Karasalihovic Jasmina - Odrzavanje Sistema Za Paljenje (1)

8/12/2019 Karasalihovic Jasmina - Odrzavanje Sistema Za Paljenje (1)

1/27

UNIVERZITET U SARAJEVU

FAKULTET ZA SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJE

ODSJEK: Saobraaj

SMJER: Cestovni

PREDMET: Dijagnostika i odravanje cestovnih vozila

Sistem za paljenje

-seminarski rad-

Student:

Jasmina KarasalihoviBroj indexa:

6367

Predmetni nastavnik:

V.prof.dr. Osman Lindov

Sarajevo, Mart 2013 godine


2/27

2

SADRAJ

1. UVOD ....................................................................................................................... 3

2. UREAJI ZA PALJENJE MOTORA.................................................................. 4

2.1. Kako nastaje varn ica za paljenje.......................................................................... 4

3. KARAKTERISTIKE UREAJA ZA PALJENJE MOTORA........................... 6

3.1. Akumulator........................................................................................................ 7

3.1.1. Punjenje akumul atora.................................................................................. 10

3.1.2. Transformisanje napona.............................................................................. 11

3.1.3. Autotransformator (Bobina)........................................................................ 12

3.1.4. Uzroci brzog pranjenja akumulatora......................................................... 14

3.2. Razvodnik palj enja............................................................................................. 15

3.2.1. M ij enjanje trenutka paljenja........................................................................ 16

3.2.2. Prekida paljenja (platinska dugmad)......................................................... 18

3.3. Svjeica ............................................................................................................ 19

3.3.1. Toplotna vrijednost svjeica......................................................................... 20

3.3.2 Kvarovi i oteenja svjeica........................................................................... 22

3.4. Kondenzator......................................................................................................... 25

4. ZAKLJUAK:....................................................................................................... 26

5. LITERATURA: ..................................................................................................... 27


3/27

3

1. UVOD

Tema ovog seminarskog rada jeste Sistem za paljenje motora. Ureaj za paljenje motorakoristi se samo kod Otto motora, jer je potrebna iskra za paljenje smjee.Svaki sistem

za paljenje mora da izvri etiri osnovna uslova:

Stvaranje varnice Stvaranje visokog napona Rasporeivanje i prenoenjenapona na odgovarajue cilindre, i Podeavanje trenutka stvaranja varnice u zavisnosti o broja obrtaja i optereenja.

Kod vozila sa benzinskim tzv.Otto motorima, postoje dva sistema paljenja:

Baterijski; Magnetni.

Baterijski sistem paljenja koriste se gotovo kod svih automobila serijske proizvodnje, a

magnetni samo u specijalnim sluajevima, kada se zahtijeva vea sigurnost paljenja (najee kod sportskih vozila i motocikala ). Baterijski sistem paljenja koristi elektrinuenergiju iz akumulatorske baterije, po kojoj je i nazvan. Sastoji se iz:

indukcionog kalema ( bombine ), prekidaa paljenja (sa kontaktima ili bez kontakata ), kondenzatora, razvodnika i svjeica.

Ovaj sistem je ustanovljen jos krajem prolog vijeka i u principu se nije mijenjao dodananjih dana. U poetku je paljenje rjeavano pomou plamena usijane cijevi ilitzv.nisko-naponskog oksidujueg paljenja.

Rjeenja su se stalno smjenjivala, ali ni jedno nije u potpunosti zadovoljavalo. Ovajproblem je kvalitetno i trajno rijeentek uvoenjemvisokonaponskog paljenja.

Neto vie o dijelovima ureaja za paljenje motora bit e rijei u nastavku. Dieselmotori ne posjeduju ureaj za paljenje, jer se gorivo pali pri poveanju pritiska ucilindru glave motora. Pojava samozapaljenja kod otto motora nije poeljno i dovodi donepravilnog rada i oteenja dijelova motora.

Pored osnovnih dijelova i funkcija ovih ureaja, biti e rijei i o moguim kvarovimaovih sistema.


4/27

4

2. UREAJI ZA PALJENJE MOTORA

2.1. Kako nastaje varnica za paljenje

Snaga za pogon oto-motora dobija se sagorijevanjem smjese benzina i vazduha. Ureajza paljenje pri tome daje potrebnu elektrinu iskru smjesi da bi se zapalila.Obino svakicilindar ima jednu svjeicu za paljenje, ije kovinske elektrode ulaze u prostor zaizgaranje. Ako je napon doveden na svjeicu za paljenje dovoljno velik za paljenje,elektrina struja preskoi razmak izmeu elektroda, pri emu ima oblik iskre.

