Zadovoljan sobom! U Kini je, pred neko do ba,

Jbjav/jena kn jiga aforizama, mu­irih izreka, ko ju je napi ao kin e­;ki filozof Cuang-Cia. Medu mu­trim izrekama toga filozofa čitamo

ovu: >>K o. s e r a d u j e ž i v o t u,

i o š n i j e s a vrše n č o v j e k. rreba se radovati sebi i ) i t i u pr v o m re d u, z a d O­

o l j a n s o b o m.<c Moguće će se nekima činiti da

· e to u opreci s kršćanskom nau~

om o po.niznosti, o pravoj dobroti o mogućnosti neprestanoga na-

Jredovanja na putu savršenstva. 4li ko pravilno shvati kineskoga ilo~ofa naći će da je njegova ri­ec upravo u skladu s kršćan­·fvom.

Lijepa je naša zemlja. Lijepa e u svojoj mnogovrsnoj raznolič-

1osti koja se konačno ujedinjuje z savršenu harmoniju. - l plavo nore, i razapeto nebo, i tvrdi ka­nen, i lakokrila ptica - sve to :uvstvenog i misaonog čovjeka za-1-fivljuje. l jer se čovjek svoj loj jepoti raduje, raduje se i životu oji je okružen tom ljepotom i ko-

'i živi od nje. Pa ipak ih ima koji se dive ze­

niji i životu na njoj, ali se ne mo­~u diviti sebi; ima ih koji se radu­u kad proljeće razastre svoje me­'e baršunaste sagove po. trafinama livadama ili kad sunce, kao kakav

unak iz priča, podigne iza šiljastog 'rda svoje užareno koplje, ali se te mogu radovati niti mogu biti adovoljni sami sobo,m.

Može li se u duši radovati kar­aš koji je u dugim besnenim i pi­anim noćima prokartao očevinu i ljed ovinu?

Može li biti sobom zadovoljan epoštenjak koji je svojim preva­ama, kamatnjašfvom i nemilosr­fem ucvilio stotine beskućnika, se­iaka, radnika i nezaštićenih siro­a?

l zar takvima što koristi ako e raduju zemaljskim ljepo.fama, noći i životu? Neka se, ne znam '·oliko, raduju, ali o njihovom se avršenstvu ne može govoriti.

Treba se radovati se ­lo j i b i t i, u pr v o m re d u, 1adovoljan sobom!

Sreća je u nama. I bogatstvo, ' moć, i dobrota! Jer jedino što je • nama, u našoj nutrini, u našoj cluši, to je naše. T o nam, bez n~ ·e pri vole, ne može niko, ni naj­' 1kaviji tat , odnijeti. A sve drugo

l I l. BROJ ll. "ibenik, 14. ožujka 1937.

RUKOPI I E NE VRAćAJU - ADRESA

UREDNISTVA I UPRAVE: SIBE IK pp. 17.

Ko je veći rn l rot vorac i mironosac od - K r ista?

ir nova paro a! Jedni opet mi le da je i m ir

njiho\ monopol. Deklamiraju, lomata­ju rukama; u pri,·atnom razgovoru, na astancima i 'Zborovima.

Jedamput ih je čuti kako nema drugoga lijeka nego u gomilama po­klati ,-e koji ne mi le kao to oni mi-le, a drugi put drže moralne propo­

\rJjedi, i koro da im se oko ne o uzi kada gO\·ore o ubijanju čovjeka po čovjeku.

Rat, rat ... oružje! To u miliju­ni milijuna u prah, vodu i dim bače­ni. Kako ćemo mi imati kruha, kad našu pvenicu poznblju neza 'tna ka­non ka ždrijela!

Ko ne bi od nas želio da nema ni ratne puške ni topa? Ko? eka javi!

Ko je taj koji uživa u prolijeva­nju brat ke krvi? A uz to za o iroma­šenje naših zemalja po nezasitnoj ne­mani - koju zovemo - rat? - e može ga biti, jer, kad bi ga b'ilo, itbacili bi mo ga iz voga društva.

Cinjenica je neoboriva da e po­štena Čo\·jekova narav protivi ratu. o, medutim on je uvijek tu, i ratni e materijal ne manjuje, nego, dapače, po\'ećava, i u jednoj i u drugoj i u trećoj zemlji - ve redom do po ljed­nje.

