-
GODINA IX. BROJ 46. ~IST IZLAZI TJEDNO. - GO DIS NJA PRETPLATA
30.- DIN. - ZA INOZEMSTVO 60.- DIN. OGLASI PO t~AROtiTOJ TARIFI.
Sibenik, 13. studenoga 1938.
ADRESA UREONISTVA l UPRAVE: SIBENIK pp. 17.
RUKOPISI SE NE VR A CAJU. -
Misli o slobodi l ptica je nezadovoljna u krletci,
a kamo ll neće biti čovjek, Kao što )e star čovjek, tako je
stara i njegova čežnja za slobodom.
Kažemo: Malo je slobode; malo je one slobode koju zahtijeva
ljudsko dostojanstvo. - l to je davno utvrđena l nesumnjiva Istina.
Jer, proučimo 11 državne zakone l osvrnemo ll se na njihovo
primjenjivanje u pojedinim slučajevima, više Ima nepravde nego
pravde, više ropstva nego slobode.
No nešto moramo priznati: Neki dio slobode ipak posjedujemo.
Nismo potpuni robovi. Stošta nam je, ~to je u skladu s pravdom l
dobrotom, dopu-šteno. - Tako, bar kod nas, još mo-žemo slobodno ći
u crkvu, moliti se, slušati riječ Božju, širiti dobru štampu,
raditi oko prosvJetnog i gospodarskog napretka naših sela. Sve to,
a još mno-~o toga, dozvoljeno nam je.
A sada stanimo časak i promi-slimo: Koliko se služimo tom
slobo-dom! Zar nismo često prema svemi,J tome tako ravnodušni, kao
da nam se zabranJuje pod prijetnjom velike glo-be, dugogodišnjega
zatvora, pa i sa-me 'mrtll
J:to, takvi smo. Zahtijevajući ono što još nemamo, zanemarujemo
što već posjedujemo. A kad bismo l po-stigli sve flo trafimo l za
što se bori-mo, po svoj prilici bismo zakopali u zemlju i te
novostečene vrednote, lf~o ito je učinio onaj sluga iz Evan-đelja
sa svojim talentom.
To onda ne bi bila više razumna borba za slobodu, nego prkos i
bez-korisno buntovništvo!
U tom smislu je neko izrekao l šitlu. - Srpski seljak iz
Sumadlje pi· ta nalega seljaka iz Hrvatskod Zagor-ja: Sto bi$te vl
Hrvati tražili, kada bi-ste dobili sve Ito sada zahtijevate! A.
odgovor je bio: Bunili bi smo se, što se više ne mofemo radi čega
bu-niti!
Gorčina je u toj šali; gorčina, ko-ja se, donekle, obistinjuje
b~~ u tome, što se u dovoljnoj mjeri ne poslužu-jemo danom Jtam
slobodom.
Tužimo se, da nam se sa stanovi-te strane sprečava ra~voj
konfesional-noga !kolstva, a s druge shane: ne .znamo kojiput,
cijeniti ni u.zdrfavatl nl ono Ito v~ć Imamo na tom polju.
Djec:a se u školama ne , u.z~ajaju 1.1 nacionalnom ~ijhu onako
hko bismo feljoli. All, dok Je učitei)\J l profesoru to zabranjeno
u školi nije zabranjeno roditeljima u kući. A koliko je rodlte-lja,
koji sviJesno Izgrađuju u dull svo-
Imamo dvije domovine! ~ lS? ....
Ove se nedjelje slavi bl. Nikola Tavilić Imamo d\ije domO\' lll
: l lr-
vat kajena · a narodnadomovina,a . v ta Zemlja je na · a duboYna
do -mo' in a. · l ln·at koj ljubimo !)Ye tu gru d u, uz koju j '
ezana p ro-• to t , a d a njo t i budu ćno t hn·at-koga n a roda, a
u \'Ctoj Zemlji
g rudu, u kojoj je hu Kri t postao čovjek i proveo djelo na·ega
sp..t -sen ja.
aša narodna domovina Ilr-Yat k a i na· a duhovna domovina
\'eta Zem lja povezane u k rvlju jednoga hn at ko~ mučenika,
koji je za jednu i d rugu jednako žiYiO, u jedn oj i dru~oj
razvijao ·voje •L -po to l ko dj lo za Boiju i t inu, u jednoj i
drugOJ Yeto~ ću \'O~a ži-\'Ota i rada juri ~ ao na ne~o. d k ga nij
e okrun jen mučeničkom kru-nom u Jeru alemu podno Golgote o voj io.
