Jm11a uslanova

iS ·~

JtHEP

2 SVJETSKI DAN PLANINA

Terna Svjetskog dana planina 2016.: Planinske kulture: slavljenje raznolikosti i jai'anje identiteta

Razgledne toCke Vidikovci su bili, a i danas su, dio kulturnog identiteta goranskih krajeva

podlozi - na vapnencu iii dolomim oni Ce vjerojatno re¢i da su: ., iz Beliga lca­mana".

U sumama, na pojedi­nim tipovima stijenja rastc tzv. bela bukva. koja je prc­ma predaji i iskustvu mno­go kvalitetnij a od istog tipa drveta ko}e potjeCe s dnt­gaCije geoloSke podloge. Takvih prim}ern ,.identi tet­skog nasljeda" moglo bi .se joS rnnogo nabrajati, ali JC· dan su i vidikovd .

U Gorskom }cotaru

~~~Jre~ei~~a~~~~ skom kraju !Judi

su. Zi"eCi stoljeCima u te· Zim i te~\<lm Zivom im uv· jetima. razvili mnoga zn anja. v)eStine i .. stnnegi­je" kako pretivjeti . Tako su, primjerice, nakon kr­t enja ~ume. razvili poseb ne naCine abrade tla, oso­bito n.a strmim terenima kako bi se izb jegla pretje· rana izloZenost eroziji, a mnoga z.1l anja razvila su se (mnoga su, naZalost, vet i zaboravljena} oko uzgoja, njege i i skori~tavanja SLI·

ma, rudnog blaga, voda. Zivotinja i b ilja i drugih prirodnih bogatstava.

zana sa tivotom u Sumi, r\a ze1n1ji i u goranskoj prirodi.

lz Crniga i iz Beliga kamana

Narjetja sadr2e veUko bogatstvo nasl jeda, Citavu ~ident.itemu rnrd.u", ali su u danaSn jc vrijeme izloZe· na izumiranju. Tako smo pri radu na proj elctu Vidi· kovci u slivu rijeke Ku pe ,.otkriH" da tak i nazivl za

po)edine skupinc sela i za­selaka, tj. za ljude iz poje­dinog kraja mogu biti do­vedenl u vezu s geoloS­kom podlogo m kraja. Primjerice, za Zitelja sela koje je smjcSteno tm sili­k.amom i vodoneprnpus­nom stijenju u porjetju Kupe Hi Dobre kaZ.e se: .,on je iz l:rniga kamana" , a ako upitate Jjude ti)e je se\o na karbonatnoj, vo­dopropusnoj seoloSkoj

Tradicija posjeCivarija vidikovaca n.LristiCko· izletniCke narau-i ra:wila se osobito na podruCju Skrada iridesetih godina proSlog scoJjeCa, a

S geoloSkorn podlogom u ve-J.ije iskoriStavanje vod · nih bogatsmva ati l Sume. Na Cmen kamanu razvije­oa je, primjerice. bogaca hi­droloSka mreza s mnogim izvorima koji se koriste i ii su se do nedavn o koristili ll vodoopskrbi, do~ je na Be­lon kamano oduvijek vla­dala velika oskudica vodc. pa su ljudi gradili tokve iii su po vodu i ~li na udaljene izvo re koji nisu nikad iii su rijetko kad presuSivali. Ta· kav je bio i izvor Obrh kod istoirnenog vidjkovca ne­daleko udaljcnog :raselka Zavrh u brodmoraviCkom kraju koji smo takodcr pos­jeti\i i obradili u nafoj no­voj knjizi o vidikovcima.