Rat nije boj mačaka i miševa, ili ljudi nerazumnim životinjama - ne­go krvavo obračunavanje naroda s na­rodom, čovjeka s čovj e kom.

Proti ratu e buni poštena narav čovjekova; mi mo proti ratu, a opet jedini mo mi koji ga podržavamo, jer je sve do nas; ne do mene i do tebe, nego do ljud ke zajednice uopće.

Pitanje rata bolna je tvar koja nas ponizuje i sramoti, i vjedok -kako po tena narav nije ona koja irna vodeću ulogu.

Mir! - to je monopol po'tene naravi čovjekove, a ne ni ove ni one

h.l.l pine, ovoga ili onoga programa.

je nestalnu, prom jenljivo i, zato, malovrijedno.

N o kao što je u nama i sreća, i bogatstvo, i moć i dobrota tako se u nama može lako nastaniti ne­sreća, siromaštvo, slabost, i zloća.

Ko posjeduje prvo, taj može biti zadovoljan sobo.m a ko drugo ne može, pa m ak ar to želio.

Prema tome može biti sobom zadovoljan seljak koji prebiva pod kakvo,m pločaricom i živi o zelju i crnom kruhu i radnik nadničar ko­ji mora, da proživi, čitav dan pre­našali na leđima teške vreće .

Kao i obratno : Mo že biti ne­zadovoljan čovjek kojega se pa­meti dive svi kontinenti zemlje ili koji ima toliko, zlata da bi s njim mogao otkupiti sve dragocjenosti ovoga svijeta.

Istina, nikad čovjek, dok je čovjek, ne može samim sobom biti

Bolje, o miru uopće ne mo/erno go­voriti kao o nekom monopolu, kao o u tom mi lu ne možemo govoriti o pravdi, po tenju, plemenitosti, ~jub~­vi, samilosti, prijazno ti, če htostl!

!ožemo samo i ticati da pojedino vi­še ili manje dolazi do izražaja kod jednih ili kod drugih.

A, h.--ad je govor o miru. koji je to koji bi e u udio reći da misao mi­ra igdje dolazi do takvog izražaja kao 'to to dolazi u kršćanstvu?

Ko je taj koji bi mogao pr tom uprijeti u većega mirotvorca i miro­no ea nego što je naj komu u nad kolijevkom zapjevale čete nebe ika: 1ir na zem l ji ljudima dobre vo­

lje?

ga biti erna ga. ije ga bilo, niti će

Po'·tena narav vapi za mirom, a čitava jegova nauka ide za tim da po tena narav dođe do izražaja u sve­mu Sto je uzvišeno i dobro, pa i u mi li mira, koja je uzvi' na i dobra.

ko se oduševljavamo za misao mira, što moramo, ako u nama ni-u uvenule e niti plemenite čovječ-

no ti, onda se treba odu evljavati za nauku Onoga komu je mir uvijek na u tima i koji je govorio : Mir voj dajem vam, mir oj o tavljam vam.

Kri tova nauka, pu nina duhovno­ga blaga i znanja, lcr ije u ebi mi li i načela koja oduševljavaju 'i vježe. Evanđelje je nei crpivi vrutak na ko­mu se može napajati svačiji duh, sa­mo to treba htjeti. - Kri t ne će o­nih koji pabirče i izbiru, a jo ma­nje onih koji kradu iz jegove nau­ke pa s ijetu iznose kao nešto svoga i dosad nei tica.na.

Covjek je razuman tvor, ali, ako bi mo čestoput gledali na njego a d je­la i po tupak, u našim bi očima ot­kočio kao nerazuman i tup, k'oji uži­

va u tom u to je varan i zaveden. Kad mo za načelo m ira, proti

tako zado vo/jan, da bi mogao re­ći: la sam tako dobar, izglađen i avršen, da se više ne bih mogao

po bolF ava ti, izglaćl iva f i i usavrša­va ti. A li opet: k o je u sebi sku­pio do voljan postotak dobrote, i ima čvrstu volju da sačuva i usa­vr ~ i tu dobrotu, može se sebi rado­vati, može biti sobo.m zadovoljan.

I tak av je čovjek po ljudsku rečeno , savršen! A u tome i jest istinitost i mudrost · riječi onoga kineskog filozofa.

1 ego, mudro. t k ineskog filo­zofa nije ni~ fa novo . Ko pozna Evanđelje, taj je za nju znao prije nego što je čuo za nekoga uang­Cia i za njego_vu knjigu aforizama.

