Sveuilite u MostaruFilozofski fakultet
Psihologija odgoja i obrazovanja
KAKO POVEATI MOTIVACIJUSeminarski rad
Mentor: dr.sc. Mira Klarin Studenti: Ivana Luki Karolina
imuni
Mostar, sijeanj 2015.
SADRAJ
1. UVOD32. Pojam cjeloivotnog uenja43. Definicija motivacije54.
Poveanje motivacije za postignuem64.1. Poticati tenju k
uspjehu64.2. Smanjiti strah od neuspjeha64.3. Poticati oekivanja
uspjeha74.4. Poticati usmjerenost na uenje85. Poveati motivaciju za
uenjem95.1. Ekstrinzina i intrinzina motivacija95.2. Utjecaj
nagrade na motivaciju105.3. Kako se moe poveati intrinzina
motivacija105.4. Kako se moe poveati ekstrinzina motivacija106.
Kako nagraivati zalaganje i napredak126.1. Pohvaljivati
uenike126.2. Nauiti uenike samopohvalama136.3. Nauiti uenike da se
usporeuju sami sa sobom136.4. Koristiti suradniko uenje136.4.1.
Istraivanja suradnikog uenja.147. ZAKLJUAK158. LITERATURA16
1. UVOD
U novije vrijeme odgoj i obrazovanje prestali su biti stvar
drutva, a poeli biti stvar pojedinca. Uenici se ne odgajaju za
drutvo, nego prvenstveno za sebe i njihovo samoostvarenje koje e
najbolje postii u demokratinom drutvu. Naravno, socijalizacija je
potrebna, ali tek nakon uspjeno ostvarene personalizacije. Da bi se
takav odgoj i obrazovanje, sposobni oblikovati ovjeka koji e se
ostvariti i prilagoditi suvremenom drutvu, mogao provoditi,
potrebno je shvatiti koncept uenja kao neto to se treba odvijati
itav ivot, a ne samo kroz formalno obrazovanje. Potrebno je
odgajati mlade ljude u duhu vrednota koje njeguju znanje ne kao
neto materijalno, nego kao neto bivstveno; neto to se ne treba
imati, nego neto to treba biti. Tek kad mladi ljudi u potpunosti
shvate to je u biti znanje i kakvo treba biti, moi e ih se
motivirati za uenje. Suvremeni kolski sustavi naglaavaju motivaciju
kao bitnu odrednicu koja oblikuje ponaanje uenika, tj. njegovu elju
za uenjem. U procesu motivacije podjednaku ulogu imaju unutranji i
vanjski imbenici. Na odgojiteljima je velika odgovornost u pogledu
motivacije jer se trebaju prema uenicima postaviti poput (duhovnog)
vodia koji e u najveoj moguoj mjeri probuditi u uenicima elju za
uenjem, znanjem i promiljanjem.U seminaru e biti objanjen pojam
cjeloivotnog uenja, kao i pojam motivacije te pregled tehnika
kojima se moe poveati motivacija za postignuem, uenjem i
preporuenim tehnikama nagraivanja zalaganja i napretka uenika.
Pored nekoliko preglednih lanaka, zbog svoje relevantnosti, kao
glavna literatura koritena je knjiga Psihologija obrazovanja
skupine autora.
2. Pojam cjeloivotnog uenja
Zbog sve vee vanosti obrazovanja za nacionalni razvoj te sve
brih znanstvenih, tehnolokih i drutvenih promjena, obrazovni se
sustavi svih zemalja nastoje poboljati i prilagoditi zahtjevima
novog vremena. Kako obrazovanje i odgoj nisu sami sebi svrhom, nego
su sredstvom kojim se trebaju ostvarivati odreeni ciljevi, vano ih
je, radi konstruiranja to djelotvornijeg sustava cjeloivotnog
uenja, to tonije definirati. Eksplicitno se najopenitiji dugoroni
ciljevi obrazovanja i odgoja u razvijenim zemljama definiraju kao
unapreivanje glavnih dimenzija nacionalnog razvoja; razvoja ljudi
te gospodarskog, politikog, kulturnog i ekolokog razvoja, a u svrhu
poboljavanja kvalitete ivota svih slojeva stanovnitva. Generalni se
pak nain ostvarivanja nacionalnih ciljeva obrazovanja sastoji u
primjeni koncepta cjeloivotnog uenja i razvoja drutva koje ui.
