,iU. juna 20US. gudinl'

LIKVIDNOST I UPRAVLJANJE SREDSTVIMA

Likvidnost banke je slaba i izaziva značajnu zabrinutost supervizora zbog rasta potreba za likvidnošću a nedostatka operativnih sredstava za promptno izvršenje dospjelih obaveza. Rast ključnih bilansnih pozicija Banke, naročito ukupnih depozita u čijoj strukturi oročeni

depoziti imaju značajno učešće, stabilnost najvećih deponenata Banke na jednoj strani, a problemi u operativnom izvršenju dospjelih obaveza Banke i nedostajućeg iznosa sredstava na obračunskom računu na drugoj strani ukazuju da je kvalitet upravljanja rizikom likvidnosti slab. Nedostajući iznos likvidnih sredstava Banka premošćava uzimanjem kratkoročnih kamatonosnih depozita i kratkoročnih međubankarskih deviznih kredita od domaćih banaka pod uslovima koji su nepovoljniji od sličnih aranžmana na bankarskom tržištu, što dodatno ukazuje na bančine probleme sa likvidnošću. Ukupan rizik likvidnosti je visok

Kontrolom transfera odobrenja u 2008. godini ustanovljen je problem sa likvidnošću zbog toga što Banka u pojedinim danima nije imala dovoljno sredstava na svom obračunskom

računu za izmirenje naloga za plaćanje nalogodavaca, ili nije izvršavala blagovremeno povećanje projektovanog limita za pokriće negativne neto pozicije u kliringu. Kontrola je identifikovala 10 nelikvidnih dana u periodu januar-jun 2008. godine, u kojima su platne poruke odbijene zbog nedovoljnog salda na obračunskomračunu Banke. Takođe, kontrola je utvrdila da je Banka u pet radnih dana imala dovoljno sredstava na obračunskomračunu, ali u tim danima nijesu realizovani nalozi klijenata Banke kroz DNS sistem u iznosu od 92.891,31 EUR-a. To znači da je nepažnjom ili nesavjesnim odnosom ovlašćenog lica za obavljanje platnog prometa u zemlji nije izvršena blagovremena dodatna razervacija sredstava sa obračunskog računa Banke za pokriće negativne neto pozicije u kliringu. Ovi propusti ukazuju da Banka ne obezbjeđuje dnevni monitoring DNS i RTGS transakcija u sistemu i na ozbiljne propuste u planiranju i izvršavanju dnevnih obaveza za plaćanje, što je posljedica neadekvatnog upravljanja sredstvima banke.

Nedostajuća likvidna sredstva su pretežno registrovana kod plaćanja u neto obračunu u odloženom vremenu. Pregled dana sa odbijenim platnim porukama, zbog nedostajućeg

iznosa likvidnih sredstava na obračunskomračunu Banke za realizaciju naloga u RTGS-u i neizdvajanje potrebnih sredstava za plaćanje u DNS-u, prikazan je sledećom tabelom:

Nelikvid ni dani

DNS RTGS UKUPNO Saldo na obračunskom

računu

Broj odbijenih poruka

Nedostajući

iznos likvidnih sredstava

Broj odbijeni h poruka

Nedostaju ći iznos likvidnih sredstava

Broj odbijenih poruka

Nedostajući

iznos likvidnih sredstava

23.01.08 51 26.558,06 51 26.558,06 32.239,33 08.02.08 39 32.049,62 42 5.935,43 81 37.985,05 1.341,58 28.02.08 7 2.818,58 7 2.818,58 23,87 06.03.08 38 44.691,90 38 44.691,90 84.748,89 27.03.08 13 10.907,81 13 10.907,81 5.047,01 03.04.08 17 10.707,99 17 10.707,99 1.093.891,13 07.04.08 2 1.005,00 2 1.005,00 120,12 08.04.08 9 4.208,13 9 4.208,13 36.092,94 16.05.08 15 6.725,23 15 6.725,23 14.652,84

4.883,1323.05.08 84 10.988,88 84 10.988,88 27.05.08 36 2.471,36 2.471,36 51,54 03.06.08 30 16.077,11 30 16.077,11 517,36 04.06.08 60 60.821,39 25 876,22 85 61.697,61 0,90 05.06.08 51 69.705,18 51 69.705,18 17.384,28 13.06.08 41 142.782,98 41 142.782,98 2.569,26 Ukupno 371 428.053,98 189 21.276,89 560 449.330,87

9

;ij jun,) .2UUt1. godine

Stanje na obračunskom računu banke nije dovoljno za izmirenje tekućih obaveza. Prosječan

dnevni saldo na obračunskom računu Banke u periodu januar - jun 2008. godine je kritično

nizak. Prosječno dnevno stanje na obračunskom računu Banke u prvoj polovini 2008. godine iznosi 97.157 EUR-a, što je nedovoljno s obzirom na obim prometa i broj transakcija koji banka dnevno izvršava. Pregled prosječnih dnevnih salda na obračunskom računu Banke u 2008.godini prikazan je sljedećom tabelom:

Mjesec

Januar Februar Mart April Maj Jun Ukupno

Ukupan saldo svih dana u mjesecu

2.862.489 1.123.412 5.407.383 2.296.315

369.460 182.664

12.241.723

Broj radnih dana

21 21 22 22 19 21

126

Datum

16.01.08 22.01.08 06.02.08 08.02.08 25.02.08 28.02.08 04.03.08 05.03.08 27.03.08 07.04.08 05.05.08 09.05.08 14.05.08 27.05.08 03.06.08. 04.06.08

Saldo na obračunskom

računu Banke 1.780,94 4.391,06 3.966,81 1.341,58

774,61 23,87

742,05 1.810,50 5.047,01

120,12 449,61

4.495,75 5.094,57

51,54 517,36

0,90

Prosječan dnevni saldo na računu u tekućem mjesecu

136.309 53.496

245.790 104.378

19.445 8.698

97.157

Pregled dana sa kritično niskim iznosom salda na obračunskom

raČW1.U Banke u periodu januar - jun 2008. godinu prikazan je sledećom

tabelom:

Banka nije u stanju da izvrši naloge za plaćanje klijenata (nalogodavaca) u svakom trenutku u toku bankarskog dana jer nema pokrića na obračunskom računu tj. raspoloživih sredstava za izvršavanje međubankarskih plaćanja klijenata banke. Kontrolom transakcija u međubankarskom plaćanju sa obračunskog računa Banke, kontrola je ustanovila veliki broj dana u kojima nisu bili ispunjeni uslovi za promptno izvršenje naloga za plaćanje kao bezuslovne instrukcije date banci da izvrši transakciju plaćanja u RTGS-u, zbog nedovoljnog pokrića na obračunskom računu Banke.

Pregled poruka za plaćanje na čekanju u periodu januar-jun 2008. godine, zbog nedostatka sredstava na obračunskom računu banke u trenutku podnošenja naloga za plaćanje, a koje su realizovane do kraja dana po pri1ivu sredstava na obračunski račun Banke, prikazan je sledećom tabelom:

10

I Mjesec

Januar Februar Mart April Maj Jun Ukupno

Broj dana saBroj radnih

registrovanimdana u

porukama namjesecu

čekanju

21 15 21 16 22 15 22 15 19 17 21 19

126 97

Ukupan broj poruka na čekanju u mjesecu

1.086 1.374 1.093 1.062 3.683 2.643

10.941

Prosječan broj poruka I

na čekanju u d anima sa registrovanim porukama na čekanju

72 86 73 71

217 139 112

Banka ima lošu praksu ispostavljanja naloga za plaćanje nosiocima sa stepenom prioriteta 50, koji će automatski biti odbijeni ako banka nema dovoljno pokrića na svom obračunskom

računu i vraćeni pošiljaocu. Ovo se posebno odnosi na transakcije koje se odnose na uplatu javnih prihoda na račune koje propisuje ministarstvo nadležno za poslove finansija i transakcije u korist i na teret računa Državnog trezora. Procenat poslatih poruka sa prioritetom 50, u ukupnom broju poslatih poruka za plaćanje u RTGS prelazi trećinu svih ispostavljenih naloga za plaćanje. Pregled učešća poruka sa stepenom prioriteta 50 u svim porukama na mjesečnom nivou u periodu januar-jun prikazan je sledećom tabelom:

Mjesec

Ukupan broj ispostavljenih naloga za plaćanje

Ukupan broj ispostavljenih naloga za plaćanje sa prioritetom 50

% naloga sa prioriteto m 50 u ukupnom broju naloga

Januar 35.065 13.378 38 Februar 50.966 21.579 42 Mart 54.765 23.333 43 April 55.822 21.081 38 Maj 62.292 29.488 47 Jun 83.298 31.962 38 Ukupno 342.208 140.821 41

Pregled odbijenih naloga za plaćanje sa stepenom prioriteta 50 u periodu januar-jun 2008. godine prikazan je sledećom tabelom:

Mjesec Broj radnih

dana u mjesecu

Broj dana sa odbijenim porukama sa stepenom prioriteta 50

Ukupan broj odbijenih poruka sa stepenom prioriteta 50

Prosječan broj odbijenih poruka u danima sa registrovanim odbijenim porukama

Januar 21 14 643 46 Februar 21 16 978 61 Mart 22 17 780 46 April 22 15 512 34 Maj 19 17 2.628 155 Jun 21 19 2.068 109 Ukupno 126 98 7.609 78

Banka ima lošu praksu slanja platnih poruka koje nisu validne jer se šalju u vrijeme koje nije u skladu sa dnevnim terrninskim planom RTGS-a. Ovako poslate poruke RTGS sistem automatski odbija, pa je banka dužna da ih ponovo kreira i šalje na realizaciju. Ovim činjenjem, banka je postupila u suprotnosti sa članovima 12 i 37 Odluke o načinu izvršavanja

11

međubankarskih plaćanja sa obračunskih računa učesnika u međubankarskom platnom sistemu. Pregled dana i broja poruka poslatih u vrijeme koje nije u skladu sa dnevnim terminskim planom RTGS-a prikazan je u sledećoj tabeli:

Mjesec Broj

radnih dana

Broj dana sa odbijenim porukam zbog slanja van dnevnog terminskog plana RTGS-a

Ukupan broj odbijenih poruka zbog slanja van dnevnog terminskog plana RTGS-a

Prosječan broj odbijenih poruka u danima sa registro vanim odbijenim porukama

Januar 21 21 1.982 94 Februar 21 21 2.406 115 Mart 22 21 3.470 165 April 22 22 2.683 122 Maj 19 19 3.670 193 Jun 21 21 4.895 233 Ukupno 126 125 19.106 153

Kontrolom pojedinačnih transakcija u platnom prometu Banke, utvrđene su određene

nepravilnosti koje se tiču neizvršavanja naloga za plaćanje koje su izdali nalogodavci, a koje je Banka dužna da izvrši u toku bankarskog dana u kome ih je primila, ili na datum valute, ako je taj datum naznačen na nalogu za plaćanje, zavisno od toga koji je datum kasniji, što ukazuje na postupanje Banke suprotno zdravoj bankarskoj praksi. Ovim Banka krši član 15. Odluke o platnom prometu u zemlji.

Klijent Banke, «Bjelasica Rada» AD Bijelo Polje, izdala je nalog za plaćanje Banci, u korist NLB lnterfinanz AG, Cirih, 21.01.2008. godine, sa valutom 28.01.2008. godine u iznosu od 2.143.536,79 EUR-a. Saldo na računu klijenta banke sa danom izdavanja naloga za plaćanje je iznosio 2.604.292,91 EUR-a. Banka je 21.01.2008. godine sa redovnog računa «Bjelasice Rada» izvršila prenos na devizni račun klijenta, iznos naveden u nalogu za plaćanje i istog dana stornirala pomenuti iznos za plaćanje. Primljeni nalog za plaćanje banka je djelimično

izvršavala sa deviznog računa klijenta u 5 navrata u ukupnom iznosu od 986.289,63 EUR-a i to: 23.04.2008. godine iznos od 286.289,63 EUR-a; 07.05.2008. godine iznos od 200.000,00 EUR-a; 08.05.2008. godine iznos od 200.000,00 EUR-a; 15.05.2008. godine iznos od 150.000 EUR-a; 20.05.2008. godine iznos od 150.000, OO EUR-a. Banka, u postupku kontrole ove transakcije, nije iznijela razloge za storniranje ove transakcije i njeno djelimično naknadno izvršenje. Kontrola je utvrdila, da klijent banke poslije 25.05.2008. godine, nema dovoljno sredstava za izvršenje ovog naloga, jer je tog dana sa Bankom zaključio Ugovor o oročenom

depozitu-kolateralu u iznosu od 1.150.000 EUR-a za kredit koji je banka odobrila trećem licu.

Klijent banke, «CO Kankaraš D.O.O. Podgorica», podnio je nalog za plaćanje Banci, u korist «Color D.D. Medvode, Slovenija», 05.06.2008. godine, sa valutom 12.06.2008. godine u iznosu od 16.474,00 EUR-a. Saldo na računu klijenta banke sa danom izdavanja naloga za plaćanje je iznosio 18.581,71 EUR-a. Banka je istog dana pomenuti iznos za plaćanje prenijela na devizni račun klijenta. Transakciju plaćanja Banka je izvršila sa 14 dana zakašnjenja tj. 26.06.2008. godine. Kontrolom dokumentacije koja prati ovu transakciju, kontrola je uočila

mogućnost sistemske promjene datuma valute koji se ne poklapa sa datumom valute koji je klijent Banke naznačio u svom nalogu za plaćanje. Inicijalni nalog za plaćanje formiran na osnovu instrukcija klijenta i potvrda o unešenom nalogu u sistem za plaćanje koja se inicijalno dostavlja klijentu je promijenjen i sadrži datum valute kada je Banka stvarno izvršila transakciju plaćanja.

12

31). jun.i 2lJU8. gudil1L' Klijent Banke, «Sindikalna organizacija AD Rudnici boksita, Nikšić", podnio je nalog z.a plaćanje Banci, u korist svog računa kod druge banke, dana 21.07.2008. godine, u iznosu od 450.000,00 EUR-a. Saldo na računu klijenta banke sa danom izdavanja naloga za plaćanje je iznosio 486.517,14 EUR-a. Istog dana banka je stornirala nalog. Banka, u postupku kontrole ove transakcije, nije iznijela razloge za storniranje ove transakcije.

Uzimajući u obzir prethodno navedene propuste koji se odnose na loše upravljanje rizikom likvidnosti od strane menadžmenta, činjenica je da je Banka, na drugoj strani, u periodu od prethodne kontrole ostvarila značajan rast ukupnih depozita, u čijoj strukturi oročeni

depoziti imaju značajno učešće, stabilnu strukturu najvećih deponenata Banke, zadovoljavajuću ročnu usklađenost finansijske aktive i finansijskih obaveza.

Ukupni depoziti Banke u periodu između dvije kontrole rastu za 54,73%, s tim što u 2008. godini bilježe nešto umjereniji rast. U svim mjesecima u posmatrnom periodu depoziti rastu osim u januaru 2008. godine kada je primijećen njihov neznatni pad od 0,13%.