Drugi dijelovi ureaja za paljenje imaju zadatak da svjeicama u pojedinim cilindrima

dovedu probojni napon u tano odreenom trenutku paljenja. Da bi se stvorila iskra zapaljenje, treba zadovoljiti neke zahtijeve:

to je vei razmak izmeu elektroda, to vei mora biti elektrini napon. Buduida iskra mora biti dovoljno jaka da pouzdano zapali smeu benzina i vazduha, aintenzivnost iskre zavisi i od razmaka elektroda, on se obino propisuje na 0,7milimetara

Napon na svjeici mora biti visok, najmanje 14.000 (V). Meutim, kako seprilino napon gubi, ureaj za paljenje mora osigurati napon od 30.000 (V).Napon elektrine instalacije koji je obino 12 (V), nije dovoljan za paljenje.Zato se napon akumulatora mora u indukcijskom kalemu vie hiljada puta

poveati i do svake svjeice mora biti doveden u pravom trenutku. Taj zadatakobavlja razvodnik paljenja, koji struju visokog napona prenosi po odreenomredoslijedu na pojedine cilindre. Jedan od dijelova u razvodniku paljenja,

mehaniki prekida (platine) pri tome sudjeluje zajedno s indukcijskim kalemuu dobijanju visokog napona.

platinskih kontakata prekidaa.1

1http://www.automart.hr/edukacija_3.htm
http://www.automart.hr/edukacija_3.htmhttp://www.automart.hr/edukacija_3.htmhttp://www.automart.hr/edukacija_3.htmhttp://www.automart.hr/edukacija_3.htm


5/27

5

Slika 1: Prikaz sheme ureaja za paljenje2

2

Filipovic I., Cestovna vozila II, Mainski fakultet Sarajevo, Univerzitet u Sarajevu, 2011.


6/27

6

3. KARAKTERISTIKE UREAJA ZA PALJENJE MOTORA

Uloga ureaja za paljenje motora je da stvori potrebnu elektrinu energiju i regulie

njeno koritenje za paljenje gasne smjese u cilindru motora. Ova elektrina energija sestvara izvan cilindra, te je za njeno dopremanje do svjeice potreban razvodni ureaj sa

provodnicama elektrine struje. Tako se kompletan ureaj za paljenje sastoji od izvoraelektrine struje, indukcionog kalema razvodnog ureaja i svjeice. Kao izvor elektrineenergije paljenje snjese nale su primjenu akumulatorske baterije i magneti. Baterijskiakumulatorski ureaj za paljenje je naao iroku upotrebu zbog svojih odlika:

Velika pouzdanost u radu;

Mala cijena;

Konstantna jaina varnice pri promjeni reima rada motora.

Sistemi koji se primjenjuju za paljenje gasne smjese dobili su ime prema svojim

izvorima elektrine struje pa imamo: baterijsko (akumulatorsko) i magnetno paljenjegasne smjese.

Osnovni dijelovi baterijskog paljenja su:3

1. Akumulator;

2. Autotransformator (bobina);

3. Razvodnik paljenja

4. Prekida paljenja (platinska dugmad);

5. Kondenzator;

6. Svjeice.

3Lindov O., Predavanja, Fakultet za saobraaj i komunikacije, Univerzitet u Sarajevu, 2012


7/27


8/27

8

Pod kapacitetom akumulatora podrazumijeva se koliina elektrine struje kojom senapaja potroa za odreeno vrijeme, ako na primjer napajamo neki potroa strujom od5A i akumulator obezbijedi napajanje za 20h, a da mu pritom napon po eliji ne spadneispod 1,8 volta takav akumulator ima kapacitet od 100Ah.

