Č ŠČ ŠSVEUČILIŠTE U ZAGREBUSVEUČILIŠTE U ZAGREBU

FAKULTET PROMETNIH FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTIZNANOSTI

Katedra za pravo i ekonomiku prometa

EKONOMIKA PROMETAEKONOMIKA PROMETAEKONOMIKA PROMETAEKONOMIKA PROMETA

Nositelj kolegija: prof dr sc DAMIR ŠIMULČIKNositelj kolegija: prof. dr. sc. DAMIR ŠIMULČIK

Asistentica: mr. sc. DANIJELA BARIĆ, dipl. ing.

1Akademska godina 2007./2008.

KonzultacijeKonzultacijeKonzultacijeKonzultacije

prof. dr. sc. DAMIR ŠIMULČIK

Ponedjeljak: 14:00 – 15:30, Siget 18c, soba 15

Utorak: 11:00 – 12:30, Vukelićeva 4 soba 0 3Utorak: 11:00 12:30, Vukelićeva 4, soba 0.3

INSTITUT PROMETA I VEZA

mr. sc. DANIJELA BARIĆ, dipl. ing.

Utorak: 08:00 – 09:30Kušlanova 2, 1. kat, soba 6

Utorak: 08:00 09:30

Četvrtak: 08:00 – 09:30 e-mail: dbaric@fpz.hr

2

Podaci o kolegijuPodaci o kolegijuPodaci o kolegijuPodaci o kolegiju

Kolegij: EKONOMIKA PROMETAKolegij: EKONOMIKA PROMETAP ddi l ki dijP ddi l ki dijPreddiplomski studijPreddiplomski studijBroj ECTS bodova: 5Broj ECTS bodova: 5Broj sati: 2+0Broj sati: 2+0Broj sati: 2+0Broj sati: 2+0Lokacija održavanja predavanja: Lokacija održavanja predavanja: VukelićevaVukelićeva 4, amfiteatar4, amfiteatarTermini predavanja:Termini predavanja:p jp j

Utorak: 15:00 – 17:00, grupe 2a i 2b Četvrtak: 14:00 – 16:00, grupe 1a i 1b, g p

3

Predavanja

Dvije k t l

Usmeni

kontrolne zadaće

OBVEZEOBVEZEOBVEZEOBVEZEUsmeniispit

OBVEZE OBVEZE STUDENTASTUDENTA

OBVEZE OBVEZE STUDENTASTUDENTA

Dva seminarska

radarada

Pismeni ispit

4

ispit

KRITERIJI:KRITERIJI:STUDENT MORA OSTVARITI 40 b dSTUDENT MORA OSTVARITI 40 b dSTUDENT MORA OSTVARITI >40 bodova

KAKO?

1 Prisutnost na predavanju - 5 bodova

STUDENT MORA OSTVARITI >40 bodova

KAKO?

1 Prisutnost na predavanju - 5 bodova

KRITERIJ KRITERIJ ZA POTPISZA POTPIS

1. Prisutnost na predavanju - 5 bodova2. Seminarski rad (2x15 ili 1x30) - 30 bodova

- dva pismena seminara (2x15)- prezentacija (30 bodova)

1. Prisutnost na predavanju - 5 bodova2. Seminarski rad (2x15 ili 1x30) - 30 bodova

- dva pismena seminara (2x15)- prezentacija (30 bodova)

3. Kontrolna zadaća (2x10) - 20 bodova

Ukupno: 55 bodovaStudenti koji imaju ≥50 bodova oslobođeni su pismenog

3. Kontrolna zadaća (2x10) - 20 bodova

Ukupno: 55 bodovaStudenti koji imaju ≥50 bodova oslobođeni su pismenog

KRITERIJKRITERIJZA ZA

EE

Studenti koji imaju ≥50 bodova, oslobođeni su pismenogdijela ispita, ukoliko pristupaju ispitu u terminima

ispitnih rokova u veljači (06. ili 21. 02. 2008. g.)

Studenti koji imaju ≥50 bodova, oslobođeni su pismenogdijela ispita, ukoliko pristupaju ispitu u terminima

ispitnih rokova u veljači (06. ili 21. 02. 2008. g.)

PISMENI PISMENI ISPITISPIT

Potpis u indeksu (temeljem ostvarenih >40 bodova)Potpis u indeksu (temeljem ostvarenih >40 bodova)

KRITERIJKRITERIJZA ZA

5

USMENI USMENI ISPITISPIT

-Pozitivno ocijenjen pismeni dio ispita-Pozitivno ocijenjen pismeni dio ispita

OBRAZAC ZA SEMINARSKI RADOBRAZAC ZA SEMINARSKI RAD

6

Termini Termini kontrolnih zadakontrolnih zadaććaakontrolnih zadakontrolnih zadaććaa

1. Kontrolna zadaća 2. Kontrolna zadaća

20. 11. 2007., grupe 2a i 2b 15. 01. 2008., grupe 2a i 2b, g p22. 11. 2007., grupe 1a i 1b 17. 11. 2008., grupe 1a i 1b

7

Termini ispitnih rokovaTermini ispitnih rokovau ak.god. 2007./2008.u ak.god. 2007./2008.u ak.god. 2007./2008.u ak.god. 2007./2008.

Datum roka Vrijeme ispita Mjesto (lokacija) i dvorana

06. 02. 2008.

10:00 – 11:00 h Siget, dvorana 1

21. 02. 2008.

20. 03. 2008.

26. 06. 2008.

03. 07. 2008.

04. 09. 2008.

15. 09. 2008.

8

Sustav ocjenjivanjaSustav ocjenjivanja

Bodovi Ocjena pismenogdijela ispita Konačna ocjena

20 dovoljan (2) dobiva se na usmenom dijelu ispita30 dobar (3) dobiva se na usmenom dijelu ispita30 dobar (3) dobiva se na usmenom dijelu ispita40 vrlo dobar (4) dobiva se na usmenom dijelu ispita50 odličan (5)

9

Koncepcija predavanjaKoncepcija predavanjaKoncepcija predavanjaKoncepcija predavanja

POJAM I SADRŽAJ EKONOMIKE PROMETA

PODJELA PROMETA UNUTAR PROMETNOG SUSTAVA

PROCESI EKONOMSKOG FUNCIONIRANJA PROMETNOG SUSTAVA

JAVNI GRADSKI PROMET

MENADŽMENT U PROMETNOM PROCESU

PROMETNA POLITIKA

FINANCIRANJE IZGRADNJE I ODRŽAVANJA PROMETNE INFRASTRUKTURE

PRIVATIZACIJA OBJEKATA CESTOVNE INFRASTRUKTURE

TEMELJNI ČIMBENICI EKONOMSKOG FUNKCIONIRANJA PROMETNOG SUSTAVATEMELJNI ČIMBENICI EKONOMSKOG FUNKCIONIRANJA PROMETNOG SUSTAVA

EKSTERNA EKONOMIJA I EKSTERNA DISEKONOMIJA - segmenti infrastrukturne politike

METODE EKONOMSKOG VREDNOVANJA PLANOVA IZGRADNJE OBJEKATA PROMETNE INFRASTRUKTURE

METODE KOMPLEKSNOG VREDNOVANJA PLANOVA IZGRADNJE PROMETNE INFRASTRUKTURE

OCJENA INVESTICIJSKOG PROJEKTA PROMETNE INFRASTRUKTURE

METODOLOGIJA I POSTUPAK IZRADE STUDIJE IZVODLJIVOSTI OBJEKATA PROMETNE INFRASTRUKTUREINFRASTRUKTURE

INVESTICIJE U PROMETU

METODE ZA OCJENU I IZBOR INVESTICIJSKIH PROJEKTA U PROMETU

RJEŠAVANJE ZADATAKA IZ FINANCIJSKE EKONOMIJE

10

RJEŠAVANJE ZADATAKA IZ FINANCIJSKE EKONOMIJE

literaturaliteraturaliteraturaliteratura

Osnovna literatura:

1 Šimulčik D : Ekonomika i organizacija cestovnog prometa Fakultet prometnih1. Šimulčik, D.: Ekonomika i organizacija cestovnog prometa, Fakultet prometnih znanosti , Zagreb, 2004.

2. Padjen, J.: Prometna politika, Ekonomski institut i Informator, Zagreb, 1996., poglavlje: Mjere javne prometne politike, str. 70-130

Preporučena literatura:

1 Barić D : Metode za ocjenu i izbor investicijskih projekata u prometu1. Barić, D.: Metode za ocjenu i izbor investicijskih projekata u prometu, magistarski znanstveni rad, Sveučilište u Zagrebu, Poslijediplomski studij Tehničko-tehnološki sustavi u prometu i transportu, Zagreb, 2006.

2. Perić, T., Radačić, Ž., Šimulčik, D.: Ekonomika prometnog sustava, Fakultet prometnih znanosti , Zagreb, 2000.

3. Radačić, Ž., Šimulčik, D.: Ekonomika prometnog sustava, Fakultet prometnih znanosti , Zagreb, 1995.

4 Č i i S i t P t M d t ffi

11

4. Časopisi : Suvremeni promet, Promet, Modern traffic ,…

Investicije Investicije →→ Koncepcija predavanjaKoncepcija predavanjaInvesticije Investicije →→ Koncepcija predavanjaKoncepcija predavanjaInvesticije Investicije Koncepcija predavanjaKoncepcija predavanjaInvesticije Investicije Koncepcija predavanjaKoncepcija predavanja

2 Investicijski projekti

1. Investicije

3 projekata3. Metode za ocjenu i izbor investicijskih projekata

2. Investicijski projekti

SWOT analizaAnaliza troškova i koristi (cost-benefit analiza)Višekriterijska analiza (AHP metoda)

4.Primjena metoda u rješavanju konkretnog problema iz područja prometaproblema iz područja prometa (Izbor varijante rekonstrukcije pruge na dionici Osijek-Strizivojna/Vrpolje)

12

INVESTICIJSKI PROJEKTI METODE ZA OCJENU

INVESTICIJSKIH PROJEKATA

INVESTICIJE

ANALIZA TROŠKOVA I SWOT

ANALIZAVIŠEKRITERIJSKA VIŠEKRITERIJSKA

KORISTIANALIZA

ANALIZAANALIZA

13

investicije, investiranjeinvesticije, investiranjeinvesticije, investiranjeinvesticije, investiranje

InvestiranjeInvestiranje– uporaba sredstava radi stjecanja novih vrijednosti,– odricanje od potrošnje u sadašnjosti kako bi se dobile određene koristi u budućnosti, što

podrazumijeva ulaganja financijskih sredstava za stvaranje određenih proizvodnih dobara,– akumulacija koja se troši radi poboljšanja društveno ekonomskog razvitka,akumulacija koja se troši radi poboljšanja društveno ekonomskog razvitka,– .....

