljivanje zubi te je dostupna u varijantama od 75 ml do 125 ml. Nova linija je i Colgate sensitive pro relief za ljude s osjetljivim zubima. Colgate Herbal linija je namijenjena potrošačima koji traže pastu za zube protiv karijesa s prirodnim sastojcima. Usto, Colgate nudi i obiteljske paste za zube dostupne u većim paki-ranjima od 100 ml.

PLIDENTA

Plidenta nudi široki asortiman zubnih pasti

na tržištu koji pokriva sve potrebe čišćenja, zaštite i njege zubi. Najprodavaniji proizvodi su Pli-

denta Superfresh i Herbal, kaže Branimir Zoraja, senior brand manager, te dodaje kako Plidenta u svih osam segmenata (protiv zubnog karijesa, naslaga, kamenca i preosjetljivih zubi te pasti za njegu zubnog mesa, izbjeljivanja mrlja, dječjim i multifunkcionalnim zubnim pastama), nudi dvije do tri vari-jante proizvoda. Najprodavaniji segmenti zadnjih godina su, osim zubnih pasti protiv karijesa, all-in-one i whitening paste. Plidenta je prošle godine prva na svijetu lansirala novu gene-raciju antikarijes pasti Pro-t-action s probiotičkim bakterijama Lactobacillus paracasei koje smanjuju uzročnike karijesa za 52%. “Rast multifunkcionalnih i whitening proizvoda dokazu-je da su potrošači postali svjesni kako uporabom proizvoda s dodanim vrijednostima mogu unaprijediti svoje i zdravlje svoje obitelji. Iznimno je bitno da trgovina kao medij iskomu-nicira pravilno tu činjenicu”, ističe Zoraja.

ZIRODENT

Saponia je na hrvatskom

tržištu pasti za zube prisutna s brendom Zirodent koji dolazi u 12 varijanti čime ovaj proizvođač pokriva sve tržišne segmente. Među najprodavanijim pastama za zube su Zirodent Extra Clean i Zirodent Whitening te Zirodent Microgra-nule, a slijede Zirodent Complete&White, Zirodent Complete Care, Zirodent Herbal&Propolis i Zirodent Medical – Sensitive. Tako-đer, paste za zube Zirodent Strong Mint, Zirodent Ultra Fresh i Zirodent Extra Spice u

pakira-nju od 50 ml

značajno doprinose ukupnoj prodaji,

kažu u Saponiji. Proizvodi su dostupni u četiri varijante pakiranja: 50 ml, 75 ml, 100 ml I 125 ml, a prema veličini najzastupljenija su 75-milili-tarska pakiranja.

se pronaći u svim velikim i srednjim dućanima te u većini malih dućana diljem Hrvatske. Shodno tome, iz tvrtke ističu kako zauzimaju značajne tržišne udjele pa je tako Vademecum junior lider na tržištu dječjih pasta za zube, dok je Vademecum 2u1 vodeći unutar svog segmenta.


Oralna higijena - vodice za ispiranje usta

Higijena zuba i usne šupljine važna je zbog prevencije ra-zličitih oboljenja kao

što su karijes, gingivitis, parodontopatija i sl. Postoje dva vida oralne higijene: profesionalna (koju rade stomatolozi) i osobna.Osobna higijena sastoji se od pravilnog i svakodnev-nog pranja zuba i korištenja zubnog konca. Osnovni cilj je uklanjanje i sprječavanje formiranja zubnog plaka, koji se uglavnom sastoji od bakterija. S porastom koli-čine dentalnog plaka raste i

podložnost zuba karijesu, lošem zadahu i sličnim

neugodnosti-ma. Četkica

za zube

može ukloniti plak na skoro svim površinama zuba, izu-zev u interdentalnim pro-storima. Za uklanjanje osta-taka hrane i dentalnog plaka iz ovih prostora, koristi se zubni konac, interdentalne i sulkularne četkice, ispirači i vodice za usta - koje su ujedno i tema ove analize.

NEKAD I SADNekada su razne vodice sadržavale sastojke poput soli, octa, jakih alkohola, pa čak i maslinovog ulja. Današnje vodice (koje se vrlo često koriste u svakod-nevnom održavanju higi-jene usta), najčešće sadrže fluor koji ojačava zubnu caklinu i ubija bakterije. Te-kućini se zatim dodaje an-

tiseptik - to je sred-stvo koje ubija mikroorganizme. Najčešće su tu i mentol, zadužen da ovim tekući-nama da ugodan

okus, i drugi slični sastojci.

IZNIMAN RAST PRODAJE Na temelju ograničenih po-dataka (elektronski podaci o prodaji trgovačkih lanaca s kojima Nielsen surađuje, koji pokrivaju oko 74% tr-žišta), kategorija vodica za usta je u zadnjih 12 mje-

seci (srpanj 2011. - lipanj 2012.) na hrvatskom malo-prodajnom tržištu ostvarila prodaju od 187,5 tisuća

litara, što je za 16,4% više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Vrijednosna prodaja iznosila je 11,8 milijuna kuna, što je za čak 23,8% više u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

PAKIRANJA I PROIZVOĐAČIŠto se tiče veličine pa-kiranja, najprodavaniji su proizvodi od 400-500 ml (48%), zatim oni od 250 do 300 ml (39%), slijede pakiranja do 250 ml (11%), a najmanje se proda kroz pakiranja veća od 500 ml (2%). Vodeći proizvođači, prema koli-činskom udjelu u katego-riji u zadnjih 12 mjeseci, na hrvatskom tržištu su Johnson&Johnson (Liste-rine), Colgate Palmolive (Colgate), GSK (Aquafre-sh, Parodontax), Oral-B Laboratories (Oral-B), dok trgovačke robne marke drže 37% udjela. U današ-nje vrijeme, kada se sve više pozornosti pridaje osobnoj higijeni, iz gore navedenih podataka vidlji-vo je da su i vodice za usta našle svoje mjesto na na-šim kupaonskim policama.

Vrijednosna prodaja

kategorije iznosi 11,8 milijuna kuna

Osvježavajući rast kategorijeKategorija vodica za ispiranje usta u zadnjih je 12 mjeseci ostvarila prodaju od 187,5 tisuća litara, što je za 16,4% više u odnosu na isto lanjsko razdoblje

180

200

160

140

120

100

80

60

40

20

0 0

14,000

1,000

2,000

3,000

4,000

5,000

6,000

7,000

8,000

9,000

10,000

11,000

12,000

13,000

161188

Vodice za ispiranje usta – kretanje kategorije

Vrije

dnos

na p

roda

ja u

,000

kun

a

Količ

insk

a pr

odaj

a u

,000

lita

ra

Vrijednosna prodaja / 1000 kn

Količinska prodaja / 1000 litara

Izvor: NielsenSrp. 10. - Lip.11. Srp. 11. - Lip.12.

9,521

11,787

Količinski udjeli prema veličini pakiranja

srpanj 2011. - lipanj 2012.

11,1,% do 250ml

38,5% 250-300ml

2,4% više od 500ml

48,0% 400-500ml

Izvor: Nielsen

Milanka ĆorićAnalitičar, Nielsen

16,4%

23,8

45.000posjetitelja mjesečno

Magazin Portal

SREDIŠNJE MJESTO INFORMIRANJA O MALOPRODAJII INDUSTRIJI ROBE ŠIROKE POTROŠNJEU REGIJI

NAJČITANIJI I NAJTIRAŽNIJI

STRUČNI MAGAZIN O MALOPRODAJI I INDUSTRIJI ROBE

ŠIROKE POTROŠNJE U HRVATSKOJ

10.100tiskanih primjeraka

Istra i Primorje


Iako će Hrvatska od 1. siječnja 2013. godine biti podijeljena na dvije statističke regije - Kon-

tinentalnu i Jadransku Hrvatsku, mi u ovom broju nastavljamo s predstav-ljanjem područja koje po svom gospodarskom i političkom miljeu spadaju u zasebne, nazovimo ih tako - lokalne regije. Nakon Istočne i Južne Hrvatske tako je na red došla Istra i Primorje u čiji sastav ulaze tri županije: Istarska, Pri-morsko-goranska i Ličko-senjska. Riječ je o regiji za koju se nimalo slučajno ne govori kako predstavlja vrata srednje Europe jer upravo od pomorskih luka na ovom području vodi najkraći put do razvijenih tržišta u srcu Staroga kon-tinenta. Mnoge su tvrtke oko ovog koridora pozi-cionirale svoje logističko-distributivne kapacitete već sada, no pravi će razvoj ipak pričekati investicije u željezničku infrastrukturu i druge

kapacitete. Nigdje se u Li-jepoj našoj na jasniji način ne očituju svi kontrasti koje ovo naše podneblje nudi doli u ovoj regiji u kojoj se na, zemljopisno gledano, vrlo malom pro-storu susreću sredozemna i kontinentalna klima, more i krš, otoci i kontinent. Kontrasti se protežu i na društveno-političkom ali i gospodarskom te demo-grafskom nivou. Gledamo li ovaj potonji parametar, s

gotovo 300 tisuća stanov-nika najnapučenija je Pri-morsko-goranska županija, što je i sasvim razumljivo s obzirom na to da se u ovoj županiji nalazi i središte cijele regije – grad Rijeka. S

druge strane, nešto zapad-nije, u jednoj od najrazvi-jenijih hrvatskih županija - Istarskoj, živi blizu 210 tisuća ljudi, dok je najslabi-je naseljena Ličko-senjska županija s jedva nešto više od 50 tisuća stanovnika. Tim redom ćemo ih i poje-dinačno predstaviti.

PRIMORSKO-GORANSKA U Primorsko-goranskoj žu-paniji prošle je godine po-slovalo ukupno 8348 tvrtki. Pritom su daleko najzastu-pljenije tvrtke u djelatnosti trgovine, njih 2206 što iznosi 26,4% ukupnog broja poslovnih subjekata. Trgo-vina je najznačajnija djelat-nost i po ukupnom prihodu te s prošlogodišnjih 14 mi-lijardi kuna zauzima udio od 40,6%. Ipak, kada se gleda zarada onda se uloge prilično mijenjaju. Tako na prerađivačku industriju otpada čak 68%, dok je tr-govina ostvarila tek 10% od ukupne dobiti prije oporezi-vanja. Ova dva sektora su i najveći poslodavci pa tako u

trgovini radi 23,8%, a u pre-rađivačkoj industriji 23,4% od ukupno zaposlenih. Plo-dine su, uz brodogradilište 3. Maj, najznačajniji poslov-ni subjekt u Primorsko-go-ranskoj županiji. Tako ovaj trgovac predstavlja najvećeg poslodavca s ukupno 3035 djelatnika, a vodeći je i po ukupnim prihodima s ostvarenih 2,98 milijardi kuna u 2011. godini. Prema neto dobiti Plodine su se s lanjskih 35 milijuna kuna svrstale na peto mjesto, iza tvrtki BI 3. Maj d.d., Luka Rijeka d.d., 3. Maj MID d.d. i JGL d.d. Zbog svog povolj-nog geo-prometnog polo-žaja te prirodnih resursa i ljudskih potencijala glavni razvojni orijentiri gospo-darstva Primorsko-goran-ske županije leže u razvitku prometnih pravaca i logi-stike, prerađivačke indu-strije, turizma, energetskog sektora te ljudskih resursa u funkciji gospodarstva, navode iz Hrvatske gospo-darske komore - Županijske komore Rijeka. Kao i na primjeru Dalmacije, i u ovoj regiji brodogradnja predstavlja jedan od nosi-vih stupova gospodarske i opće socijalne stabilnosti. “Brodograđevna djelatnost, osim svog ukupno velikog

Riječke Plodine najveći su

poslodavac ove regije s oko 3000

zaposlenika

Vrata srednje EuropeOd brojnih komparativnih prednosti koje područja Istre i Primorja nude, povoljan geostrateški položaj najčešće je spominjan u stručnim krugovima. Do sada se taj potencijal ni izbliza nije iskoristio, ali prilika ostaje, no ne dovijeka


8348 tvrtki posluje u Primorsko-goranskoj županiji

Vrata srednje Europedoprinosa gospodarstvu, uvjet je za opstanak i broj-nih malih tvrtki koopera-nata. Pored brodogradnje, značajnu ulogu će naravno imati farmaceutska indu-strija i industrija vezana za prehrambene proizvode”, mišljenja je Vinko Mičetić, predsjednik ŽK Rijeka. Ako se fokusiramo na sektor trgovine na malo, vidljivo je kako je njegovo osnovno obilježje trend povećanja koncentracije tržišnog udjela kod vodećih malo-prodavača. Naime, najveća koncentracija novoizgra-đenih maloprodajnih obje-kata, naravno nakon nedo-dirljivih Grada Zagreba i Zagrebačke županije, bilježi se upravo u Primorsko-go-ranskoj županiji. Razvojni trend distributivne trgovine u ovoj županiji obilježava sve intenzivniji procvat izgradnje velikih malopro-dajnih objekata - super-marketa, hipermarketa, trgovačkih centara i speci-jaliziranih prodavaonica te velikih distributivnih cen-tara koji su svoj asortiman prilagodili poglavito malim i srednje velikim trgovač-kim društvima u djelatnosti trgovine, trgovačkim obrti-ma i ugostiteljima.

ISTARSKA ŽUPANIJANajznačajnije gospodar-ske djelatnosti u Istarskoj županiji su prerađivačka industrija, turizam i trgovi-na koje zajedno generiraju 70% ukupnog prihoda svih gospodarskih subjekata u županiji. U sklopu vrlo raznovrsne industrije po

ukupnim učincima pred-njače brodogradnja (Bro-dogradilište “Uljanik”), prerada duhana (Tvornica duhana Rovinj) i proizvod-nja automobilskih dijelova (P.P.C. Buzet). Razvojno je najperspektivnija gospo-darska djelatnost turizma i ugostiteljstva koja ostvaruje oko 33% od ukupnih noće-nja u Republici Hrvatskoj te bilježi velike multipli-kativne učinke na ostalo gospodarstvo. Uz

industriju i turizam razvila se i razgranata djelatnost tr-govine koja je, prvenstveno zahvaljujući dolasku niza velikih trgovačkih lanaca u Istru, postala vodećom u državi prema površini raspoloživog prodajnog prostora po stanovniku. Za gospodarski razvoj Istarske županije, posebice kad je riječ o turizmu, od izuzet-ne je važnosti da poluotok ima razgranatu i dobro opskrbljenu maloprodaj-nu mrežu koja bi trebala, u što većoj mjeri, biti u funkciji plasmana domaćih proizvoda i usluga. Gos-podarski pokazatelji koje Istarska županija ostvaruje svakako mogu biti razlog da regija bude interesantna maloprodajnim tvrtkama. Zamjenik predsjednika Strukovne grupe trgovine

Županijske komore Pula, Željko Jelenić iz tvrtke Puljanka d.d., naglašava kako trgovinu na malo u Istarskoj županiji obilježava sezonski karakter. Zimi se u manjim mjestima zatvara veliki broj neprehrambe-nih prodavaonica, dok u sklopu turističkih naselja i kampova u to doba godine prestaje s radom i značajan broj prodavaonica pretežno prehrambenim

proizvodima. Posljednjih nekoliko godina prisutna je snažna ekspanzija trgo-vačkih lanaca što je, kaže Jelenić, dovelo do toga da u Istri postoji prevelik broj trgovačkih kapaciteta u odnosu na broj stanov-nika, naročito u zimskim mjesecima. Međutim, kako je Istarska županija uglavnom orijentirana na “ljetni” turizam, povećanje broja stanovnika događa se uglavnom u špici sezone koja traje oko tri mjeseca. U takvim uvjetima, prema podacima Fine, ukupni prihodi trgovine na malo u Istarskoj županiji u 2011. godini dosegli su iznos od 1,798 milijardi kuna, dok su ukupni rashodi iznosili 1,772 milijarde kuna. Pro-sječan je broj zaposlenih u trgovini na malo u ovoj

županiji lani iznosio 2747.

LIČKO-SENJSKA ŽUPANIJALičko-senjska županija je prostorno najveća teritori-jalna jedinica u RH koja, s površinom od 5350 km2, zauzima 6,78% državnog teritorija. Unatoč velikom prostoru, ovo je najrjeđe naseljena županija na što su velikim dijelom utjecala ratna

BROJ TRGOVAČKIH OBRTA U PGŽ (2007. - 2012.)