Akumulator je rezervoar elektrine energije, kojom opskrbljuje elektrini pokreta,svjetla, signalne ureaje i druge potroae struje. Akumulator je sastavljen od vieelija, od kojih svaka ima napon od 2 (V), koje su kovinskim letvama vezana jedna zadrugu u serijsku vezu

Dananji automobilski akumulatori imajuest elija odnosno napon od 12 (V). Svakaelija ima po jedan sklop pozitivnih i negativnih ploa koje stoje u razrijeenojsumpornoj kiselini (elektrolitu). Pozitivne ploe sadravaju olovni oksid kao aktivnutvar, a negativne olovnu pjenu. Kada se troi struja, kiselina elektrolita reaguje sa

ploama, pri emu se hemijska energija pretvara u elektrinu. Elektrode od olovnogoksida se nabijaju pozitivno dok se olovne elektrode nabijaju negativno. Elektrinastruja tee s negativnih ploa postrujnom krugu kroz potroae na pozitivne ploe inatrag u kiselinu. Svaki akumulator traje od 2-4 godine. Nakon toga se vie nemoe

puniti. Na ploama sa nahvata kora sulfata koji djeluje kao izolator. Akumulator jenajoptereeniji pri putanju motora u rad. U toku vonje generator elektrine struje svevrijeme pomalo puni akumulator.

Postoji vie vrste akumulatora u zavisnosti od materijala koji se koristi za izradu elija ito:

Pb - olovni akumulator (2 V napon po eliji)


9/27

9

Slika 3: Prikaz olovnog akumulatora

NiCd - Nikl-Kadmijum (1,2 V napon po eliji)

NiMH - Nikl-Metalhidrid-Akumulator (1,2 V napon po eliji)

Li-Ion - Litijum-Ionski (3,62 V napon po eliji)

LiPo - Litijum-Polimer (3,7 V napon po eliji)

LiFe - Litijum-eljezo

Li-Mn - Litijum-Mangan (3,6 V napon po eliji)

LiFePO4 - Litijum-eljezo-Fosfatni-Akumulator (3,2 V napon po eliji)

LiTi - Litijum-Titanat

RAM - Alkalijsko-Manganske-Baterije (1,5 V napon po eliji)

Prema naponu akumulatore dijelimo na:

1. Akumulatore od 6 volti;

2. Akumulatore od 12 volti;

3. Akumulatore od 24 volti.


10/27

10

3.1.1. Punjenje akumulatora

Ako alternator neproizvodi dovoljno elektrine energije za punjenjeakumulatora, morase dopuniti. Sporim punjenjem, tj. Ne prejakim punjaem, neete preopteretiti

akumulator. Takvo punjenje traje vie od 10 sati. Pre nego toukljuite akumulator napunja, pregledajte razinu elektrolita (kiseline) i ako je potrebno, dolijte destilovanuvodu. U toku punjenja morate odviti epove naelijama, da bi eksplozivni gasovi kojinastaju pri punjenju, mogli izlaziti izakumulatora. Zato ne treba za vreme punjenja

akumulatora u blizini njega palitivatru ni puiti. U automobilima s alternatorom trebapre punjenja skinuti s prikljuaka oba kabla. Otprilike posle deset sati iskljuite punja ito jo pre negoto skinete abice s prikljuaka akumulatora. Tako ete spreiti kratakspoj. Noviji se punjai sami iskljuuju.

Slika 4: Dijagram prikaza punjenja-pranjenja akumulatora


11/27

11

3.1.2. Transformisanje napona

Akumulator daje napon od 12 volti, to nije ni iz daleka dovoljno da na svjeici se stvori

potrebna iskra za paljenje smjese benzina i vazduha. Zato niski napon treba

transformisati u visoki, a to se dogaa u indukcionom kalemu. Kalem djeluje kao

transformator. Struja tee kroz kalem, stvara sile magnetnog polja, kad se magnetno

polje prekine, u svakom eektricnom vodiu koji se nalazi u tom magnetnom polju

nastaje tzv.indukovani napon. Napon se moe poveati izmeu dva namotaja od kojih

jedan ima znatno vie navoja nego drugi. Indukcijski kalem se izrauje od tapiastog

gvozdenog jezgra sastavljenog od limenih listova (lamela). Oko jezgra ima 15 000-30

000 navoja sekundarnog namotaja od tanke bakrene ice. Kad se kljuem ukljui u

glavni prekida, primarni namotaj se prikljui na pozitivan pol akumulatora. Kod

naponskog su zatvoreni kontakti mehanikog prekidaa u razvodniku paljenja, struja

tee iz akumlulatora na prikljuak 15 indukcijskog kalema, kroz primarni namot na

prikljuak i odatle ponovo na kontakte prekidaa.