InvesticijskaInvesticijska odlukaodluka -- odluka o uporabi akumulacije (koja se troši radi društveno-ekonomskog razvitka.

InvesticijeInvesticije podrazumijevaju ulaganja u:

InvesticijskaInvesticijska politikapolitika –– slijed investicijskih odluka

InvesticijeInvesticije podrazumijevaju ulaganja u:1. stručno osposobljavanje i usavršavanje kadrova2. osnovna sredstva3. obrtna sredstva (dopunska) – uvjet za aktiviranje izgrađenih objekata, odnosno

nabavljenih sredstavanabavljenih sredstava4. istraživačku djelatnost – potrebe tržišta, razvoj novih tehnologija, sredstva za proizvodnju,

usavršavanje metoda rada, itd.,5. ostale investicije

14

OsnovnaOsnovna podrupodruččjaja investicijainvesticija:

1. investicije u nova sredstva – infrastruktura i oprema1. investicije u nova sredstva infrastruktura i oprema2. investicije u cilju povećanja obujma prijevoza – povećanje propusne i prijevozne sposobnosti,3. investicije u cilju modernizacije postojećih sredstava – racionalizacija rada, povećanje kvalitete

prijevozne usluge, povećanje sigurnosti prijevoza,4. investicije u cilju zamjene istrošenih sredstava.4. investicije u cilju zamjene istrošenih sredstava.

FazeFaze investicijskoginvesticijskog procesaprocesa

Faza Aktivnost

Priprema - pojava ideje o provedbi investiranja- identifikacija mogućih i prihvatljivih investicijskih rješenja

j k i ti i t šk k i ti ij k j š j- procjena koristi i troškova svakog investicijskog rješenja

Ocjena - definiranje kriterija i izbor metoda za ocjenu mogućih iprihvatljivih investicijskih rješenja

- izrada analitičko-dokumentacijske osnove za izbor projekataj p j- donošenje investicijske odluke

Izvedba - priprema izgradnje investicijskog objekta- izgradnja

priprema proizvodnje

15

- priprema proizvodnje

Poslovanje - krajnji cilj projekta

Investicijski projektInvesticijski projektInvesticijski projektInvesticijski projekt

INVESTICIJSKIINVESTICIJSKI PROJEKTPROJEKT išlj k ih iINVESTICIJSKIINVESTICIJSKI PROJEKTPROJEKT – osmišljen skup povezanih ivremenski raspoređenih interdisciplinarnih aktivnostikojima se planira ostvarenje ciljeva razvoja (društva ucjelini ili investitora) i u okviru kojih se upotrebljavacjelini ili investitora) i u okviru kojih se upotrebljavakapital.

U sklopu investicijskog projekta izrađuje se informacijsko-dokumentacijska osnova za donošenje investicijske odluke.

Investicijska odluka uključuje slijed različitih postupaka tijekom fi i ij jdefiniranog vijeka projekta.

Projektnu dokumentaciju, u procesu planiranja investicijskog projekta, čine analitičke i sintetičke studije.

16

Dokumentacijska osnova Investicijskog projektaDokumentacijska osnova Investicijskog projektaDokumentacijska osnova Investicijskog projektaDokumentacijska osnova Investicijskog projekta

DOKUMENTACIJSKA OSNOVAOSNOVA

ANALITIČKE STUDIJE SINTETIČKE STUDIJEANALITIČKE STUDIJE SINTETIČKE STUDIJE

• Studija transportnog tržišta• Studija lokacije

• PREDINVESTICIJSKA STUDIJA- dokument koji sadrži analitičko dokumentacijsku osnovu za prethodnu ocjenu

investicijskih varijanti, kako bi se odabrale varijante za daljnju analizu njihove društveno-ekonomske učinkovitostiStudija lokacije

• Studija tehnološko-tehničkog rješenja• Studija troškova prijevoza• Studija utjecaja na okoliš• Geološka studija•

- cilj: stjecanje brzog uvida u učinkovitost projekta uz što manje troškove, zbog čega seanaliza ograničava samo na ključne parametre projekta, a prihvatljiva je i manja točnostulaznih podataka i rezultata u smislu aproksimativnih vrijednosti;

- razina razrade tehničke dokumentacije su idejna rješenja, koja sadrže pregledne grafičkeprikaze s opisom objekata, radova i opreme, te grubom procjenom troškova.

• INVESTICIJSKA STUDIJA•...... - dokument koji sadrži analitičko dokumentacijsku osnovu za donošenje odluke o izvođenjuplaniranog investicijskog projekta, zbog čega ova analiza obuhvaća sve parametre (nesamo ključne) koji utječu na učinkovitost projekta, a pri tome je neophodna maksimalnatočnost ulaznih podataka i rezultata analize u granicama mogućnosti predviđanja;

- tehnička dokumentacija na višoj je razini razrade (idejni ili glavni projekt).

• STUDIJA IZVEDBE

17

- dokument koji sadrži analitičko dokumentacijsku osnovu planiranog najprihvatljivijegnačina za izvedbu investicijskog projekta;

- izrađuje se samo za one investicijske projekte koji su prihvaćeni za izvedbu.

Priprema investicijskih projekataPriprema investicijskih projekataPriprema investicijskih projekataPriprema investicijskih projekata

Priprema investicijskih projekata podrazumijeva skup aktivnosti čiji je osnovni cilj pripremiti Priprema investicijskih projekata podrazumijeva skup aktivnosti čiji je osnovni cilj pripremiti informacijsko-dokumentacijsku osnovu koja će koristiti za vrednovanje, ocjenu i izbor projekta, kao i njegovu izvedbu i poslovanje.

U operativnom smislu priprema se podrazumijeva kao faza planiranja investicijskog projekta u kojoj se od ijaj slijedeće radnje:kojoj se odvijaju slijedeće radnje:

- pojava ideje o potrebi investiranja,- identifikacija mogućih i prihvatljivih rješenja,- procjena koristi i troškova svakog od identificiranih rješenja.p j g j j

OsnovniOsnovni aspektiaspekti InvesticijskogInvesticijskog projektaprojekta1 Tržišni analiza projekata na transportnom tržištu odnosno mogućnost plasmana1. Tržišni - analiza projekata na transportnom tržištu, odnosno mogućnost plasmana

prijevozne usluge kao i nabavke njegovih inputa,

2. Tehnološko-tehnički - sposobnost projekta proizvesti uslugu s ciljem zadovoljenja dijela potražnje na prometnom tržištu

3. Ekonomsko-financijski - izveden je iz tržišnih i tehnološko-tehničkih aspekata, a svrha mu je fizičke veličine financijski vrednovati, koje će tako omogućiti sagledavanje koristi i troškova projekta, neovisno o tome u kakvom se fizičkom obliku prvotno javljaju

18

fizičkom obliku prvotno javljaju.

analiza poslovanja, korištenjakorištenja postojećih sredstava i sposobnost investitora

analiza

ekonomsko

investitora tržišta

STRUKTURNASTRUKTURNASTRUKTURNASTRUKTURNAekonomsko-financijska

analiza

STRUKTURNA STRUKTURNA PRIPREMA PRIPREMA

INVESTICIJSKOG INVESTICIJSKOG

STRUKTURNA STRUKTURNA PRIPREMA PRIPREMA

INVESTICIJSKOG INVESTICIJSKOG tehnološko-tehnička analiza

PROJEKTAPROJEKTAPROJEKTAPROJEKTA

analiza

analiza lokacije

19

lokacije

Ocjena investicijskih projekataOcjena investicijskih projekataOcjena investicijskih projekataOcjena investicijskih projekata

podrazumijeva skup radnji čiji je cilj utvrditi opravdanost i prihvatljivost projekta.u operativnom smislu ocjena se može definirati kao ona faza planiranja investicijskog projekta u kojoj

d ij j lij d k i ise odvijaju slijedeće aktivnosti:- definiranje ciljeva razvoja u okviru kojeg se planira investicijski projekt,- definiranje kriterija i izbor metoda za ocjenu projekta,- izrada dokumentacijsko-informacijske osnove za primjenu metoda za ocjenu,

i j k i ij i d- primjena kriterija i metoda,- predlaganje redoslijeda projekata za izvedbu,- donošenje investicijske odluke (pozitivne ili negativne).

navedena definicija ocjene projekta prilagođena je slijedu metodoloških postupaka u procesu ocjene, što znači da za neku drugu svrhu ocjena može biti i drugačije definirana.

OsnovniOsnovni aspektiaspekti InvesticijskogInvesticijskog projektaprojekta

StatičniStatični::analizira učinkovitost projekta na temelju podataka iz jednog vremenskog razdoblja vijeka projekta i

obično se u tom slučaju uzima jedna "reprezentativna" godina, a to je najčešće godina u kojoj se postiže projektirana vrijednost; p p j j ;cilj: pružiti grubi uvid u učinkovitost projekta, pa se stoga analiziraju samo neposredni učinci unutar

projekta, dok je točnost rezultata manja.Dinamični:Dinamični:

koristi podatke u pravilu iz cijelog vijeka projekta;

20

koristi podatke u pravilu, iz cijelog vijeka projekta;cilj: definitivno utvrditi učinkovitost projekta; u analizi su uključeni neposredni i posredni učinci projekta, a točnost rezultat je veća;u pravilu, primjenjuje se i u Predinvesticijskoj i u Investicijskoj studiji.