Krist se jednom popeo na v i­soku goru. Oko N jega i pod Njim posjed alo je zadivljeno mno "iva naroda, da mu predade riječi slađe od meda i mudrije od ikakve ljud-

robovanju čovjeka j)'O čovjeku, za pra­vedan dru' tveni poredak, proti zlo­porabi de na i s lijeva, onda po­hrlimo k izvoru, k nom u kod koga su te velike i Jij pe misli najjače i naj­bolje i. taknute. Idimo Kri tu, kao no-iocu svega onoga za ' o se mi odu­

ševljavamo. ve ono o je dobro, a uz to pri tajemo, od Krista i . jega­va evanđelja je po udeno. Zlobni u svi oni koji to ne kažu onima koj i ne znaju. To je nepravedn~ i nepo'teno. Time bi htjeli umanjiti veličinu Kri-ta i jegove nauke.

Koga na putu k evanđe l j u zau tavlja možebitna zlopo­raba Kri tove nauke, taj se ne može nazivat i zrelim čo ­,. j e ko m. Ju.ni.or

Katoličke _pobjede .v

PRAVA OD ITELJICA e sjeve.roameričkom glavno m gra­

du Washingtopu P1mjeravaju posta­viti ogroman kip Kr i tu Kralju . Iz svih lcrajeva im tižu novi doprinosi, pa i od nekatolika. Protestantski profesor iz Urbane je poslao glavnom odboru pi mo: " eka bude lik Kristov ma.j -tor ko djelo ljudske umjetno ti i vjer­

no ti. Po tavite ga na uzdignuto mje-to, da se vaki putnik koji dođe u

Washington obazre na nj. r io je u­tješna i uzvišena misao, da je kato­lička C rkva pripravna ve ljude i sve narode, kad su se zasitili praznim mar­ksi tičnim naucima zadnjih desetl je­ća, preokrenuti i dovesti do prve vr-he ljud koga roda." ..,

C RK TUP PRIJ ED U proljeće pro le godine je A­

merikanac Toma F. Coakley putovao po evrop kim državama. Pri tim pu~ tavanjima nešto mu je upalo u oči. Začuđen je o tao kad je vidio koliko e novih katoličkih crkava sagradilo

zadnjih godina. Do ovog uvjerenja je došao: "U tim zgradama Crkva tiho tupa naprijed".

I dok e u Rusij i ruše crkve i tvaraju paklenski planovi da im za-

ske mudrosti. l tada je, u SJaJu božanstva i milini čovječanstva, govorio :

»B l a ž e n i k r o t k i . . . b l a­ž eni milo rd ni ... bl až eni čs t a src a .. . bl až eni miro ­t v orci . .. bl aže ni koji s u pro g on jeni r a di praved ­no,sti ... <<

l fa Kristova riječ b l a ž e n znači i to. -to i r a d o v a t i s e s e ­bi biti sa mim sobom za­d ov ol ja n.

N ama je pokazan put prema savr-en stvu, pa prema tome, i k a zado vol js tvu. A jedno drugo moramo tražiti u sebi, u du i u kojoj stanuje Bog kao jedini sta­nar i stanodavac.

U N)emu je savršenstvo, ali i radost i zadovoljstvo!

lg.

• K -~ T O L l

>ropovijedati i u iti. o dlok je pro-okru~i~e ga Zi lovi koji ga

·eć prije naumi umo~iti. vo j!m. od­ditim ~vorom, u koJemu se 1 ticala ·eličina l vjet'no t Nj go og bo./an­tva, silno ih je razdražio. - ,,Tada tze e karn nj da bace na Njega".

Tako e niže, i jo će se niza ti, lika za likom koje nam jasno i u­jerljho govore o Lu ovoj muci.