To j e bl. iko la Ttl\- i tić, [Jrvat fra n je\·ac iz " ibenika,
čiji bl agdan !avim O\ nedjelj e i ~i ja veta p oj ava dolazi p red
na u
\ e vi· e hn·at kih crka\·a šir m domovine p o oltarima, likama
i ki povima, što mu ih hrvat ki ua-rod u pobožnom 1>\ om
"tovan_1u uzdiže.
Od n jego\ e na svete jerus a-lem ke nuti dijeli 547 godina, od
n jegova p robla/. n ja (beatifik aci -je) 49 god ina, a od ra·
irenja n je{.!o-va "tovanja tek godi na dana. I gl , h rYat k i n
arod č im mu je vct i hk o v ga njcgoYa sin a don c n pred oči,
sln·atio je njego\ u nebe ku \e-Li činu i njego'o Yjcrsko-narodno
značenJe, te mu otYorio ·yoju dušu i ree u činiY ·i ga vojim po
ebnim n arodnim nebe kim za ~ titnikom. Zaziy »Blaženi Nikola Ta,i
liću. moli za hrvat ki narod« po. taje od d ana u dan op ći n
arodni zaziy, ko-j i e iz du ~c h n (at koga naroda di-že k nebu, n
m oli h·ica vode hrvat-k oga naroda »K ri tc Bože, daj, dn
hrvatskom narodu dade Kraljev tvo Tvoj « po bl. ikoJ i
TaYiliću
je u"la u s ve hrvat ke kuće, ll vc hrvat ke du -;e i označilo
cilj njego-va š t oYanja, koje n a vc vi· e o.-vaJa.
je djece ljubav prema hrvatskom na-rodu i hrvatskoj grudi! Zašto
rod itel ji iute, kad mogu govoriti!
Sav školski nacionalni uzgoj biće obeskrijepljen, budu ll
roditelji znali u svojem domu, nacionalno uzgajam
Zelimo biti svoji na svome! A kada treba dati i svoj glas za to,
on-da se plašimo l guJterice u šu~nju, ill nas možda odvrati od
toga )
-
STRANA l.
Ljubi li komunizam d j e e u? Ne: Po sovje tskom pravu
))sude
dvanaest-godišnjake i čak još mladu djecu po kri vi čnom
zakoniku, ko j i predviđa smrtnu kazn u«. (li P r a v d a«, 8. IV.
1935.)
Je li komunizam za m ir? Nije: Sovjetski diplomati kažu :
»S Lenj inovim načelom smo pobjedt-li u revolucijskoj borb i. S
istim načelom ćemo pob ijediti u proleterskoj svjetskoj revoluciji.
« A Manuilskij je rekao na trećem međ unarodnom kon-gresu (kolovoz
1935.): ))Naša zemlja, naš puk, naša djeca, koje će odgoj it i
Staljin , bit · će vjerni idea lima proletar-skog internacionalizma
do zadnje kap-lje krvi.« (lli z v e s t i j a«, 21. l. 1936.)
BOGATI KOMUNIST
Large Caballero, bivši presjed-nik španjolske vlade, u Meksiku
je ku-pio vilu, koja vrijedi 700 hiljada pe-seta. - ))Spanjolski
Lenjin« komuni-zam nat urava samo - drugima!
NEKA IDU U RUSIJU!
Treba poslati u Rusiju sve one koji sanjaju o tome raju. Kakav
je taj raj, glasno nam govore osude ruskih crve-nih voda. Kakva je
njihova sudbina?
Predsjednik Lenjin - umro. Ko-mesar (ministar) unutarnj ih
poslova Rykov - u tamnic i; komesar za na-rodnu obranu Trocki - u
progomtvu; komesar za poljodjelstvo: M il jutin -smijenjen, sudbina
nepoznata; kome-sar za socijalne pos love Slapnikov -u tamnici;
komesar za vojsku Antonov Ovsjenko - smijenjen, sudbina ne-poznata;
isto tako Kriljenko; kome-sar za trgovinu Nogin - sam se ubio;
komesar za školstvo Lunačarski -umro; komesar za finance Skvorcov
Stjepanov - uk lonjen iz službe, umro; komesar za pravosuđe Opakov
Lomov - smijenjen, sudbina nepoznata; isto tako komesar za prehranu
Fjodorović i komesar za poštu Avilov-Gijebov; k"omesar za
narodnosti Staljin - dikta-tor.
Tolike ruske boljševičke gene-rale kroz zadnje dvije godine je
za-desila ista sudbina.