Obrti s osnovnom djelatnošću trgovine

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 31.8.2012

1613 1497 1366 1295 1260 1253

Trgovinu na malo u Istarskoj

županiji obilježava

sezonski karakter


Istra i Primorje

zbivanja u Domovinskom ratu. Najznačajniji sektori gospodarstva ove županije su trgovina s 27,1% udje-la, slijede građevinarstvo sa 16,5%, prerađivačka industrija s 15,2% i ugosti-teljstvo s 12,3%. U prerađi-vačkoj industriji najviše je zastupljena drvna industrija (30%), metalna industri-ja (18%) i proizvodnja prehrambenih proizvoda (13%). Najistaknutije tvrtke iz ovih djelatnosti su Per-gament, Viševica Komp, Pilana Perušić, Kulapromet, Metalna oprema, Sladova-ča i Ličanka. U uslužnom sektoru najvažnije grane su trgovina (33,5%), ho-teli i restorani (23%) i građevinarstvo (11,3%), a najistaknutije tvrtke iz ove grupe djelatnosti su Novalis, Most, Milem, JU NPPlitvička jezera, UO Macola Korenica i Hadria. Razvitak Ličko-senjske županije usmjeren je na turizam, poljoprivredu i drvnu industriju i temelji se na iznimnim prirodnim

i kulturnim resursima kojima ova županija ras-polaže. Bogatstvo čistih izvorskih voda i vodotoka, čista morska voda i obala, velike površine pokrivene kvalitetnom šumom bukve i jele i nezagađeno obradivo zemljište prirodni su resursi koji su tek dijelom stavljeni u punu gospodarsku funk-ciju. Tome treba pridodati vrlo dobru prometnu pove-

zanost s ostalim dijelovima Hrvatske s obzirom na autocestu A1 i razvijenu mrežu županijskih i lokal-nih cesta, ličku željezničku prugu te dvije zračne luke. Trgovinu na malo u ovoj županiji karakterizira sve teži položaj nezavisnih trgovaca. “Veliki trgovački lanci preuzeli su ulogu ma-lih trgovina koje u nemilo-srdnoj i nejednakoj konku-renciji jedva preživljavaju na tržištu”, komentiraju iz HGK - Županijske komore Otočac.

OBRTNIČKA SLIKADa je položaj malih trgo-vaca, a poglavito obrtnika, izrazito nezahvalan poka-zuju i kumulativni podaci za godine koje već uvriježe-no zovemo kriznima. Nai-me, u Primorsko-goranskoj županiji, koju uzimamo kao primjer kretanja ne mnogo drukčiji niti u druge dvije županije, od 2007. godine do danas broj obrtnika s osnovnom djelatnošću tr-govine smanjen je za 22,3%. To znači kako je svaki peti obrtnik koji se bavio djelat-nošću trgovine na malo u ovoj županiji stavio ključ u bravu. Ipak, od 2010. broj trgovaca-obrtnika stagnira pa se može reći kako je ne-gativni trend zaustavljen. “Važno je naglasiti kako obrtnici u većini slučajeva imaju po jedno prodajno mjesto, poneki dva, a rijetki tri ili više. Prema podacima DZS-a za 2010. godinu, obrti čine više od polovice subjekata koji operiraju u sektoru trgovine na malo, ali njihov udio u ukupnom prometu jedva doseže 5%”, komentira Robert Fućak, Predsjednik ceha trgovine HOK-a Primorsko-go-ranske županije. Prema njegovim riječima, male trgovce najviše muči jaka konkurencija velikih trgo-

vačkih lanaca, previsoki PDV, presija kroz ostale porezne i parafiskalne na-mete, sve slabija kupovna moć stanovništva, veliki troškovi usklađivanja s no-vim zakonskim rješenjima (HACCP, fiskalne blagaj-ne), skupe ili nedostupne kreditne linije i nelegalna konkurencija neregistrira-nih fizičkih osoba. Tome valja pridodati i slabu orga-niziranost malih trgovaca, osim na primjeru trgovaca prehranom koji se na ovom području pokušavaju iz-boriti za opstanak kroz Udrugu trgovaca “051”. Ova

je udruga osnovana krajem 2005. godine i od tada u pregovorima s dobavljačima roba i usluga pokušava iz-boriti bolje uvjete nabave za svoje članove. U tom se cilju svih 36 trgovačkih obrta okupljenih u UT “051” pridružilo i Savezu udruga malih trgovaca RH koji djeluje na nacionalnoj ra-zini. “Pridruživanje Savezu proizašlo je iz naše procjene da smo kao samostalna udruga dosegli limite i da ćemo udruženi s kolegama iz ostalih dijelova Hrvatske postići još bolje poslovne rezultate”, ističe Fućak.

Istarska 446

Primorsko-goranska 985

Ličko-senjska156Broj prodavaonica

po županijama prema pretežnoj djelatnosti NKD07 u trgovini na malo u 2009. - procjena (pretežno prehrana)

Turizam i resursi za ekološku poljoprivredu

komplementiraju razvoju

maloprodaje u ovoj regiji

Iz netaknute prirode do vašeg stola!From untouched nature to your table

Tvrtka Zigante tartufi je prva i jedina tvrtka u Hrvatskoj čija je djelatnost konzerviranje, pakiranje i prodaja tartufa i proizvoda od tartufa, a odnedavno je pokrenuta i druga linija proizvoda pod nazivom “Zigante delice” u čijem su asortimanu medovi, umaci, džemovi i namazi tako da u našoj proizvodnji brojimo više od 100 različitih vrhunskih proizvoda. Naši su proizvodi po trgovačkim lancima diljem Hrvatske i Europe prepoznati kao vrhunske delicije.

www.zigantetartufi.hr � www.sajamtartufa.com

ZIGANTE TARTUFI d.o.o. Plovanija, Portoroška 15, 52460 BUJE

Istra i Primorje - intervju


Društveno-političke promjene, volatilnost tržišta, pad kupovne moći stanovništva,

nelikvidnost gospodarstva, sve su to izazovi koje tvrtka naslonjena na svoju tradi-ciju, ali koja misli otvoreno i pažljivo promišlja svoju budućnost, može svladati, ističu u PIK-u Rijeka.

Za početak, molimo vas pred-stavite nam tvrtku PIK Rijeka. Od kada poslujete te koje su primarne djelatnosti poduze-ća od osnivanja do danas?PIK Rijeka, s tradicijom dugom 65 godina, proizvodi kvalitetne prehrambene proizvode prema visokim standardima. S 500 zaposle-nih i još toliko kooperanata vodeći smo proizvođač pekarskih proizvoda, sla-stica i tjestenine u Primor-sko-goranskoj županiji te jedini prerađivač mlijeka i mliječnih proizvoda. U sastavu PIK-a d.d. djeluju tri proizvodne jedinice i maloprodaja. PIK-ova Mljekara, osnovana kao gradska mljekara, razvijala se kako po količini prerađe-nog mlijeka, tako i po vrsti mliječnih proizvoda na bazi sirovine koja se doprema

od kooperanta s područja Gorskog kotara, Istre i Like. Mlijeko i mliječni proi-zvodi nose tradicionalno ime “Tonka”. Proizvodnja u PIK-ovom pekarstvu odvija se na pet lokacija uz glavni industrijski pogon u Rijeci. Među pekarskim proizvodi-ma ističe se linija proizvoda “Zlatno zrno žita” koja je razvijena u suradnji s Na-

stavnim zavodom za javno zdravstvo PGŽ-a. Radi se o proizvodima od cjelovitog zrna žitarica, bez dodanog šećera, jaja te bez industrij-skih dodataka, aroma, boja i aditiva. Plasiranjem ove linije proizvoda na tržište 1992. godine, PIK je postao jedan od prvih proizvođača hrane okrenutih zdravoj prehrani u Hrvatskoj. Danas se i ne zna da se počeci pro-izvodnje tjestenine u Hrvat-

skoj vežu za Rijeku i Riječku tjesteninu. Proizvodnja tjestenine u Rijeci započela je davne 1845. godine. Tada su postavljena prva manu-fakturna postrojenja tjeste-nine po uzoru na talijanske manufakture u Genovi i Napulju. Danas se pod brendom “Riječka tjesteni-na” proizvodi u suvremenoj tvornici s kontinuiranim i automatiziranim tehnološ-kim procesima na linijama za proizvodnju kratke i duge tjestenine. PIK proizvodi kvalitetnu suhu tjesteninu – jajnu i durum - u više od 30 oblika, te integralnu tje-steninu u sklopu programa “Zlatno zrno žita”. Godine 1992. tvrtka je krenula u otvaranje vlastitih prodava-onica, a 2001. godine pokre-nula je lanac specijaliziranih prodavaonica prvenstveno za prodaju vlastitih proizvo-da pod nazivom PIKO Bu-tiga i PIKO Delicija. Danas je otvoreno 36 prodavaonica u Primorsko goranskoj žu-paniji, a tijekom ove godine učinjen je daljnji iskorak u promjeni vizualnog iden-titeta PIKO prodavaonica. Tvrtka je implementirala sustave upravljanja kvali-tetom i sigurnošću hrane

te posjeduje međunarodno priznate certifikate kvalitete ISO 9001 i ISO 22000. Hr-vatska gospodarska komora dodijelila je PIK-u oznake Izvorno hrvatsko i Hrvatska kvaliteta za kruh, kolače i tjesteninu iz programa “Zlatno zrno žita”, dok je u svibnju 2012. “Riječka tjestenina” dobila i HALAL certifikat.

Koje je vaše značenje kao gospodarskog subjekta u regiji Istre i Primorja?PIK Rijeka je vodeći pro-izvođač prehrambenih proizvoda u Primorsko-go-ranskoj županiji te najveći prerađivač mlijeka u regiji Istre i Primorja. Prepoznat je po svojim brendovima, kako u standardnim vrsta-ma kruha, tako i specijalnog programa, svježe pečenog i zamrznutog programa te po brendu mlijeka “Tonka”, po fermentiranim proizvo-

“Unatoč krizi, PIK je u prvom

polugodištu 2012. ostvario rast

prihoda od 1% u odnosu na isto

razdoblje lani”

Tradicija utkana u moderno ruho Mnoge tvrtke svoj tržišni uspjeh grade na spoju tradicije i modernosti. U području Hrvatskog primorja za primjer može poslužiti PIK d.d. Rijeka o čijem uspjehu, baziranom na dugoj tradiciji i promišljenom pristupu suvremenom potrošaču, razgovaramo s Dorom Ravnić, direktoricom tvrtke


20 milijuna eura uloženo u zadnjih deset godina

Tradicija utkana u moderno ruho

dima, vrhnjima i svježem siru. Naša referenca su naši partneri s kojima uspješ-no surađujemo dnevno snabdijevajući naše kupce kruha, mlijeka i tjestenine vlastitim voznim parkom od 90 namjenskih vozila. PIK spada u deset najvećih gospodarskih subjekata po ukupnim prihodima i broju zaposlenih u PGŽ te je, kao

što sam već rekla, vodeća tvrtka u domeni prehram-bene industrije.

Koji proizvodi čine okosnicu vaše ponude i gdje ih sve možemo naći? Na tržištu smo prisutni sa širokim asortimanom proizvoda. Naš pekarski program obuhvaća viso-kokvalitetnu i raznovrsnu ponudu od preko 200 pro-izvoda i isto toliko slastica. PIK-ov Istarski, polubijeli te

domaći miješani kruh zaista su brendovi u Rijeci i regiji te nezaobilazna ponuda svakog trgovca. Asortiman se prilagođava prema tren-dovima u prehrani od slanih i slatkih zalogaja pečenih na licu mjesta u trgovinama do finih kolača i torti. U pro-gramu mlijeka i mliječnih proizvoda pod robnom mar-kom Tonka nudimo mlijeko, jogurt, vrhnje i sir u čašici, koji su prepoznati kao vi-sokokvalitetni proizvodi od strane potrošača, a uz to su osvojili i brojne medalje na raznim natjecanjima u ocje-njivanju kvalitete proizvoda. Mediteranski način prehra-ne, koji uključuje znatne količine tjestenine, na go-tovo se svim znanstvenim skupovima o hrani ističe kao primjer zdravog življenja. Iako Hrvatska po potrošnji tjestenine zaostaje za susjed-nom Italijom, današnji način života ide u prilog tjestenini kao namirnici koja se brzo i lako priprema. S pekarskim programom i slasticama zastupljeni smo u Primor-sko-goranskoj i Istarskoj županiji, dok se mlijeko i mliječni proizvodi Tonka, osim u ove dvije županije, može pronaći u zagrebač-koj regiji u većim centrima (Plodine, Konzum, Kau-fland, Diona), te u Dalma-ciji, a tjesteninu plasiramo na nacionalnom tržištu.

Izvozite li vaše proizvode? S izvozom tjestenine krenuli smo 2011. godine te vjeru-jemo da će nam certifikat HALAL pomoći u izlasku na neko od 44 tržišta zema-lja u kojima je taj certifikat obvezan. U skladu sa za-crtanim planom otvaranja novih tržišta u razradi je nekoliko projekata koji iziskuju vrijeme i značajna financijska sredstva, ali u izvozu vidimo mogućnost daljnjeg rasta.

Kako ste zadovoljni surad-njom i plasmanom vaših pro-izvoda u velikim trgovačkim lancima i proizvodite li za trgovačke marke?PIK uspješno surađuje na tržištu veleprodaje i malo-prodaje s velikim brojem poslovnih partnera. Drugi segment čini tržište Ho-ReCa, te segmenti javne nabave, učeničkih domova, škole, vrtića i sl. Imamo više kanala prodaje u vele-prodaji. Prvo su trgovački lanci, a radimo gotovo sa svim velikim trgovcima na hrvatskom tržištu. Naravno da se zadnjih godina ubr-zano dešavaju promjene u strukturi kupaca. Globali-zacija čini svoje tako da se rapidno smanjuje broj ma-

lih trgovaca u korist velikih trgovačkih lanaca. Iako smatram da će kvartovske trgovine opstati, mišljenja sam također da će u tom restrukturiranju trgovine samo kvalitetni izboriti svoje mjesto. Mi u tom nastojanju našim kupcima pružamo podršku razvija-jući partnerske odnose u kvalitetnoj ponudi i usluzi te investiramo u opremanje prodajnih kutaka u objek-tima naših partnera. Za sve segmente tržišta imamo razrađenu bogatu ponudu iz našeg asortimana. Oko-snica poslovanja su naši brendovi, no u uvjetima krize i prilagodbe tržištu u cilju dodatnog aktiviranja proizvodnih kapaciteta u određenim programima radimo i privatne marke za naše poslovne partnere.

“Proizvodnja tjestenine u

Rijeci započela je davne 1845.

godine”


Istra i Primorje - intervju

Proizvodno ste orijentirana tvrtka s pogonima na dese-tak lokacija. U kojoj mjeri vlastita maloprodajna mreža doprinosi stabilnosti vašeg poslovanja? Ulaganjem u razvoj i moder-nizaciju proizvodnih linija, uvođenjem novih tehnolo-gija i povećanjem kapaciteta ukazala se potreba brže i fleksibilnije prezentacije vlastitih proizvodnih mo-gućnosti tržištu, odnosno potrošačima. Stoga su od-lučujuće odluke donesene 2001. godine kada smo kre-nuli u uređenje specijalizira-nih prodavaonica prepoznat-ljivog vizualnog identiteta PIKO butiga i PIKO delicija. Takva orijentacija imala je i dodatni povratni efekt prema proizvodnji da lakše i brže prepozna želje i potrebe potrošača za određenim lini-jama proizvoda, zamrznutih i polupečenih za pripremu na licu mjesta. Iako ovakvi objekti zahtijevaju viši stan-dard opreme, u funkciji su pružanja kvalitetnijeg ugo-đaja kupnje i razine usluge. Osim toga, nije zanemariva ni funkcija dnevnog priljeva novčanih sredstava u uvjeti-ma opće nelikvidnosti čime se pridonosi financijskoj stabilnosti poslovanja. Isto tako, uz suradnju s našim poslovnim partnerima u nji-hovim prodajnim objektima opremamo prepoznatljive kutke za pečenje i prodaju pekarskih proizvoda. Ta se strategija pokazala isprav-nom pa danas na području PGŽ imamo 36 malopro-dajnih jedinica, a do kraja godine u planu je otvaranje još dva PIKO objekta.

Na koji se način odupirete krizi i recesiji. Jeste li zado-voljni ostvarenim poslovnim rezultatima u dosadašnjem tijeku 2012. godine?Kroz dugogodišnju prisut-nost na tržištu susretali smo

se s različitim izazovima, od visoke inflacije, nelojalne konkurencije, velikog uvoza robe, neplaćanja, i kako bi opstali prilagođavali smo se i odgovarajućim djelovanjima odgovarali na novonastale situacije. U tom razdoblju

razvijali smo sve naše djelat-nosti radeći na unutrašnjoj organizaciji i racionalizaciji poslovanja. Realizacijom godišnjih investicijskih pla-nova ulagali smo u razvoj osnovnih djelatnosti. Samo u posljednjih 10 godina uložili smo u modernizaciju proizvodnih linija i infra-strukturnih objekata te au-tomatizaciju procesa više od 20 milijuna eura. Time smo osigurali uvjete za povećanje produktivnosti rada. Uvijek smo težili održivom rastu i razvoju vodeći računa o odr-

žavanju stabilnosti poslova-nja. Usporavanje gospodarske aktivnosti obilježilo je i po-slovanje u prvom polugodištu 2012. godine. Značajnih po-boljšanja nije bilo, a kupovna moć stanovništva i potrošnja u daljnjem je padu s negativ-

nim utjecajem na promjene u strukturi potrošnje. U cilju prilagođavanja uvjetima na tržištu kroz razne aktivnosti dodatno su snižavane proi-zvođačke cijene proizvoda. PIK je u prvom polugodištu ostvario rast prihoda od 1% u odnosu na isto prošlogodiš-nje razdoblje. Uz povećanje ulaznih troškova sirovina i naročito troškova plasmana ostvaren je pozitivan poslov-ni rezultat.

