KATOLIČKI BOGOSLOVNI FAKULTET SVEU ČILIŠTA U SPLITU

KATOLIČKI BOGOSLOVNI FAKULTET SVEUČILIŠTA U SPLITURASPORED AKADEMSKE GODINE 2015./2016.

SVEUČ ILIŠTE U SPLITU

KATOLIČKI BOGOSLOVNI FAKULTET

Split, listopad 2015.

RASPOREDAKADEMSKE GODINE 2015./2016.

Raspored akademske godine 2015./2016.Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu

Uredila: izv. prof. dr. sc. Jadranka GarmazOdgovara: prof. dr. sc. Ante Mateljan, dekan

Računalni slog: Paola JukićLektor: Katja Tresić-PavičićTisak: Dalmacija papir, Split

CIP - Katalogizacija u publikacijiS V E U Č I L I Š N A K N J I Ž N I C A U S P L I T U

UDK 378.096:271.3>(497.5 Split)

KATOLIČKI bogoslovni fakultet (Split)Raspored akademske godine 2015./2016. / Sveučilište u Splitu, Katolički bogoslovni fakultet ; <uredila Jadranka Garmaz>. -Split : Katolički bogoslovni fakultetSveučilišta, 2015.

ISBN 978-953-256-078-7 1. Garmaz, Jadranka

160106052

KAZALO

Opći podaci o ustanovi .................................................................................. 6

Povijesni osvrt ................................................................................................. 7

Sveučilište u Splitu .......................................................................................... 10

Ustrojstvo Katoličkoga bogoslovnog fakulteta

• Vlast, uprava, uredi i službe ................................................................ 11

• Nastavnici prema redu zvanja i izbora ................................................. 13

• Katedre i pročelnici katedri ................................................................. 15

• Poslijediplomski studiji ................................................................. 23

• Povjerenstva Fakulteta ....................................................................... 23

• Uredništva časopisa ............................................................................ 26

• Studentske ak vnos .......................................................................... 27

• Nadnevci za nastavu ............................................................................... 28

Raspored predavanja

• Diplomski fi lozofsko-teološki studij (FTS) ........................................... 31

• Preddiplomski teološko-katehetski studij (Preddiplomski TKS) ........... 36

• Diplomski teološko-katehetski studij (Diplomski TKS) .......................... 39

• Izborni predme ............................................................................... 41

• Seminari ............................................................................... 43

Tezarij za diplomski i završni ispit

• Način i uvje završetka studija (FTS) ................................... 46

• Tezarij za diplomski ispit (FTS) ............................................................. 48

• Način i uvje završetka studija (Preddiplomski TKS) ........... 53

• Tezarij za završni ispit (Preddiplomski TKS) ........................................ 55

• Način i uvje završetka studija (Diplomski TKS) ................. 58

• Tezarij za diplomski ispit (TKS) ............................................................. 60

Opis predmeta

• Izborni predme ................................................................................. 63

• Seminari .............................................................................................. 131

Kalendar rada ................................................................................................ 161

Popis studenata koji su završili pojedini studij ............................................ 177

Kato

lički

bogo

slovn

i fak

ulte

t

6

SVEUČILIŠTE U SPLITUKATOLIČKI BOGOSLOVNI FAKULTET

Zrinsko-frankopanska 19HR - 21001 SPLIT, p. p. 329

Tel. centrala: (021) 386-142, 386-152E-mail: offi [email protected] ▪ Web: h p://www.kbf.unist.hr

Tajništvo

Prodekanat za nastavu

Računalni ured

Računovodstvo

Izdavačka djelatnost

Prodekanat za znanost

Studentska služba

Knjižnica

• Tel. (021) 308-317 ▪ tel./fax: (021) 386-144• Rad sa strankama: od 9.00 do 12.00 sa

• Tel: (021) 308-314

• Tel: (021) 308-318

• Tel. (021) 308-301, 386-166 ▪ fax (021) 386-138

• Tel. (021) 308-303

• Tel. (021) 308-300, 308-315

• Tel. (021) 308-316• Rad sa strankama: od 9.00 do 12.00 sa

• Tel: (021) 308-319• Otvorena za korisnike: svakim radnim danom od 8.00 do 19.00 sa

OPĆI PODACI O USTANOVI

• Tel. (021) 308-320

Katolički bogoslovni fakultet

7

POVIJESNI OSVRT

Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu nastao je udruživanjem Teologije u Splitu i Franjevačke Teologije u Makarskoj.

Teologija u Splitu najstarija je od svih postojećih visokoškolskih ustanova u južnoj Hrvatskoj, čak i kad se ne bi uzimala u obzir splitska katedralna škola, kojoj početci sežu u rani srednji vijek, kada je stara Salonska nadbiskupija uspostavljena u Splitu kao u novomu sjedištu.

U splitskoj katedralnoj školi predava-la su se, osim grama ke i druga slobodna umijeća, od pradavnih vremena, i teologija, što je poslije bilo usklađeno s odredbama lateranskih sabora, trećega (1179.) i četvr-toga (1215.) Štoviše, i u doba velike krize h škola, prouzročene turskim osvajanjima,

uvijek se u njoj predavalo makar prak čno moralno bogoslovlje.

Prve jasne vijes o radu splitske kated-ral ne škole, iz godine 1593. i 1594., svje do-če o nastojanjima da se usprkos ta daš nje mu siromaštvu osigura makar naj jed nostav niji oblik više bogoslovne nastave. Tadašnji splitski nadbiskup Ivan Do minik Marcot de Seraphinis zvani Foconio bio je godine 1581. osnovao Sjemenište, ali kada ga je godine 1594., zbog siromaštva, morao zatvori , odlučio je u tradicionalnoj katedralnoj ško-li, na koju se njegova Crkva ponovno vra- la, osigura nastavu iz bogoslovlja. Kada

to nije moglo bi drukčije, ukinuo je nje-zin grama čki odjel, šaljući otada klerike u općinsku grama čku školu, a pobrinuo se za uzdržavanje profesora moralnoga bogos-lovlja i Svetoga pisma, te odredio i učitelja glazbe.

U Nadbiskupskomu sjemeništu, koje je godine 1700. u Splitu otvorio nadbiskup Stjepan Cosmi, osim gramatičko-huma-nis čke škole (gimnazije) radile su i dvije

sustavno uređene visoke škole: fi lozofska i bogoslovna. Za razliku od tadašnjih samo-stanskih škola, koje su bile namijenje-ne samo đacima i studen ma određene redovničke zajednice, grama- čke, huma-nističko-retoričke i filozofske razrede u splitskomu Sjemeništu pohađali su sje-meništarci i mnogi svjetovni đaci iz Splita i drugih mjesta u pokrajini, a bogoslovne bogoslovi, iz različi h biskupija ondašnje Splitske metropolije. O ugledu toga viso-kog učilišta svjedoči dominikanski pro-vincijal Vanacca, koji ga je 1777. godine nazvao “sveučilištem dostojnim bilo kojeg europskog središta”. Vlas Ilirskih pokrajina priznale su mu 1810. godine položaj sveu-čilišnoga liceja s pravom podjeljivanja aka-demskih naslova. Ta splitska bogoslovna škola djelovala je od početka XVIII. stolje-ća do godine 1821., kada je austrijska vlast obustavila rad svih tadašnjih bogoslovnih učilišta u Dalmaciji, pripremajući otvore-nje nove pokrajinske bogoslovne škole, usklađene s planom i programom drugih takvih škola u Carstvu. Splitski dvogodišnji fi lozofski studij, nazivan od godine 1810. i licej, nastavio je i dalje radi sve dok nije, primjenom novoga austrijskoga školskog zakona, iz godine 1848., izgubio dotadašnji položaj više škole i pretvorio se u dva naj-viša gimnazijska razreda, u kojima je nasta-va fi lozofi je bila svedena na tzv. fi lozofski uvod.

Odlukom cara Franje II., u Zadru je, godine 1826. otvorena Visoka bogoslovna škola, za bogoslove svih tadašnjih dalma- nskih bis kupija s nastav-nim programom

jed nakim onomu na Bogoslovnomu fa kul-te tu Bečkoga sveučilišta, a odlukom dal-ma nskih biskupa, odobrenom od Svete Stolice, to je učilište premješteno u Split,

Kato

lički

bogo

slovn

i fak

ulte

t

8

gdje radi od godine 1922. Nakon usklađiva-nja nastavnoga plana i programa s onim na Bogoslovnomu fakultetu u Zagrebu država mu je priznala fakultetsku razinu (najprije općom Uredbom o položaju rimokatolič-kih bogoslovnih škola, od 7. lipnja 1940., a potom i posebnom Uredbom o Visokoj bogoslovnoj školi u Splitu, od 9. veljače 1941.). Tada je to bio petogodišnji studij, koji je nakon Drugoga va kanskog sabo-ra produljen na šest godina. Učilište je od godine 1972. afi lijacijom povezano s Kato-ličkim bogoslovnim fakultetom u Zagrebu. Od tada mu je službeni naziv Teologija u Splitu.

Pri Teologiji u Splitu djelovao je Ins tut za teološku kulturu laika, osnovan 1970. godine, kao samostalna visokoškolska usta-nova (najprije dvogodišnji, potom tro-godišnji studij sa saže m programom) koji je godine 1990. prerastao u redovi četve-rogodišnji studij, a godine 1991. dobio naziv Teološko-katehetski ins tut te je, nastan-kom Katoličkoga bogoslovnog fakulteta 1999., godine oblikovan kao Teološko-ka-tehetski smjer, a uvođenjem Bolonjsko-ga sustava (2005./2006.), preoblikovan u Preddiplomski teološko-katehetski studij i Diplomski teološko-katehetski studij.

Franjevačka Teologija u Makarskoj ba š -nik je fi lozofskih i bogoslovnih uči-lišta koja su postojala u franjevačkim samostanima još od XIII. stoljeća.

U Makarskoj je Franjevačka teologi-ja nastala spajanjem učilišta u Šibeniku i Ma karskoj. Šibensko trogodišnje fi lo zofsko učilište osnovano je najkasnije 1699., a makarsko 1708. Četverogodišnje bogo-slovno učilište osnovano je u Šibeniku 1714., a u Makarskoj 1736. Za razliku od makarskoga, koje je povremeno djelova-

lo kao generalno učilište II. stupnja, šiben-sko je bogoslovno učilište 1735. proglašeno generalnim učilištem I. stupnja s pravom pripremanja lek tora, odnosno pro fesora prizna h u Franje vačkomu redu. Preustroj-stvom školstva prema austrijskomu zako-nodavstvu, 1828. g., iz učilišta je izdvojena filozofija, a oba su učilišta ujedinjena u bogoslovno učilište s prve dvije godine stu-dija u Šibeniku i druge dvije u Makarskoj. Godine 1907. ujedinjene su sve če ri godi-ne bogoslovnoga studija u Makarskoj. Godi-ne 1936. bogoslovnomu studiju ponovno je pripojen filozofski stu dij, a učilište je nazvano Franjevačka vi soka bo go slovija u Makarskoj. Objavljivanjem Uredbe o polo-žaju rimokatoličkih bo goslovnih škola 7. lip-nja 1940. priznat je fakultetom. Učilište je 1971. prvi put afi lirano Katoličkomu bogos-lovnom fakultetu u Zagrebu.

Teologija u Splitu i Franjevačka teologija u Makarskoj od godine 1995. uključene su u Sveučilište u Zagrebu, kao područni studiji Katoličkoga bogoslovnog fakulteta.

Na temelju međusobnih pregovora i Ugov ora o suradnji na području odgoja i kul ture sklopljena između Svete Stolice i Re publike Hrvatske, a odobrena 9. lip-nja 1997., biskupski su Ordinariji Splitske metropolije, u ime Teologije u Splitu, a pro-vincijal Franjevačke provincije Presve-toga Otkupitelja u ime Franjevačke teo lo gije u Makarskoj, 30. rujna 1997., potpisali Ugo-vor o udruživanju i o osnivanju Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Splitu.

Ugovor o radu Katoličkoga bogoslov-nog fakulteta u sastavu Sveučilišta u Spli-tu pot pisan je 9. srpnja 1999., a istoga je dana Kongregacija za katolički odgoj u Va kanu izdala uredbu o osnivanju toga Fakulteta.


9

SVEUČILIŠTE U SPLITU

SVEUČILIŠTE U SPLITULivanjska 5

HR - 21000 SPLIT

Tel.: (021) 558-200 ▪ Fax: (021) 348-163h p://www.unist.hr

Prorektori

Rektor

Glavna tajnica

• prof. dr. sc. Rosanda Mulićprorektor za nastavu

• prof. dr. sc. Boris Maleš, prorektor za studente, studentski standard i stu-dentski sport

• prof. dr. sc. Branko Matulić, prorektor za kvalitetu, kulturu i umjetnost• prof. dr. Alen Soldo, prorektor za znanost i međunarodnu suradnju

• prof. dr. sc. Šimun Anđelinović

• Paula Vučemilović Šimunović, dipl. iur.

USTROJSTVO

KBF-a

11

Uprava Fakulteta

Vlast Fakulteta

Prodekani

Tajništvo

Studentska služba

Služba za poslijediplomske studije

Dekan

• Veliki kancelar: mons. dr. sc. Marin Barišić, nadbiskup splitsko-makarski, vlast je Katoličkoga bogoslovnog fakulteta i zastupnik Ordinarija Splitske metropolije.

• Veliki vicekancelar: fra Joško Kodžoman, provincijal Provincije Presvetoga Otkupitelja.

• za znanost: izv. prof. dr. sc. Ivica Žižić [email protected]• za nastavu: doc. dr. sc. Domagoj Runje [email protected]

• s. Maneta Mijoč, dipl. teologinja, tajnica Fakulteta [email protected]• Ivana Papac, dipl. iur., tajnica i voditeljica kadrovske službe [email protected]

• s. Mariangela Majić, dipl. religiologinja, voditeljica [email protected]

• Ana Peroš, dipl. teologinja, stručna suradnica za referadu poslijediplomskih studija [email protected]

• izv. prof. dr. sc. Anđelko Domazet [email protected]

• Fakultetsko vijeće

USTROJSTVO KATOLIČKOGA BOGOSLOVNOG FAKULTETA

UREDI I SLUŽBE NA FAKULTETU

Ured za međunarodnu suradnju• dr. sc. Ante Akrap, voditelj i Erasmus koordinator [email protected]• Ana Peroš, dipl. teologinja, tajnica

USTR

OJS

TVO

KBF

-a

12 Knjižnica

Izdavačka djelatnost

Čistačice

• Lic. theol. Jure Strujić, voditelj [email protected] • Ana Marušić, dipl. kat., dipl. knjižničarka [email protected]

• Paola Jukić, dipl. ing., voditeljica [email protected]• Linda Markov, stručna suradnica [email protected]

• Mira Jurišić • Marija Tabak

Dostavljačica

Vratar

Domar

• Mira Čulap

• Željko Jurišić

• Vedran Skender

Računovodstvo• Dubravka Mladinić, dipl. oec.,

voditeljica fi nancijsko-računovodstvene službe [email protected]• Ljiljana Tomić, voditeljica računovodstva [email protected]

Sistem inženjer • Željko Matas, dipl. ing. [email protected]

Povjerenik za studente s invaliditetom• prof. dr. sc. Josip Mužić [email protected]

Duhovnik za studente laike• mr. sc. Jenko Bulić [email protected]

Docen

Redovi profesori

Izvanredni profesori• dr. sc. Ivan Kešina [email protected]• mo. Šime Marović [email protected]• dr. sc. Ivan Jakulj [email protected]• dr. sc. Anđelko Domazet [email protected]• dr. sc. Dušan Moro [email protected]• dr. sc. Jadranka Garmaz [email protected]• dr. sc. Ivica Žižić [email protected]• dr. sc. Alojzije Čondić [email protected]

• dr. sc. Marijan Vugdelija [email protected]• dr. sc. Ante Mateljan [email protected]• dr. sc. Luka Tomašević [email protected]• dr. sc. Marinko Vidović [email protected]• dr. sc. Ivan Tadić [email protected]• dr. sc. Josip Mužić [email protected]• dr. sc. Ante Vučković [email protected]• dr. sc. Mladen Parlov [email protected]

Poslijedoktorandi• dr. sc. Marko Mrše [email protected]• dr. sc. Ante Akrap [email protected]• dr. sc. Željko Tolić [email protected]• dr. sc. Edvard Punda [email protected]• dr. sc. Mihael Prović [email protected]

NASTAVNICI PREMA REDU ZVANJA I IZBORA

• dr. sc. Šimun Bilokapić [email protected]• dr. sc. Josip Dukić jossd@ scali.it• dr. sc. Domagoj Runje [email protected]• dr. sc. Marijo Volarević [email protected]

Viši predavači

Predavač

Vanjski suradnici

Umirovljeni nastavnici

• mr. sc. Miljenko Odrljin [email protected]• mr. sc. Mirko Mihalj [email protected]

• mr. sc. Josip Periš [email protected] • mr. sc. Boris Vidović [email protected]

• prof. dr. sc. Branko Matulić [email protected]• izv. prof. dr. sc. Ivan Bodrožić [email protected]• dr. sc. Angelina Gašpar [email protected]• mr. sc. Josip Grbavac [email protected]• mr. sc. Jure Hrgović [email protected]

• dr. sc. Karlo Jurišić• doc. dr. sc. Ivan Josip Marcelić• doc. dr. sc. Josip Delić [email protected]• Karlo Mile Čirko, dipl. crkveni glazbenik • dr. sc. Ante Stjepan Čovo• prof. dr. sc. Mate Marijan Mandac• prof. dr. sc. Slavko Kovačić [email protected]• izv. prof. dr. sc. Josip Čorić [email protected]• dr. sc. Božo Bulat [email protected]• mr. sc. Ivan Matković• prof. dr. sc. Vicko Kapitanović [email protected]• dr. sc. Jure Jurić Šimunović [email protected]• doc. dr. sc. Božo Norac-Kljajo [email protected]• prof. dr. sc. Juraj Brkan [email protected]• mr. sc. Marko Babić [email protected]• mons. dr. sc. Marin Barišić [email protected]• prof. dr. sc. Nediljko Ante Ančić [email protected]• prof. dr. sc. S pe Nimac s [email protected]• prof. dr. sc. Nikola Bižaca [email protected]

Asisten

• mr. sc. Jenko Bulić [email protected]• mr. sc . Domagoj Volarević [email protected]

15

KATEDRE

I. Katedra fi lozofi je, prof. dr. sc. Ante Vučković

Oznaka ISVU Naziv predmeta Nastavnik/ici

KBF102 82132 Povijest fi lozofi je – stari i srednji vijek I. Tadić/A. Akrap

KBF104 82134 E ka I. Kešina

KBF105 82135 Kozmologija I. Tadić

KBF106 82136 Opća psihologija I. Tadić/B. Vidović

KBF107 82137 Metodologija znanstvenog rada D. Runje

KBF121 82139 Povijest fi lozofi je – moderna i suvremena I. Kešina/A. Vučković

KBF122 82140 La nski jezik II I. Kešina/J. Hrgović

KBF123 82141 Logika A. Vučković/A. Akrap

KBF201 82145 Filozofska antropologija I. Kešina

KBF202 82146 Psihologija religije J. Mužić/B. Vidović

KBF203 82147 Ontologija A. Vučković

KBF221 82152 Teodiceja I. Tadić

KBT102 82554 Povijest fi lozofi je – stari i srednji vijek I. Tadić/A. Akrap

KBT103 82555 Uvod u fi lozofi ju A. Vučković

KBT104 82556 Razvojna psihologija I. Kešina/M. Mihalj

KBT121 82558 Povijest fi lozofi je – moderna i suvremena J. Mužić

KBT122 82559 Prak čna fi lozofi ja I. Kešina

KBT125 82561 Opća psihologija I. Tadić/B. Vidović

KBT221 82567 Filozofi jski govor o svijetu i Bogu I. Tadić

KBT225 82571 Komunikologija A. Vučković/M. Mihalj

KBT403 82588 Sociologija J. Mužić

KBT404 82589 Psihologija religije J. Mužić/B. Vidović

• prof. dr. sc. Ivan Tadić• prof. dr. sc. Ante Vučković• izv. prof. dr. sc. Ivan Kešina• prof. dr. sc. Josip Mužić

• dr. sc. Ante Akrap• mr. sc. Mirko Mihalj, v. pred.• dr. sc. Angelina Gašpar• mr. sc. Jure Hrgović

KATEDRE I PROČELNICI KATEDRI

16

KATE

DRE

II. Katedra Svetoga pisma Staroga zavjeta, doc. dr. sc. Domagoj Runje

III. Katedra Svetoga pisma Novoga zavjeta, prof. dr. sc. Marinko Vidović

• doc. dr. sc. Domagoj Runje • mr. sc. Miljenko Odrljin, v. pred.

• prof. dr. sc. Marinko Vidović • prof. dr. sc. Marijan Vugdelija


KBF126 82144 Opći uvod u Sveto pismo M. Vugdelija/M. Odrljin

KBF206 82150 Hebrejski jezik I M. Vugdelija

KBF304 82525 Uvod i egzegeza Staroga zavjeta – Petoknjižje i povijesne knjige M. Vugdelija/M. Odrljin

KBF305 82526 Biblijska teologija Staroga zavjeta M. Vidović

KBF321 82155 Uvod i egzegeza Staroga zavjeta – proroci i mudrosni spisi M. Vugdelija/M. Odrljin

KBT304 82566 Uvod u Petoknjižje i egzegeza D. Runje

KBT321 82577 Uvod u proroke i mudrosnu literaturu i egzegeza D. Runje

KBT505 82601 Biblijska teologija Staroga zavjeta M. Vugdelija/M. Odrljin


KBF226 82154 Biblijski grčki jezik M. Vidović

KBF401 82530 Uvod i egzegeza Novoga zavjeta: sinop ci M. Vugdelija

KBF402 82531 Ivanovski korpus M. Vidović

KBF422 82537 Pavlovski korpus i ostali epistolarni dio M. Vidović/M. Vugdelija

KBF423 82538 Biblijska teologija Novoga zavjeta D. Runje

KBT301 82572 Uvod u evanđelja i egzegeza M. Vidović

KBT322 82578 Uvod u poslanice i egzegeza M. Vidović

KBT506 82602 Biblijska teologija Novoga zavjeta M. Vidović

17

KATEDRE

IV. Katedra Temeljnoga bogoslovlja, izv. prof. dr. sc. Anđelko Domazet

• izv. prof. dr. sc. Anđelko Domazet• izv. prof. dr. sc. Dušan Moro

• dr. sc. Edvard Punda

• prof. dr. sc. Mladen Parlov • izv. prof. dr. sc. Ivan Bodrožić


KBF101 82131 Uvod u misterij Krista i povijest spasenja A. Domazet

KBF224 82153 Svjetske religije A. Domazet/E. Punda

KBF301 82523 Kršćanska objava A. Domazet

KBF322 82527 Crkva Kristova A. Domazet/E. Punda

KBT202 82574 Crkva Kristova D. Moro

KBT205 82565 Kršćanska objava A. Domazet/E. Punda

KBT224 82570 Kršćanstvo i religije A. Domazet


KBF204 82148 Patrologija I. Bodrožić

KBF205 82149 Povijest dogmi M. Parlov

KBT324 82579 Patrologija I. Bodrožić

V. Katedra Povijes kršćanske literature i kršćanskoga nauka, prof. dr. sc. Mladen Parlov

VI. Katedra Dogmatskoga bogoslovlja, prof. dr. sc. Ante Mateljan

• prof. dr. sc. Ante Mateljan


KBF302 82522 Otajstvo Trojedinog Boga A. Mateljan

KBF405 82534 Kristologija M. Parlov/E. Punda

KBF406 82535 Pneumatologija M. Parlov

18

KATE

DRE

KBT201 82562 Kršćanski govor o Bogu A. Mateljan

KBT423 82594 Teološka antropologija i eshatologija A. Mateljan

KBT425 82596 Pneumatologija i Mariologija M. Parlov

KBT504 82600 Sakramen općenito i inicijacija A. Mateljan

KBT503 82599 Kristologija M. Parlov

KBT522 82604 Sakramen ozdravljenja i služenja A. Mateljan

VII. Katedra Moralnoga bogoslovlja, doc. dr. sc. Šimun Bilokapić

• prof. dr. sc. Luka Tomašević• doc. dr. sc. Šimun Bilokapić

• doc. dr. sc. Marijo Volarević


KBF303 82524 Osnovno moralno bogoslovlje L. Tomašević

KBF323 82528 Bogoštovlje i krepos L. Tomašević

KBF403 82532 Spolni, bračni i obiteljski moral Š. Bilokapić

KBF507 82548 Bioe ka Š. Bilokapić

KBF503 82544 Društveni nauk Crkve M. Volarević

KBF522 112099 Duhovno bogoslovlje M. Parlov

KBT204 82564 Kršćanska duhovnost M. Parlov

KBT305 82575 Osnove moralne teologije M. Volarević

KBT306 82576 Bogoslovne i moralne krepos L. Tomašević

KBT325 82580 Društveni nauk Crkve M. Volarević

KBT424 82595 Spolni, bračni i obiteljski moral Š. Bilokapić


KBF421 82536 Teološka antropologija A. Mateljan

KBF501 82542 Sakramen općenito i inicijacija A. Mateljan

KBF523 82550 Sakramen ozdravljenja i služenja A. Mateljan

KBF557 82624 Mariologija A. Domazet

19

KATEDRE

VIII. Katedra Pastoralnoga bogoslovlja, izv. prof. dr. sc. Alojzije Čondić

• izv. prof. dr. sc. Alojzije Čondić


KBF426 82541 Temeljna pastoralna teologija A. Čondić

KBF504 82545 Posebna pastoralna teologija A. Čondić

KBT402 82587 Pastoralna teologija A. Čondić

KBT521 82603 Pastoral župne zajednice A. Čondić

IX. Katedra Ekumenskoga bogoslovlja, izv. prof. dr. sc. Dušan Moro

• izv. prof. dr. sc. Dušan Moro


KBF324 82529 Ekumensko bogoslovlje D. Moro

KBF524 82585 Istočno bogoslovlje D. Moro

KBT326 82581 Ekumensko bogoslovlje D. Moro

X. Katedra Liturgike, izv. prof. dr. sc. Ivica Žižić

• izv. prof. mo. Šime Marović• izv. prof. dr. sc. Ivica Žižić

• prof. dr. sc. Branko Matulić• mr. sc. Domagoj Volarević


KBF124 82142 Crkvena glazbena kultura Š. Marović

KBF207 82151 Osnove gregorijanskog pjevanja Š. Marović

KBF222 84664 Liturgika I. Žižić/D. Volarević

KBF506 82547 Teologija liturgijskih slavlja I. Žižić

KBT106 82557 Crkvena umjetnost B. Matulić

KBT327 82582 Crkvena glazba Š. Marović

KBT406 82591 Liturgika I. Žižić/D. Volarević

KBT426 82597 Liturgijska glazba Š. Marović

20

KATE

DRE

XII. Katedra Kanonskoga prava, izv. prof. dr. sc. Ivan Jakulj

• izv. prof. dr. sc. Ivan Jakulj • dr. sc. Marko Mrše


KBF404 82533 Uvod u kanonsko pravo, I. i III. knjiga ZKP I. Jakulj

KBF425 82540 Druga knjiga Zakonika kanonskoga prava I. Jakulj/M. Mrše

KBF502 82543 Zakonik kanonskoga prava (knjige: V., VI. i VII.) I. Jakulj/M. Mrše

KBF521 82549 Posve teljska služba Crkve – IV. knjiga ZKP I. Jakulj

KBT422 82593 Ustrojstvo Katoličke Crkve I. Jakulj/M. Mrše

KBT405 82590 Temeljna načela kanonskoga prava i sakramen I. Jakulj

XI. Katedra Crkvene povijes , doc. dr. sc. Josip Dukić

• doc. dr. sc. Josip Dukić • dr. sc. Željko Tolić


KBF103 82133 Povijest Crkve staroga i srednjega vijeka J. Dukić/Ž. Tolić

KBF125 82143 Povijest Crkve novoga i suvremenoga doba J. Dukić/Ž. Tolić

KBT101 82553 Povijest Crkve staroga i srednjega vijeka J. Dukić

KBT123 82560 Povijest Crkve novoga i suvremenoga doba J. Dukić

21

KATEDRE

XIII. Katedra Religiozne pedagogije i katehe ke, izv. prof. dr. sc. Jadranka Garmaz

• izv. prof. dr. sc. Jadranka Garmaz• dr. sc. Mihael Prović• mr. sc. Jenko Bulić

• mr. sc. Josip Periš, pred.• mr. sc. Josip Grbavac• mr. sc. Boris Vidović


KBF223 84665 Katehe ka J. Garmaz

KBF424 82539 Didak ka i metodika religioznog odgoja i kateheze J. Garmaz

KBF505 82546 Vjeronauk i kateheza osnovnoškolske djece J. Garmaz/J. Periš

KBF565 82614 Kateheza srednjoškolaca J. Garmaz/M. Prović

KBT401 82586 Povijest kateheze i katehe ke J. Garmaz/J. Periš

KBT421 84055 Vjeronauk i kateheza djece i predadolescenata J. Garmaz/M. Prović

KBT501 82598 Vjeronauk i kateheza adolescenata i mladih J. Garmaz

KBT523 82605 Kateheza odraslih J. Garmaz/J. Periš

KBT203 82563 Didak ka i metodika religioznog odgoja J. Garmaz/J. Bulić/M. Prović

KBT222 82568 Opća pedagogija J. Garmaz/J. Bulić

KBT223 82569 Opća katehe ka J. Garmaz/J. Periš

KBT302 84575 Vjerski odgoj predškolske djece J. Garmaz

KBT303 84576 Izbor i interpretacija književnih djela J. Garmaz/J. Grbavac

23

POVJEREN

STVA

POSLIJEDIPLOMSKI STUDIJI

Kršćanstvo i suvremena kultura

Povijest teologije i kršćanskih ins tucija

• izv. prof. dr. sc. Dušan Moro, voditelj studija

POVJERENSTVA FAKULTETA

Povjerenstvo za materijalno-fi nancijsko poslovanje KBF-a

Povjerenstvo za prelaske studenata s drugih učilišta

Povjerenstvo za nagrađivanje

Povjerenstvo za organiziranje znanstveno-teoloških simpozija

• prodekan za nastavu, predsjednik• izv. prof. dr. sc. Dušan Moro• izv. prof. dr. sc. Alojzije Čondić

• prof. dr. sc. Marinko Vidović, predsjednik • izv. prof. dr. sc. S pe Nimac• mr. sc. Josip Periš• dr. sc. Marko Mrše• s. Mariangela Majić, voditeljica Studentske službe

• prof. dr. sc. Nikola Bižaca, predsjednik• prodekan za znanost • prof. dr. sc. Mladen Parlov• izv. prof. dr. sc. Jadranka Garmaz• doc. dr. sc. Domagoj Runje • Ana Peroš, dipl. teologinja

• prof. dr. sc. Mladen Parlov, predsjednik• doc. dr. sc. Josip Dukić• dr. sc. Ante Akrap

• prof. dr. sc. Nikola Bižaca, voditelj studija

24

POVJ

EREN

STVA

• prodekan za znanost, predsjednik • prof. dr. sc. Marinko Vidović• izv. prof. dr. sc. Ivan Jakulj• dr. sc. Marko Mrše• predsjednik Studentskoga zbora na KBF-u• Ivana Papac, dipl. iur., suradnja po potrebi

Povjerenstvo za izradu Statuta i pravilnika KBF-a

Povjerenstvo za poslijediplomski studij

• prodekan za znanost, predsjednik • prof. dr. sc. Mladen Parlov• doc. dr. sc. Šimun Bilokapić• Voditelj studija Kršćanstvo i suvremena kultura• Voditelj studija Povijest teologije i kršćanskih ins tucija

Povjerenstvo za razredbeni ispit i upise

• prodekan za nastavu, predsjednik• nastavnik koji je obnašao službu prodekana za nastavu u prošlomu mandatu• prof. dr. sc. Josip Mužić• mr. sc. Jenko Bulić • dr. sc. Ante Akrap• mr. sc. Boris Vidović • mr. sc. Josip Grbavac (suradnja po potrebi)

Povjerenstvo za studijske programe

Odbor za unapređenje kvalitete

Povjerenstvo za praćenje kvalitete Poslijediplomskoga studija

• prodekan za nastavu, predsjednik• nastavnik koji je obnašao službu prodekana za nastavu u prošlomu mandatu• izv. prof. dr. sc. Ivan Kešina • doc. dr. sc. Šimun Bilokapić

• doc. dr. sc. Domagoj Runje, predsjednik• izv. prof. dr. sc. Dušan Moro • doc. dr. sc. Mario Volarević• s. Mariangela Majić, voditeljica Studentske službe • predsjednik Studentskoga zbora na KBF-u

• prof. dr. sc. Josip Mužić, predsjednik• izv. prof. dr. sc. Anđelko Domazet• izv. prof. dr. sc. Ivica Žižić

25

POVJEREN

STVA

Povjerenstvo za izdavačku djelatnost

• prodekan za znanost, predsjednik• prof. dr. sc. Luka Tomašević • doc. dr. sc. Mario Volarević• izv. prof. dr. sc. Ivica Žižić• lic. theol. Jure Strujić, voditelj knjižnice

• prodekan za znanost, predsjednik• prof. dr. sc. Nikola Bižaca • izv. prof. dr. sc. Anđelko Domazet

Povjerenstvo za natječaje

E čko povjerenstvo

Povjerenstvo za unutarnju prosudbu osiguranja sustava kvalitete

Povjerenstvo za unapređenje nastave

• izv. prof. dr. sc. Anđelko Domazet, predsjednik• prof. dr. sc. Nikola Bižaca• prof. dr. sc. Luka Tomašević• prof. dr. sc. Ivan Tadić• doc. dr. sc. Josip Dukić

• prof. dr. sc. Josip Mužić, predsjednik• izv. prof. mo. Šime Marović• doc. dr. sc. Šimun Bilokapić• doc. dr. sc. Mario Volarević• Ante Kelava, student

• prof. dr. sc. Mladen Parlov, predsjednik• prof. dr. sc. Marinko Vidović• izv. prof. dr. sc. Alojzije Čondić• doc. dr. sc. Šimun Bilokapić• Slavko Blažić, student

• Prodekan za nastavu, predsjednik• Predsjednik povjerenstva za kvalitetu, član• Voditelj doktorskog studija Kršćanstvo i suvremena kultura, član• Voditelj studentske službe, član• Predsjednik studentskog zbora, član

Povjerenstvo za knjižnicu

Kato

lički

bogo

slovn

i fak

ulte

t

26

UREDNIŠTVA ČASOPISA

Zrinsko-frankopanska 19, p. p. 329HR – 21000 Split

Tel. 021/386-166 ▪ fax: 386-138E-mail: [email protected]

Web-stranica: h p://hrcak.srce.hr/crkva-u-svijetu

Trg Gaje Bulata 3HR – 21000 Split

Tel./fax: 021/308-301 ▪ 541-722E-mail: [email protected]

Web-stranica: h p://hrcak.srce.hr/sluzba-bozja

CRKVA U SVIJETU

SLUŽBA BOŽJA

prof. dr. sc. Mladen Parlov, glavni i odgovorni urednik

izv. prof. dr. sc. Anđelko Domazet, glavni i odgovorni urednik


27

STUDENTSKE AKTIVNOSTI

• Josipa Burazer (PTKS), predsjednica [email protected]• Darko Rapić (FTS), zamjenik predsjednice

• Ivan Trpimir Lozić (FTS), član• Ante Marko Buljan (FTS), zamjenik

• Srđana Urlić (DTKS), član• Mateja Korda (FTS), zamjenica

• Slavko Blažić (PTKS), član• Diana Šarčević (PTKS), zamjenicaPredstavnici doktoranada• Bruno Petrušić, predstavnik (PDS Kršćanstvo i suvremena kultura)• Hrvoje Petrušić, zamjenik (PDS Kršćanstvo i suvremena kultura)

Članovi studentskoga zbora:

Studentski pravobranitelj:

Odraz – Studentski časopis:

Studentski zbor Sveučilišta u Splitu:

Sveta misa za studente:

L – List studenata Teologije u Splitu:

Studentska kopirnica:

• Ante Kelava [email protected]

• izdavač: Studentski zbor Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Splitu• e-mail: [email protected]

• www.szst.hr

• utorkom, srijedom i četvrtkom u 7.25 sa .

