355

Prikazi i kritike

klornih zanrova duguju mnogo tojmetodi. U uvodnom dijelu autorraspravlja 0 komparaciji kao postu-pku i kao metodi, 0 folkloru i tipo-logiji, 0 tipologiji i historijL Prvije dio knjige posvecen nastanku hi-storijsko tipoloske teor,ije i njezinuformiranju tridesetih godina. Drugidio govori 0 odnosu te teorije i tra-dicionalnog komparatdvizma. Tu au-tor daje vlastitu kritiku tradicio-nalnog migracion.izma, da bi se utreeem dijelu obratio problemimahistorijske tipologije Zanrova, a ucetvrtom opcim problemima tipo-logije folklora. Mozda je za nas naj-zanimljivija autorov,a krritika mono-grafije Maje Boskovie-Stulli Naro-dna predaja 0 vladarevoj tajni kojuon nesumnjivo cijeni, ali joj i pred-bacuje svojevrstan danak migraoio-nizmu i zaobilazenje historijsko ti-poloske problematike. U zakljuckuautor primjeeuje da je historijskotipoloska teorija u usponu, da suuspjesi veliki, ali se isto tako zalazei za neophodnu samokriticnost, zaizbjegavanje aksiomatizacije temelj-nih postavki i za kriticku provjerudostignuea.

Ivan Lozica

Poetika iskusstva sIova, Nauc. red. S. G.Lazutin, Redaktor L. N. Necepaeva, Iz-datel'stvo Voronezskogo universiteta, Vo-ronez 1978, 149 str.

U ediciji Poetika iskusstva slovaizlaze CIanci koji se bave pHanjimapoetike kako pisane (sovjetske istrane), tako i usmene knjizevnosti;ta su izdanja podjednako namije-njena folkloristima i drugim knji-zevnim teoreticarima. Tako je i uovoj knjizi: folkloristickoj proble-matici posveeeno je sest od petnaestobjavljenih radova.

V. E. Gusev raspravlja 0 pojmufolklorne stilistike, polazeei od dvoj-nog znacenja termina. Stilistika mo-ze biti shvaeena kao sveukupnostumjetnickih sredstava jezika, ali istotako i kao disciplina koja se timsredstvima izraza bavi Stilistikomdalje autor naziva samo znanost 0

stilu i luci stiIistiku kao lingvistickudisciplinuod filoloske sti1istike, kojaukljucuje i individualni izraz piscaa ne sarno jezik kao sredstvo komu-nikacije. Pisuei dalje 0 :£iloloskoj sti-listici, Gusev opaza dvije tendencije.Prva podreduje poeticku analizu je-zicnoj, a drug a lingvistickom anali-zorn rjesava pitanja poetike. Autorsmatra da filoloska stilistika kak-vom se koristi znanost 0 pisanojknjizevnosti nije primjenljiva na us-menu knjizevnost. U pisanoj se li-teraturi zanrov,i i stilovi ne podu-daraju, moguee je napisati episto-larni roman, ili roman u stilu dnev-nika iIi kronike. U usmenoj knji-zevnosti nije tako, jer bajka mozebiti sarno u stilu bajke a predaja ustilu predaje. Dok u pisanoj knji-zevnosti likovi govore vlastitim, ill-dividualiziranim rjecnikom, u us-menoj knjizevnosti likovi uglavnomgovore rjecnikom pripovjedaca. Li-terarna stilistika razradena je namater.ijalu pis.ane knjizevnosti, apredmet i metode stilisticke analizefolklora morali bi se, po misljenjuautora, zasnivati na svojstvima sa-mog folklora. Gusev smatra da s.efolklor od pisane knjizevnosti nerazlikuje sarno usmenoseu, j,er sefolklorom ne smatra sarno usmenaknjizevnost, nego i glazba, pIes, dra-ma. Glazbeni i dramski elementipr,isutni su i pri izv,edbi usmeneknjizevnosti, pa se tako j,ezik u us-men oj knjizevnosti ne javlja kaoautonomno podrucje. Stil folklorazavisi 0 zanru i funkciji, svakomzanru pripada odredeni stiI. Gusevupozorava na kolektivni karakterstila u folkloru, za razliku od na-glasene individualizacije stila u dje-lima pisane knjizevnosti. Clanak na-stoji zacrtat.i stilistiku folklora kaozasebnu znanstvenu disciplinu kojaproucava stil folklora kao sveukup-nost sredstava izraza. Ta se sveuk-upnost promatra kao s.istem (s pod-sistemima) kolektivnih funkcional-no-umjetnickih sredstava folklora(knjizevno-glazbeno-kinetickih). Mo-guee je, pise Gusev, analizirati po-jedine elemente, stilska obiljezjajezika, glazbe, plesa iIi drame, alimoramo imati na umu svrhu tih

356

Narodna umjetnost XVii

stilistickih ispitivanja i omogucitisintezu s cjelinom stila folklora kaoslozenog sistema.

