9) KLIMATSKE PODJELE

9.1. Klimatski podaci i njihov prikaz; openito o podjeli klima

ponavljamo: Klima=ukupnost vremenskih prilika nekog kraja

na osnovu dugogodinjih biljeenja razliitih vremenskih podataka

-za jedno mjesto meteoroloku postaju

-za podruje preduvjet je postojanje mree meteo-postaja

Prikazi klime

tekstovno klimatografijagrafiki klimatski atlasi

raspodjele meteorolokih elemenata pomou tzv. izo-linija:

izoterme linije koje spajaju toke prostora s istim temperaturama

izohijete isto-oborinske linije

izohigre "isto-vlanice"

izonefe "isto-naoblanice"

izobare "isto-tlanice"

"Brzi" pregledni prikazi godinjeg hoda temperatura i oborina Walterov klimadijagram

-za kontinentalne krajeve najei omjer temperatura:oborine = 1C : 3mm

suniji krajevi, odnos esto 1:2, vlaniji krajevi 1:4

linija oborina iznad linije temperatura = viak oborina

3.bin

obrnuto, dakle linija oborina ispod linije temperatura = manjak oborina

4.bin

Odnos dozraene Suneve energije i temperature zraka: Godardov dijagram

5.bin

9.2. Thornthwaite-ova podjela klima

Klasifikacije klime mogue na osnovu mnotva meteo-parametara; za poljoprivredu najblie: Thornthwaite-ova i Kppen-ova

sloen proraun, no osnovno jest omjer koliine oborina i PET indeks vlanosti

IP/E indeks vlanosti

O mjesena koliina oborina

t srednja mjesena temperatura zraka

IP/E godinji indeks ili indeks djelotvornosti oborine

Godinji indeks IP/ENaziv klimatskog tipa128Perhumidni (izrazito vlani)13.bin

9.3. Kppenova podjela klima

klimatski tipovi odreuju se na osnovu oborina i temperatura zraka, jer se ove najdue prate; uzimaju se srednjaci iz dugogodinjih razdobljauzimaju se u obzir bitne oznake godinjeg hoda temperatura i oborinaradi preglednosti, svega 6 osnovnih tipova, od kojih je 5 zasnovano samo na temperaturi; osnovni tipovi oznaeni su velikim slovima A, B, C, D i E; ostale oznake dodatnim slovima podrobnije oznaavaju podklimatske tipove

A-tropske kine klime

B-suhe klime

C-umjereno tople kine klime

D-snjene umske klime

E-snjene klime

- najhladniji mjesec u godini t>18C

-prepoznaje se u meusobnom odnosu oborine:temperature

- najhladniji mjesec -3C < t < 18C

- najhladniji mjesec u godini t

Daljnje podjele:

B B1 ili BS klima stepe; i

B2 ili BW klima pustinje

- na osnovu odnosa oborine (u cm) i temperature (C)

ako je kino doba uz nisko Sunce (zimi): BS ima odnos O

Slijede mala slova kao oznake oborinskog reima:

w zimska suhoa (najsui mjesec u zimskom polugoditu ima 10x manje oborine nego najmokriji u ljetnom polugoditu)

s ljetna suhoa (najsui mjesec u ljetnom polugoditu ima manje od 40mm oborina i uz to mu je koliina oborina bar 3x manja od one u najmokrijem zimskom mjesecu)

f nema izrazito suhog razdoblja (nije ispunjen niti jedan od navedenih zahtjeva)

ako nema izrazito suhog razdoblja, dvoslovane oznake:

fw nema izrazito sunog razdoblja, ali najmanje oborina ima u zimskom periodu

fs nema izrazito sunog razdoblja, ali najmanje oborina ima u ljetnom periodu

Dodatna slova za oznake trajanja i iznosa oborina i temperatura:

a - najtopliji mjesec>22C, + 4 uzastopna mjeseca iznad 10C

b - 10C

9.3. Kppenova podjela klima

6.bin

24.bin25.bin26.bin29.bin

Podudaranje s tipovima vegetacije (Kppen "natelio"):

Aw klima savane

Af uvijek topla i vlana praumska klima

Cs klima sredozemnih obala (zimzeleni grmovi i drvee, makija)

