Ključni podaci o nastavnicima i ravnateljima škola u Europi. Izdanje

Obrazovanje i osposobljavanje

ravnateljima škola u Europi

Ključni podaci o nastavnicima i

Izdanje 2013.

Izvješće Eurydicea

1

Ključni podaci o nastavnicima i

ravnateljima škola u Europi

Izdanje 2013.

Izvješće Eurydicea

Obrazovanje i osposobljavanje

2

Ovaj dokument objavila je Izvršna agencija za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu (EACEA, Eurydice i Potpora politikama). Molimo ovu publikaciju citirati kao: Europska komisija/EACEA/Eurydice, 2013. Ključni podaci o nastavnicima i ravnateljima škola u Europi. Izdanje 2013. Izvješće Eurydicea. Luxembourg: Odjel za izdavaštvo Europske unije.

ISBN 978-92-9201-503-9 doi:10.2797/46226 Dokument je također dostupan na Internetu: http://eacea.ec.europa.eu/education/eurydice Tekst je dovršen u veljači 2012. g. © Education, Audiovisual and Culture Executive Agency, 2012. Sadržaj ovog dokumenta dopušteno je djelomično reproducirati, osim u komercijalne svrhe, uz uvjet da se uz korišteni sadržaj kao izvor navodi mreža Eurydice te datum objave ovog dokumenta. Zahtjevi za odobrenjem reprodukcije cijelog dokumenta moraju biti upućeni EACEA-i Eurydice i Potpora politikama). Izvršna agencija za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu (Education, Audiovisual and Culture Executive Agency) P9 Eurydice Avenue du Bourget 1 (BOU2) B-1140 Bruxelles Tel. +32 2 299 50 58 Faks +32 2 292 19 71 E-pošta: [email protected] Mrežne stranice: http://eacea.ec.europa.eu/education/eurydice

http://eacea.ec.europa.eu/education/eurydice

3

P R E D G O V O R

Potreba osiguranja visokokvalitetnog poučavanja postala je jedan od ključnih ciljeva Strateškog okvira za obrazovanje i usavršavanje (ΈΤ 2020“). Ovaj okvir naglašava važnost osiguravanja odgovarajućeg inicijalnog obrazovanja nastavnika (1), trajnog stručnog usavršavanja nastavnika i edukatora i povećavanja privlačnosti nastavničke struke.

Zaključci Vijeća od ožujka 2013. godine o ulaganju u obrazovanje i usavršavanje s ciljem potpore Strategiji Europa 2020 (2) ističu potrebu za stavljanjem daljnjeg naglaska na revidiranje i jačanje stručnog profila nastavničke struke osiguravanjem, primjerice, učinkovitog inicijalnog obrazovanja nastavnika, sustavnog i primjereno financiranog sustava zapošljavanja, inicijalnog obrazovanja nastavnika, potpore na početku karijere i na kompetencijama utemeljenog trajnog stručnog usavršavanja nastavničkog osoblja.

U kontekstu ove politike zadovoljstvo mi je predstaviti prvo izdanje Eurydicove publikacije Ključni podaci o nastavnicima i ravnateljima škola u Europi koja daje iscrpan pregled podataka vezanih uz nastavničku struku u 32 europske zemlje i obuhvaća 62 indikatora. Ispituju se važni aspekti inicijalnog obrazovanja i trajnog usavršavanja nastavnika, uključujući organizacijske značajke i uvjete zapošljavanja i službe nastavnika i ravnatelja škola.

Ključni podaci o nastavnicima i ravnateljima škola u Europi vrijedan su doprinos raspravi o zapošljavanju, stručnom usavršavanju i uvjetima rada nastavnika i ravnatelja na europskoj i nacionalnoj razini. Na temelju podataka prikupljenih putem mreže Eurydice, Eurostata, međunarodnih istraživanja TALIS, TIMSS i PISA, izvješće pruža standardizirane i lako usporedive kvantitativne i kvalitativne indikatore koji nude opsežan pregled ključnih pitanja vezanih za nastavničku struku u Europi.

Izvješće Ključni podaci o nastavnicima i ravnateljima škola u Europi preporučam svim praktičarima i donositeljima odluka koji rade u ovome području. Uvjerena sam kako će ova publikacija biti od velike koriste onima odgovornima za osmišljavanje politika o nastavničkoj struci u europskim zemljama.

Androulla Vassiliou

Povjerenica Europske komisije za

obrazovanje, kulturu, višejezičnost i mlade

(1) (nap. p.) Radi jednostavnosti, u prijevodu ovog izvješća za englesku riječ „teacher“ upotrebljavat će se hrvatska riječ

„nastavnik“ kada se govori općenito o osobi koja se bavi neposrednim odgojno-obrazovnim radom u sustavu obrazovanja te riječ „odgojitelj” kada je specifično riječ o osobi koja se odgojno-obrazovnim radom bavi na predprimarnoj razini (predškolska djeca), riječ „učitelj” kada je posrijedi osoba koja se tim radom bavi na primarnoj i nižoj sekundarnoj razini (osnovna škola), te riječ „nastavnik” kada je posrijedi osoba koja se bavi odgojno-obrazovnim radom na višoj sekundarnoj razini (srednja škola).

(2) http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:C:2013:064:0005:0008:EN:PDF

http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:C:2013:064:0005:0008:EN:PDF

5

S A D R Ž A J

Predgovor 3

Popis slika 7

Uvod 11

Najvažnije spoznaje 15

Kodovi, kratice i akronimi 22

Poglavlje A: Inicijalno obrazovanje i potpora za nastavnike početnike 23

Poglavlje B: Zapošljavanje, poslodavci i radni status 43

Poglavlje C: Trajno stručno usavršavanje i mobilnost 57

Poglavlje D: Uvjeti rada i plaća 69

Poglavlje E: Razine autonomije i odgovornosti nastavnika 103

Poglavlje F: Ravnatelji škola 111

Pojmovnik, baze statističkih podataka i literatura 129

Zahvale 137

7

P O P I S S L I K A

Slika A1: Struktura inicijalnog obrazovanja nastavnika u predprimarnom, primarnom i općem (nižem i višem) sekundarnom obrazovanju (ISCED 0, 1, 2 i 3), 2011./2012. g. 24

Slika A2a: Razina i minimalno trajanje inicijalnog obrazovanja nastavnika u predprimarnom i primarnom obrazovanju, te minimalni udio stručnog obrazovanja, 2011./2012. g. 26

Slika A2b: Razina i minimalno trajanje inicijalnog obrazovanja nastavnika u općem (nižem i višem) sekundarnom obrazovanju i minimalni udio stručnog osposobljavanja, 2011./2012. g. 28

Slika A3: Minimalno trajanje školske prakse tijekom inicijalnog obrazovanja nastavnika u predprimarnom, primarnom i općem (nižem i višem) sekundarnom obrazovanju (ISCED 0, 1, 2 i 3), izraženo u godinama, 2011./2012. g 29

Slika A4: Smjernice za obrazovanje budućih nastavnika u predprimarnom, primarnom i općem (nižem i višem) sekundarnom obrazovanju (ISCED 0, 1, 2 i 3) o saznanjima i praksi iz područja obrazovnih istraživanja, 2011./2012. g. 30

Slika A5: Selekcijski postupci za upis u programe inicijalnog obrazovanja nastavnika. Predprimarno, primarno i opće (niže i više sekundarno) obrazovanje (ISCED 1, 2 i 3), 2011./2012.g. 32

Slika A6: Alternativni putovi u poučavanje. Predprimarno, primarno i opće (niže i više) sekundarno obrazovanje (ISCED 0, 1, 2 i 3), 2011./2012. g. 34

Slika A7: Postojanje nekog oblika okvira kompetencija za nastavnike u predprimarnom, primarnom i općem (nižem i višem) sekundarnom obrazovanju (ISCED 0, 1, 2 i 3), 2011./2012. g. 36

Slika A8: Uvjeti kvalifikacija za nastavnike na nastavničkim fakultetima, priprema nastavnika u predprimarnom, primarnom i općem (nižem i višem) sekundarnom obrazovanju (ISCED 0, 1, 2 i 3), 2011./2012. g. 37

Slika A9: Tijela odgovorna za vanjsko osiguravanje kvalitete inicijalnog obrazovanja nastavnika u predprimarnom, primarnom i općem (nižem i višem) sekundarnom obrazovanju (ISCED 0, 1, 2 i 3), 2011./2012. g. 38

Slika A10: Nacionalni programi pripravništva za nastavnike početnike u predprimarnom, primarnom i općem (nižem i višem) sekundarnom obrazovanju (ISCED 0, 1, 2 i 3), 2011./2012. g. 40

Slika A11: Vrste potpore dostupne nastavnicima pripravnicima u predprimarnom, primarnom i općem (nižem i višem) sekundarnom obrazovanju (ISCED 0, 1, 2 i 3), 2011./2012. g. 41

Slika B1: Mjere za praćenje ravnoteže ponude i potražnje u predprimarnom, primarnom i općem (nižem i višem) sekundarnom obrazovanju (ISCED 0, 1, 2 i 3), 2011./2012. g. 43

Slika B2: Udio učenika četvrtih razreda koji pohađaju školu čiji je ravnatelj naveo da su kapaciteti za izvođenje nastave u određenoj mjeri smanjeni zbog manjka ili neadekvatnosti nastavnika matematike i prirodoslovlja, 2011. g. 45

Slika B3: Glavne vrste postupaka zapošljavanja u predprimarnom, primarnom i općem (nižem i višem) sekundarnom obrazovanju (ISCED 0, 1, 2 i 3), 2011./2012. g. 47

Slika B4: Administrativna razina/tijelo odgovorno za zapošljavanje nastavnika u predprimarnom, primarnom i općem (nižem i višem) sekundarnom obrazovanju (ISCED 0, 1, 2 i 3), 2011./2012. g. 48

Slika B5: Vrste radnog statusa nastavnika u predprimarnom, primarnom i općem (nižem i višem) sekundarnom obrazovanju (ISCED 0, 1, 2 i 3), 2011./2012. g. 50

Ključni podaci o nastavnicima i ravnateljima škola u Europi – 2013

8

Slika B6: Trajanje probnog rada (u mjesecima) za nastavnike koji ulaze u struku u predprimarnom, primarnom i općem (nižem ili višem) sekundarnom obrazovanju (ISCED 0, 1, 2 i 3), 2011./2012. g. 51

Slika B7: Propisi vezani za ugovore na određeno vrijeme ili ugovore o djelu nastavnika u primarnom i općem (nižem i višem) sekundarnom obrazovanju (ISCED 1, 2 i 3), 2011./2012. g. 52

Slika B8: Vrsta radnog odnosa nastavnika na razini ISCED 2, 2008. g. 53

Slika B9: Udio nastavnika na razini ISCED 2 s više od 10 godina nastavničkog iskustva zaposlenih na temelju ugovora na određeno vrijeme, 2008. g. 54

Slika B10: Radni staž u istoj školi za nastavnike na razini ISCED 2, 2008. g. 55

Slika B11: Postotak nastavnika na razini ISCED 2 koji se slažu ili izrazito slažu da bi u njihovim školama nastavnici dobili otkaz u slučaju dosljedno loših rezultata rada, 2008. g. 56

Slika C1: Status trajnog stručno usavršavanje nastavnika u predprimarnom, primarnom i općem (nižem i višem) sekundarnom obrazovanju (ISCED 0, 1, 2 i 3), 2011./2012. g. 57

Slika C2: Status plana stručnog usavršavanja na školskoj razini za nastavnike u predprimarnom, primarnom i općem (nižem i višem) sekundarnom obrazovanju (ISCED 0, 1, 2 i 3), 2011./2012. g. 58

Slika C3: Razine odlučivanja koje definiraju razvojne potrebe/planove usavršavanja nastavnika u predprimarnom, primarnom i općem (nižem i višem) sekundarnom obrazovanju (ISCED 0, 1, 2 i 3), 2011./2012. g. 59

Slika C4: Poticaji nastavnicima u predprimarnom, primarnom i općem (nižem i višem) sekundarnom obrazovanju (ISCED 0, 1, 2 i 3) za sudjelovanjem u stručnom usavršavanju, 2011./2012. g. 61

Slika C5: Financijska potpora kojom se nastavnicima pomaže u sudjelovanju u stručnom usavršavanju u predprimarnom, primarnom i općem (nižem i višem) sekundarnom obrazovanju (ISCED 0, 1, 2 i 3), 2011./2012. g. 63

Slika C6: Tijela odgovorna za akreditaciju i/ili praćenje kvalitete programa usavršavanja nastavnika u predprimarnom, primarnom i općem (nižem i višem) sekundarnom obrazovanju (ISCED 0, 1, 2 i 3), 2011./2012. g. 64

Slika C7: Postotak nastavnika na razini ISCED 2 čiji su ravnatelje škola smatrali da je u njihovim školi „nedostatak pedagoške pripreme nastavnika otežavao nastavu“ „u određenoj mjeri“ ili „u velikoj mjeri“, 2008. g. 66

Slika C8: Transnacionalne sheme mobilnosti za nastavnike (ISCED 0, 1, 2 i 3), 2011./2012. g. 67

Slika D1: Omjer učenika i nastavnog osoblja u primarnom i sekundarnom obrazovanju (ISCED 1, 2 i 3), kombinirani privatni i javni sektor, 2010. g. 69

Slika D2: Stručnjaci koji se zakonski propisuju kao potpora nastavnicima u radu s učenicima s općenitim teškoćama u učenju u predprimarnom, primarnom i općem (nižem i višem) sekundarnom obrazovanju (ISCED 0, 1, 2 i 3), 2011./2012. g. 71

Slika D3: Mjere potpore za nastavnike u predprimarnom, primarnom i općem (nižem i višem) sekundarnom obrazovanju (ISCED 0, 1, 2 i 3), 2011./2012. g. 73

Slika D4: Službena definicija radnog vremena nastavnika u predprimarnom, primarnom i općem (nižem i višem) sekundarnom obrazovanju (ISCED 0, 1, 2 i 3), 2011./2012. g. 74

Slika D5a: Službene definicije tjednog opterećenja nastavnika s punim radnim vremenom u satima u predprimarnom, primarnoj i općem (nižem i višem) sekundarnom obrazovanju (ISCED 0, 1, 2 i 3), 2011./2012. g. 75

P o p i s s l i k a

9

Slika D5a: Službene definicije tjednog opterećenja nastavnika s punim radnim vremenom u satima u predprimarnom, primarnoj i općem (nižem i višem) sekundarnom obrazovanju (ISCED 0, 1, 2 i 3), 2011./2012. g. 76

Slika D5b: Umanjenje broja nastavnih sati ovisno o radnom stažu nastavnika u predprimarnom, primarnom i općem (nižem i višem) sekundarnom obrazovanju (ISCED 0, 1, 2 i 3), 2011./2012. g. 78

Slika D6: Minimalne i maksimalne godišnje propisane plaće kvalificiranih nastavnika s punim radnim vremenom u javnim školama u odnosu na BDP po glavi stanovnika (ISCED 1, 2 i 3), 2011./2012. g. 79

Slika D7: Veza između relativnog povećanje propisane plaće u primarnom, nižem i višem sekundarnom obrazovanju (ISCED 1, 2 i 3) i godine potrebne za stjecanje prava na maksimalnu plaću, 2011./2012. g. 81

Slika D8: Razine odlučivanja kod utvrđivanja osnovne propisane plaće u javnom sektoru od predprimarnog do višeg sekundarnog obrazovanja (ISCED 0, 1, 2 i 3), 2011./2012. g. 83

Slika D9: Minimalne i maksimalne godišnje bruto plaće kvalificiranih nastavnika s punim radnim vremenom u javnim školama (ISCED 1, 2 i 3) i prosječne stvarne godišnje plaće u PPS eurima (2011./2012. g.) 85

Slika D10: Novčane naknade i dodaci na plaću za nastavnike u javnim školama i razine donošenja odluka (ISCED 1, 2 i 3), (2011./2012. g.) 87

Slika D11: Nastavnici u primarnom i sekundarnom obrazovanju (ISCED 1, 2 i 3) kao postotak ukupnog aktivnog stanovništva, javno i privatno kombinirano, 2010. g. 89

Slika D12: Postotak nastavnica u primarnom i sekundarnom obrazovanju (ISCED 1, 2 i 3), javni i privatni sektor kombinirano, 2010. g. 90

Slika D13: Raspodjela nastavnika prema dobnim skupinama u primarnom (ISCED 1) i sekundarnom obrazovanju (ISCED 2 i 3), javni i privatni sektor kombinirano, 2010. g. 91

Slika D14: Dob kada nastavnik stječe pravo na umirovljenje u predprimarnom, primarnom i općem (nižem i višem) sekundarnom obrazovanju, 2011./2012. g. 93

Slika D15: Postotci nastavnika u dobnim skupinama blizu umirovljenja u primarnom i općem (nižem i višem sekundarnom) obrazovanju (ISCED 1, 2 i 3), 2010. g. 95

Slika D16: Odgovornost za vrednovanje nastavnika na individualnoj osnovi u predprimarnom, primarnom i općem (nižem i višem) sekundarnom obrazovanju (ISCED 0, 1, 2 i 3), 2011./2012. g. 98

Slika D17: Udio učenika četvrtih razreda (i osmih razreda) čije škole primjenjuju određene prakse u vrednovanju nastavnika (za matematiku i prirodoslovlje), 2011. g. 100

Slika D18: Postotak nastavnika na razini ISCED 2 čiji su ravnatelji škola smatrali da izostajanje nastavnika u njihovim školama ometa nastavu „u određenoj mjeri“ i „znatno“, 2008. g. 102

Slika E1: Donositelji odluka u području poučavanje i ljudskih resursa u primarnom i općem (niže i više) sekundarno obrazovanje (ISCED 1, 2 i 3), 2011./2012. g. 104

Slika E2: Udio 15-godišnjih učenika u školama u kojima nastavnička tijela (primjerice, stručni kolektivi, odbori za kurikulum, sindikati) imaju izravni utjecaj na odlučivanje o zapošljavanju, financiranju, nastavnom sadržaju i praksama ocjenjivanja, 2009. g. 106

Slika E3: Uloga nastavnika u nacionalnim ispitima u primarnom i općem (nižem i višem) sekundarnom obrazovanju (ISCED 1, 2 i 3), 2011./2012. g. 108

Slika E4: Uključenost nastavnika u postupak ponavljanja razreda u primarnom i općem (nižem i višem) sekundarnom obrazovanju (ISCED 1, 2 I 3), 2011./2012. g. 109


10

Slika F1: Iskustvo u struci i usavršavanje za ravnatelje kao formalni uvjet za ravnatelje škola, od predprimarnog do višeg sekundarnog obrazovanja (ISCED 0, 1, 2 i 3), 2011./2012. g. 112

Slika F2: Minimalni broj godina iskustva na odgojno-obrazovnim poslovima kao uvjet za ravnatelja od predprimarnog do višeg sekundarnog obrazovanja (ISCED 0, 1, 2 i 3), 2011./2012. g. 113

Slika F3: Postojanje posebnih akademija i/ili programa usavršavanja za ravnatelje škola od predprimarnog do višeg sekundarnog obrazovanja (ISCED 0, 1, 2 i 3), 2011./2012. g. 115

Slika F4: Najčešći postupci zapošljavanja ravnatelja škola od predprimarnog do višeg sekundarnog obrazovanja (ISCED 0, 1, 2 i 3), 2011./2012. g. 116

Slika F5: Oblici raspodjele rukovoditeljski zadaća koje promiču tijela najviše razine zadužena za obrazovanje od predprimarnog do višeg sekundarnog obrazovanja (ISCED 0, 1, 2 i 3), 2011./2012. g. 118

Slika F6: Udio učenika četvrtog razreda (i osmog razreda) čiji su ravnatelji naveli da „ne provode“ vrijeme, da provode „određeno vrijeme“ ili „mnogo vremena“ na niz aktivnosti, 2011. g. 120

Slika F7: Udio 15-godišnjih učenika u školama u kojima su ravnatelji škola naveli visoku učestalost određenih upravljačkih aktivnosti tijekom prethodne školske godine, 2009. g. 122

Slika F8: Postotak ravnateljica u primarnom i sekundarnom obrazovanju (ISCED 1, 2 i 3), javni i privatni sektor kombinirano, 2010. g. 123

Slika F9: Minimalna i maksimalna osnovna godišnja propisana plaća ravnatelja škola izražena u PPS eurima od predprimarnog do višeg sekundarnog obrazovanja (ISCED 0, 1, 2 i 3), 2011./2012. g. 125

Slika F10: Status trajnog stručnog usavršavanja za ravnatelje škola od predprimarnog do višeg sekundarnog obrazovanja (ISCED 0, 1, 2 i 3), 2011./2012. g. 128

11

U V O D

Potreba osiguranja visokokvalitetnog poučavanja postala je jedan od ključnih ciljeva Strateškog okvira za obrazovanje i usavršavanje („EΤ 2020“). Ovaj okvir naglašava važnost osiguravanja odgovarajućeg inicijalnog obrazovanja nastavnika, trajnog stručnog usavršavanja nastavnika i edukatora, i povećavanju privlačnosti nastavničke struke. Stoga je važno prikupiti i analizirati pouzdane informacije o statusu ove struke u europskim zemljama.

Prvo izdanje publikacije Ključni podaci o nastavnicima i ravnateljima škola u Europi sadrži 62 indikatora. Publikacija je dio serije “Ključni podaci“ čiji je cilj kombinirati statističke podatke i kvalitativne informacije o europskim obrazovnim sustavima.

Mreža Eurydice ima dugogodišnju tradiciju prikupljanja informacija vezanih uz nastavnike u okviru publikacije Ključni podaci u obrazovanju (općenita serija), kao i tematskih studija koje obično sadrže posebno poglavlje ili odjeljak o nastavnicima.

Struktura i sadržaj Ovo izvješće organizirano je u šest tematskih poglavlja nazvanih Inicijalno obrazovanje nastavnika i potpora za nastavnike početnike; Zapošljavanje, poslodavci i radni status; Trajno stručno usavršavanje i mobilnost; Uvjeti rada i plaća; Razine samostalnosti i odgovornosti nastavnika i ravnatelja škola.

Ovo izvješće prikazuje podatke o nastavnicima u predprimarnom (3) (ISCED 0), primarnom (ISCED 1) i općem nižem i višem sekundarnom obrazovanju (ISCED 2-3). Međutim, za neke pokazatelje podatke o nastavnicima u predprimarnom obrazovanju nije bilo moguće prikupiti. U središtu većine pokazatelja jesu ustanove u sektoru javnog obrazovanju (iznimka su Belgija, Irska i Nizozemska, za koje su uključeni i podaci o subvencioniranim privatnim školama, budući da je njima obuhvaćen veliki broj učenika). Neki statistički pokazatelji pružaju informacije o javnim i privatnim školama (koje primaju subvencije i koje se financiraju iz vlastitih izvora) za sve zemlje.

Komplementarnost kvalitativnih i kvantitativnih podataka podržana je podacima iz kontekstualnih upitnika međunarodnih ispitivanja TALIS 2008 i PISA 2009 koje je provela Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) te ispitivanjem TIMSS koje je provelo Međunarodno udruženje za vrednovanje obrazovnih postignuća (IEA). Ovi su pokazatelji koristan dodatak materijalu Eurydicea i Eurostata, budući da nude sliku onoga što se u praksi događa u školama i učionicama.

Izvori i obuhvat Za potrebe izvješća stoga je korišteno pet izvora informacija, prvenstveno većina je informacija mreže Eurydice, podaci Eurostata i podaci preuzeti iz kontekstualnih upitnika međunarodnih istraživanja TALIS 2008, PISA 2009 i TIMSS 2011.

(3) Prema Nacionalnoj standardnoj klasifikaciji obrazovanja Republike Hrvatske (NSKO) razina NSKO 0 – predškolsko

obrazovanje odgovora razini ISCED 0 – predprimarno obrazovanje; razina NSKO 1 – niži razredi osnovne škole odgovora razini ISCED 1 – primarno obrazovanje; razina NSKO 2 – viši razredi osnovne škole odgovora razini ISCED 2 – niže sekundarno obrazovanje; razina NSKO 3 – srednje obrazovanje, odgovora razini ISCED 3 – više sekundarno obrazovanje; razina NSKO 4 – programi obrazovanja nakon srednjeg obrazovanja, koji nisu ni više ni visoko obrazovanje, odgovora razini ISCED 4 – obrazovanje nakon sekundarnog koje nije tercijarno obrazovanje; razina NSKO 5 – više i visoko preddiplomsko i poslijediplomsko obrazovanje odgovora razini ISCED 5 – tercijarno obrazovanje. (Državni zavod za statistiku, Metodologija nacionalne standardne klasifikacije obrazovanja, Narodne novine 105/01.) Budući da je u ovoj studiji riječ i o obrazovnim sustavima europskih zemalja rabit će se međunarodna klasifikacija (ISCED).

Ključni podaci o nastavnicima i ravnateljima škole u Europi – 2013

12

Izvješće Ključni podaci o nastavnicima i ravnateljima škole u Europi obuhvaća 32 europske zemlje (37 obrazovnih sustava), odnosno sve sustave uključene u mrežu Eurydice u sklopu Programa cjeloživotnog učenja (2007. – 2013.) Europske unije (osim Srbije i Švicarske). Podaci Eurostata, TALIS-a, PISA-e i TIMSS-a prikazani su samo za zemlje koje sudjeluju u Programu cjeloživotnog učenja.

Prikupljanje podataka Eurydicea

Pokazatelji Eurydicea daju informacije o zakonodavstvu, nacionalnim propisima i drugim službenim dokumentima vezanima za obrazovanje. Ove su podatke prikupile nacionalne jedinice mreže Eurydice na temelju zajedničkih definicija. Kada je riječ o pitanjima koja su odgovornost lokalnih vlasti ili pojedinih ustanova zbog čega nisu regulirana propisom središnje razine, to je jasno navedeno na slici.

Ukupno gledano, podaci su uglavnom kvalitativne prirode. Nekoliko pokazatelja nudi kvantitativne informacije (kao što je dob umirovljenja nastavnika, radno vrijeme i plaće).

Prikupljanje statističkih podataka Eurostata

Sve informacije u ovom izvješću (za slike D1, D11, D12, D13, D15 i F8) dobivene su iz Eurostatove baze podataka u srpnju 2012. godine, a referentna godina je 2010.

Svi statistički podaci Eurostata dostupni su na: http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/education/data/database

Kako bi prikupile međunarodno usporedive podatke o ključnim aspektima obrazovnog sustava na godišnjoj bazi ove tri organizacije koristile su zajednički UOE (UNESCO/OECD/EUROSTAT) upitnik uz pomoć administrativnih izvora.

Za opis PISA 2009, TALIS 2008 i TIMSS 2011, vidjeti pojmovnik na kraju izvješća.

Metodologija Upitnike je pripremila jedinica mreže Eurydice pri Izvršnoj agenciji za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu (EACEA) u suradnji s nacionalnim jedinicama Eurydicea. Jedinica mreže Eurydice pri EACEA-i također se koristila podacima kontekstualnih upitnika provedenih u sklopu ispitivanja TALIS 2008, PISA 2009 i TIMSS 2011.

Cjelokupni analitički sadržaj koji se temelji na statističkim i deskriptivnim podacima u izvješću sastavila je jedinica mreže Eurydice pri EACEA-i. Mreža Eurydice bila je zadužena za pregledavanje sadržaja cijelog izvješća.

Šest pokazatelja o plaćama nastavnika i ravnatelja škola preuzeta su iz dokumenta Plaće i novčane naknade za nastavnike i ravnatelje škola u Europi, objavljenog na mrežnim stranicama Eurydicea 2012. godine. Za ove pokazatelje nije bilo novog prikupljanja podataka. Dodatne informacije o utjecaju financijske krize na plaće i naknade nastavnika i ravnatelja škola mogu se pronaći u dokumentu Financiranje obrazovanja u Europi 2000. – 2012.: utjecaj ekonomske krize.

Jedinica mreže Eurydice pri EACEA-i odgovorna je za objavljivanje i završno grafičko oblikovanje izvješća. Ona je također odgovorna za sve radove vezane uz pripremu karata, dijagrama i grafičkih prikaza. Naposljetku, sažetak na početku izvješća koji se bavi glavnim pitanjima isključivo je odgovornost jedinice mreže Eurydice pri EACEA-i.

http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/education/data/database

U v o d

13

Konvencije i prikazivanje sadržaja Vrijednosti povezane sa svakim kvalitativnim pokazateljem prikazane su u tablici ispod pojedinog dijagrama. Svaka je slika popraćena objašnjenjem te napomenama za pojedine zemlje. Objašnjenja uključuju pojedinosti vezane uz terminologije i dijelove pojmova, potrebne za pravilno razumijevanje pojedinog pokazatelja i slike. Napomene za pojedine zemlje pružaju informacije koje valja uzeti u obzir za ispravno tumačenje slike pojedinih zemalja.

Kodovi naziva pojedinih zemalja, statistički kodovi te kratice i akronimi navedeni su na početku izvješća. Pojmovnik i podaci o upotrjebljenim statističkim alatima nalaze se na kraju izvješća.

Popis svih slika također se nalazi na kraju ove publikacije, uz podatke o izvoru informacija te obrazovnim razinama na koje se pojedina slika odnosi (ISCED 0, ISCED 1-3 i ISCED 5-6).

Ova inačica Ključni podaci o nastavnicima i ravnateljima škole u Europi dostupna je i u elektroničkom obliku na mrežnim stranicama Eurydicea.

Imena svih koji su na neki način pridonijeli sastavljanju ove zajedničke publikacije navedena su na kraju izvješća.

15

N A J VA Ž N I J E S P O Z N A J E

Pokazatelji u prvom izdanju izvješća Ključni podaci o nastavnicima i ravnateljima škole u Europi obuhvaćaju brojne teme vezane uz nastavničku struku i upravljanje školama. Izvješće se bavi različitim fazama nastavničke karijere od inicijalnog obrazovanja preko ulaska u struku do mirovine.

Pokazatelji se bave strukturama i različitim putova do nastavničke struke, uključujući alternativne načine stjecanja nastavničke kvalifikacije. Pokazatelji daju sliku o osnovnim modelima inicijalnog obrazovanja, do kojih kvalifikacija isti vode, koliko to traje i posebno koliko stručnog obrazovanja uključuje. Podrška koja se pruža novozaposlenim nastavnicima tijekom njihovih prvih godina rada također je jedno od ključnih pitanja koja se obrađuju.

U izvješću se nadalje analiziraju glavne postupke odabira i zapošljavanja nastavnika, njihov radni status te politike i mjere planiranja koje se provode kako bi se osigurao dovoljan broj nastavnika. Trajno stručno usavršavanje obrađuje se u smislu uvjeta sudjelovanja, poticaja i planiranja na razini škole te transnacionalnih shema mobilnosti nastavnika.

Jednako se obrađuju i uvjeti službe koji obuhvaćaju radno vrijeme, podršku dostupnu nastavnicima, povratne informacije nastavnika, plaće, dodatne naknade i dob za mirovinu. U ovom kontekstu, nastavnička struka se analizira u smislu omjera nastavnik-učenik, spol i dob. Prikazana je također i uloga nastavnika kao donositelja odluka u određenim područjima školskog života.

Vodstvo škole obrađuje se u smislu uvjeta pristupa mjestu ravnatelja škole, zahtjeva inicijalnog obrazovanja i stručnog usavršavanja, procedura zapošljavanje, plaća, oblika raspodjele vođenja škole i aktivnosti ravnatelja škola.

Inicijalno obrazovanje nastavnika: trend prema 4-godišnjem preddiplomskom stupnju kao minimalnoj kvalifikaciji • 2012. godine diljem Europe najčešća je kvalifikacija za nastavnike stupanj prvostupnika, osim

nastavnika u višem sekundarnom obrazovanju koji u većini zemalja imaju stupanj magistra. Ovi programi obično traju od četiri do pet godina. Samo u Češkoj, Njemačkoj, Austriji, Malti i Slovačkoj nastavnici u predprimarnom obrazovanju (ili kvalificirano obrazovno osoblje na toj razini) nemaju nužno visokoškolsku kvalifikaciju nego imaju kvalifikaciju na razini višeg sekundarnog ili obrazovanja nakon sekundarnog koje nije tercijarno (vidi sliku A2). Alternativni putovi stjecanja nastavničke kvalifikacije, kao što su kratki programi vezani uz zapošljavanje osoba nakon prekvalifikacije nisu baš uobičajeni u europskim zemljama (vidi sliku A6).

• U sklopu programa za nastavnike predprimarnog i primarnog obrazovanja, posebno stručno osposobljavanje (koje obuhvaća teoretski i praktični dio i različito je od obrazovanja iz pojedinog predmeta) zauzima jednu trećinu cijelog studijskog opterećenja u većini zemalja. Programi koji pripremaju nastavnike za sekundarno obrazovanje obično manji naglasak stavljaju na stručno obrazovanje (vidi sliku A2). Praktično usavršavanje u školama uvelike se razlikuje među zemljama, ali je opet obično dulje kod nastavnika predprimarnog i primarnog obrazovanja nego kod viših razina obrazovanja (vidi sliku A3). U većini zemalja središnje smjernice upućuju na to da bi programi inicijalnog obrazovanja nastavnika trebali razviti znanje i vještine učenika vezane uz istraživanje u obrazovanju. Ove preporuke odnose se na obrazovne programe na preddiplomskoj i diplomskoj razini (vidi sliku A4).


16

Posebni uvjeti za upis u programe inicijalnog obrazovanja nastavnika nisu uobičajeni • Upis u inicijalno obrazovanje nastavnika više je reguliran općim uvjetima upisa u tercijarno

obrazovanje nego posebnim selekcijskim kriterijima za obrazovanje nastavnika (vidi sliku A5). Samo trećina europskih zemalja ima posebne selekcijske metode. Testovi sposobnosti ili razgovor o motivaciji kandidata za nastavničko zvanje ne provode se u mnogim zemljama.

Kvalifikacije nastavnog osoblja na nastavničkim fakultetima ne razlikuju se od kvalifikacija ostalog akademskog nastavnog osoblja • Nastavničko osoblje na nastavničkim fakultetima raznog je profila, ali u većini zemalja za ove

predavače vrijede isti kvalifikacijski uvjeti kao za drugo nastavno osoblje u visokom obrazovanju (vidi sliku A8). U polovici europskih zemalja, predavači na nastavničkim fakultetima moraju i sami biti nastavnici. Ovaj uvjet, međutim, u određenim okolnostima ovisi o obrazovnoj razini za koju se pripremaju studenti. Uvjeti za mentore u školi u nekim su zemljama više specifični.

Mentorstvu nastavnika početnika pridaje se sve veća važnost • Nastavnici se u prvim godinama svoga rada mogu suočavati s mnogim izazovima i zato često

mogu trebati pomoć. Strukturirani programi koji nude dodatno usavršavanje, individualnu pomoć i savjet nastavnicima početnicima sada se provode u mnogim zemljama, a u nekima su tek nedavno uvedeni. Međutim, različiti dijelovi takvog strukturiranog sustava pomoći (stvarno poučavanje, stvarno usavršavanje, kontakt s mentorom, vrednovanje i slično) nemaju svugdje jednaku težinu. Organizacijska raznolikost ovih sustava prilično je velika stoga se njihova učinkovitost u pomaganju nastavnicima u početnim problemima može razlikovati (vidi sliku A10).

• Iako ne nude sve zemlje sveobuhvatne, sustavne programe pripravništva, mnoge osiguravaju mjere podrške koje nastavnicima mogu pomoći u prevladavanju određenih poteškoća s kojima se mogu susresti kao početnici u toj struci, i pomažu u smanjenju vjerojatnosti od ranog napuštanja struke. Mjera koja se najčešće preporuča jest mentorstvo pri kojem se iskusni nastavnik sa značajnim radnim stažem imenuje kao odgovorna osoba za novokvalificirane nastavnike (vidi sliku A11).

Nastavnici su u manjem broju zemalja karijerni državni službenici • Danas su mnogi nastavnici u Europi zaposleni na temelju ugovora. Iako mnoge zemlje svojim

nastavnicima nude status državnog službenika, poseban status karijernog državnog službenika zaposlenog na neodređeno vrijeme dostupan je samo u manjem broju zemalja (Španjolska, Grčka, Francuska i Cipar). Cjelokupno gledano, nastavnike putem javnih natječaja sve češće izravno zapošljavaju poslodavci, koji su često škole ili lokalna tijela zadužena za obrazovanje. Samo nekoliko zemalja koristi testiranje kandidata kao jedinu selekcijsku metodu (vidi slike B3, B5 i B6).

• Podaci međunarodnog ispitivanja TALIS 2008 pokazuju da, iako većina nastavnika u europskim zemljama koje su sudjelovale u istraživanju nakon određenog broja godina ima ugovore na neodređeno, u nekim je zemljama značajan postotak nastavnika zaposleno na određeno vrijeme, a u nekim slučajevima to čak obuhvaća nastavnike s mnogo godina iskustva (vidi sliku B9 i B10).

N a j v a ž n i j e s p o z n a j e

17

Sve veći broj zemalja od škola traži plan stručnog usavršavanja nastavnika • Trajno stručno usavršavanje (CPD) posljednjih je godina dobilo na važnosti i smatra se

profesionalnom obvezom u većini zemalja; sudjelovanje u CPD-u uvjet je za promaknuće u smislu napredovanja u zvanju i povećanja plaće u Bugarskoj, Španjolskoj, Litvi, Portugalu, Rumunjskoj, Sloveniji i Slovačkoj (vidi sliku C1). Škole u mnogim europskim zemljama dužne su imati razvojni plan CPD-a za cjelokupno školsko osoblje, ali samo manje od trećine škola obvezuje nastavnike na izradu osobnog plana usavršavanja (vidi sliku C2 i C3).

• Najčešći poticaj za sudjelovanje u stručnom usavršavanju njegova je uloga u promaknuću. Usavršavanje je u rijetkim slučajevima jedini uvjet za napredovanje, ali je često neophodan preduvjet. Financijska pomoć se najčešće pruža kroz besplatne aktivnosti ili sudjelovanje u pokrivanju troškova provedbe usavršavanja. Mnoge škole dobivaju i izravno financiranje za plaćanje provoditelja CPD-a (vidi sliku C4).

Potrebno je više ulaganja kako bi se mlade ljude privuklo u nastavničku struku • U velikoj većini europskih zemalja manje je nastavnika u dobnoj skupini ispod 40 nego onih u

starijim dobnim skupinama. U sekundarnom obrazovanju slika starenja nastavničke radne snage osobito je izražena: gotovo polovica nastavnika starija je od 50 godina u Bugarskoj, Češkoj, Njemačkoj, Estoniji, Italiji, Nizozemskoj, Austriji, Norveškoj i Islandu. Štoviše, postotak nastavnika u dobnoj skupini mlađoj od 30 osobito je nizak u Njemačkoj, Italiji i Švedskoj (vidi sliku D14 i D16). Ovakva situacija, uz sve manji broj upisnika u nastavničko obrazovanja, mogla bi dovesti do pomanjkanja nastavnika te je stoga potrebno više novih i kvalificiranih pristupnika u nastavničku struku.

• Tijekom posljednjih deset godina službena dob umirovljenja povećala se u otprilike jednoj trećini svih europskih zemalja. U većini europskih zemalja nastavnici odlaze u mirovinu čim steknu uvjete. Međutim, u nekoliko zemalja mogućnosti prijevremene mirovine ukinute su u potpunosti. Stoga, nastavnici odlaze u mirovinu kada steknu potrebni broj godina staža i uvjete za starosnu mirovinu (vidi sliku D15 i D16).

• Većina zemalja ima mjere kojima se prati ponuda i potražnja nastavnika. Ovdje može biti riječ o posebnom planiranju ili praćenju tržišta rada. U oba slučaja, mjere su uglavnom kratkoročnog karaktera, provode se na godišnjoj razini i s ciljem pokrivanja hitne potrebe. Potencijalni manjkovi ili viškovi mogli bi se uspješnije spriječiti kroz dugoročno planiranje (vidi sliku B1).

U nastavničkoj struci na nižim razinama obrazovanja prevladavaju žene • Žene čine veliku većinu nastavnika u primarnom i nižem sekundarnom obrazovanju. Međutim, udio

se razlikuje s obzirom na razinu obrazovanja: što su djeca mlađa, to je udio ženskih nastavnika veći. Poučavanje na nižoj sekundarnoj razini statistički je i dalje na strani žena: u otprilike polovici europskih zemalja udio nastavnica iznosi 70%. Međutim, udio žena značajno se smanjuje na višoj sekundarnoj razini (vidi sliku D13).

• Što se tiče sudjelovanja žena u upravljanju školom, situacija također ovisi o razini obrazovanja. Prema dostupnim podacima, žene su često prezastupljene kao ravnateljice škola u primarnom obrazovanju. Postotak se, međutim, drastično smanjuje na sekundarnoj razini pri čemu je osobito značajna razlika među razinama u Francuskoj, Austriji, Švedskoj i Islandu (vidi sliku f8).


18

Radno vrijeme nastavnika ne razlikuje se od drugih struka • Broj sati ugovorom određenog neposrednog odgojno-obrazovnog rada (broj sati nastave) značajno

se razlikuje, ali prosječna tjedna norma broja sati u primarnom i sekundarnom obrazovanju iznosi 20 sati. U predprimarnom obrazovanju obično je posrijedi veći broj nastavnih sati. Ukupno radno vrijeme koje se određuje u velikoj većini zemalja iznosi između 35 i 40 sati i jednako je za sve razine obrazovanja. Smanjenje norme pri kraju nastavnikove karijere nije uobičajena praksa europskih zemalja (vidi sliku D5a i D5b).

O pitanjima vezanim uz mjere potpore odlučuje se na razini škole • Stručnjaci specijalisti, koji pružaju individualne ili pojačane intervencije u manjim skupinama, mogu

pružiti vrlo učinkovitu potporu nastavnicima koji rade s učenicima koji se suočavaju s poteškoćama u učenju. Većina zemalja pobrinula se da škole svojim nastavnicama osiguraju dostupnost obrazovnih psihologa. U većini zemalja također postoji mogućnost zapošljavanja logopeda i osoblja koje se bavi posebnim obrazovnim potrebama (edukacijski rehabilitator) ukoliko se potreba za istima pojavi. Međutim, njihova dostupnost uglavnom nije obvezna i zahtjeva posebno financiranje. S druge strane, nastavnici specijalizirani za čitanje ili matematiku postoje u samo nekoliko zemalja. Cjelokupno gledano, o dostupnosti pomoćnog stručnog osoblja i o drugim mjerama vrlo se često odlučuje na razini škole ili na lokalnoj razini (vidi slike D2 i D3).

Minimalna osnovna plaća često niža od BDP-a po glavi stanovnika • U većini zemalja minimalne osnovne bruto plaće nastavnika u primarnom i nižem sekundarnom

obrazovanju niže su od BDP po glavi stanovnika. U višem sekundarnom obrazovanju minimalne propisane plaće nastavnika u većini zemalja iznose gotovo 90% BDP-a po glavi stanovnika. Zemlje koje imaju razmjerno niske minimalne plaće na primarnoj razini imaju i najniže propisane plaće na višoj sekundarnoj razini (vidi sliku D6).