Gluha je nedjel ja . Crk,•a na po­iva da oglu im 7a ve omam lji e vukove i glasO\·e ic anj kog vijeta, a da e ZJ.t orim u vijet voj du­e, u kojem ćem o e, u dubolroj ti ini i kru~no ti, klanjati jedin0 liku Raza­lete Ljuba\'i. Lifurg

dr:avi PO \EC JE BEOGRADSKOG AD-

II l 'UPA DRA J. UJC ICA obavi:eno je u edjclju 7. l. mj. u Zagrebu. Po većen]e je bavio hrva tsk i metropolita rogreh1 čk i · nad­i. kup preuzv. g. dr Antun Bauer u pri­utno tl papin kog nuncija Mons. P.ellegri­

tti-a, 9 biskupa, ministara Vrba nića i -•~tko\'i ća, vojnih i civiln ih \' lasll, brojnog -ećen Iva, rodbine i vjernika . KJo , upo-~titelji bili u ljubljan ki bi kup preuzv. . dr Gregor Rožman i split hi biskup pre-

'ZV. g. dr Kv. Khement Bonefači ć. ovi adbi kup je uzeo za svoju lozi nku riječ i J.·\isericordia et verita " ("~Ul o rđe i ls­na"). reka i ovom prilikom primi na e ,krene čestitke i najbolje želje.

ODLAZAK DRA MACEK U INO-E t TVO. Po liti čk i vođa Hrvata dr la­ir \acek 8. t. mj . otputovao je u ino­mstvo skupa sa nar. za !upnikom drom J.

ubejom, a u Zagreb se vratio l O. t. mj . U hazu se sastao sa glavnim tajnikom b. Hr­atske Seljačke Stranke drom jurjem Kr­jevićem, i s njim o tao u dužem razgo­

rtl. Dr Krnjev i ć podnio mu je i crpan re­rat o svojoj akciji u inost ran Ivu. a dr \aček je njega obavijestio o položaju u mlji i dao mu da ljnja uputstva za rad inoremstvu.

VAZ. E POLJTICKE IZ] VE DRA OROSCA. Dr Koro9ec u svom ekspozeju rilikom pretresa proračuna min. unutr. po­ova u Nar. Skupštini ~đu ostalim Izja-' io j,e i ovo: " lac.a želi, ako je ikako mo­uće ea političke zakone donese ne samo sa~lasnos li sa parlamentarnom opozi cijom,

eć i 5a najjačim grupama vanparlamenlarne pozicije. A trebalo je ipak ostvarili pre­uslo~ za to. Mislim. da u ovom pogledu rijiCme nije proteklo bez svakoga rezulta­a • . . Obzirom na opozicione grupe u Hr­atskoj mo2lemo konstatovati. da se odno­i bar nijesu pooštrili, i kraljevska vlada

nada - bez obzira na beznačajne peri­lije - da i S\·ojom daljnom taktikom i~ ususret traj noj sarad nji sa Hrvatima."

I NAROD I POSLA IK POKA PET­' OVIC aovokat iz Cuprije, koji je izabran a listi 'dra Ma&ka, a pripada Davidovićevoj

mokratskoj stranci predsjedništvu Nar. kupštin~ prec.ao je svoju pu~moć 1 lZJa­io da ~Ji vršili svoj poslani čki mandat. Jo~inarima je izjavio. da to čin i na svoju uku i da lo od nj,ega traže bi rač i . jer da anparlamentarna opozicija u Srbiji nema glfda na uspjeh.

MILAN PRIBICEVIC, brat pk. SVlCto­ara, umro je u Montreux-u u Svajcars~oj d mane srca. Pripadao je srpskoj zemlJo­Ciničkoj stranci . 1jegovo mrtvo tijelo biće

reneseno u Beograd. STRAJK RADNIKA U CEMENT OJ

DUSTRIJI u okolici Splita još uvi~k aje. jegov sv~tak n~ može se n~ka~o redvidjeli. Po sv1m znaci ma mogao b1 po­rajali i r:ekol'ko mjeseci. U štrajku se ~a­.u:i 2206 radnika, koji su dosad na samim adnicama izgubili oko 3 milijuna dinar~. :bog štrajka l nestašice cementa nastao J ~ asloj u gradiCVnoj industriji pa u osta li tez posla i brojni radnici građevne struke.

ZAPECACENJE PROSTORJ.IA .,NA­ODNE CITAO lCE" U ZATONU Izvršio

komesa~; sre kog na čels tva u Sibeniku . t. mj.

PROVAL A KRADA U GOSPI OM VETISTU NA OKITU. U SV~eli f u Gospe d Karmela na Okitu kraj Vodica izvršena _ provalna krađa. Sa Gospina lika odne­ni su svi zlatni ! srebrni nakiti, medu ko­

ima l ~redne skupocjene zlatne naušni(e . . va sreća , da je veći dio nakita bio pohranJen čuvan pod ključem u slanu vodičkoga žup­

ika. Provalnici su silom otvorill mala južna , rata i 'kad su ušli u crkvu. pokupili su o­r o. što im je do lo pod ruke. Nije isk lju če­ro , da jre i ovu provalu počinila ista krad­I ivačka banda, koja j.e nedavno pokrala žup-ki slan u Pirovcu i sv-etište Gospe od Ka­

r:IVađa u Tijesnu. OVO KR! ZA RS KO BRATSTVO os­

' ovano je u Pećniku (okružje Sa rajevo).