Csa toplija inaica klima masline

Csb klima primorskog vrijesa, erike hladnija inaica

Cfa klima kamelije (dobra za riu i pamuk)

Cfb klima bukve

Cfbx klima kukuruza (treba vlage u ljetno doba)

Dfb klima hrasta

Dfc klima breze

ET klima tundre

Termiki

ekvator

-korito niskog tlaka

Pojas tiina

stacionarne

anticiklone

NE i SE Pasati:

od 30N&S prema 0

Ekvator=tropski pojas

konvergencije

60N&S polarna fronta

nastanak "lutajuih" ciklona

i anticiklona hladan zrak

prema obratnicama,

topao prema polovima

Monsuni

sezonski vjetrovi

ljeti:

s oceana

na kopno

zimi

s kopna

na ocean

41.bin

Af praumska klima

oko ekvatora pojas konvergencije (sudar NE i SE pasata) este kie

bujna vegetacija: ume bambusa, palmi, mangrova, mahagonija

"viekatna" struktura ume i ivog svijeta u njoj

karakteristine ivotinje: majmuni, papige

tlo isprano, odreagiralo "ultimativna tla", ultisoli ostalo samo eljezo, mangan, boksit tla ukasta, crvenkasta

Am monsunska klima

-Indija, Filipini, Gvajana, NE obale Brazila

-kia ljetni monsuni (zrak s hladnijeg mora na toplije kopno)

-sua zimski monsuni

ume nisu vie "evergreen", nego lie opada karakteristina stabla tika, tikovine

Pasatna klima u dijelovima Af i Am pasati donose na obale Amerika, Madagaskara, Vijetnama, Filipina i NE Australije mnogo vlage i kia

planinski lanci orogeneza oblaka i ispiranje golih tala kiama

Aw klima savana

tropska klima s kinim i sunim razdobljem rub ekvatorske zone konvergencije i suptropskog anticiklonalnog pojasatravnjaci, razbacano grmlje i drvee otporno na sue baobab, eukaliptuslavovi, zebre, irafe, slonovi, nosorozi, hijene, ... obilje oblika faune

BW klima pustinje

-suptropski pojas anticiklona hladni zrak koji se sputa iz visina malo vlage

-samo jako zagrijavanje podloge uzrokuje konvekcijska strujanja i dolazak vlanog zraka u hladne visine proizvede oblake i pljuskove (rijetke) kratkotrajna oborina

voda brzo otie i isparava-

-zasienje zraka svega 15-25% mogue primiti puno vode tla suha dosta duboko

-rasponi dnevnih temperatura ogromni: +37 do -0,6C u 24 sata

-noi hladne nema oblaka da reflektiraju dugovalno zraenje tla

-dani vrui sama povrina tla se jako grije uslijed nedostatka biljnog pokrova i vode

-pustinje samo kserofitne biljke mali, tvrdi listovi, esto sa zatitnom presvlakom, malo pui, dosta sono tkivo (skladite vode)

kaktusi (saguaro i do15 m), tvrde trave, tamariska, tumbo, efedrin, pelin, kreozot i dr.malo faune (ali prilagoene na pustinjske uvjete): zmije, guteri, kukci, kornjae, neke ptice, mievi (skoimi), make, lisice, agljevi/kojoti

BS klima stepe (prerije, pampe)

-travnjaci, neto grmlja

-malo oborina, slaba razgradnja organske tvari humus ernozem, tla crna od organske tvari

BWk i BSk klima pustinja i stepa umjerenih irina (35-60N)

-Crnomorske ex-CCCP republike, Mongolija (pustinja Gobi), Argentina (Patagonija), neto sitno Maarske

-razlike izmeu toplog i hladnog godinjeg doba izraenije zime osobito otre

Cfa vlana, suptropska klima

-istone obale Australije, istok Kine, juni Japan, SE SAD, Urugvaj, sjevernija Argentina

-ravnomjerno podijeljene oborine, iznad 1000mm godinje

-listopadne ume s dosta zimzelenog bilja

Cfb i Cfc umjereno topla kina klima

-obale Kanade, Europa, krajni rubovi Afrike, Australije i June Amerike

-prolaz ciklona s oborinama nema izrazito suhih perioda

-ljeta ipak s manje kie, zimi snijeg

-listopadne i crnogorine ume

-povrinsko tlo podzol (ruski pepel) tanini i kiseline iz lia otapaju organsku masu iz slojeva tla i ostavljaju slojeve silikatnog pijeska, sivo-pepeljaste boje, te crne, organske slojeve, gdje se organska tvar zaustavila nakon ispiranja

Csa i Csb suptropska kima sa suhim ljetom

-rubni dijelovi Mediterana, Kalifornija, juna obala Australije

-ljeta izrazito suha

-zimzelene biljke, borovi, hrastove ume, masline, smokve, rogai i sl.