• Dodaci na plaću koji se pridodaju osnovici plaće mogu značajno utjecati na stvaran iznos plaće nastavnika. Najčešći dodatak koji se isplaćuje u europskim zemljama jest dodatak za dodatna zaduženja ili prekovremeni rad. Samo polovica zemalja daje nastavnicima dodatke na temelju uspjeha u radu nastavnika ili rezultata učenika (vidi sliku D10).

• U Europi je maksimalna bruto plaća starijeg nastavnika obično dvostruko veća od minimalne plaće početnika. Ali, uzevši u obzir da je u nekim zemljama potrebno i do 30 godina kako bi se ostvarili uvjeti za maksimalnu plaću, mladi koji ulaze u struku mogu biti obeshrabreni (vidi sliku D7).

O nastavnim metodama odlučuju nastavnici • U većini europskih zemalja nastavnici u primarnom obrazovanju prilično su samostalni u pogledu

nastavnog sadržaja i metoda. Točnije, u gotovo svim zemljama odluka o nastavnim metodama ovisi o izboru i volji nastavnika. U sekundarnom obrazovanju u gotovo polovici zemalja o sadržaju odlučuju ravnatelji i upravna tijela škole, ali nastavne metode su u većini zemalja odluka nastavnika (vidi slike E1 i E2).

• U području upravljanja ljudskim potencijalima, u Europi su ravnatelji škola i upravna tijela škole uglavnom odgovorni za donošenje odluka. Samo u rijetkim slučajevima nastavnici odlučuju u tom području.

N a j v a ž n i j e s p o z n a j e

19

• U oko dvije trećine europskih zemalja u kojima postoji mogućnost ponavljanja razreda, nastavnici aktivno sudjeluju u tom procesu iznošenjem prijedloga ili odlučivanjem o ponavljanju zareda za pojedinog učenika. Što se tiče nacionalnih ispita, nastavnici često provode, ali i ocjenjuju ispite (vidi sliku E3 i E4).

Ravnatelji škola često su uključeni u vrednovanje nastavnika • Neka vrsta propisanog vrednovanja nastavnika postoji u gotovo svim europskim zemljama (vidi

sliku D16). Međutim, velika većina zemalja ima postupak vrednovanja škola u kojem je vrednovanje nastavnika samo dio vrlo složenog sustava. U većini zemalja ravnatelji škola odgovorni su za vrednovanje nastavnika, i u više od polovice njih na redovitoj osnovi. Samovrednovanje nastavnika nije obvezni dio postupka vrednovanja u europskim zemljama. Podaci ispitivanja TIMSS 2011 potvrđuju kako su ravnatelji škola vrlo često uključeni u vrednovanje nastavnika. Podaci nadalje pokazuju kako su postignuća učenika kriterij koji ima važnu ulogu u postupku vrednovanja nastavnika u mnogim zemljama (vidi sliku D17).

U mnogim zemljama ravnatelji škola dužni su završiti poseban program osposobljavanja • Uvjet za imenovanja ravnatelja škola obično je prosječno pet godina radnog staža u nastavi (vidi

sliku F2). U mnogim zemljama primjenjuje se jedan ili više dodatnih uvjeta: budući ravnatelji škola moraju imati radnog staža u administraciji ili su morali proći posebno osposobljavanje za ravnatelje (vidi sliku F3). Posebni programi osposobljavanja ravnatelja škola postoje gotovo u svim zemljama, čak i u zemljama u kojima takvo osposobljavanje nije preduvjet za zapošljavanje (vidi sliku F3). Štoviše, u većini zemalja ravnatelji imaju profesionalnu dužnost sudjelovati u aktivnostima trajnog stručnog usavršavanja tijekom svog radnog vijeka (vidi sliku F10).

Rad ravnatelja škola obično obuhvaća mnoge obrazovne aktivnosti • Podaci TIMSS-a 2011 pokazuju kako su ravnatelji škola uključeni u praćenje procesa učenja

učenika, pokretanje obrazovnih programa i do neke mjere u vlastiti CPD. Podaci iz PISA-e 2009 pokazuju kako su u zemljama koje su sudjelovale u ispitivanju mnogi ravnatelji škola u velikoj mjeri uključeni u osmišljavanje planova CPD-a za nastavnike kao i u koordinaciju kurikuluma i savjetovanje nastavnike o unaprjeđenju njihova rada (vidi slike F6 i F7).

Rukovođenje školom obično je raspodijeljeno na tradicionalne načine • Neki oblici raspodjele rukovoditeljskih zadaća postoje u gotovo svim zemljama. Međutim, inovativni

pristupi prilično su rijetki. U većini zemalja vođenje škole raspodijeljeno je na tradicionalni način među formalnim rukovoditeljskim timovima (vidi sliku F5).

21

K O D O V I , K R AT I C E I A K R O N I M I

KODOVI DRŽAVA

EU/EU-27 Europska unija PL Poljska

BE Belgija PT Portugal

BE fr Belgija – Francuska zajednica RO Rumunjska

BE de Belgija – Zajednica njemačkog govornog područja SI Slovenija

BE nl Belgija – Flamanska zajednica SK Slovačka

BG Bugarska FI Finska

CZ Češka SE Švedska

DK Danska UK Ujedinjena Kraljevina

DE Njemačka UK-ENG Engleska

EE Estonija UK-WLS Wales

IE Irska UK-NIR Sjeverna Irska

EL Grčka UK-SCT Škotska

ES Španjolska Pristupajuća država

FR Francuska HR Hrvatska

IT Italija Zemlje kandidatkinje

CY Cipar IS Island

LV Latvija TR Turska

LT Litva

LU Luksemburg Zemlje Europsko udruženje za

HU Mađarska EFTA-e slobodnu trgovinu

MT Malta LI Lihtenštajn

NL Nizozemska NO Norveška

AT Austrija CH Švicarska

Statistički kodovi

: Podaci nisu dostupni (–) Nije primjenjivo


22

Kratice i akronimi

CPD Trajno stručno usavršavanje

EU-27 Prosjek EU-27 odnosi se samo na podatke 27 zemalja članica Europske unije nakon 1. siječnja 2007. godine

Eurostat Statistički ured Europske zajednice

GDP Bruto domaći proizvod (BDP)

IEA Međunarodno udruženje za vrednovanje obrazovnih postignuća

ISCED Međunarodna standardna kvalifikacija obrazovanja

ITE Inicijalno obrazovanje nastavnika

LLP Program cjeloživotnog učenja

OECD Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj

PISA Program međunarodne procjene učenika (OECD)

PPP Paritet kupovne moći

PPS Standard kupovne moći

SEN Posebne obrazovne potrebe

TALIS Međunarodno ispitivanje o učenju i poučavanju

TIMSS Procjena učeničkih postignuća iz Matematike i Prirode i društva (IEA)

23

I N I C I J A L N O O B R A Z O V A N J E N A S T A V N I K A I

P O T P O R A Z A N A S T A V N I K E P O Č E T N I K E

INICIJALNO OBRAZOVANJE NASTAVNIKA NA NIŽIM RAZINAMA OBRAZOVANJA OBIČNO SE PROVODI PREMA SIMULTANOM MODELU

Obrazovanje nastavnika može biti organizirano na razne načine, ali obično obuhvaća opći i stručni dio. Opći dio odnosi se na kolegije vezane uz temelje pedagoške struke i svladavanje predmetnog područja kojeg/e će kandidati poučavati kad steknu kvalifikaciju. Stručni dio budućim nastavnicima nudi teoretske i praktične vještine potrebne za poučavanje te obuhvaća školsku praksu.

Dva su glavna modela inicijalnog obrazovanja nastavnika s obzirom na način na koji su ova dva dijela kombinirana. Stručni dio može se ostvarivati u isto vrijeme kada i opći (simultani model) ili nakon (sukcesivni model). To znači da su kod simultanog modela studenti uključeni u stručno osposobljavanje od samog početka svog tercijarnog obrazovanje, dok se u sukcesivnom modelu to događa kasnije ili krajem studija. Za upis simultanog modela potrebne kvalifikacije su svjedodžba srednje škole, kao i, u nekim slučajevima, potvrda o sposobnosti za tercijarno i/ili nastavničko obrazovanje (vidi sliku A5). U sukcesivnom modelu, učenici koji pohađaju tercijarno obrazovanje iz određenog područja, stručno obrazovanje stječu u zasebnoj fazi.

U gotovo svim europskim zemljama, nastavnici u predprimarnom i primarnom obrazovanju obrazuju se po simultanom modelu. Francuska i Portugal (od 2011. godine) su jedine iznimke u kojima postoji samo sukcesivni model. U Bugarskoj, Estoniji, Irskoj, Poljskoj, Sloveniji i Ujedinjenoj Kraljevini (Engleskoj, Walesu, Sjevernoj Irskoj i Škotskoj), dostupna su oba modela.

Za opće niže sekundarno obrazovanje, stanje je nešto složenije. Simultani model je dostupan samo u Belgiji, Danskoj, Njemačkoj, Slovačkoj, Islandu i Turskoj. U osam zemalja (Estoniji, Španjolskoj, Francuskoj, Italiji, Cipru, Luksemburgu, Mađarskoj i Portugalu) sukcesivni model je jedini dostupni model obrazovanja. U većini zemalja postoje oba modela.

Za opće više sekundarno obrazovanje većina zemalja nudi isključivo sukcesivni model ili su dostupna oba modela obrazovanja. Stoga se većina nastavnika općeg višeg sekundarnog obrazovanja u Europi obrazuje putem sukcesivnog modela.

U Njemačkoj, Slovačkoj, Islandu i Turskoj simultani je model jedina moguća opcija za obrazovanje na svim razinama dok je u Francuskoj i Portugalu jedini dostupni model sukcesivni model. Za razliku od njih, u Bugarskoj, Irskoj, Poljskoj i Ujedinjenoj Kraljevini, obje opcije su dostupne od predprimarnog do višeg sekundarnog obrazovanja (ISCED 1-3).

Osim tradicionalnih modela, tek nekoliko zemalja nudi razne alternativne obrazovne putove (vidi sliku A6).

INICIJALNO OBRAZOVANJE NASTAVNIKA I POTPORA ZA NASTAVNIKE POČETNIKE

24

Slika A1: Struktura inicijalnog obrazovanja nastavnika u predprimarnom, primarnom i općem (nižem i višem) sekundarnom obrazovanju (ISCED 0, 1, 2 i 3), 2011./2012. g.

Predprimarno i primarno obrazovanje Niže sekundarno obrazovanje

Više sekundarno obrazovanje

Sukcesivni

Simultani

>> Obrazovanje nastavnika u inozemstvu

Izvor: Eurydice

Napomena za pojedinu zemlju: Belgija (BE de): Većina nastavnika obrazuje se u Francuskoj zajednici Belgije. Bugarska: Oba modela su dostupna: međutim, većina nastavnika obrazuje se po simultanom modelu. Estonija: Za ISCED 1 dostupna su oba modela: međutim, većina nastavnika obrazuje se po simultanom modelu. Irska: Informacije nisu potvrđene na nacionalnoj razini. Luksemburg: Za ISCED 2 i 3 budući nastavnici diplomu magistra stječu u inozemstvu i nakon toga prolaze stručno usavršavanje u zemlji. Poljska: Nastavnici za ISCED 0 i razrede od 1-3 ISCED-a 1 obrazuju se isključivo prema simultanom modelu. Slovenija: Za ISCED 0 dostupna su oba modela: međutim, većina nastavnika obrazuje se po simultanom modelu. Lihtenštajn: Budući nastavnici većinom se obrazuju u Švicarskoj i Austriji.


25

NASTAVNICI U PREDPRIMARNOM I PRIMARNOM OBRAZOVANJU UGLAVNOM SE OBRAZUJU NA DODIPLOMSKOJ RAZINI I UDIO STRUČNOG OBRAZOVANJA JE

RAZMJERNO VISOK

Minimalna kvalifikacija za nastavnike na predprimarnoj razini je u većini zemalja visokoškolska diploma koja se stječe završetkom trogodišnjeg ili četverogodišnjeg studijskog programa dodiplomske razine.

Međutim, u Češkoj, Njemačkoj, Malti, Austriji i Slovačkoj najčešće su kvalifikacije za predprimarno obrazovanje na razini višeg sekundarnog obrazovanja ili obrazovanja nakon sekundarnog koje nije tercijarno (ISCED 3 i 4) i ovi programi traju između dvije i pet godina.

Samo se u Francuskoj, Italiji, Portugalu i Islandu budući nastavnici predprimarnog obrazovanja obrazuju na diplomskoj razini. U Finskoj postoji diplomska razina nastavničke kvalifikacije, ali je dodiplomska razina učestalija.

I za nastavnike primarnog obrazovanja je najčešća minimalna kvalifikacija na dodiplomskoj razini. U zemljama u kojima postoji kvalifikacija diplomske razine, studij traje četiri do pet godina. Čini se da ne postoji veza između razine završne kvalifikacije i modela studija (simultani ili sukcesivni, vidi sliku A1).

U većini zemalja stručno osposobljavanje budućih nastavnika predprimarnog obrazovanja mora iznositi minimalno 25% cijelog programa. Udio stručnog osposobljavanja osobito je visok u Španjolskoj i Mađarskoj. Samo u četiri zemlje stručno osposobljavanje čini 20% ili manje programa za nastavnike predprimarnog obrazovanja. U vrlo malom broju zemalja ustanove mogu same odlučivati o udjelu posebnog stručnog osposobljavanja koje pružaju. Slično tako, u mnogim zemljama stručno osposobljavanje nastavnika primarnog obrazovanja iznosi najmanje jednu trećinu cijelog programa.

U nekoliko zemalja novi programi obrazovanja nastavnika nastoji ugraditi stručno osposobljavanje u sve dijelove programa kako bi se postigao cjeloviti, integrirani pristup kojim se stječe diploma/stručna kvalifikacija.

Čini se da ne postoji veza između razine programa i udjela stručnog osposobljavanja. Odnosno, kvalifikacija prvostupnika ne obuhvaća nužno više stručnog osposobljavanja nego diploma magistra ili obrnuto.


26

Slika A2a: Razina i minimalno trajanje inicijalnog obrazovanja nastavnika u predprimarnom i primarnom obrazovanju te minimalni udio stručnog osposobljavanja, 2011./2012. g.

Nastavnici u predprimarnom obrazovanju (ISCED 0) Godine Godine

ISCED 3-4 Preddiplomska razina Diplomska razina

Udio stručnog osposobljavanja Samostalnost ustanova Obrazovanje nastavnika u inozemstvu

Udio stručnog obrazovanja (%)

BE fr BE de BE nl BG CZ DK DE EE IE EL ES FR IT CY LV LT LU HU

50 24,4 25 : 35,4 35,2 25 33,3 : 87,5 44,3 : 50 33,3 : 95

MT NL AT PL PT RO SI SK FI SE UK (1) UK-SCT HR IS IS TR LI NO

50 20 13,8 18,8 33,3 33,3 42,9 25 19 33,3 : 50 11 33,3

Izvor: Eurydice. UK (1) = UK-ENG/WLS/NIR Nastavnici u primarnom obrazovanju (ISCED 1)

Godine Godine

Preddiplomska razina Diplomska razina

Udio stručnog obrazovanja Samostalnost ustanova Obrazovanje nastavnika u inozemstvu

Udio stručnog osposobljavanja (%)


50 27,7 25 13,8 15 33,3 20 : 87,5 44,3 : 25 25 : 80


36,6 20 13,8 18,8 20 20 37,5 25 19 20 : 40 11 25

Izvor: Eurydice. UK (1) = UK-ENG/WLS/NIR

Objašnjenje (Slike A2a i A2b) Slike prikazuje samo obvezno minimalno trajanje inicijalnog obrazovanja nastavnika. Trajanje inicijalnog obrazovanja izraženo je u godinama. Izračun udjela stručnog osposobljavanja temelji se na ECTS bodovima. Za zemlje koje nude obrazovanje nastavnika prema različitim modelima, prikazan je samo onaj najrašireniji.

Kod određivanja udjela stručnog dijela obrazovanja u inicijalnom obrazovanju, u obzir je uzet samo obvezni minimalni kurikulum za sve buduće nastavnike. U ovom obveznom minimalnom kurikulumu, napravljena je razlika između općeg obrazovanja i stručnog osposobljavanja.

Opće obrazovanje: U simultanom modelu to se odnosi na općeobrazovne kolegije i svladavanje predmeta koji/e će student poučavati kada stekne kvalifikaciju. Stoga je svrha ovih kolegija studentima dati temeljito znanje jednog ili više predmeta i široko opće obrazovanje. U slučaju sukcesivnog modela, opće obrazovanje odnosi se na diplomu iz pojedinog predmeta.


27

Stručno osposobljavanje: Budućim nastavnicima pruža teoretske i praktične vještine potrebne za nastavničko zvanje. Uz kolegije psihologije, pedagogije i metodike, uključuje i školsku praksu.

U nekim zemljama o udjelu stručnog osposobljavanja u inicijalnom obrazovanju nastavnika odlučuje sama ustanova. Ukoliko pružatelji obrazovanja imaju potpunu samostalnost (što znači da ne postoji uvjet minimalnog broja sati) dodan je simbol 0.

Napomena za pojedinu zemlju Bugarska: Postoji i četverogodišnji preddiplomski program za ISCED 0 i 1. Češka i Slovačka: Inicijalno obrazovanje nastavnika za ISCED 0 u većini se slučajeva stječe na sekundarnoj razini (ISCED 3). Ipak, postoje i drugi putovi na razini ISCED 4, tri godine na razini ISCED 5 (preddiplomska razina) ili nastavak studija na diplomskoj razini (obično dvije godine). Francuska: Zbog uvođenja programa diplomske razine, stručno je osposobljavanje odgovornost visokih učilišta. Udio se uvelike razlikuje od sveučilišta do sveučilišta. Irska: Podaci nisu potvrđeni na nacionalnoj razini. Finska: Samo nastavnici predprimarnog obrazovanja u školi moraju imati stupanj magistra. Većina obrazovanja na razini ISCED 0 provodi se u centrima za skrb o djeci gdje je uvjet preddiplomska razina. Ujedinjena Kraljevina (ENG/WLS/NIR): Poslijediplomski stupanj iz područja obrazovanja (PGCE, tj. sukcesivni model programa stručnog osposobljavanja) nije program diplomske razine, ali može obuhvaćati neke kolegije diplomske razine koje mogu doprinijeti stjecanju stupnja magistra. Island: Obrazovanje nastavnika kojim se stječe status kvalificiranog nastavnika treba biti na diplomskoj razini, ali taj sustav neće biti u funkciji prije 2013. godine. Postoji razdoblje tranzicije tijekom kojeg visoka učilišta provode oba programa. Norveška: Postoje i drugi uobičajeni putovi, uključujući petogodišnje program nastavničkog obrazovanja diplomske razine po simultanom modelu. Udio stručnog osposobljavanja je isti.

NASTAVNICI U SEKUNDARNOM OBRAZOVANJU IMAJU STUPANJ PRVOSTUPNIKA ILI MAGISTRA, ALI JE UDIO STRUČNOG OSPOSOBLJAVANJA RAZMJERNO MANJI

Za one koji namjeravaju raditi na nižoj sekundarnoj razini u više od polovice zemalja inicijalno obrazovanje nastavnika provodi se na preddiplomskoj razini (obično traje četiri godine). U šesnaest zemalja nastavnici nižeg sekundarnog obrazovanja obrazuju se na diplomskoj razini (koja obično traje pet godina).

Za više sekundarno obrazovanje u većini zemalja završna je kvalifikacija diploma magistra. Ne čini se da postoji veza između razine završne kvalifikacije i modela studija (simultani ili sukcesivni, vidi sliku A1).

U većini zemalja udio stručnog osposobljavanja u inicijalnom obrazovanja nastavnika za nižu sekundarnu razinu veći je od 20%, a osobito je visok u Belgiji (Francuskoj zajednici) i Islandu.

U slučaju višeg sekundarnog obrazovanja u većini zemalja stručno osposobljavanje i dalje iznosi oko 20%. Međutim, samo su tri zemlje u kojima udio stručnog osposobljavanja za nastavnike višeg sekundarnog obrazovanja prelazi 30%. Na drugom kraju ljestvice, stručno osposobljavanje iznosi manje od 10% cijelog programa u samo dvije zemlje. U nekim zemljama visoka učilišta imaju potpunu ili djelomičnu autonomiju u odlučivanju o udjelu stručnog osposobljavanja za nastavnike sekundarnog obrazovanja.

Kao i s obrazovanjem nastavnika predprimarnog ili primarnog obrazovanja, čini se kako je stručno osposobljavanje uže povezano s razinom obrazovanja na kojoj će budući nastavnici raditi (niže ili više sekundarno) nego s razinom programa i završnom kvalifikacijom (prvostupničkom ili magistarskom).

Cjelokupno gledano, razlike u udjelu stručnog osposobljavanja između nižeg i višeg sekundarnog obrazovanja male su u usporedbi s mnogo većim razlikama između sekundarnog obrazovanja i primarnog i predprimarnog obrazovanja.

U nekim je zemljama udio stručnog osposobljavanja jednak neovisno o razini obrazovanja za koju se budući nastavnici pripremaju. Ovo je slučaj u Ujedinjenoj Kraljevini i Turskoj.


28

Slika A2b: Razina i minimalno trajanje inicijalnog obrazovanja nastavnika u općem (nižem i višem) sekundarnom obrazovanju i minimalni udio stručnog osposobljavanja, 2011./2012. g.

Nastavnici u nižem sekundarnom obrazovanju (ISCED 2) Godine Godine

Dodiplomska razina Diplomska razina



BE fr BE de BE nl BG CZ DK DE EE IE EL ES FR IT CY LV LT LU HU MT

50 25 10,4 15 33,3 20 25 20 16,6 20 25 25 28,6 24,2 36,6

NL AT (HS) AT (AHS) PL PT RO SI SK FI SE UK (1) UK-SCT HR IS IS TR LI NO

20 13,8 16 20 20 33,3 25 21 20 : 40 11 25


Nastavnici u višem sekundarnom obrazovanju (ISCED 3) Godine Godine

Dodiplomska razina Diplomska razina




10 8,3 : 23,3 33,3 20 25 20 16,6 20 25 25 28,6 24,2


36,6 8,3 16 20 20 30 25 21 20 : 20 11 25


Objašnjenje (vidi pod slikom A2a) Napomena za pojedinu zemlju Francuska: Zbog uvođenja programa diplomske razine, stručno je obrazovanje odgovornost visokih učilišta. Udio se uvelike razlikuje od sveučilišta do sveučilišta. Irska: Podaci nisu potvrđeni na nacionalnoj razini. Luksemburg: Trajanje koje je prikazano za sekundarnu razinu obuhvaća pripravništvo budući da se isto smatra stručnim dijelom obrazovanja.


29

Ujedinjena Kraljevina (ENG/WLS/NIR): Poslijediplomski stupanj iz područja obrazovanja (PGCE, tj. sukcesivni model programa stručnog usavršavanja) nije program diplomske razine, ali može obuhvaćati neke kolegije diplomske razine koje mogu doprinijeti stjecanju stupnja magistra. Island: Obrazovanje nastavnika kojim se stječe status kvalificiranog nastavnika treba biti na diplomskoj razini, ali taj sustav neće biti u funkciji prije 2013. godine. Postoji razdoblje tranzicije tijekom kojeg visoka učilišta provode oba programa. Norveška: Postoje i drugi uobičajeni putovi, uključujući petogodišnje program nastavničkog obrazovanja diplomske razine po simultanom modelu. Udio je stručnog dijela obrazovanja isti. Austrija: Sveučilišta provode programe u trajanju od do pet godina (300 ECTS-a). Pod autonomijom sveučilišta oko 20% programa ide na stručni dio obrazovanja. Mittelschule školi koja provodi opće obrazovanje za djecu od 10 do 14 godina, nastavu zajedno provode nastavnici koji su diplomirali na sveučilištu ili visokoj školi. U tijeku je opća reorganizacija programa inicijalnog obrazovanja nastavnika.

ŠKOLSKA PRAKSA ČESTO DULJE TRAJE ZA NASTAVNIKE NA NIŽIM RAZINAMA OBRAZOVANJA

Školska praksa u stvarnom radnom okruženju u svim je zemljama obvezni dio stručnog dijela (vidi sliku A2) programa inicijalnog obrazovanja nastavnika. Za takve prakse u školi uglavnom se ne isplaćuje naknada i obično ne traju dulje od nekoliko tjedana. Mogu biti organizirane u različitim fazama programa, ali obično ih nadzire mentor (obično nastavnik iz dotične škole).

Slika A3: Minimalno trajanje školske prakse tijekom inicijalnog obrazovanja nastavnika u predprimarnom, primarnom i općem (nižem i višem) sekundarnom obrazovanju (ISCED 0, 1, 2 i 3), izraženo u godinama, 2011./2012. g.

BE fr

BE de

BE nl BG CZ DK DE EE IE EL ES FR IT CY LV LT LU HU MT

ISCED 0 480 150 290 297 : 390 : 950 600 750 480 800 900 320 840

ISCED 1 480 150 124 297 144 390 : 950 600 700 720 800 828 320 224

ISCED 2 480 150 124 297 144 390 : 250 475 67 720 800 432 600 224

ISCED 3 90 150 124 297 144 390 : 250 475 67 720 800 432 600 224

NL AT PL PT RO SI SK FI SE UK (1)

UK-SCT HR IS TR LI NO

ISCED 0 500 112.5 78 450 110 1065 405 20 140 700

ISCED 1 120 112.5 78 450 110 1065 405 20 140 700

ISCED 2 120 112.5 78 450 110 1065 405 20 140 420

ISCED 3 112.5 120 450 110 1065 405 20 140 420

Samostalnost ustanova Obrazovanje nastavnika u inozemstvu


Napomena za pojedinu zemlju Češka: Za ISCED 0, podaci se odnose na najčešći put na razini ISCED 3. Španjolska i Slovačka: Točan broj može se razlikovati ovisno o visokom učilištu. Mađarska: Tekstovi propisa sadrže trajanje školske prakse u ECTS-ovima i tjednima, gore navedeni sati izračunati su na temelju 40-satnog radnog tjedna. Nizozemska: Za ISCED 2 i 3 sveučilišta su se složila o osiguranju prakse od 840 sati. Austrija: Podaci za ISCED 2 odnose se na obrazovanje budućih nastavnika Hauptschule. Za nastavnike koji se obrazuju na sveučilištu, primjenjuje se samostalnost ustanova. Ujedinjena Kraljevina (ENG/WLS/NIR): Prikazani podaci odnose se na četverogodišnji preddiplomski studij. Ujedinjena Kraljevina (SCT): Prikazani podaci odnose se na diplomu poslijediplomskog studija.

S obzirom na trajanje takvih školskih praksi postoje goleme razlike među zemljama. Trajanje školske prakse kreće se od 20 sati za sve programe obrazovanja nastavnika u Hrvatskoj do 1065 sati u Ujedinjenoj Kraljevini (Engleskoj, Walesu i Sjevernoj Irskoj). U mnogim zemljama broj sati prakse iznosi više od 200. Manje od 200 sati iznosi u Belgiji (Francuskoj zajednici za ISCED 3), Češkoj (osim


30

za ISCED 0), Njemačkoj, Cipru (za ISCED 2 i 3), Poljskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj, Hrvatskoj i Turskoj. U oko trećini europskih zemalja trajanje školske prakse jednako je za sve buduće nastavnike neovisno o razini na kojoj namjeravaju poučavati. U zemljama u kojima postoje razlike između razina, programi obično osiguravaju dulju školsku praksu za nastavnike nižih razina obrazovanja (obično je riječ o predprimarnoj i primarnoj razini). Samo je u Mađarskoj i Rumunjskoj minimalno trajanje školske prakse dulje za inicijalno stručno obrazovanje budućih nastavnika (višeg) sekundarnog obrazovanja nego za buduće nastavnike predprimarnog i primarnog obrazovanja. U Latviji je najkraće trajanje školske prakse za nastavnike predprimarnog obrazovanja.

U osam zemalja tijela nadležna za obrazovanje ne propisuju minimalno trajanje školske prakse i obrazovne ustanove mogu same odlučiti koliko će sati posvetiti školskoj praksi u sklopu svojih programa stručnog usavršavanja.

OBRAZOVANJE VEZANO UZ OBRAZOVNA ISTRAŽIVANJA ČESTO JE UKLJUČENO U PROGRAME OBRAZOVANJA NASTAVNIKA

Stjecanje znanja i vještina vezanih uz istraživanje u području obrazovanja prepoznato je kao važan aspekt pripreme nastavnika koji bi nastavnicima trebao pomoći primijeniti rezultate akademskih i praktičnih istraživanja u razredu (Europska komisija, 2007. godine).

Središnje smjernice u većini zemalja navode da programi inicijalnog obrazovanja nastavnika trebaju razviti znanje i vještine studenata vezane uz obrazovna istraživanja. Ovi zahtjevi ili preporuke odnose se na obrazovne programe na preddiplomskoj i diplomskoj razini.

Slika A4: Smjernice za obrazovanje budućih nastavnika u predprimarnom, primarnom i općem (nižem i višem) sekundarnom obrazovanju (ISCED 0, 1, 2 i 3) o saznanjima i praksi iz područja obrazovnih istraživanja, 2011./2012. g.

Teorijska nastava o metodologiji istraživanja u

području obrazovanja

Završni rad o pedagoškim pitanjima na temelju vlastitog istraživanja

Sposobnost primjene

obrazovnih istraživanja u nastavnoj praksi kao jedna od završnih kompetencija Praktični istraživački rad u

obrazovanju tijekom studija

Nema središnjih smjernica o obrazovanju budućih nastavnika u području

istraživanja obrazovanja

Lijevo ISCED 0 + 1

Desno ISCED 2 + 3 Studiranje u inozemstvu


Napomena za pojedinu zemlju Irska: Podaci nisu potvrđeni na nacionalnoj razini. Španjolska: Za ISCED 0, samo je sposobnost primjene obrazovnih istraživanja u nastavnoj praksi navedena kao jedna od završnih kompetencija. Malta i Austrija: Prikazani podaci ne odnose se na ISCED 0.


31

U većini slučajeva, budući nastavnici, prema smjernicama, moraju poznavati metodologiju istraživanja u području obrazovanja, naučiti kako primjenjivati istraživanja u nastavnoj praksi ili izraditi završni rad na temelju vlastitog istraživanja. U dvanaest zemalja preporuča se studente uključiti u istraživački rad u obrazovanju tijekom studija. U Belgiji (Francuskoj zajednici), Bugarskoj, Španjolskoj, Mađarskoj, Portugalu i Islandu smjernice obuhvaćaju sve ove obrazovne ciljeve za stjecanje istraživačkih vještina.

U većini zemalja skup završnih kompetencija na kraju inicijalnog obrazovanja nastavnika (vidi sliku A7) jasno uključuje vještine za istraživanja u obrazovanju.

Devet zemalja nema središnje smjernice za izvoditelje programa inicijalnog obrazovanja nastavnika vezane uz znanje i praksu obrazovnih istraživanja za buduće nastavnike. Međutim, u praksi izvoditelji mogu uključiti ove elemente u svoje programe.

Općenito, ne čini se kako propisi vezani uz diplomske studije stavljaju veći naglasak na obrazovna istraživanja od programa obrazovanja nastavnika kojim se stječe stupanj prvostupnika (vidi sliku 2). Slično tako, ne postoji velika razlika između programa koji buduće nastavnike pripremaju za različite razine obrazovanja. Estonija, Francuska i Italija nedavno su obrazovna istraživanja uključila kao sastavni dio programa inicijalnog obrazovanja nastavnika.

NISU UOBIČAJENI POSEBNI POSTUPCI ODABIRA KANDIDATA ZA UPIS U INICIJALNO OBRAZOVANJE NASTAVNIKA

Za upis u inicijalno obrazovanje nastavnika u svim zemljama postoje neki uvjeti. Međutim, kriteriji i postupak selekcije razlikuju se prema broju i sadržaju. O njima se odlučuje na razini ustanove ili na razini tijela zaduženog za obrazovanje. U nekim zemljama odgovornosti su podijeljene između ove dvije razine stoga obje razine mogu sudjelovati u odlučivanju u ovome području.

Glavni preduvjet neophodan u svim europskim zemljama jest posjedovanje svjedodžbe o završetku višeg sekundarnog obrazovanja. Uspjeh u višem sekundarnom obrazovanju uzima se u obzir u oko polovici zemalja. U velikom broju zemalja postoji i prijamni ispit za tercijarno obrazovanje. U Belgiji (Francuskoj i Flamanskoj zajednici) jedini je uvjet svjedodžba o završetku višeg sekundarnog obrazovanja, a u Austriji (za sveučilišno obrazovanje nastavnika) je uvjet potvrda o položenom završnom ispitu na kraju višeg sekundarnog obrazovanja. U Njemačkoj, Cipru i Turskoj jedina je metoda koja se primjenjuje prijemni ispit za upis u tercijarno obrazovanje.

Za upis u diplomski studij (u slučaju da postoji, vidi sliku A2), uspjeh na preddiplomskoj razini uzima se u obzir u četrnaest zemalja.

U većini zemalja postupak odabire čine tri ili više kriterija. Općenito gledano, upis u inicijalno obrazovanje nastavnika ovisi o općim uvjetima upisa u tercijarno obrazovanje, a ne određenim selekcijskim kriterijima za obrazovanje nastavnika.

Samo trećina svih europskih zemalja ima posebne postupke odabira kandidata za upis u inicijalno obrazovanje nastavnika, kao što su zadovoljavajući uspjeh na ispitu kojim se provjeravaju posebne sposobnosti ili razgovoru u kojem se kandidate ispituje o motivaciji za nastavničko zvanje. U zemljama u kojima postoje takve posebne selekcijske metode, njihova primjena često ovisi o nositelju programa. Samo u Italiji, Litvi i Ujedinjenoj Kraljevini (Škotskoj) o tim se posebnim metodama odlučuje na razini tijela zaduženog za obrazovanje.


32

U mnogim zemljama opće uvjete upisa određuje tijelo zaduženo za obrazovanje. Međutim, ustanove imaju određeni stupanj diskrecijskog prava u provedbi. U nekoliko zemalja ustanove imaju pravo postaviti dodatne uvjete upisa pored središnjih minimalnih uvjeta. U Danskoj, Portugalu, Rumunjskoj, Slovačkoj i Finskoj o selekciji se isključivo odlučuje na razini ustanove. U Finskoj, primjerice, prijamni ispit za učitelja razredne nastave obuhvaća pismeni ispit i test sposobnosti. Ovaj test sposobnosti može obuhvaćati razgovor i grupnu vježbu. Suradnja među visokim učilištima u pogledu upisa studenata posljednjih se godina intenzivirala s ciljem da uvjeti upisa za programe obrazovanja nastavnika budu što dosljedniji.

U Nizozemskoj oni koji upisuju studij za obrazovanje nastavnika u primarnom obrazovanju polažu ispit kako bi se utvrdilo odgovara li njihovo znanje nizozemskog jezika i njihove matematičke vještine standardu. Ako ne odgovara, dobivaju dodatnu pomoć. Međutim, ako krajem prve godine opet ne polože ispit, neće im se dopustiti nastavak studija. Mnogi izvoditelji programa obrazovanja nastavnika u Belgiji (Flamanskoj zajednici) organiziraju slične ispite, no nemaju obvezu to činiti. Slično tako, nositelji programa u Ujedinjenoj Kraljevini testiraju vještine pismenosti kandidata.

U nekim zemljama zbog specifičnih su lingvističkih uvjeta ispiti iz jezika sastavni dio selekcijskog postupka za upis u tercijarno obrazovanje. To je slučaj u Španjolskoj, Luksemburgu i Malti.

Slika A5: Postupci odabira kandidata za upis u programe inicijalnog obrazovanja nastavnika. Predprimarno, primarno i opće (niže i više sekundarno) obrazovanje (ISCED 1, 2 i 3), 2011./2012.g.

Potvrda o položenom završnom ispitu na kraju višeg sekundarnog

obrazovanja Uspjeh na razini višeg sekundarnog

obrazovanja Opći prijamni ispit za upis u tercijarno

obrazovanje Uspjeh na preddiplomskoj razini

Posebni (pismeni ili usmeni) ispit za

upis u program obrazovanja nastavnika Posebni razgovor za upis u program

obrazovanja nastavnika Ispiti iz čitalačke i matematičke

pismenosti

Lijevo ISCED 0 + 1

Desno ISCED 2 + 3

Odlučuje tijelo zaduženo za obrazovanje Odlučuje ustanova

Odlučuje tijelo zaduženo za obrazovanje i ustanova Studiranje u inozemstvu


Objašnjenje Posebni ispiti sposobnosti za studiji likovne umjetnosti ili studij kineziologije ovdje nisu uzeti u obzir. U obzir nisu uzeti ni administrativni kriteriji kao što je mjesto prebivališta. U zemljama u kojima postoji nekoliko putova, samo je selekcijski postupak onih najraširenijih obrazovnih putova uzet u obzir.

Napomena za pojedinu zemlju Češka: Za nastavnike predprimarnog obrazovanja ne primjenjuju se svi selekcijski kriteriji u svim putovima njihova obrazovanja. Irska: Informacije nisu potvrđene na nacionalnoj razini. Španjolska: Sveučilišta objavljuju popis poželjnih preddiplomskih studija koji omogućuju izravan upis u odabranu specijalizaciju diplomskog studija za nastavnike sekundarnog obrazovanja. Malta: Studenti koji upisuju preddiplomski studij na Sveučilištu u Malti moraju imati potvrdu o Europskoj računalnoj diplomi (ECDL). Austrija: Lijeva strana šesterokuta odnosi se na ISCED 1, desna strana na ITE za škole općeg sekundarnog obrazovanja (Hauptschule). Slovenija: Uspjeh na preddiplomskoj razini ne odnosi se na ISCED 0.


33

ALTERNATIVNI PUTOVI ZA STJECANJE NASTAVNIČKE KVALIFIKACIJE U EUROPI SU RIJETKI

Simultani i sukcesivni modeli najčešći su modeli inicijalnog obrazovanja nastavnika (vidi sliku A1). U posljednje vrijeme, zahvaljujući sve većoj fleksibilnosti tercijarnog obrazovanja, uvedeni su neki novi putovi do nastavničke struke.

Međutim, uz tradicionalne modele inicijalnog obrazovanja nastavnika, samo nekoliko europskih zemalja nudi alternativne putove do nastavničke kvalifikacije. Ove alternativne putove obično karakterizira visok stupanj fleksibilnosti, kratko trajanje, i često mogućnost plaćene prakse. Obično se uvode u slučaju manjka kvalificiranih nastavnika i potrebe za što hitnijim zapošljavanjem. Ovi alternativni putovi ka poučavanju otvoreni su i za diplomante iz drugih područja.

U Poljskoj su alternativni putovi dostupni samo za buduće nastavnike stranog jezika. Kako bi osoba mogla na ovaj način steći kvalifikaciju nastavnika jezika, nužno je steći svjedodžbu kojom se potvrđuju jezične vještine na razini „vrsni korisnik“ ili „napredni/kompetentni korisnik“ kao i potvrdu o poučavanju stranog jezika koja se dodjeljuje po završetku specijalističkog poslijediplomskog programa ili programa koji ne vodi stjecanju stupnja.

U Švedskoj osobe sa stručnim iskustvom izvan područja obrazovanja mogu pristupiti nastavničkoj struci nakon dodatnog programa izobrazbe nastavnika kojim se stječe kvalifikacija nastavnika pojedinog predmeta. U ponudi je i poseban dodatni obrazovni program kojim se osobama s inozemnom nastavničkom kvalifikacijom omogućuje da se natječu za radno mjesto u švedskom školskom sustavu.

Norveški sustava predprimarnog obrazovanja nudi alternativne putove ka poučavanju osoblju koje već radi u vrtićima, kao što su asistenti i pedagoško osoblje. Oni mogu upisati studijski program na radnom mjestu, koji nudi praktični pristup, usmjeravajući se na radno mjesto kao mjesto učenja.

U Luksemburgu, u općem (nižem i višem) sekundarnom obrazovanju, osobito u razdobljima manjka nastavnika, nastavnici pripravnici mogu pohađati osposobljavanje u svrhu zapošljavanja u trajanju od 60 sati. Nakon uspješnog završetka ovog programa i pozitivne ocjene ravnatelja škole, ovi pripravnici mogu dobiti ugovor na neodređeno i postati dio nacionalne baze profesionalnih nastavnika.

U Latviji osobe koje su stekle visokoškolsku kvalifikaciju u području koje se poučava kao školski predmet mogu postati nastavnici ako u roku od dvije godine od početka rada upišu kratki program za stjecanje nastavničke kvalifikacije (1-1,5 godine). Ovaj se program može skratiti na 72 sata stručnog osposobljavanja u slučaju školskih predmeta s manjim brojem sati tjedno.

Kako bi riješili manjak nastavnika, neke njemačke savezne pokrajine dozvoljavaju zapošljavanje diplomanata bez formalne nastavničke izobrazbe. Ovaj oblik zapošljavanja provodi se izravnim zapošljavanjem, sa ili bez popratnog pedagoškog osposobljavanja ili prihvatom diplomanata sa stupnjem Diploma i Magister u „službu pripreme nastavnika“ (Vorbereitungsdienst). Kvalifikacije koje se stječu putem ovih alternativnih putova vrijede samo u saveznoj pokrajini u kojoj su izdani. Međutim, ovi alternativni putovi postupno su ukinuti 2012. godine.

Nizozemska i Ujedinjena Kraljevina (Engleska) imaju relativno dugu tradiciju alternativnih putova u nastavničku struku.


34

Osim alternativnih putova koji se nude u Nizozemskoj, postoji i program “Pedagogija kao drugi predmet“, koji studentima preddiplomske razine omogućuju stjecanje ograničene nastavničke kvalifikacije drugog stupnja (1-3 godina općeg sekundarnog obrazovanja).“Bočni ulaz“ druga je opcija ulaska osoba s visokoškolskim kvalifikacijama u nastavničku struku bez prethodne nastavničke kvalifikacije. Nastavnici koji se na ovaj način imenuju mogu raditi na ugovor na određeno vrijeme najdulje dvije godine tijekom kojih završavaju osposobljavanje i imaju podršku potrebnu za stjecanje cjelovite nastavničke kvalifikacije koja omogućava zapošljavanje na neodređeno vrijeme.

U Ujedinjenoj Kraljevini (Engleskoj) Izravni program osposobljavanja za rad u školi, put vezan za zapošljavanje dostupan diplomantima s najmanje tri godine iskustva, zamijenio je Diplomski studij za nastavnike (GTP) i Registrirani program za nastavnike (RTP). U Walesu je i dalje dostupan GTP te školama omogućuje zapošljavanje nastavnika koji nemaju potrebne kvalifikacije. Ovi nastavnici dobivaju individualno osposobljavanje i potrebnu pomoć od svojih škola kako bi stekli Status kvalificiranog nastavnika (QTS). Individualno usavršavanje obično traje jednu do dvije godine, ovisno o programu. Drugi put u nastavničko zvanje u Engleskoj jest Program za strane kvalificirane nastavnike (OTT). Ovaj je program usmjeren na nastavnike koji su kvalifikaciju stekli izvan Europskog ekonomskog područja, a radno mjesto nastavnika pronašli u engleskoj školi. Ovi nastavnici dobivaju individualno osposobljavanje i program procjene koji im omogućuje stjecanje QTS-a dok rade kao privremeno kvalificirani „predavači“. OTT koji nije uspio steći QTS u roku od četiri godine ne može nastaviti poučavati. U Walesu je jedini alternativni put u poučavanje GTP.