• e-mail: [email protected]• izlazi dva puta mjesečno• urednik: Darko Rapić

• Studen mogu kopira u kopirnici Laser s popustom uz studentsku iskaznicu.

Zimski semestar:• Početak predavanja: 1. listopada 2015.• Završetak predavanja: 22. siječnja 2016. • Božićni blagdani: 24. prosinca 2015. – 6. siječnja 2016.

Ljetni semestar:• Početak predavanja: 29. veljače 2016.• Završetak predavanja: 10. lipnja 2016.

Ispitni rokovi:• Zimski: 25. siječnja – 26. veljače 2016.• Ljetni: 13. lipnja – 15. srpnja 2016.• Jesenski: 29. kolovoza – 30. rujna 2016.

Upisi: • 19. rujna – 4. listopada 2016.

NADNEVCI ZA NASTAVU

RASPORED PREDAVANJAZA AKADEMSKU GODINU 2015./2016.

RASP

ORE

D PR

EDAV

ANJA

30

STUDIJSKI PROGRAMI

Održavanje predavanja

Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu od ak. god. 2005./2006. izvodi nastavu prema novim studijskim programima, koji su usklađeni prema novomu europskom sustavu studija. Od ak. god. 2015./2016. nastava se izvodi prema novim elabora ma studijskih programa Sve-učilišta u Splitu. Na Katoličkomu bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu (KBF) ustrojeni su:

• Integrirani preddiplomski i diplomski fi lozofsko-teološki studij (FTS), koji traje pet godina i treba steći 300 ECTS bodova. Završetkom studija stječe se naziv magistar/a teologije.

• Preddiplomski teološko-katehetski studij (Preddiplomski TKS), koji traje tri godine i treba steći 180 ECTS bodova. Završetkom studija stječe se naziv prvostupnik/ca (baccalaureus/baccalaurea) katehe ke.

• Diplomski teološko-katehetski studij (Diplomski TKS), koji traje dvije godine, a upisuje se nakon završenoga preddiplomskog teološko-katehetskog studija i treba steći 120 ECTS bodova. Završetkom studija stječe se naziv magistar/a katehe ke.

Studij se sastoji od obveznih i izbornih predmeta te seminara. Svaki semestar u pravilu nosi ukupno 30 ECTS bodova, a akademska godina u pravilu nosi 60 ECTS bodova, u što se ubrajaju svi upisani predme i seminari studijskoga programa. ECTS – European Credit Transfer and Accumula on System je europski sustav za prijenos i prikupljanje bodova. Više na: h p://ec.europa.eu/educa on/index_en.htm Studen prve i druge godine svih programa imaju pravo upisa izvannastavne športske ak v-nos , ukupno 30 nastavnih sa po semestru.

• Obvezni predme se u pravilu održavaju od ponedjeljka do petka od 8.00 do 12.45 sa .• Izborni predme se u pravilu održavaju ponedjeljkom i utorkom od 16.00 do 17.45 sa .• Seminari se u pravilu održavaju četvrtkom od 11.00 do 12.45 sa .• Svi su oblici nastave obvezni.

NAPOMENE

RASPORED PREDAVAN

JA

31

Nastavnik/ici Oznaka ISVU Naziv predmeta Sa ECTS

A. Domazet KBF101 82131 Uvod u misterij Krista i povijest spasenja 30 3

I. Tadić A. Akrap KBF102 82132 Povijest fi lozofi je – stari i srednji vijek 75 5

J. DukićŽ. Tolić KBF103 82133 Povijest Crkve staroga i srednjega vijeka 75 6

I. Kešina KBF104 82134 E ka 45 4

I. Tadić KBF105 82135 Kozmologija 30 3

I. TadićB. Vidović KBF106 82136 Opća psihologija 45 4

D. Runje KBF107 82137 Metodologija znanstvenoga rada 30 2

I. KešinaJ. Hrgović KBF108 82138 La nski jezik I.* / Izborni 30 3


I. KešinaA. Vučković KBF121 82139 Povijest fi lozofi je - moderna i

suvremena 75 6

I. KešinaJ. Hrgović KBF122 82140 La nski jezik II. 30 3

A. VučkovićA. Akrap KBF123 82141 Logika 45 4

Š. Marović KBF124 82142 Crkvena glazbena kultura 30 2

J. DukićŽ. Tolić KBF125 82143 Povijest Crkve novoga i suvremenoga

doba 60 6

M. VugdelijaM. Odrljin KBF126 82144 Opći uvod u Sveto pismo 30 3

Izborni** 30 3

Izborni 30 3

I. GODINA FTS a

ZIMSKI SEMESTAR

LJETNI SEMESTAR

DIPLOMSKI FILOZOFSKO TEOLOŠKI STUDIJ

RASP

ORE

D PR

EDAV

ANJA

32


I. Kešina KBF201 82145 Filozofska antropologija 45 4

A. Vučković KBF203 82147 Ontologija*** 45 5

I. Bodrožić KBF204 82148 Patrologija 60 6

M. Parlov KBF205 82149 Povijest dogmi 30 3

M. Vugdelija KBF206 82150 Hebrejski jezik I. 30 3

Š. Marović KBF207 82151 Osnove gregorijanskog pjevanja 30 3

Izborni 30 3

Izborni 30 3


J. MužićB. Vidović KBF202 82146 Psihologija religije 45 3

I. Tadić KBF221 82152 Teodiceja*** 60 5

A. DomazetE. Punda KBF224 82153 Svjetske religije 30 3

M. Vidović KBF226 82154 Biblijski grčki jezik 30 3

M. VugdelijaM. Odrljin KBF321 82155 Uvod i egzegeza Staroga zavjeta -

proroci i mudrosni spisi 45 5

Izborni 30 3Izborni 30 3Seminar 30 5

* Upisuju svi studen koji u srednjoj školi nisu učili La nski jezik. Drugi studen popunjaju ECTS bodove (ukupno 30) izbornim predmetom.

** Student upisuje izborne predmete ili ECTS bodove popunja dodatnim pisanim radom, koji predviđa određeni predmet. Takav se dodatni pisani rad vrjednuje s 3 ECTS boda. Tijekom studija moguće je izradi če ri takva rada (12 ECTS bodova od bodova predviđenih za izborne predmete). Pisani rad treba ima najmanje 15 autorskih kar ca i bi napisan znanstvenom metodom.

*** Predmet s dodatnim pisanim radom i ECTS bodovima.

II. GODINA FTS a

ZIMSKI SEMESTAR

LJETNI SEMESTAR

RASPORED PREDAVAN

JA

33


A. Domazet KBF301 82523 Kršćanska objava 75 7

A. Mateljan KBF302 82522 Otajstvo Trojedinoga Boga* 45 5

L. Tomašević KBF303 82524 Osnovno moralno bogoslovlje 75 6

M. VugdelijaM. Odrljin KBF304 82525 Uvod i egzegeza Staroga zavjeta -

Petoknjižje i povijesne knjige 45 4

M. Vidović KBF305 82526 Biblijska teologija Staroga zavjeta 30 2

Izborni 30 3

Izborni 30 3


I. ŽižićD. Volarević KBF222 84664 Liturgika 75 5

J. Garmaz KBF223 84665 Katehe ka 60 4

A. DomazetE. Punda KBF322 82527 Crkva Kristova 60 6

L. Tomašević KBF323 82528 Bogoštovlje i krepos 75 6

D. Moro KBF324 82529 Ekumensko bogoslovlje 45 4

Seminar 30 5

III. GODINA FTS a

ZIMSKI SEMESTAR

LJETNI SEMESTAR

* Predmet s dodatnim pisanim radom i ECTS bodovima.

RASP

ORE

D PR

EDAV

ANJA

34


M. Vugdelija KBF401 82530 Uvod i egzegeza Novoga zavjeta: sinop ci 45 4

M. Vidović KBF402 82531 Ivanovski korpus 30 2

Š. Bilokapić KBF403 82532 Spolni, bračni i obiteljski moral 60 5

I. Jakulj KBF404 82533 Uvod u kanonsko pravo, I. i III. knjiga Zakonika kanonskoga prava 30 3

M. ParlovE. Punda KBF405 82534 Kristologija* 60 5

Izborni 30 3Izborni 30 3Seminar 30 5


M. Parlov KBF406 82535 Pneumatologija 30 2

A. Mateljan KBF421 82536 Teološka antropologija* 60 6

M. VidovićM. Vugdelija KBF422 82537 Pavlovski korpus i ostali epistolarni dio 75 6

D. Runje KBF423 82538 Biblijska teologija Novoga zavjeta 30 2

J. Garmaz KBF424 82539 Didak ka i metodika religioznoga odgoja i kateheze 45 3

I. JakuljM. Mrše KBF425 82540 Druga knjiga Zakonika kanonskoga

prava 45 4

A. Čondić KBF426 82541 Temeljna pastoralna teologija 60 4

Izborni 30 3

IV. GODINA FTS a

ZIMSKI SEMESTAR

LJETNI SEMESTAR

* Predmet s dodatnim pisanim radom i ECTS bodovima.

RASPORED PREDAVAN

JA

35

* Popis izbornih predmeta i seminara nalazi se na stranicama 39-41. Opis izbornih predmeta i seminara nalazi se na stranicama 61-144.


A. Mateljan KBF501 82542 Sakramen općenito i inicijacija 60 4I. JakuljM. Mrše KBF502 82543 Zakonik kanonskoga prava

(knjige: V., VI. i VII.) 45 4

M. Volarević KBF503 82544 Društveni nauk Crkve 45 P 15 V 6

A. Čondić KBF504 82545 Posebna pastoralna teologija 60 4J. Garmaz J. Periš KBF505 82546 Vjeronauk i kateheza

osnovnoškolske djece30 P 15 V 4

I. Žižić KBF506 82547 Teologija liturgijskih slavlja 45 2Š. Bilokapić KBF507 82548 Bioe ka 30 3

Izborni* 30 3


I. Jakulj KBF521 82549 Posve teljska služba Crkve – IV. knjiga Zakonika kanonskoga prava 45 4

M. Parlov KBF522 112099 Duhovno bogoslovlje 45 4

A. Mateljan KBF523 82550 Sakramen ozdravljenja i služenja 45 4

D. Moro KBF524 82585 Istočno bogoslovlje 30 2

KBF525 82551 Diplomski rad 11

KBF526 82552 Diplomski ispit 5

V. GODINA FTS a

ZIMSKI SEMESTAR

LJETNI SEMESTAR

RASP

ORE

D PR

EDAV

ANJA

36


A. Domazet KBF101 82131 Uvod u misterij Krista i povijest spasenja 30 3

J. Dukić KBT101 82553 Povijest Crkve staroga i srednjega vijeka 75 6

I. TadićA. Akrap KBT102 82554 Povijest fi lozofi je - stari i srednji vijek 60 5

A. Vučković KBT103 82555 Uvod u fi lozofi ju 30 3

I. Kešina M. Mihalj KBT104 82556 Razvojna psihologija 60 5

B. Matulić KBT106 82557 Crkvena umjetnost 45 3

D. Runje KBF107 82137 Metodologija znanstvenoga rada 30 2

Izborni* 30 3


J. Mužić KBT121 82558 Povijest fi lozofi je – moderna i suvremena 60 5

I. Kešina KBT122 82559 Prak čna fi lozofi ja 60 5

J. Dukić KBT123 82560 Povijest Crkve novoga i suvremenoga doba 45 5

I. TadićB. Vidović KBT125 82561 Opća psihologija 60 P

30 V 6

M. Vugdelija M. Odrljin KBF126 82144 Opći uvod u Sveto pismo 30 3

Izborni 30 3

Izborni 30 3

I. GODINA PREDDIPLOMSKOGA TKS a

ZIMSKI SEMESTAR

LJETNI SEMESTAR

PREDDIPLOMSKI TEOLOŠKO KATEHETSKI STUDIJ

RASPORED PREDAVAN

JA

37


A. Mateljan KBT201 82562 Kršćanski govor o Bogu ** 45 5

J. Garmaz J. BulićM. Prović

KBT203 82563 Didak ka i metodika religioznog odgoja 60 5

M. Parlov KBT204 82564 Kršćanska duhovnost 60 4

A. DomazetE. Punda KBT205 82565 Kršćanska objava ** 45 4

D. Runje KBT304 82566 Uvod u Petoknjižje i egzegeza 45 4

Izborni 30 3

Seminar 30 5


I. Tadić KBT221 82567 Filozofi jski govor o svijetu i Bogu ** 45 4

J. Garmaz J. Bulić KBT222 82568 Opća pedagogija 60 5

J. Garmaz J. Periš KBT223 82569 Opća katehe ka 60 5

A. Domazet KBT224 82570 Kršćanstvo i religije ** 60 5

A. Vučković M. Mihalj KBT225 82571 Komunikologija ** 45 P

15 V 5

Izborni 30 3

Izborni 30 3

II. GODINA PREDDIPLOMSKOGA TKS a

ZIMSKI SEMESTAR

LJETNI SEMESTAR

* Student upisuje izborne predmete ili ECTS bodove popunjava dodatnim pisanim radom, koji predviđa neki predmet. Takav se dodatni pisani rad vrjednuje s 3 ECTS boda. Tijekom studija moguće je izradi jedan takav rad (3 ECTS boda od bodova predviđenih za izborne predmete). Pisani rad treba ima najmanje 15 autorskih kar ca i bi napisan znanstvenom metodom.

** Predmet s dodatnim pisanim radom i ECTS bodovima.

RASP

ORE

D PR

EDAV

ANJA

38


D. Moro KBT202 84574 Crkva Kristova 45 5

M. Vidović KBT301 82572 Uvod u evanđelja i egzegeza 45 3

J. Garmaz KBT302 84575 Vjerski odgoj predškolske djece 30 P 15 V 3

D. Moro KBT326 82581 Ekumensko bogoslovlje 30 3

L. Tomašević KBT306 82576 Bogoslovne i moralne krepos 45 4

M. Volarević KBT325 82580 Društveni nauk Crkve 30 4

Izborni* 30 3

Seminar * 30 5


M. Volarević KBT305 82575 Osnove moralne teologije 60 4

D. Runje KBT321 82577 Uvod u proroke i mudrosnu literaturu i egzegeza 45 3

M. Vidović KBT322 82578 Uvod u poslanice i egzegeza 45 3

I. Bodrožić KBT324 82579 Patrologija 45 4

J. Garmaz J. Grbavac KBT303 84576 Izbor i interpretacija književnih djela 30 3

Š. Marović KBT327 82582 Crkvena glazba 30 3

D. Moro KBF524 82585 Istočno bogoslovlje 30 2

KBT328 82583 Bakalaureat, pisani rad 5

KBT329 82584 Završni ispit 3

III. GODINA PREDDIPLOMSKOGA TKS a

ZIMSKI SEMESTAR

LJETNI SEMESTAR


RASPORED PREDAVAN

JA

39


J. Garmaz J. Periš KBT401 82586 Povijest kateheze i katehe ke 45 4

A. Čondić KBT402 82587 Pastoralna teologija 60 5

J. Mužić KBT403 82588 Sociologija 60 5

J. Mužić B. Vidović KBT404 82589 Psihologija religije 60 5

I. Jakulj KBT405 82590 Temeljna načela kanonskoga prava i sakramen 45 4

I. Žižić D. Volarević KBT406 82591 Liturgika 60 4

Izborni * 30 3


J. Garmaz M. Prović KBT421 84055 Vjeronauk i kateheza djece i

predadolescenata45 P 15 V 5

I. JakuljM. Mrše KBT422 82593 Ustrojstvo Katoličke Crkve 45 4

A. Mateljan KBT423 82594 Teološka antropologija i eshatologija 45 5

Š. Bilokapić KBT424 82595 Spolni, bračni i obiteljski moral 30 3M. Parlov KBT425 82596 Pneumatologija i mariologija 30 3Š. Marović KBT426 82597 Liturgijska glazba 30 2

Izborni 30 3Seminar 30 5

I. GODINA DIPLOMSKOGA TKS a

ZIMSKI SEMESTAR

LJETNI SEMESTAR

DIPLOMSKI TEOLOŠKO KATEHETSKI STUDIJ

* Student upisuje izborne predmete ili ECTS bodove popunjava dodatnim pisanim radom, koji predviđa određeni predmet. Takav se dodatni pisani rad vrjednuje s 3 ECTS boda. Tijekom studija moguće je izradi jedan takav rad (3 ECTS boda od bodova predviđenih za izborne predmete). Pisani rad treba ima najmanje 15 autorskih kar ca i bi napisan znanstvenom metodom.

RASP

ORE

D PR

EDAV

ANJA

40


J. Garmaz KBT501 82598 Vjeronauk i kateheza adolescenata i mladih

45 P 15 V 5

M. Parlov KBT503 82599 Kristologija 45 5

A. Mateljan KBT504 82600 Sakramen općenito i inicijacija 60 5

M. VugdelijaM. Odrljin KBT505 82601 Biblijska teologija Staroga zavjeta 30 3

M. Vidović KBT506 82602 Biblijska teologija Novoga zavjeta 30 3

Š. Bilokapić KBF507 82548 Bioe ka 30 3

Izborni* 30 3

Izborni 30 3


A. Čondić KBT521 82603 Pastoral župne zajednice 60 5

A. Mateljan KBT522 82604 Sakramen ozdravljenja i služenja 45 4

J. Garmaz J. Periš KBT523 82605 Kateheza odraslih 45 P

15 V 5

KBT524 82606 Diplomski rad 11

KBT525 82607 Diplomski ispit 5

II. GODINA DIPLOMSKOGA TKS a

ZIMSKI SEMESTAR

LJETNI SEMESTAR


RASPORED PREDAVAN

JA

41


A. VučkovićM. Mihalj KBF632 144595 Sredstva priopćavanja 20P

10V 3

A. Vučković KBF626 140642 Egzistencijalis čka fi lozofi ja 30 3

I. Kešina KBF531 83434 Filozofi ja i prirodoznanstveno istraživanje 30 3

I. JakuljM. Mrše KBF560 82613 Zakonik kanona Istočnih Crkava 30 3

J. Garmaz M. Prović KBF565 82614 Kateheza srednjoškolaca 30 3

J. Dukić KBF569 82615 Crkva i fi lm. Dokumen 30 3

M. VugdelijaM. Odrljin KBF580 82616 Ins tucije Staroga zavjeta 30 3

I. Tadić A. Akrap KBF584 82617 Dijaloška fi lozofi ja Mar n Buber 30 3

J. GarmazJ. Bulić KBF602 84767 Pedagogija duhovnih zvanja 30 3

D. Runje KBF620 112619 Izraelci u egipatskomu ropstvu (Izl 1-15) 30 3

I. ŽižićD. Volarević KBF625 140641 Liturgijska godina 30 3

A. ObadP. S. JankovićLj. ŽunićF. MihanovićA. JeličićD. I. Bilić

KBF629 140844 Pacijent i zdravstvo30 P20 S10 V

6

J. MužićA. Gašpar KBF622 129214 Engleski jezik teologije I. 15 P

15 V 3

Š. Marović KBF631 144591 Crkveno pučko pjevanje u bogoslužju u hrvatskom narodu 30 3

* Student može jekom studija, uz savjet s prodekanom za nastavu, upisa najviše do 15 ECTS bodova na drugim sastavnicama (usp. Pravilnik o vanjskoj suradnji Sveučilišta u Splitu, čl. 9.).

ZIMSKI SEMESTAR

I Z B O R N I P R E D M E T I

RASP

ORE

D PR

EDAV

ANJA

42

LJETNI SEMESTAR


J. DukićJ. Grbavac KBF540 82621 Staroslavenski jezik i glagoljaštvo 30 3

Š. Bilokapić KBF547 82610 Spolno nasilje 30 3

L. Tomašević KBF549 82623 Ljudska prava 30 3

A. Domazet KBF557 82624 Mariologija 30 3

I. Jakulj KBF559 82625 Pravni položaj Katoličke Crkve u Hvatskoj 30 3

I. TadićA. Akrap KBF582 82627 Pojam Boga poslije Auschwitza 30 3

M. Vugdelija KBF604 84769 Društvena dimenzija biblijske vjere 30 3

M. VugdelijaM. Odrljin KBF607 84773 Obećana zemlja 30 3

A. Vučković/M. Mihalj KBF610 84777 Aser vna komunikacija 20P

10V 3

J. DukićŽ. Tolić KBF617 112611 Povijest franjevačkoga reda 30 3

J. Garmaz M. Prović KBF619 112614 Vjerski odgoj osoba s teškoćama u

razvoju 30 3

I. Žižić KBF628 140644 Theology and Simbolism in Early Chris an Art 30 3

J. MužićA. Gašpar KBF623 129228 Engleski jezik teologije II. 15P

15V 3

A. VučkovićM. Mihalj KBF609 84776 Televizijski navještaj 30P 3

J. GarmazJ. Periš KBF633 144593 Osobitos župne kateheze u

aktualnim hrvatskim prilikama 30P 3

A. Čondić KBF627 140643 Laički crkveni pokre u Hrvatskoj 30 3

I Z B O R N I P R E D M E T I

RASPORED PREDAVAN

JA

43


D. Moro KBS120 82633 Gorući problemi ekumenizma danas 30 5

I. Jakulj KBS185 126327 Ženidbena privola 30 5

J. DukićŽ. Tolić KBS178 112620

Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja u razdoblju od 1945.–1960. Dokumen

30 5

A. Domazet KBS179 112623 Vjera i religiozno iskustvo 30 5

J. Garmaz KBS189 140939 Stepinac u vjeronauku i katehezi 30 5

A. Mateljan KBS168 84787 Sakramen u pravoslavlju 30 5

ZIMSKI SEMESTAR

S E M I N A R I

LJETNI SEMESTAR


A. Vučković KBS188 140845 Egzistencijalis čka fi lozofi ja 30 5

J. Dukić KBS142 82639 Splitsko-makarska biskupija za vrijeme Drugoga svjetskog rata. Dokumen . 30 5

D. Runje KBS153 83459 Biblija i kumranski spisi 30 5

M. Volarević KBS166 84785 Žena i muškarac između “novoga” i “staroga” feminizma 30 5

M. Vidović KBS180 112624 Spolnost kod Pavla, posebno u 1 Kor 30 5

J. Mužić KBS186 126357 Eugenika i kriptoeugenika 30 5

A. Čondić KBS187 140843 Socijalna dimenzija evangelizacije 30 5

A. Čondić KBS190 144594 Pastoralne smjernice prema Gaudium et spes 30 5

TEZARIJ ZA:

DIPLOMSKI ISPIT FTS-a,ZAVRŠNI ISPIT PREDDIPLOMSKOGA TKS-a,

DIPLOMSKI ISPIT TKS-a

46

TEZA

RIJ

• Filozofsko-teološki studij završava izradom pisanoga rada i polaganjem diplomskoga ispi-ta, koji ima ukupno 5 ECTS bodova.

DIPLOMSKI RAD• Diplomski se rad piše iz područja teologije ili srodnih znanos , koje su zastupljene u diplom-

skomu studiju. • Voditelj rada može bi nastavnik u zvanju docenta ili višemu zvanju.• Diplomski rad, pisan znanstvenom metodom, treba sadržava najmanje 30 autorskih kar ca.• Student je dužan prijavi naslov diplomskoga rada i voditelja rada u Studentsku službu

makar šest mjeseci prije diplomskog ispita. Diplomski rad ocjenjuje voditelj rada.• Nadnevci diplomskih ispita predviđeni su jedanput mjesečno jekom akademske godine,

a nalaze se u akademskoj knjižici.• Makar jedno od tri područja diplomskog ispita mora bi neposredno teološkoga karaktera i pri-

pada sustavnoj, biblijskoj ili pastoralno-liturgijskoj teologiji.• Dva mjeseca prije diplomskog ispita student prijavljuje ispit i odabrano područje za diplomski

ispit, koje je drukčije od područja koje pokriva diplomski rad.• U vremenskomu razdoblju od tjedan dana Dekanski kolegij studentu, koji je prijavio ispit,

dostavlja drugo područje diplomskog ispita.

DIPLOMSKI ISPIT• Diplomski je ispit javan. • Diplomski se ispit sastoji od dva dijela. • U prvomu dijelu ispita pristupnik predstavlja diplomski rad i odgovara na pitanja članova

povjerenstva vezana uz rad i izlaganje o njemu. Izlaganje i rasprava traju po 10 minuta.• Drugi se dio sastoji od odgovora na pitanja članova ispitnoga povjerenstva iz dva studij-

ska područja. Jedno studijsko područje predlaže student kod prijave diplomskog ispita, a jedno studijsko područje određuje dekanski kolegij najduže tjedan dana nakon prijavlje-noga diplomskog ispita.

NAČIN ZAVRŠETKA STUDIJA I UVJETI ZA PRISTUP USMENOMU DIPLOMSKOM ISPITU

ZA FILOZOFSKO TEOLOŠKI STUDIJ

NAČIN ZAVRŠETKA STUDIJA

47

TEZARIJ

UVJETI ZA PRISTUP USMENOMU DIPLOMSKOM ISPITU

ISPITNO POVJERENSTVO

• Dekan imenuje predsjednika ispitnoga povjerenstva i dva člana iz dva predmetna područja.• Predsjednik i članovi ispitnoga povjerenstva mogu bi nastavnici Filozofsko-teo loš koga

studija u znanstveno-nastavnomu zvanju docenta i više.• Predsjednik povjerenstva sastavlja i potpisuje zapisnik diplomskoga ispita, a članovi povje-

renstva ga potpisuju.

1. Odslušan predviđeni studijski program. 2. Položeni svi ispi iz obveznih i izbornih predmeta. 3. Napisani i ocijenjeni seminarski radovi. 4. Dva tjedna prije nadnevka diplomskog ispita u Studentsku službu treba dostavi :

• prijavnicu s ocjenom diplomskoga rada,• dva primjerka tvrdo uvezanoga diplomskog rada -

jedan s ocjenom i potpisom voditelja,• potvrdu iz fakultetske knjižnice o razduženos ,• prijavnicu za diplomski ispit,• Prijavni list o diplomiranima (za Sta s čki zavod RH) –

ispunjava se u Studentskoj službi, • osobnu izjavu o svim ispunjenim uvje ma koji se traže

za pristup diplomskom ispitu.

48

TEZA

RIJ

II. SVETO PISMO STAROGA ZAVJETA

1. Stvarnost, narav i predmet Objave, bogoduhost Svetoga pisma, osobito klasična biblijska mjesta, is na Svetoga pisma, književni rodovi (Dei Verbum).

2. Izvještaj o stvaranju čovjeka i problema ka iskonskoga grijeha (Post 1-3): književni sastav i teološka poruka.

3. Poziv, uloga i zadaća proroka u Izraelu: Iz 6,1-13; Jr 1,4-19; Ez 1-3.4. Razvitak i važnost mesijanske ideje u Staromu zavjetu; izabrana mesijanska mjesta:

Post 3,15; 49,10; Ps 2 i 110; Iz 7,14-15; 9,1-6; Zah 9,9-10; Dn 7,13-14 i Jr 31-34.5. Psalmi: nastanak, autorstvo, razdioba i egzegeza deset izabranih psalama (1; 8; 14;

23; 58; 90; 118; 121; 126; 137).

III. SVETO PISMO NOVOGA ZAVJETA

1. Književna vrsta, faze formiranja i povijesnost sinop čkih evanđelja. Govor na gori (Mt 5-7).

2. Posebnos Ivanova evanđelja s posebnim osvrtom na Prolog (1,1-18).3. Prigodnost Pavlovih spisa i razvitak njegove misli prema kronologiji njihova nastanka.4. Abrahamov lik u Pavlovoj misli prema poslanicama Galaćanima i Rimljanima.5. Krist i njegovo svećeništvo u Poslanici Hebrejima.

IV. TEMELJNO BOGOSLOVLJE

1. Značenje pojma Objave, neki povijesni modeli shvaćanja Objave (epifanijski, instrukcij-ski, personalis čki), razlika između kozmičke i povijesne objave, osnovni elemen biblij-skoga iskustva Objave, kristocentričnost novozavjetne Objave. Aktualni katolički nauk o Objavi u svjetlu teološke predaje i dokumenata učiteljstva Crkve: dogmatska kons tucija Dei Verbum, odnos između Pisma, Predaje i Učiteljstva, refl eksija o vjeri kao sastavno-mu dijelu događaja Objave.

2. Povijest Isusa Krista: Isusova poruka, njegova čudesa, kristološki naslovi, Isusova smrt i uskrsnuće. Vjera Crkve o Isusu Kristu: Isusovo božanstvo, njegovo otkupiteljsko djelo, teorije spasenja jekom povijes .

3. Kristovo obećanje i povijesno ustanovljenje Crkve kao novoga Božjega naroda. U Crkvi, koja je jelo Kristovo i opći sakrament spasenja, postoji temeljno dostojanstvo svih

TEZARIJ ZA DIPLOMSKI ISPIT FTS

I. FILOZOFIJA

1. Novovjeka metafi zika.2. Søren Kierkegaard, kršćanstvo, subjek vnost i is na.3. Hans Georg Gadamer i univerzalnost hermeneu ke.4. E ka - ćudoredan čin kao slobodan čin.5. Filozofska antropologija - Povijesna pozadina razvoja antropološke misli.

49

TEZARIJ

vjernika i raznolikost darova, služba i zadaća. Struktura i glavne poruke kons tucije Lumen Gen um.

4. Služba i kolegijalno učiteljstvo biskupa te učiteljstvo Pape.5. Crkvenost i znanstvenost bogoslovlja kao sustavnoga razmišljanja o Objavi i vjeri.

V. POVIJEST KRŠĆANSKE LITERATURE I KRŠĆANSKOGA NAUKA

1. Pojam patrologije i znanstveni status discipline. Stanje Crkve i teologije u prednicej-skomu razdoblju. Opće značenje apostolskih otaca u povijes teološke misli te najvaž-nije informacije o pojedinim autorima i djelima (Ignacije An ohijski, Klement Rimski, Polikarp iz Smirne, Didaché, Pseudo-Barnabina poslanica, Hermin Pas r). Apokrifna književnost. Apologe ka u drugomu stoljeću i najvažniji predstavnici (Jus n, Tacijan, Aris d iz Atene, Teofi l An ohijski, Atenagora). Here čka i an here čka književnost u drugomu stoljeću, a napose značenje Ireneja Lyonskoga). Aleksandrijska škola i naj-važniji predstavnici (Klement Aleksandrijski, Origen). Začetci la nske književnos u Africi (Tertulijan, Ciprijan).

2. Arijanska kriza između Nicejskoga i Carigradskoga sabora i najvažniji autori uključe-ni u raspravu u prvomu razdoblju (Atanazije Aleksandrijski, Euzebije Cezarejski, Ćiril Jeruzalemski). Problem makedonijanstva i apolinarizma. Kapadočani. An ohijska ško-la (Teodor Mopsues jski, Ivan Zlatous ).

3. Crkvena književnost na Zapadu u IV. i V. st. (Hilarije, Ambrozije, Jeronim i Au gu-s n). Ras koli i krivovjerja na Zapadu: dona zam, maniheizam, priscilijanizam i pela-gijanizam.

4. Teološke rasprave između an ohijske i aleksandrijske škole. Problem nestorijanizma i Marijino bogomaterinstvo. Efeški sabor (Ćiril Aleksandrijski, Teodoret Cirski). Problem monofi zi zma i Kalcedonski sabor.

5. Pojasni pojam dogma te razvoj pojma kroz povijest. Pojasni odnos između dogme i Objave, odnosno između dogme i Svetoga pisma. Izloži čimbenike razvoja dogme, modele razvoja dogme (J. E. Kuhn, K. Rahner), granice dogme te kriterije auten čno-ga razvoja dogme (J. H. Newman). Tradicija i Pravilo vjere. Nastanak simbola vjere: ispovijes vjere u Novomu zavjetu te kod apostolskih otaca. Usporedba članaka Apo-stolskoga vjerovanja s Nicejsko-carigradskim.

VI. DOGMATSKO BOGOSLOVLJE

1. Trinitarna teologija: vjera u Trojedinoga Boga utemeljena je na biblijskoj objavi Staroga i Novoga zavjeta a njezin je konačni lik plod višestoljetnoga rasta vjerničkoga posvještenja sveobuhvatnos biblijskoga govora o Bogu.

2. Kristologija: Isus Krist, Sin Božji i Sin čovječji, svojim je djelom i navještajem potvrdio svoje mesijansko poslanje. Crkva je defi nirala da je istobitan s Ocem, potpuni Bog i potpuni čovjek, jedinca posrednik između Boga i ljudi, otkupitelj i proslavljeni Spasitelj.

3. Teološka antropologija: čovjek, stvoren na sliku i priliku Božju (Post 1,26), pozvan je nakon istočnoga grijeha i osobnih grijeha suobliči se Kristu po Duhu Svetomu (2 Kor 3,18). Život milos daruje mu slobodu djece Božje i vodi ga u eshatološko zajedništvo spasenja.

50

TEZA

RIJ

4. Sakramen : pojedini sakramen Crkve, koja je u Kristu opći sakrament spasenja, znak najtješnjega sjedinjenja s Bogom i jedinstva cijeloga ljudskog roda (LG 1.; 11.), jesu otajstveni događaji susreta s proslavljenim Kristom kao Božjim sakramentom.

5. Euharistija: otajstvo euharistije je spomen-čin Gospodinove smrti i uskrsnuća, sakramentalna žrtva i sveta gozba, u kojoj je is nski, tvarno i supstancijalno prisutan Krist Gospodin.

VII. MORALNO BOGOSLOVLJE1. Norme moralnos . O moralnoj normi općenito (pojam, vrste, kršćansko tradicionalno

utemeljenje). Ljudska savjest – subjek vna norma (savjest kao zadnja obvezujuća instanca, biblijsko-teološki nauk o savjes , vrste savjes u djelovanju; kriva savjest). Moralni zakon – objek vna norma (pojam, defi nicija i vrste Zakona, naravni moralni zakon, Kristov zakon i njegove odlike, važnost i vrste ljudskih zakona).

2. Moralne krepos . Pojam i vrste krepos razboritos (defi nicija, kons tu vni elemen , čini, stjecanje). Pavlovska teologija krepos razboritos (dokimazein), razboritost i znakovi vremena. Krepost pravednos kao opća i posebna krepost, odnos pravednos i prava, klasična podjela pravednos , povreda pravednos . Duhovna jakost - pojam, krivi pojmovi, stjecanje, vrhunac. Krepost umjerenos : osobine o pojam umjerenos , novozavjetno uokvirenje, tjelesna askeza, post i nemrs, pojam trijeznos .

3. Etika spolnosti: antropologija i ljudska spolnost: biološka, psihološka, dijaloška, društveno-kulturalna i otajstvena dimenzija spolnos . Spolnost u kontekstu kršćanskog otajstva: poteškoće oko asimiliranja spolnos u kršćanstvo, izvorna kršćanska kozmovizija spolnos , norme spolnoga morala u Svetomu pismu. Opći spolni moral: povijest spolnoga morala, fundamentalni spolni moral. Konkretni spolni moral: žena i kršćanski moral, homoseksualnost, antropologija i moral heterospolnog odnosa, masturbacija, spolne patologije i moral.