Torsten Husn je ve daleke 1974. godine formulirao koncept drutva
koje ui istiui etiri kriterija koje treba ispuniti da bi se takvo
drutvo uspostavilo. To su: 1) graani trebaju imati mogunosti
cjeloivotnog uenja, 2) obveznim formalnim obrazovanjem (kolovanjem)
treba u potpunosti obuhvatiti ueniku generaciju (nema obrazovnog
iskljuivanja), 3) informalno uenje se pozicionira u sredite, a
samoobrazovanje se mora ohrabrivati, 4) druge nekolske organizacije
trebaju podupirati obrazovanje to im se vraa kao razvojni imbenik
(Husn, 1974). Kao dobar primjer drutva koje ui, uzima se Finska.
Pokazalo se da to duguje impregniranosti svoga devetogodinjeg
obrazovanja opeobrazovnim sadrajima velike transferne vrijednosti,
odsustvu eksplicitnih ili prikrivenih oblika eksterne
diferencijacije uenika, ukljuenosti uenika u kolu i pozitivnom
stavu prema uenju, visokom stupnju individualizacije nastave,
dobroj komunikaciji izmeu kole i roditelja te kvalitetnoj
obiteljskoj potpori.Cjeloivotno uenje naglaava vanost motivacije za
uenje i usredotouje pozornost prema samousmjerenom uenju kojim
osoba koja ui donosi odluke o izboru sadraja i oblika uenja. Unato
naelnom prihvaanju koncepcije drutva koje ui ipak je i nadalje
otvoreno pitanje kako do njega doi (Young, 1998).[footnoteRef:1]
[1: Pastuovi, Nikola, Kako do drutva koje ui, Izvorni znanstveni
lanak, Sveuilite u Zagrebu, 2006., str. 421-441.]
3. Definicija motivacije
Rije motivacija latinskog je podrijetla i izvodi se iz latinskog
glagola movere to znai kretati se. Motivaciju tako u jednostavnijem
tumaenju definiramo kao pokretaku snagu koja nas navodi na odreenu
aktivnost. Motivacija je jedna od glavnih komponenti koja djeluje
na ishode uenja, ali istodobno i jedna od najteih za mjerenje.
imbenici koji potiu uenika na uenje su mnogobrojni. To mogu biti
njegovi ciljevi koje uenjem eli ostvariti, iskustvo i prethodno
postignue u nekom podruju, ali i karakteristike onoga to ui,
nagrade i kazne koje dobiva od uiteljice i roditelja, kao i
ponaanje vrnjaka. Postoji mnogo teorijskih pravaca koji se bave
pitanjem motivacije i koji se razilaze u njenim shvaanjima, openito
se danas motivacija u psihologiji definira kao stanje u kojem smo
iznutra pobueni nekim potrebama, porivima, eljama ili motivima na
odreeno ponaanje usmjeren prema postizanju nekog cilja ( Petz,
1992.).Motivacija se moe prouavati na dvije razliite razine. Opa
motivacija za uenje je trajna i iroka dispozicija koja se oituje
kao tenja za usvajanjem znanja i vjetina u razliitim situacijama
uenja (Brophy, 1987.). Trajna dispozicija znai da, kad se jednom
razvije, opa motivacija za uenje traje cijeli ivot: tijekom cijelog
kolovanja, na radnom mjestu i u svakodnevnim ivotnim situacijama
(Mason i Stipek, 1989.) iroka dispozicija znai da se motivacija
odnosi na razliita podruja.Specifina motivacija za uenje se odnosi
na motivaciju uenika za usvajanjem sadraja u odreenom kolskom
predmetu ili podruju. Tako neki uenik moe biti motiviran za uenje
sadraja koji se tie nekog odreenog premeta ili podruja.Opa
motivacija ima svoj izvor u samome ueniku i rezultat je njegova
iskustva sa kolom i uenjem. Ona je stabilnija i njeno mijenjanje
zahtjeva vie vremena i napora. Specifina motivacija vie ovisi o
vanjskim initeljima kao to su ponaanje uiteljice i sadraj koji se
ui. Na nju je lake djelovati i mijenjati je razliitim strategijama
pouavanja i kontroliranja ponaanja.[footnoteRef:2] [2: Vizek Vlasta
, Psihologija odgoja i obrazovanja, IEP, VERN, Zagreb, 2003., str.
207-208.]