Treba iswknuti da su vi­dikovci takoder bili, a i da­nas su. dio Ic.ulturnog idcn­titeta goranskih krajeva. Oni su nekad (kao i danas) bili va~ne toCke u krajobra­z.u \::.()j e gorStaci redovito obilaze. Nek.ad su s\uZili kao prirodne promatrat n i­ce s kojih je bio najbolji pregled Sto se sve na Sirem prostoru zbiva i kn~e; pro-

Poiedini krajevi razvili su i njeguju posebna narjeCja, kojima domati ljudi k.roz bro jne naz.ive i toponime opisuju s.voj uZi z.aviCa j i Zi­v01 u njemu. Ta se n3I'j~ja, u pojedinim dijelov1ma Gorskog kotara, od naselja do naselja. znatno razliku ju. Narna nenavikl.og i netreni· ranoguha i:esto su teSko ra· zumlji"<l i poneSto egzotiC:· na. Ali ako sc s viSe pafoje udubimo u njih, otkrivamo veliko boga1stvo te vaZnu Ci­njenicu da SLI duboko pove-

.. infrastrukwra" na vidilwucu Orlove stijene kod sela Ra.u.irto izgradena je pedesetih godina proSlog sroljeCtl. Danas se vaZniji vidikovci uiSe Hi manje redovito ureduju, odriavaju se smjerokazi i puceui do 11jUz, ka.o Sto je nasravljena tradicija u Skradu, u brodmoraviCkom kraju, iii na vidikovcima iznad izvora Kupe u Nacionalnom parku .. Risn.jak". Neki su joS .,imwii", z.arasli vegetacijom i. djelomiCn.a zaboravljeni, ali istinski ljubirelj i prirodnih zanimljiuosrj nat i Ce svoj put do mnogih takvih privlaCnih roCaka u goranskom krajobraz11.

Hidronim obrh oz.naCava poscban tip kraSkog izvora Ci ja v()(la izbija na pominu na stnnim karbonamim padinama iii ispOd kakve karbonatne stijene u kanjonu, au §irem porjetju ri\eke Kupe r\alazi se neJ.:o­liko takvih izvora identiC­nog naziva Obrh i to kako na h.rvatskoj. tako i na slo· venskoj strani.

matra!a se divljaC. pratila su se kretanja neprijatelja {i prijatelja), a s njih su se po­nekad, na!alost, poduz.i­mala Cak i ratna osvajanja lka<J Sto je poznato za vidi­kovce smjeStc ne na stratcl­ki.m toCkama na rubu kanjona Kupe).

U novije vrijeme mnoge su ,,razgledne toCkeu po­neSto iaboravljene. da bi se razvoje1n turizma, izletniS­tva i planinarstva ponovo vratile u punu funk.ciju.

SpeciflCa n srnjeStaj.vidikOV.· ca na rubu s~imski h stijena daje posjetitelju dojam "zraCnog" po\0Za1a pa niJe

rijetkost protnat rati \el ptica po· put gavrana (Corvus comx) i Skai1jaca lBu teo buteo!U1111aeus, 17581) odozgo, iz ~PtiCje" per­spekt ive. U prirodi to inaCe nije uobiCajeno pa daje naslutiti po­budu z.a irnenovanje brojnih m i­Krolokaliteta vid1kovaca. Vidiko­vac Orlove stijene vjerojatno jc dobio naziv po veliCanstvenoj i na\rjedoj ptici Gorskog kotara. surom orlu (AquUa chrysaews IUn,,ae1iS, 1758{), a Kavranca i Kavranova stena prema gavranl­ma. takoder rijetkoj i naoCitoj ptici lc.oja se uglavnom gnijezdi oa Jilicama \ testo pro!ijeCe ispod iii iznad vidikovaca. g\asajuCi se prepoznatljivinl gra\:::tavim zvu­kovima.

