Jerzy lIolzer Komllnizam uEllropi. Povijest pokreta islIstava
vlasti Zaizdavaea Dmuir Aginc Naslov izvornika K01'l1unizm
wEurojJie.Dzieje ruclw i systemu wladzy, Warszawa 2000. Copyright
Fischer Taschenbuch Verlag GmbH, Frankfurt am Main1998.
"",,,_,,,1,,za hrvatsko izdanje: Srcdnja Europa, d.o.o., Zagreb
2001. Urednik Damir Agicic Lektura Blanka Mesic Naslovnica
Ideo-dizajn Graficka priprema itisak JIJis-gra/ika,do.o.
elPKalalogizacija upublikaciji Nacionalna i svellcilisna knjiznica
- Zagreb UDK 329.15(4)(091) HOLZER,]erzy KomunizamuEuropi :
povijesl pokreta i sllstava vlasti I Jerzy Holzer; prevela
Magdalena Zagreb: SrednjaEuropa,2002. Priipvnt!djda: Komunizm
wEuropie. ISBN953697901-2 J. Komunizam - Europa II.Komunisticki
pokret - Europa 420116032 Jerzy Holzer KOMUNIZAM UEUROPI Povijest
pokreta i sustava vlasti Prevela Magdalena Najbar-AgiCic f9
srednjaeuropa Zagreb 2002. GRADSKAISVEUCILISNA OSIJEK
1111111111111111111111111111871119761 OS!,JEKU I ,... .. "",, w.
............._ /1.GENEZA
GenezakomunizmamozesetrazitiuEuropiurazliCitim epoi1ama i
urazliCitim pojavama ideoloske,
drustveneipolitickenaravi.Zapravo,OViSll00vlastitom
misljenju0tomestojebiokomunizal11,njegoviistrazivaCii
interpretatori prosuauju 0njegovojgenezinanaCinekojisu daleko od
suglasja. TraicCiideoloskekorijenekOl11unizl11a,povjesniearcese
prvoprisjetitisna0postizanjuapsolutl1ogitrajnogdobra, koji je
1Ipovijesti covjecanstva neprestal10 prisutan od antike.
Utakvompovijes 11 0111 poretkukomunizambibiomoderna kontinuacija
gnoze unjezinojmanihejskoj interpretaciji, koja
jepretpostavljalaborbuizmeduapsolutnogDobraenovom
slueajukomunizamiii uklasnojformuliprolctarijat) i apsolntnog ZIa
(u ovom slucaju protivnici komunizma iii uklasnoj
formuliburzoazija). Perspektiva te borbe trebala bi bitisHona
ol1ojkoju su prihvatili pristase hilijasticke eu
grckojterminologiji)iIimilenaristickeeulatinskojterminologiji)vizije,
!itoseUobaslucajanadovezivalonatisuCljetnu,azapravo
vjecnu,prevlastDobranakonnjegovekonacnepobjede nad Zlom.lTreba
primijetiti da komllnizamnije bio jedini 11
predstavljanjutakvihhilijastickih vizijakoje su se odnosile na
suvremenostjerjeinacional-socijalizamisticaoperspektivll
TisuCljetnogReichakaoostvarcnjenajviSegDobra(iako1Iposve razliCitom
obHku). UsmjeravajuCipotraguuposvcdrugompravcu,povjesniear ce
podsjetiti na neprcstane pokusajc uvoaenja pravednoga drustvenog
poretka, kojisvojepodrijetlo imajutakoder u antici. Tajse poredak
trebao temeljitina pravilu jednakosti, kOjebi sviprimali posve
dragovoljno.U stvarnosti su to
prihvacalesamomarginalneskupine,aposebnonekevjerske
seine.Drllgorjesenjebilojenametanjeostvarenja idejejed5 Ii GENEZA
udobarenesanse,akapozivalesuscsvenovovjekovncstruje od strane
intclektualnih europskogsocijaJizma2
RanijesuseoneuobieajenoLvalesocijalizal11-utopizamiiikomunizam-utopizam,iakoSIItajnaziv
nametnulimarksisti.Ovi se utopistinisupozivali same namoraine