Kako bi potaknuli motivaciju svojih uenika, uitelji/ce mogu
utjecati na poveanje motivacije za postignuem, na poveanje
motivacije uenjem, te mogu nagraivati uinak, zalaganje i
napredak.4. Poveanje motivacije za postignuem
Motivacija za postignuem je opa tendencija stremljenja ka
uspjehu i tendencija biranja aktivnosti usmjerenih ka cilju i
uspjehu (McClelland i Atkinson, 1948.). Uenici sa visoko razvijenom
motivacijom za postignuem ele i oekuju uspjeh; kad ne uspiju, oni
pojaavaju svoje napore dok im to ne uspije (Weiner,
1992.)[footnoteRef:3] [3: Vizek Vlasta , Psihologija odgoja i
obrazovanja, IEP, VERN, Zagreb, 2003., str.232.]
4.1. Poticati tenju k uspjehu
Atkinson je pokazao da ljudi mogu pokuati postii cilj na dva
naina: stremei uspjehu ili izbjegavajui neuspjeh. Neuspjeh poveava
motivaciju ljudi usmjerenih na postizanje uspjeha, a smanjuje
motivaciju onih usmjerenih na izbjegavanje neuspjeha. Pojedinci
usmjereni na izbjegavanje neuspjeha imaju sklonost birati ili
izrazito teke ili lagane zadatke i na taj nain ga izbjegavaju. U
laganim zadacima je mala vjerojatnost da e ga doivjeti dok u tekim,
ako ga i doive, nitko ih nee okrivljavati i na taj nain uspijevaju
zadrati pozitivnu sliku o sebi.[footnoteRef:4] [4: Ibid.]
4.2. Smanjiti strah od neuspjeha
Smanjivanje straha od neuspjeha se moe postii kroz vie metoda.
Potrebno je uiti uenike natjecanju sa samim sobom, koristiti
suradniko uenje, nauiti uenike da dijele zadatke na manje dijelove
(da ne postavljaju previsoke ili preniske ciljeve), davati zadatke
primjerene teine i povezati ulaganje napora s uspjehom
(individualni pristup ueniku) i ne izjednaavati sposobnost s
osobnom vrijednouPrema Covingtonu ljudi imaju sklonost prikazati
drugima pozitivnu sliku o sebi. Zbog toga uspjeh pripisuju sebi, a
neuspjeh vanjskim okolnostima.U razredu se ovo odnosi na
samopercepciju kompetentnosti. Uenici ele izgledati kompetentni
zato ele da drugi pripiu njihov uspjeh sposobnostima, a ne trudu.
Natjecateljska atmosfera u razredu prenaglaava ulogu sposobnosti u
postizanju kolskog uspjeha tako da se uenici koji ne uspijevaju
osjeaju nesposobnima. Oni razvijaju razliite strategije da bi
izbjegli osjeaj neuspjeha i sauvali obraz: ne sudjelovati,
izbjegavati postavljati nerealno visoke ciljeve postavljati
preniske ciljeve odlagati rad do zadnjeg trenutka (da sam imao
vremena, sigurno bih proao) ne ulagati naporPojavi ovakvih
strategija pridonosi i natjecateljska atmosfera u razredu koju
koriste mnoge uiteljice da motiviraju uenike (nagrade za teke
zadatke). Natjecanje kao ovo moe imati negativne efekte jer uenici
odustaju.Natjecanje dovodi do boljih rezultata u uenju kada su
zadaci jednostavni i repetitivni. Suradnja je bolja metoda u veini
situacija. Ako se uenici natjeu nee biti skloni razmjenjivati
informacije, a mogu i pokuati osujetiti jedni druge u postizanju
uspjeha. Kada je motivacija za izbjegavanjem neuspjeha dovedena do
krajnosti, govori se o nauenoj bespomonosti. Da bi se takva
situacija izbjegla ili ispravila, potrebno je: naglaavati ono to je
pozitivno odstranjivati negativno (razgovor s uenikom o problemima)
polaziti od poznatog k nepoznatom (povezivanje sa svakodnevnim
ivotom)[footnoteRef:5] [5: Ibid, str. 232 236.]
4.3. Poticati oekivanja uspjeha
Da bi se poticao uspjeh, uitelji se moraju ponaati na sljedei
nain: Razvijati vjetine pomou smislenih zadataka. Tretirati svakog
loeg uenika kao osobu za sebe. Povezati uspjeh s ulaganjem truda.
