JEZIČNE KOMPETENCIJE

OŠ “Bukovac”, 28. 11. 2007.

Katarina Aladrović, prof.

KOMPETENCIJA

KOMPETENCIJA – priznata stručnost, sposobnost kojom netko raspolaže (V. Anić)

lat. competare – postizati, biti bolji

KLJUČNE KOMPETENCIJE (European Comission, 2005.)

1. Komuniciranje na materinskom jeziku

2. Komuniciranje na stranome jeziku

3. Matematička pismenost

4. Medijska (digitalna) kompetencija

5. Kompetencija “učiti kako se uči”

6. Međuljudska kompetencija

7. Poduzetnička kompetencija

8. Kreativno istraživanje

KOMUNICIRANJE NA MATERINSKOME JEZIKU

jezična kompetencija sociolingvistička kompetencija diskurzivna kompetencija strateška kompetencija

PRAKTIČNA PRIMJENA: poučavanje gramatike poučavanje slušanja poučavanje govorenja poučavanje čitanja poučavanje pisanja poučavanje kreativnoga izraza

JEZIČNE KOMPETENCIJE komunikacijska i lingvistička kompetencija ostvaruju se kroz sadržaje hrvatskoga

jezika prvenstveno, ali se djelomično ostvaruju i kroz druge predmete jer dijete čita, piše i govori, tj. vrši jezične djelatnosti na materinskome jeziku

KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA –

PRAKTIČNO ZNANJE JEZIKA to je upotreba jezika, tj. praktična uporaba

teorijskoga znanja znati kada upotrijebiti rečenične znakove

(točke, upitnik, uskličnik), veliko i malo slovo i slično

LINGVISTIČKA KOMPETENCIJA LINGVISTIČKA KOMPETENCIJA:

teorijsko znanje o jeziku obuhvaća znanje (npr.) o imenici, pisanju

velikoga i maloga pisanoga slova, o pisanju rečeničnih znakova, ije/je, č/ć

ISTRAŽIVANJE napravljeno u 8 OŠ u RH četiriju tipova:

seoska, mali grad, prigradska i veliki grad (Zagreb)

dva upitnika: test komunikacijske i test lingvističke kompetencije

sudjelovao 301 ispitanik, od toga 82 ispitanika u velikome gradu

SVRHA ISTRAŽIVANJA istražiti razliku u lingvističkoj i komunikacijskoj

kompetenciji učenika prvoga razreda OŠ istražiti razliku u lingvističkoj i komunikacijskoj

kompetenciji s obzirom na mjesto u kojemu se nalazi škola

istražiti razliku u kompetenciju između učenika s odličnom ocjenom i učenika s vrlo dobrom, dobrom i dovoljnom ocjenom

REZULTATI postoji značajna razlika u općoj razini

između lingvističke i komunikacijske kompetencije

učenici bolje poznaju teoriju jezika, nego primjenu

primjer: znaju kada dolazi upitnik i kako se zove takva rečenica, ali ne znaju kada treba staviti upitnik na kraju rečenice

REZULTATI učenici znaju da se imena pišu velikim

slovom, ali u pisanju rečenica i imena u rečenicama ili pisanju početka rečenice zaborave na veliko slovo

vrlo česte pogreške rade u pisanju glasova č/ć, ije/je te dž/đ

REZULTATI svaki upitnik imao je svoj slikovni dio: u testu

komunikacijske kompetencije posljednja dva pitanja bila su usmena

jedan zadatak je bio usmeno pogađanje što se nalazi na sličici, a jedan zadatak je bio usmeni opis sličice

isti tip zadataka nalazio se u testu lingvističke kompetencije, ali su zadatci bili pismeni

REZULTATI djeca su pokazala bolje rezultate na

pismenom dijelu toga ispita u poznavanju rečenica i sastavljanju teksta, a u korištenju riječi nisu pokazali značajne rezultate

REZULTATI: opća razina

  NNMinimu

m

Maximum

ARITMETIČKA SREDINA

STANDARDNA DEVIJACIJA

KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA

82

0,50

32,0 21,7866 4,79521

LINGVISTIČKA KOMPETENCIJA

82

10,0 32,00 23,9512 4,77365

REZULTAT T - TESTA T = -4,045, p = 0.05, df = 81

 

REZULTATI: rečenični znakovi (primjer)