argumente kojisu govorili uprilog poretka jednakosti sto
sugapredlagali,veesu dosta cestotraziliirazlicite vrste
intelektualnihargumcnata. kOj1suigratioddoksvega morainim
osjceajima.3 Tdko se moze osporavati veliki znaeajKarlaMarxa
zarazvitakekonomijeifilozofije.Medutim,vezamedunjegovim
istrazivanjil11aproslosti i sadasnjosti te futUI"oloskomnajavol11
ostvarenja gospodarskog i drustvenog poretka jeunakosti hila
jeodsamogpocetkaupitna.Razvitakdogadajapokazaoje kakojebila
utemdjena l1akrivom Na kraju,povjcsnicar koji se bavi ideoloskim
korijenima komuniZI11:1 spomenut ee neprestane pokusaje (koji su
cesto pratiligorespomenutesocijalistiCkeideje,alikojisucestobili
neovisni 0njima i niSllsadriavali cgalitaristicki element) pro- iii
rjcde- drustvenog poretka koji bibio lltemeljenna pravilima
razuma.Rijecjebila0primjeni drustvenog inzenjeringa od strane
mudraca kojima je predana vlast. IdejetogtipapojavIjlljllsepo
prviput kod Platona.Posebno
supoplliarnepostaleIIdobaprosvjetitcljstva,asirenesun vrijeme
francuskerevolucije (usprkos ponasanja kojeniie hilo pretjerano
sklonomnogim pametnim glavasjedi&tarazumanavodno tako potrebnog
dobroi vlanikada prijepojavemarksizmazagovorniciporetka razuma
nisutvrdili da suliZpomoc jedne globalneznanstve-GENEZA ne teorije
uspjeliobjasniticjelinupovijesti svijeta
icovjecanstva,prirodeidrustva,proslosti,sadasnjostiihllduClloSti.S
obzirom na to,ambicije marksizma bile Stlstvarno neobuzdane. Moze
se kazati ciaje Marxov socijalizam u tri aspekta: apsolutnog
dobra,pravednogporetka iporerka. razuma, tiouacija stoljeCima i
sveoTo je oznacavalo da znanost se nadovezivala na prosvjetiteljsko
vjerovanje Urazurn
istovrernenopreuzimaifunkcijekojejedotadaispunjavala
reIigijajersesarnoonausudivaiastvaraticjelovite(iobvezujuee)
sllstave ideja. Znanost je do taelaove sustave nastojala
neprestanoispitivatiipronalazitislahetocketInjima. Aspiracijeprema
jedinoj istinilIskoro suimedll rnarksistima dovele lIUSKOg
spozKritika takvih koncepcija nasia je izdo odrcdcnih sumnji, a
kasnije sukoba. istirazaULenJ1l10voJKnJlzliempiriokriticizanl
suk0I1111nistiobozavali.Tajeknjigan:lslalajosprijc
Prvogsvjetskograla,prijenego stojebllduCivoda komllnizrnakonacno
prekinuo sa socijaldemokracijom.5
DrugisocijalclemokratiskeptickiSllse odnosili prema
komunisrickojdogrni.Sobziromnarazvitakdogadaja,kojise cesto
nijcpoduclarao SMarxovim ocekivanjima, osporavali su
vezuizmedutzv.clijalektic.kogmaterijalizrna,kojiseodnosio odnosiona
izradi znanstvcna prognoza koja bi hila nepogrdiva. su
takoCleruizravnllrelaciju izmedu znanosti i politiketemogllcnost
punog zasnivanja potonje naznanstvenirn temeljima(,
SaslIprotnesustranenastllpali"ortodoksi",kOJiSllnastojalibraniti
svakurijec1Itekstovima Marxainjegova
teljaFriedrichaEngelsa,jednakoDlodnogiakoznanstveno GENEZAGENEZA 67
komunistaiakoje vjernost potonjih prema Marxu bila posebna.