Staviti naglasak na pomo, a ne na suosjeanje. Omoguiti ueniku javni
uspjeh. Dati dovoljno vremena da odgovori na pitanje (due se eka
odgovor uenika od kojih se oekuje vie) Izbjegavati nepotrebno
naglaavanje razlika u uspjehu meu uenicima Jednako se ponaati prema
svim uenicima
Uenici se u odreenom stupnju ponaaju prema oekivanjima svojih
uitelja. Robert Rosenthal i Lenore Jacobson su pokazali da ukoliko
uiteljice oekuju da e neka djeca pokazati znaajan intelektualni
napredak i dobar kolski uspjeh, djeca e ga doista i pokazati.Pod
oekivanjima uiteljice podrazumijevaju se zakljuci koje ona donosi o
uenikovom sadanjem i buduem kolskom uspjehu i ponaanju u razredu,
uiteljiina vjerovanja o tome u kojoj mjeri uenik moe promijeniti
svoje ponaanje i kolski uspjeh, u kojoj mjeri mu se moe pomoi
dodatnim instrukcijama i koliko mu je nastavno gradivo teko.
Problem se pojavljuje kada su ta oekivanja uglavnom netona i kada
ih uiteljica teko mijenja. Oekivanja uiteljice mogu funkcionirati
kao samoispunjavajua proroanstva utjecati na uiteljicu da se ponaa
tako da njezino poetno oekivanje bude potvreno. Brophy i Good su
opisali kako se to dogaa. Uiteljica od pojedinih uenika oekuje
specifino ponaanje ili postignue. Uiteljica se prema svakom ueniku
odnosi na razliit nain. Ovakvo ponaanje pokazuje svakom ueniku to
uiteljica od njega oekuje i to djeluje na uenikovo samopoimanje,
motivaciju za postignuem i razinu aspiracije. Ukoliko se uiteljica
due vrijeme ponaa na isti nain i ako joj se uenik na neki nain
aktivno ne suprotstavi ili se promijeni, ponaanje uiteljice znaajno
e oblikovati uenikovo ponaanje i uspjeh. S vremenom, ponaanje i
uspjeh uenika sve vie e biti u skladu s uiteljiinim
oekivanjima.[footnoteRef:6] [6: Ibid, str 237-242.]
4.4. Poticati usmjerenost na uenje
Nekim je uenicima cilj prvenstveno uenje, dok su drugi usmjereni
na izvedbu. Uenici usmjereni na uenje smatraju kako je glavni cilj
kolovanja postizanje kompetencije u onome to se u koli ui te su
skloni biranju teih i izazovnijih zadataka. Kada doive neuspjeh,
smatraju kako njihova strategija uenja nije bila dobra i kako je
treba promijeniti. U veoj mjeri koriste metakognitivne ili
samoregulirajue srategije uenja. Nee se prepustiti osjeaju
bespomonosti jer vode rauna o tome koliko mogu nauiti bez
usporeivanja s drugima. Shvaaju uiteljicu kao osobu koja im moe
pomoi i dati korisne informacije. Kad naiu na neuspjeh pokuavaju i
dalje tako da njihova motivacija pa i uinak rastu.Uenici usmjereni
na izvedbu su motivirani eljom da dobiju pozitivnu ocjenu svog rada
i brinu o tome hoe li dobiti dobre ocjene, biraju lake sadraje i
izbjegavaju izazove. Kada naiu na prepreke uglavnom brzo odustaju.
Skloni su se prepustiti osjeaju bespomonosti jer ne vjeruju kako
imaju anse dobiti dobre ocjene. Vide uiteljicu kao sudca koji ne
vrednuje njihov individualni napredak nego ih usporeuje s drugima.
Ne promatraju svoj napredak na kontinuumu nego vjeruju da ako u
svakom trenutku nisu uspjeni da je to dokaz njihove
nesposobnosti.[footnoteRef:7] [7: Ibid, str. 243-244.]
5. Poveati motivaciju za uenjem
5.1. Ekstrinzina i intrinzina motivacija
Intrinzina motivacija ili unutarnja motivacija je odgovor na
unutarnje uenikove potrebe kao to su radoznalost, potreba za
znanjem, osjeaji kompetencije te rasta i razvoja.Ekstrinzina
motivacija je motivacija koja svoj izvor ima izvan uenika, npr.
dobar rezultat na testu, ocjene, uiteljiina pohvala, diploma itd.