StavovJ. V. E. Guseva 0 stilisticifolklora svakako su zanimljivi i po-ticajni iako se ne moramo s njimau potpunosti sloziti. Folklor ne poz-naje indiv,idualne stilove stvaralacau tolikoj mjer.i kao pisana knjizev-nost; to je pomanjkanje individual-nog izraza na neki nacin nadokna-dena raznolikoseu zanrova, sto suzamijetili jos Jakobson i Bogatirjov.Ipak, smijemo Ii u potpunosti poisto-vjetiti stilove i zan rove folklora?Ne predstavlja li i malo odstupanjeod norme stilem? Zar dobri pripo-vj,eda&, pjevaci itd. nemaju vlasti-toga stila? Upravo ispitivanje pojavausmene knjizevnosti u njihovu kon-tekstu (a ne iz zapisa) pokazuje daindividualni stilovi postoje. Dalje,je li moguee ,iz stilSkih obiljezjapojedinih knjizevnih, glazbenih, ple-snih i dramskih zanrova apstrahiratineka zajednicka svojstva koja bitvorila odredeni folklorni stil? Nijeli folklorni stil podlozan mijeni, jeIi moguea povijest folklora, periodi-zacij a folklornih stilova? Napokon,otvoreno je i pitanje svrhe i karak-tera opee stilistike folklora. Mora-mo se cuvati Volfflinove pogreske -izrazajna sredstva jesu elementiumjetniokog stvaranja, ali umje-tnost ne mozemo objasniti golim ,iz-razajnim sredstvima ni iz njih iz-vedenim apstrakcijama. Sva ta pi-tanja i ograde ne znace 08. folklo-risticka stnistika nije potrebna -knjizevnoznanstveni aparat, izgra-den proueavanjem pisane literaturenije dostatan folkloristima, on morabiti dopunjen novim elementimai u tom smislu nastojanja V. E.Guseva mozemo sarno pozdraviti.

Drugi prilog u knjizi jest radS. G. Lazutina 0 uzajamnoj poveza-nosti umjetnickih sredstava jezika ikompozicijski.h postupaka u folklor-nim djelima. Autor tu vezu pokazujena primjerima razlicitih zanrova, dabi zakljucio da su umjetnicka sred-stva jezika i postupci kompozicije usvakom folklornom zanru razliciti,da se nalaze u neraskidivom jedin-stvu zajedno s drugim formalnim

obiljezj,ima (sizeom, stihom, melodi-jom itd.), s kojima cine cjelovit um-jetnicki sistem, stilski oblik, nepo-novljivu stilsku individualnost zanra.

L. B. Kozlovceva piSe 0 konta-minaciji ruskih narodnih lirskihpjesama. Autorica razlikuje dva tipakontaminacije, stvara1acku (umje-tnicki motiviranu) i mehanicku. Tedvije vrste kontaminacije nisu po-djednako rasprostranjene u svim lir-skim zanrovima. Kontaminaciji po-goduj,e slobodna, asocijativna kom-pozicija lirskih pjesama, slabljenjeveze izmedu simbolickih i realnihs1ika, jaeanje individualnosti u pje-snickom procesu, kao i promjenadrustvenih grupa. Kozlovceva u kon-taminacijama 18. i 19. stoljeea u ve-eini slucajeva vidi primjere umje-tnicki motivirane kontaminacije, doku nov,ijim primjerima, po njezinusudu, prevladava mehanicka konta-minacija.

Clanak A. F. Nekrilove 0 nekimosobitostima stila gradskoga kaza-lisnog folklora nadovezuje se napoznata istraZivanja sajamskog fol-klora Bahtina i Bogatirjova. Auto-rica postavIj,a pitanje je li mogueegovoriti 0 ruskom kazalisnom fol-kloru gradskih praznika i sajmovai postoj.i li jedinstven, zajednickistil gradskih narodnih veselja. Onasmatra da je na stil gradskog naro-dnog pr,aznika djelovalo vise cini-laca: poseban karakter smijeha nagradskim trgovima u praznicno vri-jeme, utjecaj gradskog nacina Zi-vota na ukus koftisnika zabave, ka-zaHSnaobiljezja veeine sajamskiihveselja i njihova komercijalna stra-na. Rad A. F. Nekrilove ilustriranje mnogobl'ojnim primjerima i po-dacima 0 oblioima ruskoga gradskogkaza1iSnog folklora i u tome je nje-gova najveea vrijednost.

A. 1. Kretov pis-ao je 0 frazeolo-gizmima kao sredstvima umjetnic-kog izraza u kratkim pjesmama izokolice Voronjeza, a N. 1. Kopilovao folklornom epitetu i stilu roman-tiokih balada i pjesama prve tre-cine 19. stoljeea.