• K A T (l L 1 K •

Zašto sc komunizam toliko širi? " u 'V -cemu Je njihova moć?

j avn mni jLn je danas znati mno-go, veoma mn ogo. no upravlja dru-tvenim živo tom , pokr\!će i često tva­

ra udbono ne od luke -za čita' i vij et. Zar nije to i t javno mnijen je ~voju \'eliku i odlučujuću ulogu odigra lo pri! ikom rro loga svje tskog rata ?

Dana · ga pak nitko tako ne is­kori ć uj e kao komuni ti. Oni su do­bro hva tili, o on znači. Zato ve žrtvuju, da ga imaju uza se.

Cudno nam e čini , kako može još u,·ijek u vij tu komunizam uspijeva~i i kako e mož od dana u dan ve VI­

~e da ir i, kad je već sav ra krinkan i kad je v ć odavna pokazao prave pap­ke. Zar ne znamo vi, ko liko je mili­juna Uud kih života stajalo učvršćenje njego ' e vl a~ t i u Ru i j i ? Zar svi ne znamo, koliko i dana nedužnih žrta­va čam i po bolj vičkim tamnicama? Zar nqm n i u u pameti a ni milij un ki broje,·i umrlih o d gladi, koje na m godi nje dono_i ti t ika iz inga cr­venog raja? Pa ipak k l iki i koliki uzdi u za crvenim boljševičkim lan­cima! Ka ko to protumačiti?

zrok je tome upravo u javnom mnijen ju, koje je upilo na uk{u i krila­tice komuni. ti čke . Boljševici u pak to javno mnijenje zadob1li ničim dru­gim već bezbrojnom tampom . Stam­pa, i ni ta drugo, je ona silna moć •. koja podržava b~lj5ev i ~ku .via. t ~ ~u­. iji i o talom v1}etu 1 koja Je J edm~ 'kadra da sačuva komunizam od ra-

ula. Straho itu rašireno t kom uni ti č­

ke novin ke propagande u vijetu po­kazao je P . j . Ledit pro logodi njof!l izložbom, koja j e održana u proston­jama Papin kog Ru kog ln titula u Rimu. Sve uglednije vjetske, osobito talijan ke, publikacije s ratile su u voje \'l:ijeme pažn ju na tu iz ložbu. I

zbilja do\'ol jno je i samo letimično pregledati izložbu P .. L~dita , koj~ je izradio po vjerodo toJmm podacima, pa da e čovjek zgrozi nad paklen-kom žilavo ću bolj vika, kojom pre­

ko novin tva propagiraju voju nauku . Upravo kla ično prikazana je na

toj izložbi komuni ti čka vjetska pro­paganda: Na_ l i kan je trašan pauk ko­ji razapinje vo jim nogama golemu mrežu nad vim taležima. Paukova glava sadrži sred išnji ~:ed komun}­stičke propagande, ko JI odreduje smjernice svemu gibanju komunizma u vijetu. Trbuh gadnog pauka sa-tavljen je od velikoga broja no vina, mje_ečnika i o talih izdanja1 koja i.~­laze u sredi t ima drža a ih pokraJI­na, sa zadaćom, da komunističkim me­dom laži hrane _ ·roke lo jeve naroda. S aka od o~am paukovih nogu i~pu­njena je li tavima, kpji u određeni za pojedine taleze i dobi: li tovima za radnike, ~eljake, stud nte, žene, mla­di će, d jecu i t. d.