S b i či k k j d j i ti ij ki j kt ž t ti i j ji tiS obzirom na učinke koje daje, investicijski projekt se može promatrati i ocjenjivati:s aspekta poduzeća koje investira (najznačajniji neposredni ekonomski učinci koji doprinose povećanju njegovog dohotka) i s aspekta šire društvene zajednice odnosno društva (uz ekonomske učinke najznačajniji su tzv.

OcjenaOcjena financijskofinancijsko -- trtržžišneišne uuččinkovitostiinkovitosti projektaprojektaTemeljni cilj je omogućiti ocjenu opravdanosti i prihvatljivosti projekta sa stajališta samog poduzeća kaoi tit i č j j j di t ij d ti j kt k ji ć t iti i t iti

neekonomski i posredni učinci od investicija).

investitora, pri čemu se procjenjuje dio novostvorene vrijednosti projekta koji će se stvoriti i ostavitipoduzeću, a inputi i outputi projekta se vrednuju prema tržišnim cijenama.

OcjenaOcjena društvenodruštveno -- ekonomskeekonomske uuččinkovitostiinkovitosti projektaprojektaU analizu se uključuju učinci projekta na sve ciljeve društveno-ekonomskog razvitka, i to neposredniU analizu se uključuju učinci projekta na sve ciljeve društveno ekonomskog razvitka, i to neposredniučinci u samom projektu, ali i posredni koji će se pojaviti izvan njega. Osim toga, svi učinci kao i troškoviinvesticije i eksploatacije vrednuju se prema ispravljenim cijenama koje odražavaju njihovu vrijednost saspekta društva (iz cijena se isključuju carine, takse, subvencije, i dr., budući da navedeni troškovi značeprelijevanje dohotka iz privrede u korist društvene zajednice).p j j p j )

R. br. Element ocjene Financijsko-tržišna

učinkovitost Društveno-ekonomska

učinkovitost

1. Kriterij za ocjenu učinka projekta Učinak projekta na dobit Učinak projekta na sve ciljeve društveno-ekonomskog razvoja

2. Obuhvatnost učinka projekta Neposredni učinci projekta Neposredni i posredni učinci projekta

3. Cijene za vrednovanje učinka projekta Tržišne cijene inputa i outputa projekta

Ispravljene cijene inputa i outputa projekta

21

outputa projekta outputa projekta

4. Vremenske preferencije donosioca investicijske odluke

Individualne vremenske preferencije poduzeća/vlasnika

Društvene vremenske preferencije

Značaj ?Značaj ?

• Investicijski projekt je analitičko-dokumentacijska osnovica za donošenjeinvesticijske odluke, a s obzirom na učinke koje daje, promatra se i ocjenjujesa stajališta investitora, ali i društvene zajednice u cjelini;sa stajališta investitora, ali i društvene zajednice u cjelini;

• Investicijski projekt je temeljna odrednica svakog poduzetničkog pothvata, sobzirom da se tek planiranjem i analizom svih detalja budućeg pothvatamože uvidjeti da li je opravdano i realno pristupiti realizaciji idejemože uvidjeti da li je opravdano i realno pristupiti realizaciji idejeinvestiranja;

• Izrada Investicijskih projekata zakonski je regulirana (Zakonu o javnojnabavi (NN br. 117/01, čl. 14., stavak (3)): "Za kapitalna ulaganja naručiteljnabavi (NN br. 117/01, čl. 14., stavak (3)): Za kapitalna ulaganja naručiteljmora prethodno pripremiti i usvojiti investicijski projekt sukladno metodologijiza pripremu, ocjenu i izvedbu investicijskih projekata.“);

• Europska Unija osnovala je predpristupne fondove namijenjene pomoći priEuropska Unija osnovala je predpristupne fondove namijenjene pomoći prifinanciranju infrastrukturnih projekata iz području prometa i okoliša uzemljama kandidatima za članstvo u EU, a jedan od glavnih kriterija odabiraprojekata za financiranje je visoki stupanj pripremljenosti studijske i

j k d k ijprojektne dokumentacije;

Sve navedeno govori o značaju problematike, što nameće nužnost i potrebu primjeneznanstvenih metoda u izradi i odabiru investicijskih projekata, kako bi se dobila

22

kvaliteta projektne dokumentacije, a samim time i projekta, a to je jedini načinpronalaženja dugoročno dobrih rješenja.

METODE ZA OCJENU I IZBOR METODE ZA OCJENU I IZBOR INVESTICIJSKIH PROJEKATAINVESTICIJSKIH PROJEKATAMETODE ZA OCJENU I IZBOR METODE ZA OCJENU I IZBOR INVESTICIJSKIH PROJEKATAINVESTICIJSKIH PROJEKATAINVESTICIJSKIH PROJEKATAINVESTICIJSKIH PROJEKATAINVESTICIJSKIH PROJEKATAINVESTICIJSKIH PROJEKATA

AnalizaAnalizaTroškova Troškova i Koristii Koristi

VišekriVišekri--terijskaterijskaAnalizaAnaliza

SWOTSWOTANALIZAANALIZA

23

i Koristii Koristi AnalizaAnaliza

SWOT analizaSWOT analiza

SStrengthstrengths -- snage, prednostiWWeaknesseseaknesses -- slabosti, nedostaciOOpportunitiespportunities -- prilike, mogućnostiTThreatshreats -- prijetnje, opasnosti

Osnovne značajke:Osnovne značajke:• suvremena metoda za analizu odabrane strategije i situacije;• strategijski instrument pomoću kojeg se dinamički sučeljavaju snage i slabosti predmeta analize s

prilikama i prijetnjama okruženja radi identificiranja šansi i rizika;• sveobuhvatan opis značajki predmeta analize i kao takva može biti dio analitičkog

odlučivanja;odlučivanja;• analizira čimbenike koji određuju snagu predmeta analize, slabosti, neiskorištene prilike i

moguće prijetnje odnosno opasnosti, a njihova kritična analiza daje osnovu za izradu strategije;• ne daje nikakve specifične odgovore, nego predstavlja način učinkovite organizacije informacija ine daje nikakve specifične odgovore, nego predstavlja način učinkovite organizacije informacija i

osjetljivih značajki kao baza podataka za izgradnju poslovne strategije i operativnih planova• odgovore koji se dobiju SWOT analizom trebalo bi u slijedećoj fazi iskoristiti za donošenje

važnih strateških odluka, definirati misiju i viziju, buduće ciljeve, te strategiju pomoću kojih će se t iti t lj i ilj i

24

ostvariti postavljeni ciljevi;• relativno brza, jasna i učinkovita metoda.

• predstavljaju • unutarnja svojstva koja • to su oni trenutni ili budući • predstavljaju predstavljaju unutarnja svojstva koja su usmjerena na postizanje odgovarajućih

j j jsmanjuju konkurentnu sposobnost i uspješnost, odnosno značajno ometaju ili u potpunosti onemogućavaju ostvarivanje

to su oni trenutni ili budući uvjeti i promjene u okolini odnosno vanjski/eksterni utjecaji na projekt predmetnog subjekta koje on može trenutno ili u

postojeća ili buduća svojstva i uvjete okoline npr. projekta koja imaju

konkurentnih strategijskih prednosti;

• omogućavaju t i j

g j jutvrđenih ciljeva;

• u praksi se iskazuju u vidu nedostataka određenih resursa, odnosno snažnih ograničenja u pogledu

budućnosti iskoristiti u svrhu poboljšanja svoje konkurentnosti i uspješnosti;

• vanjski čimbenici i situacije koje pomažu u ostvarivanju

ili će u budućnosti imati negativan utjecaj na konkurentnost i

ostvarivanje ciljeva.

og če j u pog eduiskorištavanja resursa, vještina ili potencijala npr. projekta.

koje pomažu u ostvarivanju zadanih ciljeva projekta. uspješnost projekta

25

Cilj:Cilj:Identificirati navedene čimbenike (tzv. kritične točke), a zatim utvrditi određene pravce

akcije odnosno razviti strategiju razvoja sustava koji se u osnovi temelji na:akcije, odnosno razviti strategiju razvoja sustava koji se, u osnovi, temelji na:• potenciranju korištenja snaga,• eliminiranju slabosti (minimiziranje),• iskorištavanju prilika,• respektiranju mogućeg utjecaja prijetnji.

Kako bi se došlo do zaključaka potrebno je odgovoriti na neka osnovna pitanja kao što su:• Kako iskoristiti jake strane projekta za korištenje prilika okruženja?Kako iskoristiti jake strane projekta za korištenje prilika okruženja? • Kako iskoristiti jake strane projekta za obranu od prijetnji okruženja?• Kako slabosti projekta mogu utjecati na korištenje prilika okruženja?• Kako slabosti projekta mogu utjecati na obranu od prijetnji okruženja?

Najčešća primjena:Najčešća primjena:• analiza županija (Vukovarsko-srijemska, Karlovačka);• gradova,gradova,• Sveučilišta (Sveučilište u Rijeci),• fakulteta,• poduzeća,

26

• ....

SWOT matrica:SWOT matrica:• suvremeno sredstvo za analizu prilika i prijetnji u vanjskom okruženju,

kao i njihovih veza sa unutarnjim slabostima i snagama predmeta analize,• pomoću SWOT matrice se u dvodimenzionalnom obliku povezuju

ji ( l b ) i j ki ( ilik ij j ) či b i i

OsnovnaOsnovna SWOTSWOT matricamatrica

unutarnji (snage, slabost) i vanjski (prilike, prijetnje) čimbenici.