Struktura depozita Banke, kako sa stanovišta ročnosti, tako i po nosiocima oscilira u periodu između dvije kontrole. Oročeni depoziti Banke konstantno rastu i to za 58,34% u posmatranom periodu. Depoziti po viđenju rastu nešto sporije u istom periodu i to za 44,83%. Međutim, depoziti po viđenju u periodu januar-mart 2008. godine padaju i to za 33,1 miI.EUR-a, odnosno za 20,30%. U aprilu i maju ove godine depoziti po viđenju dostižu nivo od oko 150 mil. EUR-a, što čini 92% najvećeg iznosa ovih depozita iz decembra 2007. godine, da bi u junu mjesecu ponovo pali na nivo od 122,9 miLEURa, odnosno za 18% u odnosu na prethodni mjesec. Odnos oročenih depozita i depozita po viđenju u ukupnim depozitima banke je na pribIižnom nivou u periodu između dvije kontrole. Na 31.10.2007. godine ovaj odnos je iznosio 73%:27% u korist oročenih depozita, dok je na 30.06.2008. godine ovaj odnos iznosio 75%:25%.

U strukturi oročenih depozita najznačajnije učešće imaju depoziti do 3 godine koji čine 57% oročenih depozita. Ovi depoziti značajno rastu od februara do juna 2008. godine i to za 37,21%. Depoziti do 1 godine čine 20% ukupno oročenih depozita koji u periodu februar-jun 2008. godine ostvaruju pad od 18,29%, ali i značajan rast od 109% u odnosu na stanje 31.10.2007. godine. Depoziti do 3 mjeseca i depoziti preko 3 godine čine 33% ostatka oročenih depozita, s tim što depoziti do 3 mjeseca rastu u periodu između dvije kontrole za 77% (nominalno 18,2 mil.EUR-a), dok depoziti preko 3 godine rastu u istom periodu za 376% (nominalno 31,7 mil.EUR-a).

U periodu između dvije kontrole najveći rast depozita po viđenju ostvaruju depoziti privatnih kompanija, nominalno za 29,9 mil.EUR-a, odnosno za 72%. Ova kategorija deponenata takođe ostvaruje najznačajniji rast oročenih depozita u istom periodu i to nominalno za 64,4 mil. EUR-a, odnosno za 107%. Značajan rast oročenih depozita ostvaruju i depoziti fizičkih lica i to za oko 70 mil.EUR-a, odnosno za 65%.

Najveći pad depozita po viđenju u uporednom periodu ostvaruju depoziti fizičkih lica i to za 11 mil.EUR-a, odnosno za 45%. Pad depozita po viđenju je evidentan kod depozita koji potiču od opština i banaka i to za 11%, odnosno za 50%, međutim ovi depoziti nemaju značajno učešće u ukupnim depozitima banke. Oročeni depoziti od državnih preduzeća i banaka ostvaruju pad u uporednom periodu za 18%, odnosno za 100%.

Depoziti privrede i fizičkih lica čine 74% ukupnih depozita banke. NjihOVO učešće na 31.10.2007. godine je iznosilo 70%. Depoziti fizičkih lica konstantno rastu u svim mjesecima, osim u junu 2008. godine kada ostvaruju pad za 18,3 mil.EUR-a. Depoziti privatnih

13

1(1 JU 11,1 2UW3. godIl1ć

kompanija ostvaruju pad u januaru i martu 2008. godinć, dok u junu 2008. godine značajno

rastu za 28,2mil.EUR-a, odnosno za 17% u odnosu na prethodni mjesec.

Struktura i trend depozita banke u periodu između dvije kontrole (hilj.EUR-a)

Depoziti 31.10.2007. 30.06.2008. Po Po

Viđen'u Oročeni % Viđen'u Oročeni Rast/i ad %

Vlada i vlad.agenc. 48 7.012 2,22 1.440 10.164 64

Fondovi 262 12.498 4,02 8.807 20.704

2,36

6,00 131 Opštine (javne org.) 9.352 34.605 6 Državna preduzeća 1.412 10.623

9,5113,83 8.345 38.391

21 Privatna preduzeća 41.790 60.269 32,12 71.729 124.644 39,94 92

Preduzetnici 182 0,06 253 0,05 39

Banke 2.410 3.000 1,70 1.213 0,25 -78 Finansijske institucije 77 10.106

2,963,79 5.878 8.675

2,27 10 Neprofitne organizacije 1.461 0,46 1.534 0,31 5

Fizička lica 24.611 94.181 37,39 13.619 155.172 34,33 42

Ostalo 3.289 551 1,21 9.321 603 2,02 158

Ukupno: 84.894 232.845 100 122.950 368.693 100 SS

3,20 811 10.340

Veći dio ukupnih depozita je kamatonosan. Kamatonosni depoziti čine 93% ukupnih depozita banke, dok je njihovo učešće na 31.10.2007. godine iznosilo 98%. Pasivne kamatne stope Banke za pravna lica se kreću u rasponu 1%-1,75% za depozite po viđenju u zavisnosti od prosječnogstanja depozita, s tim što se za depozite po viđenju pravnih lica sa prosječnim

stanjem preko 250 hilj.EUR-a pasivna kamatna stopa reguliše ugovorno. Na oročene

depozite pravnih lica bez namjene Banka primjenjuje kamatnu stopu u rasponu od 3%-7% u zavisnosti od roka oročenja, dok se kod oročenih depozita pravnih lica sa namjenom primjenjuje ugovorna pasivna kamatna stopa. Na depozite fizičkih lica po viđenju banka plaća godišnju kamatu od 1,5%, dok se na oročene štedne uloge fizičkih lica bez namjene kamatna stopa kreće u rasponu 3,20%-7%. Na iznose štednih uloga do određenog nivoa kamatna stopa se po svim vrstama oročenja uvećava za 0,30%-0,80%. Na iznose štednih uloga preko 100 hilj.EUR-a kamatna stopa po svim vrstama oročenja se posebno ugovara. Kamate po aktivnim poslovima Banke se kreću u rasponu od 6%-15% na godišnjem nivou. Visina aktivne kamatne stope se utvrđuje u zavisnosti od boniteta zajmotražioca i kvaliteta instrumenata obezbjeđenja kredita. Izuzetno i ukoliko postoji poseban ekonomski interes Banke i specifičan aranžman, menadžment Banke ima ovlašćenja da može odstupiti od kamatne politike, odnosno za pojedine poslove određivati i drugačija visina kamatnih stopa, zavisno od pogodbe, Spred kamatnih stopa Banke kao razlika između prihoda od kamata u odnosu na prosječnu prihodonosnu aktivu i rashoda od kamata u odnosu na prosječnu

kamatonosnu pasivu na 30.06.2008. godine iznosi 3,67%. Spred kamatnih stopa u sistemu iznosi 3,82%. Prosječna ponderisana pasivna kamatna stopa banke na 30.06.2008. godine iznosi 5,14% i veća je od prosječne sistemske stope koja iznosi 3,73%. Prosječna ponderisana pasivna kamatna stopa na depozite fizičkih lica koja iznosi 6,58% znatno je veća od

14

sistemske stope za ovu kategoriju klijenata koja iznosi 3,87%. Prosječna ponderisana pasivna kamatna stopa na depozite pravnih lica banke iznosi 4,39%, dok je sistemska 3,61%.

Likvidna aktiva banke na 30.06.2008. godine iznosi 54,5 mil.EUR-a i u odnosu na njeno stanje IZ prethodne kontrole ostvaruje rast od 48,33%. Kretanje likvidne aktive na mjesečnoj

osnovi u ovom periodu oscilira, s tim što je u martu i maju 2008. godine primijećen njen pad u odnosu na prethodne mjesece.

Ključni koeficijenti likvidnosti u periodu između dvije kontrole osciliraju. Koeficijent likvidne aktive u odnosu na ukupnu aktivu nije zadovoljavajući. Najveći nivo odnosa likvidne aktive u odnosu na ukupnu aktivu kao i u odnosu na depozite i pozajmice, Banka dostiže u februaru mjesecu 2008. godine, od kada ovi koeficijenti ostvaruju tromjesečni pad, da bi se u junu 2008. godine nešto poboljšali. Pad likvidne aktive u martu 2008. godine, bez obzira na neznatan rast ukupne aktive od svega 0,70% u odnosu na prethodni mjesec utiče

na smanjenje koeficijenta odnosa likvidne aktive i ukupne aktive Banke. Aktiva Banke u aprilu i maju ove godine raste znatno brže od rasta likvidne aktive što uslovljava pad ovog koeficijenta. Kretanje koeficijenata likvidne aktive u odnosu na ukupnu aktivu kao i u odnosu na depozite i pozajmice prikazan je grafikonom 1.