Možete li nam nešto reći o budućim poslovnim planovi-ma PIK-a Rijeka? Na što se pla-nirate fokusirati u sljedećem razdoblju?Iako su procesi deindustrija-lizacije započeli prije 20 godi-na, oni se nažalost nastavljaju i dalje. PIK d.d. Rijeka sa svojom dugogodišnjom tra-dicijom posluje i danas, ali s novom filozofijom rada i po-

slovanja. Kontinuirano smo ulagali u nove tehnologije u proizvodnji, u IT tehnologiju, edukaciju i tržište, a poslje-dično tome mijenjali i reorga-nizirali poslovne procese. Sve smo to činili u cilju povećanja konkurentnosti na tržištu.

Međutim, imajući u vidu današnje potrebe potrošača, kada standard i kupovna moć padaju, nastojimo udovoljiti zahtjevima tržišta razvijajući i vlastite robne marke proi-zvoda kao i one koje radimo na zahtjev trgovačkih lanaca. Promociju PIK-ovih proi-zvoda provodimo direktnim plasmanom kroz kanale vlastite maloprodajne mreže koje naši kupci prepoznaju. Budući da smo prešli grani-cu lokalnog tržišta i putem trgovačkih lanaca poslujemo na nacionalnom tržištu, ono što smatram bitnim za daljnji razvoj svakako je ulaganje u logistiku. Došli smo do točke kada je neophodno ulagati u distributivne kanale. S druge strane, usvajanjem međuna-rodno priznatih standarda kvalitete stvorene su pret-postavke za otvaranje novih tržišta u narednom razdoblju.

“Godine 1992. PIK d.d. Rijeka

otvorio je svoje prve

maloprodajne objekte”


Istra i Primorje - lokalni trgovački lanci

Maloprodajna mreža tvrtke Valalta d.o.o. Rovinj razvila se na temelju sezonskih trgovina u sklopu turističkog naselja Valalta

koje je izgrađeno krajem šezdesetih godina prošlog stoljeća duž dijela sjeverne rovinjske obale. Van naselja, u sklopu redovne ma-loprodajne mreže, Valalta posluje s ukupno sedam maloprodajnih objekata, od toga četiri u Rovinju te po jedan u Zagrebu, Kumrovcu i Krapini. Od 2004. godine Valalta je članica Ultra gros udruženja hrvatskih trgovačkih kuća.

Puljanka d.d. je trgovačko, ugostiteljsko i proizvođačko dioničko druš-tvo koje djeluje od 1947. godine. Članica je Grupe Puljanka zajedno

s tvrtkama Istra d.d., Puljanka - Brionka d.o.o. te punionicom Vistra vode i sokova B-Voda d.o.o. Broji više od 75 trgovina, stalnih i sezonskih na području Istre od Pule do Barbana, Rapca i Buzeta, preko Vodnjana do Poreča i Umaga, a svakog dana uslužuje više od 25.000 kupaca. Puljan-ka svojim kupcima nudi i kupovinu putem vlastite internet trgovine ili putem besplatnog telefona uz dostavu na kućnu adresu. Osim stan-dardne ponude prehrambenih proizvoda, u svojim supermarketima i marketima, Puljanka je otvorenjem triju Dulcis trgovina u Puli i Rovinju zakoračila u kategoriju prodaje luksuznih proizvoda poput tartufa, čokoladnih pralina, de luxe torti, svjetskih čajeva i vina.

Članica Ultra gros grupacije, tvrtka Kvarner Punat trgovine d.o.o. broji

21 prodajno mjesto i djeluje na području Kvarnerskog zaljeva. Radi se o formatu manjih trgovina ra-sprostranjenih na kontinentalnom i otoč-nom dijelu Kvarnera od mjesta Punat na otoku Krku do Opatije.

Inspirirani turizmom

65 godina bogate tradicije

Trgovac s Kvarnera

VALALTA

PULJANKA

KVARNER PUNAT

PULJANKA

Trgovina Krk d.d. pravni je slijednik poljoprivredne zadruge Malinska i kotarskog trgovačkog poduzeća

Krk. Nakon više oblika transformacija, dioničko društvo postaje 1992. godine. Danas broji 58 dioničara i pripada koncernu Čakovečki mlinovi d.d. Pretežna djelatnost poduzeća je maloprodaja i veleprodaja prehrambene robe i kućnih potrepština, građevinskog materijala, želje-

Široka maloprodajna i veleprodajna ponuda

TRGOVINA KRK zarije, tekstila, parfumerije, agrarnih proi-zvoda i hrane za kućne ljubimce, dok na vlastitoj benzinskoj postaji u Malinskoj prodaje i naftne derivate. Članica je NTL grupe u prehrambenom te Grandal grupe u građevinskom dijelu poslovanja. Trenutno u svom sastavu ima oko 50 prodaj-nih mjesta raspoređenih na otoku Krku, Rijeci i Gorskom kotaru te zapošljava oko 300 djelatnika.


Istra i Primorje - lokalni trgovački lanci

Trgovina kao djelatnost u hotelskom i turističkom po-duzeću Jadranka d.d. ima dugu tradiciju koja datira još

od samog osnivanja poduzeća 1947. godine. Značajan rast tvrtka je zabilježila osamdesetih godina izgradnjom industrij-

Lider na kvarnerskim otocima

JADRANKA TRGOVINA

Tvrtka Plodine d.d. osnovana je 1993. godi-ne u Rijeci gdje je i otvoren prvi prodajni

centar. Razvoj Plodina nastavljen je prvobit-nim širenjem i otvaranjem novih prodajnih mjesta na lokalnoj razini, a prava ekspanzija izvan regije započinje 2000. godine otvorenjima unificiranih super-marketa, a kasnije i hipermarketa, na čitavom području Republike Hrvatske izuzev krajnjega juga. S ukupno 70 prodajnih centara pod zajedničkim nazi-

vom ‘Plodine hrvatski lanac supermarketa’ u svim većim gradovima Hrvatske, Plodine nastavljaju sa strateškim planom razvoja. “Strategija razvoja i širenja i izvan granica Hrvatske u idućih nekoliko godina rezultirat će brojkom od ukupno 100 supermarketa”, najavljuju iz Plodina.

Strategija širenja i izvan granica Hrvatske

PLODINE

Trgovačko poduzeće Jeruzalem d.o.o. osnovano je 1992. godine u Rijeci. Primarna djelatnost tvrtke je trgovina na

veliko i malo. Tvrtka ima jedan veleprodajni centar povr-šine 1500 m2 i zapošljava 20 radnika. Područje djelovanja je Istarska i Primorsko-goranska županija, gdje u najvećoj mjeri posluje s malim trgovcima, dok na nacionalnoj razini tvrtka posluje s pojedinim trgovačkim lancima. Jeruzalem u svom prodajnom asortimanu ima široku lepezu proizvoda iz robnih segmenata pića, prehrane i neprehrane. Asortiman tvrtke je posebno prepoznatljiv kupcima po svom uvo-znom programu (Barilla, Vileda, Ferrero itd.), te robnoj marki Ultra gros grupe čiji je član.

Veletrgovac i uvoznikJERUZALEM

Tvrtka Ingro d.o.o. sa sjedištem u Delnicama goranski je obiteljski trgovački lanac osnovan

od obitelji Bukovac 1997. godine, a poznatijije pod imenom “trgovine Valentin” koje je dobilo po njegovom osnivaču Valentinu Bukovcu. Tvrtka je danas prisutna na području Gorskog kota-ra (Delnice, Skrad, Lokve, Crni Lug, Mrkopalj, Ravna Gora, Fužine, Lič), s 15 manjih i srednjih trgovina i broji 60 zaposlenih. “Trgovine Valentin prepoznat-ljive su po ljubaznoj domaćoj atmosferi sa susret-ljivim osobljem i vrlo konkurentnim cijenama. Naši ciljevi su zadržavanje konkurentnosti, te opskrbiti većinu goranskih krajeva kvalitetnom robom široke potrošnje s povoljnim cijenama“, poručuje Ines Bukovac Lipovac, direktorica Ingro d.o.o.

Goranski obiteljski trgovački lanac

INGRO - VALENTIN


Trgovačko društvo La-vor trade d.o.o. iz Buzeta poslu-je od 1991. godine i osnovna mu je zadaća snab-

dijevanje trgovina robom široke potrošnje, pretežito prehrambenim, drogerijskim proizvodima i pićem, na cijelom istarskom području. La-vor trade vrši distribuciju robe s vlastitim osobljem i prijevoznim sredstvima te je generalni uvoznik talijanskog proizvođača industrijskih kolača Gusparo za republiku Hrvatsku. Član je nacional-nog udruženja trgovaca Ultra gros i trenutno zapošljava 30 ljudi, većinom na poslovima dostave i komercijale.

Veleprodaja s vlasti-tom distribucijom

LA-VOR TRADE

PIK d.d. Rijeka moderna je tvrtka sa 65 godina dugom tradicijom koja danas zapošljava blizu 500 radnika.

Nositelj je proizvodnje pekarstva i tjestenine na područ-ju riječke regije te jedini proizvođač mlijeka i mliječnih proizvoda na području Primorsko-goranske županije. PIK d.d. Rijeka posjeduje vlastitu maloprodajnu mrežu od 36

PIKO prodavaonica površine do 50 m2 u kojoj je zapo-sleno stotinjak djelatnika. Prodajna mjesta se protežu od Lovrana do Crikvenice, Delnica i Fužina, no najveći im je broj lociran u Rijeci i prigradskim naseljima.

Poznati riječki proizvođač i trgovac

PIK D.D. RIJEKA - PIKO

sko-skladišne zone na predjelu Kalvarija te početkom de-vedesetih kada je otvoren i vanjsko-trgovački odjel. Važna godina u poslovanju tvrtke je i 2005. kada tvrtka postaje članicom udruženja trgovačkih kuća Ultra gros. Danas je Jadranka trgovina jedno od vodećih trgovačkih poduzeća na kvarnerskim otocima koja se bavi veleprodajom, ma-loprodajom, pekarstvom i vanjskom trgovinom. Broji 200 stalno zaposlenih, dok se u sezoni taj broj povećava na više od 300 radnika. Maloprodajna mreža sastoji se od 13 vlastitih maloprodajnih objekata i pet objekata u franšizi na otocima Cres i Lošinj.

Poduzeće za export-import i trgovinu na veliko i malo Duravit d.o.o. Pula osnovano je 1993. godine.

Od skromnih početaka s dvoje zaposlenih, Duravit danas broji 60 djelatnika, deset maloprodajnih obje-kata i veleprodajno skladište. Duravit je član Ultra gros udruženja hrvatskih trgo-vačkih kuća i djeluje na području Pule i okolice.

Dvadeset godina poslovanja

DURAVIT


Istra i Primorje – predstavljamo

Može li se danas svijet zamisliti bez cigarete? Teško! I premda se u zadnje

vrijeme vodi pravi križarski rat protiv duhanskog dima, sigurno je da će proći još dugo vremena dok duhan postane stvar povijesnih knjiga. Uživanje duhana po-stalo je univerzalni svjetski fenomen. Cigareta, ili neki drugi oblik potrošnje duha-na, može se naći u svakom kutku našeg planeta, a u du-hanskom dimu uživaju ljudi bez obzira na rasnu, spolnu, ili vjersku pripadnost, na zanimanje i socijalni status. A kako je sve počelo?

“UKUSNA ROBA”Počeci upotrebe duhana kao sredstva za uživanje gube se u prošlosti, a pisana povijest duhana i pušenja počinje već nakon Kolum-bova otkrića Amerike. Neki od Kolumbovih pratilaca zabilježili su tu naviku kod urođenika, a uskoro je du-han prenesen u Europu i za samo nekoliko desetljeća duhan i navika pušenja raširili su se po cijelom svijetu usprkos brojnim ograničenjima i zabranama. Sama riječ cigareta špa-

njolskog je porijekla i znači mala cigara, a riječ cigara izvedena je od riječi ciq, što na jeziku plemena Maya znači “sagorljivo”. Korijen te riječi ci ili cii znači ugod-na, mirišljiva ukusna roba. Maye su bili prvi narod za koji se zna da je pušio ciga-

re. U naše krajeve cigareta je došla preko Austrije i Italije. Zanimljivo je da se u Dalmaciji cigarete dosta dugo nazivalo španjulet, što je veoma često upotreblja-vao poznati splitski novinar i kroničar Miljenko Smoje. Taj izraz došao je iz Italije gdje su prve cigarete uve-zene iz Španjolske pa su po tome nazvane spagnolette.

CIGARETE U HRVATSKOJTDR (Tvornica duhana Rovinj) danas je najveći proizvođač cigareta u re-

giji jugoistočne Europe i jedini domaći proizvođač u Hrvatskoj. Utemeljena davne 1872. godine kao pogon za opskrbu časnika austro-ugarske vojske ci-garama, Tvornica duhana Rovinj razvila se u uglednog proizvođača cigareta. Do kraja Prvoga svjetskoga rata Tvornica je poslovala u sastavu austrijskog duhan-skog monopola, a između dva svjetska rata bila je dio talijanskog duhanskoga monopola. Nakon Drugoga svjetskoga rata, za razvoj rovinjske tvornice osobito je značajna 1952. godina. Tada je Tvornica prvi put opremljena potpuno novim strojevima što je rezultiralo širenjem proizvodnog asor-timana i modernizacijom distributivne mreže. Po-četkom šezdesetih godina 20. stoljeća poslovanje ove tvrtke vezuje se uz vrlo po-

pularnu cigaretu Primorku, a važniji tržišni iskorak tvrt-ka je doživjela uspostavom poslovne suradnje s tvrtkom Austria Tabakwerke AG. Suradnja s austrijskim par-tnerom omogućila je ro-vinjskim duhanskim struč-njacima brže ovladavanje suvremenom tehnologijom i marketingom što je imalo pozitivni učinak na kasnije poslovne rezultate.

MODERNO DOBAVažno razdoblje u daljnjem razvitku bile su osamdesete godine kada nastaje Ronhill, daleko najpoznatiji brend TDR-a. Tvornica je ušla u eru kompjutorizacije, a središte poslovne strategije postale su potrebe potroša-ča. U devedesetima, dijelom zahvaljujući i preuzimanju Tvornice duhana Zagreb (TDZ), Tvornica duhana Rovinj postaje vodeća hr-

Tijekom osamdesetih

godina prošlog stoljeća lansiran je Ronhill koji je do danas ostao

vodeći brend

Priča o uspjehu jedne od vodećih Istarskih ali i hrvatskih tvrtki uopće, Tvornici duhana Rovinj, počinje u drugoj polovici 19. stoljeća. Od malog pogona za opskrbu vojnika danas je to tvrtka koja, od nacionalnog i regionalnog predznaka, polako tendira i prema širem europskom i azijskom tržištu

Od Istre do Irana


1872. utemeljen duhanski pogon u Rovinju

vatska duhanska tvrtka i na toj poziciji ostaje sve do danas. U siječnju 2001. uprava TDR-a donijela je odluku o osnivanju vlastite turističke tvrtke Adria Re-sorts d.o.o. čija će djelatnost biti ulaganje u atraktivne lokacije na području Istre i diljem jadranske obale. U prosincu 2003. osnovana

je Adris grupa, kao krovna korporacija unutar koje TDR postaje duhanska divi-zija i u svoj sastav uključuje i tvrtke Hrvatski duhani i Istragrafika. U svibnju 2007. TDR je otvorio nove pro-izvodne pogone u mjestu

Kanfanar, nedaleko Rovinja. Preseljenjem proizvodnje iz zagrebačkog i rovinjskog pogona u novu tvornicu u Kanfanaru, počela je nova faza razvoja TDR-a. Projekt izgradnje i preseljenja u Kanfanar bio je vrijedan 123 milijuna eura. U Rovinju je ostala uprava kompanije, a prostori stare tvornice danas

se koriste za razne skupo-ve i festivale, uključujući i Weekend Media Festival. Proizvodni kapacitet nove tvornice je 20 milijardi ciga-reta, no po potrebi moguće je proizvesti i 35 milijardi cigareta na godinu. U teh-nološkom smislu tvornica predstavlja posljednju riječ tehnologije, s primjeri-ce dvostrukim linijskim unosom, automatiziranom pohranom rezanog duhana i integriranim informacij-skim sustavom.