Ujedinjena Kraljevina, Nizozemska i Estonija spominju program „Prvo poučavanje“ kao alternativni put u poučavanje. To je privatni dobrotvorni pokret koji je osnovao i financirao širok krug tvrtki donatora. Glavni je cilj izvrsne diplomante iz različitih polja zaposliti kao nastavnike u školama u područjima u nepovoljnom položaju. Inicijativu Prvo poučavanje, koja se provodi već deset godina u Ujedinjenoj Kraljevini, polako usvajaju i ostale europske zemlje (kao što je Njemačka).

Slika A6: Alternativni putovi u poučavanje. Predprimarno, primarno i opće (niže i više) sekundarno obrazovanje (ISCED 0, 1, 2 i 3), 2011./2012. g.

Predprimarno obrazovanje ISCED 0 Niže i više sekundarno obrazovanje (ISCED 2-3)

Alternativni putovi

postoje

ne postoje

Izvor: Eurydice.

Napomena za pojedinu zemlju Irska: Podaci nisu potvrđeni na nacionalnoj razini.


35

OKVIRI NASTAVNIČKIH KOMEPETENCIJA RAZLIKUJU SE U RAZINI DETALJNOSTI Okvir nastavničkih kompetencija može se smatrati opisom onoga što nastavnik treba znati ili moći učiniti. Stoga ovi okviri sadrže opis vještina i kompetencija koje bi nastavnik trebao imati. Takvi opisi postoje u velikoj većini zemalja. Međutim, oblik, vrijednost i priznavanje ovih okvira uvelike se razlikuje.

Obično ovi iskazi poželjnih kompetencija obuhvaćaju područja kao što su predmetno i pedagoško znanje, vještine procjene učenika, sposobnosti za timski rad, socijalne i interpersonalne vještine potrebne za poučavanje, svijest o pitanjima raznolikosti, istraživačke vještine (vidi sliku A4), kao organizacijske i voditeljske vještine. Ove se kompetencije mogu svrstati u različite tematske skupine ovisno o razini detalja u okvirima.

Okviri kompetencija mogu biti široko definirani te sadržavati vrlo općenite izjave, kao što je slučaj u Belgiji (Francuskoj zajednici), Danskoj, Njemačkoj, Francuskoj, Litvi, Italiji, Sloveniji, ili mogu biti detaljniji kao, primjerice, u Španjolskoj, Irskoj i Ujedinjenoj Kraljevini.

Većina zemalja u smjernice za inicijalno obrazovanje nastavnika uvrštava popis kompetencija koje nastavnici trebaju steći. Norveški propisi vezani uz obrazovanje nastavnika temelje se na Europskom kvalifikacijskom okviru i navode što kandidat treba znati, razumjeti i moći učiniti u obliku „ishoda učenja“. U Belgiji (Francuskoj zajednici) postoje dva dokumenta, jedan u kojem su detaljno navedene osnovne kompetencije neophodne za nastavnike početnike i jedan za iskusne nastavnike. U Irskoj, osim smjernica za provoditelje inicijalnog obrazovanja nastavnika, postoji i kodeks ponašanja za nastavnike.

Za razliku od ovih zemalja, u Estoniji, Latviji, Nizozemskoj, Ujedinjenoj Kraljevini i Rumunjskoj okviri se kompetencija izdaju kao profesionalni standardi za nastavnike. U Rumunjskoj postoje različiti standardi za svako nastavničko mjesto.

U nekoliko zemalja takvi su okviri kompetencija uvedeni tek nedavno (Poljska i Norveška) ili su nedavno revidirani (Grčka, Irska, Nizozemska, Švedska, Ujedinjena Kraljevina i Turska).

Nizozemska i Ujedinjena Kraljevina obje imaju razmjerno dugu tradiciju standarda nastavničke struke.

U Nizozemskoj Zakon o obrazovnim strukama, koji je stupio na snagu 2006. godine, propisuje standard kompetencija nastavnika i drugih osoba koji rade na poslovima vezanim uz obrazovanje. Osobe koje žele postati nastavnici trebaju potvrdu veleučilišta ili sveučilišta kako bi pokazali da udovoljavaju standardima kompetencija navedenima sukladno ovom zakonu. Zakon školama također omogućuje osmišljavanje politike kojom se grade vještine njihovog osoblja. Inspekcija prati usklađenost s odredbama zakona. Svaki školski odbor dužan je poduzeti mjere i uvesti instrumente kako bi osigurao da osoblje na koje se odnose standardi kompetencija može razvijati svoje vještine.

Odbor za suradnju u obrazovanju (Onderwijscoöperatie) uz potporu ministarstva obrazovanja, kulture i znanosti uspostavio je u veljači 2012. godine nacionalni registar za nastavnike. Nastavnici se dobrovoljno mogu prijaviti i prijava je valjana četiri godine. Cilj je unaprijediti kvalitetu nastavnika uz pomoć profesionalnog registra koji potiče nastavnike na razvijanje vještina i unaprjeđenje kompetencija. Usto, registar je i određena mjera profesionalnog statusa nastavnika. Stoga, registar ima dva cilja: registrirani nastavnici mogu pokazati da su kvalificirani i vješti, a pri tome sustavno unaprjeđivati svoje kompetencije. Do 2014. godine, 40 posto nastavnika primarnog, sekundarnog i višeg sekundarnog strukovnog obrazovanja trebalo bi biti registrirano. Do 2018. godine svi bi nastavnici trebali biti obuhvaćeni.


36

U Ujedinjenoj Kraljevini (Engleskoj) od 2007. godine postoje različiti standardi za svaku fazu rada, a nedavno su i reformirani. Novi standardi stupili su na snagu u rujnu 2012. godine. Ovi su standardi zamijenili prethodne koji su bili potrebni za stjecanje Statusa kvalificiranog nastavnika (QTS) i pripravništvo. U njima su sadržani i standardi za ponašanje i ophođenje, koji zamjenjuju prethodni Kodeks ponašanja i prakse registriranih nastavnika.

Slika A7: Postojanje nekog oblika okvira kompetencija za nastavnike koji rade u predprimarnom, primarnom i općem (nižem i višem) sekundarnom obrazovanju (ISCED 0, 1, 2 i 3), 2011./2012. g.

Neki oblik okvira kompetencija

postoji

ne postoji

Izvor: Eurydice.


PROFIL KVALIFIKACIJE NASTAVNIČKOG OSOBLJA NA NASTAVNIČKIM FAKULTETIMA OBIČNO JE SLIČAN PROFILU DRUGOG AKADEMSKOG OSOBLJA

Nastavno je osoblje na nastavničkim fakultetima vrlo heterogena skupina. To je vezano uz činjenicu da je organizacija obrazovanja nastavnika iznimno raznolika: inicijalno obrazovanje nastavnika često se odvija u nekoliko različitih vrsta ustanova u istoj zemlji i obično se sastoji od nekoliko različitih faza koje obuhvaćaju različita tijela ili pojedince. Predmetno znanje, teorija i praktično pedagoško znanje mogu pružati različite organizacije. Zbog raznolikosti pružatelja trajnog stručnog usavršavanja (CPD), u ovom je području još veća heterogenost među nastavnim osobljem na nastavničkim fakultetima. Ovdje predstavljene informacije prvenstveno se odnose na nastavno osoblje na nastavničkim fakultetima u programima inicijalnog obrazova nastavnika, iako nastavno osoblje koje radi na visokim učilištima često provodi i CPD.

U 21 zemlji, međutim, uvjeti koji se odnose na nastavno osoblje u visokom obrazovanju, odnose se i na nastavno osoblje na nastavničkim fakultetima u inicijalnom obrazovanju.

S obzirom na uvjete akademske kvalifikacije, nastavno osoblje na nastavničkim fakultetima obično mora imati najmanje napredni stupanj (magistar ili doktor) iz područja koje poučava.

K tome, za nastavnike koji rade u različitim fazama inicijalnog programa obrazovanja mogu postojati drugi uvjeti. U Francuskoj osposobljavanje budućih nastavnika primarnog obrazovanja tijekom pripravništva provode maîtres-formateurs (treneri) koji su za to pohađali posebno osposobljavanje.


37

Slično tako, u Cipru i Malti očekuje se da su mentori nastavnika početnika tijekom pripravništva prošli posebno osposobljavanje. U Portugalu se u školama pri izboru nastavnika supervizora tijekom pripravništva prednost daje onim nastavnicima koji su pohađali usavršavanje iz područja supervizije nastavne prakse i koji imaju najmanje pet godina iskustva kao nastavnici u određenom predmetnom području.

Općenito, mentori koji u školama pomažu nastavnicima početnicima (kroz strukturirani program pripravništva, vidi sliku A10 ili u sklopu pojedine mjere potpore, vidi sliku A11), u svim zemljama u kojima ova mjera postoji, moraju imati nekoliko godina iskustva u nastavi.

Nastavnici na nastavničkim fakultetima također moraju imati nastavničku kvalifikaciju u Belgiji (Zajednici njemačkog govornog područja za predavače koji obrazuju nastavnike na razinama ISCED 0-1), Češkoj (samo za predavače koji obrazuju nastavnike predprimarnog obrazovanja), Danskoj, Njemačkoj, Irskoj, Austriji (za nastavnike na visokim učiteljskim školama), Portugalu, Rumunjskoj, Sloveniji, Slovačkoj, Finskoj (za one koji u praksi rade u školi) i Ujedinjenoj Kraljevini.

U dvanaest zemalja nastavnici na nastavničkim fakultetima trebaju imati nastavničke kvalifikacije za određenu razinu za koju obrazuju studente. U slučaju Španjolske i Italije to se odnosi samo na mentore za školsku praksu.

U nekoliko zemalja/regija (Belgiji – Flamanskoj zajednici, Češkoj, Litvi, Nizozemskoj, Švedskoj i Ujedinjenoj Kraljevini) pružatelji inicijalnog obrazovanje nastavnika imaju značajan stupanj samostalnosti u određivanju točne kvalifikacije koju nastavno osoblje mora imati, uz uvjet da zadovoljavaju minimalne standarde.

Nizozemsko udruženju predavača na nastavničkim fakultetima (VELON) uspostavilo je registar i stručne standarde za nastavnike koji provode programe izobrazbe budućih nastavnika primarnog, sekundarnog, strukovnog i visokog obrazovanja. Da bi se mogli registrirati, predavači moraju ispunjavati uvjete stručnih standarda. Oni obuhvaćaju didaktičke, interpersonalne i organizacijske kompetencije, kao i rad s kolegama u organizaciji, rad u širem kontekstu i osobni stručni razvoj. Međutim, registracija nije obvezna.

Slika A8: Uvjeti kvalifikacija za nastavnike na nastavničkim fakultetima, priprema nastavnika u predprimarnom, primarnom i općem (nižem i višem) sekundarnom obrazovanju (ISCED 0, 1, 2 i 3), 2011./2012. g.

Treba biti kvalificirani nastavnik

Treba biti kvalificirani nastavnik za određenu

razinu Preporuča se/traži se

posebno osposobljavanje

Opći uvjeti kompetencija za poučavanje u VO

Za dodatne kriterije samostalnost ustanova

Lijevo ISCED 0 + 1



Objašnjenje (Slika A8) Nastavnik na nastavničkom fakultetu: Osoba koja aktivno pomaže (formalnom) obrazovanju studenata na nastavničkim fakultetima. U ustanovama visokog obrazovanja to može biti nastavnik iz određenog predmetnog područja čiju nastavu pohađaju budući nastavnici tih predmeta ili predavač posebnih disciplina kao što su psihologija, filozofija ili


38

pedagogija); nastavno osoblje u specijaliziranim ustanovama za obrazovanje nastavnika ili bilo koje osoblje u visokom obrazovanju koje nadzire školsku praksu ili faze pripravništva također je uključeno u definiciju, kao i mentori i instruktori u školi koji pomažu nastavnicima početnicima.

Napomena za pojedinu zemlju Irska: Podaci nisu potvrđene na nacionalnoj razini. Austrija: (1) Lijeva strana šesterokuta odnosi se na ISCED 1, desna strana na ITE za školu općeg sekundarnog obrazovanja (Hauptschule); (2) Lijeva strana šesterokuta odnosi se na ISCED 1, desna strana na ITE za općeobrazovne ustanove sekundarnog obrazovanja (Allgemeinbildende Höhere Schule).

VANJSKO OSIGURAVANJE KVALITETE U VEĆINI ZEMALJA PROVODE NEOVISNE AGENCIJE

Vrednovanje koje provode tijela ili pojedinci koji nisu izravno uključeni u aktivnosti pojedinog programa obično se naziva vanjsko osiguravanje kvalitete. To je postupak u kojem se prikupljaju podaci, informacije i dokazi vezani uz pojedine programe kako bi se dalo mišljenje o njihovoj kvaliteti. Ovaj vanjski pregled, koji obično provode skupine stručnjaka, kolege ili inspektori, nastoji doći do neovisnog suda o kvaliteti obrazovanja u određenom okruženju. Takva vrednovanja mogu utjecati na programe obrazovanja nastavnika na različite načine, upućivanjem na planove za unaprjeđenje, ili utječući na financiranje.

Slika A9: Tijela odgovorna za vanjsko osiguravanje kvalitete inicijalnog obrazovanja nastavnika u predprimarnom, primarnom i općem (nižem i višem) sekundarnom obrazovanju (ISCED 0, 1, 2 i 3), 2011./2012. g.

Inspekcija za školsko obrazovanje

Neovisna agencija za osiguravanje kvalitete

Najviše tijelo zaduženo za obrazovanje

Nastavničko vijeće

Lijevo ISCED 0 + 1



Napomena za pojedinu zemlju: Irska: Podaci nisu potvrđeni na nacionalnoj razini. Slovačka: Inspekcija za školsko obrazovanje odnosi se samo na ISCED 0.

U većini zemalja postupke vanjskog osiguravanja kvalitete programa ITE provodi neovisna agencija za osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju. K tome, u Cipru, Nizozemskoj, Rumunjskoj i Ujedinjenoj Kraljevini inspekcija za školsko obrazovanje uključena je i u ovo vanjsko vrednovanje programa inicijalnog obrazovanja nastavnika. U Češkoj i Slovačkoj to je jedino tijelo zaduženo za vanjsko osiguravanje kvalitete programa koji pripremaju nastavnike predprimarnog obrazovanja (ISCED 0).

U Irskoj je samo nastavničko vijeće odgovorno za postupke vanjskog osiguravanja kvalitete; svi programi obrazovanja nastavnika moraju imati stručnu i akademsku akreditaciju. Akademska akreditacija temelji se na primjerenosti programa za stjecanje stupnja; dok se stručna akreditacija odnosi na ocjenu o tome priprema li program pojedinca za ulazak u struku. U Ujedinjenoj Kraljevini (Škotskoj) nastavničko vijeće i zasebna agencija provode osiguravanje kvalitete.


39

U Njemačkoj, Austriji i Turskoj tijelo najviše razine zaduženo za obrazovanje jedino je odgovorno za osiguravanje kvalitete, u ovim zemljama to je ministarstvo obrazovanja ili znanosti. I u Španjolskoj je tijelo najviše razine zaduženo za obrazovanje odgovorno, no tu je riječ o državi i autonomnim zajednicama.

Međutim, činjenica da je pojedino tijelo odgovorno, ne znači da ono provodi cijeli postupak. Agencije i tijela najviše razine zadužena za obrazovanje obično imenuju evaluacijske skupine (koje se sastoje od stručnjaka i znanstvenika iz srodnih struka) za provođenje određene procedure.

PROGRAMI PRIPRAVNIŠTVA POSTOJE U POLOVICI EUROPSKIH ZEMALJA

Nastavnici početnici imaju organizirane programe pripravništva u 17 zemalja, obično neposredno nakon stjecanja kvalifikacija. U Nizozemskoj i Islandu ne postoje nacionalni programi pripravništva, ali škole često organiziraju razdoblja pripravništva za svoje novo osoblje.

Faza pripravništva uglavnom se smatra organiziranim programom potpore za nastavnike početnike. Tijekom pripravništva novokvalificirani nastavnici provode sve ili mnoge zadaće nastavnika s iskustvom, te dobivaju naknadu za svoj rad. Pripravništvo ima formativnu i pomoćnu ulogu za nastavnike početnike budući da oni dobivaju dodatno usavršavanje, individualnu pomoć i savjete u sklopu jedne strukturirane faze. Ova faze traje najmanje nekoliko mjeseci. Programi pripravništva ne bi se trebali zamijeniti kratkim programima uvođenja u funkcioniranje određene škole i njene organizacije. Takve su mjere kraćeg razdoblja trajanja (od nekoliko dana do nekoliko tjedana) i obično ih provodi pojedina škola za sve nove nastavnike (uključujući, ali ne isključivo, nastavnike s iskustvom).

Programi pripravništva imaju mnoge različite organizacijske strukture. U većini zemalja, pripravništvo je obvezna faza koja obuhvaća završno procjenu koji nastavnici početnici moraju proći kako bi postali kvalificirani za rad u školi. Međutim, u Estoniji i Sloveniji pripravništvo nije obvezno. U većini zemalja pripravništvo se odnosi na sve nastavnike na svim razinama obrazovanja. U Francuskoj, Italiji, Luksemburgu, Malti, Portugalu i Ujedinjenoj Kraljevini, pripravništvo je ujedno i probni rad te je u tim slučajevima povezano sa zapošljavanjem na neodređeno (vidi sliku B6). Većina zemalja nudi pripravništvo uz obvezno stručno osposobljavanje koje se stječe prije stjecanja nastavničke diplome. U Luksemburgu, međutim, pripravništvo nastavnika sekundarnog obrazovanja odvija se paralelno sa stručnim dijelom obrazovanja. To je povezano s određenim okolnostima u Luksemburgu, gdje kandidati prvo završavaju opće inicijalno obrazovanje nastavnika u inozemstvu, budući da takvih programa nema u njihovoj zemlji.

Trajanje ovih programa kreće se u rasponu od nekoliko mjeseci (Cipar i Slovenija) do dvije godine (Luksemburg, Malta i Rumunjska). No, program obično traje jednu godinu.

Najčešći model odnosi se na proces pripravništva koji organizira ravnatelj škole koji imenuje mentora koji će pomagati nastavniku početniku. Mentor je obično nastavnik s iskustvom koji je usto u nekim slučajevima završio i posebno osposobljavanje (vidi sliku A8). Programi pripravništava obično omogućuju redovite sastanke s mentorom, pomoć kod planiranja nastave i druge savjete vezane uz pedagogiju, hospitacije, te module usavršavanja koje nude pružatelji obrazovanja nastavnika.

Ako faza pripravništva završava formalnim vrednovanjem, njega provodi ravnatelj škole ili evaluacijski odbor na razini uprave škole. U Irskoj i Škotskoj (Ujedinjenoj Kraljevini) nastavničko vijeće aktivno je uključeno u završno vrednovanje. U većini slučajeva postoji suradnja s ustanovama inicijalnog obrazovanja nastavnika, iako se opseg suradnje razlikuje.


40

Tijekom posljednjih pet godina pripravništvo je uvedeno u Irskoj, Malti, Rumunjskoj, Švedskoj i Slovačkoj.

Slika A10: Nacionalni programi pripravništva za nastavnike početnike u predprimarnom, primarnom i općem (nižem i višem) sekundarnom obrazovanju (ISCED 0, 1, 2 i 3), 2011./2012. g.

ISCED 0 ISCED 0-1

Nacionalni program pripravništva:

postoji

ne postoji

Izvor: Eurydice. BE fr BE de BE nl BG CZ DK DE EE IE EL ES FR IT CY LV LT LU HU MT Trajanje 1

godina 1

godina 1 to 2 godine

1

godina 1

godina 8

mjeseci 2 godine 2

godine O

NL AT PL PT RO SI SK FI SE UK-ENG

UK-WLS

UK-NIR

UK-SCT HR IS TR LI NO

Trajanje 1

godina 1 godina

2 godine

6-10 mjeseci

1 godina

1 godina

1 godina

1 godina

1 godina

1 godina 1

godina 1 godina

O O

Obvezno O Nije obvezno Nema pripravništva

Izvor: Eurydice.

Objašnjenje Pripravništvo: Organizirana faza potpore za nastavnike početnike nakon završetka formalnog programa inicijalnog obrazovanja nastavnika na početku njihovog prvog zaposlenja na mjestu nastavnika u školi. Tijekom pripravništva pripravnici provode neke ili sve zadaće nastavnika s iskustvom te dobivaju naknadu za svoj rad. Mentor se imenuje kako bi nastavnicima početnicima u sklopu strukturiranog sustava pružao osobnu, socijalnu i stručnu podršku. Ova faza obično obuhvaća i teorijsko osposobljavanje koje se pruža uz obvezno stručno osposobljavanje koje se stječe prije stjecanja nastavničke diplome. Obično traje najmanje nekoliko mjeseci.

Napomena za pojedinu zemlju Irska: Podaci nisu potvrđeni na nacionalnoj razini. Italija: Programi pripravništva nude se samo nastavnicima koji sklapaju ugovor na neodređeno. Austrija: Pripravništvo postoji samo za nastavnike koji namjeravaju raditi u allgemeinbildende höhere Schule. Planirana reforma inicijalnog obrazovanja nastavnika, međutim, obuhvaća i odredbe vezane za nastavnike početnike. Ujedinjena Kraljevina (ENG/WLS/NIR): Trajanje pripravništva obično je jednako trajanju jedne školske godinu (obično tri školska semestra). Ujedinjena Kraljevina (SCT): Obično je ograničeno na studente škotske ustanove visokog obrazovanja s nastavničkom kvalifikacije, čije je obrazovanje financirano iz javnih sredstava.


41

MENTORSTVO JE NAJČEŠĆI OBLIK POTPORE ZA NOVE NASTAVNIKE

Nastavnici se mogu suočavati s mnogim izazovima u ranim godinama svoje karijere. Iako ne nude sve zemlje sveobuhvatan, sustavan program pripravništva (vidi sliku A10), mnoge nude individualiziranu potporu kako bi nastavnicima pomogle u prevladavanju poteškoća s kojima se kao novaci mogu susresti, te tako smanjuju vjerojatnost od ranog napuštanja struke.

Mjere potpore za nastavnike sve su raširenije u Europi. Dvadeset devet zemalja navodi kako imaju sustav pripravništva ili središnje smjernice o mjerama potpore za nove nastavnike. Mjere potpore izvan okvira organiziranih programa pripravništva mogu obuhvaćati redovite rasprave o napretku i problemima, pomoć u planiranju i procjeni nastave, mentorstvo, sudjelovanje u razrednim aktivnostima drugih nastavnika i/ili hospitacije, posebno obvezno usavršavanje i posjeti drugim školama/centrima za nastavne resurse.

U Španjolskoj i Lihtenštajnu nacionalnim propisima ili preporukama osiguravaju se sve vrste mjera potpore za nove nastavnike u sustavu. Za razliku od njih, u Belgiji (Francuskoj i Flamanskoj zajednici), Litvi, Nizozemskoj i Finskoj škole samostalno odlučuju o vrstama potpore koje će osigurati, ali u većini ovih zemalja praćenja pokazuju kako su neki oblici potpore dostupni u školama.

U Bugarskoj i Češkoj nema službenih propisa vezanih uz mjere potpore. Međutim, u svakoj školi postoje udruženja nastavnika pojedinih predmeta koja organiziraju rasprave, pomoć, potporu svake vrste i hospitacije kod drugih nastavnika.

Diljem Europe mjera potpore koja se najčešće preporuča jest mentorstvo, odnosno sustav u kojem se nastavnik s dužim radnim stažem imenuje odgovornim za novokvalificiranog nastavnika. Raširen oblik potpore jesu i redoviti sastanci u svrhu rasprave o napretku ili problemima i pomoć u planiranju nastave.

Slika A11: Vrste potpore dostupne nastavnicima pripravnicima u predprimarnom, primarnom i općem (nižem i višem) sekundarnom obrazovanju (ISCED 0, 1, 2 i 3), 2011./2012. g.

Redoviti sastanci u svrhu rasprave o napretku ili problemima

Pomoć u planiranju i procjeni nastave

Mentorstvo

Sudjelovanje u razrednim aktivnostima drugih nastavnika i/ili hospitacije

Posebno obvezno usavršavanje

Posjet drugim školama/centrima za resurse u nastavi

Odlučuje se na razini škole

Program pripravništva

Lijevo ISCED 0 + 1

Desno ISCED 2 + 3



42

Objašnjenje Mjere potpore koje su ovdje navedene primjeri su vrsta aktivnosti koje se očekuje da će škola osigurati, ovisno i posebnim razvojnim potrebama pojedinog nastavnika.

Napomena za pojedinu zemlju Danska: Gore spomenute mjere potpore odnose se samo na ISCED 3. Irska: Podaci nisu potvrđeni na nacionalnoj razini. Španjolska: Autonomne zajednice određuju koje će se mjere potpore ponuditi nastavnicima tijekom pripravništva (fase de prácticas). Malta: Mjere potpore odnose se samo na ISCED 0. Za druge razine postoji sustav pripravništva. Austrija: Mjere potpore ne odnose se na nastavnike koji rade u allgemeinbildende höhere Schule (ISCED 2 i 3) gdje je prisutan sustava pripravništva. Slovenija: Mjere potpore ne odnose se na nastavnike koji sudjeluju u programu pripravništva.

43

ZAPOŠLJAVANJE, POSLODAVCI I RADNI STATUS

VEĆINA EUROPSKIH ZEMALJA IMA MJERE VEZANE UZ PRAĆENJE PONUDE I POTRAŽNJE NASTAVNIKA

Rizik od nedostatka adekvatno kvalificiranih nastavnika i razmjerno loš položaj struke jedni su od problema s kojim se suočavaju neki obrazovni sustavi. Demografska kretanja kao što je starenje radne snage (vidi sliku D13) mogu stvoriti dodatni pritisak na ponudu i potražnju nastavnika. Od 2006. godine broj diplomanata u području obrazovanja je u padu (4). Učinkovito promatranje takvih čimbenika stoga može biti važan korak koji zemlje mogu poduzeti u pogledu sprječavanja mogućeg manjka ili viška nastavnika.

Slika B1: Mjere za praćenje ravnoteže ponude i potražnje nastavnika u predprimarnom, primarnom i općem (nižem i višem) sekundarnom obrazovanju (ISCED 0, 1, 2 i 3), 2011./2012. g.

Predprimarno obrazovanje (ISCED 0)

Planiranje i predviđanje

Praćenje tržišta rada

Nema mjera

Podaci nisu dostupni

Izvor: Eurydice.

Objašnjenje Planiranje i predviđanje potreba za nastavnim osobljem temelji se na promatranju trendova i prepoznavanju najizglednijeg scenarija buduće ponude i potražnje nastavnika. Podaci koji se ispituju obuhvaćaju demografske projekcije kao što su stope rođenih i migracija, kao i kretanje broja studenata nastavničkih fakulteta i promjene u nastavničkoj struci (broj nastavnog osoblja koji odlazi u mirovinu, transferi na nenastavnička mjesta, i slično). Planiranje i predviđanje potreba za nastavnim osobljem može se raditi na dugoročnoj, srednjoročnoj ili kratkoročnoj osnovi. Ova se politika planiranja razvija na nacionalnoj razini i/ili na regionalnoj razini ovisno o relativnoj centralizaciji/decentralizaciji obrazovnog sustava o kojem riječ. Praćenje tržišta rada odnosi se na praćenje općeg kretanja radne snage, ali nije vezano za službene planove vlade i donositeljima odluka može pružiti uvid u promjene potražnje i ponude nastavnika; međutim, ne može se smatrati službenim planiranjem i predviđanjem.

Napomena za pojedinu zemlju Španjolska: Samo su neke autonomne zajednice razvile postupke praćenja tržišta rada vezano za ponudu i potražnju nastavnika.

Gotovo su sve zemlje poduzele mjere koje mogu pomoći predvidjeti potražnju za nastavnicima. Jedina su iznimka Belgija (Zajednica njemačkog govornog područja), Danska, Cipar, Poljska i Hrvatska u kojima ne postoje takve mjere. Oko polovice ispitanih zemalja koristi planiranje i predviđanje kako bi se održala ravnoteža između ponude i potražnje.

(4) EACEA/Eurydice, Eurostat, 2012b, Ključni podaci o obrazovanju u Europi 2012. Vidi sliku G3.


44

Primjerice, u Ujedinjenoj Kraljevini (Škotskoj), škotska vlada na godišnjoj razini provodi planiranje nastavničke radne snage, uz konzultacije sa savjetodavnom skupinom koja se sastoji od Glavnog nastavničkog vijeća Škotske, lokalnih vlasti, sindikata nastavnika i sveučilišta. Temelj je ovog planiranja model koji u obzir uzima različite varijable kao što su broj učenika, broj potrebnih nastavnika kao i broj onih koji namjeravaju napustiti ili se vratiti u struku narednih godina. Nakon toga izračunava se upisna kvota potrebna da bi se popunila razlika između ponude i potražnje. Na kraju ovog procesa, vlada izdaje smjernice Škotskom vijeću za financiranje. Vijeće odlučuje o cjelokupnoj upisnoj kvoti i raspodjeli kvote među visokim učilištima.

Idealno bi bilo kada bi se planiranje i predviđanje provodilo na srednjoročnoj i dugoročnoj osnovi. Međutim, u većini zemalja planiranje i predviđanje često se odvija na godišnjoj razini. To može dovesti do rizika neuspjelog predviđanja dugoročnih kretanja.

Praćenje kretanja tržišta rada izvan službenog procesa planiranja može donositeljima odluka ponuditi uvid u promjene vezane uz ponudu i potražnju nastavnika. Međutim, to se ne može smatrati planiranjem i predviđanjem. Trenutno 22 europske zemlje ili regije koriste praćenje tržišta rada, samostalno ili u sklopu službenih procedura planiranja, kako bi pratili ravnotežu ponude i potražnje.

U MANJEM BROJU ZEMALJA BILJEŽI SE ZAMJETAN MANJAK KVALIFICIRANIH NASTAVNIKA MATEMATIKE I PRIRODOSLOVLJA

Podaci TIMSS-a 2011 pokazuju da je postotak učenika četvrtog razreda koji pohađaju školu čiji je ravnatelj naveo da je značajno pogođen manjkom ili neadekvatnošću nastavnika sa specijalizacijom iz prirodoslovlja veći od 10% samo u manjem broju zemalja. Rumunjska (17,6%), Irska (16,8%) i Nizozemska (16,4%) imaju najveće postotke. Postotak učenika četvrtog razreda koji pohađaju školu čiji je ravnatelji škole naveo da je ponekada pogođen ovim pitanjem veći je: u većini zemalja koje su sudjelovale u ispitivanju veći je od 15%. Italija, Malta, Nizozemska, Portugal i Norveška imaju najveće postotke koji se kreću od 30% do 40%. U Litvi i Sloveniji podaci pokazuju da manjak ili neadekvatnost nastavnika prirodoslovlja nije problem budući da 99,3% i 98,4% učenika četvrtog razreda pohađa školu čiji je ravnatelji škole naveo kako se ne suočava s ovim problemom ili se u manjoj mjeri suočava s istim.

Manjak ili neadekvatnost nastavnika specijaliziranih za matematiku čini se kao manji problem u gotovo svim zemljama. Razlike u postotnim bodovima razmjerno su male u većini slučajeva. Ipak, stanje je znatno bolje u Njemačkoj, Irskoj, Italiji, Malti, Nizozemskoj, Rumunjskoj i Ujedinjenoj Kraljevini (Sjevernoj Irskoj). U ovim zemljama postotak učenika koji pohađaju školu čiji je ravnatelj naveo da se susreće s velikim manjkom nastavnika matematike značajno je nižu u odnosu na stanje s nastavnicima prirodoslovlja.

Usporedba s podacima za osme razrede otežana je budući da je obuhvat zemalja, u ovom slučaju, mnogo manji. Ipak, gdje su usporedbe moguće, razlike nisu velike, osim u Finskoj, Ujedinjenoj Kraljevini (Engleskoj), Italiji i Norveškoj, gdje je manjak ili neadekvatnost nastavnika manji problem u osmom razredu. To je osobito slučaj za posljednje dvije zemlje u kojima je stanje značajno bolje osmom razredu. Mađarska je jedina zemlja u kojoj se manjak ili neadekvatnost nastavnika matematike i prirodoslovlja čini primjetno značajnijim (oko pet postotnih bodova) u osmom nego u četvrtom razredu.


45

Slika B2: Udio učenika četvrtih razreda koji pohađaju školu čiji je ravnatelj naveo da su kapaciteti za izvođenje nastave u određenoj mjeri smanjeni zbog manjka ili neadekvatnosti nastavnika matematike i prirodoslovlja, 2011. g.

4. Razred

Uopće nisu smanjeni Donekle Znatno

Prirodoslovlje Matematika Zemlje koje nisu sudjelovale u prikupljanju podataka

Izvor: IEA, TIMSS 2011 međunarodna baza podataka.


46

Grade EU BE nl CZ DK DE IE ES IT LT HU MT NL AT PL PT RO SI SK FI SE UK-

ENG UK- NIR HR NO

Uopće ne

4 74,4 71,7 88,0 70,8 79,6 54,7 82,9 52,1 99,3 83,3 52,5 44,1 78,5 94,0 59,7 75,6 98,4 88,1 74,5 74,9 76,1 66,1 79,1 67,4

/ 8 82,1 x x x x x X 73,3 95,4 78,3 x x x x x 81,1 99,7 x 93,0 78,8 89,7 x x 85,6 malo

4 81,1 78,7 90,3 79,3 93,2 70,2 83,3 63,7 97,3 86,5 71,2 60,3 88,1 92,6 66,2 80,9 97,7 88,7 80,9 78,1 78,1 85,4 78,1 69,3

8 83,1 x x x x x X 76,4 93,2 81,9 x x x x x 86,2 98,0 x 91,8 73,3 88,2 x x 89,1

Donekle

4 19,5 24,5 4,8 21,1 18,8 28,6 14,1 38,6 0,1 6,3 35,9 39,5 16,8 4,6 35,1 6,8 1,6 8,3 18,6 19,5 18,5 21,5 13,3 31,2

8 10,9 x x x x x X 18,9 0,9 6,1 x x x x x 3,2 0,3 x 2,3 17,8 7,7 x x 12,8

4 14,7 17,5 3,9 16,9 5,6 23,6 14,1 29,4 2,2 4,0 22,2 30,9 9,4 6,6 30,5 7,4 2,3 6,8 15,1 18,1 17,7 12,9 14,4 29,3

8 11,3 x x x x x X 18,0 4,0 3,0 x x x x x 2,1 2,0 x 3,6 25,1 9,1 x x 8,7

Mnogo

4 6,0 3,8 7,2 8,1 1,6 16,8 3,0 9,3 0,5 10,4 11,5 16,4 4,7 1,4 5,2 17,6 0,0 3,6 6,9 5,6 5,3 12,4 7,5 1,4

8 7,0 x x x x x X 7,8 3,7 15,5 x x x x x 15,7 0,0 x 4,7 3,3 2,5 x x 1,6

4 4,2 3,8 5,8 3,8 1,3 6,1 2,5 6,9 0,5 9,4 6,6 8,8 2,5 0,7 3,3 11,6 0,0 4,5 4,0 3,8 4,2 1,7 7,4 1,4

8 5,6 x x x x x X 5,6 2,8 15,2 x x x x x 11,7 0,0 x 4,7 1,6 2,7 x x 2,2

Prirodoslovlje Matematika x Zemlje koje nisu sudjelovale u prikupljanju podataka

Izvor: IEA, TIMSS 2011 međunarodna baza podataka.

Napomena za pojedinu zemlju EU: Europski prosjek temelji se na podacima koje su dostavile zemlje koje su sudjelovale u ispitivanju.

NASTAVNICI U STRUKU UGLAVNOM ULAZE PUTEM JAVNIH NATJEČAJA

Ulazak kvalificiranih nastavnika s cjelovitom kvalifikacijom u nastavničku struku organizira se na različitim administrativnim razinama i u skladu s različitim procedurama. Način zapošljavanja nastavnika odražava se na način na koji se uspoređuju ponuda i potražnja.

Izraz „javni natječaj“ odnosi se na postupak u kojem je odgovornost za objavu natječaja za radno mjesto, zaprimanjem prijava i odabir kandidata decentralizirana. Zapošljavanje je obično odgovornosti škole, katkad u suradnji s lokalnom vlasti. Postupak povezivanja nastavnika koji traže zaposlenje sa slobodnim radnim mjestom odvija se na razini škole. Velika većina europskih zemalja koristi sustav javnog natječaja. Primjerice, u Nizozemskoj škole ili školski odbori provode vlastite postupke vezane uz zapošljavanje osoblja. Svaka osoba koja ima nastavničku kvalifikaciju može se zaposliti na radno mjesto nastavnika predmetne nastave na obrazovnoj razini ili u vrsti škole za koju je kvalificirana. Ne postoji vladina shema za ravnopravnu raspodjelu nastavnika među školama. Nastavnici se mogu prijaviti za bilo koji posao koji žele ili promijeniti posao ako žele.

Manji broj zemalja, uglavnom u južnim dijelovima Europe, organizira na središnjoj razini organizirano testiranje kandidata temeljem kojeg se odabiru kandidati u nastavničku struku. U Grčkoj, Španjolskoj, Francuskoj, Malti, Lihtenštajnu i Turskoj to je jedina metoda zapošljavanja nastavnika. U Španjolskoj, primjerice, za zapošljavanje na radno mjesto nastavnika u javnim školama potrebno je položiti ovakav ispit (concurso-oposición). Ispit se sastoji od tri faze: ispitna faza u kojoj se procjenjuje specifično znanje za predmetno područje ili specijalizaciju, sposobnost poučavanja i primjenu neophodnih tehnika poučavanja; selekcijska faza temeljena na bodovanju u kojoj se procjenjuje prihvatljivost kandidata, koja se utvrđuje svakim pozivom (obrazovanje i iskustvo na odgojno-obrazovnim poslovima); te probni rad tijekom kojeg odabrani kandidati trebaju pokazati svoje sposobnosti poučavanja (vidi sliku B6). U Luksemburgu se testiranje za zapošljavanje primjenjuju samo na sekundarnoj razini. U Italiji, uz testiranje koje je glavna metoda zapošljavanja, postoje i liste kandidata. Ove liste, koje se sastavljaju na razini provincije, obuhvaćaju ne samo buduće nastavnike koji su položili ove ispite, nego i one koji su stekli status kvalificiranog nastavnika kroz nesustavne


47

jednokratne kvalifikacijske postupke (posebno namijenjene nekvalificiranim nastavnicima s najmanje 360 dana nastavničkog iskustva) ili putem pohađanja SSIS-a (bivše škole poslijediplomske specijalizacije za poučavanje na sekundarnoj razini).

Konačno, šest zemalja ili regija koristi takozvane „liste kandidata“ za zapošljavanje nastavnika. Ovo je sustav u kojem se prijave za zapošljavanje na mjesto nastavnika podnose putem dostave imena kandidata i kvalifikacija tijelu najviše ili srednje razine. U Cipru i Luksemburgu (ISCED 0 i 1) za zapošljavanje nastavnika koriste se isključivo liste kandidata. U Belgiji (Francuskoj zajednici i Zajednici njemačkog govornog područja), liste kandidata primjenjuju se samo za zapošljavanje nastavnika u određenim vrstama škola. U Portugalu se javni natječaj provodi tek nakon što se iscrpe liste kandidata ili kada nema odgovarajućih kandidata na listi za određeno predmetno područje ili vrstu škole.

Slika B3: Glavne vrste postupaka zapošljavanja u predprimarnom, primarnom i općem (nižem i višem) sekundarnom obrazovanju (ISCED 0, 1, 2 i 3), 2011./2012. g.

Niže i više sekundarno obrazovanje (ISCED 2-3)

Testiranje

Javni natječaj

Liste kandidata

Izvor: Eurydice.

Objašnjenje Izraz testiranje kandidata koristi se kako bi se opisalo javno, na središnjoj razini organizirano, testiranje za odabir kandidate za nastavničku struku. Izraz javni natječaj odnosi se na metodu u kojoj je odgovornost za objavu natječaja za radno mjesto, zahtjev za prijavama i odabir kandidata decentralizirana. Zapošljavanje je obično odgovornosti škole, ponekada u suradnji s lokalnom vlasti. Korištenje liste kandidata opisuje sustava u kojem se prijave za zapošljavanje na mjesto nastavnika podnose putem dostave imena kandidata i kvalifikacija tijelu najviše ili srednje razine. Zapošljavanja nastavnika na zamjeni nije uzeto u obzir.

Napomena za pojedinu zemlju Belgija (BE fr, BE de): Primjena liste kandidata odnosi se na javne/subvencionirane škole, a javni natječaj na privatne subvencionirane škole. Irska: Podaci nisu potvrđeni na nacionalnoj razini. Španjolska: Država propisuje temeljne uvjete za ulazak u nastavničku struku u javnim školama, ali su autonomne zajednice odgovorne za organizaciju poziva za selekciju na temelju uspjeha/testiranja sukladno vlastitim propisima.


48

ŠKOLE JEDNAKO ČESTO ZAPOŠLJAVAJU NASTAVNIKE KAO I SREDIŠNJA VLAST

Diljem Europe različite su razine uprave (središnja, regionalna, lokalna i školska) odgovorne za zapošljavanje nastavnika. Administrativna razina odgovorna za zapošljavanje nastavnika obično je usko vezana uz njihov radni status (vidi sliku B5). Nastavnike karijerne državne službenike obično zapošljavaju središnje ili regionalne vlasti. U nekim slučajevima središnja vlast može biti poslodavac i nastavnika u statusu državnog službenika ili zaposlenih na temelju ugovora. Kada je poslodavac škola ili lokalna vlast, u većini slučajeva nastavnici se zapošljavanju na temelju ugovora.

U Danskoj, Finskoj, Norveškoj i Islandu (ISCED 0, 1 i 2), kao i u Nizozemskoj, Mađarskoj i Ujedinjenoj Kraljevini (Škotskoj), jedini je poslodavac nastavnika u javnim školama lokalna vlast. Škole su isključivo odgovorne za zapošljavanje nastavnika u Bugarskoj, Češkoj, Estoniji, Irskoj, Latviji, Litvi, Poljskoj, Sloveniji, Slovačkoj i Hrvatskoj. Konačno, u tri zemlje odgovornost za zapošljavanje nastavnika ovisi o kategoriji škola (Belgija, Švedska i Ujedinjena Kraljevina – Engleska, Wales i Sjeverna Irska).