Grafikon 1

113,00

12,50

12,00

11,50

11,00

hO,50

110,00

9,50

9,00

Koeficijenti likvidnosti u periodu između dvijekontrole (%)

~ ~.

-+- Lik'.1dna aktiva I Ukupna aktiva

___ Lik'.1dna

aktiva I Depoziti i pozajmice

Koeficijent kredita u odnosu na depozite banke je visok i iznosi 96,34%. U svim mjesecima od posljednje kontrole do 30.06.2008. godine, osim u februaru mjesecu kada je iznosio 93,84%, ovaj koeficijent je preko 95%. Koeficijent neto kredita u odnosu na depozite i pozajmice je takođe visok i iznosi 91,41% uz neznatne oscilacije u uporednom periodu između dvije kontrole. Rast aktive banke prati rast kreditnih aktivnosti, tako da je odnos kako odobrenih kredita tako i neto kredita u odnosu na ukupnu aktivu Banke konstantan u periodu između dvije kontrole.

Najveći deponenti banke obuhvataju skoro trećinu ukupnih depozita. Struktura 15 najvećih

deponenata banke se može smatrati stabilnom. Njihovo učešće u ukupnim depozitima banke se kreće u rasponu od 35,02% na 31.10.2007. godine, preko 33% koliko su učestvovali

u ukupnim depozitima na 31.12.2007 i 31.032008. godine, do sadašnjih 30,46%. U strukturi najvećih 15 deponenata na 30.06.2008. godine 4 deponenta prvi put učestvuju sa značajnim

procentom u ukupnim depozitima (Hydra commercial investments sa 2,03% u ukupnim depozitima, Gojko Kapisoda sa 1,68%, Crnogorska plovidba AD Kotor sa 1,67% iLafino

15

J. IlIlld ~(jl!~. g\htinl' Trade LLC sa L22% učešća u ukupnim depozitima). Ostali deponenti zadržavaju približan uticaj u deponentskoj strukturi najvećih deponenata banke u periodu od posljednje ciljne kontrole do 30.06.2008. godine. Postojećih 15 najvećih deponenata banke su neznatno povećali svoje zajedničko učešće u ukupnim depozitima i to sa 28,22% koliko su učestvovali

u ukupnim depozitima na dan prethodne kontrole, preko 27,25% na 31.12.2007. godine i 29,42% na prvi kvartal 2008. godine. Najveći deponent banke, MNSS Limited sa značajnih

6,30% učešća u ukupnim depozitima (31 mil EUR-a), povećao je svoj uticaj u depozitima banke koji je na 31.10.2007. godine iznosio 4,15% (13 mil.EUR-a). Pregled najvećih

deponenata banke na 30.06.2008. godine dat je u prilogu Izvještaja.

Ugovori o oročenim depozitima koji su istekli u periodu od posljednje ciljne kontrole se uglavnom obnavljaju. Novozaključeni ugovori o oročenim depozitima bez namjene uglavnom ne sadrže član kojim se omogućava prijevremena isplata oročenog depozita, dok su većina ranije zaključenih ugovora o depozitu aneksirana, čime se ukida mogućnost

prijevremenog razročenja sredstava.

Detaljnom analizom najvećih deponenata banke i pojedinačnih ugovora o depozitima, te sagledavanjem analitike kretanja oročenih sredstava, utvrđeno je da je deponent Opština Podgorica prijevremeno razročila nenamjenski oročena sredstva na 6 mjeseci (DP 2008/67­0404/940 i DP 2008/72 - 19-1/990), iako u ugovorima o oročenju sredstava nije predviđena

mogućnost povlačenja oročenih depozita. Povučeni depoziti čine 6% ukupno oročenih

depozita Opštine Podgorica na 30.06.2008. godine.

U ugovorima o oročenim depozitima sa Fondom za razvoj Crne Gore predviđeno je da je Banka na zahtjev deponenta obavezna da izvrši povraćaj sredstava i prije isteka roka dospijeća uz prethodnu najavu od 7 dana. Ovu mogućnost deponent je koristio kod inicijalno zaključenog ugovora o depozitu (DP2006/63.2-01-432-000001.7) od 1 mil.EUR-a od 25.10.2006. godine sa dospijećem na 07.01.2009. godine čiji je saldo na 30.06.2008.godine 56 hilj.EUR-a.

Banka redovno razmatra stanje i trend velikih depozita Banke, te kreira stres scenarija sa mogućnošću ukupnog ili djelimičnog odliva velikih depozita, depozita sa klauzulom mogućnosti povlačenja ili prijevremenog razročenja. Kvalitet urađenih scenarija i analiza koje ih prate je dobar.

Banka koristi dugoročne pozajmICe u ukupnom iznosu od 11,4 mil.EUR-a i to od prethodnika CBCG iz primame emisije u ukupnom iznosu od 223 hilj.EUR-a , od Fonda za razvoj za investiciono kreditiranje preduzeća u ukupnom iznosu od 7.018 hilj.EUR-a, od Agencije za MSP u iznosu od 849 hilj.EUR-a, od Austrijske banke Steiermaerkische iz Graca u iznosu od 3 mil. EUR-a i od Landesbank Berlin AG u iznosu od 354 hilj. EUR-a. Takođe

Banka ima i kratkoročnu pozajmicu od LHB Internationale Handelsbank AG u iznosu od 4.950 hilj.EUR-a. Banka koristi dvije slobodne kreditne linije od LHB i Raiffeisen banke u ukupnom iznosu od 1,8 mil.EUR-a. Ukupne pozajmice iznose 18.185 hilj.EUR-a, što predstavlja 3,51% ukupnih obaveza Banke. Pozajmice Banke na 31.10.2007. godine su iznosile 13.576 hilj.EUR-a i predstavljale su 4,03% ukupnih obaveza.

Banka u periodu januar - april 2008. godine pozajmljuje sredstva od Komercijalne Banke AD Budva u ukupnom iznosu 12,3 mil.EUR-a , na osnovu sedam Ugovora okamatonosnom depozitu. Svi depoziti, osim jednog su korišćeni uz kamatnu stopu od 12%, odnosno 10% na godišnjem nivou, uz jednokratnu naknadu na deponovana sredstva od 1% i uz zateznu kamatu od 3% na mjesečnom nivou na sve dospjele obaveze, od dana dospjelosti obaveze za plaćanje do dana izmirenja. Kod dva ugovora deponent se obavezuje da sredstva prenese u

16

;,j Jund :?UUK. gullint'

depozit na nostro račun Banke kod Commerzbank AG Frankfurt, u ostalim. slučajevima

kama tonosni depozit je nenamjenski. Sve kamatonosne depozite, osim jednog Banka je vraćala sa kašnjenjem u izmirenju obaveza. Pregled kamatonosnih depozita uzetih od Komercijalne banke Budva je prikazan sljedećom tabelom.