Simpatizerima crvenoga raja po-ručujemo, da što prije popune
ispraž-njena mjesta.
ŽIVOT S CRKVOM Crkveni kalendar
N ed jelja, 13. Xl.: D vadeset i treća ne-djelja po Duhovima. -
Bl. Nikola Tavi/ić, Sibcnčan in , koji je kao
franjevac-konventua-lac podnio muče ni čku smrt u J eruzalemu. -S
v. Sta 11isla v K osrka.
Pon edjeljak, 14. Xl.: Sv. I van Orsi11i , bi-skup i zašt itnik
grada Trogira. R od io se u Rimu g. 1032. Bijaše u pravo m smi s lu
ri ječi pasti r svo me stadu. Um ro je na današnj i dan g. I II I.
Smrtn i osta nci čuvaju e u trogir-skoj katedrali.
Utorak, 15. Xl.: Sv. A lb eri Ve li ki. Bio je učitelj sv. Tome
Akvinsko ga. Napisao je upravo bezbroj bogos lovnih radnja. Bio JC
jedan od n aj učeni j ih ljudi voga v remena.
e>•
Na vlaku do Pize Jedva odahnuh u mom uglu za-
boravi, kad eto na prvoj stanici ušao neki velečasni. Smatrah se
dužnim, da ga učtivo pozdravim, a on, misle-ći valjda, da mu nuđam
kraj sebe mje-sto, nasmiješi se i ljubezno me pozdra-vivši
sjedne.
Nakon ob i čnih upita: kamo, što, otkud, dozna i to, da sam
stranac iz Dalmatinske Hrvatske. Opazih, da mu je mio taj susret, a
već sam iz prvih ri-ječi razabrao, zašto, jer je odmah skrenuo
govor na stvar, koja je njemu Kao i mnogim drugima ovamo zago-netna
i neshvatljiva, t. j. sudbina na-šega zloglasnog konkordata.
Ne znam pak da li je i on za-pazio, k"o liko mi je dosadan naš
su-sret, a još više kalL sc na jviše pi še, a koju ljudi ipak
najmanje
1 poznaju. Pisac - svjetovn jak, poznata ličnos t med u novijim
franc uskim kn jiževni ci-ma - zazir ući od svake senzacionalnosti
~ crta Družbu Isusov u, kakva jest, bez pretje-rivanja, bez
namještcnosti. Miran stil. trije-zno pro udivanje, duboka psiho
lošku analiza~ Lo su odlike ove kn jige, koja osvjetl juje
Isu-sovec sa svih strana: njihovog U temelji telja, izvor njihove
nutarnje snage, sve glavne vr-s te njihovog apos to lata. A na
koncu donosi pisac i jedino isprav no rješenje ta janstvenoga
pitanja o - isusovačkoj moći, što je kroz. zad nj a s toljeća bil a
nerazrješiva zagon etka za većin u ljudi. - Knjiga je š tampana na
f inom bijelom papiru; opsiže 296 stranica, a stoji: meko veza na
20 dinara, u platno ve-za na 25 dinara - Dobiva sc preko svih
ve-ćih k njižara ili izrav no kod: Knjižnica »Li-votac - Zagreb I.
pošt. prct. 147.
DR. JURAJ S9ETINEC: KORPORA-TIVIZAM I DEMOKRACIJA. (Broš. 112
str. u vel. osmini. Cijena dinara 20.) - Dr_ J u raj Sćetinec,
profesor E konomsko-komer-c ij a lne visoke škole u Zagrebu, izdao
je pod ovim naslovom knjigu, kojom završa-va niz svojih studija o k
o rpora tivizmu i o ostvarenoj km-pora t ivnoj organizaciji u
različitim državama. U dosadašn jim je sYo-jim publikacijama :
»Socijalna organizacija. l fašizma«, »Korporativno uredenje d ržave
s obzirom na novi austrijski ustav« i »Naci-onalni socijalizam«,
kritički prikazao kor-porativne s isteme u drža~ama autoritar-noga
reži ma. U ovoj novoj knjizi prikazu-je pisac ostvarenje
korporativne organiza-cije u zemljama demoktatskoga režima: u
~vajcarskoj, Holan
-
BROJ 46.