U većini se slučajeva razina obrazovanja na kojoj nastavnik radi ne odražava na tijelo koje zapošljava. Samo u ograničenom broju zemalja to nije slučaj, kao što su Njemačka i Austrija, u kojima je poslodavac nastavnika u predprimarnom obrazovanju općina/lokalno tijelo zaduženo za obrazovanje i stoga se razlikuje od onog u primarnom i općem (nižem i višem) sekundarnom obrazovanju. U Islandu se poslodavac razlikuje na višoj sekundarnoj razini budući da je na ovoj razini to sama škola.

Slika B4: Administrativna razina/tijelo odgovorno za zapošljavanje nastavnika u predprimarnom, primarnom i općem (nižem i višem) sekundarnom obrazovanju (ISCED 0, 1, 2 i 3), 2011./2012. g.

Predprimarno obrazovanje ISCED 0 Više sekundarno obrazovanje (ISCED 3)

Poslodavac je

škola

općina/lokalno tijelo zaduženo za obrazovanje

Tijelo središnje/najviše razine zaduženo za obrazovanje

Izvor: Eurydice.

Objašnjenje Izraz „poslodavac“ odnosi se na tijelo koje je izravno zaduženo za zapošljavanje nastavnika, te određuje radne uvjete (u suradnju s drugim partnerima, kada je to potrebno) i osigurava ispunjenje tih uvjeta. To obuhvaća osiguravanje isplate plaća nastavnika, iako ova sredstva ne moraju dolaziti izravno iz proračuna toga tijela. Ovo valja razlikovati od odgovornosti za upravljanje sredstvima u samoj školi, što je dužnost (u većoj ili manjoj mjeri) ravnatelja škola ili upravnog odbora škole. Odgovornosti za angažiranje i plaćanje nastavnika na zamjeni nije obuhvaćeno ovom slikom.


49

Središnja vlast tijelo je najviše razine zaduženo za obrazovanje u većini slučajeva. Međutim, u dva slučaja većina se odluka u obrazovanju donosi na regionalnoj razini, prvenstveno vlasti saveznih pokrajina u Njemačkoj i vlade autonomnih zajednica u Španjolskoj. U Belgiji je tijelo zaduženo za obrazovanje na najvišoj razini vlada svake zajednice.

Napomena za pojedinu zemlju Belgija (BE fr, BE de): Nastavnike koji rade u javnim školama može zaposliti pojedina Zajednica (što je najviša razina obrazovne vlasti) ili općina ili provincija. Nastavnike koji rade u privatnim subvencioniranim školama zapošljava nadležno tijelo. Irska: Podaci nisu potvrđeni na nacionalnoj razini. Italija: Nastavnici zaposleni na neodređeno vrijeme od strane Regionalnog ureda za škole (podružnica ministarstva obrazovanja). Nastavnici s ugovorom na određeno vrijeme zapošljavaju se na temelju regionalne liste i ugovor se sklapa izravno sa školom. Malta: Sveučilište u Malti zapošljava nastavnike na višoj sekundarnoj razini. Nizozemska: Nastavnike zapošljava nadležno tijelo (bevoegd gezag), koje je izvršno tijelo općine zaduženo za javno obrazovanje i administrativno tijelo regulirano ugovorom o privatnom subvencioniranom obrazovanju. Švedska: Službeni poslodavac je odgovorno tijelo, odnosno općina za općinske škole i organizacija/privatni pružatelj za privatne neovisne škole. Međutim, stvarna odgovornost za zapošljavanje obično se prenosi na škole. Ujedinjena Kraljevina (ENG/WLS/NIR): Poslodavac ovisi o pravnoj kategoriji škole. U Engleskoj i Walesu ugovor o radnu nastavnika sklapa se sa lokalnom vlasti ili s upravnim tijelom škole. U Sjevernoj Irskoj sklapa se s Odborom za obrazovanje i knjižnice, Vijećem za katoličke škole ili školskim odborom upravitelja.

U MNOGIM EUROPSKIM ZEMLJAMA NASTAVNIKE SE ZAPOŠLJAVA NA TEMELJU UGOVORA

Vrsta radnog odnosa nastavnika s cjelovitom kvalifikacijom za rad u predprimarnoj, primarnoj, nižoj i višoj sekundarnoj razini javnog obrazovanja uglavnom se dijeli na dvije kategorije. U mnogim zemljama nastavnici su zaposleni na temelju ugovora te je taj odnos uređen propisima iz područja radnog prava, a isti su uglavnom zaposleni na razini lokalne vlasti ili škole (vidi sliku B4). U drugim zemljama nastavnici imaju status državnog službenik, a u nekoliko zemalja status karijernog državnog službenika. U Njemačkoj, Irskoj, Luksemburgu, Malti (samo ISCED 3), Nizozemskoj, Poljskoj i Portugalu uz zaposlenike na temelju ugovora, postoje i kategorije državnog službenika ili karijernog državnog službenika. U Nizozemskoj su nastavnici u javnim školama karijerni državni službenici sukladno Zakonu o zaposlenicima u tijelima središnje i lokalne vlasti. Nastavnici u privatnim subvencioniranim školama potpisuju ugovor sa odborom pravne osobe koja ih zapošljava. Međutim, ovo osoblje može imati jednake uvjete rada, koje utvrđuje vlada, kao i oni koji imaju status zaposlenika u javnom sektoru. Kolektivni ugovori obuhvaćaju cijeli obrazovni sektor (javne i privatne subvencionirane škole).

U samo dvije zemlje razina na kojoj nastavnik radi ima utjecaja na vrstu njihovog radnog odnosa. U Njemačkoj su svi nastavnici na predprimarnoj razini zaposleni na temelju ugovora, dok su oni na drugim obrazovnim razinama karijerni državni službenici. Na Malti nastavnici višeg sekundarnog obrazovanja mogu biti karijerni državni službenici ili mogu biti zaposleni na temelju ugovora.


50

Slika B5: Vrste radnog statusa nastavnika u predprimarnom, primarnom i općem (nižem i višem) sekundarnom obrazovanju (ISCED 0, 1, 2 i 3), 2011./2012. g.

Predprimarno obrazovanje ISCED 0 Više sekundarno obrazovanje (ISCED 3)

Zaposleni na temelju ugovora

Status državnog službenika

Status karijernog državnog službenika

Izvor: Eurydice.

Objašnjenje U obzir su uzeti samo nastavnici s cjelovitom kvalifikacijom u javnom sektoru (odnosno, oni koji rade u školama koje financiraju javna tijela te kojima ona upravljaju i koja ih kontroliraju), osim u Belgiji, Irskoj i Nizozemskoj, u kojima većina učenika pohađa privatne subvencionirane škole (odnosno, škole u kojima više od polovice sredstava dolazi iz državnog proračuna). Status državnog službenika odnosi se na nastavnika čiji je poslodavac tijelo javne vlasti (središnje, regionalne ili lokalne razine), u skladu sa zakonodavstvom koje se razlikuje od zakona koji uređuju ugovorni odnos u širem javnom ili privatnom sektoru. Karijerni državni službenici su oni koje (središnje ili regionalno) tijelo najviše razine nadležno za obrazovanje zapošljava na neodređeno vrijeme. Pojam zapošljavanja na neodređeno vrijeme vrlo je važan budući da to znači da nastavnici posao mogu izgubiti samo u iznimnim okolnostima. Zaposleni na temelju ugovora odnosi se na nastavnike koji se obično zapošljavaju na lokalnoj ili školskoj razini na temelju ugovora u skladu s općim radnim pravom, pri čemu može i ne mora postojati ugovor o plaći i uvjetima rada na središnjoj razini.

Napomena za pojedinu zemlju Belgija (BE fr, BE de): Nastavnici koji rade u školama kojima upravlja svaka od zajednica zapošljavaju se kao državni službenici. Smatra se da nastavnici koji rade u privatnim subvencioniranim školama imaju status usporediv statusu državnih službenika, iako se zapošljavaju po uvjetima općeg zakona o radu. Njemačka: Nastavnici se u nekim saveznim pokrajinama zapošljavaju sklapanjem ugovora na neodređeno. Široko gledano, njihov se status može usporediti sa statusom državnog službenika. Španjolska: Nastavnici imaju status karijernog državnog službenika uz nekoliko iznimaka (vjeroučitelji i stručno osoblje zaposleno na temelju ugovora). Irska: Podaci nisu potvrđeni na nacionalnoj razini. Malta: Na višoj sekundarnoj razini karijerni državni službenici odnose se samo na državne škole, dok su zaposlenici u javnom sektoru na višoj sekundarnoj razini zaposleni na temelju ugovora, budući da je isti postao dio Sveučilišta u Malti. Poljska: Nastavnici na prvoj i drugoj stepenici na karijernoj ljestvici nastavnika (odnosno, pripravnici i nastavnici zaposleni na temelju ugovora) imaju status zaposlenika na temelju ugovora dok nastavnici na trećoj i četvrtoj stepenici (odnosno, zaposleni i licencirani nastavnici) imaju status jednak statusu karijernih državnih službenika.

TRAJANJE PROBNOG ROKA ZNAČAJNO SE RAZLIKUJE MEĐU ZEMLJAMA Nakon završenog inicijalnog obrazovanja nastavnika nastavnici u većini zemalja moraju proći probni rok prije negoli steknu pravo rada na neodređeno vrijeme. Ova slika pokazuje stanje kod nastavnika s cjelovitom kvalifikacijom koji ulaze u struku. Slika pokazuje kako probni rad postoji u svim zemljama izuzev Belgije, Litve, Rumunjske i Turske. Uglavnom se odnosi na sve nastavnike koji ulaze u struku, neovisno o tome jesu li (karijerni) državni službenici ili zaposleni na temelju ugovora (vidi sliku B5).


51

Trajanje probnog rada značajno se razlikuje među zemljama. U zemljama u kojima su nastavnici zaposleni prema općem zakonodavstvu o radu, obično su dužni proći probni rada definiran u ugovoru sukladno standardnoj praksi zapošljavanja.

Za razliku od ovih, u zemljama u kojima se nastavnici zapošljavaju kao (karijerni) državni službenici probni rada traje puno dulje. U Grčkoj, Cipru i Mađarskoj, primjerice, probni rada traje od 24 do 36 mjeseci. Njemačka i Lihtenštajn su među zemljama koje postavljaju minimalno i/ili maksimalno trajanje probnog rada. U ovim zemljama, ovo je razdoblje prilično dugo te traje od 24 do 36 mjeseci.

Postoji samo nekoliko razlika među zemljama. Tamo gdje ima razlika, one se uglavnom odnose na nastavnike koji ulaze u struku na predprimarnoj razini, gdje probni rad nije uvjet (Njemačka) ili je kraći nego na drugim razinama obrazovanja (Austrija i Island).

U zemljama u kojima postoji pripravništvo (vidi sliku A10) može se odvijati u isto vrijeme kada i probni rad ili može biti sastavni dio istog. To je slučaj u Francuskoj, Italiji, Luksemburg, Malta, Portugal i Ujedinjena Kraljevina.

Slika B6: Trajanje probnog rada (u mjesecima) za nastavnike koji ulaze u struku u predprimarnom, primarnom i općem (nižem ili višem) sekundarnom obrazovanju (ISCED 0, 1, 2 i 3), 2011./2012. g.

Mjeseci Mjeseci

Maksimalno Minimalno Fiksno Određuje poslodavac Nema probnog rada


Objašnjenje Razdoblje probnog rada odnosi se na privremeno zapošljavanje u obliku probnog rada. Uvjeti se razlikuju ovisno o propisima o radu. Može trajati od nekoliko mjeseci do nekoliko godina. Osobe na probnom radu mogu biti dužne proći završnu procjenu; uspješan završetak obično je popraćen zapošljavanjem na neodređeno. Razdoblje probnog rada može obuhvaćati i pripravničku fazu.

Napomena za pojedinu zemlju Bugarska: Ravnatelj škole ima pravo zaposliti nastavnika na probni rok od šest mjeseci do godinu dana, ali može i odmah ponuditi ugovor na neodređeno vrijeme. Češka: Ravnatelj škole ima pravo zaposliti nastavnika na probni rok do najviše tri mjeseca, ali može i odmah ponuditi ugovor na neodređeno vrijeme. Njemačka: Za zaposlene na temelju ugovora u primarnom i sekundarnom obrazovanju, fiksno trajanje probnog rada je šest mjeseci. Na razini ISCED 0, nije određeno trajanje probnog roka. Španjolska: Trajanje i razvoj probnog rada za nastavnike odgovara nastavnicima karijernim državnim službenicima i ovo se razdoblje razlikuje ovisno o autonomnoj zajednici. Italija: Nastavnici moraju odraditi 180 dana službe u sklopu 12-mjesečnog razdoblja probnog rada. Luksemburg: Slika samo prikazuje stanje na razini ISCED 0 i 1 za nastavnike državne službenike. Na razini ISCED 2 i 3 razdoblje probnog rada traje od 24 do 40 mjeseci. Za zaposlene na temelju ugovora, razdoblje probnog rada je fiksno (24 mjeseca na razini ISCED 1 i 12 mjeseci na razini ISCED 2 i 3). Nizozemska: U kolektivnim ugovorima za primarno i sekundarno obrazovanje stoji da se razdoblje probnog roka može dogovoriti između poslodavca i zaposlenika do najviše dva mjeseca, međutim, o tome odlučuje škola. Austrija: Na razini ISCED 0, minimalno trajanje probnog roka jest jedan mjesec. Poljska: Minimalno trajanje probnog roka za zapošljavanje na temelju ugovora jest devet mjeseci. Island: Slika prikazuje samo stanje na razini ISCE 1 i 2. Na razini ISCED 0 i 3 razdoblje probnog roka je fiksno (3 mjeseca).


52

UVJETI ZA SKLAPANJE UGOVORA NA ODREĐENO OBIČNO SU PROPISANI

U javnom obrazovanju nastavnici obično pripadaju kategoriji radnog odnosa opisanoj na slici B5. Međutim, postoji niz razloga zbog kojih nastavnici u Europi mogu raditi na određeno vrijeme. Zamjena odsutnog nastavnika obično je glavni razlog za takve ugovore. Drugi razlog zbog kojeg se odabire ugovor na određeno vrijeme jest zapošljavanje nastavnika koji nisu u potpunosti kvalificirani za rad koji obavljaju. Ovo se može odnositi na hitne mjere u slučaju manjka nastavnika. Nastavnici se na određeno vrijeme mogu zapošljavati i prije stjecanja prava na ugovor na neodređeno vrijeme.

Diljem Europe sve zemlje imaju zakonodavstvo kojim se regulira primjena ugovora na određeno vrijeme, uz iznimku Francuske, Rumunjske i Islanda. Trajanje ugovora na određeno vrijeme propisano je u nekoliko zemalja. Primjerice, u Malti i Portugalu ugovori na određeno vrijeme obično traju jednu školsku godinu. U Danskoj su ograničeni na najviše dvije godine. Na Cipru se godišnji ugovori na određeno vrijeme primjenjuju zbog manjka odobrenih stalnih radnih mjesta na nacionalnoj razini. U praksi to znači da nastavnici nekoliko godina mogu raditi na ugovorima koje sklapaju na razdoblje od jedne godine prije nego što se zaposle na probni rok i dobiju dužnosti i odgovornosti nastavnika zaposlenih na neodređeno vrijeme. Na sekundarnoj razini nastavnici zaposleni na određeno vrijeme mogu čak raditi na mjesečnim ugovorima. Situacija je slična u Portugalu na svim obrazovnim razinama.

Slika B7: Propisi vezani za ugovore na određeno vrijeme ili ugovore o djelu nastavnika u primarnom i općem (nižem i višem) sekundarnom obrazovanju (ISCED 1, 2 i 3), 2011./2012. g.

Propisi:

postoje

ne postoje

Izvor: Eurydice.

Objašnjenje Ugovori na određeno vrijeme odnose se na ugovore koji završavaju na određeni datum ili automatski kada je određena zadaća ispunjena ili se dogodio određeni događaj.

Napomena za pojedinu zemlju Irska: Podaci nisu potvrđene na nacionalnoj razini. Ujedinjena Kraljevina (ENG/WLS/NIR): Zapošljavanje nastavnika regulirano je zakonom o radu. K tome, dokument o plaćama i uvjetima rada nastavnika u školi koji se objavljuje na godišnjoj razini, a odnosi se na nastavnike u Engleskoj i Walesu, obuhvaća sažete informacije o tome kako se isplaćuju naknade nastavnicima koji se zapošljavaju na kraće vrijeme.

Neke zemlje jasno propisuju odredbe i uvjete za produživanje ugovora na određeno vrijeme. Primjerice, u Češkoj i Slovačkoj najduže je trajanje ugovora na određeno tri godine. Može se produžiti samo dva puta, što znači da četvrti ugovor (s istim poslodavcem) ne može biti na određeno. U Finskoj


53

se ugovor na određeno vrijeme može koristiti samo ukoliko postoje jasni temelji za to. Ako je vidljivo da je riječ o stalnom radnom mjestu, ugovor se mora sklapati na neodređeno vrijeme. Prema općem zakonu o radu, smatra se da je zaposlenik u stalnom radnom odnosu nakon što je pet godina radio na temelju ugovora na određeno vrijeme.

Konačno, u drugoj skupini zemalja, ugovori na određeno vrijeme nude se nastavnicima koji nisu u potpunosti kvalificirani za svoje radno mjesto. U Estoniji, primjerice, ugovor na razdoblje od jedne godine često se nudi nekvalificiranim nastavnicima te osoba bez visokoškolskih kvalifikacija na ovaj način može biti zaposlena kao nastavnik. Slično tako, u Švedskoj osoba bez potrebnih nastavničkih kvalifikacija može biti zaposlena na razdoblje od najviše jedne godine na temelju ugovora na određeno vrijeme. U Turskoj, u slučaju manjka nastavnika, osobe koje nemaju nastavničku kvalifikaciju, ali imaju visokoškolsku kvalifikaciju, mogu poučavati u predprimarnom ili primarnom obrazovanju do 30 sati tjedno i u sekundarnom obrazovanju do 24 sata tjedno.

VEĆINA NASTAVNIKA ZAPOSLENA JE NA TEMELJU UGOVORA NA NEODREĐENO VRIJEME

Međunarodno ispitivanje poučavanja i učenja (TALIS) OECD-a iz 2008. godine pokazalo je stvarno stanje zapošljavanja nastavnika u 17 europskih zemalja. U prosjeku, u europskim zemljama koje su sudjelovale u ispitivanju 80% nastavnika na razini ISCED 2 imaju ugovore na neodređeno. 16% nastavnika u Europi na razini ISCED 2 imaju ugovore na određeno na jednu školsku godinu ili manje, a 4% ima ugovore na određeno na više od jedne školske godine.

Broj nastavnika s ugovorima na neodređeno najviši je u Danskoj i Malti, gdje je više od 95% nastavnika zaposleno na temelju ugovora na neodređeno vrijeme, a najniži je u Portugalu, gdje je riječ o samo 68%. Otprilike 15% nastavnika u Portugalu ima privremeni ugovor na razdoblje duže od jedne školske godine, a 17% ima ugovore i na kraće razdoblje. U prosjeku, ugovori na određeno vrijeme uobičajeni su način reguliranja radnog statusa u Irskoj i Italiji, gdje je gotovo 20% nastavnika na razini ISCED 2 zaposleno na razdoblje od jedne školske godine ili kraće.

Slika B8: Vrsta radnog odnosa nastavnika na razini ISCED 2, 2008. g.

Stalno zaposlen

Ugovor na određeno vrijeme na razdoblje duže od jedne školske godine

Ugovor na određeno vrijeme na razdoblje od jedne školske godine ili kraće

Zemlje koje nisu sudjelovale u prikupljanju podataka

UK (1) = UK-ENG/WLS/NIR

EU BE nl BG DK EE IE ES IT LT HU MT AT PL PT SI SK IS TR NO Stalno zaposlen 79,9 80,7 84,6 96,6 84,2 73,4 75,6 80,6 92,4 86,1 96,3 89,3 77,1 67,6 82,8 82,1 : 88,3 89,9 Određeno >1 školske godine 4,4 4,8 4,4 0,3 5,0 7,8 6,5 4,2 2,9 1,2 2,0 5,1 15,0 2,2 3,8 : 4,7 1,8

Određeno <= 1 školske godine 15,7 14,6 11,0 3,1 10,8 18,8 17,9 19,4 3,4 11,0 2,5 8,7 17,8 17,4 15,0 14,1 : 7,1 8,3

Izvor: OECD, TALIS 2008 baza podataka.

Napomena za pojedinu zemlju EU: Europski prosjek temelji se na podacima koje su dostavile zemlje koje su sudjelovale u ispitivanju. Island: Iako je država sudjelovala u TALIS-u 2008, podaci, na zahtjev države, nisu uključeni u bazu podataka.


54

NEKI NASTAVNICI S 10-GODIŠNJIM RADNIM STAŽEM NEMAJU UGOVOR NA NEODREĐENO VRIJEME

Podaci TALIS-a 2008 pokazuju da u zemljama koje su sudjelovale u ispitivanju neki nastavnici na razini ISCED 2 s dugim radnim stažem nemaju stalni radni odnos. U prosjeku, u zemljama koje su sudjelovale u istraživanu, 9% nastavnika s 10-godišnjim radnim iskustvom ima ugovor na određeno vrijeme, dok 6% nastavnika ima ugovore ograničene na jednu školsku godinu ili manje.

Međutim, postoje neka odstupanja od ovog općeg trenda. Portugal se ističe s razmjerno visokim brojem nastavnika koji imaju više od 10 godina iskustva i koji rade na temelju ugovora na određeno vrijeme (16,7%); 4,3% radi na ugovore koji se sklapaju na razdoblje kraće od jedne godine. U Poljskoj i Slovačkoj značajno više nastavnika od europskog prosjeka (10% i 8%) ima ugovore koji se sklapaju na jednu godinu ili manje. Slično tako, u Estoniji i Španjolskoj više od 10% nastavnika ima ugovore na određeno vrijeme.

Međutim, čini se da vrsta radnog odnosa nije povezana s radnim stažem općenito, nego s radnim stažem kod jednog poslodavca. Podaci TALIS-a 2008 pokazuju da u većini europskih zemalja koje su sudjelovale u ispitivanju gotovo svi nastavnici (98%) koji su radili u istoj školi duže od 10 godina imaju stalni radni odnos. Međutim, 11% nastavnika u Estoniji i 9% nastavnika u Poljskoj koji su radili u istoj školi duže od 10 godina imaju ugovore na određeno (nije prikazano na slici).

Slika B9: Udio nastavnika na razini ISCED 2 s više od 10 godina nastavničkog iskustva zaposlenih na temelju ugovora na određeno vrijeme, 2008. g.

Ugovor na određeno na razdoblje više od 1 školske godine

Ugovor na određeno na razdoblje od 1 školske godine i manje



EU BE nl BG DK EE IE ES IT LT HU MT AT PL PT SI SK IS TR NO Određeno >1 školska godina 2,9 0,8 2,5 0,1 4,7 2,2 4,1 0 3,5 2,4 1,0 1,0 3,3 12,4 1,1 2,8 : 3,2 0,7

Određeno <= 1 školska godina 5,8 0,7 5,7 0,7 7,8 2,8 7,8 5,0 2,6 4,1 0,8 0,7 10,3 4,3 3,6 8,4 : 0,7 1,2




55

VIŠE OD JEDNE TREĆINE NASTAVNIKA RADI U ISTOJ ŠKOLI DUŽE OD 10 GODINA

Prema podacima TALIS-a 2008, nastavnici u europskim zemljama obično ostaju u istoj školi dulje vremena. U europskim zemljama, u prosjeku 37% nastavnika na razini ISCED 2 zaposleni su u istoj školi duže od 10 godina. 22% nastavnika radi u istoj školi 6 do 10 godina, a 16% od 3 do 5 godina. Otprilike četvrtina nastavnika na razini ISCED 2 radi u školi u kojoj su trenutno zaposleni kraće od tri godine, a samo 15% ih radi u istoj školi kraće od jedne godine.

Međutim, postoje neke značajne razlike između ovdje analiziranih europskih sustava. Nastavnici na razini ISCED 2 u Bugarskoj, Estoniji, Litvi, Mađarskoj, Austriji i Sloveniji ne sele se često iz jedne škole u drugu. U ovim zemljama više od polovice nastavnika radilo je u istoj školi duže od 10 godina. Nastavnici u Austriji najduže ostaju u istoj školi: otprilike dvije trećine nastavnika na razini ISCED 2 radi u istoj školi duže od 10 godina. Za razliku od Austrije, u Turskoj polovica nastavnika na razini ISCED 2 radi u istoj školi najduže dvije godine i samo 6% nastavnika ostaje u školi duže od 10 godina. Također, u Španjolskoj i Italiji otprilike jedna trećina nastavnika na razini ISCED 2 radi u istoj školi kraće od tri godine. Ovaj podatak iznenađuje, budući da je udio nastavnika u starijoj dobnoj skupini (više od 40 godina) razmjerno visok u ovim zemljama.

Slika B10: Radni staž u istoj školi za nastavnike na razini ISCED 2, 2008. g.

< 1 godina 1-2 godine 3-5 godina 6-10 godina > 10 godina Zemlje koje nisu sudjelovale u prikupljanju podataka


EU BE nl BG DK EE IE ES IT LT HU MT AT PL PT SI SK IS TR NO < 1 godina 15,1 7,0 9,5 10,5 5,5 8,1 19,7 23,4 5,2 9,7 15,5 5,3 10,3 14,9 5,6 9,3 : 24,2 8,0 1-2 godine 9,9 6,5 5,9 11,3 8,8 7,9 10,8 11,2 6,3 5,8 8,6 4,6 8,2 21,6 6,3 7,9 : 25,7 9,3 3-5 godina 15,8 17,0 12,0 19,3 16,6 16,5 19,1 14,5 11,8 11,3 19,4 9,7 16,6 16,0 14,7 17,9 : 27,5 16,5 6-10 godina 22,2 23,1 15,1 19,6 15,8 19,6 19,4 19,9 18,6 18,0 27,3 13,9 41,6 17,6 15,7 19,0 : 16,4 23,7 > 10 godina 37,0 46,5 57,5 39,3 53,3 47,8 31,0 31,0 58,2 55,2 29,3 66,6 23,3 29,8 57,8 46,0 : 6,3 42,5


Objašnjenje Izvorne kategorije 11-15 godina, 16-20 godina i preko 20 godina agregirani u više od 10 godina.



56

SAMO ČETVRTINA NASTAVNIKA SMATRA DA LOŠI REZULTATI RADA MOGU DOVESTI DO OTKAZA U ŠKOLI

Samo nešto više od jedne četvrtine nastavnika u europskim zemljama na razini ISCED 2 vjeruje da bi u njihovoj školi nastavnici mogli dobiti otkaz kao posljedicu dosljedno loših rezultata rada. Međutim, postoje značajne razlike među zemljama. Vrlo mali broj nastavnika (manje od 15%) misli da trajno loše obavljanje posla može dovesti do otkaza u Irskoj, Austriji, Sloveniji i Turskoj. Za razliku od njih, oko dvije trećine nastavnika na razini ISCED 2 u Bugarskoj i Litvi smatra da rezultati rada mogu imati utjecaja. U Belgiji (Flamanskoj zajednici) i Slovačkoj više od 30% nastavnika na razini ISCED 2 složilo se da bi u njihovim školama nastavnici dobili otkaz u slučaju dosljedno loših rezultata rada. U većini su ovih zemalja nastavnici zaposleni na temelju ugovora koji sklapaju s školom ili tijelima lokalne vlasti (vidi sliku B4 i B5).

Slika B11: Postotak nastavnika na razini ISCED 2 koji se slažu ili izrazito slažu da bi u njihovim školama nastavnici dobili otkaz u slučaju dosljedno loših rezultata rada, 2008. g.

Slaže se Izrazito se slaže Zemlje koje nisu sudjelovale u prikupljanju podataka


EU BE nl BG DK EE IE ES IT LT HU MT AT PL PT SI SK IS TR NO Slaže se 24,4 39,0 51,6 31,3 26,7 9,3 12,3 23,5 53,6 30,3 21,2 9,2 31,0 24,7 8,6 39,5 : 7,0 7,5 Izrazito se slaže 3,7 4,7 13,1 3,7 3,0 1,7 2,9 3,8 6,6 4,0 3,4 2,3 3,2 2,5 0,2 2,9 : 3,3 3,2



57

TRAJNO STRUČNO USAVRŠAVANJE I MOBILNOST

TRAJNO STRUČNO USAVRŠAVANJE SLUŽBEA JE OBVEZA NASTAVNIKA U VEĆINI EUROPSKIH ZEMALJA

Trajno stručno usavršavanje (CPD) posljednjih godina značajno dobilo na važnosti. Sada se u 28 obrazovnih sustava ono smatra obveznim. Ova se obveza obično utvrđuje zakonodavstvom ili propisima, a u nekim zemljama ugovorima o radu nastavnika ili kolektivnim ugovorom. Važno je napomenuti da su određene vrste usavršavanja povezane s uvođenjem novih obrazovnih reformi. Njih organiziraju nadležna tijela i uglavnom su obvezna čak i u onim zemljama u kojima stručno usavršavanje nije profesionalna obveza.

Slika C1: Status trajnog stručno usavršavanje nastavnika u predprimarnom, primarnom i općem (nižem i višem) sekundarnom obrazovanju (ISCED 0, 1, 2 i 3), 2011./2012. g.

Predprimarno obrazovanje ISCED 0

Profesionalna obveza

Uvjet za napredovanje

Nije obvezno

Izvor: Eurydice.

Objašnjenje Trajno stručno usavršavanje odnosi se na formalno i neformalno usavršavanje, koje može, primjerice, obuhvaćati predmetno i pedagoško usavršavanje. U određenim slučajevima ove aktivnosti mogu voditi stjecanju daljnje kvalifikacije. Profesionalna obveza odnosi se na zadaću koja se tako opisuje u radnim propisima/ugovorima/zakonima ili drugim propisima o nastavničkoj struci.

Napomena za pojedinu zemlju Irska: Podaci nisu potvrđeni na nacionalnoj razini. Malta: U javnim školama, CPD nije uvjet za napredovanje, ali se dodatne kvalifikacije uzimaju u obzir. Međutim, na višoj sekundarnoj razini (ISCED 3), CPD je uvjet za promociju. Finska: CPD nije obvezan za nastavnike na razini ISCED 0 koji rade u centrima za skrb o djeci.

Šest zemalja utvrđuje minimalni broj sati trajnog stručnog usavršavanja (Luksemburg, Mađarska, Malta, Portugal, Rumunjska i Finska). U nekim je zemljama sudjelovanje u minimalnom broju sati trajnog stručnog usavršavanja neophodno za ostanak u struci (vidi sliku C4). U drugim zemljama (Nizozemska, Slovenija i Ujedinjena Kraljevina (Škotska)) minimalni broj sati stručnog usavršavanja smatra se pravom nastavnika.

Nekoliko zemalja u kojima je stručno usavršavanje profesionalna obveza dodatno potiče nastavnike na sudjelovanje u stručnom usavršavanju tako što je stručno usavršavanje uvjet za unaprjeđenje, odnosno, dokaz o sudjelovanju prilaže se prilikom prijavljivanja za napredovanje. U Bugarskoj, Španjolskoj, Litvi, Portugalu, Rumunjskoj, Sloveniji i Slovačkoj, stručno usavršavanje dužnost je i uvjet za napredovanje u struci i povećanje plaće.


58

U Danskoj, Irskoj, Grčkoj, Francuskoj, Nizozemskoj, Poljskoj, Švedskoj, Islandu i Norveškoj sudjelovanje nastavnika u stručnom usavršavanju ne spominje se u smislu službene obveze. Međutim, u Francuskoj i Poljskoj, stručno je usavršavanje jasno vezano za napredovanje u struci. U drugim obrazovnim sustavima, čak i ako nije uvjet za napredovanje, stručno se usavršavanje i dalje smatra velikom prednošću. U mnogim se zemljama kod vrednovanja nastavnika pozitivno gleda na sudjelovanje u stručnom usavršavanju (vidi sliku D17).

ŠKOLE SU OBIČNO DUŽNE IMATI PLANOVE TRAJNOG STRUČNOG USAVRŠAVANJA U većini europskih obrazovnih sustava škole su dužne imati plan usavršavanja. Razvoj takvog plana obično je odgovornost ravnatelja škole, uprave škole ili nastavnika zaduženog za koordinaciju stručnog usavršavanja u školi. U nekim obrazovnim sustavima usvajanje plana stručnog usavršavanja kolektivna je odgovornost cijelog nastavnog osoblja. Primjerice, u Italiji, plan stručnog usavršavanja odobrava nastavni zbor. Naravno, planovi stručnog usavršavanja trebaju uzeti u obzir razvojne potrebe nastavnika u kontekstu smjernica ili propisa tijela najviše razine.

Slika C2: Status plana stručnog usavršavanja na školskoj razini za nastavnike u predprimarnom, primarnom i općem (nižem i višem) sekundarnom obrazovanju (ISCED 0, 1, 2 i 3), 2011./2012. g.

Predprimarno obrazovanje ISCED 0

Predprimarno i primarno obrazovanje (ISCED 0-1)

Obvezno

Nije obvezno

Izvor: Eurydice.

Napomena za pojedinu zemlju Irska: Podaci nisu potvrđeni na nacionalnoj razini. Španjolska: Razlikuje se ovisno u autonomnoj zajednici.

U nekoliko zemalja postoje različiti zahtjevi za planiranje stručnog usavršavanja na različitim razinama. U Estoniji i Norveškoj škole ne moraju razvijati plan stručnog usavršavanja za nastavnike na razini ISCED 0, dok se na Cipru planovi stručnog usavršavanja ne traže ni za ISCED 0 ni ISCED 1. S druge strane, u Luksemburgu su planovi stručnog usavršavanja obvezni za nastavnike na razini ISCED 0 i ISCED 1, ali izborni na razini ISCED 2 i ISCED 3.

U Španjolskoj su obrazovna tijela odgovorna za politiku vezanu uz planiranje stručnog usavršavanja u pojedinim teritorijima. Neka tijela izričito od škola traže izradu godišnjih planova stručnog usavršavanja, dok ih nekoliko samo izdaje preporuke.

Diljem Europe planovi stručnog usavršavanja obično su sastavni dio godišnjeg plana rada škole ili razvojnog plana škole, iako nekoliko obrazovnih sustava zahtijeva zasebne planove stručnog usavršavanja. Kada škole razvijaju zasebne planove, isti ponekada obuhvaćaju dulje razdoblje.


59

Primjerice, u Mađarskoj škole imaju 5-godišnje planove usavršavanja, dok u Portugalu ravnatelj škole odobrava 2-godišnji plan usavršavanja.

PLANOVI STRUČNOG USAVRŠAVANJA ZA POJEDINE NASTAVNIKE OBIČNO SE IZRAĐUJU NA RAZINI ŠKOLE ILI NA NAJVIŠOJ RAZINI

Planovi stručnog usavršavanja razvijaju se na razini škole u većini europskih obrazovnih sustava i često su obvezni (vidi sliku C2). U mnogim zemljama ili regijama, međutim, tijela najviše razine utvrđuju prioritetne teme ili područja. Nadalje, u mnogim zemljama ova tijela određuju dodatna usavršavanja koja nastavnici moraju pohađati kako bi stekli pravo na novo radno mjesto, primjerice, ukoliko žele poučavati novi predmet ili držati nastavu na višoj razini. U Grčkoj i Hrvatskoj planiranje CPD-a isključivo je u nadležnosti tijela najviše razine.

U dvanaest zemalja nastavnici su dužni imati vlastiti plan stručnog usavršavanja. Obično se ovi individualni planovi razvijaju tijekom postupka vrednovanja nastavnika, dok je u nekim zemljama to zaseban postupak. U Nizozemskoj i Ujedinjenoj Kraljevini (Škotskoj) svaki je nastavnik odgovoran za razvoj vlastitog plana stručnog usavršavanja. Međutim, u Škotskoj nastavnici moraju usuglasiti svoje planove s voditeljem te voditi vlastiti osobni zapisnik stručnog usavršavanja.

Čak i kad pojedini planovi CPD-a nisu obvezni, nastavnici ih često izrađuju kako bi upravljali svojim CPD-om te potkrijepili zahtjeve za financiranje.

Samo je u dvije zemlje (Norveškoj i Turskoj) izričito lokalna razina uključena u definiranje planova CPD-a nastavnika. U Portugalu je to regionalna razina.

Slika C3: Razine odlučivanja koje definiraju razvojne potrebe/planove usavršavanja nastavnika u predprimarnom, primarnom i općem (nižem i višem) sekundarnom obrazovanju (ISCED 0, 1, 2 i 3), 2011./2012. g.

Tijelo najviše razine zaduženo za obrazovanje

Regionalna/lokalna razina

Razina škole

Razina pojedinog nastavnika

Lijevo ISCED 0 + 1

Desno ISCED 2 + 3 Ne zahtjeva se definirani plan CPD-a


Objašnjenje Vezano uz razlike među razinama ISCED-a, stanje na višim razinama prikazano je na slici. Osiguravanje besplatnih programa CPD-a od strane tijela najviše razine odgovornih za odlučivanje ne smatra se izričitim planiranje razvojnih potreba. Razina pojedinog nastavnika odnosi se na obvezne individualne planove CPD-a za nastavnike. Analiza razvojnih potreba pregled je razvojnih i obrazovnih potreba. Obično se navode potrebne ključne kompetencije ili vještine, vrednuje postojeća razina kompetencija i zatim prepoznaju područja koja treba razviti. Plan stručnog usavršavanja obično definira strategije, zadaće i metode koje će se koristit kako bi se ispunile razvojne potrebe.

Napomena za pojedinu zemlju Irska: Podaci nisu potvrđeni na nacionalnoj razini. Norveška: Moguće su razlike na lokalnoj razini i između različitih općina.

Iako je planiranje stručnog usavršavanja uglavnom zadatak uprave škole, ono se obično provodi u suradnji s drugim stranama (primjerice, izvoditeljima) i svim relevantnim razinama odlučivanja. Često inspektori upravi škole daju preporuke o područjima kojima se nastavno osoblje mora baviti kako bi


60

unaprijedilo svoje znanje i vještine. Često individualni planovi i/ili planovi škola razvijeni sukladno prioritetima najviše razine služe kao poveznica između zahtjeva škole i potreba pojedinih nastavnika.

Samo Njemačka, Irska, Latvija, Austrija, Finska i Švedska ne traže definirani plan usavršavanja ni na jednoj razini. Međutim, čak i kad se formalni plan ne traži, mogu postojati preporuke za neformalno planiranje stručnog usavršavanja. Primjerice, u Latviji nastavnici, prema zakonu, trebaju planirati svoj razvoj kvalifikacija u suradnji s ravnateljem škole.

NAPREDOVANJE JE GLAVNI POTICAJ NASTAVNICIMA ZA SUDJELOVANJE U STRUČNOM USAVRŠAVANJU

Većina europskih obrazovnih sustava sudjelovanje u stručnom usavršavanju smatra profesionalnom dužnošću ili obvezom (vidi sliku C1). Međutim, često postoje određeni poticaji kako bi se nastavnike potaknulo na unaprjeđenje vještina i znanja.

Najčešći poticaj za sudjelovanje u stručnom usavršavanju njegova je uloga u napredovanju nastavnika. U 18 europskih obrazovnih sustava sudjelovanje u stručnom usavršavanju jasno je povezano s unaprjeđenjem ili sustavom napredovanja u struci. Štoviše, u devet obrazovnih sustava nastavnici ne mogu ući u razmatranje za promaknuće ako nisu ostvarili određena trajna stručna usavršavanja (vidi sliku C1). Međutim, stručno usavršavanje rijetko je jedini uvjet za napredovanje. Prije bi se moglo reći da je ono samo jedan od neophodnih uvjeta ili se smatra da stvara dodatnu vrijednost. Općenito gledano, stručno usavršavanje važna je stavka u vrednovanju rada nastavnika (vidi sliku D17).

Neke zemlje čak određuju koja je vrsta i koliko je sati stručnog usavršavanja potrebno za napredovanje. Primjerice, da bi dobili promaknuće, nastavnici u Portugalu moraju uspješno završiti 50 sati stručnog usavršavanja. Slovenija za sve akreditirane programe stručnog usavršavanja ima bodovni sustav vezan uz sustav napredovanja u struci.

Sedam zemalja nudi novčane poticaje nastavnicima koji sudjeluju u određenom CPD-u (vidi sliku D10). To znači da se povećanje plaće i/ili dodatne naknade isplaćuju unutar iste razine radnog mjesta (bez promaknuća u višu razinu). U Španjolskoj se svakih pet do šest godina nastavnicima državnim službenicima isplaćuju naknade za sudjelovanje u minimalnom broju sati programa stručnog usavršavanja koje nude ovlašteni centri. Nastavnici mogu ostvariti pravo na ovu naknadu najviše pet puta tijekom karijere u struci. U Sloveniji nastavnici u srednjim školama koji nakon završetka dodatnog studijskog programu poučavaju treći predmet dobivaju ovakvu naknadu.

Sedam obrazovnih sustava određene vrste stručnog usavršavanja ili minimalni broj sati stručnog usavršavanja smatra neophodnim preduvjetom za imenovanje u određena zvanja. Primjerice, kako bi ostali u struci, u Mađarskoj svi nastavnici moraju završiti 120 sati stručnog usavršavanja svakih sedam godina. U Rumunjskoj je svaki nastavnik dužan prikupiti 90 stručnih bodova svakih pet godina. Ponekada CPD postaje neophodan za neke skupine nastavnike nakon uvođenja novog zakona. Primjerice, u Švedskoj nakon što su zakonom o obrazovanju (2010. godine) uvedeni novi uvjeti u smislu kvalifikacija, nastavnici koji nisu ispunjavali nove uvjeti bili su dužni pohađati određeni program CPD-a kako bi ostali u nastavničkoj struci.

Šest zemalja nastavnicima odobrava slobodne dane ili plaćeni dopust kako bi pohađali stručno usavršavanje. Primjerice, za sudjelovanje na seminaru tijekom ljetnih školskih praznika nastavnici na razini ISCED 1 u Irskoj mogu dobiti ograničeni broj dana godišnjeg odmora. U Grčkoj nastavnici mogu tražiti plaćeni dopust kako bi završili poslijediplomski ili doktorski studij. U Španjolskoj nastavnici mogu uzeti plaćeni dopust za CPD vezan uz inovacije i istraživanja u obrazovanju. U Italiji je nastavnicima


61

dopušteno pohađanje 150 sati stručnog usavršavanja za stjecanje certifikata i pet slobodnih dana za druge vrste CPD-a. U Portugalu vrijeme za usavršavanje iznosi najviše pet uzastopnih radnih dana ili osam izdvojenih radnih dana u jednoj školskoj godinu.

Neke zemlje nastavnicima isplaćuju naknade kao paušalni iznos. U Grčkoj se nastavnicima nudi jednokratna novčana pomoć za pohađanje određenih programa stručnog usavršavanja. Na Malti se novčane naknade nude za sudjelovanje u tri godišnja programa stručnog usavršavanja koji se održavaju nakon nastave te za stečene akademske kvalifikacije. U Nizozemskoj nastavnici na sekundarnoj razini imaju pravo na naknadu za usavršavanje u iznosu od najmanje 500 eura godišnje.