SVJETSKI DAN PLANINA 3 - -----=====

Zeleni vidici Primorsko-goranske fopanije

Vidikovci na podruCju sliva rijeke Kupe

ge lokacije koje otkrivaju p~ro­dos!ovne lli ~jobrazne vn~e~­nosti podru~Ja poput , prim1en­cc. \Fidikovaca kO)l su najteSCe odmoriSnc toC:ke planinarima. tjubitcljima prirode i pumici· ma koji poseban uZitak nalaze upravo u vizurama ovog 7_e\e­nog. divlje-pitomog kraja. Kao z.asebni svjetovi, vidikovci nas uvlaCe u razigranost terena i raztitltosl obhlc.a reljefa, i to na svakom vidikovcu iz malo drukti je perspektive, ali i u osobitosti flare, raune. gljiva ili geo!o~kih ob\ika. \J lavnoj us­tanovi .. Pfiroda" ove su nas go-

\Jpravo ta nepristupatr:io~t

0moguCila je opscanak bro1mh

biljn ih i tivotinjski.h vrsta, od kojih je mnogima Go~ki kotar jedno ad rijcddh sta_mSta, al<? ne i posljednje utoC:1Ste na ~1-rem regiona\nom prostor~. ZnaCaj podruCja prepoznat Je na nacionalnoj i regionalnoj ra-2ini te je Gorski kotar uvrSten na popis. podn.iCja ckolo~ke n\re2e NCl!Hra 2000 kao po­drutje znaCajno -za oi':uvanje vrsta ptica te ostalih divljih vr­sta i staniSta. Gotovo u n jegovu srediStu, ok.o opjcvane i istak· nute planine Risnjak na ~oju se pruZaju nezaboravne vizure s oko!nih atraktivnih goranskih vidikovaca, srnjcSten je jedini nacionalni park u Primorslco-

Osoovni cilj proj ekta Zeleni vidici bio ~e pri­bliiiti neke od V1diko· vaca posjetiteljima i

d je\omi Cno i na taj na6o vrati · l i dio identitela goransk.om kraju. Prilikorn p ripren:ie _lm\~­ge koja b \ pomogla pos1et1tel11-rna i turistima da sami istraZu­jll prirod11e vredno1e krajobra­za Gors~og kotara posjetil\ smo, upoznali i ukratko opisa~i nckolicinu lijepih i zanirnlj1-vih, ponekad z.aboravljenih vi· dikovaca u sliv\\ rijeke tcupe.

Gorski kotar, sjev-emi dio gorske Hrvatske, ze\ena ie o~a Primorsko-gorans1ic.e ZupamJe. Pun razno\ikih krajobraza i ne­taknutih pred jela skriva. brojne ocuvane dijelove prirode. 7..ah­tjevan tercn obrastao gustom Smnskom vcgetacijom, razlog je Sto je Gorski kotar tijekom proS.losli dijelom ostao ne· prohodan i nepristup aCa_n k.raj pa ne iznenaduje Cinjen1ca da se na starim zernljovidirna oz­naCavao i nazivom Horws dia­bQlicus, s,to z.naCi "vra7.j i vrt".

goranskoi Zupaniji. Na podruCjll Gorskog Kotara

nalazi se joS desetak '11'ijednih prirodnih podruCja i d1 je\ova prirode z.aStiCenih nacion~ ­nim zakot\odavsl"om od k.011h je vetinu rnogut'.:e posjetiti te uiivati u njihovim sastavnica­ma. No tu se k.riju i brojne drU·

dinc zanimati vidikovci koji su se smjestlli na podruCju sliva rijeke Kupe. Neki od njih pll.I· Zaju pogled opravo _na ovu go­ransku \jepoticu ko1a oajvetim dijelorn svog tolm ocrtava gra · nlcu izrnedu Hrvatsk.e i susjed­ne nam Slovenije , lagano viju­gajuCi izrnedu brda, jo§_ jcd­nom dokazujuCi da pnroda, kao ni njena ljepota, ncma gra­nica te je jednal<O iastupl\ena na obje strane rijeke.