Strašan je taj komuni tički pauk, ali još groznija je tvarna t koju on pretstavlja. Ta i ta iz)ožba n~m JX?­kazu je, ela e da nas Širom . V IJ~~ ~~-ka 10 hiljada komun1sticklh

anevnika u 4 hiljade mje ta u 87 jezika a anevnom. t.i .ra­žom, pamtite, od 37 :niiiJU­n a pr i m j er a k a ! No s_ad 1~tom do­lazi najgro_znije : .u samoJ _na~me _Pro: Sloj godini do J topada Iza Jo je . ::> m i l i j ar d i i l O .o m i l i j u n~ p:;­mj e r aka r azn 1h komuni s tlc­kih knjig a , djel a, č a o~isa, li stova, proglasa,leta~a It.?·

Sto je pak bilo na tramcama tih bezbrojnih li tova? Od prve do po­ljednje crte žučlji vi sok pakl~nske mr­

žnje proti vjeri, ·crkvi, .Papi! većen-tvu; proti Bogu, Bl. D JeVICJ i svec~­

ma. K tome karikature Pape, većent­ka vjer kih svetinja; lažni povijesn i po'daci, nemo ralne like ~ n aravno ~­vanje u zvi jezde ~omu~ 1zma .~ao. J -dinoga i tema, koJ I moze da r.IJe 1 o­cijalno pitanje i done e narodima slo-bodu, sreću i mir. . ..

ije onda čudno , ako IZ ~ bju ljudi, koji preživaju ·amo tu no.~msk_u hranu izlaze samo klevete, ocm Jtvan Ja i laži' proti svem ll , to je nama ka to­l icima ve to.

Slavno vladajući P apa Pio X!I. dobro u viđaj u ći vu rawmu straho­tu koj u komt~ni tičke no ine pr1ouz­roku ju u lj qd kim savjest ima pri otvo­ru izložbe Sv je tske Kato! ičke Stam pe u Rimu izrekao je ove značajne rije­či: "Vi, predragi sinci, kažite, da ste

vid j li t..a jedn ičkog ea pretabrinutog i bolnog radi najveće pogibli od ko­mun ista, koji ugro7.a.vaju vc i koj i već u mnogim rnje t ima rnbiru tra­~n danak, o"'bito u yr pi. Kažite , pr dragi, da zajed ničk i Otac ne pre­staje upozora,a t i na pogibelj, k'oj u mnogi, r:remnogi, čin i e, ne uviđaju i ne razabiru njetinu te/ inu i opas­no L"

\'a trepnja veto!{ ea upravo e temel j i na o~romnoj nodnskoj ko­

muni . tičko j propagandi. U samo j r g e n t i n i tiska ~e

dnevno 660 raznih k9muni tičkih li-tova, i to 240 na spanjol kom jeri­

ku, a 420 na o tallm jezicima. - re­dišnji kom uni tički o rgan " Komin­fern", koji daje sve mjem ice za pro­pagandu kom unizma u , j jetu , tiska e dne no u Mo kvi u 14 milijuna i

6 O hiljada primjeraka, a list "Kom-omot" izlaJ i u 4 mili jt.IJJ1a i 700 h ilja­

da primjera'ka. Za ovim ~ mnog<:~ ne zao taj u ni ostal i mo kovski li tov i; tako "Bezbožnik" i-zlazi u jedan mi­lijun i 300 hiljada primj raka. - U F r a n e u k o j je sluLbeni komunisti­č ki li t "Correspondance", a dva naj­ra.5irenija dnevnika je u "L' Humani­te" u 400.000 primjeraka i "Le Po­pu/aire" li t "si roma'nog" m ili juna­Sa, - socijal i sti čkog "druga" Leona Bluma. - U ngl e koj lu7:beni li t Treće Internacionale je ,/ntema­tional Press", a naj ra irenij i dnevnik "The Daily Wor!ter". - Za r ednj u

m e r i k u glavno je red i' e u zlo­gl nom M e k i k u , gdje · lazi služ­beni komuni ti čki l i t ju fida''. I ta­ko bi mo mogli zaredati od države do drave i vugd je bi mo na li vrlo brojnu komun ist ičku propagandi tičk u štamQU.

Sto to znači? To i može pred-taviti samo onaj, ko ji pbzna ilnu moć današnje sv jet ke štampe i ltallvO dusevno ra položenje stvara tis/tano slovo u rukama prosječno naobraženog seljaka i ratbtika. Ta za nji h samo

rijedi ovaj zaključak: l tin i to je, jer je ti kano, a Sto je tiskano, to je i ti­nito!