SUSTAV I POSLOVANJEU sustavu TDR-a danas posluju tvrtke Istragrafika d.d., Hrvatski duhani d.d., Adista d.o.o., TDR d.o.o. Blažuj, Rovita d.o.o. Tuzla, TDR Rovita d.o.o. Ljubljana, TDR d.o.o. Beograd, TDR d.o.o.e.l. Skopje, TDR sh.p.k. Priština, TDR d.o.o. Podgo-rica, Rovita Bugarska d.o.o., TDR Germany GmbH Hamburg i TDR Parsian Company. Uvjerljivu lider-sku poziciju TDR ima u Hr-vatskoj s oko 72 posto tržiš-nog udjela te u BiH s oko 30 posto. Tržišni udio u Crnoj Gori je 9 posto, na Kosovu i u Srbiji 8 posto, Makedo-niji 7 posto, dok u Sloveniji TDR zauzima 4 posto tr-žišta. Uz rast na domaćem tržištu, TDR unapređuje i svoju međunarodnu proda-ju. Osim u regiji, TDR svoje proizvode izvozi u Nje-mačku, Španjolsku, Češku,

Italiju, Austriju, Ujedinjene Arapske Emirate, Rusiju i Iran. Upravo u Iranu u tije-ku je gradnja tvornice koja bi s radom trebala početi do kraja ove godine do kada je planiran i ulazak na još jedno tržište - ono u Bugar-skoj. Svaki četvrti pušač u

regiji potrošač je TDR-ovih proizvoda, a Ronhill je naj-prodavaniji cigaretni brend u jugoistočnoj Europi. Udjel izvoza u ukupnoj prodaji stalno raste, a tijekom 2011. godine plasman na strana tržišta premašio je 60 posto ukupne proizvodnje što ovu tvrtku čini jednim od vodećih hrvatskih izvozni-ka. TDR je u prošloj godini ostvario ukupne prihode u iznosu od 1,7 milijardi kuna pri čemu je neto dobit dose-gla 299 milijuna kuna.

TRŽIŠNE MARKETDR godinama razvija lepezastu strukturu svog brend portfelja, sukladno filozofiji poslovanja najvećih svjetskih proizvođača duhan-skih proizvoda. Lansiranju svakog proizvoda prethodi studiozna analiza želja i po-treba potrošača određenog segmenta, što rezultira zau-zimanjem istaknutih tržišnih pozicija. Potrošačima se u petnaestak zemalja nudi 10 brendova i 33 proizvoda. Go-tovo svi su prisutni na hrvat-skom tržištu. Međunarodne TDR-ove marke su Ronhill, Walter Wolf, MC i Respect. Uz glavne tržište marke tu su i ostale zaštićene tržišne marke koje su dio TDR-ovog proizvodnog asortimana, kao što su Largo, York, Kolumbo, Filter 160 i Benston.

Od Istre do IranaU novu tvornicu

u Kanfanaru uloženo je 123 milijuna eura


Bomboni

Bomboni su prehram-bena kategorija koja potrošača stavlja na muke svojim paki-

ranjem, oblikom, bojom te, naravno, vrstom i okusom. Koliko puta ste stajali pred svim onim šarenim vrećica-ma, kutijicama, zamotuljci-ma koji su često i prozirni,

pa unutra vidite svu silu šarenih bombona raznih oblika koji pozivaju da ih uzmete i konzumirate?

Koliko ste puta tako stajali i razmišljali koji proizvod odabrati? Ili ste se možda

upravo danas

čvrsto odlučili za voćne bombone, ali koje? Šumsko voće, jagoda, jabuka, limun, naranča, s vitaminima, bez, sa šećerom... A možda na kraju ipak uzmete gumene bombone jer vam je pogled zapeo za šarene krokodile, slonove, kornjače... Ovoj kategoriji još možebitno jedino konkuriraju praline čija elaborirana pakiranja te kombinacije oblika i sasto-jaka često dovode do toga da pred njihovom policom provedete i mnogo više vre-mena nego ste to prvotno namjeravali.

KUHANI ŠEĆERPomalo je nevjerojatno da ono što u stvari svatko od nas na prvu pomisao smatra bombonom, klasični tvrdi

bombon, u stvari nije ništa drugo doli šećer koji se kuha sve dok ne postane tvrd. Karamela se, pak, također proizvodi na

isti način, jedino što se postupak prekine dok je

masa još mekana. Sastavni dio gumenih bombona je

želatina, a komprimati svoje razne oblike dobivaju tako da se granule podvrgavaju prešanju u različitim kalupi-ma željenog oblika. Dakako, nije niti potrebno spomi-njati da su dodaci i arome koje se bombonima dodaju u stvari ono po čemu se oni razlikuju i zbog čega upravo volimo baš neke od njih.

LAGANI PAD PRODAJES obzirom na obuhvatnost ove kategorije, Nielsen u njenom sklopu prati tvrde

bombone (s punjenjem ili bez, komprimati), mekane bombone (sve vrste gumenih i žele bombona), bombone za osvježivanje daha, kara-mele i pastile za grlo (pastile

Vrijednosna prodaja u zadnjih

je 12 mjeseci smanjena za

1,5% na ukupno 250 milijuna kuna

SlatkišUnatoč upozorenjima na njihove određene negativne učinke na zdravlje, prvenstveno zubi, bomboni nezasitno grabe naprijed i ostaju omiljeni slatkiš i kod djece i kod odraslih

za sve uzraste


3720 tona bombona prodano u godinu dana

Milanka ĆorićAnalitičar, Nielsen

za sve uzrasteu obliku bombona koje po-mažu kod prehlade i grlobo-lje, isključivo proizvodi koji se ne izdaju na liječnički re-cept). Kategorija bombona je u zadnjih 12 mjeseci (kolo-voz 2011. - srpanj 2012.) na hrvatskom maloprodajnom tržištu, bez Cash&Carryja, specijaliziranih trgovina, diskontnih objekata, ljekar-ni i ugostiteljstva, ostvarila prodaju od 3720 tona, što je za 1,7% manje u odnosu na isto razdoblje prošle go-dine. Vrijednosna prodaja iznosila je 250 milijuna kuna što je, pak, za 1,5% manje u usporedbi s prethodnih 12 mjeseci.

TVRDI BOMBONI VLADAJUBudući da smo se dota-knuli vrsta bombona, koje Nielsen prati u Hrvatskoj, pogledajmo kako ide njiho-va segmentirana prodaja. Najprodavaniji segment su tvrdi bomboni koji ostva-ruju 46% prodaje, slijede mekani bomboni s 43%, karamele s 8%, bomboni za osvježivanje daha s 2% te, naposljetku, pastile za grlo s

1%. Najvažniji maloprodaj-ni formati u plasmanu ove kategorije su hipermarketi i supermarketi (iznad 301 m2) kroz koje se zajedno

proda 52% ukupnih količi-na, slijede velike trgovine mješovitom robom (101-300 m2) s 19%, srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100 m2) s 18%, male trgovine

mješovitom robom (do 40 m2) sa 7%, te kiosci i ben-zinske postaje koje prodaju 4% od ukupnih količina.

PREDSTAVNICI KATEGORIJEVodeći proizvođači prema količinskom udjelu u kate-goriji u zadnjih 12 mjeseci na hrvatskom tržištu su Kraš (KiKi, Bronhi, 505 s cr-tom, Kraš, Bon Pari), Kan-dit (Kandit, Amela, Bonko), Wrigley (Skittles, Orbit, Winterfresh, Airwaves), Haribo (Haribo, Maoam), dok trgovačke robne mar-ke zauzimaju 6,6% udje-la. Prema vrijednosnom udjelu situacija je ponešto drugačija. Uz Kraš, Kandit i Wrigley, među vodećim proizvođačima su također Ferrero (Tic Tac) i Cedevita (Cedevita, Rondo C, Vau Vau, Pepermint). Bombo-

ni bilježe stabilan trend u zadnje dvije godine. Niti silna upozorenja o štetnosti bombona za zdravlje zubi te navođenja bombona kao jednog od uzroka pretilosti u djece i odraslih (uz još svu silu slatkiša, napitaka, grickalica), nije značajnije utjecala na njihovu prodaju. Omiljeni su slatkiš za sve uzraste, a potrošači koji su naročito zabrinuti za gore spomenute negativne učin-ke uvijek mogu posegnuti za bombonima bez šećera koji usto i ne štete zubima. No, na kraju priče, ako bih se i pitala brine li me više utjecaj slatkiša na moje zdravlje ili utjecaj globalnih klimatskih promjena – odgovor je jed-nostavan - klima!

Količinski udjeli prema vrsti

kolovoz 2011. - srpanj 2012.1,1%

Pastile za grlo

1,4% Osvježivači

daha

46,2% Tvrdi bomboni

8,1% Karamele

43,2% Mekani bomboni

Izvor: Nielsen

Više od polovice prodanih količina

plasira se kroz formate

supermarketa i hipermarketa

90

100

80

70

60

50

40

30

20

10

%

50 52

20 19

20 18

4 48 7

Lokacija prodaje (količinska) prema tipu trgovine

Izvor: NielsenKol. 10. - Srp. 11 Kol. 11. - Srp. 12

Velike trgovine mješovitom robom (101 - 300m2)

Srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100m2)

Male trgovine mješovitom robom (0 - 40m2)

Hipermarketi i Supermarketi(301m2 +)

Kiosci i benzinske postaje


KANDIT

Osječki proizvođač Kan-dit u svom asortimanu

bombona nudi dva glavna brenda - Kandit Mentol

i Bonko. Iz Kandita ističu kako velike nade polažu u novu liniju

Bonko karamela i tvrdih punje-

nih bombona. Bonko karame-

le dolaze u nekoliko različitih okusa i većina varijanti oboga-ćena je vitaminom C. Za potrošače koji vole tvrde

punjene bombone s voćnim punjenjem u Kanditu su osmislili Bonko Voćni mix od četiri okusa: limun, jabuka, jagoda i višnja. “Uvođenje na tržište upravo je započelo i prve reakcije kupaca su odlične”, ističe Marijana Javorović, Direktorica marketinga. Kandit

je u ovoj kategoriji nedavno predstavio i žele nare-ske, kao jedinstveni proizvod na hrvatskom tržištu, koji su dostupni u pakiranjima od 100 g i 200 g. Za najmlađe potrošače osmišljen je Confettino Explosion koji sadrži više čokolade te je bez umjet-nih bojila.

CEDEVITA

Cedevita d.o.o. jedini je domaći proizvođač kompri-

miranih bombona s tradicijom dugom više od 40 godina, kažu u tvrtki, navodeći kako u portfe-lju nude četiri brenda: Cedevita bomboni, Rondo C, Pepermint i Vau Vau. Cedevita bomboni proi-zvode se u okusima naranče, limu-na, šumskog voća, jabuke i kruške, a u asortimanu se nalazi i Cedevita Kids, proizvod namijenjen djeci. Pakirani su u kutijice od 19,5 g te XXL bočice od 58,5 g. Rondo C bomboni s okusom ananasa i dodatkom vitamina C dostupni su u rolicama od 28 g a od ove godine i u XXL bočicama od 61,5 g. Kod Pepermint bombona, koji su pakirani u kutiji-ce od 18 g, potrošači mogu birati između dva okusa - Pe-permint original i Pepermint strong. Vau Vau bomboni s dodatkom vitamina C dolaze u obliku psića te su omiljeni među mlađom ciljnom skupinom.

STORCK

Storck iz svog proizvodnog asortimana na hr-vatskom tržištu nudi nekoliko vrsta bombona u

različitim gramažama, od 50 g do 125 g, i u različi-tim okusima. Tako su Ice Fresh bomboni idealni za osvježenje, dok su Nimm2 punjeni bomboni obo-gaćeni vitaminima te bez umjetnih boja i glutena. Storckov najpopularniji bombon u Hrvatskoj je karamela za žvakanje Mamba koja je, uz voćne okuse limuna, naranče, jagode i maline, od ove godine dostupna i kao Mambo Cola. Ipak, najprepoznatljiviji brend bombona ovog proizvođača je Werther’s Origi-nal, pripremljen za ljubitelje čokolade i karamela.

PIONIR

Pionir ima dugu tradiciju u proi-zvodnji bombona čiji se počeci

vezuju za davnu 1917. godinu kada su proizvedeni prvi Menthol i Negro bomboni. Tvrtka je u posljednjih 20 godina apsolutni lider u proizvodnji bombona u Srbiji te značajan igrač na regionalnom tržištu. Tome u prilog govori podatak da se više od polovice proizvodnje (53%) plasira u izvoz. Na tržištu Hrvatske Pionir je prisutan sa svojim najpoznati-jim “bombonskim” brendovima: Negro, Menthol, Lešnik karamela, Gummy cola te novom paletom lije-vanih, dvobojnih kremastih voćnih bombona - Look.

STRIDON

Stridon promet iz svog distributiv-nog portfelja tržištu nudi brend

bombona Liking. Liking bombone na hrvatskom se tržištu može pronaći u pakiranjima od 125 g, 350 g i 1 kg, a najprodavanije varijante su Happy Toffee, Happy Mix, Delizie, Frutti Tropi-cali, Spicchi Ripieni, Super i Happy Mint.

“Liking bomboni su dostupni u većim trgovačkim lancima i svim marketima Stridon prometa. Liking bombone preporučujemo trgovcima i potrošačima jer se radi o kvalitetnom i ukusnom proizvodu koji je adekvatno cjenovno pozicioniran te je često dostupan u akcijskim ponu-dama”, navode iz tvrtke.

Bomboni - na polici


HARIBO

Haribo je na hrvatskom tržištu već dva desetljeća prisutan s dvadesetak

proizvoda gumenih bombona voćnog okusa. U ponudi se nalazi i poznati brend bombona za žvakanje Maoam. Iz tvrtke Alca, ekskluzivnog uvoznika i distributera Haribo programa, navode kako je najprodavaniji proizvod Zlatni

Medo 100 g koji je dostupan na polica-ma svih većih i manjih trgovina u Hrvatskoj. Po popularnosti slijede varijante Happy Cola, Breskva, Tropi i Mekani medo u pakiranjima od 100 g i 200 g. Od manjih pakiranja djeci je najdraže ono od 25 g koje je dostupno u dva okusa: cola ili voćne rolice.

AQUARIUS GRUPA

Aquariusovi brendovi Helf, Kavabon i Rolly

Pop prisutni su na cijelom tržištu bivše Jugoslavije još od 1980.-ih godina prošlog stoljeća. Malo je poznato kako, osim najpopularnijih osnovnih okusa, Kavabon nudi i okus cappuccina, a Helf pored dobro poznatog “origi-nala” čak šest različitih okusa tvrdih bombona, tri okusa tzv. “drops” bombona te tri okusa karamela. “Najprodavaniji su originalni okusi Helfa i Kavabona jer ih se, čak i bez kontinuirane

komunikacije u medijima, stariji potrošači ne žele odreći. Kako uskoro planiramo naše brendove jedan po jedan ‘vaditi iz naftalina’ kroz intenzivniji rad na brendovima i ulaganjima u marketinške aktivnosti, sigurni smo da ćemo privući i dalje graditi odnose s nekim novim potrošačima”, ističu iz Aquariusa.

Bomboni - na polici


WRIGLEY

Wrigley, kao prvak u impulsnoj ponudi, u portfelju bombona

nudi Orbit Professional Mints, Airwa-ves drops, Winterfresh Mints i Skittles bombone. Orbit Professional Mints dolaze u rolanom pakiranju, sadrže mikro granule koje pridonose osjećaju čistoće jezika i usta te su, kao i Win-terfresh Mints bomboni, odlično rješenje za osvježavanje daha, navode iz tvrtke. Airwaves drops bomboni punjeni medom i vitaminom C posebno su potrošačima atraktiv-ni za vrijeme hladnih zimskih dana. Svi brendovi dolaze u različitim okusima. “Kao inovator u ‘on-the-go’ segmentu

Wrigley nudi brojne formate paketića u skladu s vrstom proizvoda. Orbit Professional Mints bom-boni, Winterfresh bomboni i manja pakiranja Skittles bombona dostupni su u ‘handy pack’ pakiranju koji

vam omogućava da bombone nosite sa sobom”, ističu iz Wrigleya. Drugi, također

praktični, format paketića je rolani u kojem se nude Airwaves Drops i Orbit Mints bomboni. Veliko Skittles pakiranje, pak, dostupno je u forma-tu vrećice. “Wrigley ima jaku distribu-

cijsku mrežu s visokom razinom prisutnosti na području cijele Hrvatske. To omogućava našim

potrošačima da nabavljaju svoje omiljene bombone u svim vrstama različitih prodajnih mjesta - od kioska do najvećih hipermarketa”, poručuju iz tvrtke.

FISHERMAN’S FRIEND

U okviru svog distributivnog portfelja tvrtka Orbico na hrvatskom tržištu nudi brend bom-

bona Fisherman’s Friend. Asortiman uključuje pet različitih okusa: Original, Mint, Trešnja, Limun i Jabuka&Cimet. Najprodavaniji okusi su Original i Mint. Fisherman’s Friend bombone može se pronaći u svim trgovačkim lancima osim Metroa i Lidla, a nalaze se i na policama malih trgovina, benzinskih crpki, kioska i drogerija. Iz Orbica od promotivnih aktivnosti na tržištu najavljuju uvođenje novih oku-sa, in&out promocije s kutijicama za bombone gratis, izlaganja na spe-cifično brendira-nim Fisherman’s Friend displayima, dodatne pozicije, objave u katalo-zima s cjenovnim akcijama, sampling promocije i spon-zorstva u skladu s imidžom brenda.