Slika 5: Kalem-transformator


12/27

12

Slika 6: Prikaz konstrukcije indukcionog kalema

3.1.3. Autotransformator (Bobina)

Bobina ima zadatak da struju niskog napona 6 ili 12 V pretvori u struju visokog napona

od 13-17 hiljada V.). Bobina generira dvije iskre po ciklusu cilindara u koje su

umetnute svjeice spojene na nju.

Bobina se sastoji od: tijela, jezgra, primarnog i sekundarnog namotaja (slika 7).

Jezgro se nalazi u centru indikacionog kalema. Debljina iceprimarnog namotaja iznosiod 0,5 - 2 mm.

Primarni namotaj presvuen je izolacionim materijalima i na taj nain izolovan je odjezgra i sekundarnog namotaja. Broj namotaja primarnog kola iznosi od 100 - 200

namotaja.

Sekundarni namotaj je obavijen okoprimarnog namotaja i debljina ice je oko 0,1 mm,koja je takoe presvuena izolacionim materijalom. Broj namotaja sekundarnog kolaiznosi oko 1400.


13/27

13

Primarni i sekundarni namotaji meusobno su povezani u jednoj taki. Na indukcionim

kalemu nalaze se tri prikljuka. Kroz prvi prikljuak dolazi primarna struja izakumulatora na prstasti namotaj, a preko drugog prikljuka primarna struja odlazi narazvodnik paljenja tj. na kondenzator i prikljuak. Trei prekida povezuje sekundarninamotaj i razvodnu kapu razvodnika. Ova faza je ostvarena pomou provodnikanamijenjenog za sekundarnu struju visokog napona u primarnom kolu. Prolaskom

primarne struje oko jezgra stvara se magnetno polje koje indukuje u sekundarnim

namotajima struju visokog napona. Struja visokog napona je neophodna stvaranje

varnice na elektrodama svjeica.Suvremeni motori imaju po jednu elektroniku bobinuza svaki cilindar, odnosno svjeicu, ime prestaje potreba za razvodnikom paljenja, nakojem se stvaraju gubici. Pri generiranju iskre jedan cilindar je u fazi zavretka ciklusakompresije i kod njega dolazi do paljenja smjese dok je drugi cilindar pri zavretkuciklusa ispuha i kod njega iskra ne izaziva nikakvu reakciju. Prednost ovog sustava je u

smanjenju broja bobina za pojedini motor, a time i smanjenje cijene, uz postizanje istog

uinka. Waste spark system koristio je Citron u slavnom modelu 2CV (spaek) injegovim izvedenicama Dyana, Ami 6 i Ami 8. Zbog toga nije imao razvodnik paljenja

te je bio vrlo otporan na vlagu (stariji su se motori gasili na kii najee kad bi vlagaprodrla u razvodnik paljenja). Kad se na elektronikim sklopovima prekine strujni krug,nastaje strujni impuls, kojem se u bobini poveava napon do 15 kV (15.000 V). Slui za

preskakanje iskre na svjeici. Pritom su nastajali veliki elektrini gubici, i smanjivala se

pouzdanost te novi motori, u pravilu imaju posebnu bobinu za svaku svjeicu, a nemajurazvodnik paljenja. Platinska dugmad (do sredine 70-ih) ili sustav tiristorskog ili

tranzistorskog paljenja (do poetka 90-ih) prekidao je primarni strujni krug bobinesinkrono s dolaskom klipova u gornju mrtvu toku kod kompresije. Tako se istosmjerninapon pretvarao u izmjenini te se mogao transformirati. Inducirani visoki napon(15.000 V i vie) se preko razvodnika paljenja vodio do svjeice odgovarajueg cilindragdje je izazivao iskru. Mana ovog sustava su naponski gubici u razvodniku paljenja te

poveano troenje pokretnih dijelova razvodnika paljenja. Sustavi paljenja kod novijihmotora ne koriste razvodnik paljenja zbog gubitaka kod prijenosa napona i potrebe za

odravanjem, nego koriste vie bobina. U upotrebi su sustavi s jednom bobinom zasvaki cilindar i s jednom bobinom za dva cilindra.


14/27

14

Slika 7: Autotransformator bobina, dijelovi

3.1.4. Uzroci brzog pranjenja akumulatora

U toku eksploatacije vremenom dolazi do pranjenja baterije. Ako je to pranjenje brzotreba provjeriti ta ga izaziva.