Datum zaključenja

ugovora

Iznos depozita

(000 EUR-a)

Rok za vraćanje

Datum vraćanja

depozita

Dani kašnjenja

10.01.2008 5.000 15.01.08 13.02.08 28 08.02.2008 2.500 11.02.08 10.03.08 29 22.02.2008 1.500 27.02.08 14.03.08 15 10.03.2008 1.000 11.03.08 09.04.08 29 14.03.2008 800 17.03.08 17.03.08 -09.04.2008 1.070 11.04.08 02.06.08 52 09.04.2008 430 11.03.08 15.04.08 30 Ukupno 12.300

Banka u periodu decembar 2007 - april 2008. godine koristi devet kratkoročnih

međubankarskihdeviznih kredita od Atlasmont banke AD Podgorica, u ukupnom iznosu od 11,3 mil.EUR-a. Krediti su korišćeni na kratak rok od 1-10 dana, sa nominalnom kamatnom stopom od 6-7% na godišnjem nivou i efektivnom kamatnom stopom od 10,98%­44,22% na godišnjem nivou. Atlasmont banka je u pet navrata prenosila kreditna sredstva na nostro račune Prve banke kod Comerzbank AG Frankfurt ( 1 miI.EUR-a), LHB International Handelsbank AG Frankfurt ( 3 ugovora u ukupnom iznosu od 4,5 miI.EUR-a) i kod Deutshe bank Frankfurt Germany ( 2 mil. EUR-a), dok su ostali krediti prenošeni u korist računa Prve banke. Pojedine kredite Banka je izmirivala sa neznatnim kašnjenjm u otplati.

Interna revizija Banke je razmatrala likvidnost Banke na 31.05.2008. godine i sačinila izvještaj o izvršenoj reviziji likvidnosti Banke. Revizija likvidnosti je izvršena u okviru aktivnosti predviđenih planom interne revizije za 2008. godinu. Kvalitet izvještaja nije zadovoljavajući.

Izvještaj ne sadrži detaljne komentare i zaključke vezano za sve aspekte koji utiču na likvidnost banke, posebno zaključke o platnom prometu banke uslovljenom bančinom

pozicijom likvidnosti. Interni revizor analizira ključne koeficijente likvidnosti, trendove depozita i njihovu strukturu i donosi zaključke opšteg karaktera bez uzročno posljedičnih

relacija u tumačenju istih. Preporuke koje je dao interni revizor su uopštene, bez konkretnih prijedloga i zadataka, te alociranja aktivnosti i nosioca u cilju poboljšanja likvidnosti Banke.

Kontrolom je utvrđeno da ne postoji podudaranje pozicija iz dnevnog izvještaja o likvidnosti sa podacima iz izvoda stanja na računu Banke na 30.06.2008. godine. Naime, na poziciji 1.1. ­Gotovina, u dnevnom izvještaju o likvidnosti prikazan je veći iznos od iznosa na stanju računa. Kontrola je informisana da su neki od razloga za navedeno neslaganje to što su prolazni računi gotovine nerasknjiženi (uključivanje računa 1003 Gotovina na putu), te da se izvještaj generiše automatski iz svih organizacionih djelova Banke koji često nisu ažurni u evidentiranju nastalih poslovnih promjena. Takođe, iznos gotovine na dan se ne poklapa sa iznosom navedenim u dekadnom izvještaju o likvidnosti. Iznos na poziciji 1.4. Sredstva kod banaka ne poklapa se sa stvarnim stanjem, kako je kontrola informisana, zbog greške u ažuriranju. Takođe, na poziciji 2. Raspoloživa sredstva u inostranstvu, Banka ne prikazuje stvarno stanje na dan, zbog neažurnosti u knjiženju. Preporuka je kontrole da organizacioni djelovi Banke poboljšaju ažuriranje podataka i dnevna knjiženja kako bi računi iz glavne knjige koji generišu pojedine stavke izvještaja o likvidnosti bili usaglašeni sa stvarnim stanjem.

17

>lJ. jlLJld 2lJll0-=--'-J:lbc:...°-=--d..:..:LJ..:..:ll_'-c-------------~-,___________:--------:_:_:,_____::__ Osim navedenog, Banka II dnevnom izvještaju o likvidnosti ne popunjava pozicije 2. -Dospjeli oročeni depoziti i 3. - Dospjeli krediti i pozajmice - rate po investicionim kreditima II tabeli Stanje dospjelih depozita, kredita i pozajmica. Preporuka je kontrole da Banka kod ovih pozicija uključi iznose depozita i pozajmica i kredita koji su stvarno dospjeli na izvještajni dan. Takođe, u ovoj tabeli iznos depozita po viđenju se ne slaže sa stvarnim iznosom depozita po viđenju na određeni dan, te je neophodno da banka usaglasi salda na ovim računima i tačno izvijesti o stanju depozita po viđenju. Netačnim i nepotpunim popunjavanjem izvještaja o dnevnoj likvidnosti banka krši Zakon o bankama, član 103. po kojem je Banka dužna da priprema i blagovremeno dostavlja Centralnoj banci tame izvještaje i druge podatke o svom finansijskom stanju i poslovanju.

Izvještaj o ročnoj usklađenosti finansijske aktive i finansijskih obaveza (Obrazac br.4-Tabela B) Banke pokazuje da Banka ima pozitivne kumulativne gapove po svim vremenskim intervalima. Kumulativni gap u odnosu na ukupne izvore sredstava kreće se u rasponu od 5,2%-9,1%. Ukupan kumulativni gap iznosi 32.196 hilj. EUR-a, što predstavlja 6,2% ukupnih izvora sredstava. Banka je internim limitima u poslovanju definisala limite ročne

usklađenosti aktive i pasive, kao i kriterijume za izradu Izvještaja o ročnoj usklađenosti.

Internim limitima u poslovanju određena je metodologija za raspoređivanje depozita po viđenju po vremenskim intervalima, i to: 85% minimalnog iznosa depozita za 3 mjeseca predstavlja stabilne izvore i raspoređuje se na duže rokove, ali ne duže od 5 godina, 10% depozitnog salda raspoređujese do 180 dana, a ostatak je u koloni 1-7 dana.

S obzirom na opadajući trend depozita po viđenju u periodu od početka 2008. godine do dana 30.06.2008. godine i na činjenicu da je banka u Obrascu br.4 na dan 30.06.2008. godine u koloni 1-7 dana uključila iznos od 22.661 hilj. EUR-a što predstavlja 18,43% ukupnih depozita po viđenju, preporuka je kontrole da Banka uključi u prvu kolonu Izvještaja veći

iznos depozita po viđenju, radi realnijeg prikazivanja potencijalnih obaveza Banke po osnovu odliva depozita po viđenju.

Banka vrši testiranje likvidnosti u različitim situacijama korišćenjem više vrsta stres scenarija jednom mjesečno. Na dan 30.06.2008. godine, Banka koristi sljedeće pretpostavke: 1) povlačenje Ukupnog depozita najvećeg deponenta iz javnog sektora (Opšlina Bar), 2) povlačenje 100% depozita po viđenju 15 najvećih deponenata (10.750 hilj. EUR-a) i 3) pesimistička varijanta - povlačenje 100% oročenih depozita pravnih lica koji dospijevaju za vraćanje u periodu od 01.07.2008. - 30.09.2008. godine (5.842 hilj. EUR-a), odnosno pretpostavka da se oročeni depoziti koji dospijevaju za vraćanje u narednom kvartalu neće

obnoviti, uz istovremeno povlačenje 50% ukupnih depozita Fondova - Fonda PIO i Fonda za razvoj RCG (u Ugovoru o oročenom depozitu Fonda za razvoj postoji klauzula o mogućnosti prijevremenog razročenja sredstava), uz planiranu naplatu kredita od 20%, pretpostavku da Banka plasira novih kredita u iznosu od 15.000 hilj. EUR-a, kao i uz pretpostavku da neće biti nikakvih novih oročenja. Banka na rapolaganju ima sredtsva kreditre linije ugovorene sa: LHB Internationale Handelsbank AG u iznosu od 1.000 hilj. EUR-a i Raiffeisen Zentralbank u iznosu od 1.500 hilj. EUR-a. Uticaj posljedica navedenih pretpostavki ogleda se na odnos likvidne aktive, likvidne aktive i kratkoročne pasive kroz minimalni dnevni koeficijent likvidnosti. Banka testira likvidnost sa i bez upotrebe dodatnih sredstava - kreditnih linija kroz minimalni dnevni pokazatelj likvidnosti. Osim toga, Banka vrši gap analizu ročne usklađenosti koristeći navedene tri pretpostavke. Rezultat pretpostavki su pozitivni kumulativni gapovi u svim vremenskim intervalima.