4. Ljubav, spolnost i plodnost u braku: defi nicija braka. Brak u Bibliji. Predbračni period. Antropologija i moral bračne ljubavi. Izvanbračni spolni odnosi. Kriza braka kao ins -tucije. Stabilnost braka i razvod. Značenje i zadaća obitelji. Razlog obiteljske ustanove danas. Moralni stavovi i vrjednote u obiteljskom životu. Odgovorno rađanje i kontra-cepcija. Prava djece (posvojenje). Vjerski i spolni odgoj.

5. Bioe ka: opća i posebna: nastanak, širenje i defi nicije bioe ke. Bioe čki modeli (socio-biološki, liberalno-radikalni, pragma čno-u litaris čki, personalis čki). Metoda istra-živanja u bioe ci. Laička/katolička bioe ka. Antropocentrizam i biocentrizam. Ljudska osoba i njezino jelo. Načela personalis čke bioe ke. Modeli odnosa liječnik-pacijent. Svetost života i kvaliteta života. Prenatalna dijagnos ka. Ljudska prokreacija. Pobačaj. Tehničko-znanstveni i moralni vid umjetne oplodnje. Medicinski i moralni vid kontra-cepcije i sterilizacije. Presađivanje organa. Eutanazija, terapeutsko nasilje i dostojan-stvo smr . Ovisnos . Infekcija HIV-om.

VIII. PASTORALNO BOGOSLOVLJE1. Nastanak i povijesni razvitak pastoralnoga bogoslovlja. 2. Pastoralno značenje Drugoga va kanskog sabora i poimanje pastoralnih smjernica

u Crkvi u Hrvatskoj. Pastoralna kons tucija Gaudium et spes. Nova evangelizacija i pastoral kulture.

51

TEZARIJ

3. Materijalni i formalni objekt pastoralnoga bogoslovlja. Metode pastoralnoga bogoslovlja.

4. Pastoral župne zajednice. Pastoralno programiranje crkvenoga rada.5. Pastoral sakramenata. Pastoral braka i obitelji.

IX. EKUMENSKO BOGOSLOVLJE

1. Povijest ekumenskoga pokreta i nastanak Ekumenskoga vijeća Crkava.2. Stav Katoličke Crkve o ekumenizmu do Drugoga va kanskog sabora.3. Dekret Drugoga va kanskog sabora Unita s redintegra o.4. Katolička načela ekumenizma.5. Enciklika pape Ivana Pavla II. Ut unum sint.

X. LITURGIKA

1. Osnove teologije liturgije. Defi nicija liturgije prema Drugomu va kanskom saboru, simbol i obred, opseg i sadržaj slavlja, Crkva i liturgija, uloga Božje Riječi u liturgiji Crkve.

2. Povijest liturgije. Posebni naglasci iz općega pregleda povijes liturgije od Novoga zavjeta pa do Drugoga va kanskog sabora i poslijesaborske obnove. Pregled povijes različi h zapadnih obitelji i obreda, osobito rimske liturgije.

3. Kristovo Otajstvo u liturgijskoj godini. Vrijeme kao prostor ostvarivanja Kristova vazmenoga otajstva, anamneza, Otajstvo, slavlje Kristovih otajstava u krugu liturgijske godine.

4. Liturgijski prostor i liturgijska umjetnost. Liturgijski prostor kao mjesto ostvarivanja Kristova vazmenoga otajstva, liturgijska žarišta, umjetnost i ikonografi ja. Glazba u liturgijskomu životu Crkve. Tradicija gregorijanskoga pjevanja u rimskoj Crkvi. Prijesaborski, saborski i poslijesaborski dokumen XX. stoljeća o liturgijskoj glazbi. Hrvatska glazbena tradicija: glagoljaško i pučko pjevanje.

5. Teologija liturgijskih slavlja. Pojam sakramenta i sakramentalnoga slavlja, kristološki temelj sakramentalnos , središnjost euharis je u cjelini sakramentalnoga života Crkve, krštenje, potvrda i euharis ja kao otajstva pristupa kršćanstvu, teologija euharistijskoga slavlja: bogoslužje Riječi, bogoslužje stola, četiri euharistijske molitve.

XI. CRKVENA POVIJEST

1. Poli čko-religiozna pozadina nastajanja kršćanstva, početci Crkve, progoni kršćana, priznanje kršćanstva, odnos kršćana prema nekršćanima. Crkva u doba Konstan nove dinas je (306. - 361.), Valen nijanove (364. - 394.), Teodozijeve (394. - 455.) i Jus nijanove dinas je (518. - 610.).

2. Seobe i pokrštenje narodâ. Papinska država. Istočni raskol, obnova Crkve, križarski ratovi i inkvizicija. Starovjekovna i srednjovjekovna krivovjerja. Raskol zapadnoga kršćanstva. Sekularizacija i Crkva. Crkveni sabori.

3. Avignonsko razdoblje (1309. - 1378.) i kriza jedinstva zapadne Crkve (1378. - 1418.). Obnova Crkve nakon Tridentskoga sabora. Tridesetogodišnji rat (1618. - 1648.) i

52

TEZA

RIJ

Wes alski mir (1648.). Francuska revolucija i Crkva. Socijalno pitanje. Ques o Romana. Crkva i totalitarizmi u XX. stoljeću.

4. Arheološki, epigrafički i diplomatički izvori za proučavanje nacionalne crkvene povijes . Doseljenje i pokrštenje Hrvata. Crkva u doba narodne dinas je. Ćirilo-metodska baš na. Redovnici na hrvatskomu tlu.

5. Crkva u Hrvatskoj u doba turske i mletačke vladavine. Crkva u XVIII. stoljeću. Liberalizam i Crkva. Hrvatski narodni preporod. Hrvatski katolički pokret. Crkva u XX. stoljeću.

XII. KANONSKO PRAVO

1. Božji narod: obveze i prava vjernika laika, klerika i članova ustanova posvećenoga života. Hijerarhijsko uređenje Crkve: vrhovna Crkvena vlast, Rimska kurija, biskupi, biskupije i župe.

2. Kaznene mjere u Crkvi: kažnjavanje kažnjivih djela općenito, kazneni zakoni i kaznene zapovijedi, podložnici kaznenih mjera, kazne općenito, kazne za pojedinačna kažnjiva djela.

3. Priprava na ženidbu i ženidbene zapreke (dokumen potrebni za ženidbu, ispit zaručnika i način utvrđivanja njihova slobodnog stanja, napovijedi, postupak za ženidbu, zabrane prisustvovanja (kan. 1071.), ženidbene zapreka, oprost od ženidbenih zapreka).

4. Ženidbena privola (defi nicija i odlike privole, nesposobnost za davanje ženidbene privole (kan. 1095.), okolnos koje utječu na ženidbenu privolu: zabluda, zlonamjerna prijevara, hinjena privola, uvjetna privola, prisila i strah).

5. Sakramen kršćanske inicijacije (odredbe o materiji i formi sakramenata krštenja, potvrde i euharis je; redovi i izvanredni djelitelji sakramenata kršćanske inicijacije; primatelji h sakramenata; kumovanje na krštenju i potvrdi).

XIII. RELIGIOZNA PEDAGOGIJA I KATEHETIKA

1. Ciljevi i zadaće kateheze u procesu evangelizacije. E mološko, tradicijsko i suvremeno značenje kateheze. Ciljevi religiozne zrelos . Kateheza kao odgoj vjere. Temeljne zadaće kateheze.

2. Kateheza u službi trajnoga odgoja vjere. Oblici trajne kateheze. Svrha kateheze. Temeljne i ostale zadaće kateheze. Kriteriji za izlaganje evanđeoske poruke u katehezi.

3. Uloga i mjesto metode u katehetskoj komunikaciji. Teorije religioznoga razvoja. Metodički sustavi, pristup umjetničkim slikama, rad s biblijskim tekstovima, projektna nastava u vjeronauku.

4. Iden tet školskoga vjeronauka i župne kateheze. Program i ciljevi vjeronauka u osnovnoj školi (antropološki, teološki i društveno-kulturni razlozi). Sadržajni i metodološki temelji župne kateheze. Celebra o cateche ca.

5. Vjeronauk i kateheza djece i predadolescenata. Obilježja dobi, ciljevi, metode i sadržaji vjeronauka, biblijska didak ka, HNOS u vjeronauku.

53

TEZARIJ

• Preddiplomski teološko-katehetski studij završava izradom pisanoga završnog rada i izlaganjem toga rada pred ispitnim povjerenstvom. Taj ispit ima ukupno 3 ECTS boda.

PISANI ZAVRŠNI RAD

• Završni se rad piše iz područja teologije ili srodnih znanosti koje su zastupljene u trogodišnjemu preddiplomskom studiju.

• Voditelj rada može bi nastavnik u zvanju docenta ili višemu zvanju.• Završni rad, pisan znanstvenom metodom, treba sadržava najmanje 30 autorskih kar ca.• Student je dužan prijavi naslov završnoga pisanog rada i voditelja rada u Studentsku služ-

bu najmanje šest mjeseci prije završnog ispita. Završni rad ocjenjuje voditelj rada.• Nadnevci završnoga ispita predviđeni su u akademskoj knjižici.

ZAVRŠNI ISPIT

• Završni je ispit javan.• Završni se ispit sastoji od izlaganja završnoga pisanog rada i odgovora na jednu tezu po

izboru dekanskog kolegija, te na jednu tezu iz područja koje student sam bira, a koje je različito od područja iz kojeg je pisao završni rad.

• Izlaganje traje 15 minuta, a ispit 20 minuta.• Završni ispit na Preddiplomskomu teološko-katehetskom studiju može se ponovi samo

jedanput me da razmak između prvoga i drugoga nadnevka polaganja ne smije bi manji od 60 dana.

NAČIN ZAVRŠETKA PREDDIPLOMSKOGA TEOLOŠKO KATEHETSKOG STUDIJA I UVJETI ZA PRISTUP

USMENOM ZAVRŠNOM ISPITU


54

TEZA

RIJ

UVJETI ZA PRISTUP USMENOMU ZAVRŠNOM ISPITU

ISPITNO POVJERENSTVO

• Dekan imenuje dva člana ispitnoga povjerenstva od kojih je jedan mentor izloženoga rada.• Predsjednik ispitnoga povjerenstva ne može bi mentor pisanog rada.• Predsjednik i član ispitnoga povjerenstva mogu bi nastavnici u znanstveno-nastavnomu

zvanju docenta i više. • Predsjednik povjerenstva sastavlja i potpisuje zapisnik diplomskog ispita koji potpisuju

oba člana.

1. Odslušan predviđeni trogodišnji studijski program. 2. Položeni svi ispi iz obveznih i izbornih predmeta. 3. Napisani i ocijenjeni seminarski radovi. 4. Dva tjedna prije nadnevka završnog ispita u Studentsku službu treba dostavi :

• prijavnicu s ocjenom završnoga rada,• dva primjerka tvrdo uvezanoga završnog rada -

jedan s ocjenom i potpisom voditelja,• potvrdu iz fakultetske knjižnice o razduženos ,• prijavnicu za završni ispit,• Prijavni list o diplomiranima (za Sta s čki zavod RH) –


za pristup završnom ispitu.

55

TEZARIJ

TEZARIJ ZA ZAVRŠNI ISPIT PREDDIPLOMSKI TKS

I. FILOZOFIJA

1. Anzelmov ontološki dokaz Božjega postojanja.2. Treći put Tome Akvinskoga.3. Ćudoredan čin kao slobodan čin.

II. SVETO PISMO STAROGA ZAVJETA

1. Bogoduhost Svetoga pisma, osobito klasična mjesta, is na Svetoga pisma, književni rodovi.

2. Temeljne antropološke tvrdnje u Post 1-3. 3. Sinajski savez i Deset Božjih zapovijedi (Izl 20,1-21; Pnz 5,1-21): važnost i glavna poruka.

III. SVETO PISMO NOVOGA ZAVJETA

1. Književna vrsta, faze formiranja i povijesnost sinop čkih Evanđelja. Isusov an te čni govor u Mt 5,21-48.

2. Rječničke, s lske, kompozicijske i teološke posebnos Ivanova Evanđelja s posebnim osvrtom na tumačenje Prologa (1,1-18).

3. Pavlova misao prema kronologiji nastanka njegovih spisa, stav prema Židovima.

IV. TEMELJNO BOGOSLOVLJE

1. Tumačenje pojma Objave, neki povijesni modeli shvaćanja Objave (epifanijski, instrukcijski, personalis čki), razlika između kozmičke i povijesne objave, osnovni elemen biblijskoga iskustva Objave, kristocentričnost novozavjetne Objave. Aktualni katolički nauk o Objavi u svjetlu teološke predaje i dokumenata Učiteljstva Crkve: dogmatska kons tucija Dei Verbum, odnos Pisma, Predaje i Učiteljstva, refl eksija o vjeri kao sastavnomu dijelu događaja Objave.

2. Kristovo obećanje i povijesno ustanovljenje Crkve kao novoga Božjega naroda. U Crkvi, koja je jelo Kristovo i opći sakrament spasenja, postoji temeljno dostojanstvo svih vjernika i raznolikost darova, služba i zadaća. Struktura i glavne poruke kons tucije Lumen gen um. Služba i kolegijalno učiteljstvo biskupa te učiteljstvo Pape.

3. Raščlamba različi h vidova pojma religije kao što su: značenje pojma religija, sveto kao središte religije, nastanak svetoga prostora, sve h mjesta, mitova itd. Velike religije svijeta: islam, hinduizam, budizam, konfucijanizam, taoizam, njihovi sve spisi, slika o Bogu, antropologija, putovi spasenja. Neke temeljne odrednice sadržane u crkvenim dokumen ma glede odnosa prema nekršćanskim religijama.

56

TEZA

RIJ

V. POVIJEST KRŠĆANSKE LITERATURE I KRŠĆANSKOGA NAUKA

1. Pojam patrologije i znanstveni status discipline. Stanje Crkve i teologije u prednicejskomu razdoblju. Opće značenje apostolskih otaca u povijes teološke misli te najvažnije informacije o pojedinim autorima i djelima (Ignacije An ohijski, Klement Rimski, Polikarp iz Smirne, Didaché, Pseudo-Barnabina poslanica, Hermin Pas r). Apologe ka u drugomu stoljeću i najvažniji predstavnici (Jus n, Tacijan, Aris d iz Atene, Teofi l An ohijski, Atenagora). Here čka i an here čka književnost u drugomu stoljeću te napose značenje Ireneja Lyonskoga). Aleksandrijska škola i najvažniji predstavnici (Klement Aleksandrijski, Origen). Začetci la nske književnos u Africi (Tertulijan, Ciprijan).

2. Arijanska kriza između Nicejskoga i Carigradskoga sabora i najvažniji autori uključeni u raspravu u prvomu razdoblju (Atanazije Aleksandrijski, Euzebije Cezarejski, Ćiril Jeruzalemski). Problem makedonijanstva i apolinarizma. Kapadočani. An ohijska škola (Teodor Mopsues jski, Ivan Zlatous ).

3. Crkvena književnost na Zapadu u IV. i V. st. (Hilarije, Ambrozije, Jeronim i Augus n). Teološke rasprave između an ohijske i aleksandrijske škole. Problem nestorijanizma i Marijino bogomaterinstvo. Efeški sabor (Ćiril Aleksandrijski, Teodoret Cirski). Problem monofi zi zma i Kalcedonski sabor.

VI. DOGMATSKO BOGOSLOVLJE

1. Svetopisamski temelj i teološko značenje kršćanskoga govora o Trojedinomu Bogu.2. Proces prihvaćanja trojstvene vjere u tradiciji Crkve. 3. Sveza Trojstva sa stvaranjem, utjelovljenjem, otkupljenjem, Crkvom i međureligijskim

dijalogom.

VII. MORALNO BOGOSLOVLJE

1. Norme moralnos . O moralnoj normi općenito (pojam, vrste, kršćansko tradicionalno utemeljenje). Ljudska savjest – subjek vna norma (savjest kao zadnja obvezujuća instanca, biblijsko-teološki nauk o savjes , vrste savjes u djelovanju, kriva savjest). Moralni zakon – objek vna norma (pojam, defi nicija i vrste Zakona, naravni moralni zakon, Kristov zakon i njegove odlike, važnost i vrste ljudskih zakona).

2. Kršćansko poimanje i vrjednovanje države (teorije o nastanku države, smisao i svrha države, Crkva i država, opravdani rat, problem smrtne kazne.

3. Moralne kreposti. Pojam i vrste kreposti razboritosti (definicija, konstitutivni elemen , čini, stjecanje). Pavlovska teologija krepos razboritos (dokimazein), razboritost i znakovi vremena. Krepost pravednos kao opća i posebna krepost, odnos pravednos i prava, klasična podjela pravednos , povreda pravednos . Duhovna jakost – pojam, krivi pojmovi, stjecanje, vrhunac. Krepost umjerenos : osobine o pojam umjerenos , novozavjetno oblikovanje, tjelesna askeza, post i nemrs, pojam trijeznos .

57

TEZARIJ

VIII. EKUMENSKO BOGOSLOVLJE

1. Nastanak, razvoj i ins tucionaliziranje ekumenskoga pokreta i Svjetskoga vijeća Crkava.2. Dekret Drugoga va kanskog sabora Unita s redintegra o.3. Enciklika pape Ivana Pavla II. Ut unum sint.

IX. LITURGIKA

1. Ikonografske metode. Tijekom povijes kršćanske sakralne umjetnos nastale su različite ikonografske metode pomoću kojih su kršćanski umjetnici slikovito prikazivali svetopisamske tekstove. Dok se povijest likovne umjetnos koris ikonologijskim pojmovima (romanika, go ka, renesansa, barok i tako dalje), kršćanska sakralna umjetnost koris ikonografi jske pojmove (ikonografske metode), kao što su: simbolizam, simboličke scene, metoda redukcije, nara vna metoda i metoda simulacije.

2. Crkvena glazba. Glazba u liturgijskomu životu Crkve. Bogoslužno pjevanje u prvim kršćanskim stoljećima. Tradicija gregorijanskoga pjevanja u rimskoj Crkvi.

3. Crkvena glazbena kultura u Hrvata. Hrvatska glazbena tradicija: glagoljaško pjevanje, specifi čnost crkvenoga liturgijsko-glazbenog izričaja na hrvatskomu tlu. Kapelništvo u bazilikalnim i katedralnim crkvama s posebnim osvrtom na kapelnike splitske katedrale. Cecilijanski pokret u svijetu i njegova prisutnost u Hrvatskoj.

X. CRKVENA POVIJEST

1. Poli čko-religiozna pozadina nastajanja kršćanstva. Početci Crkve, progoni kršćana, priznanje kršćanstva. Odnos kršćana prema nekršćanima i širenje Crkve.

2. Papinska država, istočni i zapadni raskol. Obnova Crkve, križarski ratovi i inkvizicija. Humanizam i renesansa i Crkva. Sekularizacija i Crkva. Crkveni sabori.

3. Arheološki, epigrafički i diplomatički izvori za proučavanje nacionalne crkvene povijes . Doseljenje i pokrštenje Hrvata. Crkva u doba narodne dinas je. Redovnici na hrvatskomu tlu. Crkva i školstvo. Crkva i totalitarizmi XX. stoljeća.

XI. RELIGIOZNA PEDAGOGIJA I KATEHETIKA

1. Ciljevi i zadaće kateheze u procesu evangelizacije. E mološko, tradicijsko i suvremeno značenje kateheze. Ciljevi religiozne zrelos . Kateheza kao odgoj vjere. Temeljne zadaće kateheze.

2. Uloga i mjesto metode u katehetskoj komunikaciji. Stupnjevi religioznoga razvoja. Metodički sustavi, pristup umjetničkim slikama, rad s biblijskim tekstovima, projektna nastava u vjeronauku.

3. Predškolci kao subjek , sudionici i naslovnici kateheze. Obilježja predškolske dobi. Ciljevi, zadaće, metode i sadržaji vjerskoga odgoja predškolske dobi.

58

TEZA

RIJ

NAČIN ZAVRŠETKA STUDIJA I UVJETI ZA PRISTUP USMENOMU DIPLOMSKOM ISPITU

ZA TEOLOŠKO KATEHETSKI STUDIJ


• Diplomski teološko-katehetski studij završava izradom pisanoga rada i polaganjem diplomskoga ispita, koji ima ukupno 5 ECTS bodova.

DIPLOMSKI RAD I ODREĐIVANJE ISPITNIH PODRUČJA

• Diplomski se rad piše iz područja teologije ili srodnih znanos koje su zastupljene u dvogodišnjemu diplomskom studiju.

• Voditelj rada može bi nastavnik u zvanju docenta ili višemu zvanju.• Diplomski rad, pisan znanstvenom metodom, treba sadržava najmanje 30 autorskih

kar ca.• Student je dužan prijavi naslov diplomskoga rada i voditelja rada u Studentsku službu

najmanje šest mjeseci prije diplomskog ispita. Diplomski rad ocjenjuje voditelj rada.• Nadnevci diplomskih ispita predviđeni su jedanput mjesečno jekom akademske

godine, a nalaze se u akademskoj knjižici.• Usmeni dio diplomskog ispita obuhvaća samo područja koja su zastupljena u

dvogodišnjemu diplomskom studijskom programu.• Studijsko područje iz kojeg je pisan diplomski rad ne može bi i područje za usmeni ispit. • Dva mjeseca prije diplomskog ispita student prijavljuje ispit i odabrano područje za

diplomski ispit, koje je drukčije od područja koje pokriva diplomski rad.• U vremenskomu razdoblju od tjedan dana Dekanski kolegij studentu, koji je prijavio

ispit, dostavlja drugo područje diplomskog ispita.

DIPLOMSKI ISPIT

• Diplomski je ispit javan. • Diplomski se ispit sastoji od dva dijela. • U prvomu dijelu pristupnik predstavlja diplomski rad i odgovara na pitanja članova

povjerenstva vezana uz rad i izlaganje o njemu. Izlaganje i rasprava traju po 10 minuta.• Drugi se dio sastoji od odgovora na pitanja članova ispitnoga povjerenstva iz dva

studijska područja. Jedno studijsko područje predlaže student kod prijave diplomskog ispita, a jedno studijsko područje određuje Dekanski kolegij najduže tjedan dana nakon prijavljenoga diplomskog ispita.

• Student izvlači po jednu tezu iz oba područja i odgovara na svako pitanje po 15 minuta.• Ispitno povjerenstvo po završetku ispita, na temelju ocjene diplomskog ispita, obrane

rada i odgovora na pitanja, sastavlja završnu ocjenu. Potom povjerenstvo priopćuje studentu pos gnutu ocjenu diplomskog ispita.

59

TEZARIJ

• Konačna ocjena studija dobiva se omjerom sveukupne ocjene studija i ocjene diplomskog ispita.

• Diplomski ispit na Diplomskomu teološko-katehetskom studiju može se ponovi samo jedanput me da razmak između prvoga i drugoga nadnevka polaganja ne smije bi manji od 60 dana.

Uvje za pristup usmenomu diplomskom ispitu

1. Odslušan predviđeni studijski program. 2. Položeni svi ispi iz obvezatnih i izbornih predmeta. 3. Napisani i ocijenjeni seminarski radovi. 4. Dva tjedna prije nadnevka diplomskog ispita u Studentsku službu treba dostavi :

• prijavnicu s ocjenom diplomskoga rada,• dva primjerka tvrdo uvezanoga diplomskog rada –

jedan s ocjenom i potpisom voditelja,• potvrdu iz fakultetske knjižnice o razduženos ,• prijavnicu za diplomski ispit,• Prijavni list o diplomiranima (za Sta s čki zavod RH) –


za pristup diplomskom ispitu.

60

TEZA

RIJ

TEZARIJ ZA DIPLOMSKI ISPIT – TKS

I. SVETO PISMO STAROGA I NOVOGA ZAVJETA

1. Mesijanska ideja u Staromu zavjetu: važnost i analiza važnijih mjesta: Post 3,15; 49,10; Ps 2 i 110; Iz 7,14-15; 9,1-6; Zah 9,9-10; Dn 7,13-14 i Jr 31-34.

2. Zadaća i uloga proroka u Izraelu: Iz 6,6-13; Jr 1,4-19; Ez 1-3.3. Teologija apostola Pavla s posebnim osvrtom na sliku o čovjeku i na od Boga ostvareno

spasenje.4. Sinop ci i njihov teološki koncept, posebno Markov.5. Teologija ivanovskih spisa, posebno govor o vjeri i Duhu Svetomu.

II. DOGMATSKO BOGOSLOVLJE

1. Kristologija: Isus Krist, Sin Božji i Sin čovječji, svojim je djelom i navještajem potvrdio svoje mesijansko poslanje. Crkva je defi nirala da je istobitan s Ocem, potpuni Bog i potpuni čovjek, jedinca posrednik između Boga i ljudi, otkupitelj i proslavljeni Spasitelj.

2. Pneumatologija: prisutnost i iskustvo Duha Svetoga u povijes spasenja. Duh Sve u Isusu Kristu. Duh Sve u Crkvi. Govor o Duhu u povijes Crkve. Uloga karizmi u Crkvi.

3. Teološka antropologija: pojedini sakramen Crkve, koja je u Kristu opći sakrament spasenja, znak najtješnjega sjedinjenja s Bogom i jedinstva cijeloga ljudskog roda (LG 1.; 11.), jesu otajstveni događaji susreta s proslavljenim Kristom kao Božjim sakramentom.

4. Sakramen : čovjek, stvoren na sliku i priliku Božju (Post 1,26), pozvan je nakon istočnoga grijeha i osobnih grijeha suobliči se Kristu po Duhu Svetomu (2 Kor 3,18). Život milos daruje mu slobodu djece Božje i vodi ga u eshatološko zajedništvo spasenja.

5. Euharistija: otajstvo euharistije je spomen-čin Gospodinove smrti i uskrsnuća, sakramentalna žrtva i sveta gozba, u kojoj je is nski, tvarno i supstancijalno prisutan Krist Gospodin.

III. MORALNO BOGOSLOVLJE

1. E ka spolnos . Antropologija i ljudska spolnost: biološka, psihološka, dijaloška, društveno-kulturalna i otajstvena dimenzija spolnosti. Spolnost u kontekstu kršćanskoga otajstva: poteškoće oko asimiliranja spolnos u kršćanstvo, izvorna kršćanska kozmovizija spolnos , norme spolnoga morala u Svetomu pismu. Opći spolni moral: povijest spolnoga morala, fundamentalni spolni moral. Konkretni spolni moral: žena i kršćanski moral, homoseksualnost, antropologija i moral heterospolnoga odnosa, masturbacija, spolne patologije i moral.

2. Ljubav i spolnost u braku. Defi nicija braka. Brak u Bibliji. Predbračno razdoblje. Antropologija i moral bračne ljubavi. Izvanbračni spolni odnosi. Kriza braka kao ins tucije. Stabilnost braka i razvod.

61

TEZARIJ

3. Ljubav i plodnost u obitelji. Značenje i zadaća obitelji. Razlog obiteljske ustanove danas. Moralni stavovi i vrjednote u obiteljskomu životu. Odgovorno rađanje i kontracepcija. Prava djece (posvojenje). Vjerski i spolni odgoj.

4. Opća bioe ka. Nastanak, širenje i defi nicije bioe ke. Bioe čki modeli (sociobiološki, liberalno-radikalni, pragma čno-u litaris čki, personalis čki). Metoda istraživanja u bioe ci. Laička/katolička bioe ka. Antropocentrizam i biocentrizam. Ljudska osoba i njezino jelo. Načela personalis čke bioe ke. Modeli odnosa liječnik-pacijent.

5. Posebna bioe ka. Svetost života i kvaliteta života. Prenatalna dijagnos ka. Ljudska prokreacija. Pobačaj. Tehničko-znanstveni i moralni vid umjetne oplodnje. Medicinski i moralni vid kontracepcije i sterilizacije. Presađivanje organa. Eutanazija, terapeutsko nasilje i dostojanstvo smr . Ovisnos . Infekcija HIV-om.

IV. PASTORALNO BOGOSLOVLJE

1. Nastanak i povijesni razvitak pastoralnoga bogoslovlja. 2. Pastoralno značenje Drugoga va kanskog sabora i poimanje pastoralnih smjernica

u Crkvi u Hrvatskoj. Pastoralna kons tucija Gaudium et Spes. Nova evangelizacija i pastoral kulture.

3. Materijalni i formalni objekt pastoralnoga bogoslovlja. Metode pastoralnoga bogoslovlja.

4. Pastoral župne zajednice. Pastoralno programiranje crkvenoga rada.5. Pastoral sakramenata. Pastoral braka i obitelji.

V. LITURGIKA

1. Osnove teologije liturgije. Defi nicija liturgije prema Drugomu va kanskom saboru, simbol i obred, opseg i sadržaj slavlja, Crkva i liturgija, uloga Božje Riječi u liturgiji Crkve.

2. Povijest liturgije. Posebni naglasci iz općega pregleda povijes liturgije od Novoga zavjeta pa do Drugoga va kanskog sabora i poslijesaborske obnove. Pregled povijes različi h zapadnih obitelji i obreda, osobito rimske liturgije.

3. Kristovo Otajstvo u liturgijskoj godini. Vrijeme kao prostor ostvarivanja Kristova vazmenoga otajstva, anamneza, Otajstvo, slavlje Kristovih otajstva u krugu liturgijske godine.

4. Liturgijski prostor i liturgijska umjetnost. Liturgijski prostor kao mjesto ostvarivanja Kristova vazmenoga otajstva, liturgijska žarišta, umjetnost i ikonografija. Glazba u liturgijskomu životu Crkve. Tradicija gregorijanskoga pjevanja u rimskoj Crkvi. Prijesaborski, saborski i poslijesaborski dokumen XX. st. o liturgijskoj glazbi. Hrvatska glazbena tradicija: glagoljaško i pučko pjevanje.

5. Teologija liturgijskih slavlja. Pojam sakramenta i sakramentalnoga slavlja, kristološki temelj sakramentalnos , središnjost euharis je u cjelini sakramentalnoga života Crkve, krštenje, potvrda i euharis ja kao otajstva pristupa kršćanstvu, teologija euharis jskoga slavlja: bogoslužje Riječi, bogoslužje stola, če ri euharis jske molitve.

62

TEZA

RIJ

VI. KANONSKO PRAVO

1. Priprava za ženidbu (pojam, bitna svojstva i ciljevi ženidbe, vrste ženidaba, pravna i pastoralna priprava, dokumen za ženidbu i ispit zaručnika, ženidbeni navještaji).

2. Ženidbene zapreke i oprost od njih (vrste ženidbenih zapreka; opros od ženidbenih zapreka, ženidbene zapreke – ima ih 12 – njihov nastanak, opis i prestanak).

3. Sakramen pokore i bolesničkoga pomazanja (slavljenje pokore, služitelj pokore, ispovjedna tajna, pokornik, slavljenje bolesničkoga pomazanja, služitelj bolesničkoga pomazanja, primatelj bolesničkoga pomazanja).

4. Ustrojstvo Katoličke Crkve: laici, klerici, članovi ustanova posvećenoga života i družbe apostolskoga života. Hijerarhijsko uređenje Crkve, Vrhovna crkvena vlast, par kularne Crkve i vlast u njima.

5. Obveze i prava vjernika laika.

VII. RELIGIOZNA PEDAGOGIJA I KATEHETIKA

1. Iden tet školskoga vjeronauka i župne kateheze. Program i ciljevi vjeronauka u osnovnoj školi (antropološki, teološki i društveno-kulturni razlozi). Sadržajni i metodološki temelji župne kateheze. Celebra o cateche ca.

2. Vjeronauk i kateheza djece i predadolescenata. Obilježja dobi, ciljevi, metode i sadržaji vjeronauka u osnovnoj školi, biblijska didak ka.

3. Vjeronauk i kateheza adolescenata i mladeži. Psihološki aspekt adolescencije i mlados , izgradnja iden teta i socijalizacija adolescenata. Profi l vjeroučitelja.

4. Kateheza odraslih. Ciljevi, sadržaji, oblici, metode i djelatnici u katehizaciji odraslih osoba.

5. Kateheza u službi trajnog odgoja vjere. Oblici trajne kateheze. Svrha kateheze. Temeljne i ostale zadaće kateheze. Kriteriji za izlaganje evanđeoske poruke u katehezi.

OPIS PREDMETAIZBORNI PREDMETI

64

Izbo

rni p

redm

eti –

zim

ski s

emes

tar

NAZIV PREDMETA SREDSTVA PRIOPĆAVANJA

Kod KBF: 632ISVU: 144595 Godina studija I.-V.

Nositelj/i predmeta Prof. dr. sc. Ante Vučković

Bodovna vrijed-nost (ECTS) 3

Suradnici Mr. sc. Mirko MihaljNačin izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

20 10

Status predmeta Izborni Postotak primjene e-učenja 10%

OPIS PREDMETACiljevi predmeta Upoznavanje s osnovnim medijskim znanjima i vještinamaUvjeti za upis pred-meta i ulazne kompe-tencije potrebne za predmet

Zanimanje za medijski navještaj.

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Nakon uspješno završenog predmeta student će moći:1. Protumačiti pojam, predmet i metodu kolegija. 2. Obrazložiti zašto je fi lozofi ja “majka” svih znanosti. 3. Vrjednovati ulogu fi lozofi je u prirodoznanstvenom istraživanju.4. Diskutirati o mogućim granicama prirodnih znanosti.5. Argumentirati zašto su fi lozofi ja i prirodne znanosti ne-

dovršene znanosti.Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

Upoznavanje s novinarskim radom u tisku, na radiju i televiziji (5).Analiza video-zapisa sakramenta potvrde (10). Obrađivanje najava i priopćenja (4).Pisanje članaka, reportaža, vijesti, intervjua (5).Analitički istraživački osvrt (6).

Vrste izvođenja nastave:

☒ predavanja☐ seminari i radionice ☒ vježbe ☐ on line u cijelosti☒ mješovito e-učenje☐ terenska nastava

☒ samostalni zadaci☐ multimedija ☐ laboratorij☐ mentorski rad☐ (ostalo upisati)

Obveze studenata Pohađanje predmeta, čitanje literature, pisani radovi, polaganje ispita

Praćenje rada stude-nata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

1,0 Istraživanje Praktični rad

1,0

Eksperimentalnirad

Referat (Ostalo upisati)

Esej Seminarski rad (Ostalo upisati)

Kolokvij Usmeni ispit 1,0 (Ostalo upisati)

Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati)

65

Izborni predmeti – zim

ski semestar

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Pojedinačni i skupni radovi – 50 %Ispit – 50 %

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

NaslovBroj prim-jeraka u knjižnici

Dostupnost putem osta-lih medija

S. Malović, Osnove novinarstva, “Golden marketing – Tehnička knjiga”, Zagreb, 2005.R. Rudin, T. Ibbotson, Uvod u novi-narstvo, Mate d.o.o., Zagreb, 2008., 340 stranica. (Odabrana poglavlja) Papinsko vijeće za medije, Nadolaskom novoga doba “Aetatis novae”, Pastoralna uputa o d ruštvenoj komunikaciji, KS, Zagreb.Crkva i mediji, GK, Zagreb, 2006.

Dopunska literatura S. Kovačić, Agencijsko novinarstvo: povijest agencija i osnove pisanja agencijske vijesti, Skripta, Visoka poslovna škola Zagreb, Zagreb, 2013.

Načini praćenja kval-itete koji osigurava-ju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Konzultacije i razgovor o razumijevanju sadržaja, evidencija o sudjelovanju na predavanjima. Predstavljanje radova.

Ostalo (prema mišl-jenju predlagatelja)

66

Izbo

rni p

redm

eti –

zim

ski s

emes

tar

NAZIV PREDMETA EGIZSTENCIJALISTIČKA FILOZOFIJA



Bodovna vrijednost (ECTS) 3

SuradniciNačin izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30

Status predmeta Izborni Postotak primjene e-učenja

OPIS PREDMETACiljevi predmeta Nastanak i razvoj egzistencijalizma. Ovladavanje pojmovima

i strukturom egzistencijalističke fi lozofi je. Prepoznavanje i razumijevanje egzistencijalističkih autora u njihovom povijesnom kontekstu. Čitanje i interpretiranje fi lozofskih tekstova egzistencijalista.