KRAŠ

Kraševi bomboni obuhvaćaju široku ponudu tvrdih, tvrdih punjenih,

gumenih i žele bombona te karame-la. Brendovi KI-KI i Bronhi najjači su predstavnici u cjelokupnoj ponudi bombona u regiji. Osim duge tradicije i izgrađenog povjerenja potrošača, ovi Kraševi brendovi posebno su

dobro prihvaćeni zbog odličnog omjera kvalitete i cijene i stalnih inovacija u skladu s modernim svjetskim trendovima, kažu u Krašu. U okviru brenda KI-KI istaknuto mjesto zau-zimaju karamele. “Kraš je apsolutni lider u karamelama koje predstavljaju i značajni dio izvoznog asortimana za cijelu Europu, SAD, Kanadu i Australi-

ju”, kaže Lajla Paj, Voditelj kategorije bom-

bonskih proizvoda, navodeći pritom kako su Bronhi karamele najbolje zastupljene na tržištu Švedske. Među tvrdim bombonima u ponudi je 505 s crtom i Mentol bombon te Pepermint bomboni s čokoladnim punjenjem.

MAKART

U kategoriji bombona tvrtka Makart dis-

tribucija d.o.o. u svom asortimanu ima brendove Mentos i PEZ. Bomboni Mentos rolls 37,5 g su voćni bomboni prisutni u različitim okusima, atraktivnom dizajnu i obliku pakiranja. Voć-ni, dugine boje, grožđe, mint te novi bombon Tutti frutti, okusi su u kojima potrošači mogu pronaći brend Mentos. Makart distribucija u svom portfe-lju nudi i poznate PEZ bombone koji na zanimljiv način povezuju konzumaciju i zabavu. “PEZ figurice s bombonima prate najnovije licence koje nalazimo u crtićima, filmovima za djecu i ostalim dječjim sadržajima. Uz konstantno osvje-ženje ponude, PEZ jamči kvalitetu i sigurnost proizvoda za djecu”, ističe Nataša Rezar, Brand Manager. Od rujna ove godine tržištu je predstavljen novi proizvod: PEZ Soft – prvi PEZ dispenzer za gumene bombone.



Bomboni – trendovi i brendovi

Okusi djetinjstva

Jedna od prvih asoci-jacija na djetinjstvo za većinu nas su slatkiši, a među mnogim vrstama

koje su dostupne značajno mjesto, meni osobno, za-uzimaju bomboni. Šareni papirići koji u sebi kriju još šarenije slatke zalogaje u trenutku me vraćaju u bez-brižno razdoblje kojeg se s nostalgijom sjećam. I u odra-sloj dobi mnogi za njima rado posežu kako bi se bar na trenutak vratili u prošlost.

SLATKA POVIJESTPovijest konzumiranja bom-bona seže još u doba špilj-skog čovjeka koji je kao prve bombone, odnosno slatkiše, uzimao med iz pčelinjih košnica kako bi se zasladio. Kasnije su Egipćani pravili bombone od voća i orašastih

plodova umočenih u med, dok su stari Iranci prvi osmi-slili postupak za proizvodnju šećera u čvrstom obliku i počeli pripremati bombone vrlo slične današnjima. Sve do 17. stoljeća cijena šećera bila je visoka i samo su boga-ti mogli si priuštiti moderne bombone sa šećerom. Kako

je cijena rafiniranog šećera padala s nicanjem tvornica šećera diljem Europe, ta je slatka poslastica postala dostupna i popularna među širim stanovništvom.

BRANDPULS BOMBONAU okviru BRANDpuls istra-

živanja kontinuirano se prate marketinški pokazatelji uspjeha za kategoriju bombona i brendova unutar nje, a

podaci se analiziraju u pogledu demografije, life-

stylea potrošača, te njihovih kupovnih navika. Marketinški su pokazatelji važno sredstvo

za uspješno vođenje brenda kroz sliku stanja brenda i ranog uočavanja mogućih problema i prilika. Podaci korišteni u analizi koja slijedi prikupljeni su u prvoj polovi-ni 2012. godine na teritoriju Hrvatske, Srbije, Bosne i Her-cegovine te Slovenije. Važno

je naglasiti da se BRANDpuls istraživanje provodi na po-pulaciji od 15 do 64 godine i da njime nije obuhvaćena populacija mlađa od 15 godi-na među kojom, prema Ipsos omnibus istraživanju iz 2009. godine (provedenom na uzor-ku djece od 7 do 14 godina), ima više od 90% konzumena-ta bombona.

STABILNA KATEGORIJAOko polovine populacije Hrvatske u dobi od 15 do 64 godine konzumira bombone. Radi se o stabilnoj kategoriji koja u zadnjih nekoliko godi-na nije zabilježila značajnije promjene u razini korištenja. Konzumiraju ih otprilike podjednako muškarci i žene, a osobito im je sklona mlađa populacija (u dobi od 15 do 19 godina). U Bosni i Her-cegovini i Sloveniji bomboni se konzumiraju nešto češće (konzumira ih oko 60% populacije), dok se u Srbiji bombonima zasladi tek oko 40% populacije. Demografska struktura potrošača u ostalim zemljama regije vrlo je slična onoj u Hrvatskoj: uglavnom se radi o osobama mlađe životne dobi. Kada je riječ o stavovima potrošača, većina konzumenata bombona kaže kako bombone ne koristi samo za osvježavanje daha, već zbog potrebe za slatkim, a

Iako se često može čuti kako su bomboni samo za djecu, istraživanje pokazuje kako je i nama odraslima taj slatki zalogaj itekako drag

Među potrošačima se zamjećuje niska razina

važnosti brenda prilikom odabira

bombona


1/3 odrasle populacije Hrvatske konzumira bombone

Bronhi je vodeći brend u Hrvatskoj i BiH, Negro u Srbiji, a Tic Tac u Sloveniji

Okusi djetinjstva

više od polovine njih smatra da su pakiranja bombona u vrećicama osobito praktična. Posebice je zanimljivo kako većina potrošača, njih gotovo tri četvrtine, smatra da bom-boni nisu namijenjeni samo djeci, već da su prilagođeni i konzumiranju odraslih.

BREND NIJE BITANU kategoriji bombona među potrošačima se zamjećuje niska razina važnosti brenda prilikom odabira proizvoda. Više od dvije trećine potroša-ča kategorije izjasnilo se kako im uopće nije bitan ili da im je brend malo bitan prilikom odabira bombona, iz čega je vidljivo da su potrošači skloniji prelasku s jednog brenda na drugi prilikom odabira. U odnosu na neke druge kategorije slatkiša (npr. keksi, praline, čokoladice, čokolade…), kod bombona je također zamijećena najni-ža razina lojalnih korisnika među korisnicima brendova - takvih je tek oko 20%.

POPULARNOST BRONHIJAVodeći brend u kategoriji bombona je Bronhi. Njega koristi oko trećine populacije Hrvatske u dobi od 15 do 64 godine. Drugi brend, s ne-znatno nižom razinom kori-štenja, je Kiki (28%), a zatim slijedi skupina brendova s gotovo podjednakim kori-štenjem – Cedevita, Tic Tac, Mentol Kraš i 505 s crtom – koje koristi oko 20% popu-lacije. Iz navedenog je vidljivo da su Kraševi brendovi, koji su tradicionalno prisutni u kućanstvima, zauzeli visoke pozicije, kao i Atlanticova Cedevita. Tic Tac je jedini

strani brend prisutan u top 5 brendova bombona prema korištenju u Hrvatskoj. U susjednoj Bosni i Hercegovi-ni Bronhi je također vodeći brend prema razini korištenja, a vrlo mu je blizu Pionirov Negro koji je ujedno i vodeći brend u Srbiji, gdje je Bronhi

drugi brend s gotovo dvostru-ko nižom razinom korištenja. U Sloveniji je Tic Tac prvi brend prema razini korištenja, a slijede ga Haribo i Werther’s original. Od hrvatskih bren-dova u Sloveniji jedino se Bronhi nalazi među top 10.

BRANDSCORE LJESTVICAKombinacijom najvažnijih marketinških pokazatelja, uzetih s potrošačke razine (od poznavanja brenda, ko-rištenja, uzimanja u obzir prilikom kupnje, lojalnosti i sl.), dobivena je jedinstvena mjera koja omogućuje uspo-redbu brendova na tržištu - BRANDscore. BRANDscore uspoređuje brendove unutar kategorije bombona i pokazatelj je snage na tržištu. Promatranje cjelokupnog uspje-ha brenda na tržištu oso-

bito je vrijedno u situacijama kada brendovi na određenom marketinškom pokazatelju postižu vrlo slične vrijednosti pa se tek uzimanjem u obzir svih pokazatelja može dobiti prava slika stanja tržišne snage. Prema BRANDscore-u, Bronhi je vodeći brend u kategoriji bombona u Hr-vatskoj. Svoju poziciju može zahvaliti visokim vrijednosti-ma koje je postigao na svim brend indikatorima. Kiki je i po ovom parametru drugi brend u kategoriji. Zanimlji-vo je naglasiti da se, gledajući sveobuhvatnu snagu brenda, osobito izdvaja 505 s crtom koji se nalazi na trećem mje-stu (za razliku od 6. mjesta prema razini korištenja), zahvaljujući visokom pozna-vanju, najčešćem korištenju i lojalnosti u okviru kategorije.

NOVI TRENDOVITrend pokazuje kako kriza nije značajno utjecala na prodaju bombona. Štoviše,

prodaja je čak i rasla. Čini se kako se tu ipak radi o užitku kojega se potrošači ne žele tako lako odreći. Ono što se donekle mijenja su kanali prodaje pa se tako bilježi porast kupovine općenito slatkiša, pa tako i bombona, u diskonterima. U Hrvatskoj, prema BRANDpuls podaci-ma za 2012. godinu, vodeća tri lanca u kojima se najčešće kupuju slatkiši i grickalice su Konzum, Lidl i Kaufland. Drugi trend, koji se namet-nuo zbog povećanja svijesti potrošača oko brige za zdrav-lje, je adaptacija odnosno dopunjavanje proizvodnih linija s proizvodima bez šeće-ra ili s nižom razinom šećera, a i inovacije u okusima uvijek su dobrodošle. Oba trenda su sveprisutna i na našem tržištu te nam ostaje vidjeti kojim se novim okusima u budućnosti možemo radovati.

Maja ĆukProduct Manager, Ipsos Puls

BRANDpiramide dva vodeća brenda (Bronhi i KiKi) u kategoji bombona u Hrvatskoj u 2012. i

pozicija brendova prema BRANDscore-u

Brand BRANDscore

Bronhi 53

Ki-ki 48

505 s crtom 45

Cedevita 44

Tic-Tac 42

Primarno korištenje

Lojalnost

Korištenje

Razmatranje

Iskustvo

Prepoznavanje

optimal Bronhi Ki-ki

64,8%

23,5%

66,1%

47,5%

68,3%

93%

63%

30%

20%

13%

3,0%

24,7%

64,8%

66,1%

48%

68,3%

93%

63%

30%

20%

13%

3,2%

57,4%

24,7%

56,4%

48%

65,2%

90%

59%

28%

16%

9,1%

2,2%


Mobilne tehnologije

U posljednjih deset do 15 godina mobitel je od komunikacijskog uređaja namijenje-

nog uglavnom poslovnim ljudima postao uređaj kojeg koristi gotovo svatko. Pro-cjenjuje se da preko 70% svjetske populacije koristi mobitel. U Hrvatskoj, pre-ma istraživanjima agencije Ipsos Puls, mobitel koristi 87% građana starijih od 15 godina. Uz telefoniranje i SMS, mobitel se koristi i kao osobni pomoćnik u različi-tim situacijama. Prvi mobi-teli su uz mogućnost poziva i SMS poruka eventualno imali ugrađenu budilicu i kalendar, nešto kasnije poja-vili su se mobiteli s ugrađe-nim fotoaparatima, glazbe-nim playerima, ekranima u boji i pristupom Internetu. Danas, prije svega zahvalju-jući pojavi pametnih telefo-na (Smartphone) i velikom tržištu aplikacija koje se za njih nude kao i sve bržem i cjenovno povoljnijem mo-bilnom internetu, mobiteli postaju sve korišteniji ure-đaji u različitim situacijama i aktivnostima. Tako su na

različite načine prisutni i u procesu kupovine.

PLANIRANJE KUPNJEProces kupovanja može se podijeliti u više faza, od planiranja kupnje preko

odabira trgovine, odabira proizvoda, plaćanja, do korištenja proizvoda i evalu-acije iskustva i zadovoljstva proizvodom, a počinje puno prije odlaska u trgovinu. Taj proces počinje pred televi-zorom, otvorenim vratima frižidera, u kupaonici ili jednostavno u našem umu

kada razmišljamo što nam nedostaje u ormaru ili što želimo skuhati za večeru. U ovoj fazi planiranja kupci rade popise za kupnju, pre-tražuju internet kako bi se informirali o proizvodu i trgovini, savjetuju se s pri-jateljima i rodbinom. U ovu fazu spada i recepcija oglasa u medijima te reagiranje na iste. Prema istraživanju

koje je naručio Yahoo! 2010. godine, u SAD-u četvrtina ljudi tijekom gledanja TV oglasa traže na internetu informacije o oglašavanom proizvodu preko svojeg mo-bilnog uređaja.

Osim traženja informacija o proizvodima iz TV oglasa, informacije mobilnim in-ternetom mogu se tražiti i potaknuti tiskanim oglasom. Tiskani oglasi u novinama, a osobito u magazinima, sve češće imaju otisnut QR kod. QR kod je mali kvadrat sastavljen od crno-bije-log mozaika koji zapravo predstavlja kod specifičan za neku web stranicu. Uči-tavanjem koda na mobitel, preko kamere uz pomoć QR kod aplikacije, mobitel automatski usmjerava web preglednik mobitela na web stranicu proizvođača ili trgovca. Osim oglasa u tiskanim i elektronskim medijima koji nas po-tiču na akciju i web stranica prilago-đenih pregle-davanju na mobitelu, razvijen je i čitav niz mobilnih aplikacija za pametne telefone koje omogućuju očitavanje bar-kodova i QR kodova te sastavljanje popisa za kup-

nju. Te aplikacije mogu biti aplikacije nekog trgovačkog lanca ili aplikacije neovisnih agregatora ponuda, poput ShopSavvy aplikacije koja odabire najpovoljnije ponu-de za korisnike. U ovu fazu

spadaju i situacije u kojima se korisniku izvan doma ili na putovanju javlja potreba za kupnjom nekog proizvo-da kada pomoću mobitela konzultira lokacijske usluge ili mobilne aplikacije u potrazi za najbližom trgo-vinom u kojoj može kupiti željeni proizvod.

NA LICU MJESTAU samoj trgovini kupci mogu koristiti i koriste

Pretražiti ponudu, pronaći mjesto najpovoljnije kupnje, detaljno se informirati o proizvodu i naposljetku ga kupiti i platiti, a zatim čak i ocijeniti njegovu korist i kvalitetu, sve to možete putem vašeg mobilnog uređaja

Svemogući mobitel

Pojedini trgovački lanci kroz

svoje mobilne aplikacije nude

pomoć nalaženja proizvoda na

policama


Gordan BerakovićIpsos Puls, Stariji istraživač

90% građana Hrvatske posjeduje mobitel

mobitel na više načina. To može biti potpomognuto aplikacijom trgovačkog lanca, ali i ne mora. Pri-mjerice, traženje dodatnih informacija o proizvodu kupac može obaviti preko mobilnog pretraživača, ali i, primjerice, skeniranjem bar-koda pomoću aplikacije trgovačkog lanca koja mu može pružiti dodatne infor-macije o proizvodu. Prema već spomenutom istraživa-

nju Yahoo!-a, više od 40% kupaca u Americi pristupa internetu u trgovini, a go-tovo polovina njih šalje

slike proizvoda prijateljima ili

rodbini kako bi se s njima konzultirali o

kupnji.Pojedini trgovački lanci

kroz svoje mobilne aplika-cije nude pomoć navigacije u samoj prodavaonici čime olakšavaju nalaženje traže-nog proizvoda na policama. Uz kupnju u trgovini, mo-bitelom je moguće obavljati i online kupnju, na sličan način kao i preko računala. Jedina je razlika što je za in-ternet kupnju preko mobitela moguće koristiti i neku od mnoštva mobilnih aplikacija. Prema podacima IDC-a, plaćanje putem mobitela se 2011. godine u Americi

gotovo udvostručilo, s 19 na 34% korisnika mobitela. Ovdje je također zanimljivo kako su gotovo 70% kuplje-nih proizvoda predstavljali materijalni, a ne digitalni proizvodi ili usluge, koji su ranije bili najčešći predmeti mobilne, a i online trgovine općenito. U Hrvatskoj se mo-bilna kupnja još uvijek mjeri u malim postocima; manje od 5% korisnika mobitela kupuju proizvode preko mo-

bitela, ako ne računamo po-pularnu SMSparking uslugu ili kupnju tramvajskih karata SMS-om. No, za očekivati je da će i tu doći do značajnijih pomaka u praćenju svjetskih trendova.