IspravljajuCi "klasike marksizma", komuuisti Sll
lIlJU.t\.\Jj.{autora. "Ortodoksi" sc
doneklemogutretiranepogreSivost u vrcmellUukojem supisalii djelova
Ii , alisu pravo -na nuMarxovihiEngclsovih Slldovaprepllstali
vimnasljc(\nicima,novimklasieimamarksizma potom Staljinu7
NatajjenaCinmarksizam kao znanost trebao sacllvatikarakter
apsolutnei globalne istinc, aistovremeno se i mijenjat1ovisno
0razvitku dogadaja. Takva interpretacija marksizma naislana
odobravanjemnogih "ortodoksa"(medu njima bio Kauts1,",T),Medlltim,
sam nacin razmisljanja znanostikomunistisu izmarksizma i iz djela
"ortodoksa". Moogi se problemi javljajukadatrazimo drustvene ne
komllnizma.Da izbjegnemo preduge terminoloske
rasprave,valjapodsjctiti da su Marx isvojtemeljni politicki
proglasnasloviliKorrtunistickimanifest,kaoitodaSLi
movikomunizamisocijalizamzamjenskikoriSteniiprijc marksizma.
Socijaldemokracija - kojajeprethodila komul1izmu -
nastalajeiojaealazbograzvitkakapitalistickihodnosatepojave su se
termini "radniCka klasa"
i"proletarijat"koristiliravnopravno(sobziromnapotonje, nadovezivalo
sena one stanovnike antickog Rima kojisubili
lisenisvakogvlasnistva).Nooviradniciizzapadnog
Europeteiilisuistovremenoipoboljsanjusvojezivotnesituacijeisudjelovanjuupariamentarnimilokalnimsamoupravnimstrukturama(kojesuscpolakorazvijale),kaoi
uzivanju gradanskih sloboda. drustvene
gruperadnistvauvisokorazvijenim Mozese kazati ciase
socijaldemokratska drustvena doktrina klasne borbc odnosila na
sukob izmedu radnistva i burzoalativno visoko
cizeljelisudjelovatiudemokracijiiblagostanjuuzpretpostavku da je
uzivanje u oba spomenuta dobra medusobno ovisno. Radnici su jednog
dana trebaliprellzeti vlast vee i zato :'ito
eeCinitiveCinustanovniStva,daklesukladnopravilirnadeiakokod Marxa i
njegovih lIcenika razlika izrnedu i diktature niie bilajasna zbog
tvrdnje da je svaki drustvadiktatur sno0svome cije vlast
burzoazijetrebalale biti "diktatura je vlast radniStva trebala
biti"diktatura U socijaldemokracijinije bilojedinstvenog stajalista
0naCinllorganiziranjasOcijalistickoggospodarstvaiakojegolema veCina
socijaldemokrata svoje nade usmjeravalaprema ddavi i bila jojje
spremnabaremprivremeno - dodijeliti siroke
ovlastiuupravljanjllekonomijom. Socijalistickepromjcne trebale
suproizlaziti iz iscrpljivanja daljnjih moguenosti razvitka
kapitalistickim putem. Komunisti su - od trenutka izdvajanja iz
socijaldcmokracije - tvrdili da su oni jedini realizatori doktrine
klasne borbe koju
radnicivodeukapitalizmujcrsocijaldemokracijaverbalno
priznajcklasnuborbu,alijeustvarnostiodnje
priStanagodbiizmeduklasa(ilieakizdala
Komllnizamjeklasnuborburazumioposverazlicitoodsocijaldemokracije
jer jeusprkos razlicitim sloganima ukojima
seprizivalademokracijaigradanskeslobodecijelutuproblematikutretirao
sekundarnoilieak kao suprotnu prioritetimaklasneborbe kojuje
propagirao. Prioritet jetrebalabiti teinja za preuzimanjem pune
vlasti.8 Rijec jebila 0uvodenju "diktature proletarijata", neovisno
0brojeanoj snazi radniStva kao drustvene grupe, liZkoristenje
sredstava izravne prisile i ukidanje demokr
CinjenicadajekomunizamnajprijepODIJeoioU
zemljikojusunascljavaliuglavnomseljaci,kojisu sprseno, i potom
uzemljama lJkojima jerazina gospodarskog razvitka takoder bila
relativno niska, a drustvena struktura traL_,'V;,)LrtlVI /9
8GENE7..A dicionalna,odavnojenavodilaistrazivacedanetragajnza
drustvenim korijenima komunizma urazvitku radnicke klase i
klasnomsukobu,veeLIposebnostimazaostaJihzemalja koje su dosle na
put ubrzanog razvoja i u kOjima su se
kumuliralidrustvenisukobirazliCitihvrsta.Klasnaborbarad..nistva
postajala jcna tajnaCinsamo jedan odCimbenika - ito ne najvaznijih
- II potrazi za drustvenom genezom komunizma.