Unutarnji čimbenici

Vanjski čimbenici

SNAGE (S)

SLABOSTI (W) Vanjski čimbenici

PRILIKE (O)

S – O strategija

W – O strategija

PRIJETNJE (T)

S – T strategija

W – T strategija

27

Unutarnji SNAGE SLABOSTI

Alternativne strategije SWOT matriceAlternativne strategije SWOT matriceAlternativne strategije SWOT matriceAlternativne strategije SWOT matrice

Unutarnji čimbenici

Vanjski

(S)

snage u menadžmentu, operacijama, financijama,

SLABOSTI(W)

slabosti u područjima prikazanim u poljuj

čimbenici marketingu, istraživanju i

razvitku, konstrukciji

prikazanim u polju "snage"

PRILIKE (O) S – O

W – O (O)

sadašnji i budući ekonomski uvjeti, političke i društvene promjene, novi

S O strategija

potencijalno najuspješnija strategija, uporaba snaga

strategija

razvojna strategija prevladavanja slabosti u

cilju iskorištavanjap j ,proizvodi, usluge

tehnologija (vodeći računa i o rizicima)

g j , p gorganizacije da bi se

iskoristile prilike

cilju iskorištavanja prilika

PRIJETNJEPRIJETNJE(T)

nedostatak energije, konkurencija i područja

S – T strategija

uporaba snaga da bi se nosilo

W – Tstrategija

smanjivanje opsega l j lik id ij

28

konkurencija i područja slična onima u prethodnom

polju prilika

uporaba snaga da bi se nosilo s prijetnjama ili ih se izbjeglo poslovanja, likvidacija

ili zajednički pothvat

Analiza troškova i koristiAnaliza troškova i koristiAnaliza troškova i koristiAnaliza troškova i koristi

• engl. Cost-Benefit Analysisd l ški k d š j i l ih i i ij kih dl k• metodološki postupak za donošenje racionalnih investicijskih odluka,

• postupak utvrđivanja društvenih troškova i društvenih koristi u javnom sektoru, pri čemuje težište na maksimiziranju društvenih koristi,

• utvrđivanje, usklađivanje i vrednovanje svih vrijednosti i svih nedostataka nekogutvrđivanje, usklađivanje i vrednovanje svih vrijednosti i svih nedostataka nekogprojekta, kako bi se na toj osnovi odredila uspješnost investicijskog projekta i štoomogućava donošenje odluke o realizaciji projekta,

• funkcija cilja: rast društvenog proizvoda, nacionalnog dohotka ili kvalitete javnog dobra,j l i ij d i j d j ć ili dl ž i ij ili• procjena relativne vrijednosti promjena u odnosu na postojeće ili predložene situacije ili

projekte.11.. OsnovniOsnovni pokazateljipokazatelji pripri dinamidinamiččnomnom pristupupristupu

internainterna stopastopa profitabilnostiprofitabilnosti-- internainterna stopastopa profitabilnosti,profitabilnosti,-- netoneto sadašnjasadašnja vrijednost,vrijednost,-- relativnarelativna netoneto sadašnjasadašnja vrijednost,vrijednost,-- razdobljerazdoblje povratapovrata sredstavasredstavarazdobljerazdoblje povratapovrata sredstavasredstava..

22.. TerminTermin planplan (rekapitulacija društveno-ekonomskog tijeka projekta)

33.. AnalizaAnaliza osjetljivostiosjetljivosti

29

33.. AnalizaAnaliza osjetljivostiosjetljivosti

Interna stopa profitabilnostiInterna stopa profitabilnostiInterna stopa profitabilnostiInterna stopa profitabilnosti

interna stopa profitabilnosti je ona diskontna stopa, koja neto sadašnju vrijednost svodina nulu;na nulu;njome se izjednačavaju početna investicijska ulaganja sa sadašnjom vrijednošćubudućih prihoda i troškova;u stranoj literaturi za ovu stopu koristi se kratica IRR (engl. Internal Rate of Return);matematički izraz koji se koristi za izračunavanje interne stope profitabilnosti glasi:

za prihvatljive projekte ISP ne smije biti manja od društvene diskontne stope na tržištukapitala u protivnome se prema ovom kriteriju investicijski projekt ocjenjuje s aspektakapitala, u protivnome se prema ovom kriteriju investicijski projekt ocjenjuje s aspektadruštva kao neprihvatljiv (općenito se kreće od 6 do 20%);ISP i kvaliteta projekta u proporcionalnom su odnosu (što je ISP veća, to je investicijskiprojekt prihvatljiviji);

30

za proračun vrijednost interne stope profitabilnosti, kao i većine ostalih ekonomskihpokazatelja, postoji i programska podrška, a najčešće upotrebljavan je Microsoft OfficeExcel.

Neto sadašnja vrijednostNeto sadašnja vrijednostNeto sadašnja vrijednostNeto sadašnja vrijednost

neto sadašnja vrijednost investicijskog projekta dobiva se kao apsolutna mjera društveneučinkovitosti projekta, odnosno iznos društvene akumulacije izražen u sadašnjoj vrijednosti kojuinvesticijski projekt ostvaruje u svom vijeku;definira se kao zbroj vrijednosti godišnjih društvenih neto primitaka u društveno-ekonomskomtoku (termin planu) svedenih na njihovu vrijednost u početnoj godini vijeka projekta;kao diskontna stopa u proračunu diskontiranja primjenjuje se društvena diskontna stopa;u stranoj literaturi za neto sadašnju vrijednost koristi se kratica NPV (Net Present Value);neto sadašnja vrijednost računa se prema slijedećem obrascu:

∑ −ntt TKNSV

da bi projekt bio prihvatljiv NSV mora biti pozitivna;u proporcionalnom je odnosu sa kvalitetom projekta;

∑= +

=1t

ttt

)i1(NSV

u proporcionalnom je odnosu sa kvalitetom projekta;proračun se radi pomoću Microsoft Office Excela;kriterij neto sadašnje vrijednosti ima niz prednosti, koje se u prvom redu očituju u tome što se uzima u obzir cijeli vijek projekta, odnosno značajan je vremenski čimbenik. osnovni nedostatak ovog pokazatelja očituje se u tome što mjeri samo apsolutni učinak na materijalnu osnovu projekta, ne ukazujući pri tome na veličinu investicija koje su potrebne da bi se ostvarila ta neto sadašnja vrijednost, što znači da apsolutna vrijednost neto sadašnje vrijednosti može biti jednaka i kod velikih i malih investicija (a nije svejedno da li se određene koristi ostvaruju temeljem većih ili manjih ulaganja);

31

koristi ostvaruju temeljem većih ili manjih ulaganja);ovaj nedostatak može se eliminirati izračunavanjem relativnog pokazatelja, odnosno svođenjem diskontiranih neto koristi na jedinicu uloženih investicija (relativna neto sadašnja vrijednost).

Relativna neto sadašnja vrijednostRelativna neto sadašnja vrijednostRelativna neto sadašnja vrijednostRelativna neto sadašnja vrijednost

i š j ij i i ij j i čRelativna neto sadašnja vrijednost investicijskog projekta izračunava se kaoodnos neto sadašnje vrijednosti i sadašnje vrijednosti investicija;Pokazuje koliko jedna jedinica investicija ostvaruje jedinica akumulacije;Analitički se računa pomoću slijedećeg izraza:Analitički se računa pomoću slijedećeg izraza:

INSVd =

Da bi projekt bio prihvatljiv, ovaj pokazatelj mora biti pozitivan, a što je veći, toje analizirani projekt učinkovitiji;

I

je analizirani projekt učinkovitiji;Ukoliko se analizira nekoliko varijanti jednog projektnog rješenja, odabire se onakoja osigurava najveći iznos neto koristi po novčanoj jedinici sredstava koji seulažu;Prednost ove metode je jednostavno računanje, a nedostatak joj je što ne uzima u obzir vremensku komponentu kod vrednovanja novčanih iznosa (kod uspoređivanja novčanih iznosa iz različitih vremenskih intervala ne primjenjuje se diskontiranje).

32

se diskontiranje).

Razdoblje povrata sredstavaRazdoblje povrata sredstavaRazdoblje povrata sredstavaRazdoblje povrata sredstava

Razdoblje povrata investicijskih ulaganja podrazumijeva vrijeme koje je potrebno da biprojekt povratio uložene investicije (vrijeme tijekom kojeg je potrebno zbrojiti pozitivne

i i k d blj l j d bi b j i ih i i k i d bljneto primitke u razdoblju poslovanja, da bi se zbroj negativnih neto primitaka iz razdobljaizvedbe sveo na nulu, tj. nadoknaditi vrijednost investicija tijekom izvedbe projekta);Ovisi o iznosu uloženih sredstava, stupnju učinkovitosti investicija, odnosno ostvarenimneto koristima (dobiti) po jedinici uloženih sredstava i cijeni kapitala na tržištu;Sa stajališta razdoblja povrata sredstava, profitabilna je svaka investicija koja se možeotplatiti u razdoblju vijeka trajanja;Najjednostavnija (a time i najmanje precizna) procjena razdoblja povrata sredstava može se izračunati pomoću slijedećeg obrasca:se izračunati pomoću slijedećeg obrasca:

Nedostatak ove metode je što se ne uzima u obzir tijek novca nakon razdoblja povrataulaganja (osim u slučaju ako je razdoblje povrata jednako vijeku projekta) pa se neulaganja (osim u slučaju ako je razdoblje povrata jednako vijeku projekta), pa se neprepoznaju investicije isplativije na dugo razdoblje.Također, prevelik naglasak na brzi povrat uloženih investicija, a time i likvidnost, moženegativno utjecati na ostvarenje ostalih razvojnih učinaka, stoga se ovaj kriterij preporuča

33

primjenjivati kod projekata s kraćim vijekom, a zatim u situacijama kada su koristi itroškovi od realizacije projekta u početnim godinama veći od onih koji se pojavljuju kasnije,kao i u procesu razvoja u kojem se veliki značaj daje što bržem povratku investicija.