Uvjeti za upis pred-meta i ulazne kompe-tencije potrebne za predmet

Nema posebnih uvjeta


Nakon uspješno završenog predmeta student će moći: 1. Navesti razloge nastanka egzistencijalizma, opisati njegov

razvoj i povijesnu važnost, pokazati povezanosti i utjecaj egzistencijalizma na fi lozofi ju XX. stoljeća.

2. Sintetizirati misao pojedinih autora.3. Samostalno izvoditi zaključke o utjecaju i mogućoj primjeni

egzistencijalističkog pristupa zbilji.4. Interpretirati Knjigu propovjednika u svjetlu egzistencijalistič-

kih pitanja.Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

Kierkegaard – otac egzistencijalizma: dijalektika egzistencije, religiozna pozadina i stadiji na životnom putu. (6)F. Nietzsche: dijalektika egzistencije u vremenu nihilizma. (2)M. Heidegger: egzistencijalna analitika kao fundamentalna ontologija. (6)J-P. Sartre: egistencijalizam kao humanizam. (4)Al. Camus: apsurdnost egzistencije. (4)K. Jaspers: osvijetljenje egzistencije. (4)Propovjednik u svjetlu egzistencijalizma. (4)


☒ predavanja☐ seminari i radionice ☐ vježbe ☐ on line u cijelosti☐ mješovito e-učenje☐ terenska nastava

☐ samostalni zadaci☐ multimedija ☐ laboratorij☐ mentorski rad☐ (ostalo upisati)

Obveze studenata Pohađanje nastave, pisani prikaz jedne knjigePraćenje rada stude-nata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako

Pohađanje nastave

1,0 Istraživanje Praktični rad

67


ski semestar

da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Eksperimentalnirad

Referat Pisani prikaz jedne knjige

1,0





Sudjelovanje u predavanjima. Pisani prikaz jedne knjige iz područja egzistencijalističke fi lozofi je uz dogovor s nastavnikom. Usmeni ispit.




Hannah Arendt, Was ist Existen- zphi lo-sophie?, Anton Hain, Frankfurt am Main 1990.Soren Kierkegaard, Entweder/Oder 1- 2, Güntersloher, Köln1985.Soren Kierkegaard, Strah i drhtanje, Verbum, Split 2000.M. Heidegger, Bitak i vrijeme, Naprijed, Zagreb 1985.K. Jaspers, Philosophie II, Existen-zerhellung, Pieper, München 1994.J. P. Sartre, Egzistencijalizam je huma-nizam, Veselin Masleša, Sarajevo 1964.Propovjednik, BiblijaPeter Kreeft, Three Philosophies of Life, Ignatius Press, San Francisco, 1989.Albert Camus, Mit o Sizifu, Matica hrvatska, Zagreb 1998.Thomas Seibert, Existenzphilosphie, J.B. Metzler, Stuttgart, Weimar 1997.

Dopunska literatura Aleksandra Golubović, Recepcija Kierkegaarda u Hrvatskoj, Filozofska istraživanja, Vol.28 No.2 srpanj 2008., str. 253 – 270.Karl Jaspers, Filozofska vjera, Breza, Zagreb 2011.N. Berdjajev, Ja i svijet objekata, KS, Zagreb 1984.Gregor Malantschuk, Kierkegaard’s Concept of Existence, Marquerstte University Press, 2003.

Načini praćenja kvali-tete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Konzultacije tijekom predavanja, anketa.

Ostalo (prema mišlje-nju predlagatelja)

68

Izbo

rni p

redm

eti –

zim

ski s

emes

tar

NAZIV PREDMETA FILOZOFIJA I PRIRODOZNANSTVENO ISTRAŽIVANJE

Kod KBF: 531ISVU: 83434 Godina studija II.-V.

Nositelj/i predmeta Izv. prof. dr. sc. Ivan Kešina



P S V T

30


OPIS PREDMETACiljevi predmeta Poznavanje praktične fi lozofi je općenito, s naglaskom na antropo lo-

ško -etičko promišljanje čovjeka i njegove prakse u svjetlu etičnostiUvjeti za upis pred-meta i ulazne kompe-tencije potrebne za predmet

Osnovno poznavanje fi lozofske misli o čovjeku općenito, te o ljudskoj ćudorednoj praksi


Nakon uspješno završenog predmeta student će moći:1. Protumačiti pojam, predmet i metodu kolegija. 2. Obrazložiti zašto je fi lozofi ja “majka” svih znanosti. 3. Vrjednovati ulogu fi lozofi je u prirodoznanstvenom istraživanju.4. Diskutirati o mogućim granicama prirodnih znanosti.5. Argumentirati zašto su fi lozofi ja i prirodne znanosti ne-

dovršene znanosti.Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

Pojam, objekti i metoda kolegija Filozofi ja i prirodoznanstveno is-traživanje (2).Odnos fi lozofi je i prirodnih znanosti (4).Promišljanja fi lozofi je o predmetu istraživanja, metodama i rezul-tatima znanstvenih istraživanja (6).Prirodoznanstvene činjenice i fi lozofske refl eksije o – kozmo-genezi (3).Kolokvij (1).Prirodoznanstvene činjenice i fi lozofske refl eksije o – biogenezi (4).Prirodoznanstvene činjenice i fi lozofske refl eksije o – fi logenezi (4).Prirodoznanstvene činjenice i fi lozofske refl eksije o – antropo-genezi (4).Sablazan “majmunske” teorije (2).


☒ predavanja☐ seminari i radionice ☐ vježbe ☐on line u cijelosti☐ mješovito e-učenje

☐ samostalni zadaci ☐ multimedija ☐ laboratorij☐ mentorski rad☐ (ostalo upisati)

Obveze studenata Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje.

69


ski semestar


Pohađanje nastave 0,5 Istraživanje Praktični

radEksperimentalnirad Referat (Ostalo

upisati)


Kolokvij 1,0 Usmeni ispit 1,5 (Ostalo upisati)



Kolokvij – 30%Završni ispit – 70% (usmeni i/ili pisani)




V. Bajsić, Granična pitanja re ligije i znanosti, Zagreb, 1998. 5

I. Kešina, Znanost, vjera, etika. Promišljanja odnosa prirodnih znanos-ti, fi lozofi je i teologije, Split, 2005.

2

I. Macan, Filozofi ja spoznaje, Zagreb, 1998.

Dopunska literatura I. Kešina, Stvaranje evolucijom, Split, 2012.H. A. Müller, Naturwissenschaft und Glaube, Bern, München, Wien, 1988. D. Lambert, Znanost i teologija. Oblici dijaloga, Zagreb, 2003.H.-P. Dürr, Physik und Tranzendenz, Bern, München, Wien, 1986.


Konzultacije, anketa, evidencija o nazočnosti na predavanjima, aktivno sudjelovanje u raspravama, evaluacija predmeta i nas-tavnika na kraju semestra.


70

Izbo

rni p

redm

eti –

zim

ski s

emes

tar

NAZIV PREDMETA ZAKONIK KANONA ISTOČNIH CRKAVA


Nositelj/i predmeta Izv. prof. dr. sc. Ivan Jakulj


Suradnici Dr. sc. Marko MršeNačin izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30


OPIS PREDMETACiljevi predmeta Upoznati povijesne datosti vezane za kodifi kaciju prava Istočnih

Crkava, zatim tumačenje hijerarhijskog ustrojstva i posebnosti Istočnih Katoličkih Crkava. Razumjeti značenja i sadržaje odredbi Zakonika, te naučiti bitne razlike između Zakonika kanonskog prava i Zakonika kanona istočnih crkava.


Poznavanje općih odredaba kanonskog prava.


Nakon uspješno završenog predmeta student će moći:1. Analizirati povijesni tijek nastanka kanonskog prava Istočnih

Katoličkih Crkava.2. Razlučivati posebnosti Zakonika kanona Istočnih Crkava.3. Argumentirati važnost proglašenja Zakonika s obzirom na

pojam različitosti u Crkvi koja je jedna, sveta, katolička i apostolska.

4. Defi nirati ustrojstvo, poslanje i djelovanje Istočnih Katoličkih Crkva, te njihovu bogatu povijesnu, obrednu, teološku i duhovnu tradiciju.

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

Izvori i kodifi kacija Istočnog kanonskog prava do II. vatikanskog sabora (5).Apostolska konstitucija Sacri canones (2).Podjela Zakonika kanona Istočnih Crkava (2).Zakonik kanona Istočnih Crkava i Latinska Crkva (2).Obveze i prava vjernika Istočnih Katoličkih Crkava (4).Samosvojne Crkve i obredi (5).Vrhovna crkvena vlast (2).Patrijarhijske Crkve i velike nadbiskupske Crkve (2).Metropolijske crkve i druge samosvojne Crkve (2).Eparhije i biskupi, egzarhije i egzarsi (2).Klerici i laici, monasi i ostali redovnici (2).


☒ predavanja☐ seminari i radionice ☐ vježbe ☐on line u cijelosti☐ mješovito e-učenje☐ terenska nastava


71


ski semestar

Obveze studenata Obveza prisustvovati predavanjima, sudjelovanje u raspravi, prezentacija zadanih članaka iz dopunske literature.


Pohađanje nastave 1,0 Istraživanje Praktični rad

Eksperimentalnirad Referat Osobni rad i

konzulta cije 0,5



Pismeni ispit 1,0 Projekt (Ostalo upisati)


Pohađanje predavanja – 10%Sudjelovanje u raspravi – 10%Završni ispit – 80%



Dostupnost putem osta-lih

medija

Zakonik kanona Istočnih Crkava proglašen vlašću pape Ivana Pavla II., s izvorima, Glas Koncila, Zagreb, 1996., str. VIII-XXIII i XXVII-LIII.

2

Dopunska literatura Pio Vito Pinto (ur.), Commento al Codice dei Canoni delle Chiese Orientali, Libreria Editrice Vaticana, Citta del Vaticano, 2001., str. 13-451.Dimitrios Salachas, Istituzioni di diritto canonico delle Chiese cattoliche orientali, Edizioni Dehoniane Bologna, 1993.Juraj Kolarić, Ekumenska trilogija. Istočni kršćani. Pravoslavni. Protestanti, Prometej, Zagreb, 2005., str. 125-248.


Evidencija o nazočnosti na predavanjima, sudjelovanje u raspravi, anketa.


72

Izbo

rni p

redm

eti –

zim

ski s

emes

tar

NAZIV PREDMETA KATEHEZA SREDNJOŠKOLACA

Kod KBF: 565ISVU: 82614 Godina studija V.

Nositelj/i predmeta Izv. prof. dr. sc. Jadranka Garmaz


Suradnici Dr. sc. Mihael ProvićNačin izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30


OPIS PREDMETACiljevi predmeta Usvojiti temeljne elemente vjeronaučnog i katehetskog rada s

učenicima srednjoškolske dobi. Poznavati sadržaj vjeronauka za srednje škole. Znati planirati i programirati vjeronaučnu nastavu u srednjoj školi.Korelacija vjeronauka u školi sa župnom katehezom.


Poznavanje didaktičko-metodičkog programiranja nastavnog procesa.


Nakon uspješno završenog predmeta student će moći:1. Uočiti i opisati glavne vjeronaučne sadržaje u srednjoškolskom

vjeronauku.2. Klasifi cirati psihološki, pedagoški i sociološki aspekt

adolescencije i mladosti.3. Interpretirati religioznu orijentaciju i vrijednosni sustav

adolescenata i mladih.4. Sudjelovati u hospitacijama na satovima vjeronaučne nastave i

katehezi mladih.5. Prezentirati katehetske modele adolescenata i mladih.6. Osmisliti, pripremiti i izvoditi nastavu vjeronauka u srednjoj

školi.Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

Razlikovati religioznu socijalizaciju od religioznog odgoja u katehezi i vjeronauku srednjoškolaca (4).Objasniti status katoličkog odgoja u Republici Hrvatskoj (2).Pedagoški, psihološki i sociološki aspekt srednjoškolaca, promjene u religioznom ponašanju i religiozna orijentacija u interakciji sa sadržajem i ciljevima kateheze (6).Metodički pristupi, sustavi, metode i mediji u vjeronauku i katehezi srednjoškolaca (4).Sadržaji vjeronauka i kateheze srednjoškolaca (4).Analiza Programa za katolički vjeronauk u srednjim školama (4).Analiza vjeronaučnih udžbenika za srednje škole (4). Profi l odgojitelja i katehete (2). Hospitacije (12). Metodičko-didaktička analiza nastave (3).


☒ predavanja☒ vježbe☒ mješovito e-učenje

☐ laboratorij☒ mentorski rad☐ (ostalo upisati)

73


ski semestar

Obveze studenata Pohađanje nastave, hospitacije školskog vjeronauka, priprema i izvođenje oglednih sati.



rad 0,5

Eksperimentalnirad Referat 0,5 Vježbe 0,5

Esej Seminarski rad Konzultacije i pisani rad

Kolokvij Usmeni ispit (Ostalo upisati)



Hospitacije, priprema i izvedba oglednog sata – 20%Pisani kritički osvrt – 10%Referat – 10%Završni ispit – 60%


NaslovBroj

primjera-ka u kn-

jižnici


medija

Plan i program katoličkog vjeronauka za četverogodišnje srednje škole, HBK, KS, Zagreb, 2009.

www.nku.hbk.hr

V. Gadža, Tražitelji smisla. Vjeronaučni udžbenik za prvi razred srednje škole, Zagreb, KSC, 2003., str. 10-42, 170-214.V. Gadža, Odvažni svjedoci. Vjeronaučni udžbenik za drugi razred srednje škole, Zagreb, Katehetski salezijanski centar, 2006., str. 10-56, 168-208.A. T. Filipović, Svjetlom vjere. Udžbenik katoličkoga vjeronauka za 4. razred srednjih škola, Zagreb, HBK-NKU-KS, 2009., 10-42. 156-179.

Dopunska literatura

Katekizam Katoličke Crkve, HBK-GK, Zagreb, 1994., Codex Iuris Canonici, GK, Zagreb, 1996. Ivan Pavao II., Apostolska pobudnica Catechesi tradendae,1979. Drugi vatikanski sabor, Deklaracija o odgoju Gravissimum educationis, 1965. Kongregacija za kler, Opći direktorij za katehezu, KS-NKU, Zagreb, 2000. M. Pranjić, (ur.),Religijsko-pedagoško katehetski leksikon, KSC, Zagreb, 1991.I. Pažin (ur.), Za trajni odgoj u vjeri. Katehetske škole za vjeroučitelje osnovnih i srednjih škola, NKU, Zagreb, 2006. J. Colomb, Kateheza životnih dobi, KSC, Zagreb, 1996.

74

Izbo

rni p

redm

eti –

zim

ski s

emes

tar

G. Hilger – S. Leimgruber – H. Ziebertz – Georg, Vjeronaučna didaktika. Priručnik za studij, obrazovanje i posao, Salesiana, Zagreb,2009. M. Pranjić, Metodika vjeronaučne nastave,KSC, Zagreb, 1997. R. Razum, Vjeronauk između tradicije i znakova vremena, GK, Zagreb, 2008. Katehetski glasnik 6 (2008.), 1 + Dodatak: ugovori-zakoni-pravilnici.E. Alberich – J. Vallabaraj, Communicating a Faith that Transforms. A Handbook of Fundamental Catechetics, Bangalore (India), Kristu Jyoti Publications, 2004.G. Hilger, S. Leimgruber – H. Zieberitz, Religionsdidaktik. Ein Leitfaden fur Studium Ausbildung und Beruf, Munchen, Kosel-Verlag GmbH & Co., 2001. M. PROVIĆ, Il cammino di maturazione umana e la crescita critiana degli adolescenti attraverso l’Insegnamento della religione cattolica. Le proposte dell’educazione religiosa dopo la liberazione dal comunismo, nei mauali scolastici per la scuola superiore, nella Repubblica di Croazia, Roma, UPS, 2014.


Osobne konzultacije, zajednički razgovor na kraju semestra, anketa.


75


ski semestar

NAZIV PREDMETA CRKVA I FILM. DOKUMENTI


Nositelj/i predmeta Doc. dr. sc. Josip Dukić



P S V T

30


OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Svladati osnove fi lmskog jezika. Proučiti u kakvom su suodnosu Crkva i fi lm.Upoznati svjetske i hrvatske fi lmove koji dotiču ili tematiziraju religijske teme.Razvijati sposobnost kritičkog prosuđivanja i izražavanja.


Osnovna fi lmska kultura.Solidno poznavanje teologije i teoloških disciplina.


Nakon uspješno završenog predmeta student će moći:1. Opisati sve aspekte fi lmske umjetnosti. 2. Defi nirati specifi čnosti i temeljne elemente fi lmskog jezika.3. Napraviti skice za pisanje scenarija, snimanje i montažu.4. Analizirati dijalektički odnos Crkve i fi lmskih industrija.5. Analizirati fi lmove religijske tematike i religioznog nadahnuća.6. Razviti sposobnosti fi lmskog izražavanja.


Upoznavanje s fi lmom, fi lmskim jezikom, fi lmskim rodovima i poviješću fi lma (10). Odnos Crkve i fi lma, crkveni dokumenti koji se odnose na fi lm (10). Analiza izabranih fi lmova iz hrvatske i svjetske kinematografi je koji dotiču religijske teme i Crkvu (10).


☒ predavanja☒ samostalni zadaci

☒ multimedija☒ mentorski rad

Obveze studenataPohađanje nastave. Istraživački rad.Priprema za ispit.


Pohađanje nastave 1,0 Istraživanje 0,5 Praktični

radEksperimentalnirad Referat Osobni

rad 1,0

Esej Osobni rad i konzultacije

(Ostalo upisati)


Pismeni ispit 0,5 Pisani rad (Ostalo upisati)

76

Izbo

rni p

redm

eti –

zim

ski s

emes

tar


Praćenje dolaska na predavanje.Aktivnost za vrijeme predavanja.Provjera čitanja dodatne literature.Ocjena kolokvija i ispita (pisano i usmeno).


NaslovBroj prim-

jeraka u kn-jižnici


S. Canals, La Chiesa e il cinema, Romae, 1961.E. Baragli, Cinema cattolico. Documenti della S. Sede sul cinema, Roma, 1965.V. Petrić, Uvođenje u fi lm, Beograd, 1968.A. Peterlić, Pojam i struktura fi lmskog vremena, Zagreb, 1976.H. Turković, Teorija fi lma, Zagreb, 1994.

I. Škrabalo, 101 godina fi lma u Hrvatskoj 1896.-1997., Zagreb, 1998.

Hrvatski fi lmski ljetopis

Dopunska literatura

F. Cacucci, F., Il prete nel cinema italiano dal 1945 a oggi, Bari, 1980.J. R. May – M. Bird, Religion in Film, Tennessee, 1987. (2. izd.). P. Malone, Movie Christs and Antichrists, Sydney, 1988.L. Baugh, Imaging the Divine. Jesus and Christ – Figures in Film, Franklin, Wisconsin, 1997. Ch. Deacy, Screen Christologies. Redemption and the Medium of Film, Cardiff, 2001.


Interaktivni rad sa studentima.Poticanje na dodatne aktivnosti.Praćenja pohađanja nastave.Pomoć kod studiranja.


77


ski semestar

NAZIV PREDMETA INSTITUCIJE STAROGA ZAVJETA


Nositelj/i predmeta Prof. dr. sc. Marijan Vugdelija


Suradnici Mr. sc. Miljenko Odrljin

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30


OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Upoznati važne elemente starozavjetnog života kako bi se bolje moglo razumjeti sadržaj i poruku Staroga zavjeta.Upoznati stil i način ondašnjeg života, što će nam pomoći razumjeti ulogu Izabranog naroda u povijesti spasenja.Postaviti temelje za ozbiljnije daljnje studiranje Staroga zavjeta.Cijeniti ispravno štovanje svoga Stvoritelja i pravilni odnos prema Njemu.


Poznavanje osnova hebrejskoga jezika.


Nakon uspješno završenog predmeta student će moći:1. Defi nirati i bolje razumjeti život starozavjetnog čovjeka.2. Argumentirati smisao i ulogu mnogih predmeta u našoj

današnjoj liturgiji.3. Opisati smisao kontakta s Bogom i način kako ispravno

uspostaviti taj kontakt.4. Interpretirati starozavjetne blagdane.


Žrtvenici i žrtve (4).Drugi obredni čini (molitva, zavjeti) (2).Izraelski blagdani prije sužanjstva (4).Kasniji starozavjetni blagdani (2).Svećenstvo (2).Svećenstvo poslije sužanjstva (4).Mjesta bogoštovlja (4).Kovčeg Saveza (2).Izraelska svetišta od osvajanja o gradnje Hrama (2).Jeruzalemski hram (4).



☒ rasprave☐ (ostalo upisati)


78

Izbo

rni p

redm

eti –

zim

ski s

emes

tar


Pohađanje nastave 1,5 Istraživanje Vježbe

Eksperimentalni rad Referat Osobni

rad

Esej Osobni rad i konzultacije

(Ostalo upisati)

Kolokvij 0,5 Usmeni ispit (Ostalo upisati)



Pohađanje nastave – 40%Kolokvij – 25%Završni (pismeni) ispit 35%


NaslovBroj prim-



Religijske Institucije Izraela, u: R. E.Brown (i drugi), Biblijska teologija Staroga i Novoga zavjeta, KS, Zagreb, 1993.

5

A. Popović, Biblijske teme. Egzegetsko-teološka analiza tekstova Staroga i Novoga zavjeta s Dodatkom, KS, Zagreb, 2004.

1

M. Modrić, Sveta zemlja Isusova domovina: vodič za hodočasnike, Zagreb, 2000.

2

Dopunska literatura R. de Vaux, op., Le Istituzioni dell’ Antico Testaamento, Marietti, Torino, 1977.


Praćenje nazočnosti studenata na predavanjima, rasprave o važnijim temama i povremeni kolokvij.


79


ski semestar

NAZIV PREDMETA DIJALOŠKA FILOZOFIJA – MARTIN BUBER


Nositelj/i predmeta Prof. dr. sc. Ivan Tadić


Suradnici Dr. sc. Ante AkrapNačin izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30


OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Upoznavanje s Buberovom misli u kontekstu različitih interpretacija ljudske egzistencije u suvremenoj antropologiji.



Nakon uspješno završenog predmeta student će moći:1. Vrjednovati istinsku snagu i moć dijaloga.2. Kritički razmišljati i razložno argumentirati.3. Biti spreman i sposoban prihvatiti obvezujuću snagu razloga.4. Ispravno vrjednovati međuljudske odnose.5. Prihvatiti moralnu jednakost i slobodu osobe, vrijednost plura-

lizma, ljudskih prava, odgovornosti, solidarnosti, tolerancije, pravednosti i mira kao prijeko potrebne pretpostavke za razvoj sposobnosti odgovornog i demokratskog građanstva.


Osobni identitet i kulturalni korijeni Buberove intelektualne misli (2). Utjecaj hasidizma na Buberovu misao (2). Odnos egzisten-cijalizma i dijaloške fi lozofi je (2). Intersubjektivnost kao povratak bitku (2). Temeljni principi fi lozofi je odnosa (2). Odnos Bubera i Levinasa (Drugost kao izlazak) (2). Samoprisutnost subjekta u sebi (Sartre) (2). Thomas Hobbes - antropološki pesimizam (2). Odnos Bubera i Karla Jaspers (2). Ja - ti, temeljni odnos (4). Ja - ono, odnos subjekt - objekt (4). Ja - Ti vječno, odnos s Bogom (4).


☒ predavanja☒ samostalni zadaci ☐ (ostalo upisati)

Obveze studenata Prisutnost na predavanjima, polaganje usmenog ispita.


Pohađanje nastave 1,0 Seminarski rad Praktični


rad

Esej Istraživanje (Ostalo upisati)



80

Izbo

rni p

redm

eti –

zim

ski s

emes

tar


Aktivnost na predavanjima – 30 %Usmeni ispit – 70%


NaslovBroj prim-



M. Buber, Das dialogische Prinzip, Verlag Lambert Schneider, 1979. 1

M. Buber, Ja i Ti, Vuk Karadžić, Beograd, 1977. M. Buber, Problem čoveka, u: M. Buber, Dva tipa vere, Zepter, Beograd, 2000., str.117-195.R. Wisser, Odgovornost u mijeni vremena, Svjetlost, Sarajevo, 1988. str. 169-212.Werner Licharz; Heinz Schmidt, Martin Buber; Internationales Symposium zum 20. Todestag, Frankfurt am Main, 1991.; Haag und Herchen; Band 1.A. Akrap, Susret - otkrivanje bitka, Služba Božja 4/2004., str. 5-25; 1/2005, str. 5-35.

1 www.nku.hbk.hr

M. Buber, Werke I., Schriften zur Philosophie, Kosel und Lambert Schneider, Munchen - Heildelberg, 1962.

Dopunska literatura

Andrea Poma, La fi losofi a dialogica di Martin Buber, Rosenberg & Sellier, Torino, 1974., str. 115. AA.VV., La fi losofi a del dialogo da Buber a Levinas, Biblioteca pro civitate christiana, Assisi, 1990., str. 85-217. Arno Anzenbacher, Die Philosophie Martin Bubers, Verlag A. Schendl, Wien, 1965., str. 109. M. A. Beek, J. Sperna Weiland, Martin Buber, Queriniana, Brescia, 1972.Giuseppe Schillaci, Relazione senza relazione, Galatea, Acireale, 1996.


Osobne konzultacije, zajednički razgovor, evidencija o nazočnosti na predavanjima, uspjeh studenta na usmenom ispitu i aktivno sudjelovanje na predavanjima.


81


ski semestar

NAZIV PREDMETA PEDAGOGIJA DUHOVNIH ZVANJA




Suradnici Mr. sc. Jenko BulićNačin izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30


OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Upoznati smisao, ciljeve i zadatke pedagogije duhovnih zvanja. Usvojiti antropološke oznake zvanja i psiho-pedagoške smjernice u prosuđivanju duhovnoga poziva. Razumjeti formacijski put od sijanja, praćenja, odgajanja, formiranja, raspoznavanja identiteta u zvanju. Usvojiti dimenzije svećeničke formacije i korelaciju s teologijom zvanja i pastoralom zvanja.



Nakon uspješno završenog predmeta student će moći:1. Objasniti bitne odrednice pedagogije zvanja kao novije grane

odgojnih znanosti.2. Razlikovati elemente procesa razlučivanja.3. Steći sposobnost duhovnog praćenja mladih koji osjećaju poziv.4. Vrjednovati pedagoška mjesta vjere i poziva: obitelj, župska

zajednica, pokreti i škola.


Što je pedagogija? (1).Razvitak pedagogije kao teorije odgoja (1).Smisao, karakter i zadaci pedagoških znanosti (2).Sustav pedagoških znanosti – grane pedagogije (1).Aktualnost i potreba pedagogije duhovnih zvanja kao interdisciplinarne znanosti i stvarnosti (2).Odgojno – evanđeoski stavovi i: Sijati (1).Pratiti – put zvanja, zdenac žive vode, registar praćenja zvanja (2).Odgajati – prema spoznavanju sebe, odgajati za tajnu, za tumačenje života, za zaziv (2).Formirati – prepoznavanje Isusa, prepoznavanje istine života, zvanje kao prepoznavanje, samoprepoznavanje učenika (3).Raspoznavati – pravi izbor pozvanoga, odlučujuća sposobnost, povratak kući, osobno svjedočenje, raspoznavanje od strane duhovnog vođe, identitet u zvanju, plan zvanja bogat vjerničkom memorijom, docibilitas zvanja (3).Teologija zvanja – Trojstvena ikona – Otac poziva u život (1).Sin poziva na nasljedovanje (1).Duh poziva na svjedočenje (1).Od Trojstva do Crkve u svijetu (1).Marija, majka i model svakog zvanja (1).

82

Izbo

rni p

redm

eti –

zim

ski s

emes

tar

Pastoral zvanja – opća načela (1).Putovi pastorala zvanja – liturgija i molitva, crkveno zajedništvo, služenje u ljubavi, svjedočenje i naviještanje evanđelja (1).Odgojna mjesta pedagogije zvanja: Obitelj - izvor i središte pedagogije i pastorala zvanja, uloga roditelja u odgoju zvanja, izazovi, poteškoće i prepreke u slobodi izbora (2).Župna zajednica - suvremeni izazovi i imperativi župne zajednice, župnici i župni vikari u službi svjedočenja, poticanja, promocije i animacije i praćenja duhovnih zvanja (2).Škola – darovano mjesto rasta u kršćanskom i duhovnom pozivu, vjeroučitelji – drugi odgojitelji i pratitelji u duhovnom zvanju. Potreba suradnje i koordinacije škole i župe u pastoralu zvanja (1).


☒ predavanja☒ seminari i radionice☐ on line u cijelosti☐ mješovito e-učenje☐ terenska nastava

☐ samostalni zadaci☒ multimedija☐ laboratorij☐ mentorski rad☐ (ostalo upisati)

Obveze studenata Pohađanje nastave, referat i završni ispit.



radEksperimentalnirad Referat 0,5 (Ostalo

upisati)Esej Seminarski rad (Ostalo

upisati)Kolokvij Usmeni ispit 1,5 (Ostalo

upisati)Pismeni ispit Projekt (Ostalo

upisati)Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Referat – 25%Završni ispit – 75%


NaslovBroj prim-



Papinsko djelo za crkvena zvanja, Nova zvanja za novu Europu, KS, Zagreb, 2000,. str. 39-145.

1

H. U. von Balthazar, Svećenička duhovnost, KS, Zagreb, 2010.

Dopunska literatura

M. Szentmártoni, Modeli Isusova učenika, u: Iz naroda za narod, Zbornik radova svećenika studenata Papinskog hrvatskog zavoda Sv. Jeronima u Rimu u Svećeničkoj godini, GK, Zagreb, 2010., str. 285.-297.


Zajednički razgovor na kraju semestra, konzultacije, anketa.


83


ski semestar

NAZIV PREDMETA IZRAELCI U EGIPATSKOM ROPSTVU Izl 1-15


Nositelj/i predmeta Doc. dr. sc. Domagoj Runje



P S V T

30


OPIS PREDMETACiljevi predmeta Egzegetska analiza prvog dijela Knjige Izlaska (Izl 1-15).Uvjeti za upis pred-meta i ulazne kompe-tencije potrebne za predmet


Nakon uspješno završenog predmeta student će moći:1. Razumijevati tekst Izl 1-15 u njegovu literarnom i

povijesnom kontekstu.2. Izvoditi zaključke o biblijsko-teološkim stavovima prema

ropstvu.3. Objasniti biblijski pojam slobode u teološko-egzistencijalnom

ključu.4. Usporediti biblijske slike ropstva s aktualnim ‘ropstvima’ u

današnje vrijeme.5. Tražiti biblijsko-teološke odgovore na zamršena pitanja

slobode pojedinca i naroda.


Opći uvod u Knjigu Izlaska (4).Detaljna analiza teksta Izl 1-15. Stanje Hebreja u Egiptu (4). Mojsijev poziv i poslanje (8). Deset egipatskih zala (8). Pasha i Izlazak iz Egipta (6).

Vrste izvođenja nastave: ☒ predavanja ☐ (ostalo upisati)

Obveze studenata Prisutnost na predavanjima i izrada pisanih radova.




upisati)


Kolokvij Usmeni ispitIzrada pisanog rada

Pismeni i/ili usmeni ispit 1,5 Projekt (Ostalo

upisati)

84

Izbo

rni p

redm

eti –

zim

ski s

emes

tar


Prisutnost i aktivnost na nastavi – 40%Završni ispit – 60%


NaslovBroj prim-



Anto Popović, Torah – Pentateuh – Petoknjižje. Uvod u knjige Petoknjižja i u pitanje nastanka Pentateuha, KS, Zagreb, 2012., str. 91-122

Gordon F. Davies, Izrael in Egypt. Reading Exodus 1-2, Sheffi eld, 1992., str. 13-181.

Dopunska literatura

Wilfrid J. Harington, Uvod u Stari zavjet, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1992., str. 5-190.Jean Louis Ska, Introduzione alla lettura del Pentateuco. Chiavi per l’iterpretazione dei primi cinque libri della Bibbia, EDB Bologna, 2001.


Anketna propitivanja i mogućnost usmenoga i/ili pisanoga osvrta nakon predavanja ili/i ispita


85


ski semestar

NAZIV PREDMETA LITURGIJSKA GODINA

Kod KBF: 625ISVU: 140641 Godina studija IV-V. FTS

II. god. dipl. TKS

Nositelj/i predmeta Izv. prof.dr.sc. Ivica Žižić


Suradnici Mr. sc. Domagoj Volarević


P S V T

30


OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Upoznati važnost vremena kao „medija“ u kojemu se doga đasusret Boga i čovjeka. Shvatiti značenje i sadržaj (u kršćans komkontekstu) kozmičkih ciklusa korištenih za određivanje vremena(sat, dan, mjesec, godina).Upoznati način organizacije, strukturu i značenje liturgijske godine.


Odslušan predmet liturgika (FTS i TKS)


Nakon uspješno završenog predmeta student će moći:1. Koristiti metode za proučavanje teologije liturgijske godine.2. Razumjeti dinamiku i impostaciju liturgijskih slavlja u ciklusu

liturgijske godine.3. Analizirati i teološki argumentirati značenja pojedinih

liturgijskih vremena i blagdana (dijelova liturgijske godine) temeljeno na svetopisamskim i euhologijskim tekstovima korištenim u liturgijskim slavljima.

4. Razlikovati stupnjeve liturgijskih slavlja.


Obred – vrijeme – prostor; dinamizam odnosâ. (2) Vrijeme – temeljne postavke: kozmičko vrijeme, povijesno vrijeme, sveto vrijeme, vrijeme u Bibliji, kairos i kronos, vrijeme slavlja. (6) Nedjelja i njeno značenje. (4) Liturgijska godina s posebnim osvrtom na slavlje Vazma u prva četiri stoljeća. (2) Povijesni pregled razvoja liturgijske godine rimskoga obreda kao cjeline i pojedinih ciklusa godine. (4) Liturgijska godina u SC. (2) Dva temeljna ciklusa liturgijske godine: Uskrsni i Božićni. (8) Blagdani BDM i svetaca. (2)


☒ predavanja☒ vježbe☒ mješovito e-učenje

☒ samostalni zadaci☐ (ostalo upisati)

Obveze studenata Pohađanje predavanja, praktični istraživački rad sa pojedinim liturgijskim knjigama

86

Izbo

rni p

redm

eti –

zim

ski s

emes

tar



rad 0,5

Eksperimentalnirad Referat (Ostalo

upisati)





Pohađanje i aktivno praćenje predavanja. Vrednovanje razumijevanja istraživačkog rada kroz razgovor na završnom ispitu.




Konstitucija o svetoj liturgiji Sacrosan-ctum Concilium, u: Drugi vatikanski kon cil: Dokumenti, VII. izdanje (po-pravljeno i dopunjeno), Zagreb, 2008.

1

M. KIRIGIN, Konstitucija o svetoj li tur giji, Sacrosanctum Concilium, Filozofski Institut Družbe Isusove u Zagrebu, 1985

1

Handbook for Liturgical Studies. Li-tur gical time and space (vol. 5), ed. Anscar J. Chupungco, Liturgical Press, Collegeville 2000. Veći dio knjige dostupan na web stranici: https://books.google.hr/books?id=88A0uYXRqM-8C&pg=PR17&lpg=PR17&dq=handbook+for+li-turgical+studies+liturgical+time+and+space&so-urce=bl&ots=AyvJuOcK88&sig=vIkJbju9Opuj-90Vpyqhnb1BLjhk&hl=hr&sa=X&ei=_cDhVIXaOML-0PNClgdAJ&sqi=2&ved=0CCsQ6AEwAg#v=one-page&q=handbook%20for%20liturgical%20studies%20liturgical%20time%20and%20spa-ce&f=false

internet

P. F. Bradshaw, The search for the origins of the christian worship. Sources and methods for the study of early liturgy, Oxford University press2, Oxford – New York 2002..Rimski misal (hrv. prijevod), Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1980.Adam, A., Uvod u katoličku liturgiju, hrv. ed. A. Benvin, Hrvatski institut za liturgijski pastoral, Zadar 1993.