Odgovornaslomtradicionalnogdrustvatrchaojebiti
pokusajciascstanovnistvostavipodjarmllprisilcdabise
sprijecilorazbijanjezernljei da se omoguCinjezin
daljnjiraz-Posebnavrsta
koncepcija,stoSLIobjasnjavalepoja\rukomunizmasuprotstavljanjemzaostalostiimodernizacije,bilo
jepozivanjena"azijskislistavproizvodnje"kojijenekada
funl{cioniraona dijdu
teritorijakojejeobuhvatiokoakojiusputnospominjaoisamMarx.
KomunizambitrehaobitipokusajobnavljaojailicaknastavljanjatogaslIstav:t.Iakojetakavsustavtrebaopostojati
prije svegaIIantici,njegovisu elementipronalazeni iu
robovskojzakonskoji gospodars\-;:ojovisnostigolemeveCine
se1jackogstanovnistvaRusijc0zemljoposjednicimapovezanim s drzavnim
aparatom, koji Sllistovrcmeno cinili okosnicu i vojlle kaste.9
prjtonlescpozornost obracalainadruge
specificnckarakteristikedrustvene struktureRusijc,aprijesvegana
visepostojanje seljackihzadruga uvrijemekmetstva, ali inckoliko
desetljeea nakonnjegovaukidanja,svedo 20. stoljeca (sto znaci
S:l1110nekoliko godina prije pobjede koTetzv.opdne ne samo da
SlIimale ovlasti na upotrebuio(\uzimanja zemljekojom su gospooarile
pojedine seljackeobitelji, vet S1.lumanjojiii karakter proizvodnih
zadruga. .losdaljt:odprisrasatretiranjakornunizrnakaooadrustvene
probIelIlatike koja jehilaprisurna
uzaostatimzemljama,konkretnoUl{usiji(iIikaoreakcijenatu
problematiku),iSliSllzagovornicikoncepcijakojesu
prethodnikekornunizmavidjeleIItzv.hidrauiickimdrustvi-GENEZA
ma,tj.drllstvima ukojima je cijelo stanovniStvo bilo centralisticki
organizirano i upravljano s obzirom na potrebe gospodarsrva
(posebno potl-ebunavodnjavanja). 'Hi su "hidraulicka
drustva"trebala postojatiuantickodoba
iniStanijepokazivalodabisemogaopremostitipwstor
izmedunjihikornunizma.StoviSe, gospodarsrvo uremeIjenonairigaciji
iii drugi oblicigospodarsrvakojiS1Itrazilicentralizacijuobuhvaealo
je- sobziromnaprirodne uvjetesarnomali, ito marginalni,diobuducega
Sovjetskog
Savcza.Jpak,nekolikoteoretica1'abilojefasciniranojednostavnoscuielegancijorntakvog
objasnjenja sadasnjostikrozpozivanje na proslost.