Osim navedenog, Banka testira likvidnost bazirajući se na promjene strukture dospijeća

depozita i kredita kroz gap analizu. Prvi slučaj uključuje pretpostavku da će se krediti i ostala potraživanja do 90 dana smanjiti 15%, a preko 90 dana će se povećati 1-5%, da će se

18

;lJ jun.i 2l)(JK {jodinv depoziti do 90 dana povećavati za 20%, a preko 90 dana će se umanjiti za 5% (optimistička

varijanta). U tom slučaju svi kumulativni gapovi su pozitivni. U drugom slučaju

pretpostavljeno je da će se krediti i ostala potraživanja do 90 dana smanjiti za 25%, a preko 90 dana će se povećati za 5%, depoziti do 90 dana će se povećavati za 45-50%, a preko 90 dana će se umanjiti za 10-15% (pesimistička varijanta). U ovom slučaju negativni kumulativni gapovi su u periodu od 31-90 dana, 91-180 dana i 181-365 dana. Kontrola konstatuje da su urađena stres scenarija na zadovoljavajućem nivou.

Tokom kontrole sagledana je i praksa odobravanja kredita i politika obezbjeđivanja

potraživanja novčanim kolateralima, koja u značajnoj mjeri ima uticaj na jačanje depozitnog potencijala i likvidnost Banke. Novčani kolaterali Banke su stabilni i imaju rastući trend. U odnosu na prethodnu kontrolu (finansijske informacije sa stanjem na dan 31.10.2007. godine), ukupni krediti su porasli sa 308.943 hilj. EUR-a na 473.654 hilj. EUR-a, odnosno za 53,31%. U istom periodu, novčana sredstva koja služe ka sredstvo obezbjeđivanja naplate potraživanja po osnovu odobrenih kredita su porasla sa 65.773 hilj. EUR-a na 138.025 hilj. EUR-a, što predstavlja rast od 109,85%. Takođe, ukupne garancije su u navedenom periodu porasle za 50,75%, dok su oročeni depoziti koji predstavljaju kolateral po datim garancijama porasli za 119,18%.

Predmet kontrole bili su i dio kredita i garancija obezbijeđeni novčanim kolateralom koji su pregledani i u predhodnoj kontroli. Banka je u periodu od 31.10.2007. godine 30.06.2008. godine naplatila potraživanja od Holding kompanije Željazara Nikšić kao i značajan dio potraživanja kompanija Property Investments, Vila Park DOO i MR Inženjering. Takođe,

krediti koji su u navedenom periodu odobreni kompanijama Eurofond AD i Maprenat DOO Tivat dodatno dodatno su obezbijeđeninovčanimkolateralom.

Pregleduzorka kredita i garancija u posljednjedvije kontrole:

R. br. Naziv

Stanje potraživanja na dan 31.10.2007! Novčani

kolateral na dan

Stanje potraživanja na dan 30.06.2008. Novčani

kolateral na dan

Slobšar & Krediti Garancije Ukupno 31.10.2007!

Krediti Garancije Ukupno 30.06.2008.

1. CokOOO 5.500.000,00 - 5.500.000,00 3.000.000,00 5.500.000,00 - 5.500.000,00 3.000.000,00

2. Eurofond 3.700.000,00 - 3.700.000,00 . 6.636.999,92 - 6.636.999,92 5.135.999,92

3.

4.

Maprenat Property investments Vila Park

1.979.371,57

6.752.475,83

410.000,00

-

2.389.371,57

6.752.475,83

1.979.371,57

5.261.633,22

2.778.392.39

1.306.923,67

270.000,00

-

2.980.021,16

1.306.923,67

2.778.392.39

1.306.923,67

5. DOO MR

3.206.837,01 - 3.206.837,01 1.000.000,00 197.499,22 - 197.499,22 197.499,22

6. Inžinejring 3.462.105,60 - 3.462.105,60 . 305.080,11 - 305.080,11 196.217,88

7. Željezara San

3.000.000,00 1.467.357,40 4.467.357,40 3.000.000,00 . 100.000,00 100.000,00 -8. Investments

Budva 7.009.114,39 - 7.009.114,39 3.700.000,00 7.002.763,29 - 7.002.763,29 7.002.763,29

9.

10.

Investment Bjelasica Rada

3.756.800,00

-

.

-

3.756.800,00

-

790.000,00

-

3.756.802,00

109.400,00

-

257.787,96

3.756.802,00

367.187,96

2.925.021,24

-Ukupno 38.366.704,40 1.877.357,40 40.244.061,80 18.731.004,79 27.593.860,60 627.787,96 28.221.648,56 22.542.817,61

• Datum prethodne kontrole

19

JO. juna 2lJOt;. gudl!1l'

TRŽIŠNI RIZIK

Izloženost Banke tržišnim rizicima je niska do umjerena. Izloženost riziku kamatne stope je niska. Izloženost Banke deviznom riziku je niska do umjerena. Izloženost Banke cjenovnom riziku je umjerena. Izloženost Banke riziku plasmana je niska do umjerena, dok je izloženost Banke riziku emitenta umjerena. Upravljanje tržišnim rizicima je zadovoljavajuće.

Banka je razvila Strategiju za upravljanje tržišnim rizicima, Politike i Procedure za upravljanje tržišnim rizicima - rizikom kamatne stope, deviznim rizikom i cjenovnim rizikom za hartije od vrijednosti, koje su usvojene od strane Upravnog odbora na vanrednoj sjednici održanoj 12.11.2007. godine. Politike i procedure upravljanja rizikom emitenta i rizikom plasmana usvojene su od strane Upravnog odbora na sjednici održanoj 24.04.2008. godine. Kontrolom je utvrđeno da je kvalitet navedenih akata zadovoljavajući.Strategijom je propisano da je odgovornost za efikasno upravljanje tržišnim rizicima na izvršnom menadžmentu Banke, odnosno na ALCO komitetu. Takođe, u skladu sa Strategijom, ALCO komitet najmanje jednom mjesečno prati izloženost Banke tržišnim rizicima, i o tome informiše Upravni odbor. Politikama upravljanja rizicima propisano je da je Sektor za upravljanje rizicima odgovoran za praćenje i upravljanje rizicima u Banci.

U procesu upravljanja tržišnim rizicima, Banka je donijela Strategiju investiranja i trgovanja. Banka u okviru strategije definiše iznos plasiranih sredstava koji bi angažovala u hartije od vrijednosti raspoložive za prodaju i hartije od vrijednosti za prodaju do kraja tekuće godine. Planirano je obavljanje brokersko - dilerskih poslova, poslova vezanih za preuzimanje emisija HOV, kastodi poslova, poslova investicionog menadžera. Banka je uradila projekciju očekivanih efekata trgovanja hartijama od vrijednosti do kraja godine.

Izvještaj o rizicima koji se jednom mjesečno razmatra na sjednicama ALCO komiteta sadrži informacije o tržišnim rizicima (rizik kamatne stope, devizni rizik - uključujući stres scenarije, cjenovni rizik, rizik palsmana), Preporuka je kontrole da se prilikom prezentiranja informacija o nivou izloženosti tržišnim rizicima uključi u izvještaj i rizik emitenta.

Izloženost riziku kamatne stope je niska. za praćenje rizika kamatne stope Banka koristi Izvještaj o riziku kamatne stope (Obrazac br.6), što je odgovarajuće u odnosu na veličinu i složenost izloženosti bančinog bilansa i vanbilansa. Izvještaj pokazuje da Banka ima pozitivne kumulativne gapove po svim periodima. Ukupan kumulativni gap je pozitivan i iznosi 18.322 hilj. EUR-a, što predstavlja 3,35% ukupne aktive.