6

87


ski semestar

Calendarium romanum ex decreto sa-cro sancti oecumenici Concilii Vaticani II instauratum auctoritate Pauli PP. VI promulgatum. Editio typica, Typis Polyglottis Vaticanis, Città del Vaticano 1969.

Dopunska literatura

M. Augé, L’anno liturgico è Cristo stesso presente nella sua Chiesa, Libreria Editrice Vaticana, Città del Vaticano, 2009.L’anno liturgico, ed. M. Augé et alii (Anamnesis 6), Marietti, Spa – Genova – Milano, 52011.Adam, Das Kirchenjahr. Schlüssel zum Glauben, Herder, Freiburg – Basel – Wien, 1990. B. Škunca, Duh i obred, Hrvatski institut za liturgijski pastoral, Zadar, 1998.Razna izdanja direktorijâ pojedinih crkvenih pokrajina i(li) redovničkih zajednica


Kontinuirani razgovor sa studentima


88

Izbo

rni p

redm

eti –

zim

ski s

emes

tar

NAZIV PREDMETA PACIJENT I ZDRAVSTVO


Nositelj/i predmeta Doc. dr. sc. Ante Obad Bodovna vrijed-nost (ECTS) 6

Prof. dr. sc. StipanJanković, Ljubica Žunić, pred.,Frane Mihanović v. pred.,mr.sc.Ana Jeličić, Doc. Ivica Bilić


P S V T

30 20 10

Status predmeta Izborni Postotak primje-ne e-učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Upoznati zdravstvo i zdravstveni sustav, zdravstveno pravo i pra -va pacijenta. Upoznati temelje etike i deontologije zdrav stve-nih djelatnika. Upoznati osnove fi zioloških sustava pacijenta te osnovne internističke i kardiološke bolesti pacijenta.Po z na vati osnovne neurološke bolesti pacijenta i specifi čnosti on koloških pacijenata. Poznavati osnove medicinskih ozra či-va nja, zaštite od zračenja i radioloških dijagnostičkih pretraga i uređaja.


Nema preduvjeta za upis.


Nakon uspješno završenog predmeta student će moći:1. Razumjeti i prepoznati zdravstvene sustave2. Razumjeti i prepoznati prava pacijenta i zdravstvenog prava3. Razumjeti osnovne fi ziološke sustave čovjeka4. Prepoznati osnovne bolesti iz područja interne medicine,

kardio logije i neurologije.5. Razumjeti specifi čnost onkoloških bolesnika6. Objasniti medicinsko ozračivanje i zaštitu od zračenja7. Prepoznati radiološke pretrage i uređaje


Zdravstvo i zdravstveni sustaviZdravstveno pravo i pravo pacijentaEtika i deontologija zdravstvenih djelatnikaOsnovni fi ziološki sustaviOsnovne internističe i kardiološe bolestiOsnovne neurološke bolestiSpecifi čnosti onkoloških pacijenataMedicinsko ozračivanje i zaštita od zračenjaRadiološke dijagnostičke pretrage i uređajiKliničke vježbe (15)


☒ predavanja☒ seminari i radionice ☒ vježbe ☐ on line u cijelosti☐ mješovito e-učenje

☐ samostalni zadaci ☐ multimedija ☐ laboratorij☐ mentorski rad☒ kliničke vježbe

89


ski semestar

Obveze studenata Prisutnost na predavanjima, polaganje usmenog ispita


Pohađanje nastave 4 Istraživanje Praktični


upisati)

Esej Seminarski rad 0,5 (Ostalo

upisati)

Kolokviji Usmeni ispit

(Ostalo upisati)


Ocjenjivanje i vrjedno-vanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Aktivnost na seminarima i vježbama 30%Pisani/ili usmeni ispit 70%



Dostup-nost putem

ostalih medija

Guyton AC, Hall JE. Medicinska fi zio-logija. 11. izd. Zagreb: Me dicin ska naklada; 2006. (odabrana poglavlja)

15

Radiološki uređaji i oprema u ra-dio logiji, radioterapiji i nuklearnoj me dicini, Split, Redak, 2015. (oda-brana poglavlja)

15 web

Osnove zdravstvenog prava, Split, Redak, 2014. (odabrana poglavlja)

15 web

Nastavni materijali uručeni studen-tima tijekom predavanja i vježbi.

Dopunska literatura

Harrison, Principi interne medicine, džepni priručnik, četrnaesto izdanje (drugo Hrvatsko izdanje), Placebo d,o.o. Split, 2002.Božidar Vrhovac, Branimir Jakšić, Željko Reiner, Boris Vucelić. Interna medicina, Zagreb, Medicinska biblioteka, 2008Demarin V, Trkanjec Z – Priručnik neurologije 2008. Medicinska naklada.


Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika;Analiza prolaznosti na ispitima;Izvješća Povjerenstva za unutrašnji sustav osiguravanje kvalite-te provedbe nastave i ispita;Izvan institucijska evaluacija (vanjski sustav osiguravanja kvalite te nastave i ispita).


90

Izbo

rni p

redm

eti –

zim

ski s

emes

tar

NAZIV PREDMETA ENGLESKI JEZIK TEOLOGIJE I.


Nositelj/i predmeta Prof. dr. sc. Josip Mužić


Suradnici Dr. sc. Angelina Gašpar


P S V T

15 15


OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Razviti vještinu čitanja teksta s razumijevanjem iz područja engleskog jezika teologije.Poboljšati vještinu slušanja, usmenog i pismenog izražavanja (opći jezik/jezik teologije).Stjecanje osnovne teološke terminologije na engleskom jeziku.



Nakon uspješno završenog predmeta student će moći:1. Čitati tekst s razumijevanjem iz engleskog jezika teologije

(prepoznati ključne riječi, prevesti i interpretirati tekst, argu-mentirati ključne informacije)

2. Slušati tekstove na engleskom jeziku uz razumijevanje poruke i stjecanje osnovnog vokabulara

3. Primijeniti govorne vještine (razgovor, odgovor na pitanje, mišljenje, komentar)

4. Pisati tekst na engleskom jeziku teologije (koristiti gramatiku i vokabular engleskog jezika teologije)


Uvodno predavanje (2).Biblija (katoličke knjige Staroga/Novoga zavjeta) (2).Božje riječi (2)Povijest židovskog naroda 1 (2).Povijest židovskog narod 2 (2).Kako sam zavolio Mariju (2).Tko je Marija? (2).Kolokvij (2).Isus Krist (2).Sveta zemlja (2).Liturgijska godina (2).Božić (2).Veliki tjedan (2).Kolokvij (2).Analiza rezultata kolokvija (2).


☒ predavanja☒ vježbe

☒ samostalni zadaci ☐ (ostalo upisati)

91


ski semestar

Obveze studenata Pohađanje nastave.




upisati)

Esej Seminar (Ostalo upisati)




Kolokvij (2) – 70%(ocjene prema skali: 60-69% - 2,70; 70%-79% - 3, 80-89% - 4; 90-100% - 5)Usmeni ispit – 15% Pohađanje nastave (0%), Aktivnost na nastavi (5%), Individualni zadatci (5%), Vježbe (5%)Studenti koji ne ostvare prag od 70% bodova na kolokvijima moraju pristupiti završnom pismenom ispitu koji obuhvaća cjelokupno gradivo.


NaslovBroj prim-jeraka uknjižnici


U. Sešek, S. Zabukovec, English for Theologians, Ljubljana: Teološka fakulteta, 2010.Nedjeljna Evanđelja na engleskom jeziku.

Dopunska literatura

The Holy See: http://www.vatican.va/phome_en.htmSacred Scripture: http://www.vatican.va/archive/bible/index.htmCatechism of the Catholic Church: http://www.vatican.va/archive/catechism/ccc_toc.htmDocuments of II Vatican Council: http://www.vatican.va/archive/hist_councils/ii_vatican_council/index.htmNews: http://www.zenit.org/english/


Osobne konzultacije, aktivno sudjelovanje u vježbama, evidencija o pohađanju nastave, evaluacija predmeta i nastavnika.


92

Izbo

rni p

redm

eti –

zim

ski s

emes

tar

NAZIV PREDMETA CRKVENO PUČKO PJEVANJE U BOGOSLUŽJU U HRVATSKOM NARODU


Nositelj/i predmeta mr. art. izv. prof. Šime Marović



P S V T

30


OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Upoznavanje s posebnošću crkvenoga pučkoga - glagoljaškoga pjevanja u bogoslužju u hrvatskom narodu.


Položen ispit: Crkvena glazbena kultura. Osnovna znanja glazbene teorije (solfeđo, harmonija).


Nakon uspješno završenog predmeta student će moći:1. vrjednovati pučko-glagoljaško pjevanje u nastavno-

pastoralnoj praksi;2. analizirati pučke crkvene glazbene oblike;3. protumačiti specifi čnosti crkvenoga liturgijsko-glazbenog

izričaja na hrvatskomu tlu (glagoljaškoga pjevanja);4. čuvati blago crkvene pučke glazbene posebnosti.


Glagoljaško pjevanje u odnosu prema ostalim vrstama crkvene glazbe.Glagoljaško pjevanje – nematerijalno dobro hrvatskoga naroda. Crkveni pučki glazbeni oblici /himan, biblijski koral, crkvena pučka popijevka/ Zbornici crkvene glazbe /«Pisni», Pavlinska pjesmarica, Cithara octocorda/ (2).Bogoslužna pjevanja koja su utjecala na oblikovanje crkvenoga pučkoga (glagoljaškoga) pjevanja /ambrozijansko, beneventansko, akvilejsko, gregorijansko/. Povijest glagoljaškoga pjevanja /bogoslužni jezik, Sv. Ćiril i Metod, Istočne crkve/(2).Glagoljaštvo u Hrvatskoj (defi nicija, nastanak, zapisi o glagoljaškomu pjevanju – reskripti /otpisi/ pape Inocenta IV. Rimski misal, Lekcionar Bernardina Splićanina. Papa Leon XIII. i okružnica «Grande munus»; okružnica Luigija Galimbertija; sastanak biskupa u Hvaru 1911; Drugi vatikanski sabor (2).Osobitosti crkvenoga pučkoga pjevanja /načini izvođenja, varijante, osobine, razlike između spontanog i uvježbanog pučkog pjevanja/. Osobitosti nepromjenjivih i promjenjivih dijelova mise u glagoljaškom bogoslužju (2).Pjevanje čitanja u misi; božićni napjevi, kolendre, korizmeni napjevi, Gospin plač. Istraživanja pučkoga glagoljaškoga pjevanja /Žganec, Bezić, Martinić/(2). Vježbe (2).

93


ski semestar


☒ predavanja ☐ seminari i radionice ☒ vježbe ☐ on line u cijelosti☐ mješovito e-učenje☐ terenska nastava


Obveze studenata Redovito pohađanje nastave, polaganje usmenog ispita



rad 1,5


upisati)





Pohađanje nastave 30%,Vježbe 10%, Završni ispit 60%


NaslovBroj prim-



J. Bezić, Razvoj glagoljaškog pjevanja na zadarskom području, Zadar, 1973., str. 1.-324.

1

Razni autori, Crkvena glazba, priručnik za bogoslovna učilišta, Zagreb, 1988., str. 164.-212.

1

Š. Marović, Glazba i bogoslužje. Uvod u crkvenu glazbu, CuS, Split, 2009., str. 63.-81.

1

Dopunska literatura V. Žganec, Muzički folklor I., Uvodne teme i tonske osnove, Zagreb, 1962., str. 1.-190.


Evidencija pohađanja nastave, osobne konzultacije, aktivno sudjelovanje u vježbama.


94

Izbo

rni p

redm

eti –

ljet

ni s

emes

tar

NAZIV PREDMETA STAROSLAVENSKI JEZIK I GLAGOLJAŠTVO




Suradnici Mr. sc. Josip GrbavacNačin izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30


OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Poznavanje glagoljskog i ćiriličnog pisma. Upoznati osnove o staroslavenskomu jeziku. Širi uvid u povijest glagoljaštva. Upoznati glagoljašku baštinu kao crkveno-liturgijsku i općenito kulturnu posebnost u Hrvata, koja je važna crkvena i kulturna poveznica s drugim slavenskim narodima zapadnoga i bizantskoga kruga.


Solidno klasično obrazovanje.Osnovno poznavanje prošlosti Crkve.


Nakon uspješno završenog predmeta student će moći:1. Objasniti okolnosti nastanka i razvoja staroslavenskih pisama,

jezika, i literature.2. Defi nirati pojmove staroslavenski jezik, kanon, redakcije i recen-

zije.3. Istaknuti važnost glagoljaškoga kompleksa za hrvatsku kultu ru.4. Samostalno transliterirati tekstove napisane glagoljicom (oblim i

uglatim tipom) i ćirilicom; transkribirati i čitati odabrane tekstove.5. Protumačiti vrijednost staroslavenskoga jezika i književnosti i

glagoljaškoga kompleksa za hrvatsku kulturu.


Mjesto staroslavenskoga među indoevropskim i posebno slaven-skim jezicima. (Slavenska misija solunske braće sv. Konstantina Ćirila i Metodija: društveno-crkveni kontekst, kronologija i znače-nje njihove misije za slavenske narode (2).Problem prioriteta i autorstva slavenskih pisama. Traktat crno-risca Hrabra (2).Staroslavenski kanon; Staroslavenske redakcije (2).Teorije o postanku i podrijetlu glagoljice. Grafi jski sustav glago-lji ce. Vježbe transliteracije tekstova pisanih oblom, općesla ven-skom glagoljicom (najvažniji korpus: Kijevski listići, Zo graf sko evan đelje, Marijansko evanđelje, Assemanijevo evanđelje, Klo čev glagoljaš) (4). Počeci i razvoj slavenskoga bogoslužja u Hr vata (1).Uglata (granata, hrvatska) glagoljica kao pisani odraz hrvat-skostaroslavenskog jezika i kao zasebnog hrvatskog kulturnog znaka na razmeđu kultura Istoka i Zapada u rasponu

95

Izborni predmeti – ljetni sem

estar

od 12. stoljeća do u naše vrijeme (2). Razvitak hrvatskoga tipa staroslavenskoga jezika. Hrvatski glagoljski rukopisi, posebno liturgijski kodeksi (2). Glagoljski epigrafi (Valunska ploča, Plominski natpis, Krčki natpis, Baščanska ploča, Senjska ploča, Supetarski ulomak, Grdoselski ulomak i dr.) (2). Vježbe transliteracije tekstova pisanih uglatom glagoljicom: glagoljski rukopisi liturgijskog (Hrvojev misal) i neliturgijskog štiva (Petrisov zbornik, Pariški kodeks, Zapis popa Martinca), hrvatske inkunabule (Misal po zakonu rimskoga dvora) i kasnije otisnuta djela (4). Vježbe transkripcije na odabranim tekstovima (2).Postanak ćirilice. Ohridska i preslavska književna škola. Grafi jski sustav ćirilice. Vježbe transliteracije tekstova pisanih ćirilicom i bosančicom (Listina bana Kulina) (2). Uporaba ćirilice na hrvatskom prostoru (Povaljska listina, Poljički statut) (1).






Pohađanje nastave 1,0 Istraživanje 2,0 Osobni


upisati)





Praćenje dolaska na predavanje.Aktivnost za vrijeme predavanja.Provjera čitanja dodatne literature.Ocjena kolokvija i ispita (usmeno).


NaslovBroj prim-jeraka u knji žnici


Stjepan Damjanović, Slovo iskona – Staroslavenska/starohrvatska čitanka, Matica hrvatska, Zagreb 2002., str. 9-61; 65-118; 183-246. (od toga 52 str. Ilustr.).Žitja Konstantina Ćirila i Metodija i druga vrela. Preveo i protumačio Josip Bratulić, Zagreb, 1985., str. 5-119.

1

Hercigonja, E., Napomene uz transli-ter aciju odabranih tekstova, u: Misal po zakonu rimskoga dvora, Zagreb, 1971.

1

Frane Paro, Glagoljska početnica, Rijeka, 1995., str. 1-56.

96

Izbo

rni p

redm

eti –

ljet

ni s

emes

tar

Dokumenti o sv. Ćirilu i Metodu, KS, Zagreb, 1985., str. 9-56. 1

V. Štefanić, Determinante hrvatskog gla goljizma, Slovo, 21, 1971., str. 13-30.

1

Dopunska literatura

Stjepan Damjanović, Staroslavenski jezik (Peto, nepromijenjeno izdanje) Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2005., str. 56-148.Ivo Frangeš, Povijest hrvatske književnosti, (bilo koje izdanje), poglavlje: Srednjovjekovna književnost.Stjepan Damjanović, Hrvatski glagoljaši i počeci hrvatskog književnog jezika, Croatica 37-38-39, Zagreb, 1993., str. 93-106.Josip Hamm, Hrvatski tip staroslavenskog jezika, “Slovo” 13, Zagreb, 1963., str. 43-68;Slavko Kovačić, Glagoljsko bogoslužje i glagoljaši na području srednje Dalmacije od 16. do 20. stoljeća, Kačić 25, Split, 1993., str. 449-459.;M. Reljanović, Enciklika ‘Grande munus’ i pitanje obnove glagoljaštva u Dalmaciji, Radovi zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, 43., 2001., str. 355-374.


Interaktivni rad sa studentima.Poticanje na dodatne aktivnosti.Praćenja pohađanja nastave.Pomoć kod studiranja.


97


estar

NAZIV PREDMETA SPOLNO NASILJE


Nositelj/i predmeta Doc. dr. sc. Šimun Bilokapić



P S V T

30


OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Upoznavanje s naravi, opsegom, različitim tipovima i oblicima, različitim profi lima žrtava i počinitelja, uzrocima i posljedicama fenomena spolnoga nasilja. Osvješćivanje potrebe prevencije i ispravnog postupanja prema žrtvama. Razumijevanje funkcioniranja i značenja masovnog spolnog nasilja tijekom i poslije rata. Znati moralno vrjednovati taj ozbiljni individualni i društveni problem te usvojiti etički prihvatljiva rješenja određenih moralnih pitanja vezanih uz taj fenomen.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet


Nakon uspješno završenog predmeta student će moći:1. Jasno prikazati i korektno interpretirati uzroke, oblike, učesta-

lost i posljedice spolnoga nasilja.2. Kritički analizirati najčešće mitove, predrasude i stereotipe

vezane uz spolno nasilje.3. Uočiti kvalitativnu razliku između mirnodopskog i ratnog nasi-

lja, ali i njihovu eventualnu povezanost.4. Odabrati i predložiti učinkovite strategije prevencije.5. Protumačiti razloge negativne moralne kvalifi kacije svakog

oblika spolnoga nasilja.6. Ponuditi racionalno utemeljena rješenja specifi čnih moral-

nih pitanja vezanih uz spolno nasilje: otpor, pristanak, ugroza života, pobačaj, uporaba kontracepcije, sudbina rođene djece.


Narav i raširenost fenomena spolnoga nasilja (2)Suvremene teorije o spolnom nasilju (4).Tipovi i oblici spolnoga nasilja (4).Počinitelji, žrtve i kontekst (2).Posljedice spolnoga nasilja i njihov tretman (2).Prevencija spolnoga nasilja (2).Masovno/kolektivno spolno nasilje u ratu (4).Moralna prosudba spolnoga nasilja (2).Posebna moralna pitanja vezana uz spolno nasilje (odgovornost, privola, krajnji otpor i vrijednost života, pobačaj, uporaba kontracepcije, sudbina djece rođene iz spolnoga nasilja) (8).

98

Izbo

rni p

redm

eti –

ljet

ni s

emes

tar


Obveze studenata Pohađanje nastave, pisani rad, priprema i polaganje ispita.


Pohađanje nastave 1,0 Osobni rad Vježbe


upisati)

Esej Konzultacije i pisani rad

(Ostalo upisati)


Pismeni ispit Pisani rad 1,0 (Ostalo upisati)


Završni ispit – 60%Pisani rad – 20%Pohađanje nastave – 10%Aktivnost na nastavi – 10%


NaslovBroj prim-



Ivan Pavao II., Na barbarstvo mržnje i rasizma valja odgovoriti snagom ljubavi i solidarnosti. Pismo Sarajevskom nad-bis kupu mons. Vinku Puljiću – 2. veljače 1993., u: Velimir Blažević (prir.), Služenje miru, KS, Zagreb, 1995., str. 138-140.

1

Jordan Kuničić, Pravo bračnog druga na samoobranu, u: BS, 39 (1969.), 2-3., str. 217-221.

1 www.hrcak.srce.hr

Valentin Pozaić, Odgovornost u vrtlogu ra ta, u: OŽ, 48 (1993.), 3-4., str. 287-307. 1 www.hrcak.

srce.hr

Šimun Bilokapić, Spolno nasilje u obi-te lji. Teološko-moralni osvrt, u: Ante Čovo, Dijana Mihalj (ur.), Muško i žen-s ko stvori ih. Žene i muškarci u živ lje-nju i u službi Božjeg poslanja, Zbor nik radova, Franjevački institut za kul turu mira, Split, 2008., str. 243-273.

2

Šimun Bilokapić, “Hitna kontracepcija” i prevencija trudnoće nakon spolnog na-silja, u: CUS, 45 (2010.), 2, str. 169-192.

1 www.hrcak.srce.hr

Šimun Bilokapić, Etički vidovi kemijske kastracije, u: CUS, 45 (2010.), 3, str. 333-354.

1 www.hrcak.srce.hr

Zvonimir Šeparović (ur.), Masovna silovanja kao ratni zločin, Documenta Croatica, Zagreb, 1993., str. 1-197.

Katekizam Katoličke Crkve, br. 2356. 3

99


estar

Dopunska literatura

Susan Brownmiller, Protiv naše volje, Zagorka 5, Zagreb, 1995., str. 1-475. Seada Vranić, Pred zidom šutnje, Antibarbarus, Zagreb, 1996., str. 1-248.Marina Ajduković, Gordana Pavleković (ur.), Nasilje nad ženom u obitelji, 2. dopunjeno izd., Društvo za psihološku pomoć, Zagreb, 2004., str. 1-267. Bože Vuleta (ur.), Nasilje nad ženama. Teološko-pastoralni izazov, Zbornik radova, Franjevački institut za kulturu mira, Split, 2006., str. 1-294.


Osobne konzultacije, anketa, izradba i predstavljanje radova, evidencija nazočnosti na predavanjima.


100

Izbo

rni p

redm

eti –

ljet

ni s

emes

tar

NAZIV PREDMETA LJUDSKA PRAVA

Kod KBF: 549ISVU: 82623 Godina studija III. – V.

Nositelj/i predmeta Prof. dr. sc. Luka Tomašević



P S V T

30


OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Upoznavanje s ljudskim pravima, posebice u Katoličkoj Crkvi. Osvjetljavanje ljudskih prava u europskim i svjetskim razmjerima, razumijevanje problematike ljudskih prava u kontekstu kršćanske vjere i morala. Razlučivati katolički pogled na usvajanje i razvoj ljudskih prava u duhu katoličke moralke i socijalnog nauka Crkve.

Uvjeti za upis pred-me ta i ulazne kompe-tencije potrebne za predmet

Završene prve dvije godine Integriranog fi lozofsko-teološkog studija.

Očekivani ishodi uče-nja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Nakon uspješno završenog predmeta student će moći:1. Defi nirati i protumačiti ljudska prava.2. Opisati ljudska prava i praktično se zalagati za njih.3. Razlikovati kako nastaju i kako se ostvaruju.5. Razlikovati ljudska prava od pukih prohtjeva.


Pojam i kriteriji određivanja ljudskih prava (2).Povijest ostvarivanja ljudskih prava kroz povijest ; De Las Casas i prava indijanaca; Deklaracije o ljudskim pravima SAD, Francu-ska skupština, UN (2). Ljudska prava u Svetom pismu (2).Crkvena tradicija i dokumenti: enciklika Pacem in terris, i dr. konven-cije i deklaracije (2).Teološko promišljanje o ljudskim pravima (Toma Akvinski, F. de Vitoria) (2).Posljednji pape i ljudska prava: Ivan XXIII., Pavao VI., II. vat. kon-cil, Ivan Pavao II., Benedikt XVI., aktualni papa) (2).Ljudska prava u Hrvatskoj kroz povijest i danas (2).Opseg i shvaćanje ljudskih prava kroz povijest i danas (2).Ostvarivanje ljudskih prava u svijetu i Hrvatskoj: Helsinki watch (2).Novija teološka promišljanja(2).Ljudska prava i ljudsko dostojanstvo (2).Rasprava (2).Izlaganje studentskih radova (4).Ljudska prava u društvu i javnosti (2).




101


estar

Obveze studenata Redovito pohađanje, aktivno sudjelovanje i raspravljanje.Praćenje rada stude-nata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave 1,0 Istraživanje Praktični rad 0,5

Eksperimen-talnirad

Referat 0,5 (Ostalo upisati)

Esej Seminarski rad

(Ostalo upisati)

Kolokviji 0,5 Usmeni ispit 0,5 (Ostalo upisati)


Ocjenjivanje i vrjedno-vanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Referat 20%Kolokvij 30%Usmeni ispit 50%



Dostu-pnost putem ostalih medija

Profesorova skripta (ad usum privatum)Socijalni dokumenti Crkve, Sto godina katoličkog socijalnog nauka (ur. M. Val-ković), KS, Zagreb, 1991.

6

G. Concetti, Kriteriji određivanja ljudskih prava, Nova et Vetera, 33(1983)153-166.

1

Dopunska literatura

J. Hržnjak (prir.), Međunarodni i europski dokumenti o ljudskim pravima. Čovjek i njegove slobode u pravnoj državi, Zagreb, 1992.M. Matulović, Ljudska prava, Osnovni međunarodni dokumenti, Zagreb, 1990.

Načini praćenja kva-litete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Osobne konzultacije, studentske ankete, evidencija o nazočno-sti na predavanjima, aktivno sudjelovanje u nastavi (rasprave), evaluacija predmeta i nastavnika na kraju semestra.


102

Izbo

rni p

redm

eti –

ljet

ni s

emes

tar

NAZIV PREDMETA MARIOLOGIJA

Kod KBF: 557ISVU: 82624 Godina studija III.-V.

Nositelj/i predmeta Izv. prof. dr. sc. Anđelko Domazet



P S V T

30


OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Razumjeti biblijska uporišta govora o Mariji. Temeljno poznavanje mjesta i uloge Blažene Djevice Marije u Kristovom djelu spasenja i njezino mjesto u otajstvu Crkve. Znati integrirati smjernice koncilske mariologije u suvremeni naviještaj.



Nakon uspješno završenog predmeta student će moći:1. Razumjeti mjesto i ulogu Marije u povijesti spasenja.2. Upoznati nastanak i sadržaj marijanskih dogmi.3. Moći vrjednovati stavove pravoslavlja i protestantizma prema

Mariji.4. Moći primijeniti u duhovnosti, propovijedi i katehezi glavne

odrednice katoličke mariologije.


Razvoj mariologije kroz povijest (2).Odnos biblijske teologije i mariologije (2).Lik Marije u pojedinim evanđeljima (4).Razvoj i značenje četiriju Marijanskih istina i dogmi: Bogorodica i Djevica, Bezgrješno začeće i Uznesenje na nebo (8).Odnos Marije i Crkve (2).Marijini sporni naslovi (2).Drugi vatikanski koncil: Marija unutar Crkve i povijesti spasenja (2).Marija u postkoncilskim dokumentima: Marialis cultis i Redemptoris mater (4).Značenje mariologije u ekumenizmu (2).Značenje ispravnog marijanskog štovanja u duhovnosti i životu vjernika (2).



103


estar




upisati)


(Ostalo upisati)


Pismeni ispit Pisani rad (Ostalo upisati)


Kolokvij – 20%Završni ispit – 80% (usmeni i/ili pisani)


NaslovBroj prim-



Ivan Pavao II., Redemptoris Mater, KS, Zagreb, 1987. 3

J. Galot, Mariologija. Bog i žena. Marija u spasenjskom djelu, UPT, Đakovo, 2001., str. 95-442.

1

L. Markešić, Marija – Službenica Božja, Svjetlo riječi, Sarajevo, 2011., str. 1-77.

Dopunska literatura K. Rahner, Marija, Majka Gospodinova, KS, Zagreb, 1980., 73 str.V. Košćić, Marija, Majka Sina Božjega, KS, zagreb, 2003., str. 1-76.


Osobne konzultacije, evidencija o nazočnosti na predavanjima, aktivno sudjelovanje u raspravama, evaluacija predmeta i nastavnika na kraju semestra.


104

Izbo

rni p

redm

eti –

ljet

ni s

emes

tar

NAZIV PREDMETA PRAVNI POLOŽAJ KATOLIČKE CRKVE U HRVATSKOJ

Kod KBF: 559ISVU: 82625 Godina studija III.-V.




P S V T

30


OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Upoznati povijesni razvitak odnosa između Katoličke Crkve i države od rimskog carstva do prvog konkordata. Znati okolnosti donošenja i sadržaj Wormskog konkordata 1122., zatim Napoleonov konkordat iz 1801. i neke druge europske konkordate.Razumjeti odnose Crkve i države u državnim zajednicama u čijim je sastavima Hrvatska bila član. Zapamtiti sadržaj četiriju ugovora Svete Stolice i Republike Hrvatske i drugih podugovornih akata.



Nakon uspješno završenog predmeta student će moći: 1. Analizirati povijesni razvitak odnosa Crkve i države. 2. Opisati različite pristupe konkordatima kroz povijest osobito

onih konkordata koji su se ticali Hrvatskog naroda.3. Defi nirati odredbe četiriju međunarodnih Ugovora između

Svete Stolice i Republike Hrvatske i podugovornih zakona i ugovora koje je sklopila Vlada RH i HBK.

4. Argumentirati u čemu je važnost Ugovora Svete Stolice i Republike Hrvatske za slobodu djelovanja Katoličke Crkve u Hrvatskoj.

5. Usporediti prostor slobode djelovanja koji uživaju druge vjerske zajednice u Hrvatskoj.


Odnos Crkve i države od početaka do prvog konkordata (3).Wormski konkordat, Napoleonov konkordat, Austrijski konkordat 1855., Crnogorski konkordat 1886., Konvencija Sv. Stolice i Aus-tri je za Bosnu i Hercegovinu (2). Srpski konkordat 1914., Kon kor dat Kraljevine Jugoslavije 1935., Lateranski ugovor 1929., Nje mački konkordat 1933. (2). Položaj Katoličke Crkve u Poljskoj i kon kor-dati iz 1925. i 1998., Katolička Crkva u Češkoj i Slovačkoj, zaklju-čak povijesnog dijela (2). Položaj Katoličke Crkve u ko muni sti čkoj Jugoslaviji, Protokol 1966., Zakoni o pravnom položaju vjer skih zajednica (2). Diplomatski odnosi Katoličke Crkve i Bosne i Her-cegovine, Zakon o vjerskim zajednicama u BIH iz 2004., Temeljni ugovor između Bosne i Hercegovine i Svete Stolice iz 2006.(3).

105


estar

Diplomatski predstavnici (općenito), Diplomatski predstavnici Sve-te Stolice (vrste, dužnosti, prestanak službe) (2). Kratka povijest diplomatskih odnosa Svete Stolice i hrvatskog naroda, uspostava diplomatskih odnosa Svete Stolice i Republike Hrvatske (2). Ugo-vor između Svete Stolice i Republike Hrvatske o pravnim pita-njima (2). Kanonske ženidbe s građanskim učincima, Sporazum o dušobrižništvu u kaznionicama, zatvorima i odgojnim zavodima, Protokol o načinu upisa pravnih osoba Katoličke Crkve, Ugovor o dušobrižništvu u bolnicama i ostalim zdravstvenim ustanovama te ustanovama socijalne skrbi (2). Ugovor Svete Stolice i Repu-blike Hrvatske o suradnji na području odgoja i kulture (2). Ugovor o Katoličkom vjeronauku u javnim školama i vjerskom odgoju u jav nim predškolskim ustanovama, Ugovor o katoličkim osnovnim i srednjim školama, Sporazum HRT i HBK, Sporazum o povratu crkvenih matičnih knjiga, knjiga stanja duša, ljetopisa i drugih knjiga koje su u vrijeme komunističkog režima nezakonito oduzete Katoličkoj Crkve (2). Ugovor o dušobrižništvu pripadnika oruža-nih snaga i redarstvenih službi Republike Hrvatske, Statut vojnog ordinarijata u Republici Hrvatskoj, Pravilnik o ustroju i djelovanju vojnog ordinarijata u RH (2). Ugovor Svete Stolice i Republike Hrvatske o gospodarskim pitanjima, Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj iz 2002 (2).


Obveze studenata Prisutnost na predavanjima, sudjelovanje u raspravi.


Pohađanje nastave 1,0 Osobni rad 1,0 Vježbe


upisati)


(Ostalo upisati)




Pohađanje nastave – 10% Sudjelovanje u raspravi – 10% Završni ispit – 80%


NaslovBroj

primjer aka u knjižnici


Hrvatska biskupska konferencija, Ugovori između Svete Stolice i Republike Hrvatske, Povijest nastanka i komentar Nikola Eterović, GK, Zagreb, 2001., str. 27-69, 105-354.

1 www.hbk.hr

106

Izbo

rni p

redm

eti –

ljet

ni s

emes

tar

Dopunska literatura

Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj, Dokumenti o ustroju i djelovanju, drugo dopunjeno izdanje, Vojni ordinarijat u RH, Zagreb, 2003., str. 9-43. N. Eterović, Ugovori između Svete Stolice i Republike Hrvatske o dušobrižništvu katoličkih vjernika, pripadnika oružanih snaga i red arstvenih službi Republike Hrvatske, Povijest nastanka i komentar, u: Dokumenti o ustroju i djelovanju, Dodatak, izd. Vojni ordinarijat u RH, Zagreb, 2003., str. 57-79.


Evidencija o nazočnosti na predavanjima, aktivno sudjelovanje u raspravi, anketa.


107


estar

NAZIV PREDMETA POJAM BOGA POSLIJE AUSCHWITZA


Nositelj/i predmeta Prof. dr. sc. Ivan Tadić


Suradnici Dr. sc. Ante AkrapNačin izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30


OPIS PREDMETA

Ciljevi predmetaUpoznati fi lozofsku i teološku problematiku koja dovodi u pitanje Boga, njegovu prisutnost i odsutnost za vrijeme i poslije tragedije u Auschwitzu.



Nakon uspješno završenog predmeta student će moći:1. Analizirati i donositi sudove o religioznim, moralnim i etičkim

dilemama s kojima ga suočava ova tema.2. Razumjeti različite stavove i strujanja unutar židovskog naroda

kad je riječ o “pitanju Boga” i njegovu odnosu prema izabra-nom narodu.

3. Sposoban je postavljati „neugodna“pitanja i njih odgovara suvislo i razložno.

4. Razviti svijest o vrijednosti postojanja u različitosti i pluralizmu, uočavati granice ljudskog i humanog ponašanja koje često puta pod utjecajem predrasuda i stereotipa vode u rasizam.