MOBITEL KAO NOVČANIK Osim spomenutog mo-bilnog plaćanja koje je slično online kupnji preko računala, u posljednje se vrijeme sve više govori i piše o Near Field Commu-nication (NFC) tehnologiji koja će omogućiti korištenje mobitela kao novčanika ili kreditne kartice. U osnovi riječ je o radio komunikaciji između dva uređaja. Pri-mjena NFC-a nije isključivo u mobilnom plaćanju, iako se tu očekuje u budućnosti najveća frekvencija korište-nja. Ostale moguće primje-ne su u javnom prijevozu, u identifikaciji prilikom ulaska u objekte i sl. U priču s NFC plaćanjem uključili su se globalni igrači poput Googlea, Intela, Master-Carda, Deutsche Telekoma i ostalih, tako da ne treba sumnjati u porast NFC

novčanih transakcija. Pred-viđa se kako će u sljedećih pet godina polovina svih mobilnih transakcija biti posredovana upravo ovom tehnologijom. U Hrvatskoj je NFC za mobitele tek u povojima. U srpnju je jedan od vodećih telekomunika-cijskih operatera predstavio NFC platformu za plaćanje i očekuje se pozitivna reakcija domaćih tvrtki koje u tome mogu naći svoju korist.

PITANJE VREMENAViše od 90% građana Hrvat-ske posjeduje mobitel, oko trećine posjeduje smartpho-ne ili barem mobitel s nekim naprednim funkcijama poput mogućnosti mobilnog surfanja, korištenja apli-kacija, navigacije i sličnih funkcija. Mobitel je uvijek uz nas, mnogi ga ne isklju-čuju niti preko noći. U tom uređaju leži veliki i relativno slabo iskorišten potencijal u trgovini. Ljudi ne vole mije-njati navike, često im treba

vremena da nauče koristiti određene usluge. Prema mnogim istraživanjima, dvi-je glavne prepreke korištenju mobilnog plaćanja su kom-plicirane aplikacije i osjećaj nedostatka sigurnosti. Slič-ne su prepreke imale i inter-netske trgovine prije nekoli-ko godina, no trebalo je biti

strpljiv i čekati da se korisni-ci priviknu i uvjere u koristi i sigurnost kupnje putem interneta. Tako će vjerojatno biti i s mobilnim plaćanjem, a puno je mogućih točaka u kojima se s korisnicima mo-bitela može ući u interakciju i biti konkurentniji od onih koji zanemaruju korištenje suvremenih tehnologija.

Svemogući mobitel

Plaćanje putem mobitela prošle

se godine u Americi gotovo

udvostručilo


Mobilne tehnologije – tablet računala

Mobilna tehnologija svakim danom preuzima sve veću ulogu u privatnom

i poslovnom okruženju. Statični alati poput desk-top računala zamijenjeni su kompaktnijim i lakšim prijenosnim verzijama - notebook-ovima ili pak još mobilnijim ultrabook-ovima. Internetski promet sve je brži, online trgovina sve značajnija. S razvojem tehnologije i tzv. pametnih telefona ušli smo u eru m-trgovine. M-Commerce danas ne predstavlja samo kupovinu putem mobilnog telefona već i identifikaciju kupca u smislu rješenja za unapređenje lojalnosti kupaca ili automatiziranje procesa plaćanja s mobil-nim telefonom. No ono što je upravo počelo, odnosno ono što nas očekuje u vrlo bliskoj budućnosti, je t-trgovina ili t-commerce koja označava ulazak tablet računalne tehnologije u poslovne procese prodaje.

BRZA EVOLUCIJA Prisjetimo se malo povijesti. Ne tako davno korištenje računala bio je privilegij znanstvenih institucija i ve-

likih kompanija. Od uređaja koji je bio cjenovno nedo-stupan prosječnom građani-nu u samo nekoliko godina osobno se računalo razvilo u zbilja “osobnu“ stvar koju gotovo svatko posjeduje. Od nečeg što su znali kori-stiti samo posebno obučeni i školovani pojedinci, ra-čunala postaju nešto što se podrazumijeva za svakog, nešto što koriste čak i djeca u dječjim vrtićima. Paralel-no s tim je rasprostranjena i informativna i komunika-cijska platforma - internet. I dok osobna računala

postaju sve manja, ova komunikacijska platforma zauzima sve veći dio naše svakodnevice. To su činje-

nice koje se jednako tako odražavaju i na poslovno okruženje. A kako je trgovi-na jedan od najstarijih po-slovnih okruženja na svije-tu, obično se prva i nađe na “udaru” novih, bržih, boljih i inovativnijih tehnologija.

MOBILNI POSLOVNI PROCESI S obzirom na tehnološki napredak sve je više poslov-

nih procesa moguće obaviti putem mobilnog uređaja. Brzina rada i tehničke mo-gućnosti mobilnih uređaja po ničemu ne zaostaju za tradicionalnim, statičnim uređajima. Čak se može primijetiti da je u poslov-nom okruženju sve češća arhitektura u kojoj jedan ili više poslužitelja kontrolira isključivo mobilne klijente.

Brzina rada i tehničke

mogućnosti mobilnih uređaja

po ničemu ne zaostaju za

tradicionalnim, statičnim uređajima

Stiže t-trgovinaZahvaljujući modernoj tehnologiji trgovina ubrzano evoluira iz godine u godinu. Nakon stoljeća tradicionalne prodaje, u vrlo kratkom vremenu susrećemo se s e-trgovinom putem računala, zatim m-trgovinom kroz mobilne telefone, a vrlo brzo slijedi era t-trgovine i tablet računala


31% korisnika tablet računala redovito se informira o ponudi trgovaca

Mobilni klijenti su često notebook-ovi, PDA, mo-bilni telefoni, industrijska mobilna računala i slično. Time gotovo svaki poslovni proces postaje mobilan: od naručivanja i prijema robe, otpisa, inventura, ambu-lantne prodaje, prodaje u mobilnim okruženjima (kao što su zrakoplovi ili vlakovi) pa do ankete ko-

risnika, analiza poslovnih jedinica, čitanja statusa raznih senzora i tako dalje. Broj poslovnih procesa koji se danas izvršavaju na mo-bilnim uređajima raste sva-kodnevno i već je dosegao impozantan broj.

LOYALTY ALATPodručje gdje današnji trendovi predstavljaju daleko veće iznenađenje je korištenje mobilnosti u smislu stvaranja boljeg i čvršćeg odnosa s kupcem odnosno u svrhu ostvariva-nja sve većeg broja lojalnih kupaca. Koji su to trendovi koji su prepoznatljivi u ovom po-dručju? Sam proces vezan za su-stave lojalnosti počinje od trenutka prepoznavanja kupca. Znati tko je vaš kupac osnovica je svih dalj-njih koraka. Interesantno je da se tradicionalni načini prepoznavanja kupaca sve više zamjenjuju načinom prepoznavanja vezanim za mobilne uređaje. Tradici-onalni načini prepozna-vanja, kao što su kartica s barcode-om, kartica s chipom ili RFID bazirane kartice, upravo dobivaju konkurenciju od strane tehnologija vezanih za mo-bilne telefone. Iako sama tehnologija još nije dovolj-no razvijena, vidljivi su počeci njene uspješne im-plementacije. Na primjer, kod trgovaca u Aziji po-stalo je uobičajeno koristiti broj mobilnog telefona kao identifikacijski broj osobe. Samo očitavanje broja mo-

bilnog telefona još uvijek se obavlja manualno na način da trgovac pita kupca za broj te ga potom unosi u sustav, no već sadašnjom primjenom takve identifi-kacije pojedini su se trgovci spremili za trenutak kada će tehnologija dosegnuti nivo da se kupac prepozna automatski već prilikom ulaska u trgovinu. Samo područje korištenja broja mobilnog telefona provlači se sve do prodaj-nog mjesta odnosno POS-a. Tako možemo primijetiti i korištenje mobilne teh-nologije za automatiziranje procesa plaćanja, što već

neko vrijeme nude tvrtke kao što su Visa, PayPal ili Google. Od identifikacije kupca, preko korištenja mobilnih rješenja za podrš-ku procesa izbora željenog proizvoda unutar trgovine pa do trenutka samog pla-ćanja, odnosno napuštanja trgovine, mobilnost je znatno promijenila te, zasi-gurno, unaprijedila trgovi-nu. Ovaj dio mobilnosti je odavno u tijeku i sljedeći će koraci donijeti još više mo-dernizacije i automatizacije u samom procesu prodaje.

ERA TABLET RAČUNALAVrlo je interesantno proma-trati što se trenutno događa na globalnih tržištima. Ta-blet računalo postaje naj-

korišteniji uređaj za rad s internetom. Najnovija istra-živanja tržišta, primjerice, pokazuju da će do 2014. u SAD-u svaki treći korisnik interneta koristiti tablet ra-čunalo. S druge strane, već je sad vidljivo kako tablet računalo utječe na trgovce jer se čak 31% njegovih korisnika redovito informi-ra o ponudi te uspoređuju cijene među trgovcima, a sve uz pomoć svojih ta-bleta. To je već značajna brojka koja tjera trgovca u smjeru moderniziranja internetske prezentacije te njenog prilagođavanja za korištenje na tablet raču-nalu. Prema rezultatima analize napravljene od strane RISNews.com, čak 31% trgovaca planiraju ove godine započeti testiranje tablet računalne tehnologije u svojim trgovinama. Dobar primjer jednog PSA (personal shoping assistent) rješenja zasnovanog na tablet tehnologiji je imple-mentacija kod Shanghai Lotus Supermarket-a u Kini. SK Telecom, vodeća kineska telekom kompa-nija, upravo implementira pilot program s tablet raču-nalom montiranim na koli-ca i povezanim s bežičnom mrežom. Tablet računalo se koristi kako bi se kupac informirao o proizvodi-ma, ponudama ili čak kao podrška za izbor odnosno kupovinu samog proizvoda. I za kraj. Ako bi u jednoj rečenici željeli opisati evo-luciju mobilne trgovine onda bi ona glasila: tradi-cionalna prodaja, zatim e-trgovina, slijedi m-tr-govina kao sadašnjica te t-trgovina kao sinonim za tablet računala u trgovini i bliska budućnost trgovač-ke evolucije.

1/3 trgovaca u SAD-u ove

godine planira započeti

testiranje tablet računalne tehnologije u svojim

trgovinama

Darko Pavić CEO, Service Plus Group

Stiže t-trgovina


Intervju - regija

Regija jugoistočne Eu-rope zanimljiva je i velikim investitorima zbog svojih potenci-

jala u sektoru prehrambene industrije. Uz postojeća tržišta, EBRD bi ovdašnjim proizvođačima mogla po-moći i u otvaranju tržišta arapskih zemalja, poručuju iz Banke.

Za početak molimo vas da nam približite EBRD kao in-stituciju i njezine aktivnosti

u regiji. U kojoj mjeri je EBRD zainteresirana za razvoj prehrambene industrije ju-goistočne Europe? Koliki je kreditni plasman do sada u ovim zemljama te koje dosa-dašnje projekte označavate kao ključne reference?Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) međuna-rodna je financijska institu-cija u vlasništvu 62 zemlje, osnovana 1991. godine s ciljem da pomogne razvoj ekonomija u tranziciji i podupre reformske procese na putu k održivim demo-kratskim društvima. Banka na godišnjoj razini ulaže u zemlje istočne Europe i Azi-je, od Poljske do Mongolije, oko 9,1 milijardi eura u 380 projekata i vodeći je investi-tor u zemljama jugoistočne Europe gdje je samo u 2011. godini investirano 1,7 mili-jardi eura u 106 projekata. EBRD je jedan od ključnih katalizatora modernizacije i poslovnog povezivanja regije,

a prvenstveno gospodarskog prostora bivše Jugoslavije. Banka je ujedno vodeći inve-stitor u jugoistočnoj Europi u područjima infrastrukture, energetike i financijskog sek-tora pri čemu u posljednjih nekoliko godina primat pre-uzima agrobiznis sektor koji obuhvaća cijeli prehrambeni lanac, od primarne poljopri-vredne proizvodnje, prerađi-vačke industrije, proizvodnje robe široke potrošnje, do maloprodaje i logistike. Na

području zemalja Zapadnog Balkana EBRD je u prošloj godini uložila 156 milijuna eura u 16 projekata u sek-toru agrobiznisa, dok je ove godine investirano dodatnih 285 milijuna. Za usporedbu, banka je lani u agrobiznis in-vesticije na svim tržištima na kojima djeluje plasirala uku-pno 945 milijuna eura. Fokus će nam i dalje biti na potica-nju regionalnog širenja lokal-nih kompanija, investicijama u energetsku učinkovitost, optimizaciji bilančnih struk-tura kroz dugoročne kreditne aranžmane, dokapitalizaciji kompanija te financiranju obrtnog kapitala u pred i post žetvenom periodu.

Kao ključne projekte ovdje možemo navesti ulaganja u kapital vodećih kompanija, kao što su Agrokor i Atlantic Grupa u Hrvatskoj i Victoria Grupa u Srbiji, akvizicijski kredit Nectaru iz Srbije za kupovinu slovenskog Fructa-la, ulaganja u obnovljive izvore energije s Agrokorom i projekte energetske učin-kovitosti s tvornicama šećera Viro u Hrvatskoj i Sunoko u Srbiji. Pored ovih većih projekata, banka je pomogla

i velikom broju manjih kom-panija u BiH, Crnoj Gori, Makedoniji i šire.

Mnogi poduzetnici opisuju svoje poslovanje s EBRD-om lakšim i ekspeditivnijim u odnosu na poslovne banke. Koje su vaše komparativne prednosti u tom segmentu?EBRD je specifična u odno-su na poslovne banke jer, pored osnovnog principa bankarske održivosti, svi naši projekti moraju imati i tranzicijski utjecaj na šire gospodarstvo. Smatram kako je teško raditi usporedbu s komercijalnim bankama s

obzirom na to da je EBRD usmjeren na financiranje projekata takvim financij-skim instrumentima koje poslovne banke najčešće nisu u mogućnosti ponuditi tržištu. EBRD, kao institucija s vrhunskim AAA kreditnim rejtingom, ima snagu da financijski uobliči ponudu prema potrebama klijenta i svakog pojedinačnog projek-ta. Naša zadaća je da pospje-šimo mobilizaciju privatnog sektora pri čemu komercijal-

ne banke uglavnom sudjelu-ju kao ko-financijeri, kao što je bio slučaj kod projekata s Konzumom u BiH i Ideom u Srbiji ili akvizicija Droge Kolinske od strane Atlantic Grupe u Sloveniji. Također, kompanije koje uspješno prođu tržišni, komercijalni, tehnički i pravni due dili-gence, provjeru integriteta vlasnika i menadžmenta te postanu klijenti EBRD-a, stječu dodatni pozitivni imidž prema domaćim i stranim strateškim i finan-cijskim investitorima. EBRD ne samo da financira pro-jekte nego i, koristeći svoja

Fokus na jugoistočnojEuropi Europska banka za obnovu i razvoj u

tranzicijskim je zemljama fokusirana na projekte koji imaju za cilj unaprjeđenje održivog gospodarskog i općeg društvenog razvoja, ističe Miljan Ždrale, viši bankar Agribusiness teama pri EBRD-u i voditelj programa skorašnje 3. međunarodne konferencije o prehrambenoj industriji - 3rd FMCG & Retail Arena 2012.

“Cilj države ne smije biti da jedni porezni obveznici subvencioniraju

druge“


u 2012. planirana ulaganja EBRD-a u regiji iznose 1,5 mlrd eura

Fokus na jugoistočnoj

dugogodišnja iskustva i pool eksperata, pomaže u jačanju transparentnosti poslovanja i korporativnog upravljanja, što je od iznimne važnosti za internacionalizaciju poslova-nja lokalnih kompanija.

Zapadni Balkan ostaje jedno od prioritetnih područja za investicije iz fondova EBRD-a, a u to područje ove će godine biti uloženo do 800 milijuna eura, rekao je nedavno vodi-telj ureda EBRD-a za Bosnu i

Hercegovinu Libor Krkoska. Možete li najaviti određene projekte za ovu i iduću, 2013. godinu. Na što se planirate usredotočiti, kako u Hrvat-skoj, tako i u ostalim zemlja-ma regije?Pored agro sektora, banka će nastaviti ulagati u fi-nancijski sektor kreditnim linijama za malo i srednje poduzetništvo, transportnu infrastrukturu, projekte lokalnih zajednica i energe-tiku, a u narednom periodu

naglasak će biti i na selek-tivnim investicijama u tzv. ekonomiju znanja. Banka ove godine u jugoistočnoj Europi u različitim sektori-ma planira uložiti oko 1,5 milijardi eura.