Internim limitima u poslovanju definisano je da koeficijent osjetljivosti na kamatnu stopu (RSAjRSL) u rasponu od 0,85-1,5 za jednu godinu. Na dan kontrole RSAjRSL za godinu dana (kumulativno) iznosi 1,04.

Takođe, Banka je definisala limite za rizik kamatne stope po pojedinim valutama, i to:

EUR 0,85%-1,50% USD 0,95%-1% CHF 0,95%-1% GBP 0,95%-1%

Ostalo 1%-1,15%

20

Bančin spred kamatnih stopa je umjeren. Na dan 30.06.2008. godine spred kamatnih stopa iznosi 3,67% i niži je od sistemskog pokazatelja koji iznosi 3,82%.

30.06.2007. 30.09.2007. 31.12.2007. 31.03.2008. 30.06.2008.

Sistemski pokazatelj

na 30.06.2008.

5,11% 4,31% 4,28% 3,17% 3,67% 3,82%

Banka je izvršila mjerenje uticaja povećanja kamatne stope na oročenim depozitima za 10% i smanjenja kamatne stope na datim kreditima za 10%, pod pretpostavkom da će doći u situaciju da mora ponovo utvrđivati cijenu angažovanih sredstava sa podacima na dan 30.06.2008. godine. U slučaju povećanja kamatne stope na oročeni m depozitima rashodi za mjesec će se povećati za 0,76%, dok u slučaju smanjenja kamatne stope na kreditima doći će

do smanjenja prihoda za mjesec za 0,84%.

Banka ocjenjuje uticaj promjene kamatnih stopa sagledavajući efekat promjene kamatnih stopa na prihod. Polazna pretpostavka je da će se oročeni depoziti koji dospijevaju za vraćanje u periodu od 01.07.2008.-30.09.2008. godine obnoviti po kamatnoj stopi koja je veća

za 10%, kao i da će se oročeni depozit kod kojeg postoji kaluzula o mogućnosti

prijevremenog razročavanja sredstava takođe obnoviti po stopi uvećanoj za 10%. U tom slučaju prihodi za mjesec su smanjeni za 0,52%. Kod ugovora kod kojih postoji klauzula o mogućnosti prijevremenog razročavanja sredstava (Fond za razvoj), u slučaju ponovnog oročenja i u situaciji promjene kamatne stope za +10%, prihodi za mjesec su smanjeni za 0,05%. Ukupno smanjenje prihoda po osnovu obije varijante iznosi 0,57%.

U skladu sa članom 7. Odluke o minimalnim standardima za upravljanje tržišnim rizicima u bankama (u daljem tekstu:Odluka), Banka dokumentuje i potkrepljuje pretpostavkama očekivano ponovno utvrđivanje cijena za pozicije aktive i pasive koje nemaju jasno definisana dospijeća ili kod kojih dospijeća mogu varirati. Prilikom ove analize na dan 30.06.2008. godine, Banka uzima pretpostavke mogućeg razročenja sredstava (Ugovori o depozitu Fonda za razvoj kod kojih postoji klauzula o prijevremenom razročenju sredstava) kao i pretpostavka na osnovu najava nekih klijenata za prijevremeno vraćanje kredita. U slučaju prijevremenog razročavanja sredstava u iznosu od 5.550 hilj.EUR-a rashodi po osnovu pasivne kamate za mjesec iznosi 27 hilj.EUR-a, dok ukupni priliv koji se očekuje po osnovu otplate kredita iznosi 6.552 hilj.EUR-a, a prihodi od kamate po ovom osnovu za mjesec iznose 44 hilj. EUR-a. U slučaju pretpostavljenog scenarija GAP je pozitivan i iznosi 1.002 hilj. EUR-a.

Takođe, Banka mjeri i prati rizik kamatne stope na osnovu promjene strukture dospijeća

kamatonosnih depozita i kredita. U prvom, realnom slučaju, uzeto je da će se krediti i ostala potraživanja do 90 dana smanjiti 5%, a preko 90 dana će se povećati 1-5%, kamatonosni depoziti do 90 dana će se povećavati za 10%, a preko 90 dana će se umanjiti za 1-5%. Rezultat ove pretpostavke su pozitivni kumulativni gapovi po svim periodima. Drugi, ekstremni slučaj, uključuje pretpostavke da će se krediti i ostala potraživanja do 90 dana smanjiti 10%, a preko 90 dana povećati za 1-5%, depoziti do 90 dana će se povećavati za 40%, a preko 90 dana će se smanjiti za 5-10%. Rezultat i ove pretpostavke su pozitivni kumulativni gapovi po svim periodima.

S obzirom na to da Banka na dan 30.06.2008. godine, ima POZICIJU sa promjenljivom kamatnom stopom - pozajmice od Landesbank AG i Steiermaerkische bank (6 mjesečni

EURIBOR), Banka je na prethodni scenario (na obije varijante) na dan 30.06.2008. godine

21

3(). juna :ZOOe). (judinl>

uradila gap izvještaje na osnovu pretpostavljenih ekstremnih produženja ili skraćenja

rokova za ponovno utvrđivanje cijena. Polazna pretpostavka je da će ove pozajmice dospjeti za ponovno utvrđivanje cijena za tri mjeseca. U tom slučaju, kumulativni gapovi po svim period.ima su pozitivni.

Izloženost Banke deviznom riziku je niska do umjerena. Banka na dan 30.06.2008. godine ima neto (dugu) poziciju u GBP u iznosu od 118 hiIj. EUR-a (0,45% kapitala I klase), kao i neto (dugu) poziciju u ostalim valutama u iznosu od 22 hiIj. EUR-a (0,08% kapitala I klase). Banka ima neto (kratku) deviznu poziciju u USD u iznosu od 3.533 hilj. EUR-a (13,47% kapitala I klase) i u CHF u iznosu od 1.455 hiIj. EUR-a (5,55% kapitala I klase). Neto (kratka) pozicija banke agregatno u svim stranim valutama iznosi 4.848 hilj. EUR-a (18,48% kapitala I klase).

U skladu sa članom 13 Odluke, Banka je limitirala izloženost deviznom riziku interno propisanim limitima, i to:

~ Kumulativni devizni gap do 20% kapitala I klase, ~ Neto otvorene pozicije na kraju dana za valute koje se nalaze na referentnoj kursnoj

listi Evropske Centralne banke - pojedinačno po valuti 15% kapitala I klase i agregatno 20% kapitala I klase,

~ Neto otvorene pozicije na kraju dana za ostale valute - pojedinačno po valuti 2% kapitala I klase i agregatno 4% kapitala I klase,

~ Neto otvorena devizna pozicija pojedinačno po valutama max 5% kapitala I klase i agregatno max 10% kapitala I klase

Takođe, Banka je utvrdila limite za dugu deviznu poziciju i kratku deviznu poziciju kao procenat od kapitala I klase, pojedinačno po valutama i agregatno.

Valuta Duga pozicija Kratka pozicija USD 55% 40% GBP 10% 8% CHF 10% 8%

Ostale 5% 4% Agregatno 80% 60%

Mjerenje deviznog rizika Banka je vršila na bazi uticaja promjena +/ - 20% u deviznim kursevima na mjesečni prihod Banke za valute USD, CHF, GBP, CAD, HRK, AUD, SEK, NOK, JPY, odnosno za sve valute čija je vrijednost na dan preračunata u EUR veća od 1 hilj. EUR-a, sa podacima na dan 30.06.2008. godine.

Valuta Rast za 20%-povećanje

rashoda (%) Pad za 20%-povećanje

prihoda (%) USD 16,88 13,50 CHF 6,95 5,56 GBP 0,45 0,57 CAD 0,09 0,07 HRK 0,18 0,22 AUD 0,01 0,01 SEK 0,05 0,04 NOK 0,01 0,01 JPY 0,01 0,01

22

~ll JU n.i 2llllK. godine

Izloženost Banke cjenovnom riziku je umjerena. Na poziciji hartije od vrijednosti za trgovinu na dan 30.06.2008. godine Banka je prikazala iznos od 653 hilj. EUR-a, na poziciji hartije od vrijednosti raspoložive za prodaju iznos od 282 hilj. EUR-a, što ukupno predstavlja 0,17% ukupne aktive. Najveći dio odnosi se na akcije Lovćen osiguranja AD u iznosu od 236 hilj. EUR-a, dok se iznos od 155 hilj. EUR-a odnosi se na akcije Euro fonda.