Termin planTermin planTermin planTermin plan

• rekapitulacija društveno-ekonomskog toka projekta

Primjer tabličnog prikaza Termin plana projekta rekonstrukcije pruge

34

Analiza osjetljivostiAnaliza osjetljivostiAnaliza osjetljivostiAnaliza osjetljivosti

Analiza osjetljivosti (senzibiliteta) je dopunska analiza učinkovitosti investicija koja utvrđuje promjeneosnovnih pokazatelja učinkovitosti investicija, ovisno o promjeni ulaznih vrijednosti.Osnovna značajka analize osjetljivosti je da ona mjeri posljedice pretpostavljenih promjena vrijednostiOsnovna značajka analize osjetljivosti je da ona mjeri posljedice pretpostavljenih promjena vrijednostikritičnih parametara, ali ne ukazuje na vjerojatnost da će do tih promjena i doći, pa se u skladu s time iprimjenjuje u Investicijskom projektu.Ekonomski pokazatelji, odnosno kriteriji utvrđivanja učinkovitosti investicija polaze od pretpostavke da susvi uzeti parametri u proračunu realni, kako u trenutku proračuna, tako i u perspektivi. Međutim, vrlo jeteško ocijeniti vrijednost pojedinih polaznih parametara za bližu, a posebice za daljnju budućnost, odnosnoza vrijeme utvrđivanja učinkovitosti investicija, a to je razdoblje od 10 do 30 godina. Zbog toga se provodiova dopunska analiza učinkovitosti investicija.Cilj analize osjetljivosti projekta je procjena prihvatljivosti projekta, ako se vrijednosti kritičnihparametara projekta budu razlikovali od planiranih u tijeku dosadašnje analize Pod kritičnimparametara projekta budu razlikovali od planiranih u tijeku dosadašnje analize. Pod kritičnimparametrima projekta podrazumijevaju se oni elementi, koji značajno utječu na njegovu učinkovitost, alikoji su istovremeno i naglašeno neizvjesni. Kod projekata koji se odnose na rekonstrukciju postojeće iliizgradnju nove prometne infrastrukture, najčešći su slijedeći parametri:

veličina investicija,j ,prognoza prometa ikoristi od rekonstrukcije infrastrukture.

Pri tome se odabiru varijante, a kao primjer navode se slijedeće:1 varijanta: vrijednost investicija povećana za 10%1. varijanta: vrijednost investicija povećana za 10%,2. varijanta: vrijednost investicija povećana za 10%, prognoza prometa smanjena za 10%,3. varijanta: vrijednost investicija povećana za 10%, koristi u cjelini smanjene za 10%.

Rezultati analize osjetljivosti najčešće se prikazuju u tabličnom obliku.K k j li j tlji ti d k li či k it ti i ti ij t či d ij k

35

Kako je analiza osjetljivosti dopunska analiza učinkovitosti investicija, to znači da nije usko vezana samouz analizu troškova i koristi, nego se primjenjuje i kod drugih metoda ocjene učinkovitosti investicija.

REkonomska interna stopa

Ekonomska neto

Ekonomska relativna Razdoblje

Primjer tabličnog prikaza analize osjetljivosti (promjena relevantnih parametara)

R. br. Varijante interna stopa

profitabilnosti [%]

sadašnja vrijednost [103 kn]

neto sadašnja

vrijednost

povrata[godina]

0 Osnovna 14 34 150 217 60 +0 6284 110. Osnovna 14,34 150.217,60 +0,6284 11

1. Investicije: +10% 12,94 127.210,72 +0,4838 13

2 Investicije: +10% 12 29 107 952 33 +0 4106 142. jPrognoza prometa: -10% 12,29 107.952,33 +0,4106 14

3. Investicije: +10% Sve koristi: -10% 11,51 89.182,09 +0,3392 15

36

Višekriterijska analizaVišekriterijska analiza

VIŠEKRITERIJSKO ČODLUČIVANJE

VIŠECILJNO VIŠEATRIBUTIVNO Č

Viš k i ij k dl či j d lj i i ij j d ili iš f k ij ilj k

VIŠECILJNO ODLUČIVANJE ODLUČIVANJE

(VIŠEKRITERIJSKA ANALIZA)

Višekriterijsko odlučivanje predstavlja proces optimizacije jedne ili više funkcija cilja na skupu mogućih rješenja. Višekriterijski problemi (u usporedbi s jednokriterijskim problemima) podrazumijevaju postojanje:

- više kriterija (funkcija cilja, funkcija kriterija) za odlučivanje,iš lt ti ( j š j ) i b- više alternativa (rješenja) za izbor,

- proces izbora jedne konačne alternative.Osnovni elementi problema odlučivanja su:

Cilj - stanje sustava koje se teži postići odlukomAlt ti l ti i đ k jih bi i k it ijiAlternative - elementi između kojih se bira, a opisane su kriterijima.Kriteriji – njima se opisuju alternative, a njihova osnovna svrha je direktno ili

indirektno dati informacije o tome u kojoj mjeri se pojedinom varijantom ostvaruje željeni cilj.

37

Analitički hijerarhijski proces( )

Analitički hijerarhijski proces( )(AHP metoda)(AHP metoda)

AHP = engl. Analytic Hierarchy Processutemeljitelj Thomas Saaty 70-tih godina prošlog stoljećakoristi se u cilju rješavanja kompleksnih problema odlučivanja, kada postoji veći broj kriterija.jedna je od najpoznatijih, najprovjerenijih i najčešće korištenih metoda donošenja odluke, odnosnojedna je od najpoznatijih, najprovjerenijih i najčešće korištenih metoda donošenja odluke, odnosnometoda za višekriterijsku analizu.osnovna prednost ove metode očituje se u mogućnosti prilagodbe donositelja odluke u smislu brojaatributa, odnosno kriterija i alternativa o kojima se istovremeno odlučuje, a koje je moguće opisati ikvantitativno i kvalitativno. Prema tome, AHP metoda omogućava fleksibilnost procesa odlučivanja ipomaže donositeljima odluke postaviti prioritete, te donijeti najbolju odluku uzevši u obzir ikvalitativne i kvantitativne aspekte odluke.rješavanje složenih problema odlučivanja pomoću ove metode temelji se na njihovom rastavljanju naniz ''manjih'', lakše rješivih problema koji se nakon toga hijerarhijski rangiraju. Osnovne komponentena koje se problem rastavlja su:na koje se problem rastavlja su:

• cilj,• kriteriji (podkriteriji) i• alternative.

N d i l ti ti j d l iš i (hij hij k t kt ) i č jNavedeni elementi se zatim povezuju u model s više razina (hijerarhijsku strukturu) pri čemu je navrhu cilj, a na prvoj nižoj razini su glavni kriteriji. Kriteriji se mogu rastaviti na podkriterije, a nanajnižoj razini nalaze se alternativenakon hijerarhijske dekompozicije osnovnog problema, primjenjuje se matematički model pomoćukojega se računaju prioriteti (težine) elemenata koji su na istoj razini hijerarhijske strukture

38

kojega se računaju prioriteti (težine) elemenata koji su na istoj razini hijerarhijske strukture

Analitički hijerarhijski proces( )

Analitički hijerarhijski proces( )(AHP metoda)(AHP metoda)

Rješavanje problema pomoću AHP metode može se definirati kroz četiri faze:• strukturiranje problema (funkcija cilja, kriteriji, podkriteriji, alternative),• prikupljanje podataka,• ocjenjivanje relativnih težina,

Rješavanje problema pomoću AHP metode, može se definirati kroz četiri faze:

j j j ,• određivanje rješenja problema.

39Hijerarhijska struktura

Osnovni AHP model

R.b. Kriterij Podkriterij

Najčešći kriteriji (s podkriterijima) kod izbora trase

1. Tehnološko-tehnička rješenja • propusna sposobnost• maksimalna brzina • vozno vrijeme

2. Sigurnost u prometu • prometne nezgode • zagušenje prometa podkriterijima) kod izbora trase

rekonstrukcije prometnice• željezničko-cestovni prijelazi

3. Ekonomski pokazatelji • troškovi investicija • troškovi eksploatacije • vrijeme izgradnje objekata

• geologija zemljišta

40

4. Ekološki i prostorno-urbanistički pokazatelji g g j j

• prostorno-urbanistički utjecaj • buka i vibracije

Saaty-eva skala važnosti ocjene

Intenzitetvažnosti Skala Objašnjenje

1 J d k ž D t ib t j d k d i ilj1 Jednako važno Dva atributa jednako doprinose cilju

3 Umjereno važnije Temeljem iskustva i procjena daje se umjerena prednost jednom atributu u odnosu na drugi

5 Strogo važnije Temeljem iskustva i procjena strogo se favorizira jedan atribut u odnosu na drugi

7 Vrlo stroga, Jedan atribut izrazito se favorizira u odnosu na 7 g ,dokazana važnost drugi; njegova dominacija dokazuje se u praksi

9 Ekstremna važnost

Dokazi na temelju kojih se favorizira jedan atribut u odnosu na drugi potvrđeni su s najvećom važnost uvjerljivošću

2,4,6,8 Međuvrijednosti Vrijednosti kompromisa među odgovarajućim susjednim vrijednostima

41

PROGRAMSKA PODRŠKAPROGRAMSKA PODRŠKAPROGRAMSKA PODRŠKAPROGRAMSKA PODRŠKAZa rješavanje problema višekriterijske analize razvijeni su i programski paketi koji donositelju odluke predstavljaju pomoćni alat;Do danas je razvijen niz različitih softvera, a AHP metoda implementirana je u programskom paketu Expert Choice, koji je dostupan i u demo verziji;Uz činjenicu da je AHP metoda vrlo bliska načinuUz činjenicu da je AHP metoda vrlo bliska načinu na koji pojedinac intuitivno rješava složene probleme rastavljajući ih na jednostavnije, dostupnost programskog paketa Expert Choice također je važan razlog popularnosti ove metode;također je važan razlog popularnosti ove metode; EXPERT CHOICE u potpunosti podržava sve korake karakteristične za primjenu AHP metode, omogućava strukturiranje hijerarhijskog modela

bl dl či j iš či tproblema odlučivanja na više načina, te uspoređivanje u parovima također na nekoliko načina;Posebnu vrijednost programu daju različite mogućnosti provođenja detaljne analize osjetljivosti koje se temelje na vizualizaciji posljedica promjena ulaznih podataka; Analizu osjetljivosti moguće je prikazati kroz četiri opcije, odnosno pomoću grafova

42

Performance, Gradient, Dynamic i Head to HeadProgram omogućava kreiranje različitih izvješća.