ARITMRTIČKA SREDINA

STANDARDNA DEVIJACIJA

REZULTAT T - TESTA

LINGVISTIČKA KOMPETENCIJA

7,7276 3,13882t=11,133

p=0,05

df=300KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA

5,4485 4,48644

REZULTATI: rječničko blagoUsporedna raspodjela rezultata na testovima lingvističke i

komunikacijske kompetencije u poznavanju rječničkog blaga hrvatskoga jezika

0

20

40

60

80

100

120

jedan dva tri četiri pet

broj bodova

frekven

cij

a komunikacijskakompetencija

lingvističkakompetencija

REZULTATI: sredinaRaspodjela rezultata na testovima komunikacijske i lingvističke

kompetencije u odnosu na sredinu u kojoj se nalazi škola

0

5

10

15

20

25

30

1 2 3 4

škole, 1 - seoska, 2 - mali grad, 3 - prigradska, 4 - veliki grad

rezu

lta

ti a

ritm

eti

čk

ih s

red

ina

rezultati na testukomunikacijskekompetencije

rezultati na testulingvističkekompetencije

REZULTATI: Zagreb (ocjene)Raspodjela ocjena: Zagreb (kriterij učitelja)

0

10

20

30

40

50

nedovoljan dovoljan dobar vrlo dobar odličan

ocjene

broj

ocj

ena

frekvencije

REZULTATI: ocjene u %Raspodjela ocjena: Zagreb (kriterij učitelja)

0%5%

17%

27%

51%

nedovoljan

dovoljan

dobar

vrlo dobar

odličan

REZULTATI: usporedne ocjeneUsporedna raspodjela ocjena iz hrvatskoga jezika u prvom

razredu osnovne škole

020406080

100120140160

postignute ocjene

bro

j u

čen

ika ocjene prema

kriterijima učitelja

ocjene premapostignutimrezultatima na testu

REZULTATI: povezanost ocjena  

TIP ŠKOLETIP ŠKOLE 

VRIJEDNOST PEARSONOVOG KOEFICIJENTA

KORELACIJE (r) SEOSKA ŠKOLA 0,657

ŠKOLA U MALOM GRADU 0,691

PRIGRADSKA ŠKOLA 0,692

ŠKOLA U VELIKOM GRADU 0,6310,631 ili 39% ili 39%

REZULTATI: sredina i ocjeneRaspodjela ocjena prema kriterijima učitelja i sredine

05

1015202530354045

1 2 3 4

1-seoska škola, 2-škola u malom gradu, 3-prigradska škola, 4-škola u velikom gradu

frekvn

ecija o

cje

na

dovoljan

dobar

vrlo dobar

odličan

ZAKLJUČCI na oba testa – komunikacijske i lingvističke kompetencije

najbolje rezultate postigli su ispitanici u velikom gradu najbolje rezultate na testu komunikacijske kompetencije

postigli su odlični učenici analizom varijance utvrđeno je da ne postoji statistički

značajna razlika u rezultatima s obzirom na sredinu t-testom je utvrđena statistički značajna razlika između

zasluženih ocjena i ocjena prema kriterijima učitelja

ZAKLJUČCI postoji statistički značajna razlika između

lingvističke i komunikacijske kompetencije u usvajanju jezika; učenici savladavaju teoriju, ali je ne znaju primijeniti

postoji statistički značajna razlika između ocjena koje učitelji daju učenicima i ocjena koje učenici zaslužuju - eksplozija odlikaša u prvom razredu

učenici koji su uključeni u produženi boravak pokazuju bolje rezultate

ŠTO JE POTREBNO? komunicirati s djecom poticati jezične djelatnosti: slušanje, govorenje,

pisanje i čitanje u nastavu jezičnoga izražavanja unijeti više

stilsko-kompozicijskih vježbi DijaloškeDijaloške: telefonski razgovor, razgovorne igre,

usmena dramatizacija, rekreativni razgovor, poslovni razgovor, intervju

MonološkeMonološke: opisivanje, pripovijedanje, tumačenje, raspravljanje, upućivanje

KRAJ ovo je početak istraživanja u okviru

projekta “Razvoj komunikacijske kompetencije u ranome diskursu hrvatskoga jezika” (inicijalno istraživanje)

nastavak se očekuje do 6. razreda (1. razvoja faza u jeziku: konkretna)

HVALA VAM!!!