Kakvim raspoloženjem prema ka­toli čkoj Crkvi je onda zadojen s aki onaj, koji čita komuni t ičke novine. lako je razumljivo. Prema riječima dra J. Pauchard, glavnog urednika "Frei., burger Nachrichten": 110ne pokazuju iZ\·anredno o trovn'.o i na_r-adno držanje upra,·o proti kr ćan tvu, a na osobi ti način proti katoličkoj Crkvi. Ko muni-ti pohađaju posebnu novinar ku k-b­

lu , eda mogu potom iz vj t ke štam­pe crp ti materija la za voje propagan­dističke cil jeve. jihova štampa, u lu­žbi novor.ogan tva, zad~jena je od pr­ve do zadnje crte protuvjer kim pi­sanjem."

Očita je dakle golema naga ko­muni tičke svjet ke Stampe, i upravo iz nje izvire ilna bujica komunizma, koji e izvanredno širi, uza va tolika protu !ovija, koja u ebi sadrži. Da~ k le tu im je moć, pače jedina moć!

D vije dužno ti odatle izvi ru zz vakoga, koji e još o jeća kršćaninom

i kato likom : l. Odbijati od ebe i uni 'tavati

sve novine, glasnike, letke itd ., koji mirišu ]:O žido-kom uni ti čkom kapi­talu.

2. Primati i širiti katoličku štam­pu ugledav i e u ži lavo t komuni ta, kad e radi o ' irenju njihovih laži.

Fra Den ys - SieJw

proizvađa

jedino

H. ULAH~U šiBEN:_I

St r. 3 .

Po svijetu /I>HAVI.JL SV. OCA PAPE posv

s.e por;nvilo On sr; potpuno oporavio. Boli u no1i posv.e su pre~t.ale te se može !obodno kn·ta'i it.van postelje l e druge

boli su pro~lc: . K:ttolicl <irom lJela 050-

bfto su radosni, 'lo J' v. Otac tako retno prelxllio svoju posljednju tdku !:ole t.

PI<ODOR PHUv\A MADRIDU , a ·o­nalistl SU na ccktoru lguent.<• i SJ 5omp Si-erre podutćll ve' iku ofen.rivu te im je us­pjrelo probiti prve neprijatelj ke linije Po­ložaj Madriaa je vrlo ugrožen i vojnički krugovi matraju, da je sadašnja f'rancova o'enziva odlučna. Clm padne Madrid. mo­že e računati sa skonm zavr· tkom nla.

apreoovanje nacionalističkih četa razvijl se vrlo brzo. a cesti Guadalajare približile su e na 17 kilometara gradu i zaposjele Valf-ermozo, koje se mjesto nala1i samo 75 km dal·ko od Madrida.

OPCt D fV O SVE VECF NAORU­lAVA JI Fgipatska vlada ovlastila je pretsjcdnika mini tarskog savjeta. da na 1me kredite 7a narodno nao u/anJe i <rabavku ralnoga materijala i aviona povi i kredit 7a narodnu obranu za milijun i l OO hiljada funt i sterlinga. - J a p a n s k i vojni pro­račun iznosi mjlijardu i 400 milijuna j'.!na, polovinu cijeloga dr7..avnog proračuna. -f' r a n e u s k a vlada predlož ila je parlamen­tu i renatu zakonski nacrt o velikom zaj­mu za narodnu obran u. Ovo j~ najveći pro­gram naoružanja. što ga j.e Francuska ikad ' irrtala da izvr'i. Bi6e potrošenp 9 i fb mi­lijardi franaka . Medutim osim ove svote p11:!dvideno je za naoružanje na moru 12 milijard i franaka. Ovaj program ima da ~ izvrši u toku idu 3 godine i da cjelo­kupnu tonažu francuske ratne flo te povisi od 650 hiljada na 50 hiljada tona. Cjelo­kupni izoaci 73 kopnenu vojsku. avijaciju f kupni izdaci ;ra kopnenu vojsku. avija iju i mornaricu. koji su slavljeni na raspoloženje samo u ovoj godini. iznose 15 milijardi fra­naka . Parlamenat je l O. t. mj. ovaj vladin zakonski nacrt u vojio sa 470 protiv 39 glasova, dok su g: 92 zastupnika ustegla od glasovanja.