demokrntskom duhu, to njihove konkret-no progrnmc, nnposc
programe: kršćanskosocljalnogu smjeru,
socljulističko-sindikalističkogo i nekih političkih demokratskih
stranaka. Nlt koncu rusprnv ljn a osnovnim problemima
korporativizmo, koji sc postav-ljaju u gospodarskom, socija lnom i
politi-čkom životu uvouenjcm korporativnoga\ sistema,. i to zn sve
tipove korporntivnc organizacije općenito. a koji problemi čine srž
sistemntskc nnukc o korporati izmu. Pisac izlo.livši do sada ost
tuenc oblik e korporativne organizacije u ra z li čitim zem-ljama
demokrntskogtl režima to programe ~zličitib socijnlnih struja i
pokretat dcmo-kra ts koga obilje.l ja dolazi do zn ključkn, da sc
korporativni sistem može ostvnriti i u-nutar dcmokrnt5koga
političkoga režima, bez povrede osnovnih načela d emokrucijc, ali
uz korekturu, koju donosi korporativ-ni sistem, da demokratski
režim bude iz-građen no socijalnoj, o ne individualnoj osnovci. -
Knj;ga se dobivo u većim knjiža-rama i kod pisca: u Zagrebu,
Malinovo ul. 34.
'""'""'"" ........ ~ ....... ~ Širom svijeta
NAKON TESKE ODLUKE. Odluka bečkog arbitražnog suda u
čchoslovač.komadnrskom pograni čnom sporu primljena je u svim
politi čkim krugovima Ceboslo-vačkc kao i u sveukupnoj javnosti s
veli-kim razočaranJem 1 iznenađenjem . Osobito se teško osjeća
gubitak grada Kašice, čime Slovačka gubi jedan od svojih
najvažnijih kullurnah redišta izričito slovačkom o-kolicom, a čime
l adžarska dobiva uku pno preko 600 hiljada Slovaka, koji će odsad
morati živjeti pod poznatim teškim ma-
.džarskim reži mom. Još veći udnrac smatra se, da je zadesio
podkarpatsku R usiju, ko-ja je gubitkom sVOJih najvećih gradova
Už-horoda i 1ukačeva tc otcjepljenjcm veli-koga dijela područja
toliko osakaćena, da se sumnja, da će moći živ jeti kao au-tonomno
tijelo u okviru čehoslovačke dr-žave. Već sada se pomišlja, da se
ostatak podkarpatske Rusije priklju či Slovačkoj, koja bi joj dala
stanovite autonomne po-vlastice. Upravo najplodniji krajevi pripali
su Madžarskoj, u kojima je Cehoslovačka u 20 godina svog opstanka
uložila silne svote novaca, koje prelaze više milijarda čk., dok
Cehoslovačkoj državi preostaju samo neplodni i goroviti krajevi bez
ikak-vih komunikacionih veza. Općenito sc iz-ražava nezadovoljstvo,
š to se pri donoše-nju te nepravedne odluke bečki arbi train i sud
nije povodio toliko čistim etnografskim načelima, nego se išlo za
privrednim uni-štenjem preostalih d ijelova Slovačke i
pod-karpatske Rusije, koji s bečkom odlukom gube svoja najplodnija
i najbogatija zem-lj išta . Takoder odluka o uređenju speci-jalnog
režima u Bratislavi , koji se označuj e međunarodno pravnim novu
mom, smatra se velikom nepravdom i još se uopće nije na čistu, kako
će se to moći urediti.
SPOR ZUM .MEKSIKA I USA. Izme-đu Sjedinjenih Američkih Država i
\ eksi-ka. došlo je do načelnoga sporazuma. o pi-tanju odštete,
koju će Meksiko platiti za nacionaliziranje petrolejskih polja.
20 HILJADA TALIJANSKIH KOLO-N1ST A s više parobroda stiglo je 3.
t. mj. u Tripoli s, gdje su bili vrlo svečano doče-kani.
-----------------------la si mi ih dati na odlasku. Otišla sam.
Ne znam ni sama kako - bez ruža.
Umrla ... čujem poslije par mje-seci. U mojoj duši oluja - boli
.. · Nešto je u meni otkinuto ... slomljeno!
l kad se osjećam žalosnom - on-da čeznem - strahovito čeznem za
onim zelenim brežuljcima uz koje smo se penjale - za onim tihi':"
?vorištem crkvice u kojem smo santarde - za onim zvonikom što se
kupa u mjese-čevu sjaju. Ne, ovdje toga. nema -: . . . A ja za tim
čeznem, all uz to s1 vezana Ti - Ti, a Tebe nema - ne-mal ...
Doći ću! No jedan 'dio je otkinut. Tebe neću naći. Naći ću i
crkvicu, tvoj mali vrt obrastao sigurno već travom, naći ću prozor
bršljanom prekrit, tvoju majku u crnom rupcu upalili očiju -zelene
brežuljke ali Tvog smijeha čuti neću.