Akumulator se isprazni kad se aktivna tvar obje elektroda posve pretvori u olovni sulfat.

Smatra se da je pranjenje normalno ukoliko napon po jednoj eliji ne spadne ispod 1,8volta. to je vea gustina elektrolita to je akumulator vie napunjen. Ovo je posebnovano u zimskom periodu jer kapacitet akumulatora opada sa smanjenjem temperature

Uzronici pranjenja akumulatora:

1. Neispravnost instalacije za punjenje akumulatora;

2. Neispravnost elektro instalacije (kratki spoj u instalaciji);

3. esto startovanje motora;

4. Neispravnost u akumulatoru


15/27

15

Svaki akumulator traje od 2-4 godine. Nakon toga se vie nemoe puniti. Na ploama sanahvata kora sulfata koji djeluje kao izolator.4

3.2. Razvodnik paljenja

Razvodnik paljenja je mehanika veza izmeu elektrinih dijelova ureajaza paljenje imotora (slika 8.). Prekida prekida primarni strujni krugu onom trenutku kad u motorutreba da izazove paljenje. Razvodnik paljenja ima zadatak da visoki napon koji nastane

u indukcijskom kalemu razvede na svjeice po redoslijedu paljenja u pojedinim

cilindrima.

U kapi razvodnika je na vrhu smjetena glavna elektroda oko koje ima onolikonepokretnih elektroda koliko ima cilindara u motoru. Te elektrode se zovu i kontaktni

segmenti. Na vratilu razvodnika je rotor razvodnika koji na vrhu ima elektrodu,

razvodnu ruku.

Glavna elektroda dobiva visoki napon od indukcijskog kalema, a razvodna ruka koja pri

okretanju klizi po glavnoj elektrodi, dovodi visoki napon redom na nepokretne

elektrode, s kojih vodii visokog napona vode do svjeica. Budui da se dovoenje

visokog napona s kape razvodnika na svjeice odreuje redoslijedom paljenjaodreenog motora, prilikom skidanja vodia visokog napona treba voditi rauna da seprilikom ponovne montae ne pobrka njihov redoslijed. azvodnik paljenja je mehanikaveza izmeu elektrinih dijelova ureaja za paljenje i motora. Prekida prekida primarnistrujni krug u onom trenutku kad u motoru treba da izazove paljenje. Razvodnik

paljenja ima zadatak da visoki napon koji nastane u indukcijskom svirku razvede na

svjeice po redoslijedu paljenja u pojedinim cilindrima.

-U kapi razvodnika je na vrhu smjetena glavna elektroda oko koje ima onolikonepokretnih elektroda koliko ima cilindara u motoru. Te elektrode se zovu i kontaktni

segmenti. Na vratilu razvodnika je rotor razvodnika koji na vrhu ima elektrodu,razvodnu ruku. Glavna elektroda dobiva visoki napon od indukcijskog svitka, a

razvodna ruka koja pri okretanju klizi po glavnoj elektrodi, dovodi visoki napon redom

na nepokretne elektrode, s kojih vodii visokog napona vode do svjeica.

-Budui da se dovoenje visokog napona s kape razvodnika na svjeice odreujeredoslijedom paljenja odreenog motora, prilikom skidanja vodia visokog naponatreba voditi rauna da se prilikom ponovne montae ne pobrka njihov redoslijed.

4http://www.automart.hr/edukacija_3.htm
http://www.automart.hr/edukacija_3.htmhttp://www.automart.hr/edukacija_3.htmhttp://www.automart.hr/edukacija_3.htmhttp://www.automart.hr/edukacija_3.htm


16/27

16

Slika 8: Razvodnik paljenja

Ukoliko elektropokreta pokree motor, a motor i pored toga nee da upali, kvar trebatraiti u razvodniku paljenja, odnosno na razvodnoj kapi, platinskim dugmadima ikondenzatoru.

3.2.1. Mijenjanje trenutka paljenja

Sagorijevanje u motoru traje jednako dugo bez obzira na broj okreta. Tako u praznom

hodu nastaje paljenje neposredno prije nego to klip u taktu kompresijedoe u gornjumrtvu taku; gasovi koji sagorijevaju imaju dovoljno vremena da sagore i potisnu klip

prema dole. Ako se poveava broj okreta motora, sve manje preostaje vremena za hodklipa gore i dole, a tako i za sagorijevanje. Zato pri veem broju okreta treba trenutak

paljenja pomaknuti naprijed, da se smjea zapaliprije nego to klip doe u gornju mrtvutaku. Tako e biti dovoljno vremena zasagorijevanje smjee i kad se klip giba bre.