Komunizamjeprijcsvega\)iopoliticka pojava.Stoga politickoj genezi
valjaposvetiti vise pozornosti. Kada se za davnim prethodnicima, i
utome Sll slucaju krupnerazlikeupogledima.Samikomunisri
susepozivali11asvercvolucionarnepokreteiiina
susmatranirevolucionarnima- pocevsiod
:::.partakovogustankaII:tntic.'komRirnu,preko
srednjovjekovnihhereza,seljackihbunaprotivplemstva,svedonizozemske,engleskei
francuskerevolucijeterevolucije1848.-1849.
Tajbnacprethodnikakornllnizm:tzatvaraleSllradnicke pobune 1I19.i na
pocetkll 20.sloIjeCa, s posebnim n:tPari
skukomunu1871.iniskurevoluciju1905.godine.
KomunizamjetrebaobitipolitickinasljedniksocijaldemokizvremenaPrveinternacionaleipocetkarazdoblja
Drugeinternaciol1alekroznjihoveistinskenastavljaceljeviCarske
frakcije socijaldemokracije (koje su ipak nekoliko
dedjelovaleunutarsvojihstranakaiDrugeinternacionale,iakosucestokritiziraleumjerenijevode),prijesvega
ruskeboljsevike.Povezanostsljevicomsocijaldemokracije
trebalajeosiguratiprevladavanjeteskoobjasnjivesuprotnosri:na
kojinaCinkOl11unistill10gubitiistovremeno ci socijaldemokracije
injezininajzesci neprijatelji. Mnogi istrazivaCikOl11unizma
iiisovjetolozi - specijalisti za problematiku Sovjetskog Saveza i
njegove zone lItjecaja - sma
GENEZA10 trali S1Ida jc komunizam prije svega nastavak
povijestiRusije. Tose trebalo odnositi na nIsku (,1djelomicno jos
bizantsku i mongoIsku)dcspociju,bezobzirnopodredivanjestanovniStva
zemlje apsolutnoj vlasti,cestoprovodenoj vrlo represivno
(podsjecano jenaIvana Groznog, alii Petra Velikog),kOjase
os!anjalanarazgranatibirokratskisustav,po!icijuivojsku. Drugi
trajni element politicke tradicije Rusije bila je stoljetna
teritorijalna ekspanzija u svim srnjerovirna te njezine sve vece
aspiracije kao velesile. Pri tome su a""....slabozemlje, hili - u
iskoriStavaniuipoliticke svrhe. velesile bila je neusporedivo veea
uodnosll na njezinu gospodarskll moe. Pristase teze 0odlucujueem
znacenjuruske tradicije
ugenezikotnuniz111aisticalisuosimtogaspecificnekarakteristikeruskogsocijaiistickogpokreta.Tesukarakteristike
proizlazile dje!omicno iz uvjeta stvorenih carskom vlaseu,
djelomicnopakiztoga da jeruskisocijalistickipokrct postajao sHean
SV0111eprotivniku upotrazi zanaCinorn da ga porazi.
JOSugiasnostupotrazizapolitickol11genezomkornunizma
mozesepri111ijetititektadakadasegovori0
uvjetimanastankak0111unistickogpokretai nisticke viadavine
uRusiji.Svisu suglasni da ih treba traziti s ruskih boljsevika,
spak strane udogaaapma IJrvog svjetskog rata.
Ruskasocijaidemokracijanastalajeformalno1898.godine, alije isprva
bila sarno labavi savez ilegalnih grupacija kojc
suokupljaleuglavnommladeZ.Tesu se grupacijeraspadale, unistavala
ihje policija, lIjedinjavale suse iii iznovanastajale.
Tek1903.godine,naII.kongresuSocijaldemokratskeradnicke
partijeRlIsije,doslo je do odredene stabilizacije, aistovremeno
idorascjepa na dvijefrakcije:boljsevike (vecinll)i menjsevike
(manjinu). Tajrascjepnijebiokonaeal1jer je radnje .v,,-tii