U Španjolskoj i Turskoj CPD je važan kod prijelaza na drugo radno mjesto. U Španjolskoj je to prednost kod prijave na službene „pozive za mobilnost“ (natječaji za prijelaz na drugo radno mjesto) i kod popunjavanja radnih mjesta karijernih državnih službenika i savjetnika u inozemstvu. U Turskoj je sudjelovanje u stručnom usavršavanju neophodno ako se nastavnik prijavljuje za prijelaz na radno mjesto u drugom gradu.

Važno je napomenuti da unatoč raznim poticajima za sudjelovanje u stručnom usavršavanju dostupnim diljem Europe većina obrazovnih sustava obično nudi jednu vrstu. Samo osam obrazovnih sustava nudi više od dvije vrste poticaja. S druge strane, Belgija (Flamanska i Francuska zajednica), Češka, Danska, Njemačka, Irska (ISCED 1-3), Latvija, Luksemburg, Ujedinjena Kraljevina, Island i Norveška (za ISCED 0) ne nude nikakve definirane poticaje nastavnicima za sudjelovanje u stručnom usavršavanju.

Slika C4: Poticaji nastavnicima u predprimarnom, primarnom i općem (nižem i višem) sekundarnom obrazovanju (ISCED 0, 1, 2 i 3) za sudjelovanjem u stručnom usavršavanju, 2011./2012. g.

Napredovanje

Novčani poticaj

Neophodno za zadržavanje određenog zvanja

Slobodni dani

Jednokratna novčana naknada

Profesionalna mobilnost/prijelaz na drugo

radno mjesto Razlikuje se na lokalnoj

razini

Lijevo ISCED 0 + 1

Desno ISCED 2 + 3 Nema izravnih posebnih poticaja


Objašnjenje Napredovanje znači unaprjeđenje u viši profesionalni razred. Obuhvaćeno je samo unaprjeđenje u više nastavničko zvanje; promaknuće na mjesto ravnatelja škole, predavača na nastavničkim fakultetima ili inspektora nije uzeto u obzir. Novčani poticaji definirani su kao povećanja plaće i/ili dodatne naknade u istom zvanju.

Napomena za pojedinu zemlju Češka: Napredovanje i dodatne naknade odnose se samo na posebne kategorije nastavnika, primjerice, obrazovne savjetnike u školama, ali nema automatskog stjecanja prava. Irska: Podaci nisu odobreni na nacionalnoj razini. Irska i Norveška: Lijeva strana šesterokuta odnosi se na ISCED 0, desna na ISCED 1-3.


62

ZA STRUČNO SE UASVRŠAVANJE NUDI FINANCIJSKA POMOĆ

Svi obrazovni sustavi nude neku vrstu financijske pomoći za CPD nastavnika. Dodjela takve pomoći podliježe određenim kriterijima i smjernicama, ali obično je jedini uvjet da je CPD dogovoren i odobren od strane uprave škole. Tri su glavne vrste financijske pomoći vezane uz provedbu CPD-a i one obuhvaćaju pokrivanje troškove izvoditelja CPD-a, dodjelu sredstava školama ili izravnu refundacija troškova svakom nastavniku.

Ponuda besplatnih programa usavršavanja jedan je od načina na koji mnoge zemlje s nastavnika uklanjanju financijski teret sudjelovanja u stručnom usavršavanju. Gotovo svi obrazovni sustavi pokrivaju troškove izvoditelja, tako da nastavnici mogu besplatno sudjelovati u stručnom usavršavanju. Ipak, nije uobičajeno da sva trajna stručna usavršavanja budu besplatna te na besplatne programe nemaju svi automatsko pravo. Uistinu, postoje velike razlike između zemalja s obzirom na vrstu programa koji se financiraju na ovaj način. Obrazovne vlasti obično pokrivaju troškove izvoditelja CPD-a koji se smatra obveznim za nastavnike ili koji spada u prioritetne teme ili područja o kojima odlučuju tijela najviše razine. Primjerice, u Belgiji (Francuskoj zajednici), Italiji, Cipru i Portugalu obvezni su programi CPD-a besplatni. U Belgiji (Flamanskoj zajednici) to je slučaj s odobrenim usavršavanjima iz prioritetnih područja.

Katkad stav prema osiguravanju besplatnog programa CPD-a ovisi o administrativnoj organizaciji zemlje. U Bugarskoj su sva usavršavanja organizirana na nacionalnoj razini financirana iz državnog proračuna te besplatna, dok se CPD organiziran na regionalnoj ili lokalnoj razini financira iz školskog proračuna. U Španjolskoj su besplatna ona trajna stručna usavršavanja koja provode tijela nadležna za obrazovanje.

U Švedskoj se pružatelji obrazovanja (općinske škole ili privatne/subvencionirane samostalne škole) za CPD u sklopu određenih nacionalnih prioritetnih područja mogu prijaviti središnjim tijelima zaduženima za obrazovanje.

U nekim slučajevima obrazovna tijela mogu pokriti samo dio troškova izvoditeljima CPD-a. To je slučaj u Sloveniji s obzirom na neke prioritetne i obvezne programe koje organizira ministarstvo.

Drugi najčešći oblik financiranja CPD-a jest dodjela sredstava školama, često uz programe koji se nude besplatno. U 24 europske zemlje škole od javnih vlasti dobivaju sredstva za osiguravanje CPD-a za nastavnike. U nekim zemljama postoji određeni iznos alociran za CPD; u drugima škole same odlučuju o proračunu za CPD. Primjerice, u Češkoj je proračun za CPD uključen u ukupni iznos koji se dodjeljuje školama. U Ujedinjenoj Kraljevini (Engleskoj, Walesu i Sjevernoj Irskoj) odgovornost za financiranje CPD-a prenesena je na škole. Međutim, iznos za CPD nije definiran. Škole same odlučuju koliko će sredstava izdvojiti za CPD na temelju svojih specifičnih potreba i okolnosti te u skladu sa svojim planovima razvoja. Međutim, u samo šest zemalja (Irska, Latvija, Luksemburg, Nizozemska, Lihtenštajn i Norveška) škole od javnih tijela dobivaju sredstva za pokrivanje troškova osiguravanja zamjene za nastavnika koji je odsutan zbog sudjelovanja u programu usavršavanja.

Dvadeset obrazovnih sustava jasno spominje da su putni troškovi za određene vrste CPD-a pokriveni iz javnih sredstava. To je obično povezano s usavršavanjima koja nude tijela najviše razine ili CPD-om koji organizira škola. Primjerice, u Belgiji (Flamanskoj zajednici) većina škola financira putne troškove i obrazovne materijale za ovu aktivnost iz subvencije škole. U Italiji se refundiraju putni troškovi za usavršavanja koja organizira škola ili ministarstvo. Na Cipru se potpora za putne troškove daje za seminare koje organizira ciparski pedagoški institut. Poljska, djelomično ili u potpunosti pokriva izdatke za putne troškove, smještaj i hranu u slučaju kada nastavnike njihova ustanova/škola izravno upućuje


63

na usavršavanje. U Rumunjskoj se putni troškovi refundiraju za aktivnosti koje se pohađaju u dogovoru s obrazovnim tijelima.

Kod putnih troškova obično se primjenjuju geografska ograničenja. Primjerice, u Portugalu se putni troškovi plaćaju samo kad je udaljenost od nastavnikovog službenog mjesta boravka do mjesta usavršavanja iznad utvrđenog praga.

Financijske mjere usmjerene su izravno na pojedine nastavnike u deset obrazovnih sustava. Nastavnici se mogu prijaviti za javna sredstva kako bi pokrili naknade za CPD koji ne organiziraju škole, obrazovna tijela ili druge javne ustanove. U nekim zemljama ova vrsta potpore dostupna je za cijeli niz CPD aktivnosti, dok je u drugima ograničena na cjelokupne studijske programe koji vode do više kvalifikacije. Španjolska nastavnicima izravno nudi financijsku potporu za usavršavanja koja nisu besplatna, uglavnom ona vezana uz unaprjeđenje znanja stranih jezika.

Slika C5: Financijska potpora kojom se nastavnicima pomaže u sudjelovanju u stručnom usavršavanju u predprimarnom, primarnom i općem (nižem i višem) sekundarnom obrazovanju (ISCED 0, 1, 2 i 3), 2011./2012. g.

Besplatno usavršavanje (pokriveni troškovi izvoditelja)

Škole od javnih tijela dobivaju sredstva za financiranje CPD-a nastavnika

Pokriveni putni troškovi nastavnika

Nastavnici se mogu prijaviti za financiranje od strane javnih tijela

Škole od javnih tijela dobivaju sredstva za pokriće troškova zamjene nastavnika

Lijevo ISCED 0 + 1

Desno ISCED 2 + 3

Izvor: Eurydice. UK (1) = UK-ENG/WLS/NIR Napomena za pojedinu zemlju Njemačka i Norveška: Lijeva strana šesterokuta odnosi se na ISCED 0, desna na ISCED 1-3. Irska: Podaci nisu potvrđeni na nacionalnoj razini. Španjolska: Putni troškovi pokriveni su samo u nekim autonomnim zajednicama.

U Nizozemskoj postoje samo dvije izravne mjere financijske potpore za CPD nastavnika. Kako bi podigla razina stručnosti i produbila stručna znanja nizozemska je vlada 2008. godine uvela Stipendiju za razvoj nastavnika. U početku se mogla koristiti i za kratka usavršavanja, ali od 2012. godine samo za programe kojima se stječe diploma prvostupnika ili magistra. Usto, nastavnici se mogu prijaviti za stipendiju za doktorski studij, koja im nudi mogućnost provedbe doktorskog istraživanja na sveučilištu dva dana u tjednu tijekom četiri godine, uz zadržavanje plaće (školama se refundira trošak).

U Sloveniji se nastavnici upisani na izvanredni studij mogu prijaviti za financijsku pomoć kako bi pokrili naknade za dodatne programe (studijske programe drugog ciklusa kojima nastavnici stječu kvalifikaciju za poučavanje predmeta na višoj razini).

U Ujedinjenoj Kraljevini (Engleskoj) Poslijediplomska shema stručnog usavršavanja i Shema stipendija stručnog usavršavanja nudi subvencije za troškove upisnina za CPD koji nosi bodove. U Walesu, nakon uspješno završenog propisanog razdoblja pripravništva, svi nastavnici imaju pravo na programe Ranog stručnog usavršavanja (EPD) tijekom prve i druge godine rada. Sredstva se mogu koristiti za sve prihvatljive troškove vezane uz EPD, kao što su zamjene za nastavnika i pokriće naknada za seminare, konferencije i radionice.

Za novije informacije o financiranju CPD-a, molimo vidjeti: EACEA/Eurydice, 2013 (5).

(5) EACEA/Eurydice, 2013. Financiranje obrazovanja u Europi 2000. – 2012.: utjecaj ekonomske krize.


64

TIJELO NAJVIŠE RAZINE OBIČNO ODOBRAVA TE PRATI KVALITETU PROGRAMA TRAJNOG STRUČNOG USAVRŠAVANJA NASTAVNIKA

Zbog velikog broja i različitosti izvoditelja osiguravanje kvalitete programa ili aktivnosti stručnog usavršavanja složena je zadaća. CPD koji provode ustanove visokog obrazovanja u obliku kratkih programa ili cjelokupnih studijskih programa obično podliježe praćenju i/ili akreditaciji od strane tijela nadležnog za osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju (to se često odnosi i na programe inicijalnog obrazovanja nastavnika, vidi sliku A9). Druge vrste programa CPD-a obično se prate kroz zaseban sustav osiguravanja kvalitete.

U polovici europskih obrazovnih sustava osiguravanje kvalitete programa CPD-a provode obrazovna tijela najviše razine. To je obično ministarstvo nadležno za obrazovanje. Primjerice, u Slovačkoj ministarstvo akreditira programe CPD-a na temelju preporuka Akreditacijskog vijeća za trajno obrazovanje nastavnika i stručnog osoblja. Međutim, u nekoliko zemalja ovo nije odgovornost ministarstva. Primjerice, u Španjolskoj su obrazovna tijela autonomnih zajednica zadužena za provođenje ove zadaće. U Mađarskoj je Obrazovno tijelo (Oktatási Hivatal), vladina agencija, odgovorno za provođenje akreditacijskog procesa svih programa usavršavanja, dok dopusnice za programe izdaje njegovo Akreditacijsko tijelo za CPD (Pedagógus-továbbképzési Akkreditációs Testület).

Slika C6: Tijela odgovorna za akreditaciju i/ili praćenje kvalitete programa usavršavanja nastavnika u predprimarnom, primarnom i općem (nižem i višem) sekundarnom obrazovanju (ISCED 0, 1, 2 i 3), 2011./2012. g.

Tijelo najviše razine nadležno za obrazovanje

Inspekcija za CPD

Neovisno tijelo koje radi u ime javnog tijela

Drugo tijelo

Lijevo ISCED 0 + 1

Desno ISCED 2 + 3 Nema propisa Izvoditelji CPD-a u inozemstvu


Objašnjenje Ovo ne obuhvaća akreditaciju studijskih programa, budući da osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju ovdje nije uzeto u obzir.

Napomena za pojedinu zemlju Irska: Podaci nisu potvrđeni na nacionalnoj razini. Španjolska: Samo neke autonomne zajednice imaju neovisna tijela koja rade u ime javnog tijela. K tome, prosvjetni inspektori mogu obavljati zadaće vezane uz nadzor CPD-a. Italija i Latvija: Postoji samo akreditacija. Austrija: Prikazane informacije ne odnose se na ISCED 0.


65

U šest obrazovnih sustava postoje posebne inspekcije za CPD koje vrše akreditaciju. To može biti jedna ustanova ili mreža regionalnih inspekcija. Primjerice, u Francuskoj to obuhvaća prosvjetne inspektore, regionalne prosvjetne inspekcije i inspekcije obrazovanja pri académies.

U šest obrazovnih sustava postoje neovisna tijela za akreditaciju CPD-a koja obavljaju ovaj posao u ime javnog tijela. Ovdje je često riječ o glavnom tijelu zaduženom za pružanje obrazovne potpore i programa CPD-a. Primjerice, Pedagoški institut Cipra nudi besplatne programe usavršavanja, ali i prati te akreditira kvalitetu svih programa usavršavanja. U Litvi je Centar za razvoj obrazovanja ovlašten od strane ministarstva za akreditaciju programa stručnog usavršavanja nastavnika i ustanova koji isti provode. U Hrvatskoj je Agencija za odgoj i obrazovanje javna ustanova odgovorna za pružanje stručne i savjetodavne podrške u području općeg obrazovanja. Agencija organizira i provodi programe trajnog stručnog usavršavanja, ali i recenzira i daje mišljenje o drugim programima usavršavanja u skladu s postupkom akreditacije obrazovnih ustanova.

U Bugarskoj i Poljskoj regionalna i lokalna tijela odgovorna su za akreditaciju programa CPD-a. Bugarska ima složeniju strukturu: na najvišoj razini programe CPD-a akreditira uprava za kvalifikacije nastavnika pri Ministarstvu obrazovanja, mladih i znanosti. Postoji i 28 regionalnih inspekcija obrazovanja, i, pored toga, nekoliko centara za kvalifikacije nastavnika na lokalnoj razini. U Poljskoj je akreditacija CPD-a isključivo odgovornost glavnih obrazovnih tijela na regionalnoj razini, prvenstveno prosvjetnih nadzornika (kurator). U Belgiji (Francuskoj zajednici) svaka je obrazovna mreža odgovorna za akreditaciju CPD-a, ali je Institut za trajno obrazovanje (Institut de la Formation en cours de carrière) zadužen za horizontalne programe CPD-a.

Osam obrazovnih sustava nema propise o vrednovanja ili akreditaciji izvoditelja CPD-a. Međutim, to ne znači da ne postoji sustav kontrole kvalitete izvoditelja CPD-a. Primjerice, Ujedinjena Kraljevina (Škotska) je osnovala registar izvoditelja CPD-a prema kojem organizacije moraju ispunjavati skup osnovnih uvjeta.

NEDOSTATAK PEDAGOŠKE PRIPREME NASTAVNIKA PREDSTAVLJA PROBLEM U NEKIM ZEMLJAMA

U mnogim je europskim zemljama CPD prema propisima profesionalna obveza (vidi sliku C1). Međutim, uočena potreba za CPD-om značajno se razlikuje među 17 europskih zemalja koje su 2008. godine sudjelovale u OECD-ovom Međunarodnom ispitivanju o učenju i poučavanju (TALIS). U prosjeku, samo 18% ispitanih nastavnika na razini ISCED 2 imalo je ravnatelje škola koji su smatrali da je u njihovim školama „nedostatak pedagoške pripreme nastavnika otežavao nastavu“ „u određenoj mjeri“ ili „u velikoj mjeri“. Zemlja s najvećim postotkom nastavnika na razini ISCED 2 čiji su ravnatelji škola smatrali da je ovo utjecalo na nastavu jest Italija s više od 50%, dok se postotak kretao oko 40% u Turskoj, Španjolskoj i Litvi. S druge strane, u Bugarskoj, Estoniji, Poljskoj i Slovačkoj vrlo je malo ravnatelja škola smatralo da nedostatak pedagoške pripreme nastavnika otežava nastavu u značajnoj mjeri.


66

Slika C7: Postotak nastavnika na razini ISCED 2 čiji su ravnatelje škola smatrali da je u njihovim školi „nedostatak pedagoške pripreme nastavnika otežavao nastavu“ „u određenoj mjeri“ ili „u velikoj mjeri“, 2008. g.

U određenoj mjeri U velikoj mjeri



EU BE nl BG DK EE IE ES IT LT HU MT AT PL PT SI SK IS TR NO U određenoj mjeri 14,0 8,5 3,3 5,1 4,3 : 20,6 39,2 27,2 14,6 10,7 15,0 1,0 16,4 10,7 3,5 : 12,4 10,9 U velikoj mejri 3,9 0,3 0,0 5,9 0,7 : 17,4 14,3 10,5 7,0 6,9 1,0 1,4 2,1 3,8 0,0 : 30,5 Izvor: OECD, TALIS 2008, baza podataka.

Objašnjenje Nedostatak pedagoške pripreme znači da nastavnici nisu pripremljeni za izazove s kojima se suočavaju, primjerice, u ophođenju sa sve raznolikijim obrazovnim skupinama, upravljanju ponašanjem učenika i učinkovitoj primjeni informacijsko-komunikacijskih tehnologija.

Napomena za pojedinu zemlju EU: Europski prosjek temelji se na podacima koje su dostavile zemlje koje su sudjelovale u ispitivanju. Irska: Iako je zemlja sudjelovala u TALIS-u 2008, na njezin zahtjev uklonjena je strukturna poveznica između škole i nastavnika. Island: Iako je zemlja sudjelovala u TALIS-u 2008, na njezin zahtjev podaci nisu uvršteni u bazu.

NEMAJU SVE EUROPSKE ZEMLJE SHEME MOBILNOSTI ZA TRANSNACIONALNO OBRAZOVANJE NASTAVNIKA

Većina zemalja ima mjere za provedbu Programa cjeloživotnog učenja Europske unije (LLP). Međutim, sheme nacionalne mobilnosti kojima se potiče nastavnike na sudjelovanje u obrazovnim aktivnostima u drugoj europskoj zemlji (transnacionalno obrazovanje) ne postoje u svim europskim zemljama.

U nekoliko zemalja prilike za uključenje nastavnika u transnacionalno obrazovanje usko su povezane s učenjem jezika. U Francuskoj se mobilnost nastavnika potiče u sklopu politike promicanja i diverzifikacije modernih jezika. U Španjolskoj su neke sheme mobilnosti nastavnika organizirane na središnjoj razini, a druge na razini autonomnih zajednica. Autonomna zajednica Andaluzije, primjerice, ima programe učenja na ciljnom jezika koji nastavnicima nude usavršavanja u zemljama engleskog, francuskog i njemačkog govornog područja.


67

Slika C8: Transnacionalne sheme mobilnosti za nastavnike (ISCED 0, 1, 2 i 3), 2011./2012. g.

Nacionalne sheme

postoje

ne postoje

Izvor: Eurydice.

Napomena za pojedinu zemlju Irska: Podaci nisu potvrđeni na nacionalnoj razini. Austrija: Podaci se ne odnose na ISCED 0.

Neke europske zemlje, kao što su Španjolska i Italija, imaju bilateralne sporazume kojima se podupire transnacionalno obrazovanje nastavnika.

U Grčkoj nastavnici u primarnom i sekundarnom obrazovanju imaju pravo dopusta u svrhu obrazovanja, s mogućnošću produljenja, ako im je dodijeljena stipendija od nacionalne zaklade za stipendije. Ovaj dopust u svrhu obrazovanju može se koristiti za poslijediplomski studij u inozemstvu.

U Ujedinjenoj Kraljevini (Engleskoj, Walesu i Sjevernoj Irskoj) nastavnici mogu sudjelovati u razmjenama u zemljama Commonwealtha na temelju Programa razmjene nastavnika Commonwealtha. U Škotskoj postoji Škotski program trajnog međunarodnog stručnog usavršavanja (SCIPD) koji obrazovnim stručnjacima omogućuju studiranje u inozemstvu. Fulbrighov program razmjene nastavnika britanskim nastavnicima nudi mogućnost razmjene radnog mjesta s američkim nastavnicima tijekom zimskog semestra ili jedne cijele akademske godine. Program provodi British Council u suradnji s ministarstvom vanjskih poslova SAD-a.

Osam zemalja (Danska, Estonija, Finska, Island, Latvija, Litva, Norveška i Švedska) iz nordijsko-baltičke regije uključeno je u program Nordplus. Ovaj je program važan alat kojim se podupiru raznolike aktivnosti suradnje u obrazovanju između ovih zemalja. Ima nekoliko potprograma usmjerenih na različite ciljne skupine i različita područja obrazovanja. Transnacionalna mobilnost nastavnika i drugog pedagoškog osoblja u predprimarnom, primarnom i nižem sekundarnom obrazovanju obuhvaćena je programom Nordplus junior, dok program Nordplus za visoko obrazovanje obuhvaća potporu za međunarodnu mobilnost nastavnika i drugog pedagoškog osoblja u višem sekundarnom obrazovanju.

69

U V J E T I R A D A I P L A Ć A

U VEĆINI EUROPSKIH ZEMALJA BROJ UČENIKA NA JEDNOG NASTAVNIKA IZNOSI IZMEĐU10 I 15

Omjer učenik/nastavnik ukupan je broj učenika podijeljen s ukupnim brojem nastavnika i ne treba ga miješati s veličinom razreda koja se odnosi na broj učenika koje se zajedno poučava u jednom razredu. Ovaj je omjer, međutim, pokazatelj veličine nastavničke radne snage u određenoj zemlji.

U primarnom, kao i u sekundarnom obrazovanju, većina zemalja ima omjer učenik/nastavnik koji se kreće od 10 do 15 učenika po nastavniku. U EU-27 prosječan omjer učenik/nastavnik u primarnom obrazovanju jest 14,5 učenika po nastavniku, dok je u sekundarnom obrazovanju riječ o oko 13 učenika po nastavniku.

U primarnom obrazovanju samo Litva i Lihtenštajn imaju omjere niže od 10 učenika po nastavniku. Turska, s druge strane, s omjerom 22:1 jedina je zemlja u kojoj vrijednost prelazi 20.

Na razini sekundarnog obrazovanja nijedna zemlja ne bilježi omjer veći od 20. Najviši omjer može se naći u Nizozemskoj (16,5), Ujedinjenoj Kraljevini (16) i Turskoj (17,6).

Tri zemlje (Litva, Portugal i Lihtenštajn) na sekundarnoj razini navode omjere manje od osam učenika po nastavniku.

Slika D1: Omjer učenika i nastavnog osoblja u primarnom i sekundarnom obrazovanju (ISCED 1, 2 i 3), kombinirani privatni i javni sektor, 2010. g.

Učenici

ISCED 1 ISCED 2 + 3

EU-27 BE BG CZ DK DE EE IE EL ES FR IT CY LV LT LU HU ISCED 1 14,5 12,4 17,6 18,7 11,5 16,7 16,2 15,9 : 13,2 18,7 11,3 14,0 11,9 9,9 10,1 10,8 ISCED 2 + 3 12,9 9,4 12,2 12,7 : 15,9 15,9 14,4 : 9,9 12,3 12,0 10,0 10,8 7,8 9,1 11,6 MT NL AT PL PT RO SI SK FI SE UK HR IS TR LI NO CH ISCED 1 14,4 15,7 12,2 10,0 10,9 16,7 16,2 17,1 14,0 11,7 19,8 14,7 10,3 21,7 8,8 10,5 : ISCED 2 + 3 8,8 16,5 9,6 12,3 7,5 13,4 11,0 14,1 13,7 12,3 16,0 10,6 11,3 17,6 7,9 9,7 :

Izvor: Eurostat.

Objašnjenje Omjer učenik/nastavnik dobiva se dijeljenjem ukupnog broja učenika (izraženog kao ekvivalent punog radnog vremena) na određenoj razini obrazovanja s ukupnim brojem nastavnika kao ekvivalenta punog radnog vremena koji rade na istoj razini. Nastavnici ne obuhvaćaju samo redovne nastavnike već i pomoćne nastavnike, nastavnike specijaliste i bilo koje druge nastavnike uključene u rad s djecom u razredu, s malim skupinama djece ili s pojedincima. Osoblje koje ima zadaće koje nisu poučavanje (inspektori, ravnatelji koji ne poučavaju, nastavnici na privremenom radu i slično) i budući nastavnici koji u školi obavljaju nastavnu praksu nisu uključeni.

Napomena za pojedinu zemlju Belgija: ISCED 2 i 3 obuhvaća ISCED 4. Na razini ISCED 2-3 uključeni su programi socijalne podrške. Danska i Island: ISCED 2 je uključen u ISCED 1. Italija, Nizozemska, Lihtenštajn i Norveška: Samo javne ustanove. Nizozemska: ISCED 1 uključuje ISCED 0. ISCED 2 i 3 uključuje ISCED 4. Island: ISCED 2 i 3 uključuje dio ISCED-a 4.

UVJETI RADA I PLAĆA

70

NEKOLIKO ZEMALJA NUDI DODATNU STRUČNU POMOĆ U RAZREDU ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U UČENJU

Dobro osposobljeni stručnjaci koji provode individualne intervencije ili pojačane intervencije u manjim skupinama, pružaju vrlo učinkovitu pomoć nastavnicima koji rade s učenicima koji imaju općenite teškoće u učenju.

Cjelokupna slika pokazuje da većina zemalja osigurava dostupnost obrazovnih psihologa. Većina zemalja zapošljava i logopede i stručnjake za rad s djecom s posebnim obrazovnim potrebama (SEN). Međutim, nastavnici specijalizirani za čitanje ili matematiku potporu pružaju u samo nekoliko zemalja (Zajednica njemačkog govornog područja u Belgiji, Cipar, Malta, Poljska, Ujedinjena Kraljevina, Island i Lihtenštajn). U dvanaest zemalja zastupljeno je nekoliko drugih struka, uglavnom socijalni radnici i socijalni pedagozi. Općenito, manje škole imaju manje mogućnosti za osiguravanje stručnjaka. Stručna pomoć može doći i od samih nastavnika. U Finskoj, primjerice, mnogi nastavnici osposobljeni su za pružanje pomoći u čitanju i matematici, kao i za posebne obrazovne potrebe.

Dostupnost obrazovnih psihologa u školi često je propisana i obvezna. U Francuskoj zajednici Belgije, primjerice, svaka škola mora biti povezana sa psihološko-medicinskim i socijalnim centrom (centre psycho-médico social) koji osigurava psihologe, socijalne radnike i medicinske sestre. U Češkoj je profesionalno usmjeravanje i savjetovanje regulirano odlukom koja daje popis savjetodavnih usluga koje se pružaju besplatno. U Estoniji su škole dužne jamčiti usluge stručnjaka svim učenicima, a školski savjetodavni centri osnovani su u velikim gradovima u svakoj zemlji. U Luksemburgu škole imaju „službu za psihologiju i profesionalno usmjeravanje“ (service de psychologie et d'orientation scolaire). U Poljskoj su javne škole dužne pružati psihološku i pedagošku pomoć učenicima. Ravnatelj škole odgovoran je za zapošljavanje relevantnog osoblja. U Finskoj zakonodavstvo nalaže da se učenicima osiguraju zdravstvene i socijalne usluge, ali o načinu osiguravanja istih odlučuje pružatelj obrazovanja. Sve odluke vezane uz dobrobit donose se u suradnji s timovima raznih stručnjaka, što znači da su obično uključeni nastavnici, školsko medicinsko osoblje, školski socijalni radnici i psiholozi. U Norveškoj nastavnici mogu potražiti stručnu pomoć od školske zdravstvene službe i obrazovno-psihološke službe. U Turskoj i Slovačkoj svaka škola ima nastavnika za profesionalno usmjeravanje i savjetovanje.

Logopedi se češće zapošljavaju u predprimarnom i primarnom obrazovanju nego u sekundarnom obrazovanju. Dostupnost ovih specijalista obično nije obvezna i zahtijeva posebno financiranje. U Francuskoj zajednici Belgije, primjerice, škole mogu izabrati zaposliti ovu vrstu stručnjaka u sklopu mjera pozitivne diskriminacije. U Češkoj zapošljavanje ove vrste stručnjaka podliježe odobrenju osnivača škole, koji osigurava dodatno financiranje.

Mnoge zemlje imaju odredbe o zapošljavanju osoblja za posebne obrazovne potrebe. Ovi stručnjaci katkad pružaju podršku učenicima s općenitim teškoćama u učenju. U Španjolskoj, primjerice, iako se uglavnom usmjeravaju na učenike s posebnim obrazovnim potrebama, oni surađuju i s nastavnicima i drugim stručnjacima u prepoznavanju teškoća u učenju. Ovo osoblje savjetuje i sudjeluje u pripremanju, praćenju i vrednovanju potrebnih kurikularnih prilagodbi za ove učenike.

Neke zemlje osiguravaju cijeli niz stručnjaka koji pomažu nastavnicima. U Španjolskoj, osim logopeda, psihologa i obrazovnog osoblja za posebne obrazovne potrebe, postoje „nastavnici za dopunsko obrazovanje“ (Profesor de Educación Compensatoria) koji razvijaju dopunske aktivnosti za skupine u nepovoljnom položaju i u određenim teritorijalnim područjima ili za učenike koji su se kasnije uključili u


71

španjolski obrazovni sustav. Nastavnici u službi zajednice savjetuju i sudjeluju u procjeni potreba učenika te se izravno bave učenicima i obiteljima učenika s teškoćama u učenju koji dolaze iz nepovoljnih socio-ekonomskih i kulturnih uvjeta. Na Malti škole imaju dodatne nastavnike koji pomažu osobama odgovornima za prepoznavanje učenika koji zaostaju u učenju u temeljnim predmetima. U Nizozemskoj je dostupan niz stručnjaka. Za sekundarno obrazovanje zadaće osoblja za pomoć u obrazovanju nisu određene, ali u praksi i zbog njihovog velikog broja u primarnom obrazovanju postoje vrlo specijalizirane zadaće. U Sloveniji škole moraju osigurati usluge savjetovanja zapošljavanjem profesionalnih savjetnika s popisa stručnjaka. U Ujedinjenoj Kraljevini (Engleskoj, Walesu i Sjevernoj Irskoj) mentori u učenju podržavaju, motiviraju i postavljaju izazove učenicima sa slabijim rezultatima te im pomažu u prevladavanju teškoća u učenju.

Slika D2: Stručnjaci koji se zakonski propisuju kao potpora nastavnicima u radu s učenicima s općenitim teškoćama u učenju u predprimarnom, primarnom i općem (nižem i višem) sekundarnom obrazovanju (ISCED 0, 1, 2 i 3), 2011./2012. g.

Logoped

Obrazovni psiholog

Nastavnik specijaliziran za čitanje

Nastavnik specijaliziran za matematiku

Obrazovno osoblje za rad s posebnim

potrebama

Drugi stručnjaci

Lijevo

Desno Stručnjaci osigurani na svim razinama ISCED-a

ISCED 0-1 ISCED 2-3 Stručnjaci osigurani samo na određenoj razini ISCED-a


Objašnjenje Općenite teškoće u učenju odnose se na teškoće u učenju koje nisu izravno vezane uz neko posebno fizičko, senzorno ili intelektualno oštećenje, nego mogu biti uzrokovane vanjskim čimbenicima kao što su nepovoljni socio-kulturni uvjeti, ograničene mogućnosti učenja, manjak potpore kod kuće, neodgovarajući kurikulum, nedovoljno poučavanja u ranim godinama. Ova se slika ne odnosi na potporu koja se pruža učenicima s posebnim obrazovnim potrebama u redovitim školama. U slučajevima kada su stručnjaci dostupni samo na predprimarnoj ili primarnoj razini, slika se odnosi na ISCED 1, osim logopeda u Njemačkoj i Hrvatskoj koji su dostupni samo na razini ISCED 0. U slučajevima kada su stručnjaci dostupni samo na nižoj ili višoj sekundarnoj razini, slika se uvijek odnosi na ISCED 2.

Napomena za pojedinu zemlju Španjolska: Razlikuje se ovisno o autonomnoj zajednici. Francuska: Najnovije obrazovne politike više su usmjerene na individualnu pomoć učenicima od strane samih nastavnika nego stručnjaka specijalista. Cipar: Na razini ISCED 1 postoji niz nastavnika specijaliziranih za čitanje koji rade kao nastavnici savjetnici. Austrija: U nekim saveznim pokrajinama dostupni su nastavnici specijalizirani za čitanje. Finska: Obrazovno osoblje koje se bavi posebnim potrebama često intervenira kod teškoća u čitanju na razini ISCED 1. Norveška: Redoviti nastavnici mogu kontaktirati nastavnike za čitalačku pismenost koji su specijalizirani za pomoć u učenju i poučavanje čitanja i pisanja.


72

POTPORA NASTAVNICIMA DOSTUPNA JE U VEĆINI ZEMALJA, ALI SE O NJOJ ODLUČUJE NA RAZINI ŠKOLE

Osim specifičnih problema s kojima se mogu susresti na početku karijere (za koje postoje određene mjere potpore – vidi sliku A11), nastavnici se tijekom svog rada mogu suočiti sa situacijama koje im otežavaju učinkovito provođenje dužnosti. Područja potpore ovdje su navedena, prvenstveno za (1) osobna pitanja, za (2) sukobe, koji uključuju učenike, roditelje i/ili kolege, te za (3) nastavnu djelatnost kao takvu i, konkretnije, za razvoj stručnih kompetencija.

U većini zemalja nastavnicima se nudi posebna potpora kako bi mogli iskoristiti mogućnosti trajnog stručnog usavršavanja (CPD) (vidi slike C1-C6). Raširena je i potpora za nastavnike koji se suočavaju s problemima u međuljudskim odnosima te pomoć u osobnim pitanjima, ali su ove vrste potpore rijeđe propisane. Neke zemlje propisuju potporu u sva tri područja (Španjolska, Malta, Portugal, Ujedinjena Kraljevina (Engleska, Wales i Sjeverna Irska) i Lihtenštajn). Osiguravanje i propisivanje mjera potpore obično je jednako na sve tri obrazovne razine.

Osiguravanje potpore za razvoj stručnih kompetencija često je propisano u okviru trajnog stručnog usavršavanja. U Irskoj, primjerice, država nudi mrežu obrazovnih centara diljem zemlje. U Španjolskoj služba za multidisciplinarno savjetovanje pomaže kod pitanja različitosti i povezanih teškoća u učenju. U Poljskoj savjetnici za nastavnu metodologiju pružaju potporu stručnom razvoju nastavnika u sljedećim područjima: planiranje, organizacija i procjena ishoda poučavanja, izbor i razvoj kurikuluma i nastavnih materijala, unaprjeđenje nastavnih metoda i uvođenje inovacija. U Italiji škole samostalno odlučuju hoće li koristiti sustav mentorstva uz obvezni plan stručnog usavršavanja. U Mađarskoj postoje timovi predmetnih nastavnika koji jedni drugima pomažu u razvoju stručnih kompetencija. Slično tako, u Sloveniji nastavnici istog predmeta ili predmetnog područja čine regionalnu obrazovnu skupinu kojom koordiniraju savjetnici iz Nacionalnog instituta za obrazovanje.

Potpora nastavnicima koji se suočavaju s konfliktnim situacijama propisuje se u polovici zemalja koja je nude, a o njoj se odlučuje na razini škole u drugoj polovici zemalja. U Francuskoj zajednici Belgije školama su dostupne usluge medijacije, intervencije na zahtjev nastavnika, ravnatelja škole, učenika ili roditelja. U Španjolskoj je nekoliko obrazovnih tijela osnovalo „promatračnice suživota“ kako bi pomogli nastavnicima u rješavanju sukoba koji nastaju u njihovim školama. U praksi medijaciju mogu provoditi rukovoditeljski timovi, nastavno osoblje ili „komisije za suživot i medijaciju“. U Litvi zakon o obrazovanju nalaže da se u svakoj školi osnuje „komisija za dobrobit djeteta“ koja bi se bavila sukobima i vezanim pitanjima.

Potpora za osobna pitanja često proizlazi iz općih zakona o radu i odnosi se i na nastavničku struku, te je usmjerena na dobrobit, zdravstvenu zaštitu te pitanja ravnoteže između poslovnog i privatnog života. U Češkoj, uz primjenu zakona o radu, nastavnicima koji su završili određenu vrstu osposobljavanja može se odobriti manji broj sati nastave kako bi imali više vremena za pružanje psihološke pomoći i kako bi se bavili mogućim konfliktnim situacijama koje uključuju učenike, nastavnike i/ili njihove obitelji. U Slovačkoj je tjedno nastavno opterećenje nastavnika zaduženih za savjetovanje u obrazovanju manje nego za druge nastavnike kako bi se osiguralo vrijeme za obavljanje dužnosti savjetovanja. U Irskoj je Ministarstvo za obrazovanje i vještine, u suradnji sa sindikatima nastavnika i upravljačkim tijelima škole, izradio Strategiju medicine rada s naglaskom prvenstveno na prevenciji, a ne liječenje. Vanjski pružatelj usluga „Carecall“ omogućuje nastavnicima i članovima obitelji pristup povjerljivom savjetovanju u pitanjima kao što su zdravlje, veze, stres, sukob, i slično. U Španjolskoj, u kojoj opći sustav zdravstva osigurava psihološku skrb, potporu nude i


73

sindikati nastavnika kroz djelovanje Službe za pomoć nastavnicima. Na Malti ured Službe za potporu osoblju nudi savjetovanje obrazovnom osoblju, organizira grupe za uzajamnu potporu, te sustavno usavršavanje za cjelokupno osoblje kako bi se unaprijedila ravnoteža između privatnog života i posla. U Mađarskoj je podrška nastavnicima u osobnim pitanjima zadaća ravnatelja škole. Slično tako, u Ujedinjenoj Kraljevini (Engleskoj, Walesu i Sjevernoj Irskoj), ravnatelj škole odgovoran je za dobrobiti osoblja; to je njegova/njezina profesionalna obveza.

Slika D3: Mjere potpore za nastavnike u predprimarnom, primarnom i općem (nižem i višem) sekundarnom obrazovanju (ISCED 0, 1, 2 i 3), 2011./2012. g.

Osobna pitanja

Sukobi

Razvoj stručnih kompetencija

Potpora propisana Mjere potpore utvrđene na razini škole


Objašnjenje Osobna pitanja odnose se na pitanja privatne i/ili psihološke prirode, primjerice, životne okolnosti, sagorijevanje na poslu i slično. Sukobi se odnose se na one konfliktne situacije koje uključuju učenike, roditelje i/ili kolege, primjerice, sukobi disciplinske prirode s učenicima.

Napomena za pojedinu zemlju Irska: Podaci nisu potvrđeni na nacionalnoj razini. Nizozemska: Liječnik za tvrtke (bedrijfsarts) nudi potporu nastavnicima u osobnim pitanjima. Austrija: Na razini ISCED 0 osigurana je potpora samo za osobna pitanja.

U VEĆINI ZEMALJA UGOVOR O RADU NASTAVNIKA SADRŽI I DRUGE OBVEZE PORED NEPOSREDNOG ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA

U velikoj većini europskih zemalja radno vrijeme nastavnika uvelike je određeno brojem sati neposrednog odgojno-obrazovnog rada. Međutim, u većini slučajeva uključene su i druge aktivnosti. Broj sati tijekom kojih nastavnik mora biti dostupan u školi za druge aktivnosti, kao što su sastanci ili obveze vezane uz upravljanje, mogu također biti navedene, kao što je slučaj u 18 zemalja. Ukupno radno vrijeme pojam je koji se koristi u većini ispitanih zemalja i odgovara ukupnom broju radnih sati tjedno, kako je utvrđeno kolektivnim ugovorima ili drugim oblicima ugovorima.

Za većinu zemalja stanje je jednako u primarnom i općem (nižem i višem) sekundarnom obrazovanju. Međutim, u predprimarnom obrazovanju stanje je znatno drugačije: tamo je često riječ o većem broju sati neposrednog odgojno-obrazovnog rada (vidi sliku D5a). S druge strane, broj sati neposrednog odgojno-obrazovnog rada nije određen za ovu razinu u Danskoj, Njemačkoj i Austriji.

Radno vrijeme nastavnika ugovorom je određeno isključivo kao broj sati neposrednog odgojno-obrazovnog rada u samo tri europske zemlje ili regije (Francuska zajednica i Zajednica njemačkog govornog područja Belgije, i Lihtenštajn) dok u Flamanskoj zajednici Belgije, Irskoj, Italiji, Cipru, Malti i Finskoj ono uključuje sate rada u nastavi i vrijeme tijekom kojeg nastavnik mora biti dostupan u školi.

Konačno, u Nizozemskoj, Švedskoj i Ujedinjenoj Kraljevini (Engleskoj, Walesu i Sjevernoj Irskoj) broj sati neposrednog odgojno-obrazovnog rada nastavnika nije propisano na središnjoj razini. U


74

Nizozemskoj je samo ukupno radno vrijeme propisano zakonom. U Švedskoj je propisan cjelokupni godišnji broj radnih sati uz vrijeme tijekom kojeg nastavnici trebaju biti dostupni u školi. U Ujedinjenoj Kraljevini (Engleskoj, Walesu i Sjevernoj Irskoj) propisima je određen broj sati tijekom kojih nastavnik mora biti dostupan kako bi obavljao dužnosti u školi ili na drugom mjestu koje ravnatelj škole odredni.

U zemljama u kojima su sati određeni za zasebne aktivnosti definirani kao dio tjednog opterećenja nastavnika s punim radnim vremenom, oni se značajno razlikuju od zemlje do zemlje (vidi sliku D5a).

Slika D4: Službena definicija radnog vremena nastavnika u predprimarnom, primarnom i općem (nižem i višem) sekundarnom obrazovanju (ISCED 0, 1, 2 i 3), 2011./2012. g.