Za odravanje i poveanje motivacije mogu se koristiti neki vanjski
ekstrinzini poticaji.[footnoteRef:8] [8: Ibid, str.234.]
5.2. Utjecaj nagrade na motivaciju
Obeanje nagrade za aktivnost koja je djeci zanimljiva moe
smanjiti intrinzini interes za tu aktivnost navodei dijete da
oekuju nagradu za ono to su prije radila iz istog
zadovoljstva.Kasnija istraivanja na starijoj djeci i sa kolskim
aktivnostima nisu pokazala iste rezultate. Nagrade ee poveavaju
nego smanjuju intrinzinu motivaciju posebno ako se nagrada daje za
kvalitetu uenika, a ne za samo sudjelovanje u nekoj aktivnosti, ako
nagrada predstavlja potvrdu uenikove kompetentnosti, kada zadatak
nije zanimljiv i kada su nagrade socijalne (pohvala), a ne
materijalne.Ponekad su vanjske nagrade nune da bi se uenik potaknuo
na uenje nekog sadraja, ali se kasnije kada se uenik za sadraj
zainteresira, mogu postupno ukinuti.
5.3. Kako se moe poveati intrinzina motivacija
Poticanje intrinzine motivacije zahtijeva da uiteljica odabere
aktivnosti u kojima uenici ele sudjelovati zato to u njima uivaju
ili su za njih zainteresirani. Prijedlozi su sljedei:1.
Prilagoavanje onoga to se ui uenikim interesima: Omoguiti izbor
izmeu nekoliko razliitih zadataka ili naina na koje mogu udovoljiti
obavezama.2. Uvoenje novosti i raznolikosti u nastavu: filmovi,
gosti, demonstracije, raunala..3. Aktivno sudjelovanje uenika i
brza povratna informacija: projekti, eksperimenti... 4. Poticanje
radoznalosti5. Povezivanje onoga to se ui sa osobnim ivotom
uenika6. Pomaganje uenicima da sami postave svoje ciljeve
5.4. Kako se moe poveati ekstrinzina motivacija
Ekstrinzina motivacija povezuje uspjeno izvoenje zadatka s
posljedicama do kojih je uenicima stalo. Temelji se na
potkrepljenjima, povratnim informacijama i nagradama koje u samom
zadatku ne postoje. Posljedice koje najee uenici ele su dobre
ocjene, ali i materijalne i simbolike nagrade, pohvale i drutvene
nagrade te one koje daje uiteljica.1. Nagraivanje uenika (ocjene i
pohvale, pohvale upuene roditeljima, slobodno vrijeme): nagrade
motiviraju posebno ako se zna unaprijed da e dobiti nagradu za
postizanje tono odreenog cilja. Efikasnije su za poticanje
zalaganja nego za postizanje kvalitete pa ih je bolje primjenjivati
kada uenici moraju uvjebati ono to ve znaju. Vano je nagraivati ne
samo apsolutni uinak nego i individualni napredak.2. Jasne povratne
informacije dane neposredno nakon obavljenog zadatka. 3. Neposredne
i este povratne informacije: esti kratki testovi za
provjeru.[footnoteRef:9] [9: Ibid, str. 234-252.]
Znanje ljudi o tome kako dobro rade, koliko je njihov rad vaan i
rezultira dobrim (i loim) rezultatima, vrlo je vaan faktor
motivacije, jer je poznavanje rezultata vlastitog rada jedan od
najmonijih i najdjelotvornijih motivacijskih pristupa. Da bi
povratna informacija imala pozitivno motivacijsko djelovanje, treba
zadovoljiti neke temeljne pretpostavke. Ona mora biti: tona i
objektivna, pravodobna, konkretna i usmjerena na ponaanje, a ne na
osobu, iskrena, vjerodostojna i dosljedna; pozitivna povratna
informacija treba biti javna, a negativna u etri oka i mora
poticati na vee rezultate i usmjeravanje.[footnoteRef:10] [10:
Buntak K., Droek I., Kovai R. Nematerijalna motivacija u funkciji
upravljanja ljudskim potencijalima, Pregledni rad, Tehniki glasnik,
Varadin, 2013.,str. 213-219 ]
6. Kako nagraivati zalaganje i napredak
Kada pohvaljuju i nagrauju uenike uiteljica bi se trebala
usmjeriti na zalaganje uenika, a ne na njihove sposobnosti. Ako
uenici pripisuju svoj uspjeh zalaganju, onda e se vjerojatno i
dalje nastaviti truditi. S druge strane, pripisivanje uspjeha
sposobnostima moe imati poticajni uinak, ali ne na dui rok.Kako
poticati uenike da uspjeh pripiu trudu i zalaganju?