5. Razviti osjećaj empatije i suosjećanja s onima koji pate, koji su žrtve različitih zlouporaba moći i ovlasti.


Biblijska dimenzija Boga (2). Povijest holokausta (2). Bog u židovskoj i fi lozofskoj misli poslije tragedije u Auschwitzu. Različite postavke i gledanje na ovu problematiku fi lozofa i teologa koji su se bavili ovom problematikom (4). Holokaust i Golgota (2). Pomrčina Boga - Martin Buber (2). Sartreova i Heideggerova pozicija prema Bogu (2). Jung i pitanje Boga (1).Rubenstein - Bog gospodar povijesti? (1). Andre Neher - Božja šutnja (2). Abraham Heschel - pitanje odgovornosti kako Boga tako i čovjeka (1). Sergio Quinzio - odnos između Božjih obećanja kroz povijest i prisutnosti zla u svijetu (1). Emil Fackenheim - odnos objavljene vjere i modernog mišljenja (1) Eliser Berkovits - skrivanje božanskog lica (1). Jonas - pojam Boga (kabala) (2). Arthur A. Cohen - “užas” kao jedan od vidova Boga ali i mogućnosti čovjeka (1). I.Greenberger - savezništvo Boga i čovjek (1). E. Levinas - odnos slobode i odgovornosti (2). Iskustvo žrtava holokausta (3)

108

Izbo

rni p

redm

eti –

ljet

ni s

emes

tar


Obveze studenata Pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje u nastavnom programu.


Pohađanje nastave 1,0 Osobni rad 1,0 Vježbe


upisati)


(Ostalo upisati)




Aktivnost na predavanjima – 30%Usmeni ispit – 70%


NaslovBroj prim-



I. Devčić, Bog i fi lozofi ja, KS, Zagreb, 2003. 1

A. Vučković, Bog i zlo. Teodicejski ulomci, Filozofska biblioteka Speculatio, Zadar, 2008.

1

G. Agamben, Ono što ostaje od Auschwitza, AB, Zagreb, 2008.

Antropološka i religiozna dimenzija žrtve, Zbornik radova XVIII. međunarodnog teološkog simpozija, CUS, Split, 2013. (A. Akrap, Holokaust - Golgota 20. stoljeća? Holokaust u svjetlu židovske fi lozofske i teološke misli, str. 175-209.)

2

Hannah Arendt, O zlu, Breza, Zagreb, 2006.Slavoj Žižek, O nasilju, Ljevak, Zagreb, 2008Predrag Finci, Umjetnost uništenog, AB, Zagreb 2005.

109


estar

AA. VV., L assurdo di Auschwitz, Ancora, Milano, 1998.

Dopunska literatura

Irene Kajon, La storia della fi losofi a ebraica, Cedam, Padova, 1993. Irene Kajon, Fede ebraica e ateismo dopo Auschwitz, Editrice Benucci, Perugia 1993.Emil L. Fackenheim, La presenza di Dio nella storia, Queriniana,Brescia, 1997. Massimo Giuliani, Auschwitz nel pensiero ebraico, Morcelliana, Brescia, 1998.Silvia Benso, Pensare dopo Auschwitz, ESI, Napoli, 1992.R. Eaglestone, Postmodernizam i poricanje holokausta, Jesenski i Turk, Zagreb, 2001. N. G. Finkelstein, Industrija holokausta, Hasanbegović, Zagreb, 2006.


Osobne konzultacije, zajednički razgovor, evidencija o nazočnosti na predavanjima, uspjeh studenta na usmenom ispitu i aktivno sudjelovanje na predavanjima.


110

Izbo

rni p

redm

eti –

ljet

ni s

emes

tar

NAZIV PREDMETA DRUŠTVENA DIMENZIJA BIBLIJSKE VJERE





P S V T

30


OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Polazeći od danosti Staroga i Novoga zavjeta, pokazati da biblijska vjera nužno zadire u društveni život jer ograničiti biblijsku vjeru samo na unutarnji intimistički osjećaj bez odražaja na oblikovanje društvenog života, bilo bi čisto krivotvorenje.



Nakon uspješno završenog predmeta student će moći:1. Aktivno i argumentirano uključiti se u aktualnu raspravu o

odnosu vjere i društvenog angažmana i zauzeti jasan stav glede toga pitanja.

2. Zauzeti kritički stav prema onima koji ugrožavaju prava siromašnih i nezaštićenih.

3. Prožet i nošen duhom Isusove više pravednosti osjeća u svojoj savjesti obvezu da dadne svoj obol uspostavi jednog boljeg i čovječnijeg svijeta.

4. Prožet dubokom i istinskom biblijskom čovječnošću kadar je blagotvorno utjecati na oblikovanje autentičnog društvenog života.


U ovom predmetu se podrobno i argumentirano iznosi na vidjelo društvena dimenzija vjere u Starom i Novom zavjetu.U Starom zavjetu se posebno obrađuju: Biblijski izlazak, ministerij proroka, zakonske odredbe i religiozne ustanove koje štite prava siromaha i obespravljenih (15). U Novom zavjetu se posebno iznosi na vidjelo društvena dimenzija navještaja o kraljevstvu Božjem i odnos biblijskog vjernika i civilne vlasti (15).



☐ samostalni zadaci ☐ multimedija ☐ laboratorij☐ mentorski rad☒ mogućnost rasprave

Obveze studenataPohađanje predavanja i aktivno sudjelovanje na njima. Čitanje zadane literature i pripremanje i polaganje završnog usmenog ispita.

111


estar


Pohađanje nastave 1,0 Istraživanje Praktičan

rad

Eksperimentalnirad Referat

Čitanje zadane literature

1,0





Uredno pohađanje nastave i usmeni završni ispit s dva pitanja iz predavane materije i jednoga pitanja iz zadane literature koju je student bio obvezan pročitati.




M. Vugdelija, Politička ili društvena dimenzija biblijske vjere, Split, 2005., str. 1-243.

2

Kongregacija za nauk vjere, Doktrinalna nota o nekim pitanjima vezanim uz sudjelovanje katolika u političkom životu, IKA, Zagreb, 2003.

7

R. J. Clifford, The Exodus in the Christian Bible: The case for “Figural” reading, u: Theological Studies 2 (2002.), str. 345-361.

Dopunska literatura Ž. Bezić, Crkva i politika, u: Obnovljeni život 1 (2001.), str. 59-68.S. Baloban, Kršćanstvo, Crkva i politika, Zagreb, 1999.J. Bigo, Isus i politika, u: Kana 4 (1989.), str. 12-13.


Anonimno anketiranje studenata za vrijeme izvođenja nastave i nakon ispita.


112

Izbo

rni p

redm

eti –

ljet

ni s

emes

tar

NAZIV PREDMETA OBEĆANA ZEMLJA




Suradnici Mr. sc. Miljenko Odrljin


P S V T

30


OPIS PREDMETA

Ciljevi predmetaCjelovitije upoznavanje pojma Obećana zemlja.Upoznati važnija razdoblja povijesti Obećane zemlje.Razumjeti složenost odnosa i probleme između Židova i Arapa.


Poznavanje osnova hebrejskoga jezika.


Nakon uspješno završenog predmeta student će moći:1. Interpretirati razvojne faze starozavjetne povijesti.2. Razumjeti idealizam i fanatizam u borbi za svaki komadić te

zemlje.3. Razumjeti ulogu Izabranog naroda u povijesti spasenja.4. Razumjeti židovsko tumačenje Obećane zemlje kao

hermeneutske podloge u kršćanskom shvaćanju.

Uvodne napomene (2).Obećana zemlja u povijesti (4).Osnutak Države Izrael 1948. i posljedice (2).Židovsko naseljavanje u Državu Izrael (2).Tumačenje Biblije; razvojne faze starozavjetne povijesti (4).Osvajanje Obećane zemlje u Bibliji (2).Progonstvo i povratak u Zemlju (2).Zemlja i nade Izraela (4).Obećana Zemlja poslije Krista (2).Isus i Zemlja (2).Zemlja u učenju apostola (4).


☒ predavanja☐ seminari i radionice ☐ vježbe ☐ on line u cijelosti☐ mješovito e-učenje☐ terenska nastavai

☒ samostalni zadac☒ rasprave☐ multimedija ☐ laboratorij☐ mentorski rad☐ (ostalo upisati)


113


estar




upisati)

Esej Čitanje zadane literature

(Ostalo upisati)

Kolokvij 0,5 Usmeni ispit (Ostalo upisati)



Pohađanje nastave – 40%Kolokvij – 25%Završni (pismeni) ispit – 35%




C. Chapman, Čija je Obećana zemlja?, Zagreb, 2002.

K. J. Kuschel, Spor oko Abrahama, Sarajevo, 2001. 1

M. Šešok, Putovanje biblijskim zemljama, Zagreb, 2005.

Dopunska literatura C. Tomić, U Zemlju obećanja, Zagreb, 1980.


Kontrola nazočnosti studenata na predavanjima, rasprave o važnijim temama i povremeni kolokvij.


114

Izbo

rni p

redm

eti –

ljet

ni s

emes

tar

NAZIV PREDMETA ASERTIVNA KOMUNIKACIJA

Kod KBF: 610ISVU: 84777 Godina studija I.–V.

(ljetni semestar)

Nositelj/i predmeta Prof. dr. Ante Vučković


Suradnici Mr. sc. Mirko MihaljNačin izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

20 10


OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Upoznavanje s osnovnim znanjima i vještinama asertivne komu-nikacije


Zanimanje za interpersonalnu komunikaciju i osnovno poznava-nje metodologije znanstvenoga rada

Očekivani ishodi uče-nja na razini pred-meta (4-10 ishoda učenja)

Nakon uspješno završenog predmeta student će moći:1. Protumačiti predmet i metode asertivne komunikacije2. Analizirati tehnike asertivnog ponašanja 3. Učinkovito se služiti asertivnošću. 4. Primijeniti stečena znanja u interpersonalnoj komunikaciji.


Asertivnost naspram pasivnosti i agresivnosti (7)Prednosti asertivnog ponašanja (7)Asertivne vještine i tehnike (6)Vježbe asertivnog komuniciranja (10)


☒ predavanja☒ vježbe ☒ mješovito e-učenje


Obveze studenata Pohađanje predmeta, čitanje literature, vježbe asertivnosti, pola-ganje ispita


Pohađanje nastave 1,0 Istraživanje Praktični rad 0,5

Eksperimentalnirad Referat Samostalni

rad 0,5

Esej Seminarskirad

(Ostalo upisati)

Kolokviji Usmeni ispit 1 (Ostalo upisati)


115


estar

Ocjenjivanje i vrjed-novanje rada stude-nata tijekom nastave i na završnom ispitu

25 % - vježbe25 % - sudjelovanje na predavanjima50 % - ispit


NaslovBroj prim-je raka u knjižnici


D. Miljković, M. Rijavec, Razgovori sa zrcalom. Psihologija samopouz-danja, IEP, Zagreb, 2010., (“Naučite se zauzimati za svoja prava“ od 97. do 120. str.), 250 stranicaD. Lučanin, J. Despot Lučanin, (ur.) Komunikacijske vještine u zdravstvu, “Naklada Slap”, Jastrebarsko, 2010., 222 str. (“Komunikacijske vještine – asertivnost“)D. Miljković, M. Rijavec, Kakao se zauzeti za sebe? IEP, Zagreb, 2002., 56 stranicaOdabrane internetske stranice

Dopunska literatura

P. Breitman, C. Hatch, Kako reći “ne” i ne osjećati se krivim. Mozaik knjiga, Zagreb, 2002., 210 stranicaP. Breitman, C. Hatch, How to Say No Without Feeling Guilty, Broadway Books, 2001, 272 pagesD. J. Lieberman, Navedite ljude da učine ono što želite, VBZ, Zagreb, 2003., 180 stranica


Konzultacije i razgovor o razumijevanju sadržaja, sudjelovanje na predavanjima i u vježbama


116

Izbo

rni p

redm

eti –

ljet

ni s

emes

tar

NAZIV PREDMETA POVIJEST FRANJEVAČKOG REDA




Suradnici Dr. sc. Željko TolićNačin izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30


OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Upoznati povijest franjevačkog reda.Proučiti odnos Crkve i franjevačkog reda.Upoznati glavne protagoniste franjevačkog reda.Razvijati sposobnost kritičkog prosuđivanja i istraživanja.


Osnovno poznavanje prošlosti franjevačkog reda.Solidno poznavanje povijesti Crkve.


Nakon uspješno završenog predmeta student će moći:1. Poznavati karizmu franjevačkog reda.2. Opisati duhovni doprinos franjevačkog reda u Crkvi.3. Defi nirati pastoralni doprinos franjevačkog reda u Crkvi.4. Analizirati misionarske plodove franjevačkog reda u Crkvi.5. Opisati kulturni doprinos franjevačkog reda.6. Opisati franjevačku baštinu franjevačkog reda u hrvatskom

narodu.


Crkveni kontekst u kojem je nastao franjevački red (10).Širenje Reda na europskom i izvaeuropskom prostoru (10).Plodnost franjevačke karizme na raznim područjima (10).


☒ predavanja ☒ samostalni zadaci☒ mentorski rad

Obveze studenata Pohađanje nastave, istraživački rad, priprema za ispit.




upisati)

Esej Seminarski rad

(Ostalo upisati)



117


estar


Praćenje dolaska na predavanje.Aktivnost za vrijeme predavanja.Provjera čitanja dodatne literature.Ocjena kolokvija i ispita (pismeno i usmeno).


NaslovBroj prim-je raka uknjižnici


Franjevački izvori, Sarajevo-Zagreb, 2012. K. Esser, Pregled povijesti franjevačkog reda, Sarajevo, 1972. 1

L. Iriarte, Povijest franjevaštva, Zagreb, 2013.

Dopunska literatura

M. D’Altari, Kapucini, povijest jedne franjevačke obitelji, Zagreb, 2010.S. J. Škunca, Franjevačka renesansa u Dalmacij i Istri, Split, 1999.G. G. Merlo, Nel nome di san Francesco, -Roma, 2033.D. Mandić, Franjevačka Bosna, Rim, 1968.


Interaktivni rad sa studentima.Poticanje na dodatne aktivnosti.Praćenje pohađanja nastave.Pomoć kod studiranja.


118

Izbo

rni p

redm

eti –

ljet

ni s

emes

tar

NAZIV PREDMETA VJERSKI ODGOJ OSOBA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU

Kod KBF: 619ISVU: 112614 Godina studija III. -V.



Suradnici Dr. sc. Mihael ProvićNačin izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30


OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Poznavanje i razumijevanje sadržaja i ciljeva vjerskog odgoja te temeljnih elemenata metodologije rada s osobama s teškoćama u razvoju. Osposobljenost za pripremanje i izvođenje župne kateheze, vjeronaučne nastave u školi ili u posebnim ustanovama za brigu o osobama s teškoćama u razvoju.


Poznavanje didaktičko-metodičkog programiranja nastavnog procesa.


Nakon uspješno završenog predmeta student će moći: 1. Upoznati vjeroučitelja ili katehetu sa mogućnostima vjerskog

odgoja djece s teškoćama u razvoju. 2. Osposobiti vjeroučitelja ili katehetu za rad i komunikaciju

s osobama s teškoćama u biosocijalnom, kognitivnom i psihosocijalnom razvoju osobe.

3. Istaknuti teološko vrjednovanje bolesti.4. Prezentirati metodičke postupke i vjeronaučno-katehetske

modele rada i komunikacija s osobama s poremećajem iz autističnog spektra te s osobama oštećenog vida ili sluha.


Objasniti status osobe s teškoćama u razvoju (5).Pristup i komunikacija s osobama s teškoćama u razvoju (2)Uočiti važnost i razvijanje komunikacije s osobama s teškoćama u biosocijalnom, kognitivnom i psihosocijalnom razvoju u obitelji, župi i školi (6).Ciljevi i sadržaj vjerskog odgoja osoba s oštećenjem vida, oštećenjem sluha, poremećaja govora, tjelesnim invaliditetom, mentalnom retardacijom, poremećajima u ponašanju (6).Prilagođeni programi i integracija osoba s teškoćama u razvoju u nastavi (2).Profi l odgojitelja i katehete za rad s osobama s teškoćama u razvoju, pomoćnik u nastavi i asistent u nastavi (4).Metodičko-didaktičko planiranje i priprema za nastavu s djecom: s intelektualnim teškoćama (4), s poremećajima čitanja i pisanja (4), s autizmom (4), s oštećenjima vida (4) i s oštećenjima sluha (4).

119


estar


☒ predavanja☒ vježbe☒ mješovito e-učenje☒ terenska nastava

☐ samostalni zadaci☒ mentorski rad☐ (ostalo upisati)

Obveze studenata Pohađanje nastave, hospitacije školskog vjeronauka, priprema i izvođenje oglednih sati.



radEksperimentalnirad Referat 0,5 Vježbe 0,5

Esej Seminarskirad

Konzulta cijei pisani rad 0,5




Priprema oglednog sata (rad) – 40%Završni ispit – 60%




J. Šimunović, Župna zajednica na početku trećega tisućljeća, GK, Zagreb, 2009., str. 192-215.

1

L. Cottini, Didatica speciale e integra-zio ne scolastica, Carocci editore, Roma, 2006., str. 19.-44., 63-231.Z. Matoić (ur.), Srcem prema vjeri. Nacionalni skup o vjerskom odgoju djece i mladeži s posebnim potre-bama, Zagreb 7. i 8. svibnja 1999., Zbornik radova, Nacionalni katehetski ured Hrvatske biskupske konferen-cije, Zagreb, 1999., str. 20-103.

Dopunska literatura

Kongregacija za laike, Opći direktorij za katehezu: naslovnici kate-heze, prilagođavanje naslovniku, kateheza za posebne prilike, mentalitet, ambijent, Nacionalni katehetski ured Hrvatske biskup-ske konferencije, KS, Zagreb, 2000., br. 163-170., 189-192. Hrvatska biskupska konferencija, Smjernice hrvatskih biskupa o pastoralnoj skrbi osoba s invaliditetom, Službene vijesti Hrvatske biskupske konferencije, 4 (1996.), 1, str. 5-6.


Osobne konzultacije, zajednički razgovor na kraju semestra, anketa.


120

Izbo

rni p

redm

eti –

ljet

ni s

emes

tar

NAZIV PREDMETA THEOLOGY AND SYMBOLISM IN EARLY CHRISTIAN ART


Nositelj/i predmeta Izv. prof. dr. sc. Ivica Žižić



P S V T

30


OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Upoznati suodnos teologije u umjetnosti u ranom kršćanstvu. Shvatiti značenje, sadržaj i funkciju ranokršćanskih simbola i slika te njihovo tumačenje u teologiji i liturgiji. Upoznati način oblikovanja, izvore, najvažnija mjesta, upoznati etape povijesnog i teološkog razvoja ranokršćanskog simbolizma i umjetnosti.


Kolegij se predaje na engleskom jeziku.Položen Engleski jezik teologije II.


Nakon uspješno završenog predmeta student će moći:1. Koristiti odgovarajuće metode za proučavanje teologije

ranokršćanske umjetnosti2. Razumjeti dinamiku umjetnosti u sklopu liturgije i teologije3. Analizirati i teološki argumentirati značenja pojedinih simbola i

liturgijskih slika temeljeno na svetopisamskim i drugim euholo-gijskim vrelima.

4. Znati prikazati izvore, najvažnija mjesta, etape povijesnog i teološkog razvoja ranokršćanskog simbolizma i umjetnosti.


Uvod: Ranokršćanski simbolizam i umjetnost (2).Ranokršćanski svijet simbola i slika (Slike i riječi, anikonizam, svjedočanstva otaca i gnostička kontroverza, slikanje vjere). (4).Kristološki prikazi (Kategorije, Kasnoantički prikazi Krista, Lik Dobrog Pastira, Kristologizacija likova – Orfej, Helios, Filozof (4).Od slike do geste (Likovi Oranta i Sakramenata) (2). Ranokršćanska umjetnost u Katakombama (povijesni kontekst, prizori spasenja, likovi vazmene vjere) (4).Ranokršćanska arhitektura: od oratorija do bazilike (Liturgijska ‘gramatika’ kućne crkve, najpoznatije bazilike, sveta središta, krstionica, teološke metafore bazilike) (2).Simbolika križa (otačka svjeodčanstva, križ kao znamen i gesta, solinski križevi) (2).Ikonografi ja mučenika (kult svetih, običaji i vjerovanja, kapela sv. Venancija u Rimu) (2). Simbolizam biljaka i životinja (simboli prirode, simbolizam biljaka, simbolizam životinja) (2). Teologija i eshatologija slave (Poetika geste, Od realizma do Teofanije, Pogled i Slava) (2).Kršćanska umjetnost pred izazovima ikonoklazma (Začeci iko-noklastičke borbe, Teološki razlozi ikonoklazma, Ikonodulija, Drugi Nicejski sabor i pobjeda pravovjerja, Kršćanska umjetnost na zalazu antičke kulture) (2).Zajednički zaključni razgovor (2).

121


estar


☒ predavanja☒vježbe ☒ mješovito e-učenje

☒ samostalni zadaci ☐ multimedija ☐ (ostalo upisati)




radEksperimen-talni rad Referat (Ostalo

upisati)

Esej 0,5 Seminarski rad 1,0 (Ostalo

upisati)

Kolokviji Usmeni ispit (Ostalo upisati)



Pohađanje i aktivno praćenje predavanja. Istraživanje i pisanje kraćeg eseja na engleskom jeziku. Vrednovanje istraživačkog rada kroz razgovor o eseju.


NaslovBroj prim -je raka u knjižnici


Margaret R. Jensen, Face to Face. Portraits of the Divine in Early Chri-stianity, Augsburg Fortress, Minnea-polis 2005.Margaret R. Jensen, Understanding Early Christian Art, Routledge, Lon-don and New York 2000.

Dopunska literatura

Margaret R. Jensen, Baptismal Imagery in Early Christianity: Ritual, Visual and Theological Dimensions, Baker, Grand Rapids 2012.Joan G. Westenholz, Images of Inspiration. The Old Testament in Early Christian Art, Bible Lands Museum Jerusalem, Jerusa-lem 2000. Beth Williamson, Christian Art. A Very Short Introduction, Oxford University Press, Oxford 2001.


Anketa


122

Izbo

rni p

redm

eti –

ljet

ni s

emes

tar

NAZIV PREDMETA ENGLESKI JEZIK TEOLOGIJE II.




Suradnici Dr. sc. Angelina Gašpar


P S V T

15 15


OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Razviti vještinu čitanja teksta s razumijevanjem iz područja engleskog jezika teologije.Poboljšati vještinu slušanja, usmenog i pismenog izražavanja (opći jezik/jezik teologije). Stjecanje osnovne teološke terminologije na engleskom jeziku.



Nakon uspješno završenog predmeta student će moći:1. Čitati tekst s razumijevanjem iz engleskog jezika teologije

(prepoznati ključne riječi, prevesti i interpretirati tekst, argumentirati ključne informacije).

2. Slušati tekstove na engleskom jeziku uz razumijevanje poruke i stjecanje osnovnog vokabulara.

3. Primijeniti govorne vještine (razgovor, odgovor na pitanje, mišljenje, komentar).

4. Pisati tekst na engleskom jeziku teologije (koristiti gramatiku i vokabular engleskog jezika teologije).


Uvodno predavanje (2).Veliki tjedan (2).Sakramenti (2).Što je procesna teologija? (2)Sveta misa (2).Liturgijsko posuđe i ruho (2).Povijest Katoličke crkve 1 (2).Kolokvij (2).Povijest Katoličke crkve (2).Kršćanske denominacije i svjetske religije (2)Rimokatolička crkva u Hrvatskoj (2).Organizacija u Crkvi (2).Molitva – kako, kad, gdje, zašto? (2).Kolokvij (2).Analiza rezultata kolokvija (2).Tematske cjeline su: Biblija, Stari zavjet, Marijin život, Isusov život, Sveta Zemlja, liturgijska godina, Božić, Veliki tjedan, nedjeljna Evanđelja na engleskom jeziku.

123


estar



Obveze studenata Pohađanje nastave.




upisati)





Kolokvij (2) – 70%; (ocjene prema skali: 60-69% - 2,70; 70-79% - 3, 80-89% - 4, 90-100% - 5).Usmeni ispit – 15% Pohađanje nastave (0%), aktivnost na nastavi (5%), individualni zadatci (5%), Vježbe (5%).Studenti koji ne ostvare prag od 70% bodova na kolokvijima moraju pristupiti završnom pismenom ispitu koji obuhvaća cjelokupno gradivo.


NaslovBroj prim-



Sešek, U., Zabukovec, S., English for Theologians, Ljubljana, Teološka fakulteta, 2010.Nedjeljna Evanđelja na engleskom jeziku.

Dopunska literatura

The Holy See: http://www.vatican.va/phome_en.htmSacred Scripture: http://www.vatican.va/archive/bible/index.htmCatechism of the Catholic Church: http://www.vatican.va/archive/catechism/ccc_toc.htmDocuments of II Vatican Council: http://www.vatican.va/archive/hist_councils/ii_vatican_council/index.htmNews: http://www.zenit.org/english/


Osobne konzultacije, aktivno sudjelovanje u vježbama, evidencija o pohađanju nastave, evaluacija predmeta i nastavnika.


124

Izbo

rni p

redm

eti –

ljet

ni s

emes

tar

NAZIV PREDMETA TELEVIZIJSKI NAVJEŠTAJKod KBF: 609

ISVU: 84776 Godina studija I.-V.


Bodovna vrijednost (ECTS)

3

Suradnici Mr. sc. Mirko Mihalj Način izvođenja nas-tave (broj sati u se-mestru)

P S V T30


20%

OPIS PREDMETACiljevi predmeta Upoznavanje s osnovnim televizijskim znanjima i vještinama.Uvjeti za upis pred-meta i ulazne kompe-tencije potrebne za predmet

Zanimanje i nadarenost za televizijski nastup


Nakon uspješno završenog predmeta student će moći:1. Jasno prikazati i korektno interpretirati predložene TV-primjere.2. Kritički analizirati formu, sadržaj, nastup na TV.3. Uočiti kvalitativnu razliku između različitih emisija.4. Izraditi jednu emisiju.5. Protumačiti razloge negativne kvalifi kacije odabranih emisija.6. Ponuditi racionalno utemeljena rješenja za oglednu emisiju.


Televizijsko novinarstvo (7).Pripremanje televizijskih emisija (7).Uređivanje i vođenje emisija (4).Obrađivanje najava, vijesti i reportaža (6).Izrada TV- priloga (6).


☒ predavanja☐ seminari i radionice ☐ vježbe ☐ on line u cijelosti☒ mješovito e-učenje☐ terenska nastava

☒ samostalni zadaci☐ multimedija ☐ laboratorij☐ mentorski rad☐ (ostalo upisati)

Obveze studenata Pohađanje predmeta, čitanje literature, pisani radovi, polaganje ispita


Pohađanje nastave

1 Istraživanje Prak-tični rad

1

Eksperimentalnirad



Kolokvij Usmeni ispit 1 (Ostalo upisati)


125


estar


Pisani radovi – 25 %Izrada TV-priloga – 25 %Ispit – 50 %


Naslov Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

T. Perišin, “Televizija”, u: Uvod u medije, ur.: Z. Peruško, Naklada Jesenski i Turk, Zrinski d.d., Čakovec, 2011., str. 141-172.Z. Letica, Televizijsko novinarstvo, Dis-put, Zagreb, 2003., str.107-320, 341-378. D. Rendulić, Osnove televizije, skripta, www.

novinarstvo.info

I. Muratović, Osnove televizije, Dokumentarni fi lm, skripta

www.novinarstvo.

info 1

Dopunska literatura S. Malović, Osnove novinarstva, “Golden marketing – Tehnička knjiga”, Zagreb, 2005.Crkva i mediji, GK, Zagreb, 2006.


Pohađanje nastave, sudjelovanje u raspravama, rad i prezentacija, završni ispit.


126

Izbo

rni p

redm

eti –

ljet

ni s

emes

tar

NAZIV PREDMETA OSOBITOSTI ŽUPNE KATEHEZE U AKTULNIM HRVATSKIM PRILIKAMA

Kod KBF: 633ISVU: 144593

Godina studija II.–V.


Bodovna vrijednost (ECTS)

3

Suradnici Mr. sc. mr. sc. Josip Periš


P S V T30


OPIS PREDMETACiljevi predmeta Poznavanje i razumijevanje osobitosti župne kateheze u

aktualnim prilikama Crkve u Hrvata te osposobljenost u njezinom planiranju i izvođenju

Uvjeti za upis pred-meta i ulazne kom-petencije potrebne za predmetOčekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Nakon uspješno završenog predmeta student će moći:1. Uočava, razumije i interpretira aktualni društveni i eklezijalni

kontekst naših župnih zajednica;2. Shvaća specifi čnost župne kateheze u službi odgoja u vjeri i

uvođenja u osobno iskustvo vjere;3. Poznaje temeljne odrednice plana i programa župne kateheze;4. Razlikuje katehezu prema životnim dobima i promiče katehezu

odraslih kroz formiranje „živih vjerničkih krugova“ ili malih zajednica;

5. Defi nira kriterije izbora i prezentacije sadržaja u župnoj katehezi;6. Poznaje strukturne elemente metodičkog oblikovanja župne ka-

teheze i prema modelu „celebratio catechetica“ planira i izra đuje konkretne katehetske jedinice;

7. Poznaje i planira ciljeve, sadržaje i zadaće župne kateheze u kontekstu pripreme za primanje sakramenata kršćanske ini-cijacije;

8. Poznaje važnost katekumenalnog pristupa i djelatno ga primje-nju je u župnoj katehezi;

9. Prepoznaje važnost župnog katehete kao animatora i promiče suodgovornost cijele zajednice u župnoj katehezi


Izazovi i poteškoće župne kateheze u aktualnim prilikama (2)Župna kateheza u službi odgoja u vjeri (3)Plan i program župne kateheze u službi izgradnje župe kao “zajednice zajednica” – hrvatski model (3)Župna kateheza prema dobi i u „živim vjerničkim krugovima“ (3)Sadržaji župne kateheze (3)Okvirni metodički model župne kateheze - „celebratio catechetica“ (2)Župna kateheza i sakramenti kršćanske inicijacije (6)Strukturalne promjene župne kateheze prema katekumenalnom modelu (4)Župni katehete i animatori – novi profi l i načini djelovanja (4)

127


estar



☐ samostalni zadaci☐ multimedija ☐ laboratorij☐ mentorski rad☒ rasprava

Obveze studenata Redovito pohađanje predavanja i aktivno sudjelovanje u raspravama


Pohađanje nastave

1 Istraživanje Praktični rad

Eksperimentalnirad



Kolokvij Usmeni ispit 2 (Ostalo upisati)



Pohađanje nastave 10 %Aktivno sudjelovanje u raspravama 10 %Završni ispit 80 %


NaslovBroj

primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

Milan Šimunović, Kateheza prvenstvena zadaća Crkve. Identitet i perspektive hrvatske pokoncilske kateheze i katehetike. U obliku bilance, KS, Zagreb 2011., str. 439-574.HBK, Župna kateheza u obnovi župne zajednice. Plan i program, NKU HBK – HILP, Zagreb-Zadar 2000.

Dopunska literatura Jadranka Garmaz – Martina Kraml, Živjeti od euharistije. Elementi euharistijske kateheze, GK, Zagreb 2010.Ana Thea FILIPOVIĆ, U službi zrelosti vjere i rasta osoba. Katehetska i religijskopedagoška promišljanja u suvremenom kontekstu, GK, Zagreb 2011.

Načini praćenja kval-itete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Osobne konzultacije, kritička zapažanja, evidencija o nazočnosti na predavanjima, aktivno sudjelovanje u raspravama, evaluacija predmeta i nastavnika na kraju semestra.


128

Izbo

rni p

redm

eti –

ljet

ni s

emes

tar

NAZIV PREDMETA LAIČKI CRKVENI POKRETI U HRVATSKOJ

KodKBF: 627ISVU: 140643

Godina studija I.-V.

Nositelj/i predmeta Izv. prof. dr. sc. Alojzije Čondić



P S V T

30


OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Upoznavanje povijesti i značenja laičkih crkvenih pokreta u Hr-vat skoj. Razlikovati njihovu specifi čnost i pravilno vrednovati nji-hov doprinos evangelizacijskom poslanju Crkve u sve pluralni-jem društvu.



Nakon uspješno završenog predmeta student će moći:1. Klasifi cirati laičke crkvene pokrete poznavajući njihovu vlasti-

tost (karizmu).2. Ispravno vrjednovati doprinos pokreta općem poslanju Crkve.3. Uočiti komplementarnost župnog pastorala i laičkih crkvenih

pokreta.4. Analizirati neuralgične točke vezane za djelovanje crkvenih

pokreta u župi/biskupiji.5. Planirati integrirani pastoral razvijajući svijest suodgovornosti

za poslanje Crkve.


Uvodno predavanje. Upoznavanje s materijom i načinom rada (1). Nastanak i identitet prvih laičkih pokreta u Crkvi (1). Bra-tovštine – nastanak, vrste i uloga (2).Franjevački svjetovni red (2). Hrvatski katolički pokret i Katolič-ka akcija (2).Pokreti i Drugi vatikanski koncil (2). Crkveni pokreti u postkon-cilskom vremenu (2).Tipologija pokreta (1).Teološko mjesto pokreta i važnost za mjesnu Crkvu (2). Kriteriji crkvenosti (1). Neokatekumeni (2). Frama (2). Crkveni pokreti više na rubu nego u središtu života Crkve (2). Neuralgične točke između crkvenih pokreta i mjesne Crkve (2). Doprinos crkvenih pokreta u obnovi pastoralnog djelovanja i misionarskog opredjeljenja župnih zajednica (4). Crkveni pokreti nositelji nove evangelizacije (2).


☒predavanja☒mješovito e-učenje

☒rasprava☐ (ostalo upisati)

Obveze studenata Redovito pohađanje predavanja i aktivno sudjelovanje.

129


estar



rad 0,5


upisati)


Kolokviji Usmeni ispit 1,5 (Ostalo upisati)



Pohađanje i aktivno praćenje predavanja – 30%Usmeni ispit- 70%


Naslov

Broj primjera-ka u kn-

jižnici

Dostup nost pu tem os-

talih medija

Hrvatska biskupska konferencija, Za ži-vot svijeta, Pastoralne smjernice za apo-stolat vjernika laika u Crkvi i društvu u Hrvatskoj, Glas Koncila, Zagreb, 2012, str. 15-56, 105-118.

J. Baloban, Crkveni pokreti u životu Crkve u Hrvatskoj, u BS, 78 (2008) 2, str. 347-364.

hrcak.srce.hr

Zbornik radova, Studia canonica croat-ica, Vjernici, društva pokreti, Glas Kon-cila, Zagreb, 2011. (S. Kožul, Povijesni pogled na vjernička društva – tradicija i ostvarenja, str. 31-46.Zbornik radova, Vijeće za laike HBK, Mo-gućnosti organiziranog djelovanja vjerni-ka laika u Hrvatskoj, KS, Zagreb, 2002. (S. Tadić, Temeljna obilježja pokreta, za-jednica i udruga, str. 719-727).A. Polegubić, Stoljeće laikata u Hrvat-skoj, Glas Koncila, Zagreb, 2007.A. Ančić, Razvitak i teološko mjes-to duhovnih pokreta u Crkvi, u BS, 78 (2008) 2, str. 245-269.

hrcak.srce.hr

A. Čondić, Pastoral crkvenih pokreta u pastoralu župne zajednice, u BS 78 (2008) 2, str. 433-458.

hrcak.srce.hr

I. Jurić, Poziv i poslanje Franjevačkog svje tovnog reda i Frame, u: Franjevačka pro vincija Presvetog Otkupitelja, Kalendar ak tivnosti i prilozi za slavlja u godini pos-ve ćenog života, Split, 2014, str. 157-169.