Međusobna usporedba metoda za ocjenu i izbor investicijskih projekata

Međusobna usporedba metoda za ocjenu i izbor investicijskih projekataza ocjenu i izbor investicijskih projekataza ocjenu i izbor investicijskih projekata

Primjenjuje se kada je potrebno dati kvalitativan opisPrimjenjuje se kada je potrebno dati kvalitativan opis

SWOTSWOTANALIZAANALIZA

j j j j p ppredmeta proučavanja. Ne daje nikakve specifične odgovore, nego predstavlja način učinkovite organizacije informacija i osjetljivih značajki kao baza podataka za izgradnju poslovne strategije i operativnih planova Na

j j j j p ppredmeta proučavanja. Ne daje nikakve specifične odgovore, nego predstavlja način učinkovite organizacije informacija i osjetljivih značajki kao baza podataka za izgradnju poslovne strategije i operativnih planova Naizgradnju poslovne strategije i operativnih planova. Nataj način može biti osnova za primjenu drugih metoda.izgradnju poslovne strategije i operativnih planova. Nataj način može biti osnova za primjenu drugih metoda.

AnalizaAnalizaTroškova Troškova

Jedna od najboljih metoda za prikaz parametara kroz financijsku prizmu, budući da se pomoću nje

i t i d j d ički i ik

Jedna od najboljih metoda za prikaz parametara kroz financijsku prizmu, budući da se pomoću nje

i t i d j d ički i iki Koristii Koristi svi parametri svode na zajednički nazivnik – novac. svi parametri svode na zajednički nazivnik – novac.

VišekriVišekri--terijskaterijska

Primjenjuje se kada sve pokazatelje nije mogućeprikazati kroz jedan kriterij (najčešće financijskuprizmu), te se uvodi više kriterija (i podkriterija)temeljem kojih se određuje najbolja alternativa

Primjenjuje se kada sve pokazatelje nije mogućeprikazati kroz jedan kriterij (najčešće financijskuprizmu), te se uvodi više kriterija (i podkriterija)temeljem kojih se određuje najbolja alternativa

43AnalizaAnaliza

temeljem kojih se određuje najbolja alternativa,odnosno optimalno rješenje.temeljem kojih se određuje najbolja alternativa,odnosno optimalno rješenje.

Primjena metoda u rješavanju Primjena metoda u rješavanju Primjena metoda u rješavanju Primjena metoda u rješavanju Primjena metoda u rješavanju Primjena metoda u rješavanju prometnih problemaprometnih problema

Primjena metoda u rješavanju Primjena metoda u rješavanju prometnih problemaprometnih problema

O j i i b j kt O j i i b j kt cilj:

Ocjena i izbor projekta Ocjena i izbor projekta rekonstrukcije na dionici pruge rekonstrukcije na dionici pruge

O ij k O ij k St i i j /V ljSt i i j /V ljOsijek Osijek –– Strizivojna/VrpoljeStrizivojna/Vrpolje

44

Redoslijed primjene metodaRedoslijed primjene metodaRedoslijed primjene metodaRedoslijed primjene metoda

1. korak 2. korak 3. korak

SWOT ANALIZA

VIŠEKRI-TERIJSKA ANALIZA

ANALIZATROŠKOVA I ANALIZA ANALIZA KORISTI

45

Relevantni parametri za primjenu metodaRelevantni parametri za primjenu metoda

•Analiza postojećeg Ut rđi anje f nkcije •Prognoza prometa•Analiza postojećegtehničko-tehnološkog stanja pruge-položaj i značaj pruge Osijek – Strizivojna/Vrpolje-tehnološko-tehničke

• Snage • Slabosti

P ilik

•Utvrđivanje funkcije cilja

•Utvrđivanje alternativa•Izbor kriterija•Izbor podkriterija

g p•Ekonomski tijek projekta•Troškovi projekta- investicije u rekonstrukciju - troškovi ometanja prometa po postojećoj pruzi- povećane investicije radi elektrifikacije pruge (Varijanta 3)tehnološko tehničke

značajke dionice pruge-tehnologija prometa-opseg i tendencija prijevoza

•Varijantna tehničko-tehnološka

• Prilike • Prijetnje

•Određivanje težina kriterija

•Definiranje hijerarhijskestrukture

•Analitički hijerarhijski

(Varijanta 3)•Koristi projekta- uštede u:° troškovima investicij. i tekućeg održavanja ° troškovi vremena putovanja putnika i robe° razlici cijene prijevoza cestom i željeznicom° smanjenju eksternih troškova prometatehničko tehnološka

rješenja•Osnovne značajke budućeg stanja pruge

Analitički hijerarhijski proces

smanjenju eksternih troškova prometa- učinci zbog povećanja brzine- ostatak vrijednosti

•Termin plan•Analiza osjetljivosti

46

EKONOMIKA CESTOVNOG PROMETA -Investicije - mr. sc. Danijela Barić, dipl. ing.

47

EKONOMIKA CESTOVNOG PROMETA -Investicije - mr. sc. Danijela Barić, dipl. ing.

48

Analiza postojećeg stanjaAnaliza postojećeg stanja

Tehnologija prometaTehnologija prometaTehnološkoTehnološko--tehničke značajke tehničke značajke dionice prugedionice pruge

• na dionici pruge Osijek – Strizivojna/Vrpolje promet se odvija jednokolosiječno,

• regulacija prometa odvija se u kolodvorskom

• eksploatacijska duljina dionice pruge Osijek – Strizivojna/Vrpolje iznosi 48,33 km,

• pruga je jednokolosiječna,razmaku,

• vuča je organizirana diesel-motornim vlakovima za putnički promet, odnosno diesel lokomotivama za par brzih vlakova za

• nije elektrificirana,• ne postoji pružna telefonija niti mogućnost

javljanja s otvorene pruge,• ne postoji APB uređaj

prijevoz putnika, te za teretne vlakove,• mase vlakova predodređene su nagibnim

elementima pruge i vučnim silama lokomotiva, te nizom drugih ograničenja

ne postoji APB uređaj, • pruga je na samo malom dijelu osposobljena

za osovinsko opterećenje 225 kN i 80 KN/m i brzinu 80 i 100 km/h, dok je na najvećem dijelu dozvoljeno osovinsko opterećenje 180

(kočenje vlakova, duljine kolodvorskih kolosijeka, duljinom perona itd.),

• mase putničkih vlakova kreću se od 84 tone u lokalnom do 300 tona u međunarodnom

dijelu dozvoljeno osovinsko opterećenje 180 kN i 64 kN/m i brzina 50 km/h,

• maksimalni uspon pruge je 8‰ u oba smjera,• mjerodavni otpor pruge je 9 daN/t,

di i i t ji 37 t ih ij l prometu,• planirane mase teretnih vlakova kreću se oko

1400 tona.

• na dionici postoji 37 cestovnih prijelaza,• male brzine uvjetovane su lošim stanjem

donjeg i gornjeg ustroja pruge, zastarjelim sustavom osiguranja kolodvora na pruzi,

l j i j i t i ij l i

49

polumjerima zavoja i cestovnim prijelazima u razini.

Osnovne značajke budućeg stanja prugeOsnovne značajke budućeg stanja pruge

-nove tračnice tipa UIC-60 na novim betonskim pragovima s pričvrsnim priborom SKL1 u zastoru od tucanikaminimalne debljine 30 cm ispod praga,-nagib tračnica, odnosno podložnih pločica 40:1, a pragovi se polažu na razmaku od 60 cm, odnosno 1.670 komada/km',-na cijeloj dionici tračnice zavarene u dugi trak prema Uputstvu br. 330 o ugrađivanju i održavanju tračnica u dugomtraku

Gornji ustroj

traku,-postojeću zastornu prizmu, potpuno ukloniti, a s tim materijalom proširiti bankine, zatrpati grabe uz prugu i izraditiparalelne ceste uz prugu,-ispod zastorne prizme ugraditi tampon čiju debljinu treba odrediti na temelju geotehničkih istražnih radova (ne smijebiti manja od 20 cm, odnosno kamen tucanik potrebno je prosijavati na sitima sa četvrtastim rupama, koja se primjenjujuu cijeloj Europi i primjena kamena tucanika 22,4-63 prema novoj granulometrijskoj krivulji),

k t i l i k l ij i k l d i ij iti i i t ti li d t č i UIC 60 i b t ki-skretnice na prolaznim kolosijecima u kolodvorima zamijeniti novima istog tipa, ali od tračnica UIC 60 i na betonskimpragovima; ostale skretnice, radijusa 200 m, zamijeniti s drugima radijusa 300 m (mogu biti rabljene (izvađene izprolaznih kolosijeka) ili nove, ali od tračnica 49).