Objašnjenje Sve se informacije odnose na puno radno vrijeme. Nastavnici koji još nisu stekli kvalifikaciju ili koji su na početku karijere nisu uzeti u obzir ako imaju drukčiju normu. Službena definicija odnosi se na radno vrijeme kako je definirano u ugovoru o radu nastavnika, opisu poslova ili drugim službenim dokumentima. Ove definicije izdaju središnja tijela ili regionalna tijela u zemljama u kojima su ona tijela najviše razine zadužena za obrazovanje. Broj sati neposrednog odgojno-obrazovnog rada odnosi se na vrijeme koje nastavnici provedu sa skupinom učenika. U nekim zemljama, ovo je jedina kategorija radnog vremena utvrđena ugovorom. Može se definirati na tjednoj ili godišnjoj bazi. Broj sati dostupnosti u školi odnosi se na vrijeme provedeno u obavljanju dužnosti u školi ili na drugom mjestu koje ravnatelj škole odredi. U nekim slučajevima, to se odnosi na posebno definirano vrijeme za koje je izdvojen određeni broj sati a, kod drugih, na ukupni broj sati, koji obuhvaća i vrijeme provedeno u poučavanju. Može se definirati na tjednoj ili godišnjoj bazi. Ukupno radno vrijeme je broj nastavnih sati, broj sati dostupnosti u školi i količina radnog vremena provedenog na aktivnostima pripreme i ocjenjivanja koje se mogu

obavljati izvan škole. Broj sati može se odrediti posebno za različite aktivnosti ili se definirati globalno. Može se definirati na tjednoj ili godišnjoj bazi.

PROPISANA TJEDNA NORMA ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA ZNAČAJNO SE RAZLIKUJE MEĐU ZEMLJAMA

U većini zemalja ugovori o radu nastavnika određuju broj sati koje nastavnici trebaju provesti u neposrednom odgojno-obrazovnom radu (vidi sliku D4). Tjedni broj sati odgojno-obrazovnog rada – bez planiranih odmora i bilo kojeg drugog kontakta s učenicima koji ne obuhvaćaju poučavanje – značajno se razlikuju među zemljama. Kreću se od 12 sat tjedno do čak 36 sati tjedno. Razlike među zemljama i obrazovnim razinama mogu se odnositi na minimalan i maksimalan broj nastavnih sati ili na razlike vezane uz predmete. Štoviše, u Njemačkoj, Grčkoj, Španjolskoj, Cipru, Luksemburgu, Malti, Portugalu, Rumunjskoj i Sloveniji broj sati odgojno-obrazovnog rada ovisi o godinama iskustva nastavnika; broj sati se smanjuje nakon određenog broja godina nastavničkog staža (vidi sliku D5b).

Općenito, tjedna norma odgojno-obrazovnog rada najveća je na predprimarnoj razini, smanjuju se na prosjek od 20 sati tjedno tijekom obveznog obrazovanja i na manje od 20 sati u višem sekundarnom obrazovanju. Samo je u Bugarskoj, Danskoj i Hrvatskoj propisani broj nastavnih sati za nastavnike u sekundarnom obrazovanju viši nego za nastavnike u primarnom obrazovanju. U Latviji, Litvi, Mađarskoj, Poljskoj i Ujedinjenoj Kraljevini (Škotskoj) nastavnici su dužni poučavati jednaki broj sati u primarnom i sekundarnom obrazovanju.

Broj sati neposrednog odgojno-obrazovnog rada

Broj sati dostupnosti u školi

Ukupno radno vrijeme

Izvor: Eurydice.


75

Vrlo mali broj zemalja, ipak, utvrđuje broj sati odgojno-obrazovnog rada ugovorima o radu. U većini europskih zemalja,određen je i cjelokupni broj radnih sati tjedno na temelju radnog vremena u drugim sektorima. To je između 35 i 40 sati u svim zemljama sukladno kolektivnom ugovoru ili drugom sporazumu.

U otprilike trećini europskih zemalja broj sati tijekom kojih nastavnici moraju biti dostupni u školi svakog tjedna također je definiran i obično nije veći od 30 sati, osim u Portugalu, Švedskoj, Ujedinjenoj Kraljevini (Engleskoj, Walesu i Sjevernoj Irskoj) i Norveškoj. U Cipru je ovo slučaj samo u sekundarnim obrazovanje, a u Islandu samo u predprimarnom obrazovanju.

U mnogim zemljama cjelokupni broj radnih sati i broj sati tijekom kojih nastavnici moraju biti dostupni u školi vrlo su slični na različitim razinama obrazovanja.

Slika D5a: Službene definicije tjednog opterećenja nastavnika s punim radnim vremenom u satima u predprimarnom, primarnoj i općem (nižem i višem) sekundarnom obrazovanju (ISCED 0, 1, 2 i 3), 2011./2012. g.

ISCED 0 ISCED 1 ISCED 2 ISCED 3

Ukupno radno vrijeme Dostupnost u školi Nastavni sati


76

Slika D5a: Službene definicije tjednog opterećenja nastavnika s punim radnim vremenom u satima u predprimarnom, primarnoj i općem (nižem i višem) sekundarnom obrazovanju (ISCED 0, 1, 2 i 3), 2011./2012. g.

ISCED 0 ISCED 1 ISCED 2 ISCED 3

Ukupno radno vrijeme Dostupnost u školi Nastavni sati

Izvor: Eurydice.

Objašnjenje Slika prikazuje situaciju za nastavnika s punim radnim vremenom koji nema drugih zaduženja, kao što su obveze vezane uz upravljanje. Razlike među zemljama prikazane su kada se odnose na posebne čimbenike, kao što su predmet koji se poučava ili radni status nastavnika ili kada predstavljaju autonomiju škole da utvrdi broj nastavnih sati ili broj sati dostupnosti u školi za svakog nastavnika. Slučajevi koji se odnose na smanjenu normu kod nastavnika koji još nisu kvalificirani ili su tek postali kvalificirani nisu prikazani. Nije prikazana ni mogućnost smanjenja broja sati s obzirom na radni staž ili preuzimanje drugih dužnosti. Predstavljeni podaci isključivo su izraženi u tjednom broju sati. Stvarno radno vrijeme nastavnika može varirati i s obzirom na godišnji broj sati rada. Službene definicije odnosi se na radno vrijeme kako je definirano u ugovoru o radu nastavnika, opisu poslova ili drugim službenim sustavima. Ove definicije izdaju središnja tijela ili regionalna tijela u zemljama u kojima su ona tijela najviše razine zadužena za obrazovanje. Tjedna norma odgojno-obrazovnog rada odnosi se na vrijeme koje nastavnici provedu sa skupinom učenika u poučavanju, procjeni i obrazovnim aktivnostima u razredu i izvan njega. Kod izračuna ovog broja isključuje se vrijeme odmora ili vrijeme provedeno s učenicima koje ne obuhvaća nastavne aktivnosti. Dobiva se množenjem broja nastavnih


77

sati i trajanjem sata u pojedinoj zemlji te dijeljenjem umnoška sa 60. Kada su dana dva broja, isti se odnose na razlike objašnjene u napomenama za pojedinu zemlju. Broj sati dostupnosti u školi odnosi se na broj sati, koji nisu nastavni sati, za vršenje dužnosti u školi ili na drugom mjestu koje ravnatelj škole odredi. Ukupno radno vrijeme je broj nastavnih sati, broj sati dostupnosti u školi i količina radnog vremena provedenog na aktivnostima pripreme i ocjenjivanja koje se mogu obavljati izvan škole.

Kod zemalja u kojima radni status ili vrsta radnog odnosa ne obuhvaća normu odgojno-obrazovnog rada, vremena tijekom kojeg nastavnici moraju biti dostupni u školi i/ili ukupnog radnog vremena, napravljene su procjene. Gdje su obveze nastavnika utvrđene na godišnjoj razini, prosječni tjedni broj sati izračunat je iz propisanog broja dana prisutnosti u školi i/ili ukupnog radnog vremena, gdje je to moguće.

Napomena za pojedinu zemlju Belgija i Rumunjska: Broj nastavnih sati razlikuje se ovisno o razini obrazovanja. Bugarska, Slovenija, Hrvatska i Norveška: Broj nastavnih sati razlikuje se za nastavnike različitih predmeta. Estonija: Broj nastavnih sati za svakog nastavnika utvrđuje ravnatelj škole u ugovoru o radu. Irska: Podaci nisu potvrđeni na nacionalnoj razini. Španjolska: Predstavljeni podaci odnose se na stanje u zemlji kao cjelini, postoje manje razlike između autonomnih zajednica. Od školske godine 2012./13., broj nastavnih sati za nastavnike u sekundarnom obrazovanju iznosi najmanje 20 sati. Francuska: Na razini ISCED 3 broj nastavnih sati razlikuje se ovisno o statusu nastavnika. Većina njih je certifiés (certificirana) i ima 18 nastavnih sati. Italija: Vrijeme provedeno u školi u obavljaju drugih aktivnosti samo je djelomično mjerljivo budući da se sastoji od minimalnog broja sati za formalne kolegijalne aktivnosti predviđenog na godišnjoj razini i nemjerljivog vremena za druge aktivnosti koje su u ugovoru definirane kao funkcionalne u poučavanju. Cipar: Broj nastavnih sati može se razlikovati ovisno o veličini škole. Latvija: Trajanje jednog školskog sata se na predprimarnoj razini definira na razini škole. Litva: Navedeno je radno vrijeme ono maksimalno, a može se razlikovati ovisno o raznim čimbenicima kao što su predmeti, skupine predmeta, veličina škole, razdoblja dostupnosti u školi i slično. Mađarska: Nastavni sati razlikuju se ovisno o trajanju školskog sata na razini škole. U većini slučajeva sat traje 45 minuta. Malta: Nastavni sati razlikuju se ovisno o trajanju školskog sata, a ono se određuje na razini škole. Austrija: Nastavni sati na razini ISCED 2 razlikuju se ovisno o vrsti škole (AHS or HS). Poljska:Osim vremena provedenog u odgojno-obrazovnom radu i cjelokupnog radnog vremena nastavnici su dužni, sukladno zakonu, biti dostupni u školi dva dodatna sata na razini ISCED 1 i 2 i još jedan dodatni sat na razini ISCED 3. Portugal: Za drugi ciklus primarnog obrazovanja (dva razreda), nastavni sati i dostupnost u školi isti su kao za ISCED 2. Dostupnost se razlikuje ovisno o potrebama škole. Finska: Za ISCED 0 ukupno radno vrijeme odnosi se samo na nastavnike koji rade centrima za skrb o djeci (odgojitelje), a nastavni sati i dostupnost odnose se na nastavnike koji rade u školama. Za ISCED 2 i 3 broj nastavnih sati i dostupnost u školi razlikuje se za različite predmete. Švedska: Broj radnih sati dogovora se između udruga poslodavca i sindikata. 40 sati tjedno temelji se na prosjeku od osam sati dnevno. Turska: Slika predstavlja obvezne nastavne sate. Ukupno radno vrijeme nije dostupno. Norveška: Tjedno opterećenje nastavnika s punim radnim vremenom nije utvrđeno općim ugovorom o radu za ISCED 1-3. Postoje lokalne razlike/ugovori. Prikazani brojevi su procjene prosjeka.

SMANJENJE NORME NA KRAJU NASTAVNIČKE KARIJERE NIJE UOBIČAJENO

Radno vrijeme može ovisiti i o godinama nastavničkog staža i dobi nastavnika. Međutim, to nije vrlo raširena praksa u Europi. Samo devet zemalja smanjuje opterećenje nastavnika s nastavničkim stažom i/ili dobi. U Njemačkoj se nastavnicima određene dobi može odobriti umanjeni broja nastavnih sati. Propisi saveznih pokrajina se razlikuju, ali u većini se slučajeva nastavnicima umanjuje po jedan sat tjedno od 55. rođendana i dva sata tjedno od 60. rođendana nadalje. No, u nekim pokrajinama umanjenje počinje od 58. rođendana ili 60. rođendana te ostaje isti do mirovine. Stanje je slično u Portugalu gdje se nastavni sati umanjuju postupno od 50. godine. U ostatku zemalja smanjenja su povezana s radnim stažem. Propisi o smanjenju uvijek se odnose na broj sati neposrednog odgojno-obrazovnog rada.


78

Slika D5b: Umanjenje broja nastavnih sati ovisno o radnom stažu nastavnika u predprimarnom, primarnom i općem (nižem i višem) sekundarnom obrazovanju (ISCED 0, 1, 2 i 3), 2011./2012. g.

Umanjenja broja nastavnih sati

postoje

ne postoje

Izvor: Eurydice.

NAJNIŽE PROPISANE PLAĆE U PRIMARNOM I SEKUNDARNOM OBRAZOVANJU NIŽE SU OD NACIONALNOG BDP-A PO GLAVI STANOVNIKA U VEĆINI ZEMALJA

Kako bi usporedili financijski izdatak koji nadležna tijela izdvajaju za plaće nastavnika, jedan od najčešće korištenih pokazatelja je odnos minimalne i maksimalne plaće i bruto domaćeg proizvoda (BDP) po glavi stanovnika, pokazatelja standarda života stanovništva neke zemlje. Ova se propisana plaća nastavnika uglavnom nalazi na platnoj ljestvici uz broj razine ili razreda. Nastavnici se stoga mogu kretati od niže ka višoj razini u skladu sa skupinom kriterija kao što su godine radnog staža, posebne zasluge, daljnje kvalifikacije i slično. Međutim, valja napomenuti da osnovna propisana plaća isključuje dodatke i doprinose koji mogu predstavljati značajan udio plaća nastavnika u nekim zemljama.

U mnogim slučajevima najniža i najviša osnovna propisana godišnja plaća nastavnika u usporedbi s BDP-om po glavi stanovnika jednaka je na primarnoj i nižoj sekundarnoj razini obrazovanja i razmjerno viša na razini višeg sekundarnog obrazovanja. U većini zemalja najniža osnovna plaća nastavnika u primarnom i općem sekundarnom obrazovanju niža je od BDP-a po stanovniku. Najniža stopa bilježi se u Latviji, Litvi, Rumunjskoj i Slovačkoj, gdje najniža plaća nastavnika primarnog obrazovanja odgovora iznosu manjem od 50% nacionalnog BDP-a po glavi stanovnika.

S druge strane, najviši relativni omjer najniže plaće nastavnika i BDP-a po glavi stanovnika bilježi se u Njemačkoj (141%), Španjolskoj (136%), Portugalu (133%) i Turskoj (150%).

U višem sekundarnom obrazovanju najniže propisane plaće u većini zemalja odgovaraju iznosu od 90% BDP-a po glavi stanovnika. Zemlje koje imaju razmjerno male minimalne plaće na primarnoj razini imaju i najniže propisane plaće u višem sekundarnom obrazovanju. Najniže propisane plaće nastavnika u sekundarnom obrazovanju općenito su više od onih na primarnoj razini. Najviša maksimalna propisana plaća u usporedbi s BDP-om po glavi stanovnika može se naći na Cipru (282%), Portugalu (271%) i Njemačkoj (211%). Međutim, u Portugalu je nastavniku potrebno više od 30 godina da ostvari pravo na maksimalnu plaću (vidi sliku D7). Za razliku od njih, u Češkoj, Estoniji,


79

Latviji, Litvi i Slovačkoj čak je i maksimalna propisana plaća na sve tri razine i dalje niža od BDP-a po glavi stanovnika.

U zemljama u kojima se posljednjih nekoliko godina BDP smanjio zbog proračunske i financijske krize, a propisane su plaće ostale iste ili su učinjena manja smanjenja u 2012. godini, vidljiv je pozitivni trend s obzirom na ovaj pokazatelj, iako je stvarna kupovna moć nastavnika u tim zemljama nastavila padati.

Slika D6: Minimalne i maksimalne godišnje propisane plaće kvalificiranih nastavnika s punim radnim vremenom u javnim školama u odnosu na BDP po glavi stanovnika (ISCED 1, 2 i 3), 2011./2012. g.

ISCED 1 ISCED 2 ISCED 3

Minimalna plaća Maksimalna plaća



80

Objašnjenje Osnovna bruto godišnja propisana plaća iznos je koji poslodavac plaća u jednoj godini, uključujući opća povećanja platne ljestvice, 13. plaću i regres (ako je primjenjivo), a isključujući doprinose poslodavca za mirovinu i socijalno osiguranje. Ova plaća ne obuhvaća druge dodatke na plaću ili financijske povlastice. Minimalna plaća je osnovna bruto plaća koju nastavnici dobivaju u gore spomenutim okolnostima na početku karijere. Maksimalna plaća je osnovna bruto plaća koju nastavnici i ravnatelji škola primaju u gore spomenutim okolnostima po umirovljenju ili nakon određenog broja godina radnog staža. Maksimalna plaća obuhvaća isključivo povećanje vezano uz godine radnog staža i/ili dob.

Vrijednosti navedene u dijagramu dobivene su utvrđivanjem veze između minimalne i maksimalne bruto godišnje plaće u nacionalnoj valuti i BDP-u po glavi stanovnika (po trenutnim cijenama u nacionalnoj valuti) u zemlji o kojoj je riječ. Referentna kalendarska godina za BDP po glavi stanovnika jest 2011. g. (za Bugarsku, Poljsku i Rumunjsku, BDP po glavi stanovnika jest iz 2010. godine). Referentno je razdoblje za plaće školska godina 2011./2012. ili kalendarska godina 2011.

Vidi podatke u nacionalnoj valuti i u eurima kao i nacionalne referentne godine i detalje o obrazovnoj razini u nacionalnim podatkovnim tablicama u dokumentu Plaće nastavnika i ravnatelji škola u Europi, 2011./2012., dostupne na: http://eacea.ec.europa.eu/education/eurydice/documents/tools/salaries.pdf

Napomena za pojedinu zemlju Belgija: U obzir je uzet nacionalni BDP po glavi stanovnika (umjesto BDP-a po glavi stanovnika u svakoj zajednici). Bugarska: Statuti nastavnika utvrđuju samo minimalnu osnovnu propisanu plaću, ali ne i maksimalnu. Navedene vrijednosti odnose se na mlađe nastavnike bez nastavničkog iskustva. Češka: Propisane plaće temelje se na platnoj ljestvici 11-12 za ISCED 1-3. Danska: Na razini ISCED 3, (a) Nastavnici u općem višem sekundarnom obrazovanju; (b) Nastavnici u strukovnom višem sekundarnom obrazovanju. Njemačka: Podaci iz školske godine 2010./11. g. Različite su savezne pokrajine odgovorne za definiciju osnovne propisane plaće. S obzirom na složenost i iznimnu raznolikost okolnosti, vrijednosti navedene kao propisane plaće predstavljaju ponderirani prosjek podataka dostupnih na razini pokrajina za državne službenike te uključuju naknade. Španjolska: Ukupni iznosi odgovaraju prosječnim plaćama u javnom obrazovanju, izračunati kao prosjek plaća u različitim autonomnim zajednicama (a) Podaci o nastavnicima razredne nastave; (b) Podaci za ISCED 2-3 za Catedráticos. Francuska: Na razini ISCED 1, minimalne i maksimalne plaće odnose se na propisanu plaću Professeur des écoles te uključuje naknadu za smještaj. Na razini ISCED 2 ili ISCED 3 minimalne i maksimalne plaće odnose se na propisanu plaću Professeur certifié te obuhvaćaju dodatke za individualno poučavanje i bonus za dodatne nastavne sate. Italija: (a) Podaci za nastavnike koji su stekli diplomu magistra/Laurea; (b) Podaci za nastavnike koji su završili ne-sveučilišne studije. Austrija: Na razini ISCED 2, (a) Podaci o plaćama nastavnika Allgemeinbildende Höhere Schule; (b) Podaci o plaćama nastavnika Hauptschule. Finska: Iznosi maksimalnih plaća mogu se značajno razlikovati ovisno radnom stažu nastavnika i pojedinačnim povećanjima. Prikazani podaci daju prosjek godišnje osnovne bruto maksimalne plaće. Švedska: Nema platne ljestvice. Plaće se temelje na pojedinačnim ugovorima između nastavnika i poslodavaca. Navedeni podaci za minimalne i maksimalne plaće odgovaraju 10. odnosno 90. percentilu. Lihtenštajn: Korišten je BDP-a po glavi stanovnika za Švicarsku. Na razini ISCED 2, (a) Podaci o plaćama nastavnika Gymnasiuma; (b) Podaci o plaćama nastavnika u Oberschule/Realschule. Norveška: Na razini ISCED 2, (a) Nastavnici sa 4-godišnjim inicijalnim obrazovanjem, (b) Nastavnici s 5-godišnjim inicijalnim obrazovanjem. Na razini ISCED 3, (a) Nastavnici s 5-godišnjim inicijalnim obrazovanjem; (b) Nastavnici s 4-godišnjim inicijalnim obrazovanjem.

RELATIVNO POVEĆANJE PLAĆA NASTAVNIKA KORELIRA S BROJEM GODINA POTREBNIH ZA STJECANJE MAKSIMALNE PLAĆE

Odnos maksimalne i minimalne godišnje propisane plaće ukazuje na dugoročne mogućnosti nastavnika u smislu povećanja plaće koje mogu očekivati tijekom svoga rada ako se u obzir uzme samo njihov radni staž. Ovaj pokazatelj analizira razlike između minimalne i maksimalne propisane plaće i broja godina potrebnih za ostvarivanje prava na maksimalnu plaću, te se stoga ne uspoređuju apsolutne vrijednosti nastavničkih plaća.

Maksimalne propisane plaće izražene u standardu kupovne moći (PPS) uglavnom su dvaput veće od minimalnih plaća za novozaposlene. Nastavnici u primarnom obrazovanju u Češkoj, Danskoj, Latviji i Turskoj tijekom svoje profesionalne karijere mogu ostvariti pravo na povećanje plaće od samo 20%. Međutim, u višem sekundarnom obrazovanju maksimalne plaće u Cipru, Mađarskoj, Austriji, Portugalu

http://eacea.ec.europa.eu/education/eurydice/documents/tools/salaries.pdf


81

i Rumunjskoj više su nego dvostruke u usporedbi s plaćama na početku profesionalne karijere. Ova činjenica, uz učestalost povećanja plaća, može objasniti zašto je nastavničko zvanje u nekim fazama karijere privlačnije. Razumljivo, nastavnici čije plaće značajno rastu tijekom cijele karijere mogu biti manje spremni napustiti struku nego oni čije plaće ne rastu nakon prvih nekoliko godina iskustva. Međutim, ovaj se čimbenik mora razmatrati zajedno s prosječnim brojem godina koje su potrebne kako bi se ostvarilo pravo na maksimalnu propisanu plaću.

Slika D7: Veza između relativnog povećanje propisane plaće u primarnom, nižem i višem sekundarnom obrazovanju (ISCED 1, 2 i 3) i godine potrebne za stjecanje prava na maksimalnu plaću, 2011./2012. g.

Godine potrebne za stjecanje prava na maksimalnu plaću

Rel

ativ

no p

oveć

anje

pro

pisa

ne p

laće

Relativno povećanje propisane plaće

Godine potrebne za stjecanje prava na maksimalnu plaću

Podaci Primarno (ISCED 1)

Niže sekundarno (ISCED 2)

− Više sekundarno (ISCED 3) Trendovi

Izvor: Eurydice.

Objašnjenje Slika prikazuje relativno povećanje propisane plaće izraženo kao razlika između maksimalne i minimalne vrijednosti i broja godina potrebnih za stjecanje prava na maksimalnu plaću. Na slici su prikazane samo zemlje s minimalnim i maksimalnim propisanim plaćama i dostupnim podacima o broju godina potrebnih za stjecanje prava na maksimalnu plaću. Linije trendova dobivene su kao neponderirana linearna regresija između dvije skupine podataka.

Napomena za pojedinu zemlju Bugarska: Nastavnički statuti određuju samo minimalnu propisanu osnovnu plaću, ali ne i maksimalnu. Njemačka: Različite su savezne pokrajine odgovorne za definiciju osnovne propisane plaće. S obzirom na složenost i niz različitih okolnosti, nema podataka o prosječnom broju godina potrebnih za stjecanje maksimalne propisane plaće. Njemačka, Irska, Lihtenštajn i Norveška: Nema dostupnih podataka o prosječnom broju godina potrebnom za stjecanje maksimalne propisane plaće. Španjolska: Ukupni iznosi odnose se na prosječne plaće u javnom sektoru izražen kao ponderirani prosjek plaća u različitim autonomnim zajednicama. Prikazani su samo podaci za nastavnike razredne nastave. Francuska: Na razini ISCED 1 minimalne i maksimalne plaće odnose se na propisanu plaću Professeur des écoles te uključuju naknadu za smještaj. Na razini ISCED 2 ili ISCED 3, minimalne i maksimalne plaće odnose se na propisanu plaću Professeur certifié te uključuju bonus za individualnu poduku i bonus za dodatni rad u nastavi.


82

Italija: Podaci za nastavnike koji su stekli stupanj Laurea/magistra. Nizozemska: Podaci nisu dostupni. Austrija: Na razini ISCED 2, podaci o nastavnicima Hauptschulea. Finska: Iznos maksimalnih plaća značajno se razlikuje ovisno o godinama radnog staža nastavnika i pojedinačnim dodacima. Prikazani podaci predstavljaju procjenu godišnje osnovne bruto maksimalne plaće. Švedska: Nema platne ljestvice. Plaće se temelje na pojedinačnim ugovorima između nastavnika i poslodavaca te nisu posebno vezane za godine radnog staža. Stoga podaci za Švedsku nisu prikazani na slici.

U većini europskih zemalja prosječni broj godina staža koje određeni nastavnik mora imati kako bi stekao pravo na maksimalnu osnovnu propisanu plaću jest između 15 i 25. No, u Španjolskoj, Italiji, Mađarskoj, Austriji, Portugalu i Rumunjskoj potrebne su 34 godine ili više za stecanje prava na maksimalnu propisanu plaću. S druge strane, U Danskoj, Estoniji i Ujedinjenoj Kraljevini nastavnik s 10 godina iskustva u struci već može imati maksimalnu plaću.

Na sve tri obrazovne razine može se vidjeti pozitivna veza između razine povećanja minimalne i maksimalne propisane plaće i broja godina potrebnih za stjecanje plaće. Uska veza postoji i u Mađarskoj, Austriji, Portugalu i Rumunjskoj, četiri zemlje s najvećom razlikom između maksimalne i minimalne plaće i s najvećim brojem godina potrebnih za stjecanje prava na maksimalnu plaću. Jednaka korelacija vrijedi i za Dansku, Estoniju, Latviju i Ujedinjenu Kraljevinu (Škotsku), gdje nastavnici s manje od 13 godina iskustva već ostvaruju pravo na maksimalnu plaću, koja je samo 30% veća od minimalne.

Međutim, nekoliko zemalja ne slijedi ovaj trend. Primjerice, u Litvi i Ujedinjenoj Kraljevini (Engleskoj, Walesu i Sjevernoj Irskoj) maksimalna je propisana plaća između 70% i 90% viša od minimalne i nastavnici pravo na maksimalnu plaću mogu ostvariti tek nakon 10 do 15 godina radnog staža. Za razliku od njih, u Češkoj (nakon nedavne reforme o povećanju minimalne plaće), Španjolskoj, Italiji, Slovačkoj i Turskoj maksimalne plaće samo su 50% više od plaća novozaposlenih osoba, ali nastavnici pravo na maksimalnu plaću stječu tek nakon 25 do 35 godina iskustva. Konačno, u Francuskoj i Cipru maksimalne plaće nastavnika gotovo su ili više nego dvostruko veće u usporedbi s onima za nastavnike početnike i potrebno je oko 20 godina kako bi se steklo pravo na njih.

U VEĆINI ZEMALJA TIJELA NAJVIŠE RAZINE UTVRĐUJU OSNOVNE PROPISANE PLAĆE NASTAVNIKA U JAVNIM ŠKOLAMA

Općenito gledano, tijela najviše razine odlučuju o cjelokupnim javnim izdacima u svakoj kategoriji sredstava namijenjenih javnim školama koje provode obvezno obrazovanje. Međutim, u nekim zemljama javna tijela odlučuju samo o cjelokupnom iznosu proračuna škole, a odluke vezane uz određene kategorije sredstava donose se na razini škole. Ovisno o odabranoj metodi raspodjele, iznos financiranja za pojedinu namjenu utvrđuje se u smislu paušalnog iznosa koji se na optimalan način raspoređuje među školama, ili pomoću formule koja, kada se primjenjuje pojedinačno na svaku školu, daje ukupni iznos dodijeljenih sredstava (6).

U gotovo svim europskim zemljama odluke o iznosu osnovne propisane bruto plaće nastavnika donose tijela najviše razine zadužena za obrazovanje. U Njemačkoj je regionalna vlast savezne pokrajine odgovorna za utvrđivanje plaće nastavnika, a u Španjolskoj plaću nastavnika u javnim školama djelomično propisuje središnje vlasti (osnovna plaća i dodaci vezani uz radni staž i nastavničku struku), a djelomično autonomna zajednica (dodaci vezani uz obrazovnu razinu na kojoj nastavnici poučavaju i uz stručno usavršavanje).

(6) Vidi EACEA/Eurydice, 2012b. Ključni podaci o obrazovanju u Europi 2012, slika D8.


83

Slika D8: Razine odlučivanja kod utvrđivanja osnovne propisane plaće u javnom sektoru od predprimarnog do višeg sekundarnog obrazovanja (ISCED 0, 1, 2 i 3), 2011./2012. g.

Izvor: Eurydice.

Objašnjenje Tijelo najviše razine zaduženo za obrazovanje u većini je zemalja središnja vlast. U četiri slučaja, pak, odlučivanje se odvija na drugoj razini, prvenstveno na razini vlade Zajednica u Belgiji, saveznih pokrajina u Njemačkoj, vlade autonomnih zajednica, uz središnju vlast, u Španjolskoj i ministarstva obrazovanja u Engleskoj, Walesu i Sjevernoj Irskoj za Ujedinjenu Kraljevinu.

U Finskoj, Švedskoj i Norveškoj osnovna naknada za nastavnike određuje se na temelju pregovora između tijela zaduženih za obrazovanje i sindikata te, slijedom toga, nema propisanih plaća u strogom smislu te riječi. U Finskoj se plaće nastavnika određuju na nacionalnoj razini kao dio kolektivnih ugovora za državne i javne službenike u obrazovnom sektoru. Ovi se ugovori zaključuju na razdoblje od jedne do tri godine između sindikata obrazovanja i poslodavaca na lokalnoj razini. U Norveškoj se o minimalnim plaćama nastavnika pregovora na središnjoj razini, ali općine mogu povećati minimalne plaće sukladno izravnim pregovorima. Konačno, u Švedskoj se plaće nastavnika temelje na uspjehu, a pregovori na središnjoj i/ili lokalnoj razini okvir su u sklopu kojeg se plaće nastavnika pregovaraju na individualnoj osnovi.

U Češkoj, Latviji, Litvi i Slovačkoj središnja razina utvrđuje nacionalnu platnu ljestvicu za zaposlene u javnom sektoru, a ravnatelji su škola odgovorni za utvrđivanje plaća nastavnika, uzimajući u obzir odgovarajuću kategoriju plaće u nacionalnoj platnoj ljestvici za pojedine nastavnike, mjesečni iznos plaće i radno opterećenje. U mnogim je slučajevima o ovim odlukama obavijestiti osnivača obrazovne ustanove (uglavnom općinu ili ministarstvo obrazovanja). U Estoniji je slično stanje: središnja vlast, lokalne vlasti i ovlašteni predstavnici sindikata nastavnika dogovaraju minimalnu plaću nastavnika u pojedinoj općini na temelju razreda zanimanja, ali ukoliko se ne postigne dogovor, vlada može samostalno odrediti minimalni iznos plaće.

Predprimarno

Više sekundarno

Najviša razina

Lokalna razina

Škole


84

STVARNE PLAĆE NASTAVNIKA BLIŽE SU IZNSOIMA MAKSIMALNIH PROPISANIH PLAĆA

Propisane plaće samo su naznaka stvarnih plaća koje nastavnici dobivaju za svoj rad. U različitim europskim obrazovnim sustavima dodjeljuje se širok raspon dodatnih naknada kao i drugih financijskih povlastica. (Za informacije vezane uz smanjenje ili zamrzavanja plaća nastavnika koje pojedine zemlje provode zbog proračunskih ograničenja, vidi posljednje izvješće o utjecaju krize) (7).

Za mnoge analizirane zemlje dostupne su samo prosječne stvarne plaće za sve nastavnike zajedno, stoga nije moguće napraviti usporedbu među razinama obrazovanja, ali podaci ipak daju bolji uvid u nastavničke plaće. U slučajevima gdje su detalji dostupni prema pojedinoj razini obrazovanja, stvarne plaće nastavnika u primarnom i nižem sekundarnom obrazovanju niže su od onih u višem sekundarnom obrazovanju koje slijede isti trend i propisane platne ljestvice.

Najviše stvarne plaće na višoj sekundarnoj razini (ili za sve razine zajedno) bilježe se u Luksemburgu (86 745 godišnje u PPS eurima), Danskoj (56 336 godišnje u PPS eurima) i Austriji (52 308 godišnje u PPS eurima).

Stvarne plaće nastavnika u mnogim zemljama za koje su podaci dostupni uglavnom se kreću blizu iznosa maksimalnih propisanih plaća. To se dijelom može objasniti relativno visokim udjelom nastavnika starije starosne dobi. U Češkoj, Danskoj, Latviji, Litvi, Poljskoj, Slovačkoj, Finskoj i Ujedinjenoj Kraljevini (Engleskoj i Walesu) stvarne nastavničke plaće čak su i više od maksimalnih propisanih plaća, prvenstveno zbog različitih dodatnih naknada koje nastavnici primaju. S druge strane, u Italiji, Luksemburgu i Portugalu, stvarne plaće nastavnika gotovo su u sredini propisane ljestvice. Ta se činjenica dijelom može objasniti relativno velikim stručnim stažem (između 25 i 34 godine) koji je potrebno za ostvarenje prava na maksimalnu propisanu plaću, a u slučaju Luksemburga i Portugala to se može objasniti činjenicom da gotovo 50% nastavnika ima manje od 40 godina. Međutim, to nije slučaj u Italiji, gdje je većina nastavnika starija od 50 godina (vidi sliku D13).

Objašnjenje (Slika D9) Ovdje prikazana prosječna godišnja bruto plaća jest iznos godišnje bruto plaće koju primaju svi nastavnici/ravnatelji škola, uključujući osnovnu zakonom propisanu bruto plaću uz sve novčane naknade, dodatke ili financijske povlastice, podijeljen s ukupnim brojem svih nastavnika na određenoj razini obrazovanja. Ovisno o zemlji, u obzir se uzima više od jedne razine obrazovanja ili su različite kategorije spojene, ali prosjeci su plaća prikazani za svaku razinu obrazovanja.

Podaci su preuzeti iz najnovijih nacionalnih administrativnih registara, statističkih baza podataka, reprezentativnih istraživanja na uzorku ispitanika ili iz drugih reprezentativnih izvora. Vidi nacionalne referentne godine i detalje o razinama obrazovanja u nacionalnim podatkovnim tablicama u dokument Teachers' and School Heads' Salaries and Allowances in Europe, 2011/12, dostupno na http://eacea.ec.europa.eu/education/eurydice/documents/tools/salaries.pdf

Svi podaci o plaćama prikazani su u standardu kupovne moći (PPS). PPS je umjetna zajednička referentna jedinca valute koja se koristi u Europskoj uniji za izražavanje količine ekonomskih agregata u svrhu prostornih usporedbi tako da se uklone razlike u razinama cijena među državama. Količina ekonomskih agregata u PPS-u se dobiva dijeljenjem njihove početne vrijednosti u jedinici nacionalne valute s odgovarajućim paritetom kupovne moći. PPS, dakle, kupuje istu zadanu količinu robe i usluga u svim zemljama, iako su potrebni različiti iznosi nacionalne valute za kupnju iste količine robe i usluga u pojedinim zemljama, ovisno u razini cijena.

(7) Vidi EACEA/Eurydice, 2013. Financiranje obrazovanja u Europi 2000. – 2012.: utjecaj gospodarske krize.



85

Slika D9: Minimalne i maksimalne godišnje bruto plaće kvalificiranih nastavnika s punim radnim vremenom u javnim školama (ISCED 1, 2 i 3) i prosječne stvarne godišnje plaće u PPS eurima (2011./2012. g.)


Propisane minimalne (min) i maksimalne plaće Prosječne stvarne plaće

Izvor: Eurydice.

Napomena za pojedine zemlje (Vidi Slike D6 i D7). Bugarska, Danska, Estonija, Grčka, Francuska, Ujedinjena Kraljevina (Škotska): Prosječna godišnja bruto plaća je izračunata za sve nastavnike bez razlike među razinama obrazovanja. Španjolska: (a) Podaci o nastavnicima u općem obrazovanju; (b) Podaci za ISCED 2-3 za Catedráticos Austrija: Prosječne stvarne plaće samo su za nastavnike u srednjim školama akademskog usmjerenja. Uključeni su i ravnatelji škola. Portugal: Vrijednost za primarnu razinu odgovara samo prosječnoj stvarnoj godišnjoj bruto plaći nastavnika sa završenim prvim ciklusom obrazovanja. Vrijednost za nastavnike sa završenim drugim ciklusom obrazovanja jednaka je za nastavnike nižeg i višeg sekundarnog obrazovanja. Slovačka: Podaci o prosječnim stvarnim plaćama uključuju plaće nastavnika i ravnatelja škola. Ujedinjena Kraljevina: Podaci nisu dostupni.


86

SAMO POLOVICA ZEMALJA NASTAVNICIMA DAJE NAKNADE ZA STRUČNO USAVRŠAVANJE ILI ZA IZVRSNOST U POUČAVANJU

Osnovne plaće nastavnika uglavnom ovise o broju godina radnog staža. Različite novčane naknade mogu se dodati osnovnoj plaći i mogu imati značajan utjecaj na stvarnu nastavničku plaću. Takve dodatne novčane naknade mogu biti odobrene za, primjerice, dodatne kvalifikacije, kao rezultat vrednovanja njihovog rada ili učeničkih rezultata na ispitima, za održavanje nastave u otežanim uvjetima ili rada s učenicima s posebnim potrebama, kao i za prekovremeni rad ili izvođenje nastave u udaljenim ili skupim geografskim područjima. (Za informacije vezane uz smanjenje ili zamrzavanja plaća nastavnika koje pojedine zemlje provode zbog proračunskih ograničenja, vidi posljednje izvješće o utjecaju krize) (8).

Jedna trećina zemalja nudi čitav raspon novčanih naknada koje pokrivaju gotovo sve vrste dodataka na plaću koji su ovdje analizirani. S druge strane, u obrazovnim sustavima poput onih u Belgiji, Cipru, Portugalu i Ujedinjenoj Kraljevini (Škotskoj) postoje samo dvije vrste novčanih naknada.

Novčane naknade za formalne kvalifikacije više od minimalno propisanih za cjelovitu nastavničku kvalifikaciju (odnosno, stupanj magistra, znanstveno zvanje ili doktorat) dostupne su u većini obrazovnih sustava. Općenito se može reći da središnja tijela zadužena za obrazovanje određuju vrstu i iznos novčane naknade. Međutim, u nekim zemljama ove se naknade utvrđuju na temelju lokalnih sporazuma. U većini slučajeva nastavničke plaće mogu biti uvećane za fiksni iznos od između 300 i 1500 eura, ovisno o dodatnoj kvalifikaciji. Najviše vrijednosti za ovu vrstu novčane naknade bilježe se u Irskoj, gdje nastavnici s dodatnim kvalifikacijama mogu primiti do 6140 eura za doktorat i 1236 za završenu višu razinu obrazovanja od propisane (s izvrsnim uspjehom), pri čemu je najviša naknada 7376 eura godišnje. Ukoliko nastavnici u Belgiji (Francuska zajednica i Zajednica njemačkog govornog područja) u primarnom ili nižem sekundarnom obrazovanju završe određeni diplomski studiji, primaju plaću na razini nastavnika sekundarnog obrazovanja za kojeg je ta kvalifikacija uvjet pri zapošljavanju (vidi sliku A2). U Turskoj se nastavnici s magistarskim stupnjem penju jedan platni razred, dok se oni s doktorskim stupnjem penju dva razreda.

Stručno usavršavanje (CPD) smatra se profesionalnom obvezom nastavnika u 28 europskih zemalja ili regija (vidi sliku C1). U Francuskoj, Litvi, Rumunjskoj i Sloveniji sudjelovanje u stručnom usavršavanju preduvjet je za napredovanje i povećanje plaće. Međutim, samo deset zemalja nastavnicima daje novčanu potporu za stjecanje dodatnih kvalifikacija stručnim usavršavanjem, a o metodama koje se koriste za određivanje novčane naknade odlučuje se na lokalnoj ili školskoj razini.

U polovici zemalja kvaliteta ili vrijednost posla koji obavljaju nastavnici može se nagraditi dodatnim naknadama u skladu s ocjenom nastavnika ili temeljem rezultata ispita njihovih učenika. U Češkoj ili Latviji ta novčana naknada iznosi između 5,2% i 7% propisane plaće. U Poljskoj ravnatelj škole daje poseban „motivacijski poticaj“ za postignuća u poučavanju i pedagoškom radu, uvođenje učinkovitih inovacija u poučavanju, doprinos sveukupnom radu nastavnika, iznimno učinkovito ispunjavanje svih zadataka i zaduženja, u dogovoru s lokalnim vlastima.

U Ujedinjenoj Kraljevini (Engleskoj, Walesu i Sjevernoj Irskoj) svaka škola provodi ocjenjivanje rada nastavnika, a ako je ocjena zadovoljavajuća nastavnik prelazi u viši platni razred. U slučaju izvanrednog rada mogu se popeti i dva platna razreda na ljestvici. U Turskoj slično ocjenjivanje provode tijela zadužena za obrazovanje i ako nastavnik postigne dobre rezultate uzastopno šest puta, napreduje u viši platni razred.

(8) Vidi EACEA/Eurydice, 2013. Financiranje obrazovanja u Europi 2000. – 2012.: utjecaj gospodarske krize.


87

Oko dvije trećine zemalja daje novčanu naknadu nastavnicima koji rade u redovitim razredima s učenicima koji imaju teškoće u učenju. Ovaj se bonus uglavnom dodjeljuje u slučajevima kada su posrijedi djeca s posebnim obrazovnim potrebama, ali ponekad se uzimaju u obzir i drugi kriteriji poput poučavanja djece koja nisu ovladala jezikom nastave, djece različite dobi u istom razredu ili učenika sa slabijim uspjehom. Neke zemlje poput Grčke i Mađarske dodjeljuju određene novčane naknade ako nastavnici rade u školama na područjima s vjerskim ili etničkim manjinama. U Švedskoj se poučavanje učenika s teškoćama u učenju ili s posebnim potrebama može uzeti u obzir prilikom pojedinačnih pregovora oko plaće.

U mnogim se zemljama sudjelovanje u izvannastavnim aktivnostima nagrađuje kao prekovremeni rad, ali u nekim zemljama odobravaju se posebne novčane naknade za ovaj oblik rada. U Sloveniji se, primjerice, poučavanje u izvanučioničnoj nastavi nagrađuje s uvećanjem od najviše 20% osnovne plaće za šest sati u primarnoj i nižoj sekundarnoj razini obrazovanja. K tome, za radionice, sportske i izvannastavne aktivnosti plaća se 11,94 eura po satu na svim razinama obveznog obrazovanja.