357

Prikazi i kritike

Ostali radovi u knjizi ne pripa-daju iolkloristickom podrucju i ne-eemo ih ovdje prikazati.

Ivan Loziea

Studies in East European Folk Narrative,Edited by Linda Degh, American Folklo-re Society "ad the Indiana UniversityFolklore Monogr,aphs Series, IndianaUniversity - Folklore Institute, Blo-omington, Ind., 1978, 678 str.

Knjiga radova 0 istocnoevropskimnarodnim pripovijdkama, i,ako ob-javljena tek 1978., rezuzultat jeznanstvenog skupa u Kj2Ibenhavnu iKielu 1959. i odluke Madarskog et-nografskog drustva da na engleskomjeziku objavi knjigu koja bi znan-stvenim krugov:ima Zapada pribli-zila rezultate istocnoevropskih is-traz.ivanja usmene proze. Ovdje tis-kani radovi napisani su izmedu 1961.i 1965., izdavacki su se poslovi odu-Uili, pa knjiga tako predstavljanaknadnu informaciju i ne mozevise posluz.iti onoj svrsi kojoj jeprvobitno bila namijenjena. Ipak,cak i ovako zakasnjeli podaci po-kazuju da su istocnoevropski istra-z,ivaci usmene proze bili medu pr-v:ima koji su se jalovom traganju za»izvornim« oblikom price suprotsta-vili uvodeei suvremenije i slozenijemetode istrazivanja prica u kontek-stu i posveeuju6i vise paznje pripo-vjedacima .i njihovoj interakciji spublikom. Urednica Linda Degh uuvodu je upozorila da su istocno-evropski znanstvenici takvim svo-j.im metodama otvorili put ist1'a2.i-vanjuoblika, stila, strukture i kom-pozicijskih elemenata, kao i istra-zivanju njihove meduzavisnosti, pr,i-jelaznih oblika i razlicitih etnickihi interetnickih posebnosti. Otvorenesu i moguenosti za istrazivanje es-tetike usmene proze. dihotomije fa-ntazije i realnosti itd.

Knjiga j,e podijeljena na dva di-jela. U prvom su dijelu komp31'a-tivne studije usmene proze. PertevNaili Borat,av pisao je 0 odnosu baj-ke i drugih pripovjednih zanroVa,

Maja Boskovie-Stulli 0 sizeima na-rodnih bajk,i u hrvatskim i srpskimepskim pjesmama, Imre Ferenczi 0povijesti, narodnim legendama i us-menoj tr;adiciji, Vlajko Palavestra 0genezi dviju legendi 0 vojvodi Stje-panu, Ilona Dobos 0 istinitim prica-rna, Vilmos Voigt 0 izucavanju us-mene knjizevnosti u Sovjetskom Sa-vezu, a Karel Horalek 0 balkanskimvarijlantama jednog motiva Anupi Bata, AaTh 315B).

Drugi dio knjige saddi radove 0pripovjedacima i .0 njihovoj umje-tnosti, a autori su Corneliu Barbu-lescu. Cvetana Romanska, P.V. Lin-tur, Sandor Erdesz, Olga Nagy, J6-:<efFarag6 i Tony Brill.

Ivan Lozica

Patterns in Oral Literature, In WorldAnthropology, general editor Sol Tax,editors Heda Jason, Dimitri Segal, Mou-ton Publishers, The Hague, Paris 1977,VII -/- 333 str.

ad 15. do 18. kolovoza 1973. odr-zan je u Kj2Ibenhavnu znanstveniskup 0 strukturi u usmenoj knji-zevnosti, kao dio 9. kongresa antro-poloskih .i etnoloskih znanosti (Chi-cago, rujan 1973). U knjizi su nekiod radova s tog znanstvenog skupa,a ukljuceni su i prilozi koji su sti-gli naknadno.

Proucavanje usmene knjizevnostioduvijek je hilo vezano uz lingvi-sticka ,istrmzivanja. Nerijetko su seisti ljudi bavili i lingvistikom i fol-kloristikom. Kao sto su u proslomstoljeeu obje discipline bile povi-jesno usmjerene, tako i u ovom sto-Ijeeu razvoj strukturalisticke lingvi-stike i semiotike donosi srodne po-kusaje i na folkloristickom podru-cju. Radovi u knjizi opisuju modeleusmene knjizevnosti na razlicitimrazinama Ii na razliCite nacine, Pro-llcavanj,e usmene knjizevnosti uzpomoe strukturnih modela moze po-mod rjesavanju mnogih problemavezanih uz pitanj.e 0 zakonitostimaizvedbe i kompozicij,e usmeno-knjli-zevnih tekstova. Poceci su takV1a