6.1. Pohvaljivati uenike:
DJELOTVORNA POHVALA- kontingentna, naglaava to je specifino
uenik dobro uinio, vjerodostojna, nagrauje postizanje tono
definiranog kriterija, daje ueniku informaciju o njegovoj
kompetentnosti i vrijednosti postupka, usmjerava uenika na to da
vie razmilja o tome kako je rjeavao zadatak i o vlastitim
strategijama za rjeavanje problema, opisuje trenutno postignue
uenika u odnosu na njegova prethodna postignua, daje priznanje za
izuzetno uloen napor ili uspjeh na tekom zadatku, pripisuje uspjeh
ulaganju napora i sposobnostima, potie endogene atribucije tako da
uenik vjeruje da je u zadatak uloio napor jer mu se zadatak svia
i/ili zato to eli razviti vjetine potrebne za njegovo rjeavanje,
usmjerava panju uenika na ponaanje relevantno za zadatak i potie
uenika na procjenu vlastitog ponaanja nakon zavrenog zadatka.
NEDJELOTVORNA POHVALA- sluajna i nesustavna, openita, uniformna,
dana uz minimum panje, nagrauje samo sudjelovanje u nekoj
aktivnosti bez provjeravanja uinka, ne daje ueniku informaciju o
njegovoj kompetentnosti, usmjerava uenika na usporeivanje s drugima
i natjecanje, opisuje trenutno postignue uenika u odnosu na
postignue ostalih u razredu, daje priznanje bez obzira na uloeni
trud, pripisuje uspjeh samo sposobnostima ili vanjskim faktorima
poput sree ili laganog zadatka, potie egzogene atribucije tako da
uenici vjeruju kako su uloili napor da bi ugodili uitelju,
pobijediti u natjecanju ili dobiti nagradu, usmjerava panju uenika
na uiteljicu kao vanjski autoritet koji njime manipulira i uplie se
u proces i tako odvlai panju uenika od ponaanja koje je relevantno
za zadatak[footnoteRef:11] [11: Ibid, str. 252-253.]
6.2. Nauiti uenike samopohvalama
6.3. Nauiti uenike da se usporeuju sami sa sobom:
Slavin je razvio metodu individualnih oekivanja, kojom se
nagrauje napredak, a ne apsolutni uinak. Zbog toga je vano da
uenici osjete napredak i zadovoljstvo zbog istog.
.6.4. Koristiti suradniko uenje
Suradniko je uenje zajedniko uenje uenika u parovima ili malim
skupinama s ciljem bavljenja zajednikim problemom, istraivanja
zajednike teme ili nadogradnje uzajamne spoznaje radi stvaranja
novih ideja, novih kombinacija ili jedinstvene inovacije. U
suradnikome uenju odnosi meu uenicima su prijateljski, poveava se
osjetljivost za zajedniki cilj, komunikacija je otvorena i
dvosmjerna, a postignua u uenju su bolja, rezultati su to brojnih
istraivanja. Suradnike aktivnosti stvaraju pozitivne odnose meu
uenicima i unaprjeuju prihvaenost neprihvaenih pojedinaca, jaa se
socijalna sposobnost uenika i prosocijalni stav.[footnoteRef:12]
[12: Peko A., Sabli M., Livazovi G., Suradniko uenje u mlaoj
kolskoj dobi, Pregledni lanak, IVOT I KOLA br. 15-16 , Osijek,
2006. ]
Kod suradnikog uenja uenici rade u malim grupama na zadatku koji
im da uiteljica. Grupe treba organizirati tako da u svakoj grupi
ima dobrih, prosjenih i loih uenika; svaka grupa sastoji se od
uenika razliitog spola i drugih karakteristika. Po uspjeno
obavljenom zadatku nagradu dobiva grupa, a ne pojedinac.Metode
suradnikog uenja: Ueniki timovi usmjereni na postignue: grupe od 4
lana nakon to uiteljica objasni gradivo, uenici rade u grupama da
svi budu sigurni da su dobro shvatili o emu se radi i nakon toga
svaki uenik bez pomoi rjeava test znanja. Rezultati se usporeuju s
njegovim prosjenim rezultatom iz prolih testiranja, a bodove dobiva