Gotovo sve europske zemlje isplaćuju novčane naknade nastavnicima koji su spremni preuzeti dodatna zaduženja. Ta zaduženja mogu uključivati nadzor nad učenicima nakon nastave, sudjelovanje u upravljanju školom, pružanje potpore drugim nastavnicima, obnašanje dužnosti voditelja stručnog aktiva, članstvo u ispitnim ili selekcijskim povjerenstvima, sudjelovanje u nacionalnim i međunarodnim tijelima, organizaciju nastavnih materijala i slično. Naknade za dodatna zaduženja dodjeljuju se na središnjoj razini za zakonom regulirane aktivnosti, kao i na školskoj razini za zaduženja koja spadaju u okvire neovisnog upravljanja škole dodijeljenim proračunom.

Nadalje, nastavnici u svim europskim zemljama, uz iznimku Cipra, Latvije, Litve, Malte, Rumunjske i Ujedinjene Kraljevine (Škotske), primaju dodatne novčane naknade za prekovremeni rad, odnosno rad koji premašuje broj radnih sati naveden u ugovoru o radu ili uvjetima službe. Uglavnom je uprava škole zadužena za donošenje odluke o dodjeli ove vrste novčane naknade. U mnogim slučajevima iznos naknade za prekovremene sate definiran je na središnjoj razini i kreće se između 130% i 200% prosječne vrijednosti radnog sata u neposrednoj nastavi te uprava škole bilježi prekovremene sate koji trebaju biti plaćeni. Međutim, naknade za prekovremeni rad obično su ograničene određenim postotkom osnovne plaće.

Slika D10: Novčane naknade i dodaci na plaću za nastavnike u javnim školama i razine donošenja odluka (ISCED 1, 2 i 3), (2011./2012. g.)

Dodatne formalne kvalifikacije

Dodatne kvalifikacije stečene stručnim usavršavanjem

Pozitivna ocjena kvalitete nastave ili rezultata učenika

Dodatna zaduženja

Geografski položaj (visoki troškovi života, socijalno ugroženo ili izolirano područje)

Poučavanje učenika s posebnim obrazovnim potrebama ili u otežanim

okolnostima Sudjelovanje u izvannastavnim

aktivnostima

Prekovremeni sati

Lokalno Središnje ili regionalno Škole Izvor: Eurydice.


88

Objašnjenje Dodatne formalne kvalifikacije: Sve poslijediplomske kvalifikacije stečene nakon minimalnih potrebnih kvalifikacija za nastavničko zvanje na određenoj razini obrazovanja (npr. magisterij, doktorat i slično). Dodatne kvalifikacije stečene stručnim usavršavanjem: Formalna i neformalna trajna stručna usavršavanja koja, primjerice, mogu uključivati pedagoško osposobljavanje ili ono vezano uz predmet, primjenu ICT-a u nastavi, razvoj novih nastavnih materijala i slično. U određenim slučajevima ove aktivnosti mogu voditi stjecanju dodatnih kvalifikacija. Pozitivna ocjena kvalitete nastave/upravljanja: Ovo vrednovanje može uključivati dvije vrste procjene, odnosno postignuća određenog nastavnika i kvalitetu nastave ili rezultate koje su postigli njihovi učenici u različitim vrstama ispita. U slučaju ravnatelja, ocjena kvalitete upravljanja školom može biti rezultat vanjskog vrednovanja ili rezultat koji su postigli učenici na različitim vrstama ispita. Dodatna zaduženja: Sve aktivnosti koje mogu obavljati nastavnici/ravnatelji, a koje se razlikuju od onih navedenih u njihovom ugovoru. Ove aktivnosti uključuju nadzor nad učenicima nakon nastave, sudjelovanje u vođenju škole, pružanje potpore drugim nastavnicima, obnašanje funkcije voditelja stručnih aktiva, članstvo u izbornim ili ispitnim povjerenstvima, sudjelovanje u nacionalnim i međunarodnim tijelima, organizacija nastavnih materijala i slično. Geografski položaj: (visoki troškovi života, socijalno ugroženo ili izolirano područje i slično.) Novčane naknade koje su namijenjene poticanju nastavnika na prihvaćanje radnog mjesta u udaljenim ili ruralnim područjima kao i socijalno ugroženim područjima. U ovoj su skupini uključene i naknade koje se daju za rad u regijama poput glavnih gradova gdje su troškovi života iznadprosječni. Poučavanje učenika s posebnim obrazovnim potrebama ili u otežanim okolnostima: U ovoj su skupini uključene sve aktivnosti vezane uz poučavanje učenika s posebnim obrazovnim potrebama koji su integrirani u redovite razrede kao i učenika s teškoćama u učenju, jezičnim problemima ili učenika imigrantskog podrijetla i slično. Što se tiče ravnatelja, te aktivnosti također uključuju zadaće usmjerene na koordinaciju i potporu određenim skupinama učenika. Sudjelovanje u izvannastavnim aktivnostima: Ove aktivnosti uključuju sport, izvanškolske radionice, posjete muzejima, kazalištima ljetne škole i slično. Prekovremeni sati: Prekovremeni sati odnose se na vrijeme koje izlazi iz okvira radnog vremena navedenog u ugovoru o radu ili uvjetima službe, a koje nastavnici ili ravnatelji provode na radnom mjestu.

Napomena za pojedinu zemlju Belgija (BE fr): Naknade za prekovremene sate odnose se samo na nastavnike iz područja socijalnog napretka. Nizozemska: Podaci iz 2009./10. godine.

Polovica zemalja daje novčane naknade vezane uz geografski položaj škole u kojoj nastavnik radi. Ta su usklađivanja obično isplaćuju u obliku poticaja kojima se pokušava stimulirati nastavnike da prihvate radna mjesta u udaljenim, ruralnim ili socijalno ugroženim regijama i isti se definiraju na središnjoj razini. Također im se mogu nuditi druge naknade za rad u regijama poput glavnih gradova gdje su troškovi života veći od prosječnih. Kriteriji za ostvarivanje prava na ove naknade značajno se razlikuju od jedne do druge zemlje. Može biti riječ o geografskom položaju (udaljena ili izolirana područja), kao u Danskoj, Grčkoj, Španjolskoj, Cipru, Poljskoj, Rumunjskoj, Finskoj i Ujedinjenoj Kraljevini (Škotskoj). S druge strane, kriteriji mogu biti i ekonomske prirode (izrazito visoki troškovi života) kao u Danskoj, Francuskoj i Ujedinjenoj Kraljevini (Engleskoj), ili socijalne prirode (područja pogođena značajnom socijalnom isključenošću, područja visokog rizika ili s visokim udjelom učenika manjinskog etničkog ili jezičnog podrijetla) kao u Grčkoj, Španjolskoj, Francuskoj, Italiji i Mađarskoj.

NASTAVNICI U PRIMARNOM I SEKUNDARNOM OBRAZOVANJU U PROSJEKU PREDSTAVLJAJU 2% AKTIVNOG STANOVNIŠTVA

Godine 2010. nastavnici u primanom, nižem i višem sekundarnom obrazovanju činili su 2,1% ukupnog aktivnog stanovništva svih država članica Europske unije, što ukupno iznosi oko 5 milijuna nastavnika.

Postotci se značajno razlikuju od zemlje do zemlje. Zemlje s najnižim postotkom nastavnika u aktivnom stanovništvu jesu Njemačka (1,6%), Estonija (1,6%) i Bugarska (1,7%), dok je najveća koncentracija nastavnika u aktivnom stanovništvu u Luksemburgu (3,6%), Litvi (3,5%) i Belgiji (3,5%).


89

Slika D11: Nastavnici u primarnom i sekundarnom obrazovanju (ISCED 1, 2 i 3) kao postotak ukupnog aktivnog stanovništva, javno i privatno kombinirano, 2010. g.

%

EU-27 BE BG CZ DK DE EE IE EL ES FR IT CY LV LT LU HU 2,1 3,5 1,7 1,8 : 1,6 1,6 2,7 : 2,1 2,3 2,4 2,5 2,1 3,5 3,6 2,7 MT NL AT PL PT RO SI SK FI SE UK HR IS TR LI NO CH 3,2 2,2 2,2 2,6 2,9 1,8 1,9 1,9 2,5 2,4 2,0 2,4 3,4 2,7 : 3,1 :

Izvor: Eurostat.

Objašnjenje U obzir su uzeti samo nastavnici koji obavljaju neposredan obrazovno-odgojni rad. Podaci obuhvaćaju nastavnike u posebnom obrazovanju i druge koji rade s razrednim odjeljenjima, s manjim skupinama učenika u kabinetu ili jedan na jedan u okviru redovne nastave ili izvan nje. Osoblje koje ima zaduženja koja nisu poučavanje te pripravnici i nastavnici asistenti nisu obuhvaćeni. U brojnik su uključeni nastavnici zaposleni s punim i na pola radnog vremena u javnom i privatnom sektoru na razinama ISCED 1, 2 i 3. Aktivno stanovništvo odgovara ukupnom broju zaposlenih i nezaposlenih osoba u populaciji. Podaci koji se odnose na aktivno stanovništvo (u nazivniku) dobiveni su iz ankete o tržištu rada.

Napomena za pojedinu zemlju Italija: Samo javne ustanove. Nizozemska: ISCED 0 i 4 djelomično obuhvaćen. Island: ISCED 4 djelomično obuhvaćen.

ZASTUPLJENOST NASTAVNICA SMANJUJE SE S OBRAZOVNIM RAZINAMA

Žene čine veliku većinu nastavnika u primarnom i nižem sekundarnom obrazovanju. Međutim, udio se razlikuje, ovisno o razini obrazovanja: što su djeca mlađa, veći je broj nastavnica. U svim europskim zemljama, žene čine većinu nastavničkog kadra u primarnom obrazovanju (ISCED 1). Udjeli se kreću od 52% u Turskoj, 68,8% u Danskoj i više od 95% u nekim zemljama (Češkoj, Italiji, Litvi, Mađarskoj i Sloveniji).

Na razini ISCED 2 poučavanje je i dalje statistički uglavnom žensko zanimanje: u otprilike polovici europskih zemalja udio nastavnica je 70% i viši. No, ipak je više nastavnika nego na primarnoj razini. Udio nastavnica kreće se od 50,5% u Lihtenštajnu do 84,6% u Latviji.

Međutim, zastupljenost žena značajno se smanjuje na višoj sekundarnoj razini. To je slučaj u Češkoj, Njemačkoj, Malti, Austriji, Finskoj, Švedskoj i Norveškoj gdje se zastupljenost žena značajno smanjuje između razina ISCED 2 i 3. Cjelokupno gledano, na razini ISCED 3 postoji veća ravnoteža između žena i muškaraca što se tiče poučavanja. U 12 zemalja, udio nastavnica kreće se od 41,9% (Turska) i 53,1% (Austrija).


90

Slika D12: Postotak nastavnica u primarnom i sekundarnom obrazovanju (ISCED 1, 2 i 3), javni i privatni sektor kombinirano, 2010. g.


EU-27 BE BG CZ DK DE EE IE EL ES FR IT CY LV LT LU HU

ISCED 1 84,8 81,0 93,9 97,5 68,8 85,5 93,1 84,9 : 75,0 82,8 95,9 83,2 93,6 96,6 73,9 95,9 ISCED 2 66,8 61,5 81,5 73,9 : 63,1 81,3 : : 57,2 65,1 77,0 70,0 84,6 81,4 54,6 78,5 ISCED 3 58,6 60,2 77,4 57,8 : 49,7 73,2 64,7 : 50,0 53,9 63,0 58,7 81,5 : 49,7 64,5

MT NL AT PL PT RO SI SK FI SE UK HR IS TR LI NO CH ISCED 1 85,2 84,6 90,0 83,7 79,7 86,2 97,5 89,3 78,6 81,5 87,0 92,5 80,8 52,0 77,2 74,2 81,1 ISCED 2 63,9 : 70,1 74,4 71,7 68,3 79,1 77,3 72,0 67,5 59,9 73,5 : : 50,5 74,2 51,7 ISCED 3 43,4 48,6 53,1 66,3 66,7 67,4 65,8 71,6 57,9 52,1 59,8 65,0 51,6 41,9 42,9 49,7 43,4

Izvor: Eurostat.

Napomena za pojedinu zemlju Belgija: Podaci za ISCED 3 uključuju ISCED 4. Italija: Samo javne ustanove. Island: Podaci za ISCED 1 uključuje ISCED 2.

VEĆI POSTOTAK EUROPSKIH NASTAVNIKA SPADA U STARIJE DOBNE SKUPINE

Cjelokupno gledano, u svim zemljama izuzev Belgije, Irske, Cipra, Luksemburga, Malte i Ujedinjene Kraljevine manje je nastavnika u dobnoj skupini mlađoj od 30 i onoj od 30 do 39 godina nego što u skupini starijoj od 40 godina.

Na primarnoj razini više od 60% svih nastavnika nalazi se u dobnoj skupini starijoj od 40 u jedanaest zemalja (Bugarska, Njemačka, Španjolska, Italija, Latvija, Litva, Mađarska, Austrija, Švedska, Lihtenštajn i Island).

U Bugarskoj, Italiji i Švedskoj dobna skupina mlađa od 30 godina iznimno je malobrojna.

U sekundarnom je obrazovanju slika starenja nastavničke radne snage osobito izražena: u više od polovici europskih zemalja dobna skupina mlađa od 30 čini manje od 10% zaposlenih nastavnika. Više od 40% nastavnika starija je od 50 godina u Bugarskoj, Češkoj, Njemačkoj, Estoniji, Italiji, Nizozemskoj, Austriji, Norveškoj i Islandu. Štoviše, postotak nastavnika u dobnoj skupini mlađoj od 30 osobito je nizak u Njemačkoj, Italiji i Švedskoj.

U Belgiji, Luksemburgu i Ujedinjenoj Kraljevini raspodjela je nastavnika po dobi razmjerno ujednačena. Isto vrijedi i za Poljsku za nastavnike sekundarnog obrazovanja.

Činjenica da su starije dobne skupine zastupljenije može u nekim zemljama dovesti do masovnog umirovljenja u nadolazećim godinama (vidi sliku D15).


91

Slika D13: Raspodjela nastavnika prema dobnim skupinama u primarnom (ISCED 1) i sekundarnom obrazovanju (ISCED 2 i 3), javni i privatni sektor kombinirano, 2010. g.

Primarno obrazovanje (ISCED 1) < 30 godina 30-39 godina 40-49 godina > 50 godina

EU-27 BE BG CZ DK DE EE IE EL ES FR IT CY LV LT LU HU < 30 13,7 22,6 2,3 6,0 8,6 7,4 9,8 23,0 : 14,0 13,0 0,5 26,5 8,7 4,7 24,4 8,7 30-39 27,3 29,7 20,8 19,9 30,8 21,8 23,2 31,1 : 28,9 35,7 16,6 58,7 27,6 25,6 32,3 25,0 40-49 28,4 26,0 46,9 38,7 23,5 23,0 33,5 19,6 : 26,0 29,1 37,9 11,8 34,1 36,3 21,2 38,8 > 50 30,7 21,7 30,0 35,3 37,1 47,8 33,5 26,4 : 31,1 22,3 45,0 3,0 29,6 33,5 22,2 27,5 MT NL AT PL PT RO SI SK FI SE UK HR IS TR LI NO CH < 30 25,6 19,9 9,4 14,1 9,4 15,8 8,7 11,0 10,0 4,4 31,7 : 9,3 : 11,9 12,2 17,3 30-39 41,9 22,9 20,8 30,1 35,4 31,9 32,0 32,2 29,9 23,2 29,7 : 29,1 : 23,4 29,6 23,8 40-49 14,4 21,4 32,8 40,6 28,0 20,5 38,9 31,3 31,5 24,9 19,2 : 28,4 : 30,9 23,1 24,4 > 50 18,1 35,8 37,0 15,2 27,2 31,8 20,4 25,5 28,6 47,5 19,4 : 33,1 : 33,8 35,1 34,5

Izvor: Eurostat, UOE.


92

Sekundarno obrazovanje (ISCED 2 i 3)

< 30 godina 30-39 godina 40-49 godina > 50 godina

EU-27 BE BG CZ DK DE EE IE EL ES FR IT CY LV LT LU HU < 30 9,6 16,2 4,1 5,7 0,0 4,3 8,9 9,8 : 6,1 8,2 0,5 11,3 7,9 9,2 18,1 9,3 30-39 25,2 25,2 22,3 21,0 0,0 20,5 17,7 32,7 : 29,3 30,5 9,5 35,2 20,3 20,8 28,3 28,2 40-49 27,7 25,5 31,7 29,1 0,0 25,0 26,8 25,5 : 35,4 29,0 30,8 31,6 32,4 30,9 27,3 31,0 > 50 37,5 33,1 41,9 44,1 0,0 50,3 46,6 32,0 : 29,3 32,3 59,3 21,8 39,4 39,1 26,3 31,6 MT NL AT PL PT RO SI SK FI SE UK HR IS TR LI NO CH < 30 26,6 12,1 6,2 13,6 10,0 19,9 6,5 13,4 7,9 6,8 20,4 : 5,6 : 9,7 8,3 10,9 30-39 37,2 19,1 17,6 35,7 35,3 29,3 31,0 25,5 25,3 26,4 28,6 : 18,5 : 29,5 24,7 26,6 40-49 17,3 22,9 34,1 28,3 32,8 20,5 32,9 23,4 30,2 25,6 23,6 : 27,9 : 33,2 24,6 26,5 > 50 18,9 45,9 42,1 22,4 22,0 30,3 29,6 37,7 36,7 41,2 27,5 : 48,0 : 27,6 42,4 35,9

Izvor: Eurostat, UOE.

Napomena za pojedinu zemlju Belgija: Podaci za sekundarno obrazovanje uključuju i ISCED 4. Italija: Samo javne ustanove.

SLUŽBENA DOB UMIROVLJENJA NASTAVNIKA ČESTO JE 65 GODINA

U gotovo svim europskim zemljama utvrđena je službena dob umirovljenja koja predstavlja dobnu granicu nakon koje, osim u posebnim okolnostima, nastavnici ne mogu nastaviti raditi. Ova je dobna granica 65 godina u većini zemalja i jednaka je za sve četiri obrazovne razine koje se ovdje razmatraju. Međutim, u dvanaest zemalja ova je gornja granica niža za žene i muškarce. Slovenija ima najnižu dob odlaska u mirovinu (58), a Norveška najvišu.


93

U oko polovici ispitanih europskih zemalja nastavnici mogu otići u mirovinu prije nego navrše službenu dob za umirovljenje. Općenito, minimalna dob umirovljenja jest oko 60 i ista nosi sva prava starosne mirovine nakon stečenih potrebnih godina staža. Međutim, ovaj se broj značajno razlikuje od zemlje do zemlje i, primjerice, iznosi 20 (samo za žene) u Italiji i Turskoj i 40-42 godine u Belgiji, Irskoj i Ujedinjenoj Kraljevini (Škotskoj).

U većini zemalja uvjeti za mirovinu jednaki su za žene i muškarce: međutim, u nekim zemljama postoje razlike, osobito u zemljama srednje i istočne Europe. Iako u većini ovih slučajeva žene mogu ranije steći prava za mirovinu nego muškarci, tendencija je smanjiti ove razlike ili ih potpuno ukinuti. Namjera je i smanjiti minimalnu dob odlaska u mirovinu, što službenu dob umirovljenja čini jedinom referentnom godinom u gotovo polovici zemalja.

Slika D14: Dob kada nastavnik stječe pravo na umirovljenje u predprimarnom, primarnom i općem (nižem i višem) sekundarnom obrazovanju, 2011./2012. g.

Godine Godine

Žene Muškarci Oboje Minimalna dob za mirovinu (sa svim pravima starosne mirovine uz uvjet stečenih potrebnih godina mirovinskog staža) Službena(e) dob(i) za mirovinu

Potreban broj godina staža za prava starosne mirovine u minimalnoj dobi umirovljenja

BE BG CZ DK DE EE IE EL ES FR IT CY LV LT LU HU MT

41.25 : 40 25 35 20 (žene) 33.3 35

NL AT PL PT RO SI SK FI SE UK (1) UK-SCT HR IS TR LI NO

30 38 (žene) 30 (žene),

35 (muškarci) 35 20 (žene), 25 (žene) 25 30

Umirovljenje sa pravima iz starosne mirovine prije službene dobi umirovljenja nije moguće


Objašnjenje Minimalna(e) dob(i) za mirovinu navedena je (su) samo ukoliko se razlikuje(u) od službene(ih) dobi za mirovinu. Službena dob umirovljenja predstavlja dobnu granicu nakon koje nastavnici prestaju raditi. U nekim zemljama i u određenim okolnostima nastavnici mogu nastaviti raditi i nakon ove dobne granice. Minimalna dob umirovljenja sa svim pravima starosne mirovine nastavnicima nudi mogućnost odlaska u mirovinu prije nego što napune službenu dob umirovljenja. Prava iz prijevremene mirovine ovise o stečenim godinama mirovinskog staža. Minimalni broj godina mirovinskog staža opisuje minimalni broj potrebnih godina radnog staža nastavnika prije negoli steknu pravo na starosnu mirovinu, uz navršenu minimalnu dob umirovljenja.


94

Napomena za pojedinu zemlju Belgija (BE fr, BE nl): Iako je minimalna dob umirovljenja 60, nastavnici koji poučavaju na razini ISCED 1-3 trenutno mogu odlučiti napustiti struku u 58. godini. Češka: Dob navedena u tablici odnosi se na 2011. godinu. Službena dob umirovljenja za žene je od 58. do 61. godina. Službena dob umirovljenja za žene ovisi o broju djece koju su podigle. Minimalni broj godina staža postupno se s godinama povećava. Do 2019. minimalni broj godina staža potreban za starosnu mirovinu bit će 35 godina, što je gornja granica. Francuska: Nakon reforme iz studenog 2010. godine dob za odlazak u mirovinu postupno će se povećavati. Slijedom toga, svi nastavnici rođeni nakon 1. siječnja 1956. godine imat će mogućnost umirovljenja tek od navršene 62. godine. Irska: Podaci nisu potvrđeni na nacionalnoj razini. Italija: Službena dob umirovljenja pomaknuta je na 66 godina (za muškarce, od 1.1.2012., za žene će se odgoda postupno uvoditi do 2018. godine) uz prilagodbe svake dvije godine. Mađarska: Službena dob umirovljenja postupno se pomiče s 62 godine na 65 godina. Od 2011. godine, žene koje imaju 40 godina staža imaju pravo na mirovinu neovisno o dobi. Poljska: Podaci se odnose na razdoblje 2009. – 2014. Na temelju zakona od 22. svibnja 2009. godine o mjerama potpore za nastavnike, uveden je uvjet za nastavnike prema kojem nastavnici moraju navršiti minimalnu dob kako bi stekli pravo na starosnu mirovinu,. Od 2015. godine, ova će se dob povećavati svake dvije godine do 59 godina za žene i 64 za muškarce 2031. godine. Broj godina staža za starosnu mirovinu jest 30, od čega 20 mora biti u nastavničkoj struci. Finska: Minimalna dob umirovljenja (60 godina) uz sva prava iz starosne mirovine postoji samo za nastavnike koji su se zaposlili prije 1990. godine. Za ostale se službena dob kreće od 63 do 68; što je duži staž, ostvaruje se pravo na veću mirovinu. Ujedinjena Kraljevina: Uobičajena je dob za mirovinu nastavnika 60 za one koji su u tu struku ušli prije 1. siječnja 2007. godine (1. travnja 2007. godine u Škotskoj) i 65 za one koji su u sustav ušli kasnije.

VEĆINA NASTAVNIKA UMIROVLJUJE SE ČIM OSTAVER PRAVO NA MIROVINU

U većini europskih zemalja nastavnici u primarnom i sekundarnom obrazovanju odlaze u mirovinu čim postoji mogućnost za to. Nastavnici stoga odlaze u mirovinu kada steknu potrebni broj staža i napune dob kojom stječu pravo na starosnu mirovinu.

Međutim, značajan postotak nastavnika (više od 5%) nastavlja raditi nakon navršene minimalne dobi u Danskoj i Islandu na primarnoj razini, na Cipru i u Poljskoj na sekundarnoj razini i u Sloveniji i Norveškoj na obje razine. Štoviše, u nekim zemljama više od 5% nastavnika nastavlja raditi nakon napunjene službene dobi umirovljenja. Ovo je posebice slučaj u Češkoj (sekundarna razina) i Estoniji (obje razine). Valja napomenuti da se u posljednjih deset godina službena dob umirovljenja i/ili minimalna dob umirovljenja s pravima iz starosne mirovine povećala u otprilike jednoj trećini europskih zemalja. U nekoliko zemalja mogućnost prijevremene mirovine potpuno je ukinuta (vidi sliku D15).

Podaci pokazuju i kojim zemljama prijeti nedostatak nastavnika u nadolazećim godinama ako sve ostale varijable ostanu nepromijenjene. U zemljama u kojima je veliki udio nastavnika u dobnoj skupini starijoj od 50 godina, kao u Bugarskoj (sekundarna razina), Njemačkoj, Italiji ili Austriji, vjerojatno će se veliki broj nastavnika umiroviti u bliskoj budućnosti. Dijagrami ovih zemalja pokazuju prezastupljenost dobnih skupina najbližih umirovljenju. S druge strane, u zemljama u kojima se udio nastavnika smanjuje prema starijim dobnim skupinama, umirovljenje će na uravnotežen način nastupiti s godinama.

Irska, Cipar (obje primarno obrazovanje), Luksemburg, Malta i Ujedinjena Kraljevina neke su od zemalja za koje dijagrami pokazuju razmjerno niske postotke dobnih skupina blizu umirovljenja. To ukazuje na veću uravnoteženost raspoređenosti nastavničke radne snage prema dobnim skupinama (vidi također sliku D14).


95

Slika D15: Postotci nastavnika u dobnim skupinama blizu umirovljenja u primarnom i općem (nižem i višem sekundarnom) obrazovanju (ISCED 1, 2 i 3), 2010. g.

ISCED 1 ISCED 2 + 3 ISCED 1 ISCED 2 + 3

Žene Žene i muškarci / samo muškarci

Službena dob umirovljenja Minimalna dob umirovljenja s pravima iz starosne

mirovine

Izvor: Eurostat, UOE i Eurydice.

Napomena za pojedinu zemlju Belgija: Podaci za sekundarno obrazovanje uključuju i ISCED 4.


96

ISCED 1 ISCED 2 + 3 ISCED 1 ISCED 2 + 3

Žene Žene i muškarci / samo muškarci

Službena dob umirovljenja Minimalna dob umirovljenja s pravima iz starosne

mirovine

Izvor: Eurostat, UOE i Eurydice.


97

RAVNATELJI ŠKOLA ČESTO SU ODGOVORNI ZA VREDNOVANJE NASTAVNIKA

Pojedinačno vrednovanje nastavnika obuhvaća formiranje mišljenja o radu nastavnika u svrhu usmjeravanja i pomoći u unaprjeđenju njihova rada. Nastavnik kojeg se vrednuje dobiva osobno usmenu ili pismenu povratnu informaciju. Vrednovanje se može odvijati tijekom postupka vrednovanja škole ili se može provoditi neovisno (što može uključivati davanje službene ocjene nastavniku koji se vrednuje na ovaj način).

Neka vrsta reguliranog individualnog vrednovanja nastavnika postoji u svim zemljama osim u Italiji, Finskoj, Ujedinjenoj Kraljevini (Škotskoj) i Norveškoj. Međutim, u Finskoj, ovisno o školi, ravnatelji mogu provoditi godišnje razvojne razgovore ili evaluacije. U ovim slučajevima, ipak, naglasak nije na vrednovanju prošlog rada već na budućem unaprjeđenju. U Škotskoj, iako nema formalnog vrednovanja nastavnika na individualnoj bazi u smislu vrednovanja, voditelji ipak provode godišnju stručnu analizu rada i razvojne razgovore s nastavnicima.

U većini zemalja ravnatelji škola odgovorni su za vrednovanje nastavnika i, u više od polovice ispitanih europskih zemalja, ono se provodi redovito. U Nizozemskoj upravni odbor provodi individualno vrednovanje osoblja. Sustavno vrednovanje nastavnika od strane ravnatelja škola u posljednje je se vrijeme intenzivnije provodi u Sloveniji (od 2009. godine) kao posljedica zahtjeva za podnošenjem većeg broja izvješća ravnatelja, i u Lihtenštajnu (od 2008. godine) kao posljedica standardiziranja kriterija vrednovanja.

U Belgiji (Francuskoj zajednici), Grčkoj, Poljskoj i Turskoj ravnatelj škole intervenira u posebnim okolnostima. U Belgiji (Francuskoj zajednici), primjerice, vrednovanje koje provode ravnatelji škola odnosi se prvenstveno na nastavnike u stalnom radnom odnosu. U Grčkoj i Turskoj ravnatelji škola vrednuju nastavnike na kraju probnog roka u okviru postupka zapošljavanja na stalno radno mjesto, ali se nastavnici ne vrednuju redovito. U Poljskoj procjenu profesionalnih postignuća nastavnika provodi ravnatelj škole kada se nastavnik prijavi za napredovanje u zvanju.

U Slovačkoj postoji svojevrsni kaskadni sustav u kojem ravnatelj škole vrednuje zamjenika ravnatelja škole koji vrednuje nastavnike. Nastavnik-mentor vrednuje nastavnika početnika.

U sedamnaest zemalja vanjski evaluatori provode procjenu nastavnika redovito ili u samo u određenim okolnostima. To se često odvija uz ostale procedure kao što su vrednovanje koje provodi ravnatelj škole. Inspekcije su glavne odgovorne za procjenu nastavnika u Francuskoj, Luksemburgu (primarna razina) i Turskoj.

Samovrednovanje nastavnika nije raširena metoda vrednovanja u europskim zemljama. Ovaj se postupak primjenjuje samo u sedam zemalja i u svim slučajevima, izuzev Irske (za ISCED 2 i 3) i Islanda, provodi se zajedno s nekim drugim postupkom.

U nekoliko zemalja vrednovanje nastavnika na individualnoj osnovi nešto je složeniji sustav koji uključuje različite dionike. U Portugalu, primjerice, novi se sustav vrednovanja, uveden 2011./12. godine, sastoji od unutarnje i vanjske komponente. Prvu provodi pedagoško vijeće škole i obuhvaća sve nastavnike. Vanjsko vrednovanje provodi se kroz promatranje sata od strane vanjskih stručnjaka samo u određenim situacijama, prvenstveno za ocjenu „izvrstan“ kao i za prijelomne faze nastavničke karijere. Vanjski ocjenjivači moraju biti, među ostalim, nastavnici iz drugih škola sa završenim osposobljavanjem iz područja „vrednovanja rada“ ili „pedagoškog nadzora“ ili nastavnici sa stručnim


98

iskustvom u „pedagoškom nadzoru“. Nastavnici su uključeni u vlastiti postupak vrednovanja kroz izvješće o samovrednovanju.

U Latviji je 2007. godine kao pilot-projekt pokrenut razvoj diferenciranog modela strukture karijere. U sklopu ovog pilot-projekta rad nastavnika vrednuje se na temelju analize samovrednovanja koju provode vanjski stručnjaci i obrazovna tijela.

Valja imati na umu da velika većina zemalja ima postupak vrednovanja škola u kojem je individualno vrednovanje nastavnika samo dio složenijeg sustava. Isti može obuhvaćati razne unutarnje i vanjske postupke (9).

Slika D16: Odgovornost za vrednovanje nastavnika na individualnoj osnovi u predprimarnom, primarnom i općem (nižem i višem) sekundarnom obrazovanju (ISCED 0, 1, 2 i 3), 2011./2012. g.

Vanjski stručnjak (najčešće inspekcija), redovito

Vanjski stručnjak (najčešće inspekcija), u posebnim okolnostima

Ravnatelj škole, redovito

Ravnatelj škole, u određenim uvjetima (kao što je napredovanje)

Samovrednovanje, redovito

Nema vrednovanja nastavnika na individualnoj osnovi

Lijevo ISCED 0 + 1

Desno ISCED 2 + 3

Izvor: Eurydice.

Napomena za pojedinu zemlju Irska: Podaci nisu potvrđeni na nacionalnoj razini. Španjolska: Ravnatelji škola provode vrednovanje nastavnika samo u autonomnim zajednicama. Italija: Individualno vrednovanje nastavnika provodi se samo nakon probnog roka. Portugal: Pedagoško vijeće vrednuje nastavnike, ravnatelj škole samo zamjenika ravnatelja i koordinatore odjela. Austrija: Prikazani podaci ne odnose se na ISCED 0.

(9) Vidi EACEA/Eurydice, 2012b. Ključni podaci o obrazovanju u Europe 2012, Slika B7.


99

KOD VREDNOVANJA NASTAVNIKA ČESTO SE UZ PROMATRANJE SATA UZIMAJU U OBZIR POSTIGNUĆA UČENIKA

Upitnik za škole u okviru ispitivanja TIMSS 2011 sadržavao je pitanja o praksama vrednovanja nastavnika. Podaci pokazuju da je postotak učenika četvrtog razreda čiji su ravnatelji naveli da se rad nastavnika u nastavi vrednuje na temelju promatranja sata koje provodi ravnatelj škole ili iskusniji kolega u prosjeku vrlo visok u 23 europske zemlje koje su sudjelovale u ispitivanju (77%). Većina ravnatelja škola u svim zemljama koje su sudjelovale, osim Portugala, odgovorila je da su koristili ovaj oblik vrednovanja. Slika je raznolikija u Danskoj, Španjolskoj, Irskoj i Finskoj u kojima je značajan broj ravnatelja škola naveo da nisu koristili ovaj oblik vrednovanja. Ovi rezultati u velikoj mjeri odražavaju prikupljene informacije o odgovornostima za vrednovanje nastavnika. Prema službenim propisima, u većini zemalja predviđa se uključivanje ravnatelja škola uključeni u vrednovanje nastavnika (vidi sliku D16).

U 12 europskih zemalja od 23 koje su sudjelovale u ispitivanju, vrlo je visok udio učenika četvrtog razreda čiji su ravnatelji škola naveli da promatranje nastave koju provode inspektori ili drugi vanjski stručnjaci nisu metoda za vrednovanje nastavnika. U Italiji i Finskoj ovi su udjeli gotovo 100%.

Mnogi su ravnatelji škola u svim zemljama koje su sudjelovale u ispitivanju dali pozitivan odgovor na pitanje jesu li postignuća učenika uzeta u obzir u vrednovanju rada nastavnika. Samo je u Portugalu, Finskoj i Norveškoj udio učenika četvrtog razreda čiji su ravnatelji škola odgovorili da ovo nije slučaj bio veći od 30%.

Postoje velike razlike među zemljama u s obzirom na pitanje koristi li se vrsnička prosudba u vrednovanju nastavnika. U 12 europskih zemalja koje su sudjelovale u istraživanju većina ravnatelja škola odgovorila je „ne“, a osobito visoki postotci bili su u Belgiji (Flamanskoj zajednici), Španjolskoj i Malti (više od 80%). S druge strane, postotak odgovora „da“ bio je osobito visok u Litvi (89,9%) i Mađarskoj (90%).

Usporedba s podacima osmih razreda otežana je zbog mnogo manjeg broja zemalja koje su sudjelovale. Gdje je usporedba moguća, vidljivo je da nema velikih razlika. Međutim, u Finskoj i Norveškoj ravnatelji škola u četvrtim razredima odgovorili su da su često bili uključeni u vrednovanje nastavnika, dok je kod osmih razreda prevladao odgovor „ne“ (i posebice nema razlike između nastavnike matematike i prirodoslovlja). Podaci za postignuća učenika u Švedskoj i Norveškoj pokazuju značajno veći postotak odgovora „da“ u usporedbi s četvrtim razredom. Sve ostale zemlje pokazuju jednaki obrazac za oba razreda.


100

Slika D17: Udio učenika četvrtih razreda (i osmih razreda) čije škole primjenjuju određene prakse u vrednovanju nastavnika (za matematiku i prirodoslovlje), 2011. g.

Razred 4

Promatranje koje provodi ravnatelj ili iskusnije osoblje

Promatranje koje provodi inspektor ili drugi vanjski

stručnjak

Postignuća učenika Ocjena kolega nastavnika

Zemlje koje nisu sudjelovale

Izvor: IEA, međunarodna baza podataka TIMSS 2011.


101

Razred EU BE nl CZ DK DE IE ES IT LT HU MT NL AT PL PT RO SI SK FI SE UK-

ENG UK- NIR HR NO

(A) 4 77,1 84,1 97,4 56,4 66,9 57,5 50,5 66,4 99,4 100 91,2 84,1 95,8 99,2 31,0 98,6 94,7 95,4 56,6 79,9 98,9 98,4 0,0 94,4 Prirodoslovlje 8 82,8 x x x x x x 60,3 97,9 98,0 x x x x x 99,3 98,8 X 41,3 73,5 100 x x x

Matematika 8 83,2 x x x x x x 61,2 98,3 98,0 x x x x x 99,3 98,8 X 42,7 72,5 100 x x x

(B) 4 39,7 55,8 80,4 13,5 20,9 81,4 38,7 1,7 61,0 34,9 47,8 65,8 48,7 15,3 13,2 90,4 11,9 67,4 2,9 24,6 91,5 82,3 0,0 42,4 Prirodoslovlje 8 46,6 x x x x x x 2,4 53,7 35,3 x x x x x 90,2 8,2 X 2,7 13,9 84,2 x x x

Matematika 8 46,3 x x x x x x 2,4 54,7 37,4 x x x x x 90,1 9,1 X 2,8 15,4 82,6 x x x

(C) 4 87,1 86,9 90,2 78,8 81,3 77,1 77,7 85,0 97,6 94,8 92,1 95,9 92,5 97,9 66,5 96,7 92,0 93,3 66,9 76,8 98,3 92,9 0,0 87,2 Prirodoslovlje 8 91,5 x x x x x x 83,2 98,3 94,4 x x x x x 96,6 95,7 X 66,0 90,7 99,3 x x x

Matematika 8 92,2 x x x x x x 84,8 98,3 94,4 x x x x x 97,2 96,3 X 67,7 88,9 99,3 x x x (D) 4 46,6 7,1 50,7 65,1 59,8 21,1 13,0 22,0 90,0 90,0 14,5 24,6 75,9 28,6 60,7 87,7 30,0 71,2 25,0 34,3 73,7 59,7 0,0 31,3

Prirodoslovlje 8 58,0 x x x x x x 19,3 83,8 87,6 x x x x x 88,8 28,8 X 26,6 46,8 83,6 x x x Matematika 8 57,8 x x x x x x 19,0 86,3 85,9 x x x x x 86,3 29,4 X 26,1 49,3 83,6 x x x

(A) Promatranje koje provodi ravnatelj ili iskusnije osoblje (B) Promatranje koje provodi inspektor

ili drugi vanjski stručnjak (C) Postignuća učenika (D)

Ocjena kolega

nastavnika x

Zemlje koje nisu

sudjelovale Izvor: IEA, međunarodna baza podataka TIMSS 2011.



102

IZOSTAJANJE NASTAVNIKA ČESTO NEGATIVNO UTJEČU NA NASTAVU

Zamjena odsutnog nastavnika školama može biti izazov kad je teško naći odgovarajuću zamjenu. Izostajanje nastavnika može dugoročno negativno utjecati i na poučavanje i učenje. Štoviše, može biti znak nezadovoljstva poslom ili ukazivati na probleme u upravljanju. Prema podacima OECD-ovog Međunarodnog ispitivanja poučavanja i učenja (TALIS) iz 2008. godine više od jedne trećine nastavnika na razini ISCED 2 (35% prosječno u europskim zemljama koje su sudjelovale u ispitivanju) imalo je ravnatelje koji su smatrali da izostanci nastavnika u njihovim školama otežavaju nastavu „u određenoj mjeri“ i „znatno“. Brojke su još veće u Španjolskoj, Poljskoj, Sloveniji, Turskoj i Norveškoj. U Španjolskoj i Turskoj ovaj problem „znatno“ utječe na nastavu. Za razliku od ovih zemalja u Belgiji (Flamanskoj zajednici), Bugarskoj, Estoniji i Slovačkoj vrlo mali broj ravnatelja smatra da postoji problem s odsustvom nastavnika.

Slika D18: Postotak nastavnika na razini ISCED 2 čiji su ravnatelji škola smatrali da izostajanje nastavnika u njihovim školama ometa nastavu „u određenoj mjeri“ i „znatno“, 2008. g.

U određenoj mjeri Znatno Zemlje koje nisu sudjelovale u prikupljanju podataka

EU BE nl BG DK EE IE ES IT LT HU MT AT PL PT SI SK IS TR NO Do neke mjere 28,4 2,8 1,8 5,3 3,4 : 21,2 19,7 4,8 25,0 23,5 22,0 37,2 14,3 31,3 6,2 : 13,6 38,1 Dosta 6,3 1,0 5,9 : 18,0 10,1 10,2 1,2 7,0 0,8 6,5 0,6 6,3 : 21,6 1,4

Izvor: OECD, TALIS 2008 baza podataka. UK (1) = UK-ENG/WLS/NIR

Napomena za pojedinu zemlju EU: Europski prosjek temelji se na podacima koje su dostavile europske zemlje koje su sudjelovale u ispitivanju. Ireland: Iako je Irska sudjelovala u TALIS-u 2008, strukturalna poveznica između razine škole i nastavnika uklonjena je na zahtjev zemlje. Island: Iako je Island sudjelovala u TALIS-u 2008, na zahtjev zemlje, podaci nisu uključeni u bazu podataka.

103

RAZINA AUTONOMIJE I

ODGOVORNOSTI NASTAVNKA

NASTAVNICI SU OBIČNO UKLJUČENI U ODLUKE O NASTAVNOM SADRŽAJU I METODAMA, ALI NE I U UPRAVLJANJE LJUDSKIM RESURSIMA

Nastavnici su u različitoj mjeri uključeni u odlučivanje o pitanjima koja imaju značajan učinak na njihov rad. Ovaj pokazatelj odnosi se na odgovornosti nastavnika u odlučivanju u dva glavna područja: u područje poučavanja i u područje upravljanja ljudskim resursima. Područje poučavanje obuhvaća odluke o sadržaju kurikuluma, izboru nastavnih metoda i metoda ocjenjivanja, izboru udžbenika i raspoređivanju učenika u skupine u svrhu poučavanja.

U većini europskih zemalja nastavnici u primarnom obrazovanju mogu djelovati razmjerno samostalno u pitanjima vezanim uz poučavanje. Izbor nastavnih metoda, posebice, odluka je nastavnika u većini zemalja. Grčka je jedina zemlja u kojoj nadležno tijelo zaduženo za obrazovanje donosi odluke o svim gore navedenim pitanjima vezanim uz poučavanje. Belgija (Flamanska zajednica) jedina je zemlja u kojoj odgovornost za sva ova pitanja leži na ravnatelju škole/upravnom tijelu škole. U sekundarnom obrazovanju slika je nešto drugačija: u otprilike polovici ispitanih zemalja, odlučivanje je sada odgovornost ravnatelja škola/upravnih tijela škole, osim u slučaju odlučivanja o nastavnim metodama, što je još uvijek odluka nastavnika u većini zemalja.