17/27

17

Slika 9:Nain rada prekidaa

Kad se prekida primarni strujni krug, i u primarnom se namotaju indukcijskog kalema

za kratko vrijeme indukuje napon od nekoliko stotina volti. On bi pri razmicanju

kontakata prekidaa uzrokovao snano varnienje izmeu njih,koje bi otetilo kontakte.

Kondenzator, vezan usporedno s prekidaem, preuzima na sebe taj indukcijski strujniudar i zaustavlja varnienje na kontaktima prekidaa.Za pravilan rad prekidaa vrlo jevano da bude pravilan razmak izmeu kontakata. Obino je izmeu 0,3 i 0,5 mm.Tano podeavanje razmaka izmeukontakata odreuje tzv.ugao zatvaranja, oznaenugaonim stepenima. Ugao zatvaranja kazuje za koliko stepeni se okrenulo koljenasto

vratilo motora za vrijeme dok su kontakti bili u dodiru. Kod etvorocilindrinih motoraje ugao zatvaranja oko 50 stepeni, a kod estorocilindrinih oko 38 stepeni.


18/27

18

Slika 10 : Prikaz rada mehanikog prekidaa

3.2.2.Prekida paljenja (platinska dugmad)

Na vratilu razvodnika je brijeg prekidaa. On ima toliko uzviica koliko motorcilindara. Kad se motor okree uzviica podigne pokretni dio (eki) prekidaa od

nepokretnog dijela (nakovnja), prekida primarni strujni krug. Kad se uzviica okrene,ponovno se primarni strujni krug zatvori. Na taj se nain primarni strujni krug stalnoprekida. Kad se prekida primarni strujni krug, i u primarnom se namotaju

indukcijskonom kalemu za kratko vrijeme inducira napon od nekoliko stotina volti. On

bi pri razmicanju kontakata prekidaa uzrokovao snano iskrenje izmeu njih, koje biotetilo kontakte. Kondenzator, vezan usporedno s prekidaem, preuzima na sebe tajindukcijski strujni udar i zaustavlja iskrenje na kontaktima prekidaa. Za pravilan rad

prekidaa vrlo je vano da bude pravilan razmak izmeu kontakata. Obino je izmeu0,3 i 0,5 mm. Tano podeavanje razmaka izmeu kontakata odreuje takozvani ugao

zatvaranja, oznaen ugaonim stepenima. Ugao zatvaranja kazuje za koliko stepemi seokrenulo koljenasto vratilo motora za vrijeme dok su kontakti bili u dodiru. Kodetverocilindrinih motora je ugao zatvaranja oko 50 stupnjeva, a kodesterocilindrinih oko 38 stupnjeva.


19/27

19

3.3. Svjeica

Svjeica se sastoji od kovinske glavne elektrode koja je u keramikom izolatoru velikeizolacijske vrijednosti. 5Donji dio izolatora obuhvaa kovinsko kuite svjeice snavojem, s kojim se svjeica uvrsti u glavu motora. Na nozi svjeice je zavarena druga,vanjska elektroda, koja je preko glave motora u elektrinom spoju s masom (to znainegativnim polom) vozila. Udaljenost vanjske elektrode od glavne (razmak elektroda) je

uvijek tano odreen. Struja visokog napona tee od razvodnika paljenja kroz glavnuelektrodu i premosti razmak izmeu elektroda u obliku iskre za paljenje(slika 11).Da bi motor mogao postii odgovarajuu snagu iskra mora biti dovoljno jaka da

pouzdano zapali smjesu goriva i zraka. Zato razmak izmeu elektroda mora bitirelativno velik. Meutim, to vei razmak, to vei i napon paljenja. Svjeice automobilaobino imaju razmak elektroda 0,4 do 0,8 mm. Razmak treba povremeno pregledati i po

potrebi podesiti, jer se elektrode s vremenom troe. Ponekad se izmeu elektrodanakupe ostaci izgaranja koji premoste razmak izmeu elektroda. Tada iskra vrlo oslabiili posve izostane.

Slika 11: Svjeica

5edomir V. Duboks, Tehnologija odravanja vozila I, Beograd, 1992.