0 no ~ to ljubiter . . rode mo:E:e Ja pri -

~;iVll~i na ~~~k~~~ jepih vizu ' osrm dakako li ­ke ~iljk_e ~a!;~0~g_e su rije t· ~ad 1 glJive. Oko ~Je. pone~ ~~Jt~~~riTi ~djeg~fee ::t~ hlad nijih g aCJ/aln.i reHkti iz se_drugi. 0~1iz~~b1Ja, 9ok su sk1h skJonosti bmed1teran ­pla stjeno '. naselili na ro­(osun~ana) vHa _rrisojna kanjonima _starn~ ta u mo u druP:-1 Jh ne na lazi ­Gorskog kot~':, predjclima

Zbog toga r b. . vjeroj.11110 ne~~ ltel1 J?rirode

t;~~t°~jeri .1! 11~~~~ r~~ o.kolni vrho:'Jem~. k~d su c11na i maglo ob_iw1ie1u obla­?lju Gorskog1·01~~ P?.dne­JCtkos1, ponekad t ~ IJ~ ri ­

U takvo · d ak Ill lJ Cti. oblaCno jutroJt no dijelom oblaci 11adn ij~J" ad su se niski vrh_! ~bavi/i sve' n_ad Skradski d~!J im, prui:io n VJSe vrhove u d1kovcu Kavr am se na vi­nad Skrada ri~~~a ste!1~ iz­pog/ed na pla . ~0Z1vl1eni tobijeli zvont "mnsk.1 ZuCkas­!hyrsoide.s) J~ (~11npanu/a Jetlnom jed· OriJen io se u primjerku umom c~tuCem m itn e stijene ~korini dolo­ma endemiCne edu bL1seni-

:;:/aSike (Ses/er~r; ~,~~~~~;:

4 SVJETSKI DAN PLANINA

2eleni vidici

Perie U

nastavku Sumsk.og mo!da i jt.>dan od najljcpSih pjcSice po pouC::noj stazi Si~ puta koji vodi od vi- u cijelom kraju. S vidikovca ljar potmde doCi i do njega, dikovca Kavranova se li jepo ocrtava niz s1jeno- kako b i do-Zivjeli zaisca ncza­srena, nakon kraCe vitih padina na bnlima i pla- boravan vid ik. NekoC je vidi­

vofoje stite se do manje c':is- ninama iznad do line rijeke kovac Perie": bio puno vge tine na koju nas upuCuje Kupe, a dojmljiv obris Ku- obrastao bukovom $umom i smjerokaz prema vidikovcu '..eljske stijene mogao bi biti raznim vrsrama grmova, ali PcriC. PoloZaj vidi.kovca na njcgov zaStitni znak, U dalj i- su oni za potrebe turistiC::kog padini s manje Sumske ve- ni se izdi!e masivni vrfoi dio posjcCivanja iskn':eni. Cime getacije omoguCuje uistinu slovenskog SneZnika s ka- je nastao i ostao poveCi trav­Sirok vidi k prema okolnom rak1eristiCni m zaobljenim na10-cvjetni proplanak na podruCju. Zbog roga i nckih srokem samog vrha, ~esro blagoj padini koja se na ru­opCih znatajki, i ovaj b i vidi- zbog udaljcnosti zasrrtim bu strmo ruSi prema zaselku kovac u na~oj neslu1benoj plaviCastom izmaglicom. Jo~ znakovitog naziva Podstcna. kategorl:z:aciji zasluiio n3ziv je ljepSi pogted s vidikovca Topon im, u ovom sluCaju oj· .. iraCnog vidikovca". Pogled na Skradskom vrhu (1043 m konim (tj . naziv naselja), s PcriCa usmjercn je prcma n. v.) pa posjctitcljima Skra- najbolj e opisuje i oznaCava zapadu i seZe dalcko. pa je da preporuCujemo da se prirodu lokaliieta.

SVJE:l'SKI DAN PLANINA 5

I

----------------.Orlove stijene N

edaleko mjesta Raz· Pouebno je pomno pratiti promoj suani od vidikovca, drto na podruCju planinarske markacije i ma- gromadno je, kompakmo opCine Brod Mora- lobrojne smjerokaze jer je ri- oblikovan. zavr~etak grebe­vice, izmid brdskih jeC o podruCju koje najCe~Cc na brda Kozice (860 m), Cije

padina koje se obru~avaju posjet':uju samo planinari i su padine obrasle gustom prema Kupi, na rubu strme, ~umari. Potpuni izostanak Sumskom vegetacijom iz ko­dijelom stjc novite padine u~banlh zvukova dajc mo- jc w i taroo izvi.ruju pojedine nalazi se vidikovac Orlove gutnost osluSkivanja zvuko - gole stijene urezane u padi­st.ijene. Do njega se mo:l.e va prirode pa Cak i ugodnc ne. U daljini prema sjevero­doCi cestom Brod Moravice - tiSine, koju ipak brzo nadvla - zapad u iznad koCevskih Su­Velike drage - Male dragc - daj u ptiCji pjcvovi. Vidik se s movitih i rnmn ih gora iz.viru­Razdrto iii iz smjera mjesta Orlove stijene otvara uglav- jc u pozadini stofasti vrh Presika (iznad Vrbovskog) , nom prema slovenskoj strani slovenskog Snefnika (1796 odakJe vodi Sumsk.a cesra jer je Ku pa ovdje graniCna ri- m), koji je najviSa. uzvisina prema lovat.koj l<uCi LltoriC, je.ka. NajbliZe nama. aa su - sjeverozapadnih Dinarida.