Često slušamo o velikom potencijalu zemalja regije, posebice Hrvatske i Srbije, no velike investicije koje bi zna-čajnije utjecale na gospodar-stvo još uvijek su na čekanju. Koji je razlog tome?Među objektivnim razlozi-ma posebno valja izdvojiti krizu u eurozoni, uspora-vanje gospodarstava BRIC zemalja i “deleveraging” bankarskog sektora prema određenim regijama među kojima je i jugoistočna Euro-pa, a što je sve skupa utjeca-lo i još uvijek utječe na suz-držanost investitora. S druge strane, vlade ovih zemalja mogle bi same poduzeti korake za poboljšanje inve-sticijske klime kroz predvid-ljiviji fiskalni režim, manju birokraciju, brži i transpa-rentniji sustav izdavanja raznih dozvola, reformu vlasništva poljoprivrednog i građevinskog zemljišta, flek-sibilnije tržište radne snage, redovno ispunjenje financij-skih obaveza javnog sektora te kroz uklanjanje barijera za učinkovito funkcioniranje jedinstvenog regionalnog tr-žišta koje bi onda, kao takvo, trebali zajedničkim snagama promovirati prema investi-torima. Hrvatska i Srbija, kao ključne zemlje regije, mogle bi biti nositelji ovih procesa. Hrvatska s ulaskom u EU može u još većoj mjeri promovirati i sebe ali i cijelu regiju kao destinaciju za ula-ganja. Srbija, pak, kao jedina zemlja regije sa slobodnim režimom trgovine s Rusijom (pored slobodne trgovine s EU i Turskom), ima poten-cijal da još bolje iskoristi te benefite kod regionalnih i

međunarodnih investitora, što bi se pozitivno odrazilo na prosperitet cijele regije.

Otvaraju li se neke dodat-ne mogućnosti suradnje hrvatskim kompanijama s EBRD-om ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju? Kako će se to odraziti na ostale zemlje regije, odnosno može li se to smatrati pozi-tivnim impulsom u ekonom-skom smislu?Ulazak Hrvatske u EU predstavlja veliki izazov, ali i priliku za domaće kom-panije. Naime, Hrvatska će biti tretirana kao domaći igrač na najbogatijem tr-žištu na svijetu u kojem živi oko 300 milijuna ljudi. Usto, uslijed većeg intere-sa za ulaganja doći će do

konvergencije vrijednosti zemljišta, nepokretne i druge imovine, a smanjenje rizičnosti zemlje za ulaga-nje neminovno će dovesti i do smanjenja traženog povrata na kapital od strane investitora. Cijena kapitala za financiranje projekata u privatnom i javnom sektoru bit će manja, što će imati pozitivan utjecaj na cjeloku-pno gospodarstvo.

Čini se da se trgovina robom široke potrošnje znatno brže i kvalitetnije razvija od proizvodnje. Koja je vaša konstatacija?Pa sigurno je da je malopro-dajni sektor u posljednjem

“Za investiranje u zemlje regije interes iskazuju

najveće kompanije iz agro sektora,

poput CHS-a i Axereala“


Intervju - regija

desetljeću doživio pravu ekspanziju dolaskom velikih stranih trgovačkih lanaca, Metroa, Lidla, Spara i Del-haizea, ali i snažnim razvo-jem Konzuma, Mercatora i Delte Maxi (od 2011. u vlasništvu belgijske Delhaize Grupe). Sve je to doprinijelo razvoju trgovine robe široke potrošnje, ali i potaklo uspo-stavljanje standarda kvalitete proizvoda, higijenskih i teh-ničkih standarda, povećalo izbor dobavljača i osiguralo dostupnost proizvoda izvan velikih administrativnih centara. Usto, to je imalo i pozitivan utjecaj kroz porast potražnje za kvalitetnim lokalnim proizvodima.

Kakve su mogućnosti izvoza lokalnih proizvođača?Izvoz je “in” tema, naročito u našoj regiji gdje je doma-ća potražnja uslijed limi-tiranosti kupovne moći i malih tržišta nedovoljna za snažniji gospodarski razvoj. Mogućnosti zasigurno po-stoje prije svega u još uvijek neiskorištenom potencijalu jugoistočne Europe kao šire regije, koja uključuje Rumunjsku, Bugarsku i Albaniju uz zemlje bivše Ju-goslavije. Nadalje, pozitivni učinci mogu se ostvariti i kroz kvalitetno pozicioni-ranje robnih marki na EU tržištima što može pomoći zapošljavanju neiskorištenih proizvodnih kapaciteta te stavljanjem većeg naglaska na proizvodnju “zdravih, ekoloških i autohtonih” proizvoda jer je naša regija poznata po zdravoj i uku-snoj hrani, što u Londonu svaki put čujem od svojih kolega nakon njihovog po-sjeta zemljama u regiji.

Suša, koja je snažno pogo-dila južnu i istočnu Europu, ostavila je za sobom poljo-privrednu proizvodnju ovih regija u rasulu. Vidite li u

tome određenu priliku da se ukaže na nužnost investira-nja u agro sektoru kako bi se proizvodnja zaštitila ili una-prijedila?Nažalost, takvih se investi-cija kod nas uvijek sjetimo kad imamo sušnu godinu kao što je bila ova. To posta-je još bolnije kada znamo da je, na primjer u Srbiji, šteta kod najvećih proizvođača žitarica preliminarno proci-jenjena na 2,5 milijardi ame-ričkih dolara. To je iznos kojim bi se mogao financira-ti projekt navodnjavanja za

1 milijun hektara zemljišta. Pored ulaganja u sustave navodnjavanja, moderna skladišta i logistiku, u cije-loj bi se regiji moralo jače poraditi na razvoju ponude pristupačnijeg osiguranja

od vremenskih nepogoda. Imao sam prilike razgovarati s vodećim osiguravajućim kućama u Brazilu koje su, uz adekvatnu zakonsku re-gulativu, uspjele napraviti odgovarajuću ponudu za poljoprivrednike. Sigurno je kako države nisu svemoguće te kako nisu u mogućno-sti svima pokriti gubitke nastale zbog elementarnih nepogoda. Uostalom, cilj države i ne smije biti da jedni porezni obveznici subvencioniraju druge, nego da se razviju mogućnosti za

što veću primjenu principa individualne odgovornosti za vlastito poslovanje. EBRD bi, u suradnji sa Svjetskom bankom, Europskom inve-sticijskom bankom i ostalim financijskim institucijama, u okviru svoga mandata mogla pomoći u ovom se-gmentu.

Za kraj ako možete najaviti ovogodišnju treću po redu konferenciju o prehrambenoj industriji i pojasniti zašto se iz Zagreba seli u Beograd?Ovogodišnja, 3rd FMCG & Retail Arena, nastavak je misije prethodne dvije kon-ferencije koja se ogleda u okupljanju svih relevantnih

čimbenika iz privatnog i javnog sektora regije, a i šire, u cilju razmjene iskustava iz prethodnog perioda kao i ideja kako što lakše prebro-diti sadašnju krizu. Također, EBRD je ove godine, nakon “Arapskog proljeća”, pokre-nuo aktivnosti u Egiptu, Jordanu, Tunisu i Maroku, odnosno državama Medi-terana koje imaju deficit poljoprivrednih proizvoda, prvenstveno žitarica. Upra-vo to područje predstavlja dodatno potencijalno tržište za izvoz proizvoda iz naše

regije. To otvara prostor za ulaganje u proizvodnju u čemu EBRD može ponuditi i konkretnu pomoć kroz financiranje projekata. Ove potencijale potvrđuje i inte-res vodećih međunarodnih kompanija iz sektora agro biznisa, kao što su CHS iz SAD-a i Axereal iz Francu-ske, za investiranje u zemlje jugoistočne Europe. S obzi-rom na potencijale poljopri-vredne proizvodnje i značaj regionalnog povezivanja, za dobrobit svih sudionika, od-lučili smo to na simboličan način prezentirati organiza-cijom ovogodišnje Arene u Beogradu, kao jednom od najvećih gradova regije.

“Uz financiranje projekata

pomažemo u jačanju

transparentnosti poslovanja i

korporativnog upravljanja“

Međunarodne poslovne konferencije

Organizator

YOur business intelligence and netwOrk partner

www.infoarena.hr | tel: +385 1 555 3721 | fax: +385 1 557 1851 | e-mail: [email protected]

Hr arena 201218. i 19. 9. 2012., hotel the regent esplanade, Zagreb 2. i 3. 10. 2012., hotel Hyatt, Beograd

3rd fMcG and retail arena 201217. i 18. 10. 2012., hotel Hyatt, Beograd

2nd aviation Business arena 201230. i 31. 10. 2012., hotel the regent esplanade, Zagreb


Iz regije

Agencija za privatizaciju Republike Srbije pro-dužila je do 8. listopada rok za dostavljanje po-

nuda za kupovinu 16,26 posto ukupnog kapitala trgovačkog poduzeća C market iz Beograda. Druš-tveni kapital u C marketu, koji nije preuzela belgij-ska kompanija Delhaize, čini 23,23 posto ukupnog kapitala tog poduzeća. Utvrđena minimalna cijena za ponuđeni paket dionica je 295,4 eura po dioni-ci, odnosno ukupno 9,57 milijuna eura.

Srbija: Natječaj za C market produžen do 8. listopada

Kompanija FIS otvorila je koncem kolovoza u objektu nekadašnjeg

“Peveca” u Banjaluci novi trgovački centar površine 26.000 m2. U novoo-tvorenom objektu zaposleno je novih 150 djelatnika i sada u njemu ukupno radi 270 ljudi, a kupcima je ponuđe-no 250.000 različitih proizvoda. Pero Gudelj, vlasnik i direktor trgovačkog lanca FIS iz Viteza, nakon otvaranja podsjetio je da je kompanija na čijem je čelu kupila objekat “Peveca” za oko 9,2 milijuna konvertibilnih maraka (KM) i u novi banjalučki trgovački cen-tar uložila još tri milijuna KM.

Nadzorni odbor skupine Pivovarna Laš-ko (PL) dao je sredinom rujna svoju

suglasnost za novi pokušaj prodaje dio-nica Mercatora putem konzorcija tvrtki i banaka koje su vlasnici ukupno 55,92 posto dionica najve-ćeg slovenskog trgovačkog lanca. Kako je nakon sjednice nadzornog odbora PL-a rekao njegov predsjednik Vladimir Malenkovič, u sadašnjem je trenutku teško najaviti kad će

taj proces započeti jer suglasnost trebaju dati i drugi vla-snici dionica, a nije poznato ni kad će potpisati međusobni konzorcijski ugovor o prodaji. Slovenski mediji predviđaju da do objave tendera neće doći u ovoj godini.

Duhanska kompanija Imperial To-bacco Srbija godišnje po osnovi

različitih poreza uplaćuje u državni proračun Srbije više od 100 milijuna eura, što je svrstava u red najznačajni-jih proračunskih i gospodarskih subje-kata, a tijekom zadnje tri godine tvrtka je unijela više od 150 milijuna eura operativnog kapitala u tu zemlju, pri-

općeno je povodom prvog predstavlja-nja poslovanja ove kompanije u Srbiji. Imperial Tobacco je tijekom 2011. godine kroz osnivački kapital uložio u Srbiji 25 milijuna eura i povećao broj zaposlenih za 20 posto, a u drugoj polovici fiskalne 2012. godine očekuje dvoznamenkasti rast prodaje u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Sloveniju najesen prema najava-ma ekonomista očekuju znatna

poskupljenja hrane, osobito mesa i kruha, a ugledni agrarni ekonomist Aleš Kuhar navodi da su za to uz ovogodišnju sušu u svijetu krive i domaće trgovačke marže. Trgovač-ke marže na hranu u Sloveniji su najviše među 27 članica EU-a i 30 posto veće od europskog prosje-ka, tvrdi Kuhar. On smatra kako bi domaći trgovački lanci trebali raz-misliti isplati im se i dalje investirati u raskošne trgovačke centre i taj trošak financirati visokim maržama ili, pak, poput na slovenskom tržištu

sve prisutnijih diskontnih lanaca kao što su Lidl i Hofer, ulagati u konkurentnost, čime bi se popravio i položaj slovenskih proizvođača hrane u odnosu na uvoznu robu.

FIS otvorio trgovački centar u nekadašnjem Pevecu u Banjaluci

Imperial Tobacco očekuje dvoznamenkasti rast prodaje u Srbiji

Marže na hranu u Sloveniji najviše u EU-u

Novi pokušaj prodaje Mercatora


Iz svijeta

Francuski maloprodajni lanac Carrefour u prvom je polugodištu 2012. godine ostvario neto gubitak od 31

milijun eura, što je mnogostruko manje od 249 milijuna eura gubitka zabilježenih u istom lanjskom razdoblju. Prodaja je lagano porasla za 0,9 posto na 38,8 milijardi eura, dok je dobit prije kamata, oporezivanja, deprecija-cije i amortizacije (EBITDA) smanjena za 4,6 posto na 59 milijuna eura. U pojašnjenju poslovnih rezultata iz Carre-foura ističu kako je “kontinuirano investiranje u cijene imalo određeni negativni učinak na trgovačku maržu”.

Kompanija Coca-Cola objavila je da je nakon 60 godina poslala

prvu pošiljku svog slavnog napitka u Mianmar. Coca-Cola, najveći svjet-ski proizvođač bezalkoholnih pića, surađuje s lokalnom tvrtkom Pinya Manufacturing Co. na osnivanju pu-nionice Coca-Cole u toj zemlji. Dok posao ne krene, piće će u Mianmar stizati brodom. Coca-Cola je dobila dopuštenje za povratak u Mianmar nakon ukidanja američkih sankcija toj zemlji. Jedine zemlje na svijetu u kojima Coca-Cola ne posluje tako ostaju Kuba i Sjeverna Koreja.

Promet od trgovine na malo u eurozoni je u srpnju smanjen za 0,2 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je na godišnjoj razini

bio manji za 1,7 posto. U 27-članom EU promet u trgovini na malo u srpnju je na mjesečnoj razini ostao nepromijenjen, ali je prema istom mjesecu prošle godine smanjen za 0,2 posto. Na godišnjoj razini naj-veći pad prometa zabilježen je u Portugalu, od 7,6 posto, koji u stopu prati Španjolska s minusom od 7,3 posto. Slijedi Malta s padom pro-meta od 4,2 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine.

Nizozemski pivar Heineken izvijestio je da mu je neto dobit u prvoj polovini godine poskočila na 783

milijuna eura, dodajući da planira širenje poslovanja na unosno azijsko tržište. Rezultat je poduprla prodaja ma-njinskog udjela u jednom dominikanskom pivaru, čime je ostvaren jednokratni prihod nakon oporezivanja od 131 milijun eura. Prihodi su u promatranom razdoblju porasli 4,5 posto, na 8,78 milijardi eura.

Diskontni trgovački lanac Lidl, iz sastava njemačke Schwarz Grupe, u poslovnoj je godini 2011.-2012. povećao neto do-

bit za 37 posto na ukupno 1,04 milijarde eura, podatak je iz go-dišnjeg računa poslovanja Lidla koji su objavili njemački listovi Lebensmittel Zeitung i Stuttgarter Zeitung. Međutim, u izvješću je uočljivo kako dijelovi međunarodnih operacija Lidla, kao što je tržište Francuske, nisu uključeni u bilancu poslovanja. Objav-ljeni podatak o ukupno realiziranoj prodaji, pak, govori o pora-stu za 7,4 posto u odnosu na godinu ranije, tako da je ukupna prodaja u poslovnoj godini dosegla 38,3 milijardi eura.

Coca Cola stiže u Mianmar nakon 60 godina

Najveći pad maloprodaje u Portugalu i Španjolskoj

Snažan rast dobiti Heinekena

Lidlu neto dobit poskočila 37 posto

Carrefour smanjio gubitak u prvom polugodištu


Brendovi našeg djetinjstva

Kada su zaposlenici Francka sa svojim suradnicima davne 1977. osmislili slogan

“Halo, halo... Stani malo. Grickaj Čipi čips!“, vjero-jatno nisu ni sanjali da će on živjeti toliko dugo, da će 30 i više godina kasnije biti jednako svjež, hrskav i šuškav. Naravno, danas volimo ovaj slogan ne samo zbog toga što je toliko do-bar, volimo ga najviše zato što nas vraća u mladost ili djetinjstvo. Volimo ga zato

što budi nostalgiju, sa so-bom nosi zvuk tih vremena i trenutaka kada smo bez-brižno grickali i ništa nije bilo tako teško kao danas. Ili barem tako pamtimo. A te pozitivne emocije, koje slogan nosi u sebi, velika su stvar za jedan brend. Ipak, Čipi čips, omiljena hrvatska grickali-ca, svoj uspjeh ne duguje sloganu. Iza njega stoje desetlje-ća ulaganja u proi-zvodnju i tehnološke kapacitete, desetljeća truda da se zadrže nekad postavljeni standardi, da se prate novi trendovi i da se uvijek zado-volji visoka razina kvalitete.