20/27

20

Nepravilan razmak izmeu elektroda, nije jedini uzrok slabog ili neredovitog paljenja.Ogrebotina ili napuklina na izolatoru ili talog od ulja, vode ili ae na njegovoj povrinimogu takoer uvjetovati gubljenje napona i slabu iskru.

Kovinski brtvilni prsten iznad navoja spreava izlaenje plinova izmeu glave motora isvjeice, dok su izolator i kovinsko kuite zabrtvljeni prstenima ugraenim u svjeicu.S obzirom na to da su motori razliitih osobina, treba upotrebljavati samo one svjeicekoji za odreeni motor propisuje proizvoa automobila.

Svjeice su po svom obliku i sposobnosti odvoenja topline prilagoene optereenjima,broju okreta, obliku prostora za izgaranje, omjeru kompresije, sastavu smjese i radnim

temperaturama odreenog motora.

3.3.1. Toplotna vrijednost svjeica

Svjeice se dijele po svojoj toplotnoj vrijednosti, to znai po sposobnosti odvoenjatopline s glavne elektrode na glavu motora i odatle na sistem za hlaenje (slika 12).Visoku toplotnu vrijednost ima svjeica s kratkom nogom izolatora. U tom sluaju je

povrina kojom prima toplinu mala i svjeica brzo odvodi primljenu toplinu. Takvasvjeica je primjerena za motore dobrih radnih karakteristika. 6

Slika 12: Oslobaanje toplote

6www.prometna-zona.com
http://www.prometna-zona.com/http://www.prometna-zona.com/http://www.prometna-zona.com/http://www.prometna-zona.com/


21/27

21

Svjeica s dugom nogom izolatora ima nisku toplotnu vrijednost; povrina izolatorakoja prima toplinu je velika, a predavanje topline sporo. Takva svjeica je prikladna zamotore s manjim toplinskim optereenjima, jer bi se u motorima s velikim toplinskimoptereenjima pregrijala u uzrokovala samozapaljenje smjese.

Na slici ispod vidimo prikazanu vruu i hladnu svjeicu. Jasno je vidljivo, kako je kodvrue svjeice izolator znatno dui nego kod hladne svjeice. Svakako da je duiizolator vie podloan zagrijavanju, nego krai. Kod odabira toplotne vrijednostisvjeice, vodi se rauna, da je svjeica dovoljno vrua, kako bi na njoj izgorio savdepozit garei, a sa druge strane dovoljno hladna, kako ne bi dolo do samozapaljenjasmjese. Obzirom da benzinski motori ne razvijaju istu temperaturu prilikom

sagorijevanja, potrebno je za svaki pojedini tip motora odrediti adekvatnu toplotnu

vrijednost svjeice.

Slika 13: Oslobaanje toplote ( vrua-hladna svjeica )

Navoj s kojim se svjeica uvruje u glavu motora je razliite duljine, to ovisi odebljini glave. Nikad se ne smiju svjeice s dugim navojem uvrstiti u glavu koja jeizraena za ugraivanje svjeice s kratkim navojem, jer bi onaj dio svjeice koji stri u

prostor za izgaranje mogao otetiti klip. Svjeica s kratkim navojem uvrena u otvor sdugim navojem bi meu ostalim izloila izgaranju i dio navojnog otvora, tako da bi

poslije bilo teko uvrstiti odgovarajuu svjeicu s dugim navojem.


22/27

22

Slika 14: Prikaz konstrukcije svjeice

3.3.2 Kvarovi i oteenja svjeica

Vijek trajanja obinih svjeica kree se, ovisno o modelu automobila, od 20.000 do30.000 kilometara. Kod starijih motora ili u otrijim radnim uvjetima rada motora trebasvjeice zamjenjivati prije. 7Izgled i opis neispravnosti prikazan je u slijedeoj tabeli:

7Lindov O., Predavanja, Fakultet za saobraaj i komunikacije, Univerzitet u Sarajevu, 2012


23/27

23

Izgled neispravne svjeice Opis neispravnosti

Svjeica sa potroenim elektrodama uzrokovati eteko pokretanje motora I poveanu potronju

goriva.

Svjeica, koja se pregrijavala u radu.

aava naslaga na svjeici, ukazuje na prebogatu

smjesu.

Rastopljene electrode, ukazuju na neadekvatnu

toplinsku vrijednost svjeice, netaan ugao paljenja

ili siromanu smjesu.