Banka je uspostavila interne limite za cjenovni rizik, i to:

~ Maksimalna pozicija neto tržišne vrijednosti svih akcija za sva tržišta na kojima se posluje do 15% kapitala I klase,

~ Maksimalna duga pozicija tržišne vrijednosti svih akcija za sva tržišta na kojima se posluje do 15% kapitala I klase,

~ Maksimalna kratka pozicija tržišne vrijednosti svih akcija za sva tržišta na kojima se posluje do5% kapitala I klase,

~ Maksimalna pozicija neto tržišne vriejdnosti svake pojedinačne akcije za sva tržišta na kojima se trguje do 5% kapitala I klase,

~ Maksimalna duga pozicija tržišne vrijednosti za svaku pojedinačnu akciju za sva tržišta na kojima se trguje do 5% kapitala I klase,

~ Maksimalna kratka pozicija tržišne vrijednosti za svaku pojedinačnu akciju za sva tržišta na kojima se trguje do 2% kapitala I klase,

~ Maksimalna pozicija svih dužničkihhartija od vrijednosti za sva tržišta na kojima se trguje do 15% kapitala I klase,

~ Maksimalna duga pozicija svih dužničkih hartija od vrijednosti za sva tržišta na kojima se trguje do 15% kapitala I klase,

~ Maksimalna kratka pozicija svih dužničkih hartija od vrijednosti za sva tržišta na kojima se trguje do 5% kapitala I klase,

~ Maksimalna pozicija neto tržišne vrijednosti svake pojedinačne dužničke hartije od vrijednosti za sva tržišta kojima se trguje do 10% kapitala I klase,

~ Maksimalna duga pozicija tržišne vrijednosti svake pojedinačne dužničke hartije od vrijednosti do 10% kapitala I klase,

~ Maksimalna kratka pozicija tržišne vrijednosti svake pojedinačne hartije od vrijednosti do 2% kapitala I klase.

Izloženost Banke riziku plasmana je niska do umjerena. Na dan 30.06.2008. godine, Banka ima ukupne plasmane u iznosu od 26.908 hilj. EUR-a, ekvivalentno 102,56% kapitala I klase. Od tog iznosa, iznos od 21.629 hilj. EUR-a predstavlja korespodentne račune (LHB Frankfurt, Raiffeisen, Commerzbank, Deutsche bank, Euroaxis), dok se ostatak od 5.279 hilj. EUR-a odnosi na kamatonosna oročena sredstva (LHB Frankfurt). Najveći udio u ukupnim plasmanima Banke čine plasmani kod Raiffeisen banke u iznosu od 10.676 hilj. EUR-a (39,68% ukupnih plasmana).

Banka je utvrdila fiksne limite za iznos sredstava na računima kod ino - banaka (max 78 mil.EUR-a), kod jedne ino - banke (max 26mil.EUR-a) i procentualno u odnosu na kapital I klase (do 300%kapitala I klase), i za sredstva na računima kod jedne ino - banke do 100% kapitala I klase, kao i ukupne limite u odnosu na kapital I klase i fiksne limite po pojedinim zemljama. Osim navedenih, Banka je utvrdila i posebne fiksne limite za korespodentne banke (Deutsche bank AG, LHB Internationale handIsbank AG, Commerzbank AG Frankfurt, Raiffeisen Zentralbank do 26 mil. EUR-a, i za Euroaxis Bank Joint Stock Commercial bank do 13 mil. EUR-a).

Na dan kontrole svi plasmani Banke su u okviru utvrđenihlimita.

23

JU. juna 2UW·j gudine----"-'------

Izloženost Banke riziku emitenta je umjerena. Na dan 30.06.2008. godine iznos kredita obezbijeđenih hartijama od vrijednosti je 5.643 hilj. EUR-a, ekvivalentno 21,51% kapitala I klase. Ukupan iznos kredita odobrenih fizičkima licima koji su obezbijeđeni hartijama od vrijednosti sa stanjem na dan 30.06.2008. godine je 1.826 hilj. EUR-a. Ukupan iznos kredita odorenih pravnim licima obezbijeđeni hartijama od vrijednosti sa stanjem na dan 30.06.2008. godine je 3.817 hilj. EUR-a.

Izmjenom i dopunom limita u poslovanju utvrđeni su limiti za rizik emitenta procentualno u odnosu na kapital I klase i u fiksnom iznosu, i to:

~ Vrijednost ukupno odobrenih kredita na osnovu zaloga hartija od vrijednosti do 80% kapitala I klase, i fiksni limit do 21 mil. EUR-a,

~ Vrijednost ukupno odobrenih kredita fizičkim licima na osnovu zaloga hartija od vrijednosti do 30% kapitala I klase i fiksni limit do 8 mil. EUR-a,

~ Vrijednost ukupno odobrenih kredita pravnim licima na osnovu zaloga hartija od vrijednosti do 50% kapitala I klase i fiksni limit do 13 mil. EUR-a,

~ Vrijednost založenih hartija od vrijednosti po jednom emitentu za ukupni portfolio kredita obezbijeđenih hartijama od vrijednosti, ukoliko se radi o emitentu čije se hartije od vrijednosti kotiraju na A listama crnogorskih berzi do 20% kapitala I klase, i fiksni limit do 5 mil.EUR-a,

~ Vrijednost založenih hartija od vrijednosti po jednom emitentu za ukupni portfolio kredita obezbijeđenih hartijama od vrijednosti, ukoliko se radi o emitentu čije se hartije od vrijednosti kotiraju na B listama crnogorskih berzi do 10% kapitala I klase, i fiksni limit do 2,6 mil.EUR-a,

~ Vrijednost založenih hartija od vrijednosti po jednom emitentu za ukupni portfolio kredita obezbijeđenih hartijama od vrijednosti, ukoliko se radi o investicionim ili državnim fondovima fiksni limit do 5 mil. EUR-a.

S obzirom na to da je limit za vrijednost ukupno odobrenih kredita na osnovu zaloga hartija od vrijednosti do 80% kapitala I klase, visoko postavljen, imajući u vidu nestabilnost tržišta hartija od vrijednosti, kontrola smatra da ga je potrebno revidirati.

Osim navedenih, Banka je Procedurom upravljanja rizikom emitenta definisala i posebne limite koji su vezani za procjenjivanje tržišne vrijednosti i katalog "prihvatljivih" kolaterala. U situaciji kada postoji tendencija pada hartija od vrijednosti u dužem periodu od 15 dana, polazna osnova treba da bude najmanja tržišna cijena u periodu od mjesec dana. Kada postoji tendencija rasta cijena hartija od vrijednosti, onda se kao polazna osnova uzima prosječna mjesečna cijena, ne aktuelna tržišna. Kada postoji tendencija pada hartija od vrijednosti u periodu dužem od mjesec dana, onda se hartije od vrijednosti izbjegavaju kao sredstvo obezbjeđenja kredita. Ako su sredstvo obezbjeđenja hartije od vrijednosti koje se kotiraju na A listama crnogorskih berzi, tada je procijenjena tržišna vrijednost hartija od vrijednosti kao kolaterala u odnosu na kredit u odnosu 1,25:1. Ako su sredstvo obezbjeđenja

hartije od vrijednosti koje se kotiraju na B listama crnogorskih berzi, ili su u pitanju hartije od vrijednosti investicionih i državnih fondova, tada je procijenjena tržišna vrijednost hartija od vrijednosti kao kolaterala u odnosu na kredit u odnosu 1,8:1.

24