TRADICIJA I KVALITETA Iza prvog hrvatskog čipsa stoji Franck, tvrtka s tradi-

cijom dugom 120 godina. Povijest Francka započinje bilješkama njemačkog trgovca po imenu Johann Heinrich Franck, koji je cijelu priču o današnjem Francku započeo preradom cikorije. Polazeći od toga

da se samo zadovoljni po-trošač vraća po proizvod, ovaj je vizionar svaki račun vlastoručno potpisivao re-čenicom: “Trudit ću se da vas uvijek dobro uslužim!”. S vremenom je od prerađi-vača cikorije nastala velika prehrambena industrija s bogatim asortimanom proizvoda unutar nekoliko prehrambenih kategorija. A otkad je 1978. započela proizvodnja prženja listića u ulju i Hrvati dobili svoj prvi čips, ovaj brend je po-stao prvi odabir potrošača i do danas zadržao poziciju tržišnog lidera i predvodni-ka kategorije. Potvrda kva-litete Čipi Čipsa je i pravo korištenja znaka Hrvatske

kvalitete za cijeli asortiman čipsa te činjenica da je Franckov Čipi Čips proi-zveden iz 100% domaćeg uzgoja krumpira.

RAZNI OKUSI I OBLICI Dugi niz godina Čipi čips se na tržištu nudio u dva

osnovna okusa izuzetno do-bro prihvaćena od strane po-trošača - čips s okusom papri-ke i slani čips.

S vremenom, prateći svjetske trendove u ovoj kategoriji proi-zvoda te teme-ljem pažljivog ispitivanja želja i potreba domaćih po-

Čipi čips, tanki listići krumpira prženi uulju i posoljeni, nakon više od 30 godinapostojanja i dalje je jednako popularan

Halo, halo... Stani malo!

ČIPI ČIPS VREMEPLOV

Otkada je 1978. započela

njegova proizvodnja pa sve do danas Čipi čips drži

poziciju tržišnog lidera

trošača, marka Čipi čips širi svoj asortiman. Tako danas potrošači svoje neodoljive hrskavce mogu birati među raznim okusima i oblicima: od Paprike, preko Štapića slanih i Štapića s okusom paprike, Navijačkog čipsa, do premium linije Čipi čips Ultimate s četiri različita okusa. A ove godine asor-timan je upotpunjen Čipi čipsom Maslac i novom linijom Čipi čips Tortilla koja dolazi u dva okusa, Slani i Nacho cheese. Dok čekamo što nam novo sprema Čipi čips i uživamo u grickanju naših omiljenih okusa, možemo zaključiti samo da je Franck održao obećanje “Trudit ću se da vas uvijek dobro uslužim!”

Marketing, Franck

1978. - započinje proizvodnja prženih listića krumpira u ulju pod nazivom robne marke Čipi Čips2002. - proširenje linije Čipi čips uvođenjem snack slanih štapića i štapića s okusom paprike. Razvoj linije nastavlja se i u godini koja slijedi, uvođenjem tzv. ravnog reza čipsa s okusom paprike2006. - lansiran navijački čips2010. - portfelj marke se širi ekstenzijom My chipsa u niže pozicioniranom cjenovnom razredu i premium čipsa Ultimate koji dolazi u četiri različita okusa2012. - snack asortiman upotpunjuje se novim okusima kao što je čips s okusom maslaca, a lansirana je i nova linija proizvoda Čipi čips Tortilla

Sajmovi i konferencije

4. Retail IT Summit u Hrvatskoj18. listopad 2012. hotel „Antunović", Zagreb

Retail IT Summit je centralni događaj za trgovce koji okuplja

vodeće ljude svjetske i regionalne prodajne industrije.

Glavna tema: Nadolazeća fiskalizacija u Hrvatskoj i iskustva u regiji

Specijalni gost:

g. Jozo Džakula

Direktor informacijskih sustava prodaje, Konzum

Tko su gosti?

Vlasnici trgovačkih lanaca

Direktori i lideri timova

IT direktori

IT menadžeri

Marketing menadžeri

Menadžeri prodaje

Svi sudionici se trebaju registrirati na našoj web stranici:

www.retail-it-summit.com

Za više informacija pozvati:

+381 (0)21 661 06 26

thRETAIL IT SUMMIT

Belju dodijeljena priznanja Uspješni stočarNa 20. Jesenskom međunarodnom

bjelovarskom sajmu u Gudovcu Ministarstvo poljoprivrede dodijelilo je priznanja “Uspješni stočar” tvrtki Belje d.d. koja je proglašena za najve-ćeg proizvođača junećeg i svinjskog mesa te kravljeg mlijeka u Hrvatskoj u 2011. godini. Predsjedniku Uprave Be-lja Goranu Pajniću priznanja “Uspješni stočar”, koje ova tvrtka dobiva već šestu godinu zaredom, uručio je Mini-star poljoprivrede Tihomir Jakovina.

Vindija nastupila na Bjelovarskom sajmu

Vindija je i ove godine nastupila kao partner na Jesenskom među-

narodnom bjelovarskom sajmu, naj-većoj specijaliziranoj stočarskoj pri-redbi u Hrvatskoj. S Tvornicom stoč-ne hrane BIOdar, jednom od svojih tvrtki članica, Vindija je predstavila bogat asortiman koji predstavlja pro-izvodni proces baziran na principu “Od polja do stola”. Izložbeni prostor tvrtke, uz asortiman BIOdara, uklju-čivao je i najnovije mliječne i mesne proizvode te bezalkoholna pića.

24.-27.10.2012. - Na sajmu Poljoprivrede, hrane i pića AGROKOS & DRINKS predstavljaju se proizvođači mlijeka, mesa, morskih plodova, voća i povrća, konditorskih proizvoda, začina, bezalkoholnih pića, vode, kave, čaja, piva, vina i alkoholnih pića. Priština/Kosovo.

18.10.2012. - 4. Retail IT Summit je centralni događaj za trgovce koji okuplja vodeće ljude svjetske i regionalne prodajne industrije. Konferencija je posvećena informacijskim tehnologijama u prodaji, a specijalni gost je Jozo Džakula, direktor prodaje informatičkih sistema u Konzumu. Hotel Antunović/Zagreb.

17.-18.10.2012. - Međunarodna konferencija 3rd FMCG & Retail Arena 2012 ukazat će na osnovne izazove u regionalnoj prehrambenoj industriji. Beograd/Srbija.


Novo na polici

Air Max predstavlja novu liniju sakupljača vlage atraktivnog dizajna Air Max Ambiance koji je prikladan za vidljiva mjesta u domu,

bez potrebe za sakrivanjem iza fotelja, trosjeda ili ormarića. Zahva-ljujući jedinstvenoj tehnologiji cirkulacije zraka, Air Max Ambiance

brzo apsorbira vlagu te optimizira razinu vlage zraka u domu. Dostupan

je u pakiranju kao baza od 500 g i 100 g. Air Max Ambiance baza u pakiranju sadrži punje-nje u obliku jedne tablete dostupne u tri mirisa: Neu-

tral, Blue Sky te Spring Blossom

(2×500 g i 2×100 g). U Air Max Am-

biance bazu se mogu postaviti i punjenja u obliku granula.

Miniko – made4fun, novi je Gavrilovićev snack proizvod koji se nudi u tri različita okusa – Classic, Spicy

i uskoro Winter. Namijenjeni su svima koji žele brzi i originalni party snack. Sva tri okusa pakirana su u praktičnim vrećicama od 80 grama. Pakiranje sadrži četiri mini kobasice koje nije potreb-no guliti prije konzumiranja. Proizvođač: Gavrilović d.o.o., Gavrilovićev trg 1, 44250 Petrinja. Besplatni potrošački telefon: 0800 1690. Internetska stranica: www.gavrilovic.hr.

Spajanjem inovativne tehnologije, kreativnih ideja i poštivanja bogate varaždinske sirarske

tradicije, Vindija je proizvela svoj mladi sir. Sam proizvod dolazi u dvije varijante, koja će svakog gurmana oduševiti svojom strukturom i origi-nalnim spojem različitih vrsta mlijeka. I dok prvi predstavnik mladog sira donosi kombinaciju kravljeg i kozjeg mlijeka, u drugom su odlično spojeni okusi kravljeg i ovčjeg mlijeka. Logi-stičke informacije: 4 kom/karton, 50 kartona na paleti (cca 750 g) / 2 kom/karton, 100 kartona na paleti (cca 1500 g). Pakiranje: kolut cca. 1,5 kg, blok cca. 1,6 kg (samo mladi sir od kozjeg

– kravljeg mlijeka). Proizvođač: Vindija d.d., Međimurska 6, Varaždin. Tel./fax: +38542/399-999; +38542/399-076.

HiPP je proširio ponudu dječjih jogurta s dodatkom voća iz organ-skog uzgoja. HiPP Jogurt&Voće obogaćen je s kalcijem i vitaminom

B2 iz mlijeka. Hladni lanac nije potreban, a ukupan rok trajanja proizvo-da je devet mjeseci. U ponudi su dva okusa: banana i malina. Proizvodi spadaju u kategoriju “Dječja hrana” na koju se naplaćuje PDV od 10 posto. Preporučena MPC: 12,99 kn. Uvoznik: Vivera d.o.o., XIII Podbrežje 26, 10020 Zagreb. Tel.: +3851/6593-796. Distributer: AWT International d.o.o. Slavonska avenija bb, Zagreb. Tel.: +3851/2481-500. Internetska stranica: www.hipp.hr.

Air Max Ambiance - 100% protiv vlage

Miniko – mini kobasice stvorene za zabavu

Mladi sirevi - nova vrsta Vindijinih specijaliteta

HiPP Jogurt&Voće: Nova voćna radost za djecu


Naturel Dekstroza 39 g komprimirani bomboni od grožđanog šećera predstavljaju brzi izvor energi-

je. Zbog svog svojstva da direktno ulaze u stanice, ovi ugljikohidrati ne troše dodatnu energiju iz mišićnog tkiva pa se preporučuju u svim prilikama gdje se izlaže-mo dodatnim naporima: u školi, na rekreaciji ili na poslu. U ponudi su tri okusa: od naranče, jagode i maline. Pakiranje u shelf-ready displayu sadrži 27 komada i vrlo je praktično za izlaganje na polici.

Uvoznik i distributer: AWT In-ternational d.o.o., Slavonska avenija 52a, 10000 Zagreb. Tel/fax: +3851/2481-500, +3851/2481-600. Internetska stranica: www.awt.hr.

Renomirani proizvođač dječje hrane HiPP predstavlja nove proizvode od grisa u dva okusa – keks i vanilija.

Proizvodi su bazirani na sirovinama iz organskog uzgoja, s kalcijem i vitaminom B2 iz mlijeka. Idealni su za put, a 50 g proizvoda zadovoljava 13 posto preporučene dnevne količi-ne za kalcijem. Proizvodi spadaju u kategoriju “Dječja hrana” na koju se naplaćuje PDV od 10 posto. Preporučena MPC: 12,99 kn. Uvoznik: Vivera d.o.o., XIII Podbrežje 26, 10020 Za-greb. Tel.: +3851/6593-796. Distributer: AWT International d.o.o. Slavonska avenija bb, Zagreb. Tel.: +3851/2481-500. Internetska stranica: www.hipp.hr.

Tuborg je na hrvatsko trži-šte lansirao novo osvježa-

vajuće piće Tuborg Beer Mix Grapefruit-Mint, mješavinu piva sa zanimljivom kombi-nacijom dva okusa – grejpa i mente. Dolaskom vrućih ljetnih dana i noći, Tuborg je ponudio osvježavajuću mješavinu piva i soka. Novi Tuborg Beer Mix Grapefruit-Mint kombinacija je svije-tlog lager piva s 2% alkohol-nog udjela i voćnog soka od grejpa i mente. Proizvod je dostupan u dva pakiranja – limenka 0,5 l za trgovine i povratna boca 0,33 l za ugostiteljstvo.

Tvrtka Aquarius uskoro na tržište lansira dva nova proizvo-da - Helf Mix 300 g i Helf Family Pack 450 g - koji potrošačima

osim tradicionalne kvalitete i izvrsnog okusa nude i odličan omjer cijene i kvalitete. Radi se o većim pakiranjima u kojima su izmije-šani razni okusi i varijante bombona iz standardnog Aquariusovog asortimana. Osim novog zabavnog dizajna pakiranja, lansiranje će pratiti i indoor kampanja u većim prodavaonicama Konzuma. Logistički podaci - Helf Mix 300 g: Bar kod jediničnog pakiranja – 3859891013098. Transportna kutija - 15 kom. Neto težina transpor-tne kutije - 4,5 kg. Bar kod transportne kutije – 3859891013104. Broj transportnih kutija na paleti – 81. Neto težina palete - 364,5 kg; Logistički podaci - Helf Family pack 450 g: Bar kod jediničnog pakiranja – 3859891013111. Transportna kutija - 12 kom. Neto

težina transportne kutije - 5,4 kg. Bar kod transportne kutije – 3859891013128. Broj transportnih kutija na paleti – 81. Neto težina palete - 437,4 kg.

Naturel Dekstroza - bomboni za energiju

Zanimljiva kombinacija okusa iz Tuborga

Helf bomboni u novom izdanju

Preporuka

Nove kašice od grisa iz HiPP-a

Izlog

Promoplus marketing d.o.o., Avenija Dubrovnik 15, Zagreb, tel. +385 1 611 66 10, fax. +385 1 611 66 40

mail: [email protected], web: www.promoplus.hr

PROMOCIJEProizvoda i usluga (dnevne i večernje), HoReCa party, usluge po principu “ključ u ruke”

MERCHANDISING

SAMPLINGpodjela uzoraka, letaka, tiskovina na prodajnim mjestima i poštanskim sandučićima

PROMOPAKIRANJEambalažiranje akcijskih i posebnih pakiranja proizvoda

ORGANIZACIJA NAGRADNIH IGARA sms i ostale nagradne igre, organizacija, administracija, registracija, podjela nagrada

PREZENTACIJEu shopping centrima u RH

MYSTERY SHOPING

ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTApopis cijena i promo aktivnosti, udjela na policama

PROIZVODNJA, DISTRIBUCIJA I POSTAVLJANJE STALAKA

DECO TOUR USLUGApostavljanje oznaka vizualnog identiteta na POS i horeca, plakatiranje

INTERNET COMMUNITY MANAGEMENTFacebook, Twitter, web kampanje

Mi unapređujemo Vašu prodaju!Ilica 1a, Zagreb tel: +385 1 4881 940

www.frankopan-nekretnine.com [email protected]

Želite primati Ja TRGOVAC magazin?Ja TRGOVAC magazin, najbolji izvor informacija s područja maloprodaje i in-dustrije robe široke potrošnje, besplatno se dostavlja na ime više od 10.000 profesionalaca sektora (trgovci, proizvođači, distributeri robom široke potrošnje). Želite li besplatno primati svoj primjerak, a djelatna ste osoba navedenih sektora, pošaljite nam sljedeće podatke poštom, na mail ili fax:

Ime i prezime:

Poduzeće:

Adresa:

Poštanski broj:

Telefon/mobitel:

Mail:

Funkcija:

Djelatnost:

Redakcija Ja TRGOVAC KunaPak d.o.o.

Iica 1a, 10 000 Zagreb Tel: +385 1 559 5056, fax: +385 1 555 2598,

e-mail: [email protected]

Nakon zaprimanja i provjere vaših podataka, naša služba pretplate javit će vam ispunjavate li uvjete za svoj besplatni primjerak.

NAJČITANIJI

NAJČITANIJI

NAJT

IRAŽ

NIJI

NAJTIRAŽNIJINAJTIRAŽNIJI

NAJTIRAŽNIJI

NAJTIRAŽNIJI

NAJTIRAŽNIJI

NAJTIRAŽNIJI

NAJTIRAŽNIJI

NAJTIRAŽNIJINAJTIRAŽNIJI

NAJBOLJI

NAJB

OLJI

NAJBOLJI

NAJB

OLJI

NAJB

OLJI

NAJB

OLJI

NAJBOLJI

NAJČITANIJI

NAJCITIRANIJINAJTIRAŽNIJI

NAJBOLJI

NAJCITIRANIJI

NAJCITIRANIJI

NAJCITIRANIJI

NAJCITIRANIJI

NAJCITIRANIJI

Kontakt: +385 1 5595 056, e-mail: [email protected]

Izdanje listopad izlazi 17.10.2012.Rok za zakup oglasnog prostora je 11.10.2012.

4 x 125 g

4 x 125 g

Desertisa stilom

Ëokolada

vanilija mlijeËni pudinzisa πlagom

Documents

Ja TRGOVAC magazin - rujan 2012