-oborine otapaju vapnenac ostaje minerala eljeza crvenica, terra rossa

Dfa, Dfb, Dwa, Dwb - Vlane kontinentalne snjene klime

35-60NKanada, sjever SAD-a, Zakarpatje, Azijazimi prevladava kontinetalna anticiklona hladnoe snijeg ostaje na tluistoni Sibir, Mandurija sue zime (Dwa, Dwb)ljeta topla (b) ili vrua (a)ume bukve, graba, hrasta

Dfc, Dfd, Dwc, Dwd Borealne subarktike kontinentalne klime

-50-70N unutranjost sj. Amerike i Azije

-blie polu hladnije zime i ljeta temperature "subzero" (ispod 0C) i do 6 uzastopnih mjeseci

-oborine ciklonske, tijekom ljeta, zime suhe

-vlage malo, ali i PET nizak, pa je biljkama skroz dosta

-niska crnogorica-omorike, jele, borovi

-listopadne ume ari, jasen, jasika, balsam, vrba, breza

-prema sjeveru prijelaz u Tajgu

ET(M) primorska subarktika klima

-obale Beringovog mora, obale Atlantika izmeu 55-75N

-vie oborina zbog blizine mora, temperaturni raspon ui nego ista ET

ET klima tundre

-ljeta kratka, zime duge

-velika naoblaka, oborina malo donesene od ciklona arktike fronte slabije nego kontinentalne ciklone hladnije, pa manje vlage stane u zrak, nema tolikih razlika u temperaturama, pa je Cb oblak skoro nepoznat

-vegetacija tundre: trave, liajevi, mahovine, polarne vrbe, borovnice, tresetita

-tlo permafrost stalno zamrznuto dublje od 3 m, samo se vrh otapa ljeti movare

-ptice selice dolaze na ishranu i gnijeenje obilje insekata

-druge polarne ivotinje bijeli medvjedi, lisice, kunii, lemuri, sove, lasice, sobovi, jeleni, irvasi

EF klima vjenog leda

-oko samih polova, non-stop pod snijegom i ledom

-led nad morem 5 m, nad kopnom nekoliko stotina m

-"rodilite" santi

-rijetka vegetacija, u zatienim reljefnim oblicima mak, ljuti, zumbul, kamenjarka, goruica i sl.

-ima i drvea vrbe, breze, jablani ali sve u "bonsai" inaicama

-fauna Sjevernog pola mukatno govedo, sob, mor, tuljan, medvjed, lisica, razne ptice, kitovi, pliskavice, narvali

-Juni pol ribojedi: tuljani, pingvini

RH uglavnom C klima

- D samo vrhovi Like i Gorskog Kotara

Slavonija: Cfwbx

umjereno topla kina klima, s toplim ljetom (b), bez izrazito suhog razdoblja (f), s najmanje oborina u zimskoj polovini godine (w), s jednim glavnim oborinskim maksimumom poetkom ljetnog razdoblja (x)kukuruzni kraj

Cfb-klima bukve

Cfa-klima

kamelije

Csa-klima

masline

ak 19 klima!!! sudar morskog utjecaja, europskog kopna i planinskih masiva (Alpe, Dinaridi, pa i Karpati)

14.bin

9.4. Godinji tijek vremena u Hrvatskoj kao osnova za tumaenje klime

Zima

na kopnu hladnije nego kraj mora (utjecaj morske mase)zadravanje zimske anticiklone nad Europom, pa i nad RHvrijeme u sreditu anticiklone uglavnom mirnohladni zrak u kotlinama - inverzije, pojave magle taloenje injauz rubove anticiklone jak gradijent tlaka hladni vjetrovikod nas NE, E ili SE vjetrovi, "briju" kotlinama rijeka rastjeruju maglu i oblakenoi vedre i hladne, dani sunani