Kod Planinarskog centra Petehovac

VjerOjiltno . najljepSi nicom i klupamil za odmor. jepo uoCava. U Citavom pogled na grad Del - Vidik se Siroka otvara prema okolnom krajobrazu Stim· nice, DelmCku kotli- zapadu zahvaljujuCi prosjeci Cev vrh izdvaja se upravo po nu i najviSe vrhove u bukovoj Sumi. Medutim, telekornunikacijskom tornju

sjeverozapadnih Dinarida - joS zaokru1eniji pregled na pa ga mofemo prepoznac i Risnjak i slove nski SneZnik s krajobraz <lob it Cc mo neda- medu brojnim drugim vrho­mnogim nitim okolnim vr- leko telckomunikacijskog vima. K.ad smo vcC sligli do hovima, moguCe je dofivjeti tornja s ruba skija~kih tivada Planinskog centra Peteho­popnemo Ii se do ugostitelj- prema sjeveroistoku i isto - vac. vrijedna truda je i ~etnja

skog objekta na StimCevom ku . S tih livada moguCe je do vidik.ovca Jagodina stije· vrhu, jedne ad najvaZnijih vidjeti i KupjaCki vrh, Skrad- na, uz koju je vezana legen­izlcrniCkih toCaka u Planin- ski vrh, Lo~kustenu, KoCcv- da o nesretnoj ljubavi. Priro­skom cenlru Petehovac_ Vi - ski rog, ViSnjevicu i Bjelola- da je ovdje vrlo zanimljiva dikovac je od park.irali~rn sicu. Na padin i Kupj aCk.og zbog slikovi tih golih dolo­ugostiteljskog objekca vrha moZemo uoCiti i vidi- mitnih stijena kakve u Gor­udaljen tek ne:kol iko dese1a - kovac Bela s1ena s koje:g se sl<om kora ru ne susreCerno ka metara i opremljen je sje- StimCev vrh takoder vrlo Ii· Cesto.

6 SVJETSKI DAN PLANINA

Vidikovac u Severinu na Kupi

U blizini glavne prometni­

ce u Severi nu na Kupi (lujz ij ana ), uz s ta ri dvo­rac nal.-tzi se z.-tSt iCeni

spomen ik parkovne arhitekture -perivoj. Upravo u gornjem di jelu pcri voja, gdje se na lazi drvena klupica za odmor, na rubu str­mca, a uz sam dvorac, m ali je vi­dikovac. Odatle se iznenad a orva­ra vidik luoz okvir koji tine kro&­njc starih stabala lipa u smjeru s jcve rozapada, tj. uzvodn o u du -b inu kanjona Kupe. Rijeka Kupa o vdje veC manje vij uga te se s tek nckoliko blagih r_avoja polako

($arifraga paT!iculma Ta11scli)

Lako je prepoznatljiva po izluCenim bije­li m ljuSCicama vapnenca na rubovima lis­tova rozcta. Ra.Sirena je u Alpama i u a r­ktiCkim predjelima s obje stran e Atlantika. U PGZ-u rastc na planinskim s1ijenama najviSih vrhova Gorskog kotara i UCke. Na nekoliko mjesra ,,spu~ta" se, medutim, u ~umsk.i pojas, a takva stan iSta su i pojedini stjenoviti vidikovci okrenuti sjevew. Budu­Ci da sc radi o malim i izoliranim nalaziSti­ma, moZc sc pretpostaviti da su .. Sumske~ µopulacije ledenodobni praoscaci i stoga mogu biti zanimljivi u zaStiti prirode.