-na potezu pruge gdje se ostaje na postojećem trupu predviđeno je strojno skidanje postojeće zastorne prizme i dijelazemljanog materijala do novoprojektirane kote planuma tla, prema uzdužnim i poprečnim profilima,

dij l tj d čj Višk i M t bit ć i đ i d j ći i i d j i

Donji ustroj

-na novom dijelu pruge, tj. u području Viškovaca i Meteora bit će izgrađeni odgovarajući nasipi, odnosno usjeci,-projektirana širina planuma iznosi 7,00 m, sa poprečnim nagibom od 5% prema rubu nasipa, zbijenost planuma tlamora biti najmanje 20 MN/m2, a tamponskog sloja 50 MN/m2,-za određivanje debljine tamponskog sloja, tipa geotekstila i po potrebi geomreže potrebno je provesti geotehničkaispitivanja,-neophodno je predvidjeti mjesta odlaganja viška iskopanog materijala, koji se neće moći odložiti uz prugu, odnosnoj j j g j g j j gupotrijebiti za izradu paralelnih cesta, zatim predvidjeti dionice s kojih se on mora odvoziti,-uz prugu se ne smiju stvarati umjetni usjeci.

Objekti donjeg

-kod obje varijante na dijelovima postojeće trase potrebno izvršiti sanaciju i rekonstrukciju propusta, željezničko-cestovne prijelaze denivelirati u Viškovcima i Meteoru, a ostale osigurati,kod varijante za 160 km/h potrebno izgraditi vijadukt duljine 500 m a kod varijante za 120 km/h vijadukt je kraći alij g

ustroja-kod varijante za 160 km/h potrebno izgraditi vijadukt duljine 500 m, a kod varijante za 120 km/h vijadukt je kraći, alinasip ulazi u močvarno zemljište ispred i iza vijadukta.

Signalno-sigurnosni

-skretnice u kolodvorima i ukrižjima na pruzi Osijek – Strizivojna/Vrpolje, osim Strizivojna/Vrpolje osigurane suskretničkim bravama, pa je prugu neophodno osigurati suvremenim signalno-sigurnosnim i telekomunikacijskim

50

sigurnosni uređaji

uređajima identičnim za obje varijante,-razlike u investicijama za varijante 160 km/h i 120 km/h nisu značajnijeg reda pa ne trebaju utjecati na izbor varijante.

Varijante tehničko-tehnoloških rješenja ( j k t k t k ij )(projekata rekonstrukcije)

na dionici pruge Osijek – Strizivojna/Vrpolje

Varijanta 1 Varijanta 2 Varijanta 3 Varijanta 3aVarijanta 1 Varijanta 2 Varijanta 3 Varijanta 3a

51

ViškovciViškovci

viad

ukt J

ošav

a l=

500

m (2

5 x

20 m

)

km 3

4+89

0.06

8

km 3

5+57

8.41

6C

PR

- N

C

km 3

5+60

7.12

3

evni

pro

pust

l=1

m

cije

vni p

ropu

st l

=1m

km 3

5+34

4.34

6

35+5

30.0

00

rješenje po varijanti

km 3

5+96

5.56

0km

35+

704.

440

cije

vni p

ropu

st l

=1m

1va l=

500

m (2

5 x

20 m

)

749

T 193

α 25 22 11R=2100 m

T 17

v=60 km/h

R=300 m

D=202.131 m

S=10.314 m

h=75

L=50

tg=102.835 mα=29−0

7−30

T 26

α=37−4

0−40

D=294.819 m

h=65

v=55 km/hS=29.539 mtg=155.782 mL=40

T 25

R=300 m

km 3

5+96

5.56

0

78

936/0

km 3

6+01

7.16

8

L=40

S=88.784D=2091.634 mtg=1055.932 m

α=19−35−28R=6000 m

T 17km

32+

223.

395

PK

L 17

km 3

2+18

3.39

5

PP

L 17

KPL

17

km 3

4+23

5.02

9K

KL 1

7

km 3

3+22

9.21

2S

KL

17

km 3

4+27

5.02

9

4

T T

km 3

3+79

7.51

4st

ajal

ište

Viš

kovc

i

peron s nadstrešnicom

l=100 m

zasv

e den

i pro

pust

l=2

mkm

32+

722 .

8 91

km 3

3+36

4.60

4ci

jevn

i pro

pust

l=1

m

ŽC c

esto

vni n

advo

žnja

k l=

14.4

0 m

km 3

3+88

9.68

9

cije k

1

KM

3

78

935/0

36/0

km 3

2+17

8.80

3

PP

L 17

asv e

deni

pro

pust

l=2

mm

32+

722.

652

km 3

3+33

8.04

5ci

jevn

i pro

pust

l=1

m

ŽC c

pr

km 3

3+93

4.42

9

T 18

T 20

1

2

3

4

5

6

78

9

T

T

T

T

TT

km 3

2+21

8.80

3

PK

L 17

km 3

3+05

9.61

2K

KL

17

km 3

3+09

9.61

2K

PL

17

km 3

4+24

8.60

5

PPL

19

34+3

88.6

05

KL 1

8

km 35

+305

.353

PPL 20

km 35

+445.3

53

PKL 20

km 3

5+71

4.41

1K

KL 2

0 km 3

5+85

4.41

1K

PL 2

0

viad

ukt J

ošav

km 3

4+83

6.7

km 35

+032

.754

KKL 19 km

35+1

72.75

4

KPL 19

h=0v=160 km/h

L=40

S=16.211D=920.809 mtg=461.198 m

α=8−24−36R=6000 m

T 17

h=100v=120 km/h

L=140

S=108.225D=924.149 mtg=497.494 m

α=56−14−30R=800 m

T 19

3

5

6

7

1

4

8

9

36/01

2

T

T

T

TTT 20

km 35

+213

.014

KPL 19

km 35

+113

.014

KKL 19

5+49

8.314

km 35

+638

.314

PKL 20

km 3

5+90

4.58

0K

KL 2

0

km 3

6+04

4.58

0K

PL 2

0

h=40v=160 km/h

L=80

S=52.667D=1009.808 mtg=512.680 m

α=25−22−11

h=100v=120 km/h

L=140

S=99.878D=895.913 mtg=479.489 m

α=54−13−12R=800 m

T 18

h=70v=120 km/h

L=100

S=15.719D=447.346 mtg=225.513 m

α=19−55−00R=1000 m

T 19

tg=115.210 m

h=70

v=60 km/hS=13.923 mD=224.836L=50α=34−3

8−30

R=307 m T 19

v=55 km/h

R=299 m

D=214.130 m

S=12.040 m

h=65

L=50

tg=109.297 mα=31−3

1−20

T 21

tg=125.644 m

S=18.299 mD=242.997 m

α=38−4

8−20

L=40R=300 mT 24

21

634/0

89

43

56

23

56

7

tg=115.210 mh=70v=60 km/h

S=13.923 m

D=224.836

L=50

α=34−38−30

R=307 m

T 19

8

h=25v=160 km/h

7T T

34/0

1 33/0

za km

35/0T 17 T 182

43

5 6

7 8

9

1 2 3

4 5

6 78 9

12

34 5 6

78

9T T

T T T TT T T

T

km 3

3+51

2.91

6P

PL

18

km 3

3+59

2.91

6P

KL

18

km 3

4+06

0.43

0

KKL

18

km 3

4+14

0.43

0

KPL

18

k

km 3

KK

T 19h=40v=140 km/h

L=80

S=19.020D=627.514 mtg=315.498 m

α=15−41−7R=2000 m

T 18

h=100v=120 km/h

L=140

S=28.078D=549.058 mtg=279.394 m

α=29−22−35R=800 m

T 20

1

2

3

42

4

3

56

2

8

1

12 3

4

5

6

8

9

33/0

7

7

9

T T

TT

T

T T

TT

T

T

T 17

T

T T

T

T 1 T 2

T 19

km 3

2+21

9 .45

2

PP

L 17

km 3

2+29

9 .45

2

PKL

17

m 3

3+14

9.26

0

KKL

17

229.

260

17

ŽC c

pr

km 3

4+26

4.44

5

km 3

3+44

9.84

6

PKL

18

km 3

3+30

9.84

6

PPL

18

km 3

4+06

5.75

9KK

L 18

km 3

4+20

5.75

9KP

L 18

km 3

4+86

5.66

8PK

L 19

km 3

4+76

5.66

8PP

L 19

KK

km 35

+PPL 2

0

h=100v=120 km/h

L=140

S=27.700D=546.266 mtg=277.900 m

α=29−10−37R=800 m

T 20

h 120L=100R=600 m

T 1=T 2

STAJALIŠTE VIŠKOVCI

km 3

3+32

5.00

0 =

CPR

- ŽC

v=5

v=55 km/hS=1h=65

T 25

km 3

5+09

8.363

zasv

eden

i pro

pust

(opek

a) l=4

.0 m

km 3

3+45

1.00

0be

tons

ka c

ijev

1 2 3

4 5

67

8

km 3

4+32

5.07

7

PZ OSATINA

T 19

T 20

89

32/0 12 3

4

56

8

9 33/0

T 17

5

2

16 34/07 8 9

TkmK

km 3

3+2

KPL

17 h=120v=100 km/h

65 mkm/hh=70L=40

109.052 m

v=60 km/h

R=294 m

tg=135.113 m

S=20.022 m

h=70D=260.749 mL=50α=40−5

6−50

T 20

D=171.168 m

S=9.015 m

α=29−3

8−50

R=282 m

R=254 m

tg=87.156 mL=40

α=35−0

3−50

T22

T23

v=60 km/h

R=294 m

tg=135.113 mS=20.022 mh=70

D=260.749 m

L=50

α=40−56−50

T 20

T 23T 22

trasa prema Varijanti 1

TUMAÈ BOJA :

trasa prema Varijanti 3

trasa prema Varijanti 2

trasa prema Varijanti 3a

D=212.365 m

v=55 km/h

v=55 km/hh=70

h=65S=13.984 mLtg=109

52

53

MeteorMeteore ee e

tg=158.845 m

v=100 km/h

D=316.081 mS=9.023 mhn=65

R=1000 m

L=50α=15−14−50

T 32

R=500 m

tg=173.813 m

hn=35S=23.261 mD=338.359 m

α=34−11−50L=40

T 30

R 3 00

T 21R=10000 m

L=0α=03−43−53

T 20

4.62

2

vede

ni p

ropu

st l=

2 m

39+4

41.0

00

39+9

90.3

31

- NC

svo

di s

e9+

593.