O A "PJATILJETKAu ITALIJ E. V,eliko fa"is!ičko vijeće, povodom zaključ­ka o engleskom naoružanju, zaključilo je, da i Italija za 5 god ina izvrši dal jnje Po-'· y-ećanje i jačanje svoje oružane moći na kopnu, moru i u zraku be vojničkoj duž­nost i podvrgne sve građane od 18 do 55 go­dina. jo je izložilo svoju solidarno t na­cionalističkoj Spanjol koj i upravilo po­zdrav genera lu francu izrazujući uvjerenje. da oružane snage generala fran ca trebaju izvoj~vati konačn u pobjedu, čime bi se uni­štilo boljševizam na zapadu i bila započeta nova epoha pravde i civilizacije, u kojoj bi suradnja izmedu Italije i panjol ke, koje u pov~zane vjekovnim jezičnjm, kulturnim i

vjer kjm vezama. došle do lo jačeg izražaja. l'\OV IZJAVE TROCKOGA. Biv-ši

sovjetski kom~r i jedan od prvih sarad­nika LenjinO\'ih - Lav Trocki u jednom Svom govoru, nakon moskov kog proaesa. Izjavio je: "Optuženi u posljednjem mos­kovskom procrsu ni u bil i ništa drugo već obične lut ke u rukama GPU i odigrali su jednu naučenu ulogu. Ovak-vi teatralni pro­O"...Si imaju cil j, da unišle i razbiju cjelo­kupnu o~ozicij u i da učvr t-e osnove dikta­torskog si l.ema g. taljina. Režim laljinov o udien je na propast i i tor ija će odlučili, da li će ga zamijenili kapitalisti čka k.onlra­re\'o lucija ili radnička demokracija. e i t a v a s o vjetska at mo fe r a prožeta je duho m inkvizicijiC, p raćen e sv i m v rstama tortura, mo r a lnih i fi­z i č k i h . Drugog izbora nema: il i sa mb­ubij Ivo ili mora lni krah ... Tada ~ se d i ći i r11ske ma e i načinit! kraj despo­tizmu Staljinovog kova." - Zan im ivo je, da su prolivnici Trockoga u t\IJek iku, gdje , on sada nalazi, presjekli kabi, koj i je i­mao da ovaj njegov govor prcno i u JU­jork! - jednom drugom zgodom Trocki je jo· izjav lo, da će taljinov režim u Ru-iji propast i, č i m fa izam pobijedi u ~pa­

njolskoj l francu koj. ZA PONOV\0 OTV \R JE CRKA-

V U .\\EKSI KU. ·a hiljach! katolika ma­nifJes!iralo Je ulicama Halape i traZilo po­novno otvaranjiC cr kava. Red tom prilikom nije poremećen. I u Cihuahui manifestir~lo je preko J O hiljada kato!Jk.l za ponovno otvaranje crkava. Guverner Veracruza izja­vio je pretslavnicima katolika, d:t će ·e cr­k\~ ponovno otvoriti. netom se budu obra­zoval i na ročit i odbori tutora. koji 6e te crh-v.e pri miti.

80R.B ZA RED I Z KOt ITO T LJ RUMUNJSKOJ. Prilikom al nlana na rektora S\'eurili ta u ja"u vlada je zatvorlla sva S\-eučillšta i sve tudentske domove i 1 02 ma ·on s !ix! lole, a od velog inoda je zatražlla. da se pravo !avnom s\·ećcnstvu za­brani S\·aki politički rad .

-4 .

t fate

~aši dopisi Bibinje

ros:onju . - l jJ.·. e m; ~ J.j i u-Eu i irrO\ u.

(h·i,.... ;>,·o ·m -om po:l0\'110 :u po:a-'Z:lii S\oju ćud e OOQ'O\"Or ome snje::-i HnJ.'i O\ il z ijJ.ju ·oje red ,. i nepo. o e .... JYi SJ uz :;.y~ ' u r:! • \J· , .

!\.. '

0.-\: :\l pri· i 1 s_ 1\:ril..tr. u Kri.že\·ci-•:~ 21 ll e

u ·irJ. ·u .1 l,. ll u • e:o,·čini Reme J.·

m.l 1 .\h

an H .\hr in

i r.;:. B. \ ·ar.l·-

. ·enJ.ile

KA TED RALI u podne L' ll -· ·:enciju i· P~' - a •

·"-e. a :z:t ·im izlo:

.. K :\ T L I K.

Zivot Sibenik.a JE

u

a ~ ·. .\ lL .. ~L

Popodne u 6 fres.·e ·m

Hrana d aše

. '0\1 HR\ ·.

T'la nik oddo orni urednik: već. ll O GRGURET - ulica Kralja Tomislava 53. Šibenik- Tiskara: »KACIC«- O. Bernardo Buljević.