(GlomerlssfJ.}

Ponekad po7..elimo dod na vidikovac pri ­je wre iii ostati do zalaska sunca kako bi ut ivali u nesvakida~njim prizorima, Kad se naveCer veC smra(';i iii je uju tro joS tam no. ponekad Ce nam na vidikovcima paZnju zaok:upiti s iCuSni svijet malih biCa koja se krcCu i SuSkaju izmcdu 01palog liSCa po famskom rlu Hi po srijcnama. Mcdu njima su i razne vrste stonoga. Kuglasta dvojeno­ga - kuglaS, pripada Siroj skup ini stonoga Ciji se predstavnici uobiCajeno odlikuju skromnim i newnimljivim bojama zbog kojih su tei.e uolljive na Sumskom tlu. Kontrasmi Zarkocrveno -cmi kuglaS jc u oo~ledu obojenos1i jedna ad rijetkih izni­

maka mcdu stonogama. To nas i ne trcba Cu diti jcr sc fivo tinja odlikuje ljepljivom obram benom otrovn om teku Cinom kojom se bran i od po­lencijalnih napadaCa. Pojavu na­zivam o upozoravajuCa obojcnost iii aposem ija, a suprotnog je pre­dznaka kriptiCnoj (zaSt irnoj) obojenosti vcCinc ostalih stonoga.

pr iprem a da iz brze gorske rijeke pr ijede u sporiju niz insku kakva dalje uglavnom protjete kroi. veCi d io KarlovaCke !upanije. Kt1pa je ispod <lvorca u Severin u joS uvi­jek st ijeS njena Sumovitim padi­nama s obje s tranc - na hrvatskoj stran i su s nj enc desne s lmne str­me i Sumovite padine brda Ra­van, dok su na slovensko j st rani vidljive padine brda Strafa. S obje strane loka rijeke razrasla su se raznovrsna sl abla bujn ih kroSnji. od koj ih su zbog srebrnastosive boje naj uoCljivija stabla bijele vr­bc (Sa lix alba).

-..n.--.....,..---~

impressum Posebni prilog Zeleni vidici PG~-a . urednik pri loga Bruno Lonl::ariC,gra­fitko oblikovanje Mara NeziroviC, tekstMarko RandiC i Ivana Rogit, fotogr.ifije: Patrik Krslinif, M;irko Matdit , Marko Randit, Ivana Ro­git, obrada fotogralija: Lidija Anil::, Den iz.a Hrvatin, Dolores lliC, lektura Linda Lena.::, pomOt':ni poslovi Ornel · la JadreSkit, glavni pokrovitelj prilo-

lfs~t~ ~~:a~:1Ji~:.~:i:~~e~jaN~~~ listu u subotu, 10. prosinca 2016

Lijepi luk (Allium carifla rum subsp. pulchell11m)

S travnate Cistine vidikovca PcriC na rnbu litice iznad skradskog zasclka Podstena otvaraju se lijcpi vid ic i prc­ma dolini Ku pe i n jezinih p rhoka. Ako pogled sa ~irokog horizon rn skrc­ncmo prcma tlu vidjc l Ccmo <la oko nas rasm mnoge zanimljive biljne vr­stc i u travi sc sakrivaju mnoge tivoti· njc. Jcdna od vrst<i koje cvatu posljcd­nje u god ini)e i ova vrsta Iuka znaCaj­na za toplol1ubne Su marke crnog gra­ba i sastojine endemiCne trave kalniC­ke .S a~i kc (Sesleria kalflikensis). Upm­vo sc takva vegetacija razrasta uz do­lomit ne sti jene u blizini vidikovca Pc­riC na padinama Skrnd::;kog vrha.

SVJETSKI DAN PLANINA 7 - ·:Jr.il.'!:~~iiifi:~~..-avrrrr~.:-~~?. :Y~~u·~llf;,,,~

Naociti supljozub (Galet;Jpsis speciosa)

Lijepc oblike, bojc i gradu sitnih detalja cvijeCa koje rash? uz rubove Sumskih cesta na pulU do vidikovaca Cesco nitj ne zamje~ujcmo. Jcdna od takvih skromnih, ali ~estih biljaka s neobiCno 7 .. anim!jivim cvjetovima je naotiti ~upljo:z.ub, na tij im se dvous­natim cvjetovirna, jer biljka pripada porodi ci us naCa (l.aminceae), iz­mjenjuju ljubiCaste, Zute i b ijele boje skladno ukompon irane u ~are i oblike koji pobuduju maStu.