000

0+08

4.13

3

tg=307.340 m

v=160 km/h

S=16.602 mh=110

D=611.426 m

R=1500 m

L=180α=16−30−20

T 25

R=700 m

tg=321.175 m

S=40.143 mh=145

D=624.756 m

L=175α=37−02−50

T 23

v=70 km/h

v=160 km/h

R=3500 m

tg=603.410 m

S=51.634 mh=0

D=1195.073 m

L=0α=19−33−49

v=160 km/h

tg=325.740 m

S=5.304 mh=0

D=651.250 m

L 0

TT

T

TT 20

km 4

0+51

8.87

5P

KL 2

1

km 4

1+71

3.94

9KK

L 21

1 2 3 4 5 67 8

9 40/0 1

56

7 89

142/0

CP

R -

NC

km 4

0 +59

4

zasv

km 3

km 3

CPR

-km

39

km 4

0

v=120 km/hh=145

T 32= T 25

3.41

2

T TT

T

40/0 12

23

1T

T 21

km 3

9+29

9.16

5P

K L 2

0

km 3

9+95

0.41

6K

KL 2

01 2 3 4 5 6 7 8 9 41/0 1 2 3

4

km 3

9+89

4.21

7P

P L 2

3

km 4

0+06

9.21

7P

KL 2

3

km 40

+343

.973

KKL 2

3

518.9

73

3

km 40

+728

.596

PKL 2

4

km 4

1+39

8.41

2KK

L 24

km 4

1+57

3KP

L 24

km 4

2+15

0.07

9KK

L 25

41+7

18.6

5325

km 4

2+33

0.07

9KP

L 25

km 4

1+89

8.65

3

PKL

25

T

TT

TT

T

T

T

2

3

4

5

6

75

6

7

8

942/0

1

T 31

D=395.865 m

hn=75S=57.613 m

v=60 km/h

tg=219.816 mL=50α=65−28−10R=303 m

T 24

D=1019.816 m

h=145v=120 km/h

S=153.533 m

α=69−23−00

tg=571.832 mL=175

R=700 m

T 31=T 24

km 40

+51

KPL 2

3

km 4

PPL

25T8

3

49

141/0 2

TRASA PO IDEJNOM PROJEKTU ZA 120 km/h

TRASA PO VARIJANTNOM RJEŠENJU za 160 km/h

54

SWOT analizaSWOT analiza

VARIJANTASTRATEGIJA

ZAKLJUČAKS – O W – T

- omogućava najveće dopuštene brzine od

Varijanta 1

- omogućava najveće dopuštene brzine od 160 km/h,

- pruža najbolje eksploatacijske uvjete jer su niveleta pruge i geometrija kolosijeka znatno povoljnije ne samo u odnosu na

j ć i d l

- neophodna izgradnja vijadukta Jošava, duljine 500 m,

- povećane investicije zbog izgradnje vijadukta. ovu varijantu potrebno je detaljnijepostojeću prugu nego i u odnosu na ostale

varijante- kod Viškovaca nema križanja ceste i pruge

u razini, stoga je povećana sigurnost.

detaljnije analizirati

omogućava najveće dopuštene brzine od 120 km/h

Varijanta 2

- omogućava najveće dopuštene brzine od 120 km/h,- prema eksploatacijskim parametrima, niveleti

pruge i geometriji kolosijeka lošija od Varijante 1,- prema ovoj varijanti potreban je vijadukt gotovo

iste duljine kao i prema Varijanti 1 (500 m).

isključuje se iz daljnje analize

Varijanta 3

- prema eksploatacijskim parametrima (niveleti pruge i geometriji kolosijeka) bolja je od Varijante 2,

- prema veličini investicija manja je od V ij t 1

- omogućava najveće dopuštene brzine od 120 km/h,- prema eksploatacijskim parametrima (niveleti

pruge i geometriji kolosijeka) lošija od Varijante 1,- prema njoj potreban vijadukt duljine oko 200 m,

č j i ij č ljišt i d i

ovu varijantu potrebno je detaljnije

li i tiVarijante 1 - značajnim sanacijama močvarnog zemljišta ispred i iza vijadukta.

analizirati

Varijanta 3a

- prema veličini investicija manjeg je reda u odnosu na Varijantu 3.

- omogućava najveće dopuštene brzine od 100 km/h,- prema eksploatacijskim parametrima (geometriji

kolosijeka) lošija je od Varijante 3isključuje se iz daljnje analize

55

kolosijeka) lošija je od Varijante 3. daljnje analize

Višekriterijska analizaVišekriterijska analiza- AHP metoda -- AHP metoda -

56

Hijerarhijska struktura

57

Prikaz važnosti podkriterija u odnosu na kriterije

58

Analiza troškova i koristiAnaliza troškova i koristi

• Prognoza prometa• Ekonomski tijek projekta• Troškovi projektap j

- investicije u rekonstrukciju - troškovi ometanja prometa po postojećoj pruzi- povećane investicije radi elektrifikacije pruge (Varijanta 3)

• Koristi projekta• Koristi projekta- uštede u:

° troškovima investicijskog i tekućeg održavanja ° troškovi vremena putovanja putnika i robe° li i ij ij t i ž lj i° razlici cijene prijevoza cestom i željeznicom° smanjenju eksternih troškova prometa

- učinci zbog povećanja brzine- ostatak vrijednosti

• Termin plan• Proračun osnovnih pokazatelja

• interna stopa profitabilnosti• neto sadašnja vrijednost• neto sadašnja vrijednost• relativna neto sadašnja vrijednost• razdoblje povrata sredstava

• Analiza osjetljivosti

59

- investicije +10%,- investicije +10%, prognoza prometa -10%,- investicije +10%, sve koristi -10%.

Rezultati Rezultati

Rezultati Rezultati primijenjenih metodaprimijenjenih metodaprimijenjenih metodaprimijenjenih metoda

60

Rezultati SWOT analizeRezultati SWOT analizeRezultati SWOT analizeRezultati SWOT analize

Strategija

Varijanta 1Varijanta 1

S – O (snage – prilike)

W – T (slabosti – prijetnje)

- omogućava najveće dopuštene brzine od 160 km/h, ć b i tj č j j

- neophodna izgradnja vijadukta Jošava, duljine 500 m,

ć i ti ij b- veće brzine utječu na smanjenje vremena putovanja,

- kraća u usporedbi s Varijantom 3, - zbog kraće duljine trase i značajno

povoljnijih horizontalnih i vertikalnih elemenata trase smanjuju se troškovi

- povećane investicije zbog izgradnje vijadukta.

elemenata trase smanjuju se troškovi pogonske energije,

- povećava se propusna moć i stvara bolja ujednačenost međukolodvorskih razmaka, odnosno po izgradnji ukrižja Čepin ograničavajući međukolodvorski razmak g jpostaje Semeljci – Đakovo, pa njegovo skraćenje duljine i povećanje brzine doprinosi većoj propusnoj moći, a ujedno i stvara uvjete za daleko bolju fleksibilnost u reguliranju prometa pruža najbolje eksploatacijske uvjete jer su- pruža najbolje eksploatacijske uvjete jer su niveleta pruge i geometrija kolosijeka znatno povoljnije ne samo u odnosu na postojeću prugu nego i u odnosu na ostale varijante,

- oslobađa se zemljište trase postojeće pruge u duljini 7,1 km, odnosno površine preko 10,6

61

ha u naselju Kuševac, koje se može racionalno iskoristiti u druge svrhe.

Rezultati višekriterijske analizeRezultati višekriterijske analize

0 14556

0,07596

0,32812

0,14556

Varijanta 2

Varijanta 3

Varijanta 3a

620,45036

0 0,05 0,1 0,15 0,2 0,25 0,3 0,35 0,4 0,45 0,5

Varijanta 1

Rezultati analize troškova i koristiRezultati analize troškova i koristi

Varijanta 1 Varijanta 3(160 km/h) (120 km/h)

Ekonomska interna stopa rentabilnosti 14,34 % 13,86 %rentabilnostiEkonomska neto sadašnja vrijednost 150.217.600,00 kn 128.973.150,000 kn

Ekonomska relativna neto sadašnja vrijednost +0,6284 +0,5693

Razdoblje povrata 11 godina 12 godinaRazdoblje povrata 11 godina 12 godina

63

Analiza osjetljivostiAnaliza osjetljivosti

R. br. Varijante

Ekonomska interna stopa rentabilnosti

Ekonomska neto

sadašnja vrijednost

Ekonomska relativna

neto sadašnja

Razdoblje povrata [godina][%]

vrijednost [103 kn]

sadašnja vrijednost

[godina]

Varijanta 1

0 Osnovna 14 34 150 217 60 +0 6284 110. Osnovna 14,34 150.217,60 +0,6284 11

1. Investicije: +10% 12,94 127.210,72 +0,4838 13

2. Investicije: +10% P t 10% 12,29 107.952,33 +0,4106 14Prognoza prometa: -10% , , ,

3. Investicije: +10% Sve koristi: -10% 11,51 89.182,09 +0,3392 15

Varijanta 3

0. Osnovna 13,86 128.973,15 +0,5693 12

1. Investicije: +10% 12,47 106.973,62 +0,4292 14j

2. Investicije: +10% Prognoza prometa: -10% 11,38 75.231,03 +0,3019 15

Investicije: +10%

64

3. Investicije: +10%Sve koristi: -10% 11,06 72.076,77 +0,2892 16