130

Izbo

rni p

redm

eti –

ljet

ni s

emes

tar

S. Slišković, Pokreti i reforme Crkve u pro šlosti, u BS 78 (2008) 2, str. 303-319.

hrcak.srce.hr

E. PASOTTI, (ur.) Neokatekumenski put prema Pavlu VI. i Ivanu Pavlu II., Antun Bogetić, Poreč, 1996, str. 9-51, 117-126.

Dopunska literatura

Ivan Pavao II., Christifi deles laici. Vjernici laici. O pozivu i poslanju laika u Crkvi i u svijetu, Dokumenti 93, KS, Zagreb, 1990.J. Ratzinger, Pokreti u Crkvi i njihovo teološko mjesto, u: Josepf Ratzinger, U službi istine. Članci, predavanja, intervjui, Tomislav Pervan (ur.), Mostar-Zagreb, 2002., str. 89-121.Ž. Mardešić, Modernitet u kršćanstvu: pokreti i zajednice, u Ž. Mardešić, Rascjep u svetome, KS, Zagreb, 2007., str. 281-311.Zbornik radova, Studia canocica croatica, Vjernici, društva pokreti, Glas Koncila, Zagreb, 2011.,(R. Radišić, Društva s posebnim pro-fi lima, str. 133-155).V. Mihaljević, Društveni kontekst i teorijsko-hipotetski okvir is-traživanja “Novi laički crkveni pokreti u Hrvatskoj”, u: Društvena is-traživanja, 14 (2005),1-2, str. 3-25.J. Mamić, Crkveni pokreti u svjetlu duhovnog razlučivanja, u BS 78 (2008) 2, str. 405-431. A. Favale, Segni di vitalità nella Chiesa, Movimenti e nuove Comunità, LAS-Roma, 2009.M. Faggioli,Sorting out Catholicism, A Brief History of the New Ecclesial Movements, Liturgical press, Rome, 2008.


Osobne konzultacije, evidencija nazočnosti na predavanjima, anketa.


OPIS PREDMETASEMINARI

132

Sem

inar

i – z

imsk

i sem

esta

r

NAZIV PREDMETA GORUĆI PROBLEMI EKUMENIZMA DANAS

Kod KBS: 120ISVU: 82633 Godina studija III., IV. i V.

FTS i TKS

Nositelj/i predmeta Izv. prof. dr. sc. Dušan Moro



P S V T

30

Status predmeta Seminar Postotak primjene e-učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Uočavanje i razlikovanje raznih kršćanskih Crkava i crkvenih zajednica;vidjeti sve ono što ih ujedinjuje, koje su doktrinarne i druge razlike koje ih razjedinjuju, te razvijati kritičko i sintetičko razmišljanje i pronalaženje putova i načina za rad oko jedinstva svih kršćanskih zajednica i konfesija. Vidjeti i analizirati najveće teološke probleme koji pridonose podjeli Crkava, kao npr. papino prvenstvo, mariologija, nauk o opravdanju, problem ređenja žena, itd.


Završeni predmeti: Crkva Kristova; Ekumenizam, Povijest Crkve starog i srednjeg vijeka.


Nakon uspješno završenog predmeta student će moći: 1. Opisati i analizirati goruće probleme ekumenskog bogoslovlja da nas

i točke teološkog nauka u kojima se Crkve razlikuju, ili imaju suprot-stavljena stajališta.

2. Istražiti i odabrati prikladne teme seminarskog rada. 3. Pronaći izvore i literaturu iz područja ekumenizma te ih analizirati. 4. Izraditi rad koji će biti metodološki zadovoljavajući i doprinijeti

proširenju teološkog i ekumenskog bogoslovlja.


Nositelj predmeta će kroz uvodna predavanja i zahtjeve za metodološkim kriterijima izložiti glavne teme i postignuća ekumenizma; pomoći studentu/ici da pronađe odgovarajuću teme i pratiti stupnjevitu izradu seminarskog rada.


☒ predavanja☒ seminari i radionice☐ vježbe☐ on line u cijelosti☐ terenska nastava

☐ samostalni zadaci☐ multimedija☐ laboratorij☐ mentorski rad☐ (ostalo upisati)

Obveze studenataPohađanje predavanja; savjetovanje s izvoditeljem nastave i samostalno istraživanje, izrada sheme rada i pisanje seminarskog rada.



rad

133

Seminari – zim

ski semestar


upisati)

Esej Seminarski rad 3,5 (Ostalo upisati)




Sudjelovanje, izlaganje, diskusija – 20%Istraživanje – 10%Seminarski rad – 70 %




Dekret o ekumenizmu 'Unitatis redintegratio'. 3

L. Lies, Temeljni tečaj ekumenske teologije, KS, Zagreb, 2011. 1

R. Perić, Ekumenske nade i tjeskobe, Mostar, 1993., str. 5-253. 2

A. Škvorčević, Katolička crkva u Hrvatskoj i ekumenizam, u: Bogoslovska smotra 1996., br. 3-4, str. 513-540.

1 www.hrcak.srce.hr

Jure Zečević, Ekumenska i dijaloška otvorenost Katoličke crkve u Hrvata, u: Prcela F.(ur.), Dijalog. Na putu do istine i vjere, Hrv. Dom. Prov., Nakladni zavod i Globus i Matthias Grünewald Verlag, Zagreb-Mainz, 1996., str. 289-308.

1

Dopunska literatura

Juraj Kolarić, Ekumenska trilogija, Prometej, Zagreb, 2005. (izabrani dijelovi i teme).R. Frieling, Put ekumenske misli. Teološki fakultet M. Vlačić Ilirik, Zagreb, 2009.Niko Ikić,Teološka dijagnoza ekumenskog stanja, u Ekumenske studije i dokumenti, Vrhbosanska katolička teologija, Sarajevo, 2003., str. 17-61.Dušan Moro, Svetopisamsko utemeljenje i razvojna linija Petrove i Pa pinske službe jedinstva, u: Služba Božja 45 (2005), br.1, str. 35-61.Dušan Moro, Dokumenti Katoličke crkve o ekumenskom problemu ređenja žena, u: Služba Božja 51 (20012), br. 3-4, str. 367-403.


Prati se redovno pohađanje predavanja; vrjednuje se istraživački rad i zalaganje u izradi seminarskog rada; ocjenjuje se sami rad i odabir izvora i prikladne literature, te osposobljenost za analitičko i sintetičko izlaganje odabrane teme.


134

Sem

inar

i – z

imsk

i sem

esta

r

NAZIV PREDMETA ŽENIDBENA PRIVOLA

Kod KBS: 185ISVU: 126327 Godina studija IV.-V.



SuradniciP S V T

30


OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Upoznati studenata s uvjetima i načinima na koji se izražava ženidbena privola. Protumačiti okolnosti koje utječu na ženid-benu privolu. Protumačiti smisao i važnost ženidbene privole i njen utjecaj na valjanost ženidbe.

Uvjeti za upis predme ta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Položen predmet Uvod u kanonsko pravo, I. i III. knjiga Zakonika kanonskog prava.

Očekivani ishodi uče-nja na razini pred-meta (4-10 ishoda učenja)

Nakon uspješno završenog predmeta student će moći:1. Kritički prosuđivati važnost ženidbene privole.2. Argumentirati pravne odredbe o ženidbenoj privoli.3. Razlikovati okolnosti koje utječu na ženidbenu privolu. 4. Prezentirati pojam i narav ženidbene privole.


Uvodne informacije i način rada, teološko pravna načela, vrijeme za pitanja, (3). Pravna terminologija ženidbenog prava, pravna i pastoralna priprava za ženidbu, vrijeme za raspravu i pitanja (2). Dokumenti koji su potrebni za vjenčanje, ženidbeni navještaji, vri-jeme za pitanja i raspravu (2).Zabrana prisustvovanja ženidbi i dozvola mjesnog ordinarija, o zaprekama i zabranama općenito (pojam i narav ženidbenih zapreka, zabrane koje ne utječu na valjanost, vrste ženidbenih zapreka, vrijeme za izlaganje radova, pitanja i raspravu) (2).Mjerodavnost nad zaprekama, koga obvezuju ženidbene zapreke, oprost od zapreka vrijeme za izlaganje radova, pitanja i raspravu (2).Kratko predstaviti sve ženidbene zapreke; vrijeme za izlaganje radova, pitanja i raspravu (2).Pojam privole, potrebito znanje za ženidbu; vrijeme za izlaganje radova, pitanja i raspravu (2).Nesposobnost za davanje ženidbene privole; nedostatak dovoljne uporabe razuma; teški nedostatak prosuđivanja o bitnim pravima i dužnostima; psihička nesposobnost za preuzimanje ženidbenih prava i obveza; vrijeme za izlaganje radova, pitanja i raspravu (2).Zabluda; zlonamjerna prijevara; vrijeme za izlaganje radova i ras-pra vu (2).Hinjena privola, uvjetna privola; vrijeme za izlaganje radova i raspravu (2).Prisila i strah; Načini davanja ženidbene privole vrijeme za izlaga-nje radova i raspravu (2).Redoviti i izvanredni oblik sklapanja ženidbe; vrijeme za izlaganje radova i raspravu (2).Mješovite ženidbe, tajno sklapanje ženidbe; vrijeme za izlaganje radova i raspravu (2).Razrješenje ženidbe; pavlovska povlastica; apostolska povlastica, vrijeme za izlaganje radova, pitanja i raspravu (3).

135

Seminari – zim

ski semestar


☒ predavanja☐ seminari i radionice ☐ on line u cijelosti☐ mješovito e-učenje☐ terenska nastava

☐ samostalni zadaci ☐ multimedija ☐ laboratorij☒ mentorski rad☐ (ostalo upisati)

Obveze studenataPrisutnost na predavanjima; sudjelovanje u raspravi; traženje literature i odabir teme seminarskog rada; pisanje i dovršenje seminarskog rada u zadanom vremenu.



radEksperimentalni rad Referat konzulta-

cije 1,0





Pohađanje nastave – 5% Prikupljanje literature za rad – 15%Predstavljanje teme seminarskog rada – 15% Pisani seminarski rad – 65%.



Dostu-pnost putem ostalih medija

Zakonik kanonskoga prava proglašen vlašću pape Ivana Pavla II. s izvorima, GK, Zagreb, 1996., kan. 1055-1165.

4

N. Škalabrin, Ženidba, pravno-pastoral ni priručnik, Đakovo, 1995., str. 25.-326. 2

HBK, Direktorij za obiteljski pastoral Crkve u Hrvatskoj, KS, Zagreb, 2002., str. 115.-128.

1 obitelj.hbk.hr

Dopunska literatura

V. Blažević, Ženidbeno pravo Katoličke Crkve. Pravno-pastoralni priručnik, KS, Zagreb, 2004., str. 7-386. V. B. Nuić, Opće pravo Katoličke Crkve. Priručnik uz novi Zakonik kanonskoga prava, KS, Zagreb, 1985., str. 336-384.J. Hendriks, Diritto matrimoniale. Commento ai canoni 1055-1165 del Codice di diritto canonico, Ancora, Milano, 2001., str. 13-333.H. Zapp, Kanonisches Eherecht, Rombach, Freiburg im Breisgau, 61983., 99-140; T. Pawluk, Prawo Małżeńskie, u: Prawo kanoniczne według Kodeksu Jana Pawła II, t. III. Olsztyn, 1996., str. 13-153.


Evidencija o nazočnosti na predavanjima, provjeravanje priklad-nosti i širine teme, provjera dovoljnosti prikupljene literature, čitanje i ispravljanje pisanog rada, anketa.


136

Sem

inar

i – z

imsk

i sem

esta

r

NAZIV PREDMETAFRANJEVAČKA PROVINCIJA PRESVETOG OTKUPITELJA

U RAZDOBLJU OD 1945. 1960. GODINE. DOKUMENTI

Kod KBS: 178ISVU: 112620 Godina studija II.-V.



Suradnici Dr. sc. Željko TolićNačin izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30


OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Upoznati ratnu prošlost Provincije Presvetog Otkupitelja.Znati ulogu franjevaca spomenute Provincije i vjernika u vrijeme rata.Na temelju dokumenata razumjeti razloge stradanja ljudi i materijalna stradanja u vremenu od 1945. do 1960.


Poznavanje hrvatske novovjekovne povijesti.Osnovno poznavanje metodologije istraživanja arhivske građe.


Nakon uspješno završenog predmeta student će moći:1. Analizirati i objasniti uzroke Drugog svjetskog rata.2. Analizirati ideološke aspekte komunizma, fašizma i nacizma.3. Opisati posljedice rata općenito, a posebno na primjeru

Provincije.4. Istraživati i koristiti arhivsku građu.5. Svladat će metodologiju pisanja znanstvenog rada.6. Izučit će tehniku javnog nastupa i izlaganja rezultata

istraživanja.


Drugi svjetski rat (8). Ideologije komunizma, fašizma i nacizma (8). Vjersko-političko stanje u Provinciji Presvetog Otkupitelja za vrijeme rata (8). Izlaganje seminarskog rada (6).



☒ mentorski rad ☒ arhivski rad

Obveze studenata Pohađanje nastave. Istraživački rad. Priprema za ispit.


Pohađanje nastave 2,5 Istraživanje 1,5 Vježbe


upisati)




137

Seminari – zim

ski semestar


Ocjenjivanje dolaska na predavanje.Aktivnost za vrijeme predavanja.Ocjena seminarskog rada.


NaslovBroj prim-



H. Matković, Povijest Jugoslavije (1918.-1991.-2003.), Zagreb, 2003.

Arhivska građa u Provincijskom arhivu u Splitu.

Arhivska građa u župama koje poslužuju franjevci spomenute Provincije.Arhivska građa u Nadbiskupskom arhivu u Splitu.

Arhivska građa u Povijesnom arhivu u Splitu.

Dopunska literatura H. Matković, Povijest NDH, Zagreb, 2002.M. Begić, Ustaški pokret 1929.-1941., Buenos Aires, 2002.


Interaktivni rad sa studentima.Praćenje pohađanja nastave.Pomoć kod arhivskog istraživanja.Pomoć u vrjednovanju dokumenata.


138

Sem

inar

i – z

imsk

i sem

esta

r

NAZIV PREDMETA VJERA I RELIGIOZNO ISKUSTVO


Nositelj/i predmeta Izv. prof. dr. sc. Anđelko Domazet



P S V T

30


OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Upoznati odnos između kršćanske vjere i općeg religioznog iskustva. Razumjeti i tumačiti odabrane tekstove nekih poznatih teologa kao što su: R. Guardini, K. Rahner, W. Kasper, K. Barth, D. Bonhoeffer i P. Tillich.



Nakon uspješno završenog predmeta student će moći:1. Defi nirati i objasniti razliku između kršćanske vjere i općeg

religioznog iskustva.2. Napisati rad na određenu temu iz naslova koristeći

odgovarajuću literaturu i metodologiju znanstvenog rada.3. Analizirati i opisati te izložiti jednu specifi čnu teološku temu,

te istu znati opravdati pred ostalim sudionicima seminara.4. Defi nirati i opisati odnos između kršćanske vjere i općeg

religioznog iskustva, argumentirano pisanje i izlaganje seminarskog rada.


U seminaru se na temelju čitanja i tumačenja tekstova značajnih teologa stječe uvid u odnos između kršćanske vjere (objave) i općeg religioznog iskustva (religije).Uvod u problematiku (2).Čitanje odabranih tekstova:R. Guardini (2).K. Barth (2).K. Rahner (2).D. Bonhoeffer (2). P. Tillicha (2). W. Kasper (2).Pojedinačna izlaganja studenata i diskusija o temi (12).Sažetak teme i smjernice za seminarske radove (4).


☒ predavanja☒ seminari i radionice☒ vježbe☒ mješovito e-učenje

☒ samostalni zadaci☒ multimedija☐ mentorski rad☐ (ostalo upisati)

139

Seminari – zim

ski semestar



Pohađanje nastave 1,0 Istraživanje 1,0 Vježbe

Eksperimentalnirad Referat 0,5 (Ostalo

upisati)





Referat – 20%Usmeni ispit – 10%Seminarski rad – 70%


NaslovBroj prim-



Iskustvo vjere danas, Zbornik radova teološkog simpozija, CUS, Split 1999., str. 171.

3

A.Domazet, Život u dijalogu s Bogom. Teologija i praksa molitve kod R. Guardinija, KS, Zagreb, 2010., 166 str.

3

K. Rahner, Temelji kršćanske vjere: Uvod u pojam kršćanstva, Ex libris, Rijeka, 2007., str. 47.-229.

1

Dopunska literatura

D. Bonhoeffer, Otpor i predanje, KS, Zagreb, 1993.C. Dotolo, Moguće kršćanstvo. Između postmoderniteta i religioznog traganja, KS, Zagreb, 2011.I. Šarčević, Od autonomije do Kristonomije. Tillich i Bonhoeffer između Harnacka i Bartha, u: Kršćanstvo i religije, KS, Zagreb 2000., str. 90.-122.


Rad se predaje u pismenom obliku koji isto tako treba usmeno izložiti. Evidencija o nazočnosti na predavanjima, aktivno sudjelovanje u raspravama, referat, evaluacija predmeta i nastavnika na kraju semestra.


140

Sem

inar

i – z

imsk

i sem

esta

r

NAZIV PREDMETA STEPINAC U VJERONAUKU I KATEHEZI

Kod KBS: 189ISVU: 140939 Godina studija I.-V.




P S V T

30


OPIS PREDMETA

Ciljevi predmetaUpoznati povijest, nastanak,strukturu i sadržaj katehetskih pro-povijedi bl. A. Stepinca. Ovladavanje pojmovima i strukturom kateheze 20 st. Analiza i interpretiranje tekstova.




Nakon uspješno završenog predmeta student će moći:1. Navesti razloge nastanka Stepinčevih katehetskih propovije-

di,opisati njihov razvoj i povijesnu važnost.2. Interpretirati povezanosti i utjecaj katehetske misli 20. st. na

suvremenu katehezu i vjeronauk.3. Sintetizirati doktrinarnu, moralnu i katehetsku misao bl. Alojzija

Stepinca.4. Samostalno izvoditi zaključke o utjecaju i mogućoj primjeni

njegovih pristupa katehezi.5. Interpretirati katehetske propovijedi u svjetlu današnjih vjer-

skih i sociokulturnih izazova.


Bl. Alojzije Stepinac – mučenik za kršćansku vjeru i jedinstvo Crkve: povijesno-društvene okolnosti života i rada, te stadiji na životnom putu. (6) Pisani izvori (2) Katehetske propovijedi 1 (6) Katehetske propovijedi 2 (6) Poruke sa Stepinčeva groba (4) Metodološko-sadržajna analiza katehetskih propovijedi (4) Stepi-nac u svjetlu današnje katehetske i religijsko-pedagoške misli (2)


☒ predavanja☒ seminari i radionice

☒ samostalni zadaci☒ pisanje i izlaganje seminarskog rada

Obveze studenata Pohađanje nastave, sudjelovanje u raspravi, pisanje i izlaganje seminarskog rada.

141

Seminari – zim

ski semestar



rad

Eksperimentalnirad Referat Izlaganje

rada 0,5


upisati)




Sudjelovanje u predavanjima. Seminarski i istraživački rad.


NaslovBroj prim-



Alojzije Stepinac, Katehetske propo-vijedi 1-2., Postulatura bl.A.Stepinca, (prir.) Juraj Batelja, Zagreb 2015.

1

Aleksa Benigar, Alojzije Stepinac - hrvatski kardinal, Čakovec 1993. 1

Franjo Kuharić, Poruke sa Stepinčeva groba, Zagreb 1995. 1

Juraj Batelja, Blaženi Alojzije Stepinac – svjedok evanđelja ljubavi. Životopis, dokumenti i svjedočanstva – prije, za vrijeme i nakon Drugog svjetskog rata. 1-3, Zageb 2010.

1

J. Dukić (prir.),Jozo Kljaković, Čovjek bez maske, Solin 2014.Juraj Batelja, Blaženi Alojzije Stepinac –uzor svećenik. Priručnik za državno natjecanje iz Vjeronauka – vjerona-učne olimpijade osnovnih i srednjih škola za šk.god. 2019.-2010., Zagreb 2012.

www.nadbisku-pija-split.com/katehetski2/

Dopunska literatura Alojzije Stepinac, Propovijedi, govori, poruke (1941-1946), Postulatura bl.A.Stepinca, (prir.) Juraj Batelja, Zagreb 2012.


Konzultacije tijekom seminara, anketa.


142

Sem

inar

i – z

imsk

i sem

esta

r

NAZIV PREDMETA SAKRAMENTI U PRAVOSLAVLJU

Kod KBS: 168ISVU: 84787 Godina studija III, IV, V

FTS i TKS.

Nositelj/i predmeta Prof. dr.sc. Ante Mateljan



P S V T30

Status predmeta Seminar Postotak primjene e-učenja 30 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Uočavanje posebnosti i vlastitosti teološkog tumačenja i liturgijskog slavlja svetih tajni u Pravoslavnoj Crkvi bizantskog obreda; razvijati kritičku prosudbu o zajedničkim temeljima svetih tajni i oblikovanju različitih putova liturgije; analizirati moguće putove boljeg razumijevanja i prihvaćanja u ekumenskom kontekstu


Osnovo poznavanje ekleziologije, povijesti Crkve i povijesti teologije


Nakon uspješnog rada u seminaru student će moći:1. Opisati i analizirati širu okvirnu problematiku odnosa svetih

tajni i teologije2. Izabranu temu, odnosno specifi čnu svetu tajnu, istražiti u

liturgijskom kontekstu3. Pronaći daljnju literaturu iz izabranog užeg područja4. Izraditi rad koji će na metodološki zadovoljavajući način

prikazati rezultate rada u seminaru te vlastitog istraživanja


Nositelj predavanja će, kroz uvodna predavanja, izložiti moguće teme za rad u okviru naslova „Sakramenti u pravoslavlju“, s posebnim osvrtom na suvremeni kontekst pravoslavne teologije i ekumenskih nastojanja


☒ predavanja☒ seminari i radionice☐ vježbe ☐ on line u cijelosti☒ mješovito e-učenje☐ terenska nastava


Obveze studenata



rad


upisati)


upisati)



143

Seminari – zim

ski semestar


Student je dužan, nakon upisanog seminara pohađati predavanja, konzultirati se s izvoditeljem nastave, samostalno istraživati, napraviti shemu rada i dati je na odobrenje, sudjelovati u raspravama o temama drugih sudionika na seminaru, te početi pisati seminarski rad.




Ivan Pavao II., Ut unum sint – Orientale lumen, KS, Zagreb, 1995. 8

J. Popović, Dogmatika pravoslavne crkve III, Beograd, 1978. 0 Kod

nastavnikaZakonik kanona Istočnih Crkava, GK, Zagreb, 1996. 2

V. Blažević, Komunikacija u svetim činima. Vijeće za liturgiju BK BiH, Sarajevo, 2001.

0 Kod nastavnika

R. Perić, Ekumenske nade i tjeskobe, CnaK, Mostar, 1993. 2

D. Staniloje, Pravoslavna dogmatika III, Sremski Karlovci, 1997. 0

J. Majendorf, Visantijsko bogoslovlje. Historijski tokovi i dogm,atske teme, Kragujevac, 1985.

0 Kod nastavnika

N. Ikić, Ekumenske studije i dokumenti, KBF, Sarajevo, 2003. 4

Dopunska literatura

A. Schmeman, Sacraments and Orthodoxy, Herder, New York 1966; R. Hotz, Sakramente – im Wechselspiel zwieschen Ost und West, Zürich – Köln – Gütersloch, 1979; W. de Vries, Orthodoxie und Katholicizmus, Herder, Freiburf im Br. 1983; K. Ch. Felmy, La teologia ortodossa contemporanea, Queriniana, Brescia 1999.; A. Mateljan, Sakrament pokore u pravoslavlju, Crkva u svijetu 42 (2007), br. 2, 285-305; br. 3, 505-524. i drugi članci o pojedinim sakramentima.


Prati se redovito pohađanje predavanja; vrednuje se istraživački rad i zalaganje u izradi seminarskog rada; sudjelovanje u zajedničkom istraživanju; ocjenjuje se završen seminarski rad s posebnim osvrtom na izbor prikladne literature te osposobljenost za analitičko i sintetičko izlaganje odabrane teme.


144

Sem

inar

i – lj

etni

sem

esta

r

NAZIV PREDMETA EGIZSTENCIJALISTIČKA FILOZOFIJA

KodKBS: 188ISVU: 140845

Godina studija I.-V.



SuradniciNačin izvođenja nasta ve (broj sa-ti u semestru)

P S V T

30

Status predmeta Seminar Postotak primje-ne e-učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Nastanak i razvoj egzistencijalizma. Ovladavanje pojmovima i strukturom egzistencijalističke fi lozofi je. Prepoznavanje i razumi-jevanje egzistencijalističkih autora u njihovom povijesnom kontek-stu. Čitanje i interpretiranje fi lozofskih tekstova egzistencijali sta.




Nakon uspješno završenog predmeta student će moći: 1. Navesti razloge nastanka egzistencijalizma, opisati njegov

razvoj i povijesnu važnost, pokazati povezanosti i utjecaj egzi sten cijalizma na fi lozofi ju XX. stoljeća.

2. Sintetizirati misao pojedinih autora.3. Samostalno izvoditi zaključke o utjecaju i mogućoj primjeni

egzistencijalističkog pristupa zbilji.4. Interpretirati Knjigu propovjednika u svjetlu egzistencijalisti-čkih pitanja.


Kierkegaard – otac egzistencijalizma: dijalektika egzistencije, religiozna pozadina i stadiji na životnom putu. (6)F. Nietzsche: dijalektika egzistencije u vremenu nihilizma. (2)M. Heidegger: egzistencijalna analitika kao fundamentalna on-tologija. (6)J-P. Sartre: egistencijalizam kao humanizam. (4)Al. Camus: apsurdnost egzistencije. (4)K. Jaspers: osvijetljenje egzistencije. (4)Propovjednik u svjetlu egzistencijalizma. (4)




Obveze studenata Pohađanje nastave, pisani prikaz jedne knjige

145

Seminari – ljetni sem

estar


Pohađanje nastave 1 Istraživanje 2 Praktični

radEksperimentalnirad

Referat Pisani prikazjedne knjige

Esej Seminarski rad 2 (Ostalo upisati)




Sudjelovanje u predavanjima. Pisani prikaz jedne knjige iz po-dručja egzistencijalističke fi lozofi je uz dogovor s nastavnikom. Usmeni ispit.


NaslovBroj prim-jeraka u knji žnici

Dostup-nost pu-

tem ostalih medija

Hannah Arendt, Was ist Existenz-philosophie?, Anton Hain, Frankfurt am Main 1990.Soren Kierkegaard, Entweder/Oder 1- 2, Güntersloher, Köln1985.Soren Kierkegaard, Strah i drhtanje, Verbum, Split 2000.M. Heidegger, Bitak i vrijeme, Naprijed, Zagreb 1985.K. Jaspers, Philosophie II, Existenzer-hellung, Pieper, München 1994.J. P. Sartre, Egzistencijalizam je hu ma-nizam, Veselin Masleša, Sarajevo 1964.Propovjednik, BiblijaPeter Kreeft, Three Philosophies of Life, Ignatius Press, San Francisco, 1989.Albert Camus, Mit o Sizifu, Matica hrvat ska, Zagreb 1998.Thomas Seibert, Existenzphilosphie, J.B. Metzler, Stuttgart, Weimar 1997.

Dopunska literatura

Aleksandra Golubović, Recepcija Kierkegaarda u Hrvatskoj, Filozofska istraživanja, Vol.28 No.2 srpanj 2008., str. 253-270.Karl Jaspers, Filozofska vjera, Breza, Zagreb, 2011.N. Berdjajev, Ja i svijet objekata, KS, Zagreb, 1984.Gregor Malantschuk, Kierkegaard’s Concept of Existence, Marquer stte University Press, 2003.

Načini praćenja kva-li te te koji osigurava-ju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Konzultacije tijekom predavanja, anketa.


146

Sem

inar

i – lj

etni

sem

esta

rSe

min

ari –

ljet

ni s

emes

tar

NAZIV PREDMETA SPLITSKO-MAKARSKA BISKUPIJA ZA VRIJEME DRUGOGA SVJETSKOG RATA. DOKUMENTI

Kod KBS: 142ISVU: 82639 Godina studija II.-IV.




P S V T

30


OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Poznavati ratnu prošlost Splitsko-makarske biskupije.Razumjeti ulogu svećenika i vjernika za vrijeme rata.Znati za stradanja ljudi i materijalna stradanja tijekom povijesti SMND.Upoznati istraživački rad u povijesti, pisanje znanstvenih radova i javni nastup.


Poznavanje novovjekovne povijesti hrvatskoga naroda.Osnovno poznavanje metodologije istraživanja arhivske građe.


Nakon uspješno završenog predmeta student će moći:1. Analizirati uzroke Drugoga svjetskog rata.2. Opisati aspekte komunizma, fašizma i nacizma.3. Defi nirati teške posljedice Drugoga svjetskog rata općenito,

ali i na primjeru Splitsko-makarske biskupije.4. Napraviti samostalno istraživanje arhivske građe.


Drugi svjetski rat (2).Ideologije komunizna, fašizma i nacizma (3).Vjersko-politička situacija u Splitsko-makarskoj biskupiji za vrijeme rata (5).Istraživanje građe u arhivima (kronike župa, protokoli, matične knjige, vojni izvještaji) (15).Izlaganje seminarskog rada (5).


☒ predavanja☐ seminari i radionice

☒ samostalni zadaci☒ mentorski rad☒ rad u arhivima

Obveze studenata Pohađanje nastave. Istraživački rad. Priprema za ispit.

147


estarSem

inari – ljetni semestar




rad





Praćenje dolaska na predavanje.Aktivnost za vrijeme predavanja.Ocjena seminarskog rada.




H. Matković, Povijest Jugoslavije (1918-1991-2003), Zagreb, 2003.Arhivski materijal u Nadbiskupskom arhivu u Splitu

Arhivski materijal u župama Splitsko-makarske nadbiskupijeArhivski materijal u Povijesnomu arhivu u Splitu

Arhivski materijal u Muzeju Cetinske krajine u Sinju

Dopunska literatura M. Begić, Ustaški pokret 1929.-1941., Buenos Aires, 1986.H. Matković, Povijest NDH, Zagreb, 2002.


Interaktivni rad sa studentina.Praćenja pohađanja nastave.Pomoć kod arhivskog istraživanja.Pomoć u vrjednovanju dokumenata.


148

Sem

inar

i – lj

etni

sem

esta

rSe

min

ari –

ljet

ni s

emes

tar

NAZIV PREDMETA BIBLIJA I KUMRANSKI SPISI

Kod KBS: 153ISVU: 83459 Godina studija I.-V.

Nositelj/i predmeta Doc. dr. sc. Domagoj Runje



P S V T

30


OPIS PREDMETA

Ciljevi predmetaUpoznavanje sadržaja kumranskih spisa kao najstarijih poznatih biblijskih rukopisa i njihovo značenje za opće proučavanje Biblije.


Položen predmet Hebrejski jezik I. i barem pasivno poznavanje engleskog jezika


Nakon uspješno završenog predmeta student će moći:1. Objasniti važnost kumranskih spisa za proučavanje Biblije.2. Analizirati originalne kumranske tekstove.3. Čitati stručnu i znanstvenu literaturu s područja kumranskih

istraživanja.4. Kritički prosuđivati popularne i senzacionalističke napise o

kumranskim spisima.


Opći uvod u otkriće i sadržaj kumranskih spisa (6). Biblijski citati u Pravilu zajednice (4).Sadržaj i poruka Pešer Habakuka (6).Sadržaj i poruka Hramskoga svitka (8).Predstavljanje izabranih tema za seminarski rad (6).


☒ predavanja☒ seminari i radionice

☒ samostalni zadaci☐ (ostalo upisati)

Obveze studenata Prisutnost na predavanjima i izrada pisanih radova.


Pohađanje nastave 1,0 Istraživanje Praktični rad

Eksperimentalnirad Referat

Prezentacija teme i sheme pisanoga rada

0,5


Kolokvij Usmeni ispit Izrada pisa-nog rada

Pismeni ispit Projekt Prikupljanje literature

0,5

149


estarSem



Prisutnost i aktivnost na nastavi – 40%Seminarski rad – 60%


NaslovBroj

primjera-ka u kn-

jižnici


medija

J. VanderKam – P. Flint, The Meaning oft he Dead Sea Scrolls. Their Signifi cance for Understnadnig the Bible, Judaism, Jesus and Christianity, New York, 2002.

Florentino García Martínez – Eibert J. C. Tigchelaar, The Dead Sea Scrolls: Study Edition, Vol. I. i II. Brill, Leiden, 2000., str. 10-21; 68-99; 1228-1305.

Dopunska literatura Prikazi i članci o kumranskim temama koje će studenti naći sukladno izabranoj temi za pisani rad.


Anketa.


150

Sem

inar

i – lj

etni

sem

esta

rSe

min

ari –

ljet

ni s

emes

tar

NAZIV PREDMETA ŽENA I MUŠKARAC IZMEĐU “NOVOGA” I “STAROGA” FEMINIZMA


Nositelj/i predmeta Doc. dr. sc. Marijo Volarević



P S V T

30


OPIS PREDMETA

Ciljevi predmetaUpoznati povijest i okolnosti nastanka feminističkog pokreta. Poznavati njegov bilo pozitivni bilo negativni doprinos za ženu i društvo.



Student će nakon završenog seminara biti u stanju:1. Poznavati povijesno – društveni kontekst nastanka

feminizma.2. Razlikovati društveni status i ključne promjene koje su se

dogodile za žene u pojedinim fazama povijesti feminizma.3. Argumentirati poteškoće ženâ u današnjem modernom društvu.4. Usporediti osnovne sličnosti i razlike između ‘katoličkog’ i

‘laičkog’ feminizma.5. Kritički vrjednovati pozitivne i negativne strane feminizma.


Uvodno izlaganje koje će ponajprije obuhvatiti uvod u stručni i znanstveni rad, kao i metodologiju istraživačkog rada (2).Uvod u sadržajnu problematiku seminara (2).Kratki prikaz povijesti nastanka feminizma i njegovih različitih faza (2).Usporedba laičkog feminizma s katoličkim feminizmom osobito “novim feminizam” Ivana Pavla II. (4).Analiza pozitivnih i negativnih promjene u odnosu na ženu i muškarca tijekom feminističkog pokreta (3). Govor o izazovima i poteškoćama pred kojima se i danas susreću žene u modernom suvremenom društvu (2). Nakon ovih izlaganja u okviru zajedničkog dogovora studentima će se pomoći defi nirati teme njihovog rada.Razraditi sheme svakog pojedinog rada, uputiti na osnovnu literaturu kojom će se služiti tijekom izabrane teme te odrediti dinamiku vremenskog tijeka izrade istih (15).


☒ predavanja☐ seminari i radionice☐ vježbe☐ on line u cijelosti☐ mješovito e-učenje☐ terenska nastava

☒ samostalni zadaci☐ multimedija☐ laboratorij☒ mentorski rad☐ (ostalo upisati)

151


estarSem


Obveze studenata Redovito pohađanje predavanja. Aktivno sudjelovanje. Čitanje literature. Referiranje.



rad


upisati)





Pohađanje i aktivno sudjelovanje na nastavi –20% Samostalno istraživanje – 30%Seminar – 50%


NaslovBroj prim-



Ivan Pavao II., Apostolsko pismo; Mulieris dignitatem-dostojanstvo žene, Zagreb, 1989.

3

Marijo Volarević, Slika žene u 'starom feminizmu' i u novom feminizmu Ivana Pavla II. i Benedikta XVI, u: Obnovljeni Život, 68 (2013) 1.

1 www.hrcak.srce.hr

Marijo Volarević, Društveno-etički značaj 'genija žene' i njegove temeljne karakteristike, u: Bogoslovska Smotra, 83 (2013) 1.

1 www.hrcak.srce.hr

Jadranka Rebeka Anić, Žena slika Božja, u: Bogoslovska smotra, 60 (1990) 3-4.

1 www.hrcak.srce.hr

Dopunska literatura

Gabriele Kuby, Svjetska seksualna revolucija. Uništenje slobode u ime slobode, Zagreb, 2013. s. Rebeka Jadranka Anić, Više od zadanog. Žene u Crkvi u Hrvatskoj u 20. stoljeću, Split, 2003.Mirjana Adamović, Žene i društvena moć, Zagreb, 2011.