Pa zašto da dolazim, ali doći ću, doći! Obnoviću sve i patiti!
Sto bude više peklo, to će biti toplija moja mol-ba za T e be, da
budeš vječno sretna, i jače moje nastojanje, da se sretnemo kod
prijestolja Gospodara života i smr-ti. . •• En .••
»K A T O L l K•
O zna~aju ~ruats~e zastaue i oouiiesnom za~at~u Hruata (Govor
biskupa dra Srebrnlća prigodom blagoslova 32 zastava organiza-
cije HSS u Krku, 6. Xl. 1938.] U veoma svečanom trenutku
sakupili ste
e dann s su svi h sl rona na 'ega otoku u Kr-ku, do lU kao la
iOS)CUIOCI nu OVO) grudi zemlJe mnnifcstarutc činJenacu, tla 1e
otok Krk dio hrvatske narodne mdividualno ·ti.
Ta sc manifcslucija vrš i prel-o Bo!Jcg blagoslova, koji će sc
podijelila vellnJi Hr· vatskog naroda, hrv atsko ) zastava, a preko
nje samome Hrvatskom narodu, Jer Je hrvat-ska zu Inva ~1mbo l
Hrvatskog naroda, nje-gove individualne samobitno~li i vih prava na
slobodu 1 , , 10 ih ima jedan n rod u društvu osta lih naroda.
Blagoslov Bo!ji počeo Je silaziti na Hr-vatski narod vc od lada;
kad je prije 1300 godina katoličku vjeru primio iz Rima tc je g.
679. vrhovni pog lavar Katoličke Cr-kve tadanji Papa Agaton sklopio
s nJime kao posebnim neovisnim narodom, ugovor u svrhu miroljubivih
medunarodnih odnosa. Jednako su ro ila nebesa ~voj blagoslov nau
Hrv. narodom, kad je skoro pred 11 00 godinu. vladar Hrv. naroda
Trpimir i povaJedoo, da je sa mo »pomoću Bo!jom kneL.om Hrvata";
hodočastio u svela mjesta na jcveru Jad-ranskog mora; o nivao kod K
li a bcnedik-tin ki samos tan lc darivao svetu olinsku crkvu; kao i
onda, kad je Papa Ivan VIli. na Spasovo 2 1. V. g. 879. prikazao
sv. 1isu u baz al ici sv. Petra Bogu za Hrv. narod i nj egova
vladara Branimira; kad je Papa Ivan X. g. 925. Tomislavu u svetom
obre-du kraljevskom krunom odlikovao, ili kad je kralj Zvonimir 9.
listopada 1076. u !ua-mu sv. Petra u e linu klopio savez
prija-lcljs tva i vjernosti s velikam Papom Grgurom VII. tc je na
na em otoku Krku hrvatskim Benediktincima u Jurandvoru poklonio
zem-ljišta, dn sc ondje u crkvi sv. Lucije zn Hr-vatski narod i
njegova kralja Bogu mole.
Blagos lov, što su ga u ono doba hrvat-ske lave Bo~ji namjesnici
na zemlji na Hr-vatski narod saziva li, o tao JC na njemu i pratio
ga kroz sva daljnja stoljeća sve do danas. Blagoslov Božji,
primljen u dubokoj poniznoj vjeri, dono i, stvara i umnol.uje
život; on donosi i daje snage, da možemo u borbama, u nevoljama i
tegobama života neumoljivo ustrajati. Ustrajnost je u životu i
pojedinca i obitelji i naroda velika, vrlo velika stvar. Samo onaj
tko ustraje, pa ma-kar bio od nesreće udaren ili od nasilja i
prevare po11iž.en. gažen i /iše11 svih svojih prava, pobjeclit će.
Već je sam Kri 1 rekao, tla će sc spasi li samo onaj, tko ustraje
do kraja. Sv. Pavao je isto opetovao, kad je na-glasio, da borac ne
će dobiti vijenca pobjede, ako se pravo ne bori . Ustrajnos t 11
nevoljama f.ivota znak je Bo:jeg blagoslova, koji wj život prati.