ovisno o tome je li bio bolji ili loiji. Bodovi se zbrajaju da bi
se dobio rezultat grupe. Integrirano suradniko uenje itanja i
pisanja: grupe od 4 lana gdje lanovi itaju jedni drugima, predviaju
kako bi pria mogla zavriti, ukratko prepriavaju prie, piu svoje
reakcije te vjebaju pravopis i rjenik. Pokuavaju uvjebati vjetinu
razumijevanja teksta. Grupno istraivanje: rad u malim grupama
koristei suradniko istraivanje, grupnu raspravu, suradniko
planiranje i projekte. Uenici sami formiraju grupe od 2 do 6
lanova, odabiru jednu temu koju cijeli razred prouava, lanovi grupe
se podijele na nekoliko dijelova tako da svaki lan dobije svoj
zadatak s ciljem pripreme zajednikog izvjetaja. Rezultati se
prezentiraju pred itavim razredom. Slagalica: male grupe od po 5-6
lanova. lanovi biraju ime grupe, svaka grupa dobije nastavno
gradivo koje treba nauiti izloeno u obliku teksta. Tekst je
podijeljen na dijelove i svaki uenik mora nauiti jedan dio. lanovi
razliitih grupa koji su dobili isti dio teksta sastaju se i pomau
jedni drugima. Nakon toga svatko se vraa u svoju grupu i objanjava
ostalim lanovima dio za koji je zaduen. Paljivo sluanje ostalih
lanova u grupi motivira da jedni drugima daju podrku i pokazuju
interes za rad svakog lana. Jednom ili dva puta tjedno se testira
uenike individualno da bi se vidjelo koliko su nauili. Za svakog
uenika se odreuje koliko je napredovao s obzirom na proli put. Nije
toliko bitan apsolutni broj bodova nego napredak. Najvei broj
bodova dobivaju oni koji su najvie napredovali ili rijeili sve
zadatke.
6.4.1. Istraivanja suradnikog uenja
Suradniko uenje ima prednost ako zadovoljava dva uvjeta:1. Grupa
koja dobro obavi svoj zadatak mora dobiti neko priznanje ili malu
nagradu. Na taj nain lanovi grupe vide da je u njihovom interesu da
pomognu ostalima u uenju.2. Mora postojati pojedinana odgovornost.
Uspjeh grupe ovisi o uenju svakog lana grupe. Inae postoji opasnost
da najbolji uenik sve sam obavi.[footnoteRef:13] [13: Vizek Vlasta
, Op.cit, str. 252-257.]
7. ZAKLJUAK
Zahvaljujui holistikoj perspektivi u znanosti, pojavio se novi
pogled i na odgoj, koji se u suvremeno doba promatra kao sustav, a
ne sklop u kojem su bitni pojedini dijelovi, kako je to bio sluaj
ranije. U tom sustavu, sastavljenom od mnotva podsustava koji su
umreeni, najvanija je komunikacija i interakcija istih. Najvie se
interakcije odvija u odnosu uenik-odgojitelj, uenik-nastavnik i
uenik-roditelj.Iako je smanjena uloga nastavnika u odnosu na ranije
metode odgoja i obrazovanja, ona i dalje ostaje naglaena. Nastavnik
se mora pripremiti na usmjeravanje uenika, kako bi on ostvario
svoje potencijale u najveoj moguoj mjeri. Pri tom usmjeravanju,
primarni je imbenik zainteresirati uenika za uenje; drugim rijeima
motivirati ga. To nije jednostavan in i zahtjeva potpunu predanost
nastavnika svome zvanju. Budui nastavnici bi trebali biti upoznati
sa svim mogunostima motivacije i nainima na koji se ona moe
probuditi u uenicima.
8. LITERATURA
Buntak K., Droek I., Kovai R., Nematerijalna motivacija u
funkciji upravljanja ljudskim potencijalima, Pregledni rad, Tehniki
glasnik, Varadin, 2013.Pastuovi, Nikola, Kako do drutva koje ui,
Izvorni znanstveni lanak, Sveuilite u Zagrebu, 2006.Peko A., Sabli
M., Livazovi G., Suradniko uenje u mlaoj kolskoj dobi, Pregledni
lanak, IVOT I KOLA br. 15-16 , Osijek, 2006. Vizek Vlasta ,
Psihologija odgoja i obrazovanja, IEP, VERN, Zagreb, 2003.
16