-stvaranje ledene kore na vodama

-na Jadranu bura (svijetla) ak do olujne

ukoliko se anticiklona povue prodor zapadne mase s Atlantika snijeg, kia

Sredozemne ciklone (Genova) Jugo (SE vjetar) koje oznaava dolazak ciklone preuzima mrana bura

sredozemne ciklone utjeu i na kontinentalnu RH oborine (snijeg)pred kraj zime, temperature kopna i mora ujednaene vrijeme stabilnijevlage u tlu dovoljno (niska PET)snijeni pokriva poeljan za ratarske kulture53.bin

Proljee

postupno zagrijavanje kopnene mase Europeciklone mijenjaju svoje putanje iz sjevernog Jadrana odlaze u kopno topla, pa hladna ciklonalna fronta kia, kia, kiaodmicanjem proljea, smanjuje se i broj sredozemnih ciklonaraste broj atlanskih ciklona zrak nad Atlantikom jo uvijek hladniji od kopna prodor hladne zrane mase na toplo kopno burni procesi vertikalnog mijeanja zraka, kondenzacije, depozicije, mijeanja pothlaenih kapljica, elektrini izboji oluje s grmljavinom, ak i tuomprijelazom preko ili obilaskom Alpi, jo dobiju ubrzanje prema namamasa dolazi s N ili NW pravca teki, debeli, tmasti oblaciiza prolaza glavnine prodora, proljepanje zrak bistar, vidljivost nadaleko bistre noi, inverzije, pojave mrazeva po kotlinamazagrijavanje povrine jako vertikalno dizanje zasienog zraka Kumulonimbusi!!! grmljavinsko nevrijeme u popodnevnim satima, do veeri slabiprodori ne dopiru do Jadrana, osim iznimno buraekstra! proljetno strujanje od Polarnih krajeva sve do Jadrana hladan vjetar tetno za bilje u cvatnji voaka sjeme moe istruniti zbog prevlaivanja oborinama55.bin

Ljeto

-od kraja lipnja do kraja kolovoza vrijeme pod utjecajem najsjevernijeg poloaja granice izmeu supropskog i pojasa umjerenih irina

-dolaze samo rubni poremeaji prodora zranih masa nad kontinent

-poveana naoblaka, osvjeenje, grmljavinski pljuskovi, ak i jake oluje

16. srpnja, 16. kolovoza viegodinja visoka statistika vjerojatnost takvih prodora!

-izmeu prodora, vrijeme mirno, stabilno zagrijavanje razliitog reljefa donosi gibanja i stvaranje lokalnog vremena

Jadran pod utjecajem suptropskog pojasa planetarne cirkulacije

Atlanska azorska anticiklona s jedne (W), i Karai-depresije s druge strane (E) stalni NW vjetar na puini

-stalan tlak, fronte ne dopiru, vrijeme stabilno

-lokalna strujanja zbog razlike u temperaturi mora i kopna (maestral, burin)

za cijelu RH visoka PET, malo vlage (na Jadranu i kie) sue!!!

56.bin

Jesen

-vrijeme slino proljetnom, samo obrnutim redoslijedom

-grijanje Sunca sve slabije

-pojas zapadnog globalnog strujanja vraa se blie ekvatoru i donosi ciklone

-grmljavinske oluje na hladnim frontama putujuih ciklona kratke i brzo prestaju

-zamjenjuju iz ciklone duljeg pogoranja vremena SE i S vjetrovi, naoblaka, kie, zahlaenja, jugo i bura na Jadranu

-iza ciklone, zadravanje anticiklone mirno vrijeme, suho rujan, listopad super za poljoprivredne radove (berba jarina, voa, vinograda, sjetva ozimina)

-manjak vode u tlu mogu, ali ionako stie zima, pa...

-prva polovica jeseni ugodna, anticiklona stabilna, jutra svjea i maglovita , ali ih Sunce rastjera

-slabije zagrijavanje kopna nema vie razlika u zagrijavanju podloge slabija dnevna cirkulacija od/prema

-Sunce slabi sve vie, nailazi zima, i sve ispoetka

54.bin