To gledamo i 11 Hrvatskom Ila-rodu. Mnogo je Hrv. narod pretrpio u
sto-ljetnom svom životu. Ali se održao kroz sve velike borbe za
opstanak i slobodu, jer 1e ustrajao! Nije ovdje mjesto, da
istražujemo, zašto je morao upravo Hrva tski narod kroz vijekove
toliko podnositi, zašto se danas na-lazi u pri likama, kad mu se i
opstojanje ni· ječe. Ali je svakome od nas na utjehu , po-budu i
ponos, š to je Hrvatsk i narod i danas unatoč tolikih borbi, pu11
volje, odlučn e i jedi11s tvene volje kao 11ikada do sada, da ži-vi
kao slobodan 11arod i 11aprijed: 011 sam gospodar na svojoj zemlji
i sam o Bog Gospo-dar nad njimi Evo, ploda, prekrasnog ploda Božjeg
blagoslova! Neka bude Bogu naju r-dnija hvala na tome!
Radujmo se blagoslovu Božjemu, koj i je nad H rvatsk i narod si
lazio onamo od nje-gove sveze s katoličkom Crkvom, onamo od
narodnih vladara tc ga neprestano prati još i danas. Taj blagoslov
mu je pomogao, da je odbio od sebe za vrijeme Tomislava najezde
Madžara i Bugara, kasnije najezde Tu raka i Mlečana, najezde
bogomilstva i luteranstva, najezde bizantinslva i istočnog raskola
-
pa Lar mu ne e 1 11 blngoblov Bo/ ji pu-moći , ua ou sc;;bc
oubajc 1 naJeL.tlc tlannšn)ey..a doba? Mi VJeruJemo u to, jca
vjeruJemo u nciLmJ crnu snagu Boi.Jcg blago\lova l
.. ' . . . :; ~ . . . . . ~ ' ' KRI2. R Kl KALE DAR. K ako je J
O~
samo mali broJ kalendara na sk latl i'l u, moli-mo bra u, tl a e
pol.urc nnrudlbom, jer .:e inače oslati bez kalendara.
•• Jer i narodi su BožJe tvo rev ine. l do-
klcgotl tc tvorevine žive po Bol.jim zako-nima i i punJUJU prema
um .t...akonama SVOJU ulogu i svoje po lan tvo u društvu narotiJ,
ulivaju i BOŽJ U ta šlilu i nitko na svijetu ne-ma prava, UU im U
kraĆU)'! i poriče slobodu u njihovu nacionalnom životu. Samo e
na-ilje usuđuje zagazati tim putem. Ali na~a
ljc niJe nikada pravda, niti ono ima pravo na opstanak.
Hrvatski narod n1je naža lost danas u o-nom polo!aju, u kakvom
je bio za vrijeme svojih vladara Branimira, Tomislava, Zvoni-mira,
a li o tao je uvijek i ti, na istom ten -toriju na obalama ovoga
plavetnog hrvat· skog mora ou Kotora i Dubrovnika pa ona-mo do
Sušaku i naprijed, da ne nabrajamo drugih krajeva, i vrši i danas
ono veliko poslanstvo, koje mu je bilo od Božje Provid-nosti već od
početka na njegovu teritoriju ouredeno. U vezi Križem i u vezi s
Pa· pom on je faktično i danas predziđe pravoga kr ćanstva. Radi
toga tra!i i od katoličkih biskupa Bo!ji blago lov za svele simbole
voga ou Boga primljenog individualnog na-
rodnog života. Time pred čitavim svijetom svečano izjavljuje, da
sc toga dara iz BoL.iih ruku, log od Boga primljenog individualnog
narodnog života, ne će nikada odreći nego da će za laj dar: Za Križ
časni i slo bodu zlatnu - sve pa i život voj žrtvovati, jer laj dar
mu je i za njegovo pos lanstvo .tps.>-lutno potrebit!
loboda narodnoga života je za svaki narod najveći dar Božje
dobrote. Naša je dužnost, tla sc izvršuj u ći četvrtu zapovijed
Božju Bogu molimo, da lu slobodu Hrvat-skome narodu u najvećoj
mjeri opet
, vjerni istoj zapovijedi, za postignuće njegovog neprestano
ra-dimo i da se za to ž rtvuj cmol Cetvrta za-povijed Božja nalaže,
da djeca mora ju svoje roditelje štovati, ljubili ih i da se imaju
u nJihovoj nevolji za njih žrtvovali. Te iste dužnosti ima svaki
čovjek prema narodu svojem, te iste dužnosti ima i svak i od nas
prema svom Hrv
-
STRANA 4. l, I( A T O L I K" BROJ 46.
gdje ~ e JC pnl.. a 11 vao, postigao 'clll-1 u'pJch, u ibcnil..u
mo ra da bude na jbolje i naj-s jnjnije. S1bcmk uu~an je du a
firmira jav no jcdnodu ; no S \ OJ ll ljubav p rama Isusovoj
Do-movini i pramn Bli!žcnll..u ikoJi, koji JC po-ginuo u velOJ
ZemlJI .