Smrekina kopitarka (F'Qmitopsis pinicola)

Na strmim i stjcnovitim padinama na kojima su smjcSteni vidikovci Su­mc se uobiCajeno ne sijeku, iii je sjeCa slabi jcg incenziteia, pa mjestimice sli­ce pra~umi. U n jima jc mnogo stojc­Cih i lefe6h suhih smbala. Na njih se rcdovito n aseli raznolik svijet ligni.kol· nih gljiva k:ojc omoguCuju razgradnju od umrlog drvenog materijala. Na odumrlim jelama. u bilo koje doba godin e, u0Ci1 Cemo kmpna viSegodiS­nja plodiSta smrckine kopitarke iii obrubljene gubc, a na odumrlim dc­blima bukvi Cesta su p lodi~ta bukove gub e (Fornes fomenlari11s). U plodiSta

Zidna gusterica (Podarci.s muralis)

Obilaskom vidikovaca opazili smo da sc na nekoliko mjesta, osobito na drvcnim ogrndama kojc .Stite rubove vidikovaca, su nCaju guStcrice. Na vi~ dikovcu PcriC i na Kavmnci radilo sc o zidnoj gu~terici , ui Sto smo potvrdu dobili i od struCnjaka hcrpetologa ko­ji su prouCili fotografije. Na tcrenu zi· dn~ guStericu nije uvijek lako razlik~­vatl od endemitne horvatove guStcn -ce (Jberolm:erta horva1/u) koja je zab i­lje,..ena i u dolini Kupe, na slovcnsko j stran i, kod ~piljc Bilpa, a tamo se ~i ­votni prostori ove dvijc vrste Cak i preklapaj u.

~:~:i ~);:~~ijfv~ vS:z~:sF 1~ ~d1~~~ r.-~--------....lii. vanjc bioloSke raz.nolikosti Sume.

Endemicna kalnicka sasika B

iljni svijet uz vid ikovce u slivu rijekc Kupe (na podrutju PG.Z-a) u vetini s lulajeva po­kazuje tipitne kanjonske

znaCaj kc. Na stijcnama i strmim pa­dinama kanjona mije~aju se gorskc i submeditera nske vrste, au pukotina­ma stijena ukorijenile su .se osebujne zajednice biljaka st ijenjaCa i ii haz­mofit:a. Osob ito je na s1ijenama zani­mljiva endemiCna zajednica t rave k:al niCl::c SaSike. KalniCka SaSika naz iv je dobila prema Kaln iCkoj gori, a areal joj obuhvaCa i nckc pl:llli nc lfr­vatskog 1..ago rja, ZumberaCko i Sa· moborsko gorje. d ijelove Slovenije i Gorskog kota ra odal::lc se Siri do Plit-

viCkih jezera. Ova del::omtivna ende­mi Cna trava posebnost jc gotovo svih stjenovitih vid ikovaca u slivu rijeke Kupc i zabiljeZili smo je. primjcrice. n a Orlovim stijcnama, Kavranci, Medvejoj steni, Obrhu, Kavranovoj slc ni , 11 ;1 vid ikovcu PcriC iznad Skra­da, na Vidil::ovcu na padini planine Drgomalj. Beloj slcni m1 padin ama KupjaCkog vrha. na vidikovcima oko izvora Kupe kod Razloga i brojnim drugim.

Kalnitka SaSika najCeSCe rastc na stjcnovilirn padinama kojc su okrcnu­te prema sjcveru, pa na njima. zbog hladnije i vlatnije podloge, uz kalni t": ­ku SaSiku, Cesto nailai hno brojne i:z.ra·

zito planinskc bilj nc vrsrc koje su sc u dolin i Kupe spustile na neuobiCaje no male nadmorske visine. Na top lim z.a· padu okrenutJm padinama mo7.e se na nckolicin i vidikovaca u slivu Kupc, po sastavu bogatog i raznolikog bilj ­nog svijeta, zakljuCiti da je mikroklima povoljna Cak i za uspijcvanje mnogih toploljubnih submeditcranskih vrsla. Tak<i na travn atc.-Suin<ivit<im plat<iu na rubu vidikovca Bele stene r::i.ste i submeditemnska vrsta lrave jesenska SaSika CSesleria autu1mwlis). Raspros­tranjena je po gotovo svim primor­skim Sumama, ali se ponegdje na za~­tiCenim i toplijim mjestima moZe naCi i u dolini rijcke Kupe i njenih pritoka.