Ovoliki deposit nastaje usljed prevelike potronje

goriva ili aditiva u gorivu.


24/27

24

Gare ukaste boje na izolatoru, ukazivati e na

pregrijavanje svjeice, uslijed agresivnije vonje.

Ovako nauljena svjeica, ukazuje na istroenost

karika ili semeringa (gumica) ventila.

Pucanje kremikog izolatora uzrokovati e

neodgovarajua toplinska vrijednost svjeice ili

nepodeennost razmaka izmeu elektroda.

Ovakvo zapunjenje razmaka izmeu elektroda,

prouzroiti e ulje motora u kombinaciji sa potpuno

nesagorjelom smjesom goriva.

Savijena minus elektroda, najvjerovatnije je

posljedica ugradnje neadektvatne (predugake)

svjeice.


25/27

25

3.4. Kondenzator

Kondenzator omoguava brzo prekidanje strujnog kola, ima zadatak da u sebe primiprimarnu struju u trenuku rastavljanja kontakta prekidaa.

Kondenzator se nalazi na razvodniku, iji je jedan pol spojen sa masom, a drugi saprimarnim strujnim kolom. Kapacitet kondenzatora iznosi od 0,5 do 0,25 MF.

Ukoliko je kondenzator neisparavan nee funkcionisati baterijsko paljenje primarnogstrujnog kola, a time nee biti ni proizvodnje struje visokog napona.

Slika 15: Razliite vrste kondenzatora: vieslojni keramiki, disk-keramiki, vieslojni folijski,

cjevasti keramiki, polistirolski (aksijalni i radijalni), elektrolitski


26/27

26

4. ZAKLJUAK:

U ovom radu moglo se je vidjeti koliko vanu ulogu ima ovaj sistem. Sistem paljenjamotora ne predstavlja nimalo jednostavan ureaj, jer sastoji se od velikog broja dijelovakoji su stalno optereeni strujama od nekoliko hiljada volti. Zbog toga je veoma vanoda se ovaj sistem redovno odrava i vri njegova kontrola. Neispravnost jednog dijelaovog sistema moe dovesti do otkaza cijelog sistema.

Na poetku razvoja motora SUS paljenje radne smjee u cilindru motora, u tanoodreenom trenutku, bio je jedan od najveih problema, na tom nivou razvoja prostonerjeiv. Karl Benc, pronalaza motora, nazvao ga je problemom nad problemima. U

poetku je paljenje rjeavano pomou plamena usijane cijevi ili tzv.nisko-naponskog

oksidujueg paljenja.

Takoer je vano da akumulator i svjeice predstavljajudijelove ureaja za paljenja kojise moraju redovno mijenjati, jer su oni dijelovi iji je vrijeme trajanja u odnosu nadruge dijelova ovog sistema veoma krae.


27/27

5. LITERATURA:

Lindov O., Predavanja, Fakultet za saobraaj i komunikacije, Univerzitet uSarajevu, 2012

Filipovic I., Cestovna vozila II, Mainski fakultet Sarajevo, Univerzitet uSarajevu, 2011.

edomir V. Duboks, Tehnologija odravanja vozila I, Beograd, 1992. Internet:

http://www.mikroe.com/sr/magazine/4broj/4broj9.htm

http://www.automart.hr/edukacija_3.htm

http://www.mikroe.com/sr/magazine/3broj/3broj12.htm

www.oktani.com

www.prometna-zona.com
http://www.mikroe.com/sr/magazine/4broj/4broj9.htmhttp://www.mikroe.com/sr/magazine/4broj/4broj9.htmhttp://www.automart.hr/edukacija_3.htmhttp://www.automart.hr/edukacija_3.htmhttp://www.mikroe.com/sr/magazine/3broj/3broj12.htmhttp://www.mikroe.com/sr/magazine/3broj/3broj12.htmhttp://www.oktani.com/http://www.oktani.com/http://www.prometna-zona.com/http://www.prometna-zona.com/http://www.prometna-zona.com/http://www.oktani.com/http://www.mikroe.com/sr/magazine/3broj/3broj12.htmhttp://www.automart.hr/edukacija_3.htmhttp://www.mikroe.com/sr/magazine/4broj/4broj9.htm

Documents

Karasalihovic Jasmina - Odrzavanje Sistema Za Paljenje (1)