• • •
\'l du ~ obnlnlCI i vcćenic i proči taćc ovo pi smo u nedjelju
6. o. mj . u erk vi p1 e-ko >lu~bc Božje tc e sn voje trnnc
IJTOtu-mačltl i zauze ti sc da ov 1 svečano t ~vugdJe f>o ., im
na im župama u\ piJe što ljep • e i ko-nsniJC zn vj c rs l..u
vijest i l..r ćan~ki /ivot naš 1h vjcrnil-.a.
vc cnst o pak u iben iku i u o l..olici porndićc dn fi lm •
Hrvati u velOJ ZemlJI po jete naš1 vjerniCI u najvećem broju .
ibe nik. n::t vc vctc god. 193 .
Bis!dtfl i A p0.11 A dmi11 . D R l ENON l f /1-f/ LETA «
Iz naših krajeva JI CA O LOBO-
Đ • J EVA A. Na dan 10. s tudcn,)-ga 19 1 . progla ili su
Bunjevci u ubotici pod \·od t om ~ voga narodnog borca Bla' k. 1
RaJ 1 ća s voje o lobodcnJc od s toljetne madžnrsl..e 'lasti te raz
ili hrvat ku zasta-
u kao nnbol · oje narod ne pripa tlno~ti i svojih os l
obodilačkllt težnja. aočig lcd mu -džarske vojske i mad la r k ih c
i\ ilni h faktora ponijcla u desetorica odvažnih m ladih Bu-nj
evaca hrvat l-i baqak kro~ u lice uboticl.!, na koji ma e nikada
prije t, j barJak nije smio pojavi ti. A onda je izvješen na kuli g
rad · ke vij ećnice najavljujući o bradovunir:t i za prepaštenim
gradanima toga drugog naj-većeg hrvat kog grada, da ubo tica više
nij e madlarska. nego hrv:lt ka. Bunjevci. koje su Madžari vodili k
sigurnom odna rodcnju 1 ko-ji u u cćini bi li otuđeni hrvatskom
imc-nu i hrvatskoj s vijesti. vratili su sc tim da-nom h n a t kom
narodu J što je u narodnom pogledu bi lo pod madžarskim na.;ilnim
ut je-cajem u bunjevačkoj duši već go tov ug u;c-no, iznova sc
probudilo, pa u se evo u n vo 20 godina bački Bunjevci i okci
pod1gli t!o takvoga s tepena hrvatske svijesti, o kakvom se nikad
nije moglo prije ,1i ~anjati . " to se hr a tske vijesti t iče.
bunjevaćkt' ·' nknčka grana je,t Benjamin hrvat ko_a naro la. i
:;;.a-to po ebni miljenik njegov. To chi dOZI'Iamo u vi jest
prigodom ove d va de ·e tc goJi ~>Tesla« u su botu 12. o . mj.
po podne i uveče, u ne-djelju 13. o. mj. prije podne te u
ponedje-ljak na sam blagdan bl. N ikole Tavilića i prije podne i po
podne i uveče. Ako je u Zagrebu taj film dosad v idio već svaki
dvadeseti Zagrepčanin, u Subo tici svaki dvanaesti S u botičanin, u
Spli tu svaki deve-ti Spl i ćanin, u Požegi svak i treći Požežanin,
onda u š ibeniku n e s mije biti nijednoga ši ben čanina, koji taj
film ne b i pošao vi-djeti. Uz opću privlačivost, koju pobuđuje
ovaj hrvatski katolički film, gd jegod sc prikazuje, nas ši benčane
i Hrvate iz š iben-ske okolice mora k tom filmu privući i to, š to
je po svom svetom sugrađaninu u njem proslavljen naš grad š ibenik.
Kako se po-kažemo prema ovom filmu, tako će svi Hrvati s udi ti
našu ljubav i naš ponos nad onim, .što je naše.