Anonimna anketa.


152

Sem

inar

i – lj

etni

sem

esta

rSe

min

ari –

ljet

ni s

emes

tar

NAZIV PREDMETA SPOLNOST KOD PAVLA, POSEBNO U 1 KOR

Kod KBS: 180ISVU: 112624 Godina studija III., IV. i V.

Nositelj/i predmeta Prof. dr. sc. Marinko Vidović



P S V T

30


OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Poznavati temeljne sadržaje, ciljeve i opća obilježja govora o spolnosti kod Pavla. Povijesno-kritički i narativno upoznati tekst 1 Kor.Kontekstualizirati glavne misli o spolnosti kod Pavla u suvremenu misao.


Položen predmet Biblijski grčki jezik. Razumijevanje tekstova na izvornomu jeziku.


Nakon uspješno završenog predmeta student će moći:1. Opisati temeljne karakteristike govora o spolnosti kod Pavla.2. Analizirati poruku u kontekstu ondašnjeg vremena.3. Kritički promišljati i vrjednovati tekst 1 Kor u kontekstu

današnjeg vremena.4. Usporediti sadržaj sa suvremenom mišlju.5. Samostalno znanstveno obraditi, istražiti i vrjednovati temu

spolnosti kod Pavla prema 1 Kor.


Upoznavanje s problematikom (5). Zajedničko iščitavanje, kritičko promišljanje i vrjednovanje određenih tekstova (10). Studentsko izlaganje i rasprava o pisanim uradcima pojedinih studenata (15).


☐ predavanja☐ seminari i radionice☐ vježbe

☐ samostalni zadaci☒ mentorski rad

Obveze studenata Redovito pohađanje predavanja. Aktivno sudjelovanje. Čitanje literature.



rad


upisati)




153


estarSem



Angažiranost u raspravama, iščitavanje samostalno pronađene literature, izlaganje i rasprava o temi koju student sam izabire, ocjena završnoga rada pisanoga znanstvenom metodom.


NaslovBroj prim-



R. E. Brown, Uvod u Novi zavjet, KS, Zagreb, 2008. 2

J. Gnilka, Teologija Novoga zavjeta, Herder-KS, Zagreb, 1999. 2

M. Zovkić, “Poslužitelj Isusa Krista među poganima”. Egzegetsko--teološke studije o Pavlu, Vrhbosanska katolička teologija, Sarajevo 2008.

Dopunska literatura Knjige, prikazi i članci koje će student pronaći sukladno temi izabranoj za pisani rad.


Ispravljanje i komentiranje pripravnih pisanih uradaka, rasprava o shemi i obradi teme, ocjena završnoga rada.


154

Sem

inar

i – lj

etni

sem

esta

rSe

min

ari –

ljet

ni s

emes

tar

NAZIV PREDMETA EUGENIKA I KRIPTOEUGENIKA





P S V T

30


OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Upoznati se sa pojavom eugenike i njenim transformacijama. Razumjeti povezanost depopulacije i genetskog inženjeringa.


Poznavanje osnova fi lozofi je.


Nakon uspješno završenog predmeta student će moći: 1. Analizirati eugeniku u prošlosti i u njenim novim oblicima.2. Vrjednovati važnost eugenike u globalnoj populacijskoj

politici.3. Prezentirati razvoj depopulacije.4. Kritički prosuditi dosege moderne biotehnologije primjenjene

na čovjeka.


Uvod u temu (2).Razrada problematike (2).Eugenika i njeno širenje (2). Kriptoeugenika i ekološki pokret (2).Depopulacija i strategija katastrofi zma (2).Biotehnologija i indoktrinacija (2).Izlaganje izabrane teme i diskusija (16).Zaključna rasprava (2).


☒ predavanja☒ seminari i radionice☒ vježbe☐ mješoviti e-učenje☐ terenska nastava

☒ samostalni zadaci☐ laboratorij☒ mentorski rad☒ prezentacija radova

Obveze studenata Pohađanje nastave, izlaganje izabrane teme, pisanje seminarskog rada.

155


estarSem



Pohađanje nastave 0,5 Istraživanje 0,5 Praktični rad

Eksperimentalnirad Referat 1,0 Konzulta cije 0,5





Pohađanje i sudjelovanje u radu seminarske skupine – 10%Konzultacije – 10%Traženje i prikupljanje literature – 10%Strukturiranje i izlaganje rada – 20%.Seminarski rad – 50%.




medijaDarko Polšek, Sudbina odabranih. Eugeničko nasljeđe u vrijeme genske tehnologije, ArTresor, Zagreb, 2004.

Mladen Lojkić, Eugenika i ljudski korov, Vlastita naklada, Zagreb, 2013.

Donald de Marco – Benjamin Wiker, Arhitekti kulture smrti, Verbum, Split, 2007.

Dopunska literatura

Bill McKibben, Dosta. Genetički inženjering i kraj ljudske prirode, Planetopija, Zagreb, 2006.Jeremy Rifkin, Biotehnološko stoljeće. Trgovina genima u osvit vrlog novog svijeta, Jesenski i Turk, Zagreb, 1999.Francis Fukuyama, Kraj čovjeka? Naša poslijeljudska budućnost. Posljedice biotehnološke revolucije, Izvori, Zagreb, 2003.F. W. Engdahl, Sjeme uništenja. Geopolitika genetski modifi cirane hrane i globalno carstvo, Detecta, Zagreb, 2005.


Anonimna anketa na kraju semestra, konzultacije te mogućnost usmenog izjašnjavanja studenata o kvaliteti obrađivanog gradiva.


156

Sem

inar

i – lj

etni

sem

esta

rSe

min

ari –

ljet

ni s

emes

tar

NAZIV PREDMETA SOCIJALNA DIMENZIJA EVANGELIZACIJE





P S V T

30


OPIS PREDMETA

Ciljevi predmetaUpoznati važnost socijalnog vida svjedočenja vjere. Razumjeti kako je socijalna dimenzija vjere logična posljedica evanđeo-skog navještaja.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije po-trebne za predmet


Nakon uspješno završenog predmeta student će moći:1. Defi nirati i objasniti važnost socijalne dimenzije u evangeliza-

cijskom poslanju Crkve.2. Kritički vrjednovati postojeće aktivnosti na području socijalnog

pastorala.3. Uočiti potrebu za novim inicijativama na različitim područjima

društvenog života.4. Istražiti stručnu literaturu i odabrati prikladnu temu za seminar-

ski rad.5. Prezentirati argumentirano izabranu temu poštujući zadanu

metodologiju znanstvenog rada.


Uvod u sadržajnu problematiku seminara (2).Evanđeoski navještaj i socijalni angažman (2).Crkveni nauk o socijalnim pitanjima (2).Siromašni i poslanje Crkve (2).Opće dobro i socijalni mir (2).Poslanje crkve i svijet ekonomije i politike (2).Poslanje Crkve i “gubitnici” političko-društvenih promjena (neza-posleni, imigranti, bolesni, stariji, beskućnici…) (4).Pojedinačna izlaganja studenata i diskusija o temi (12).Praktične smjernice za izradu seminarskih radova (2).


☒ predavanja☒ seminari i radionice☒ vježbe

☒ samostalni zadaci☒ mentorski rad☐ (ostalo upisati)




radEksperimentalnirad Referat 0,5 (Ostalo

upisati)Esej Seminarski rad 2,0 (Ostalo

upisati)Kolokvij Usmeni ispit 0,5 (Ostalo

upisati)Pismeni ispit Projekt (Ostalo

upisati)

157


estarSem



Aktivno sudjelovanje na predavanju – 20%Konzultacije – 10%Seminarski rad – 70%


NaslovBroj prim-



Papa Franjo, Evangelii gaudium, Radost evanđelja (D-163) Apostolska pobudnica o naviještanju evanđelja u današnjem svijetu, KS, Zagreb, 2014, br.19-39.Drugi vatikanski koncil, Gaudium et spes, KS, Zagreb, 1986.Hrvatska biskupska konferencija, Za život svijeta, Pastoralne smjernice za apostolat vjernika laika u Crkvi i društvu u Hrvatskoj, Glas Koncila, Zagreb, 2012.J. Baloban, Temeljne značajke socijal-nog pastorala, u: F. E. Hoško (ur.), Zbor-nik Milana Šimunovića Djelatna Crkva u prigodi 65. obljetnice života, KS, Teolo-gija u Rijeci, Zagreb, 2008, str. 65-87. Papinsko vijeće “Iustitia et pax”, Kom-pendij socijalnog nauka Crkve, KS, Zagreb, 2005, str. 375-405.A. Čondić, Ustani, zove te, Bogoslov-no-pastoralna razmišljanja, CUS, Split, 2013, str. 205-247.

Dopunska literatura

Ivan Pavao II, Enciklika Laborem exercens, Zagreb, 1981.Ivan Pavao II, Enciklika Solicitudo rei socialis, KS, Zagreb, 1988.Ivan Pavao II, Enciklika Centesimus annus, KS, Zagreb, 1991.Benedikt XVI, Caritas in veritate, KS, Zagreb, 2009.P. Asolan, Perché Dio entri nel mondo. Lineame nti per una ri-comprensione teorico-pratica del ministero pastorale, Lateran University Press, Città del Vaticano, 2011.K. Woityla, La dottrina sociale della Chiesa, Lateran University Press, Città del Vaticano, 2003.N. Mette – H. Steinkamp (ur.), Anstiftung zur Solidarität, Prak-tische beispiele der Sozialpastoral, Matthias-Grünewald-Verlag, Mainz, 1997.


Interaktivni rad sa studentima.Konzultacije, evidencija o nazočnosti na predavanjima.Vrjednovanje sudjelovanja u diskusijama.Evaluacija predmeta i nastavnika na kraju semestra anonimnom anketom.


158

Sem

inar

i – lj

etni

sem

esta

r

NAZIV PREDMETA PASTORALNE SMJERNICE PREMA GAUDIUM ET SPES





P S V T

10 20

Status predmeta Seminar Postotak primjene e-učenja 20

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmetaPoznavanje saborskoga poimanja pastoralnoga rada u konteks-tu promijenjenoga društvenog okružja. Integracija saborskog du-ha u pastoral.

Uvjeti za upis pred-me ta i ulazne kompe-tencije potrebne za predmet

Nema preduvjeta


Nakon uspješno završenog predmeta student će moći:1. Razumjeti bit saborskoga strateškog pastorala u suvremeno doba.2. Vrjednovati novu usmjerenost pastorala u Crkvi i suvremenoj kulturi.3. Prosudi ti smisao suodgovornosti i sudjelovanja u pastoralu žup ne zajednice.4. Pripremiti osobe za pastoral prema smjernicama Gaudium et spes


I. dio Gaudium et spes: Crkveni nauk o čovjeku i svijetu, ateizam, znakovi vremena, posadašnjenje, itd. (4 ).II. dio Gaudium et spes: Crkva pred hitnijim društveno-pastoral-nim problemima: ženidba i obitelj, kultura, gospodarski i društveni život, politika, mir, (6 ).Raščlamba istražene radne materije (V - 5).Predstavljanje i rasprava o strukturi rada (V - 6).Vrjednovanje sročenih sadržaja (V - 9).


☒ predavanja☒ seminari i radionice☒ vježbe☐ on line u cijelosti☐ mješovito e-učenje☐ terenska nastava

☐ samostalni zadaci☐ multimedija ☐ laboratorij ☐ mentorski rad☐ (ostalo upisati)


159


estar


Pohađanje nastave 1,0 Istraživanje 2,0 Praktični rad


upisati)





Pohađanje nastave i aktivnosti na nastavi – 30%Priprema i pisanje seminarskoga rada – 70%




Drugi vatikanski koncil, Pastoralna konstitucija o Crkvi u suvremenom svi-jetu Gaudium et spes (7. XII. 1965.), KS, Zagreb, 72008.

2

N. Bižaca – M. Parlov (ur.), Recep-cija Drugoga vatikanskog sabora s posebnim osvrtom na Crkvu u Hrvata. Zbornik radova XIX. međunarodnoga znanstvenog skupa, Split, 24.-26. listo-pada 2013., CuS – KBF, Split, 2014.

2

Dopunska literatura

N. A. Ančić, Tumačenje znakova vremena – zaboravljena za-daća Crkve, CuS, 42 (2007.), 2., 200.-226.T. Matulić, Teološko značenje čitanja znakova vremenâ, Diaco-vensia, 21 (2013.), 1., 29.-47. S. Baloban, Današnji znakovi vremena i poslanje Crkve, Diaco-vensia, 21 (2013.), 1., 49.-61. P. Aračić, Kontekst nastanka i važnost Pastoralne konstitucije Gaudium et spes, Diacovensia, 21 (2013.), 1., 63.-84.N. Mette – H. Steinkamp (ur.), Anstiftung zur Solidarität. Prakti-sche Beispiele der Sozialpastoral, Matthias-Grünewald-Verlag, Mainz, 1997.G. Turbanti, Un concilio per il mondo moderno. La redazione della costituzione pastorale Gaudium et spes del Vaticano II, Mulino, Bologna, 2000.

Načini praćenja kvali-te te koji osigurava-ju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Osobne konzultacije, anketa, evidencija o nazočnosti na preda-vanjima, aktivno sudjelovanje u raspravama, evaluacija predme-ta i nastavnika na kraju semestra.


KALENDAR RADAZA AKADEMSKU GODINU 2015./2016.

162

Kale

ndar

rada

LISTOPAD 2015.

Č 1 Sv. misa, lec o brevis, upisiP 2 Predavanja, upisiS 3 Osobni radN 4 27. NEDJELJA KROZ GODINU, Sv. Franjo AsiškiP 5 Predavanja, upisiU 6 PredavanjaS 7 PredavanjaČ 8 Dan nezavisnos , državni blagdanP 9 Predavanja, diplomski ispitS 10 Osobni radN 11 28. NEDJELJA KROZ GODINUP 12 Predavanja, počinju predavanja izbornih predmeta za skupinu AU 13 Predavanja, počinju predavanja izbornih predmeta za skupinu BS 14 PredavanjaČ 15 Predavanja, počinju seminari, sjednica Fakultetskoga vijećaP 16 PredavanjaS 17 Osobni radN 18 29. NEDJELJA KROZ GODINUP 19 PredavanjaU 20 PredavanjaS 21 PredavanjaČ 22 Predavanja, sjednica Senata, simpozij P 23 Simpozij Katoličkoga bogoslovnog fakultetaS 24 Osobni radN 25 30. NEDJELJA KROZ GODINUP 26 PredavanjaU 27 PredavanjaS 28 PredavanjaČ 29 PredavanjaP 30 PredavanjaS 31 Osobni rad

Kalendar rada

163

N 1 Svi sve , državni blagdanP 2 PredavanjaU 3 PredavanjaS 4 PredavanjaČ 5 Predavanja, diplomski ispitP 6 PredavanjaS 7 Osobni radN 8 32. NEDJELJA KROZ GODINUP 9 PredavanjaU 10 PredavanjaS 11 PredavanjaČ 12 Predavanja, sjednica Fakultetskoga vijećaP 13 PredavanjaS 14 Osobni radN 15 33. NEDJELJA KROZ GODINUP 16 PredavanjaU 17 PredavanjaS 18 PredavanjaČ 19 Predavanja, sjednica SenataP 20 PredavanjaS 21 Osobni radN 22 KRIST KRALJP 23 PredavanjaU 24 PredavanjaS 25 PredavanjaČ 26 PredavanjaP 27 PredavanjaS 28 Osobni radN 29 1. NEDJELJA DOŠAŠĆAP 30 Predavanja

STUDENI 2015.

164

Kale

ndar

rada

U 1 Predavanja, otvoreni dan FakultetaS 2 PredavanjaČ 3 Predavanja, diplomski ispitP 4 PredavanjaS 5 Osobni radN 6 2. NEDJELJA DOŠAŠĆAP 7 PredavanjaU 8 Bezgrješno Začeće BDMS 9 PredavanjaČ 10 Predavanja, sjednica Fakultetskoga vijećaP 11 PredavanjaS 12 Osobni radN 13 3. NEDJELJA DOŠAŠĆAP 14 PredavanjaU 15 PredavanjaS 16 PredavanjaČ 17 Predavanja, sjednica SenataP 18 PredavanjaS 19 Osobni radN 20 4. NEDJELJA DOŠAŠĆAP 21 PredavanjaU 22 PredavanjaS 23 PredavanjaČ 24 Badnji danP 25 BOŽIĆS 26 Sv. StjepanN 27 Sveta obitelj Isusa, Marije i JosipaP 28 Božićni blagdaniU 29 Božićni blagdaniS 30 Božićni blagdaniČ 31 Božićni blagdani

PROSINAC 2015.

Kalendar rada

165

SIJEČANJ 2016.

P 1 NOVA GODINA, BDM Bogorodica, državni blagdanS 2 Božićni blagdaniN 3 2. NEDJELJA PO BOŽIĆUP 4 Božićni blagdaniU 5 Božićni blagdaniS 6 Bogojavljenje, državni blagdanČ 7 Predavanja, diplomski ispi P 8 PredavanjaS 9 Osobni radN 10 KRŠTENJE GOSPODINOVOP 11 PredavanjaU 12 PredavanjaS 13 PredavanjaČ 14 Predavanja, sjednica Fakultetskoga vijećaP 15 PredavanjaS 16 Osobni radN 17 2. NEDJELJA KROZ GODINUP 18 PredavanjaU 19 PredavanjaS 20 PredavanjaČ 21 Predavanja, sjednica SenataP 22 PredavanjaS 23 Osobni radN 24 3. NEDJELJA KROZ GODINUP 25 Osobni radU 26 Osobni radS 27 Osobni radČ 28 Osobni radP 29 Osobni radS 30 Osobni radN 31 4. NEDJELJA KROZ GODINU

166

Kale

ndar

rada

P 1 Ispi U 2 Ispi , Prikazanje Gospodinovo - SvjećnicaS 3 Ispi Č 4 Ispi P 5 Ispi S 6 Osobni radN 7 5. NEDJELJA KROZ GODINUP 8 Ispi U 9 Ispi S 10 Ispi Č 11 Ispi P 12 Ispi S 13 Osobni radN 14 1. KORIZMENA NEDJELJAP 15 Ispi U 16 Ispi S 17 Ispi Č 18 Ispi , sjednica SenataP 19 Ispi S 20 Osobni radN 21 2. KORIZMENA NEDJELJAP 22 Ispi U 23 Ispi , završni ispi S 24 Ispi , diplomski ispi Č 25 Ispi , sjednica Fakultetskoga vijećaP 26 Ispi S 27 Osobni radN 28 3. KORIZMENA NEDJELJAP 29 Predavanja, upisi

VELJAČA 2016.

Kalendar rada

167

OŽUJAK 2016.

U 1 Predavanja, upisiS 2 Predavanja, upisiČ 3 Predavanja, diplomski ispi P 4 PredavanjaS 5 Osobni radN 6 4. KORIZMENA NEDJELJAP 7 Predavanja, počinju predavanja izbornih predmeta za skupinu CU 8 Predavanja, počinju predavanja izbornih predmeta za skupinu DS 9 PredavanjaČ 10 Predavanja, počinju seminariP 11 PredavanjaS 12 Osobni radN 13 5. KORIZMENA NEDJELJAP 14 PredavanjaU 15 PredavanjaS 16 Predavanja, sjednica Fakultetskoga vijećaČ 17 Predavanja, sjednica SenataP 18 PredavanjaS 19 Osobni radN 20 CVJETNICAP 21 PredavanjaU 22 Predavanja

S 23 Predavanja

Č 24 Veliki četvrtakP 25 Veliki petakS 26 Velika subotaN 27 USKRSP 28 Uskrsni ponedjeljakU 29 PredavanjaS 30 PredavanjaČ 31 Predavanja

168

Kale

ndar

rada

P 1 PredavanjaS 2 Osobni radN 3 2. USKRSNA NEDJELJAP 4 Predavanja, Blagovijest U 5 PredavanjaS 6 PredavanjaČ 7 PredavanjaP 8 PredavanjaS 9 Osobni radN 10 3. USKRSNA NEDJELJAP 11 PredavanjaU 12 PredavanjaS 13 PredavanjaČ 14 Predavanja, sjednica Fakultetskoga vijećaP 15 Predavanja

S 16 Osobni rad

N 17 4. USKRSNA NEDJELJAP 18 Predavanja

U 19 Predavanja

S 20 Predavanja

Č 21 Predavanja, sjednica SenataP 22 Predavanja

S 23 Osobni radN 24 5. USKRSNA NEDJELJAP 25 PredavanjaU 26 PredavanjaS 27 PredavanjaČ 28 PredavanjaP 29 Predavanja

S 30 Osobni rad

TRAVANJ 2016.

Kalendar rada

169

SVIBANJ 2016.

N 1 6. USKRSNA NEDJELJA, Sv. Josip Radnik, državni blagdanP 2 PredavanjaU 3 PredavanjaS 4 Predavanja, diplomski ispi Č 5 UzašašćeP 6 Predavanja

S 7 Sv. DujamN 8 7. USKRSNA NEDJELJAP 9 PredavanjaU 10 PredavanjaS 11 PredavanjaČ 12 Dan Fakulteta, promocija diplomanataP 13 PredavanjaS 14 Osobni radN 15 DUHOVIP 16 PredavanjaU 17 PredavanjaS 18 PredavanjaČ 19 Predavanja, sjednica SenataP 20 PredavanjaS 21 Osobni radN 22 PRESVETO TROJSTVOP 23 PredavanjaU 24 PredavanjaS 25 PredavanjaČ 26 Tijelovo, državni blagdan

P 27 Predavanja

S 28 Osobni radN 29 9. NEDJELJA KROZ GODINUP 30 Predavanja

U 31 Predavanja

170

Kale

ndar

rada

S 1 PredavanjaČ 2 Predavanja, diplomski ispi P 3 PredavanjaS 4 Osobni radN 5 10. NEDJELJA KROZ GODINUP 6 PredavanjaU 7 PredavanjaS 8 Predavanja, sjednica Fakultetskoga vijećaČ 9 Predavanja, sjednica SenataP 10 PredavanjaS 11 Osobni radN 12 11. NEDJELJA KROZ GODINUP 13 Osobni rad, razredbeni ispitU 14 Osobni rad, mo vacijski razgovorS 15 Osobni rad, ispit iz vjeronauka, Dan sveučilišta Č 16 Osobni radP 17 Osobni radS 18 Osobni radN 19 12. NEDJELJA KROZ GODINUP 20 Ispi U 21 Ispi S 22 Dan an fašis čke borbe, državni blagdan

Č 23 Ispi P 24 Ispi S 25 Dan državnos , državni blagdanN 26 13. NEDJELJA KROZ GODINUP 27 Ispi U 28 Ispi S 29 Ispi Č 30 Ispi

LIPANJ 2016.

Kalendar rada

171

SRPANJ 2016.

P 1 Ispi S 2 Osobni radN 3 14. NEDJELJA KROZ GODINUP 4 Ispi U 5 Ispi , završni ispi S 6 Ispi , diplomski ispi Č 7 Ispi , sjednica Fakultetskoga vijećaP 8 Ispi S 9 Osobni rad, Dan osnivanja FakultetaN 10 15. NEDJELJA KROZ GODINUP 11 Ispi U 12 Ispi S 13 Ispi Č 14 Ispi P 15 Ispi S 16 Osobni radN 17 16. NEDJELJA KROZ GODINUP 18U 19 Upisi u I. god. FTS-a i I. god. Preddiplomskoga TKS-a - ljetni rokS 20Č 21P 22S 23N 24 17. NEDJELJA KROZ GODINUP 25U 26S 27Č 28P 29S 30N 31 18. NEDJELJA KROZ GODINU

172

Kale

ndar

rada

P 1U 2

S 3Č 4P 5 Dan pobjede i domovinske zahvalnos , državni blagdanS 6N 7 19. NEDJELJA KROZ GODINUP 8U 9S 10Č 11P 12S 13N 14 20. NEDJELJA KROZ GODINUP 15 Velika Gospa, državni blagdanU 16S 17Č 18P 19S 20N 21 21. NEDJELJA KROZ GODINUP 22U 23S 24Č 25P 26S 27 Osobni radN 28 22. NEDJELJA KROZ GODINUP 29 Ispi U 30 Ispi S 31 Ispi

KOLOVOZ 2016.

Kalendar rada

173

RUJAN 2016.

Č 1 Ispi P 2 Ispi S 3 Osobni radN 4 23. NEDJELJA KROZ GODINUP 5 Ispi U 6 Ispi S 7 Ispi Č 8 Ispi , sjednica Fakultetskoga vijećaP 9 Ispi S 10 Osobni radN 11 24. NEDJELJA KROZ GODINUP 12 Ispi U 13 Ispi S 14 Ispi Č 15 Ispi , Sjednica SenataP 16 Ispi S 17 Osobni radN 18 25. NEDJELJA KROZ GODINUP 19 Ispi , upisi u I. god. FTS-a i I. god. Preddipl. TKS-a - jesenski rokU 20 Ispi S 21 Ispi Č 22 Ispi P 23 Ispi S 24 Osobni radN 25 26. NEDJELJA KROZ GODINUP 26 Osobni rad, završni ispi U 27 Osobni rad, upisi u I. god. Diplomskoga TKS-aS 28 Osobni rad, diplomski ispi Č 29 Osobni radP 30 Osobni rad

174

Kale

ndar

rada

S 1N 2 27. NEDJELJA KROZ GODINUP 3U 4S 5

Č 6P 7S 8 Dan nezavisnos , državni blagdan

N 9 28. NEDJELJA KROZ GODINUP 10U 11S 12Č 13P 14S 15N 16 29. NEDJELJA KROZ GODINUP 17U 18S 19Č 20P 21S 22N 23 30. NEDJELJA KROZ GODINUP 24U 25S 26Č 27P 28S 29N 30 31. NEDJELJA KROZ GODINUP 31

LISTOPAD 2016.

Kalendar rada

175

STUDENI 2016.

U 1 Svi sve , državni blagdanS 2Č 3P 4S 5N 6 32. NEDJELJA KROZ GODINUP 7U 8S 9Č 10P 11S 12N 13 33. NEDJELJA KROZ GODINUP 14U 15S 16Č 17P 18S 19N 20 KRIST KRALJP 21U 22S 23Č 24P 25S 26N 27 1. NEDJELJA DOŠAŠĆAP 28U 29S 30

176

Kale

ndar

rada

Č 1P 2S 3N 4 2. NEDJELJA DOŠAŠĆAP 5U 6S 7Č 8 Bezgrješno Začeće BDMP 9S 10N 11 3. NEDJELJA DOŠAŠĆAP 12U 13S 14Č 15P 16S 17N 18 4. NEDJELJA DOŠAŠĆAP 19U 20S 21

Č 22P 23S 24 Badnji danN 25 BOŽIĆP 26 Sv. StjepanU 27 Sv. IvanS 28Č 29P 30 Sveta obitelj Isusa, Marije i JosipaS 31

PROSINAC 2016.

P O P I S ST U D E N ATAKOJ I S U ZAV RŠ I L I P OJ E D I N I ST U D I J

178

Popi

s st

uden

ata

Popis promoviranih studenata prvostupnika katehe ke i završnih radova ak. god. 2014./2015.

• Matea BAZINA – završni rad iz povijes Crkve: Par zansko-komunis čke represije u Splitskoj biskupiji od 1945. do 1952. godine, pod vodstvom doc. dr. sc. Josipa Dukića

• Josipa BURAZER – završni rad iz povijes Crkve: Par zansko-komunis čke represije u Šibenskoj biskupiji od 1945. do 1952. godine, pod vodstvom doc. dr. sc. Josipa Dukića

• Mateja DŽAJA – završni rad iz temeljnog bogoslovlja: Poimanje zagrobnog života u egi-patskoj “Knjizi mrtvih”, pod vodstvom izv. prof. dr. sc. Anđelka Domazeta

• Luciana GABRIĆ – završni rad iz religiozne pedagogije i katehe ke: Razvoj iden teta u mlados , pod vodstvom izv. prof. dr. sc. Jadranke Garmaz

• Katarina IVANOVIĆ – završni rad iz Svetog pisma Starog zavjeta: Povijesni kontekst djelovanja proroka Hošee i njegova poruka, pod vodstvom doc. dr. Domagoja Runje

• Marija JURIĆ-ĆIVRO – završni rad iz moralnog bogoslovlja: Ženidbeno značenje jela prema Ivanu Pavla II., pod vodstvom doc. dr. sc. Marija Volarevića

• Nela JURLIN – završni rad iz duhovnog bogoslovlja: Nužnost molitve u kršćanskom živo-tu, pod vodstvom izv. prof. dr. sc. Mladena Parlova

• Luka MALEŠ – završni rad iz temeljnog bogoslovlja: Vjera u uskrsnuće i reinkarnacija, pod vodstvom izv. prof. dr. sc. Anđelka Domazeta

Popis promoviranih studenata magistara katehe ke i diplomskih radova ak. god. 2014./2015.

• Marijana JELIĆ – diplomski rad iz dogmatskog bogoslovlja: Sveta tajna svećeništva u Pravoslavnoj Crkvi, pod vodstvom prof. dr. sc. Ante Mateljana

• Anđela s. Mar na PRCELA – diplomski rad iz pastoralnog bogoslovlja: Pastoral duhov-nih zvanja u duhu svetog Vinka Paulskog, pod vodstvom izv. prof. dr. sc. Alojzija Čondića

• Kris na PRLIĆ – diplomski rad iz pastoralnog bogoslovlja: Pastoral braka i obitelji u nekim neredovi m situacijama prema “Familiaris consor o”, pod vodstvom izv. prof. dr. sc. Alojzija Čondića

• Ivana UJEVIĆ – diplomski rad iz sociologije: Stanje i perspek ve obitelji u Hrvatskoj, pod vodstvom prof. dr. sc. Josipa Mužića

• Sunčica SEMERAD – dip lomski rad iz pastoralnog bogoslovlja: Godina vjere i sakra-ment pomirenja, pod vodstvom izv. prof. dr. sc. Alojzija Čondića

• Nedjeljka ŽARKOVIĆ – diplomski rad iz temeljnog bogoslovlja: Poimanje Crkve u dogmatskoj kons tuciji Drugoga va kanskog sabora: “Lumen gen um” pod vodstvom izv. prof. dr. sc. Anđelka Domazeta

• Ivana ŽIVALJ – diplomski rad iz pastoralnog bogoslovlja: Evangelizacija odraslih prio-ritetna zadaća Crkve , pod vodstvom izv. prof. dr. sc. S pe Nimca

179

Popis studenata

Popis promoviranih studenata magistara teologije i diplomskih radova ak. god. 2014./2015.

• Jelena ARAMBAŠIĆ – diplomski rad iz duhovnog bogoslovlja: Teologija jela u misli Ivana Pavla II., pod vodstvom izv. prof. dr. sc. Mladena Parlova

• Ante BARUN – diplomski rad iz fi lozofi je: Moralno-e čka prosudba samoubojstva, pod vodstvom izv. prof. dr. sc. Ivana Kešine

• Marija BEDALOV – diplomski rad iz pastoralne teologije: Pastoralna skrb Crkve za bole-sne, pod vodstvom izv. prof. dr. sc. S pe Nimca

• Denis BOGDAN – diplomski rad iz dogmatskog bogoslovlja: Osoba Isusa Krista u misli Josepha Ratzingera/Bnedikta XVI., pod vodstvom izv. prof. dr. sc. Mladena Parlova

• Mijo GRBEŠ – diplomski rad iz Svetoga pisma Staroga zavjeta: Kumransko “Pravilo zajednice” i Sveto pismo, pod vodstvom doc. dr. sc. Domagoja Runje

• Josip HRGOVIĆ – diplomski rad iz dogmatskog bogoslovlja: Čovjek u misli pape Ivana Pavla II. , pod vodstvom izv. prof. dr. sc. Mladena Parlova

• Ivan JURIN – diplomski rad iz dogmatskog bogoslovlja: Temeljni aspek iden teta i poslanja prezbitera u koncilskim i postkoncilskim dokumen ma, pod vodstvom izv. prof. dr. sc. Mladena Parlova

• Ivan KOZINA – diplomski rad iz fi lozofi je: Odnos teologije i znanos , pod vodstvom izv. prof. dr. sc. Ivana Kešine

• Ivan MARIĆ – diplomski rad iz liturgike: Lik svećenika u “Obredu ređenja prezbitera”, pod vodstvom izv. prof. dr. sc. Ivice Žižića

• Maja MIHANOVIĆ – diplomski rad iz fi lozofi je: Ranjenost i iden tet, pod vodstvom prof. dr. sc. Ante Vučkovića

• Petra MATIJEVIĆ – diplomski rad iz liturgike: Ibi vacabimus et videbimus, videbimus et amabimus, ambimus et laudabimus – Eshatološka usmjerenost liturgijsko prostora, pod vodstvom izv. prof. dr. sc. Ivice Žižića

• Mate MILAS – diplomski rad iz pastoralnog bogoslovlja: Neokatekumenski put- mjesto evangelizacije, pod vodstvom izv. prof. dr. sc. S pe Nimca

• Maja MULA – diplomski rad iz fi lozofi je: Augus novo obraćenje – hermeneutski ključ suvremenih obraćenja, pod vodstvom prof. dr. sc. Ante Vučkovića

• Ante NIMAC – diplomski rad iz pastoralnog bogoslovlja: Dokumen crkvenog učitelj-stva o misijskoj djelatnos Crkve, pod vodstvom izv. prof. dr. sc. S pe Nimca

• Ivica PERICA – diplomski rad iz Svetoga pisma Novoga zavjeta: Kristovo svećeništvo po re du Melkisedekovu u poslanici Hebrejima, pod vodstvom prof. dr. sc. Marinka Vidovića

• Miroslav RUBIĆ – diplomski rad iz povijes Crkve u Hrvata: Povijest župe Radobilje, Katuni-Kreševo, od 1900. do 1940. godine, pod vodstvom doc. dr. sc. Josipa Dukića

• Ivan SKOČIĆ – diplomski rad iz duhovnog bogoslovlja: Vjernici laici u misli Alojzija Ste-pinca, pod vodstvom izv. prof. dr. sc. Mladena Parlova

• Milan ŠARIĆ – diplomski rad iz dogmatskog bogoslovlja: Sakramen incijacije u pra-voslavnoj teologiji, pod vodstvom prof. dr. sc. Ante Mateljana

• Mislav ŠAŠKOR – diplomski rad iz temeljnog bogoslovlja: Vjera u misli Josepha Raz n-gera – Benedikta XVI., pod vodstvom izv. prof. dr. sc. Anđelka Domazeta

• Kris jan ŠILIĆ – diplomski rad iz duhovnog bogoslovlja: Terezijin nauk o molitvi, pod vodstvom izv. prof. dr. sc. Mladena Parlova

• Kris na VUKOREPA – diplomski rad iz pastoralnog bogoslovlja: Poli ka - Areopag evan-gelizacije, pod vodstvom izv. prof. dr. sc. S pe Nimca

180

Popi

s st

uden

ata

Popis zaređenih svećenika - ak. god. 2014./2015.

• don Ivan MARIĆ

• don Ivan JURIN

• don Mislav ŠAŠKOR

• don Miroslav RUBIĆ

• don Milan ŠARIĆ

• don Toni ŠINKOVIĆ

• fra Kris jan ŠILIĆ

• fra Ivica PERICA

Popis studenata poslijediplomskog studija s licencijatom iz teologijeak. god. 2014./2015.

• Silvana BURILOVIĆ CRNOV – licencijat s naslovom rada: Smiljna Rendić: primjer zauze-toga laičkog poslanja u postkoncilskoj Crkvi, pod vodstvom mentora prof. dr. sc. Ante Vučkovića.

• Bruno PETRUŠIĆ – licencijat s naslovom Evolu vno tumačenje čovjekove svijes i reli-gija kod Daniela C. Denne a, pod vodstvom mentora prof. dr. sc. Nikole Bižace.