Svi dakle u s ubotu, nedjelju i ponedje-l jak u kino »Tesla« na
film »Hr vat i u Sve-toj Zemlji«l
Život Šibenika SYECANA PROSLAVA BL ! KOLE
TA Vl Ll A. nedjelju 13. t. mj. 'U c ijeloj na'oj državi s lavit
će se blagdan Bl. 1ikole Tavilićn. je ruza lem kog mučenika. Grad
i-benik, kao rodno mjes to blažc nikovo, pro-slavit će taj blagdan
naj vcčanijc. Bl. Niko-la je dika i pono našega grada. Prosl a va
blagdana počet će trodnevnom pobo!nošću u katedrali, koja će e
održnvati ll. , 12. i 13 . t. mj . u 5.30 . uvečer. Uoči blagdana
!avit će zvona za po la sata po svim naši m
crkvama kao navještaj svečanosti. Na blag-dan bit će u k a l e d
ral i u 5.30 s. lekcije. U U 6 s. pjevana sv. Misa. U 8 s. pjevana
sv. Mise u 7, 7. 30, . 8.30. 9, 9.30. U ll s. bit će ponLifiknlna
sv. Mi a p rcuzv. bi . kupa pred blažcniko im oltarom. Popodne u 5
s. bit će pro povijed u katedrali i pontifikaln i blago lov.
AMO TA KOJ CRKV I SV. FRA-na blagdan B l. i k o l e T n v i l i
ća
bit će ovaj red lužbc Božje: U 5 s. lekcije. U 6 s. pjevana v.
'li a. U . pcj ana sv.
lisa. Popodne u 4 s. propovijed i blago lov. IlLO T l JA ZA
»KONFERE CIJU
V. l KA PA L KOG c. Po naredbi pre-uzv. bbkupa u nedJelju 13. t.
mJ. akupljat e e mi lostinja u našim crkvama preko svih
. v. Misa ~.:a »Konferenciju sv. Vinka «, t. j. za naše
sramežljive siromahe. U istu s rh u sakup ljat e sc milodari po
gradu i pred na-š im c rkvama.
V. IVA TROGIRA J slavi sc u ponedjeljak 14. t. mj. u područnoj
crkvi sv. 1 a n a. Jutro u 6 s. b it e le kcije, n .~:ntim pjevana
s v. 1isa. Popodne u 5 . bit će blago lov s Pre vctim.
SV E NI KO ODUKOYA JE. Vlč. don im u U g l e • i ć a , dugogodi
njeg du -šobrižnika Is tn. prilikom umiro ljenja, pre-uzv. bisl..up
imenovao je zača nim bi kup-skim saVJetnikom pravom no~cnja
crveno-ga poja a. Kao umirov ljenik nast a ni t će e u svom rodoom
mje tu Božavi. Cestitnmo!
PROMJ E MEĐU YE EN TVOM. Vlč. don Toma e g a r i ć, koji , e
odrekao župe Pri l, ke, imenovan je du'obril.nikom hta. - Vlč. don
Ante M n t n e i n , do oda -nji upr. /u pe J;lrbinj, icnen ovan je
upr. župe Pri v)akn. - Vlč. don Viktor Božo M a d e-r ić, d o ada
nji ž up. pomoćnik Biog rada n/ m, imenovan je uprav. ž upe Brbinj.
-Vlč. don l van P n l o v i ć 1111cnovan je u pr. ž upe eline (pod
Velebitom).
DEY,ETN ICA GOSP I OD ZD RAVLJA počinje u k a t e d ral i s v .
J a k o v a u pe-lak l l. t. mj . vake večer i bit će ruzarij,
de-vetnica i pJeVane litanije. Počinje u 5.30 s. naveče.
GLAV A GOD JSNJ.\ '51dri.ana je u nedjelju 30. pr. mj. u
pri~ustvu t;3cničl(ih ro-ditelja 1 s krbnil..u, koj1 s u 1:
odazvali u vc-likom broju. Boles nog pretsJ~dn1j(a g. čoka,
vclctrgovca. zamiejnio je g. Cefer, kuji posli-je po~druvnog govara
daJe riječ direktoru ove škole. Dir. A. Vuki ć održau je r..:fcra t
o c ilju . Zajednici.! domu i š kole, koji . e s::sl u-šnn velikim
zanimnnjem i ra;wm:jeva njem: Zatim su pročitani izvješ taji
tajnil-.a i blagaj-nika, prema kojima sc v1di. da je prošle ;kol-s
ke godine rad Zajcdn.icc bio vr lo plodan i da su mnogi s1romnšni
učenici potpomognuti udžbenicima i op krbiJeni odjećom. Skupšti-na
je tc i~.:vjcštaje primila sa z:.tclovoljstvom i živ im
odobravanjem. Po lije ap~olulorija Sjaroj up r;,yi pn.š lo sc na
biranje 'l.OVog u-pravnog i nadzornog odbora. Nakon krače diskus
ije jednoglasno je izabran