Drugo područje odlučivanja odnosi se na upravljanje ljudskim resursima, uključujući zapošljavanje i otkazivanje ugovora o radu, odlučivanje o obvezama i dužnostima ravnatelja i izbor ravnatelja. U ovom području, u Europi, ravnatelji škola/upravna tijela škole uglavnom su odgovorni za odlučivanje. U manjem broju zemalja tijela nadležna za obrazovanje donose takve odluke; to je prvenstveno slučaj u južnoeuropskim zemljama kao što su Grčka, Španjolska, Francuska, Cipar i Malta gdje nadležna tijela za obrazovanje donose odluke o gotovo svim gore navedenima pitanjima. Samo u rijetkim slučajevima nastavnici donose odluke u ovim područjima. Za razliku od područja poučavanja, kad je riječ o odgovornostima u odlučivanju u području ljudskih resursa nema velikih razlika između obrazovnih razina.

RAZINA AUTONOMIJE I ODGOVORNOSTI NASTAVN IKA

104

Slika E1: Donositelji odluka u području poučavanje i ljudskih resursa u primarnom i općem (niže i više) sekundarno obrazovanje (ISCED 1, 2 i 3), 2011./2012. g.

Primarna razina (ISCED 1) Nastavni sadržaj i metode

Sadržaj kurikuluma izbornih predmeta

Nastavna metoda

Izbor udžbenika

Svrstavanje učenika u skupine radi aktivnosti učenja

Izbor metoda internog ocjenjivanja

Zapošljavanje i ljudski resursi Odabir kandidata za radno mjesto

nastavnika

Odabir kandidata za zamjenu odsutnog nastavnika

Otkaz ugovora o radu

Obveze i odgovornosti nastavnika

Izbor ravnatelja škole

Sekundarna razina (ISCED 2 i 3) Nastavni sadržaj i metode

Sadržaj kurikuluma izbornih predmeta

Nastavna metoda

Izbor udžbenika

Svrstavanje učenika u skupine radi aktivnosti učenja

Izbor metoda internog ocjenjivanja

Zapošljavanje i ljudski resursi Odabir kandidata za radno mjesto

nastavnika

Odabir kandidata za zamjenu odsutnog nastavnika

Otkaz ugovora o radu

Obveze i odgovornosti nastavnika

Izbor ravnatelja škole

Nastavnici Obrazovna tijela Ravnatelj škole/ upravno tijelo škole Nema izbornih predmeta

Izvor: Eurydice.

NASTAVNICI I VODITELJI ŠKOLA

105

Napomena za pojedinu zemlju Belgija (BE fr): Donositelji odluka o zapošljavanju i ljudskim resursima razlikuju se ovisno o tome je li riječ o subvencioniranim privatnim školama ili školama kojima upravlja Francuska zajednica. Estonija: Za izbor ravnatelja osniva se posebna komisija. Za općinske škole nije propisano osnivanje komisije, što znači da nastavnici mogu biti uključeni u odlučivanje. Za državne škole, predstavnici nastavnika moraju biti uključeni. Irska: Podaci nisu potvrđeni na nacionalnoj razini. Španjolska: Upravno tijelo svake škole odgovorno je za nadzor obveza nastavnika. Ovo tijelo može donositi odluke o posebnim obvezama pojedinih nastavnika (raspored nastave, zaduženost za koordinaciju, individualni rad i slično). Komisija koja izabire ravnatelje škola može obuhvaćati i predstavnike roditelja i učenika. Italija: Strogi sustav rangiranja, koji ne obuhvaća odabir u pravom smislu riječi, koristi se u zapošljavanju nastavnika. Litva: Za izbor ravnatelja škole osniva se posebna komisija na razini općine ili škole. Ova komisija uključuje nastavnike. Malta: Ako se produlji odsustvo nastavnika, središnja tijela zadužena za obrazovanje šalju nastavnika na zamjenu. Portugal: Škole imaju samostalnost u svrstavanju učenika u skupine prema pravilima koja su na godišnjoj razini definirana zakonom. Ujedinjena Kraljevina (ENG/WLS/NIR): O odabiru kandidata za radna mjesta nastavnika, zamjeni odsutnih nastavnika i obvezama i dužnostima nastavnika uglavnom odlučuje ravnatelj škole, ali se odgovornost može delegirati nastavnicima koji imaju neku ulogu u upravljanju.

NASTAVNI SADRŽAJ PODRUČJE JE U KOJEM NASTAVNICIM IMAJU NAJVIŠE UTJECAJA

U ispitivanju PISA-i 2009 pitalo se ravnatelje škola koja tijela/skupine (primjerice, nastavnici, učenici, roditelji) imaju izravan utjecaj na odlučivanje o zapošljavanju, raspolaganju sredstvima, nastavnom sadržaju i praksama ocjenjivanja. Slika prikazuje postotak 15-godišnjih učenika u školama čiji su ravnatelji odgovorili da udruženja nastavnika (primjerice, stručni kolektivi, odbori za kurikulum, sindikati) imaju utjecaja na ove odluke.

S popisa mogućih odgovora, „nastavni sadržaj“ područje je u kojem su nastavnička tijela imala najveći izravni utjecaj. Nastavnička tijela uvelike su utjecala na odluke o nastavnom sadržaju u Češkoj, Danskoj, Estoniji, Mađarskoj, Poljskoj i Sloveniji. Za razliku od njih, u Portugalu i Islandu manje od 10 posto 15-godišnjaka pohađali su škole u kojima su nastavnici mogli utjecati na odluke o nastavnom sadržaju. U ovim zemljama obrazovna tijela imaju moć odlučivanja o nastavnom sadržaju. Cjelokupno gledano, obrazovna tijela imala su više utjecaja na nastavni sadržaj nego nastavnička tijela u većini europskih obrazovnih sustava.

U prosjeku, nastavnička tijela u školama imale su utjecaj na ocjenjivanje u školama koje je pohađalo 55% 15-godišnjih učenika u zemljama EU-27 koje su sudjelovale u ispitivanju. Postoji, međutim, velika razlika među europskim obrazovnim sustavima. U Belgiji (Zajednici njemačkog govornog područja), Estoniji, Mađarskoj i Sloveniji više od 90% 15-godišnjih učenika bilo je u školama čiji su ravnatelji rekli da su nastavnička tijela imala izravan utjecaj na prakse ocjenjivanja. Za razliku od njih, u Portugalu i Islandu udjeli su bili manji od 10%. Obrazovna tijela i odbori za vanjsko vrednovanje obično su bili uključeni u donošenje odluka vezanih uz prakse ocjenjivanja.

Nastavnička tijela imala su određeni utjecaj na zapošljavanje. Bila su uključena u odluke vezane uz kadar u Belgiji (Flamanskoj zajednici), Nizozemskoj i Švedskoj. Na takve odluke nisu utjecala nastavnička tijela u Italiji, Portugalu i Turskoj i u tek nekoliko škola u Belgiji (Francuskoj zajednici), Estoniji, Grčkoj, Rumunjskoj i Hrvatskoj. Obično su regionalna i nacionalna tijela zadužena za obrazovanje (primjerice, inspekcije) i školski upravni odbori imali više utjecaja na zapošljavanje nego nastavnička tijela. To je u skladu s informacijama o propisima vezanim uz odlučivanje (vidi sliku E1). U prosjeku, u zemljama EU-27 koje su sudjelovale u ispitivanju otprilike 61% 15-godišnjih učenika pohađalo je škole čiji su ravnatelji rekli da obrazovna tijela utječu na odluke vezane za zapošljavanje, a 32% ih je bilo u školama u kojima su školski odbori bili uključeni.


106

Slika E2: Udio 15-godišnjih učenika u školama u kojima nastavnička tijela (primjerice, stručni kolektivi, odbori za kurikulum, sindikati) imaju izravni utjecaj na odlučivanje o zapošljavanju, financiranju, nastavnom sadržaju i praksama ocjenjivanja, 2009. g.

A. Zapošljavanje B. Financiranje C. Nastavni sadržaj D. Prakse ocjenjivanja


Izvor: OECD, PISA 2009. UK (1) = UK-ENG/WLS/NIR

EU-27 BE fr BE de BE nl BG CZ DK DE EE IE EL ES FR IT CY LV LT LU A 25,7 5,7 12,5 64,5 31,1 15,6 29,8 45,7 9,0 16,9 6,7 15,0 : 1,5 x 33,8 31,2 15,6 B 20,9 20,2 7,2 27,8 35,5 10,6 54,3 35,9 32,1 3,3 3,1 6,9 : 11,1 x 46,4 31,9 31,0 C 57,1 38,1 39,7 34,9 29,6 84,0 86,7 49,1 97,9 47,7 20,8 45,5 : 78,4 x 75,5 79,8 45,4 D 55,1 58,9 100,0 55,3 37,7 77,5 84,6 33,7 94,0 50,7 42,6 41,1 : 73,4 x 83,9 71,9 37,2

HU MT NL AT PL PT RO SI SK FI SE UK (1) UK-SCT HR IS TR LI NO A 23,1 x 62,0 28,0 13,2 0,0 8,8 17,5 50,0 37,3 58,5 28,4 13,1 9,4 22,3 1,1 37,0 30,1 B 20,0 x 54,0 24,3 25,5 0,0 13,7 5,5 19,0 22,7 46,7 5,2 12,6 7,1 2,5 8,6 8,2 38,3 C 93,4 x 76,8 70,2 86,9 4,8 71,3 93,0 22,8 79,9 72,6 25,5 24,2 78,1 9,0 57,0 58,9 57,6 D 94,4 x 56,5 64,6 85,1 3,0 87,4 93,1 20,6 66,7 72,9 36,0 37,1 76,0 6,6 85,3 32,6 86,6

Izvor: OECD, PISA 2009. UK (1)=UK-ENG/WLS/NIR

Objašnjenje Drugi neisključivi mogući odgovori odnosili su se na: regionalna ili nacionalna tijela zadužena za obrazovanje (primjerice, inspekcije); upravni odbor škole; roditeljske skupine; učeničke skupine (primjerice, udruženja učenika, organizacije mladih); odbori za vanjsko vrednovanje (nisu prikazani na slici).

Napomena za pojedinu zemlju EU-27: Europski prosjek temelji se na podacima koje su dostavile zemlje koje su sudjelovale u ispitivanju. Francuska: Podaci nisu dostupni zato što nije provedeno popunjavanje školskog upitnika (OECD, 2012.).


107

Proračun je rijetko pitanje u koje su uključena nastavnička tijela. U prosjeku, u zemljama EU-27 koje su sudjelovale u ispitivanju samo je otprilike 21% 15-godišnjih učenika pohađalo škole čiji su ravnatelji rekli da su nastavničke skupine imale izravan utjecaj na odluke vezane za proračun. To je rijetko bio slučaj u Irskoj, Grčkoj, Portugalu, Sloveniji, Ujedinjenoj Kraljevini (Engleskoj, Walesu i Sjevernoj Irskoj) i Islandu. S druge strane, nastavnička tijela često su bila uključena u odluke vezane uz proračun u Danskoj, Latviji, Nizozemskoj i Švedskoj. Opet, na pitanja proračuna više su utjecala tijela zadužena za obrazovanje (44%) i upravni odbor škole (69%).

Cjelokupno gledano, postoji neka dosljednost u obrascima u pojedinim zemljama. Nastavnička tijela imala su mali utjecaj na odlučivanje u analiziranim područjima u Grčkoj, Portugalu, Ujedinjenoj Kraljevini i Islandu. S druge strane, nastavnička tijela bila su u velikoj mjeri uključena u odlučivanje u Danskoj, Estoniji, Latviji, Mađarskoj, Nizozemskoj i Švedskoj.

NASTAVNICI ČESTO PROVODE I OCJENJUJU NACIONALNE ISPITE

Nacionalni ispiti koji se ovdje definiraju kao standardizirani testovi i ispitivanja organizirana na središnjoj razini, mogu se podijeliti u dvije opće kategorije: one kojima je glavna svrha potvrditi individualno postignuće učenika i tako biti podloga za odluku o daljnjem obrazovanju i one ispite koji se provode u druge svrhe kao što je praćenje kvalitete škola ili cijelog obrazovnog sustava ili za prepoznavanje individualnih obrazovnih potreba učenika. Obje kategorije postoje u velikoj većini zemalja.

Nastavnici mogu biti uključeni u razne faze nacionalnih ispita. U velikoj većini slučajeva uključeni su u provođenje nacionalnih ispita prema jasnim detaljnim uputama o tome kako izvršiti ovu zadaću. Ovo se odnosi na obje kategorije: ispite koji služe kao podloga za odlučivanje o daljnjem obrazovanju i one koji se provode u druge svrhe.

Zadaća ocjenjivanja nacionalnih ispita nešto se rjeđe povjerava nastavnicima nego provođenje ispita. U oko polovici europskih zemalja ili regija nastavnici ocjenjuju ispite čija je svrha vezana uz odluku o daljnjem obrazovanju i ispita koji imaju drugu svrhu. U Mađarskoj su nastavnici u višem sekundarnom obrazovanju uključeni u ocjenjivanje nacionalnih ispita čija je svrha vezana uz odluku o daljnjem obrazovanju na nižoj sekundarnoj razini. Međutim, u nacionalne ispite na višoj sekundarnoj razini, nastavnici su uključeni samo u ocjenjivanje ispita standardne razine, ocjenjivanje ispita napredne razine provode vanjski ocjenjivači.

Na Malti su samo vanjski ocjenjivači odgovorni za nacionalne ispite vezane uz odluku o daljnjem obrazovanju; dok su u Belgiji (Flamanskoj zajednici), Mađarskoj (ISCED 2 i 3) i Ujedinjenoj Kraljevini (Sjevernoj Irskoj) (ISCED 2), vanjski ocjenjivači odgovorni za nacionalne ispite koji se provode u druge svrhe.


108

Slika E3: Uloga nastavnika u nacionalnim ispitima u primarnom i općem (nižem i višem) sekundarnom obrazovanju (ISCED 1, 2 i 3), 2011./2012. g.

Slika E3a: Nacionalni ispiti čija je svrha vezana uz odluku o daljnjem obrazovanju

Primarno (ISCED 1)

Više sekundarno (ISCED 3)

Nastavnici zaduženi za provedbu nacionalnih ispita

Nastavnici zaduženi za ocjenjivanje nacionalnih ispita

Samo vanjski ocjenjivači uključeni u nacionalne ispite

Nema nacionalni ispita čija je svrha vezana uz odluku o daljnjem obrazovanju

Izvor: Eurydice.

Slika E3b: Nacionalni ispiti u druge svrhe

Primarno (ISCED 1)

Niže sekundarno obrazovanje (ISCED 2)

Niže i više sekundarno obrazovanje (ISCED 2-3)

Više sekundarno obrazovanje (ISCED 3)

Nastavnici zaduženi za provođenje nacionalnih ispita

Nastavnici zaduženi za ocjenjivanje nacionalnih ispita

Samo vanjski ocjenjivači uključeni u nacionalne ispite

Nema nacionalni ispita u druge svrhe

Izvor: Eurydice.

Objašnjenje Nacionalni ispiti odnose se na nacionalno provođenje standardiziranih ispita i ispitivanja organiziranih na središnjoj razini. Ispiti sadrže procedure utvrđene na središnjoj razini o pripremi sadržaja, provođenju i ocjenjivanju te tumačenju i primjeni njihovih rezultata. Ove ispite standardiziraju tijela središnje (najviše) razine zadužena za obrazovanje. Nacionalni ispiti čija je svrha vezana uz odluku o daljnjem obrazovanju sažimaju postignuća pojedinih učenika na kraju školske godine ili na kraju pojedine faze obrazovanja te imaju značajan utjecaj na njihove mogućnosti izbora vezanog uz nastavak obrazovanja. U literaturi se ovi ispiti nazivaju i sumativnim ispitima ili „završnom procjenom učenja“. Rezultati ovih ispita koriste se kao temelj za izdavanje svjedodžbi ili za donošenje važnih odluka vezanih za svrstavanje u razredna odjeljenja prema općim sposobnostima (streaming), izbor škole ili napredovanje iz jedne u drugu godinu i slično. Nacionalni ispiti u druge svrhe odnose se na: - nacionalne ispite u svrhu praćenja škola i/ili obrazovnih sustava, čija je primarna svrha praćenje i vrednovanje škola i/ili obrazovnog sustava kao cjeline. „Praćenje i vrednovanje“ ovdje se odnosi na postupak prikupljanja i analiziranja informacija u svrhu provjere napretka u odnosu na zadane ciljeve i poduzimanja korektivnih radnji kada je to potrebno. Rezultati nacionalnih ispita koriste se kao pokazatelji kvalitete poučavanja i rada nastavnika te kako bi se procijenila cjelokupna učinkovitost politika i praksi.


109

- nacionalne ispite u svrhu prepoznavanja individualnih potreba učenika čija je glavna svrha pomoć u procesu učenja pojedinih učenika prepoznavanjem njihovih posebnih obrazovnih potreba i nastavno tome prilagođavanjem poučavanja. Ovi ispiti orijentirani su na ideju „dijagnostičke procjene učenja“ i mogu se u širem smislu opisati kao „formativna procjena“.

Napomena za pojedinu zemlju Irska: Podaci nisu potvrđeni na nacionalnoj razini. Španjolska: Osim glavnog dijagnostičkog vrednovanja na državnoj razini, autonomne zajednice provode godišnja dijagnostička vrednovanja. U nekim autonomnim zajednicama vanjske tvrtke mogu sudjelovati u provođenju ovih ispita. Vodstvo i nastavničko osoblje škole sudjeluje u upravljanju provedbom ovih ispita. Nadalje, u nekim su autonomnim zajednicama nastavnici zaduženi za ocjenjivanje ispita. Italija: Za odabrane razrede kao nacionalni uzorak (nacionalni ispiti u druge svrhe) vanjski promatrači Nacionalnog centra za vrednovanje provode i ocjenjuju ispite. Malta: Nastavnici su uključeni u ocjenjivanje nekih nacionalnih ispita u svrhu prepoznavanja obrazovnih potreba učenika (ispiti na kraju ISCED-a 1) Poljska: Na razini ISCED 3 nastavnici su uključeni samo u ocjenjivanje usmenog dijela završnog ispita. Pismeni dio, kao i ispite na razini ISCED 1 i 2, ocjenjuju vanjski ocjenjivači. Ujedinjena Kraljevina (ENG): Na primarnoj razini nacionalni ispiti u druge svrhe mogu, ovisno o odluci škole, provoditi škole kada same odluče, te ih onda interno ocjenjivati, ili ih provoditi u ispitnom tjednu i onda proslijediti vanjskim ocjenjivačima na ocjenjivanje. Ujedinjena Kraljevina (ENG/WLS/NIR): Vanjske kvalifikacije u svrhu odluke o nastavku školovanja na razini ISCED 3 (GCSE i razine A) uvijek obuhvaćaju ispite koje sastavljaju i ocjenjuju vanjski ispitivači i mogu sadržavati neke ispite koju sastavljaju i/ili ocjenjuju nastavnici.

NASTAVNICI SU AKTIVNO UKLJUČENI U ODLUČIVANJE O PONAVLJANJU RAZREDA U VEĆINI EUROPSKIH ZEMALJA

Nastavnici su posvuda u Europi odgovorni za podršku u učenju i razvoju vještina učenika. Često su uključeni i u odlučivanje o napredovanju učenika iz jedne školske godine u drugu. To se odnosi samo na zemlje koje nemaju automatsko napredovanje (10).

U oko trećini Europskih zemalja nastavnici aktivno sudjeluju u postupku ponavljanja razreda kroz davanje prijedloga ili formiranje u odluke o ponavljanju razreda. Može ih se i tražiti savjet po ovom pitanju.

Postoji tek nekoliko razlika između obrazovnih razina. U Bugarskoj se uključivanje nastavnika u postupak ponavljanja razreda odnosi samo na sekundarnu razinu budući da učenici automatski napreduju na primarnoj razini.

U Nizozemskoj i Finskoj škole/lokalna tijela odlučuju o razini uključivanja nastavnika u postupak ponavljanja razreda.

Slika E4: Uključenje nastavnika u postupak ponavljanja razreda u primarnom i općem (nižem i višem) sekundarnom obrazovanju (ISCED 1, 2 I 3), 2011./2012. g.

Davanje prijedloga

Konzultacije

Formiranje odluke

Automatsko napredovanje

Lijevo ISCED

1

Desno ISCED 2-3

Lokalna tijela odlučuju o uključivanju nastavnika Automatsko napredovanje (nema

ponavljanja razreda)

Nastavnici uključeni Automatsko napredovanje osim u nekim razredima


(10) EACEA/Eurydice, 2011b. Ponavljanje razreda tijekom obveznog obrazovanja u Europi: propisi i statistika.


110

Napomena za pojedinu zemlju Njemačka: Na razini ISCED 1 ponavljanje razreda na kraju prvog razreda nije dozvoljeno u nekim saveznim pokrajinama. Estonija: Nema ponavljanja razreda na višoj sekundarnoj razini. Cipar: Ponavljanje razreda moguće je u prvom i drugom razredu na razini ISCED 1 i moguće je samo jednom. Mađarska: Nastavničko osoblje zajedno odlučuje o ponavljanju razreda. Malta: Uključenje nastavnika u postupak ponavljanja razreda ne odnosi se na ISCED 3 gdje učenici razred ponavljaju samo ako ne polože godišnje ispite i popravne ispite. Poljska: U prva tri razreda ISCED-a 1 napredovanje učenika je automatsko. Portugal: Nema ponavljanja razreda prve godine. Slovenija: Na razini ISCED 3 ravnatelj odlučuje o ponavljanju razreda. Finska: O ponavljanju razreda odlučuje nastavnik nakon što čuje mišljenje roditelja. Švedska: Ponavljanje razreda koristi se samo u iznimnim slučajevima. Lihtenštajn: Na razini ISCED 1 ponavljanje razreda moguće je samo jednom u vrlo rijetkim slučajevima.

111

R A V N A T E L J I Š K O L A

UZ ISKUSTVO NA ODGOJNO-OBRAZOVNIM POSLOVIMA, UVJET ZA RAVNATELJA ŠKOLE U VEĆINI SE ZEMALJA ČESTO JE I POSEBNO USAVRŠAVANJE

Ravnatelji škole danas se suočavaju s nizom raznih zadaća koje pored organizacije nastave uključuju i upravljanje financijskim i ljudskim resursima. Odabir pravog kandidata je ključan, stoga se kod imenovanja u obzir moraju uzeti razni kriteriji. U svim europskim zemljama propisi određuju formalne uvjete koje kandidati moraju ispuniti.

Četiri zemlje – Belgija (Flamanska zajednica), Latvija, Nizozemska i Norveška – kao jedini formalni uvjet za ravnatelja škole navode nastavničku kvalifikaciju. Međutim, u praksi, oni koji postanu ravnatelji škola imaju i iskustvo na odgojno-obrazovnim poslovima. U Norveškoj lokalna vlast određuje sve druge uvjete za ravnatelja, uključujući administrativno iskustvo i usavršavanje.

U gotovo svim drugim zemljama iskustvo na odgojno-obrazovnim poslovima osnovni je uvjet imenovanja. Međutim, godine potrebnog iskustva mogu se razlikovati (vidi sliku F2) i u gotovo svim zemljama traži se jedan ili dva dodatna uvjeta.

U Grčkoj, Cipru, Litvi, Ujedinjenoj Kraljevini (Sjevernoj Irskoj) i Turskoj budući ravnatelji škola moraju imati iskustvo u odgojno-obrazovnim poslovima, kao i iskustvo u administraciji. U Litvi se također jasno traže kompetencije u vođenju i upravljanju.

U dvanaest zemalja ili regija kandidati za mjesto ravnatelja škole moraju imati prethodno radno iskustvo kao nastavnici i imati posebno usavršavanje u vođenju škole. U Sloveniji ravnatelji škola moraju prethodno raditi na mjestu stručnog suradnika ili savjetnika ili na mjestu mentora najmanje pet godina.

U Malti, Rumunjskoj, Ujedinjenoj Kraljevini (Engleskoj i Walesu) i Islandu, budući ravnatelji škola moraju ispunjavati sva tri uvjeta: iskustvo u odgojno-obrazovnim poslovima, administrativno iskustvo i usavršavanje za ravnatelje. U Španjolskoj obrazovna tijela mogu postaviti dodatne uvjete, primjerice, u autonomnim zajednicama u kojima se govore dva službena jezika, neophodna je i potvrda kojom se dokazuje minimalna razina kompetencija iz oba jezika.

U Švedskoj ravnatelj može biti samo osoba koja je stekla znanje o obrazovanju kroz usavršavanje i iskustvo. Nastavničko iskustvo kao takvo se ne traži. Ravnatelji škola ne moraju nužno dolaziti iz reda (bivših) nastavnika, ali u načelu, mogu imati drugo stručno iskustvo. Formalni uvjet (za one zaposlene nakon ožujka 2010. godine) jest polaganje posebnog kolegija na sveučilišnoj razini za kojeg je odgovorna Švedska nacionalna agencija za obrazovanje (NAE).

Cjelokupno gledano, usavršavanje za ravnatelje uvjet je u 21 zemlji ili regiji (vidi sliku F1). U većini zemalja ovo usavršavanje se odvija prije imenovanja. U Češkoj, Francuskoj, Austriji, Slovačkoj i Švedskoj novi ravnatelji škola isto mogu steći u određenom razdoblju nakon imenovanja. (Za zemlje koje nude neobvezna usavršavanja za ravnatelje, vidi sliku F3).

Trajanje usavršavanja za ravnatelje kreće se od jednog tjedna (Rumunjska) do diplomskog studija od 60 ECTS-ova na Malti. Uobičajeni moduli obuhvaćaju upravljanje, stvaranje tima, komunikaciju i voditeljske vještine, razvoj škole, školsko zakonodavstvo i organizaciju. Neke zemlje jasno definiraju praktični dio pored teorijskog sadržaja. U Španjolskoj se program usavršavanja sastoji od teorijskog kolegija i pripravništva. U Poljskoj se program nakon kojeg se stječe posebna kvalifikacija sastoji od 210 sati usavršavanja od kojih se 26 odnosi na praksu upravljanja. Nacionalni program usavršavanja

RAVNATELJI ŠKOLA

112

voditelja povezuje teorijsko znanje s ravnateljevom praktičnom ulogom voditelja škole. U Ujedinjenoj Kraljevini (Engleskoj, Walesu i Sjevernoj Irskoj) kandidate njihov voditelj potiče da se uključe u rukovođenje tijekom usavršavanja, koje sadrži opširne studije slučaja i s tim vezane zadaće unutar škole kao i minimalnu školsku praksu u drugoj školi u trajanju od devet dana.

U tri zemlji najnoviji propisi uvode promjene. U Rumunjskoj su Zakonom o nacionalnom obrazovanju iz 2011. godine propisani novi uvjeti vezani uz administrativno iskustvo i usavršavanje. U Mađarskoj od rujna 2012. godine svi novi ravnatelji moraju pohađati usavršavanje za ravnatelje. Na Islandu se slično zakonodavstvo postupno uvodi i trebalo je završiti 2012. godine. Tijekom ovog razdoblja prilagodbe uvjeta nisu bile ujednačene.

Slika F1: Iskustvo u struci i usavršavanje za ravnatelje kao formalni uvjet za ravnatelje škola, od predprimarnog do višeg sekundarnog obrazovanja (ISCED 0, 1, 2 i 3), 2011./2012. g.

Primarno obrazovanje (ISCED 1)

Iskustvo na odgojno-obrazovnim poslovima

+ Administrativno iskustvo

+ Usavršavanje za ravnatelje

+ Administrativno iskustvo + usavršavanje za ravnatelje

Samo nastavnička kvalifikacija

Samo usavršavanje za ravnatelje

Izvor: Eurydice.

Zemlje u kojima je uvjet za ravnatelja minimalno razdoblje obveznog usavršavanja prije ili nakon imenovanja, 2011./12. g. BE fr BE de BE nl BG CZ DK DE EE IE EL ES FR IT CY LV LT LU HU MT

Trajanje 120 h

150 h 100

h 104 h

240 h 40h-

14 mjeseci 1

godina 3-4

mjeseci 60 ECTS

O O

NL AT PL PT RO SI SK FI SE UK (1) UK-SCT HR IS TR LI NO

Trajanje 12 ECTS

210 h

250 h

1 tjedan

144 h

160 h

15 ECTS

30 ECTS

6-18 mjeseci 15

ECTS 15 ECTS

O O O

Prije imenovanja O Nakon imenovanja Usavršavanje za ravnatelje nije uvjet


Objašnjenje Iskustvo na odgojno-obrazovnim poslovima znači određeni broj godina radnog staža na mjestu nastavnika, uglavnom na obrazovnoj razini na kojoj osoba traži imenovanje mjesto ravnatelja škole. Administrativno iskustvo znači stečeno iskustvo u školskoj administraciji/upravljanju, primjerice na mjestu zamjenika ravnatelja škole. Usavršavanje za ravnatelje znači posebno usavršavanje koje se provodi nakon inicijalnog obrazovanja nastavnika i stečene nastavničke kvalifikacije. Ovisno o okolnostima, usavršavanje se može provoditi prije prijave na mjesto ravnatelja ili uključenja u postupak izbora,ili tijekom prvih nekoliko godina nakon preuzimanja ovoga mjesta. Njime se nastoji budućim ravnateljima škola dati vještine potrebne za provođenje njihovih novih dužnosti. Ovo usavršavanje ne treba miješati s trajnim stručnim usavršavanje.

RAVNATELJI ŠKOLA

113

Napomena za pojedinu zemlju Belgija (BE de): Da bi se dobilo stalno radno mjesto ravnatelja škole u ustanovi kojom upravlja zajednica, potrebna je i potvrda o stečenom znanju iz području upravljanja. Irska: Podaci nisu potvrđeni na nacionalnoj razini. Španjolska: Trajanje i struktura programa inicijalnog obrazovanja (teorijski i praktični dio) utvrđuju obrazovna tijela autonomnih zajednicama. Stoga postoje razlike u broju sati, pri čemu je 40 sati minimum, a 14 mjeseci maksimum u zajednicama u kojima su isti propisani. Luksemburg: Nema ravnatelja škola na razini ISCED 0 i 1. Malta: Prije prijavljivanja na mjesto ravnatelja škole budući ravnatelji škola također moraju steći staž kao pomoćnici ravnatelja škole, voditelji odjela, koordinatori za inkluzivno obrazovanje ili kao školski savjetnici. Nizozemska: U primarnom obrazovanju nastavnička je kvalifikacija uvjet samo kada ravnatelj ima obvezu držanja nastave. U većini škola koje provode sekundarno obrazovanje i imaju središnji upravni odbor, nastavničke kvalifikacije nisu uvjet za članove odbora koji ne rade u nastavi. Portugal: Samo u slučajevima kada nema kandidata s određenom kvalifikacijom, iskustvo na upravljačkim poslovima više razine može se uzeti u obzir. Slovenija: Ravnatelj škole ispit za ravnatelja škole može polagati i u roku od godine dana od dana zaposlenja na to radno mjesto. Finska: Usavršavanje za ravnatelje nije obvezno budući da se primjerice može nadoknaditi administrativnim iskustvom. Ujedinjena Kraljevina (ENG): U Engleskoj je usavršavanje za ravnatelje bilo obvezno do veljače 2012. godine. Ujedinjena Kraljevina (SCT): Nastavnici moraju pokazati da ispunjavaju Standard za ravnatelja koji definira sposobnosti upravljanja i vođenje ravnatelja. To se može provesti kroz razgovor na razini lokalne vlasti i postupak procjene ili kroz formalni sustav napredovanja, kao što je Škotska kvalifikacija za ravnatelja i Fleksibilni put do ravnateljstva.

UVJET ZA RAVNTELJE ŠKOLA OBIČNO JE MINIMALNO PET GODINA ISKUSTVA NA ODGOJNO-OBRAZOVNIM POSLOVIMA

Među uvjetima za ravnatelja škole (vidi sliku F1) uobičajeno je minimalno iskustvo na odgojno-obrazovnim poslovima. Ono se kreće od tri godine u Bugarskoj, Estoniji, Francuskoj (za ravnatelje škola na razini ISCED 0 i 1) i Litvi, do deset godina na Malti i 16 (za predprimarnu i primarnu razinu) i 17 godina (za opću sekundarnu razinu) na Cipru.

U većini zemalja minimalni traženi broj godina jest od tri do pet godina. U Danskoj, Njemačkoj, Austriji (predprimarno, primarno obrazovanje i Hauptschule), Finskoj, Ujedinjenoj Kraljevini (Engleskoj, Walesu i Sjevernoj Irskoj), Islandu i Lihtenštajnu, iskustvo na odgojno-obrazovnim poslovima je uvjet, ali nije propisan broj godina.

Konačno, u Belgiji (Zajednici njemačkog govornog područja i Flamanskoj zajednici), Latviji, Nizozemskoj, Švedskoj i Norveškoj iskustvo na odgojno-obrazovnim poslovima nije uvjet za mjesto ravnatelja. U Nizozemskoj postoje projekti usmjereni na zapošljavanje „bazen van buiten“ – osoba bez relevantnog iskustva na odgojno-obrazovnim poslovima, ali s iskustvom u upravljanju u sektoru izvan obrazovanja.

Slika F2: Minimalni broj godina iskustva na odgojno-obrazovnim poslovima kao uvjet za ravnatelja od predprimarnog do višeg sekundarnog obrazovanja (ISCED 0, 1, 2 i 3), 2011./2012. g.

ISCED 0-1 ISCED 2-3 Uvjet, ali nije propisan broj godina Nije uvjet


RAVNATELJI ŠKOLA

114

Napomene za pojedinu zemlju Belgija (BE fr): Slika se odnosi samo na javne škole kojima upravlja Francuska zajednica. U subvencioniranim školama uvjet je sedam godina. Belgija (BE de): Iskustvo na odgojno-obrazovnim poslovima nije uvjet. Međutim, nastavnička kvalifikacija i iskustvo su među kriterijima za odabir kandidata. Češka: Iskustvo na odgojno-obrazovnim poslovima ne obuhvaća samo izravno iskustvo poučavanja, nego i iskustvo u nekim aktivnostima za koje je potrebno isto ili slično iskustvo kao što je rad na višem rukovoditeljskom položaju ili u istraživanju i razvoju. Estonija: Najmanje tri godine iskustva na odgojno-obrazovnim poslovima potrebne su uz uvjet visokoškolske kvalifikacije iz područja odgoja i obrazovanja; ako osoba ima drugu vrstu visokoškolske kvalifikacije, potrebno je najmanje pet godina iskustva u odgojno-obrazovnim poslovima. Irska: Podaci nisu potvrđeni na nacionalnoj razini. Grčka: Preduvjet da bi nastavnici stekli pravo imenovanja na mjesto ravnatelja jest da imaju najmanje osam godina radnog staža i pet godina iskustva na odgojno-obrazovnim poslovima, od čega tri godine na relevantnoj razini obrazovanja. Italija: Minimalno pet godina iskustva na odgojno-obrazovnim poslovima uz stalni radni odnos, što u većini slučajeva znači da budući nastavnici imaju određeni broj godina prethodnog iskustva na odgojno-obrazovnim poslovima i na ugovoru na određeno radno vrijeme. Cipar: ISCED 0-1: minimalno 13 godina, od čega najmanje pet godina na mjestu nastavnika za mjesto zamjenika ravnatelja, i tri godine na mjestu zamjenika ravnatelja za mjesto ravnatelja, što ukupno čini 16 godina. ISCED 2-3: minimalno 12 godina za mjesto zamjenika ravnatelja i tri godine na mjestu zamjenika ravnatelja za mjesto zamjenika ravnatelja A i onda za mjesto ravnatelja škole, što ukupno čini 17 godina. Litva: Minimalno dvije godine iskustva na odgojno-obrazovnim poslovima uvjet je za mjesto ravnatelja škole za kandidate sa stupnjem magistra i nastavničkom kvalifikacijom i minimalno tri godine za kandidate samo s nastavničkom kvalifikacijom. Luksemburg: Nema ravnatelja na razini ISCED 0 i 1. Austrija: HS = Hauptschule, AHS = Allgemeinbildende höhere Schule. Prikazani podaci za Hauptschule odnose se i na razinu ISCED 0 i 1. Slovenija: Nastavničko iskustvo može se nadomjestiti iskustvom u radu u školskom savjetovanju.

VEĆINA ZEMALJA NUDI POSEBNE PROGRAME USAVRŠAVANJA ZA RAVNATELJE, ALI SE TRAJANJE, SADRŽAJ I IZVODITELJI PROGRAMA RAZLIKUJU

Posebni programi usavršavanja za ravnatelje postoje i u nekim zemljama u kojima to nije formalni uvjet za mjesto ravnatelja škole. To je slučaj u Bugarskoj, Cipru, Litvi, Mađarskoj, Nizozemskoj, Ujedinjenoj Kraljevini (Škotskoj) i Norveškoj. U Bugarskoj se program koji nudi Nacionalni institut za osposobljavanje nastavnika i kvalifikacije provodi tijekom cijele godine i obično traje pet godina te je usmjeren na određena pitanja. U Nizozemskoj razne ustanove nude usavršavanja za ravnatelje. Iako usavršavanje nije formalni uvjet, ako mjesto voditelja škole obuhvaća dužnosti vezane uz upravljanje za koje su određeni standardi kompetencija, kandidati moraju imati potvrdu kojom dokazuju da zadovoljavaju određene uvjete. Nizozemska akademija za ravnatelje neovisno je, nevladino tijelo koje omogućuje pristup izbornom pripremnom i trajnom stručnom usavršavanju ravnatelja škola u primarnom obrazovanju. U Ujedinjenoj Kraljevini (Škotskoj) Standard za ravnatelje savjetodavnog je karaktera i koristi se prvenstveno za usmjeravanje razvoja vodstva, vrednovanje i licenciranje ravnatelja škola. Škotska kvalifikacija za ravnatelja (SQH), program koji kandidati završavaju prije imenovanja, jedan je od načina ispunjavanja standarda. U Norveškoj se ravnatelje škola potiče na sudjelovanje u Nacionalnom programu za voditelje.

U većini zemalja niz obrazovnih ustanova nudi programe usavršavanja za ravnatelje škola. Uglavnom nije potreban neki oblik dopusnice od ministarstava obrazovanja. U nekoliko zemalja postoje posebne akademije. U Austriji je Akademija za voditelje forum za sustavnu promjenu kroz trajno obrazovanje u cijeloj zemlji, nudeći usavršavanje iz područja inovacija za ravnatelje škola kao i za druge voditelje u sustavu obrazovanja. Usavršavanja Akademije obuhvaćaju plenarne susrete s motivacijskim predavačima, radionice u skupinama za poučavanje kroz suradnju, refleksiju o inovaciji i razvoju projektnih ideja, sastanke učenja kroz partnerstvo u svrhu razmjene ideja i suradnički brainstorming te

RAVNATELJI ŠKOLA

115

radionice za regionalno umrežavanje. U Sloveniji je vlada 1995. godine osnovala Nacionalnu školu za ravnatelje s ciljem obrazovanja i stručnog usavršavanja ravnatelja i kandidata. U Finskoj Institut za voditelej u obrazovanju, koji djeluje u sklopu jednog sveučilišta, nudi usavršavanje za ravnatelje i voditelje lokalnih ureda za obrazovanje prije i nakon zapošljavanja. U Ujedinjenoj Kraljevini (Engleskoj, Walesu i Sjevernoj Irskoj), Nacionalna stručna kvalifikacija za ravnatelje (NPQH) usmjerena je na nastavnike koji žele postati ravnatelji.

Slika F3: Postojanje posebnih akademija i/ili programa usavršavanja za ravnatelje škola od predprimarnog do višeg sekundarnog obrazovanja (ISCED 0, 1, 2 i 3), 2011./2012. g.

Posebni programi usavršavanja/akademije

Nema posebnog programa usavršavanja

Izvor: Eurydice.


MEĐU POSTUPCIMA ZA IZBOR RAVNATELJA ŠKOLA PREVLADAVA JAVNI NATJEČAJ

U dvije trećine europskih zemalja ravnatelji škola biraju se putem javnog natječaja, što znači da je objava slobodnog radnog mjesta i izbor kandidata odgovornost škole. Mjera u kojoj je javni natječaj reguliran značajno se razlikuje. U nekim zemljama ne postoje nikakvi posebni propisi, već se primjenjuje opće radno pravo. Druge zemlje imaju razrađene detaljne procedure. U Irskoj, primjerice, pojedina škola zapošljava i imenuje ravnatelja škole na temelju dogovorenih procedura: oglas za radno mjesto objavljuje se u školi i na mrežnim stranicama prema odluci upravljačkih tijela (za primarno obrazovanje) ili najmanje u jednim nacionalnim dnevnim novinama. Slično tako, u školama kojima upravljaju lokalne vlasti u Ujedinjenoj Kraljevini (Engleskoj i Walesu) upravno tijelo škole mora obavijestiti lokalnu vlast o slobodnom radnom mjestu, i objaviti oglas najmanje u Engleskoj i Walesu, imenovati izborno povjerenstvo, provesti razgovor s odabranim kandidatima i, gdje je to primjenjivo, preporučiti i odobriti imenovanje jednog od kandidata s kojim je obavljen razgovor. U kontroliranim školama u Ujedinjenoj Kraljevini (Sjevernoj Irskoj) razgovor s kandidatima koje je predložio odbor upravitelja škole za mjesto ravnatelja i zamjenika ravnatelja može provoditi odbor za obrazovanje i knjižnice koji može imenovati bilo kojeg kandidata preporučenog na taj način.

U jedanaest zemalja ravnatelji škola biraju se na temelju javnih, na središnjoj razini organiziranih testiranja kandidata. Javljaju se u raznim oblicima. U Litvi, primjerice, postoje najmanje dvije faze. Prvo, neovisno tijelo procjenjuju voditeljske i upravljačke kompetencije te ključne kompetencije

RAVNATELJI ŠKOLA

116

kandidata. Zatim, ako je kandidat pozitivno ocijenjen, može sudjelovati u testiranju koje organizira vlasnik škole (općina ili državno tijelo). U Španjolskoj postupak testiranja također ima nekoliko faza. Prvo, tijelo zaduženo za obrazovanje objavljuje godišnji natječaj za „odabir kandidata na temelju dosadašnjih rezultata“ otvoren nastavnicima karijernim državnim službenicima. Kandidati zatim podnose prijavu u školu u kojoj žele dobiti mjesto ravnatelja škole. Potom „izborno povjerenstvo“ (comisión de selección) procjenjuje kandidata s obzirom na uvjete za radno mjesto, akademski i profesionalni uspjeh i njihov „upravljači projekt“ (proyecto de direción). Konačno, nakon završetka programa inicijalnog usavršavanja, kandidata imenuje tijelo zaduženo za obrazovanja na mandat od četiri godine koji se može produžiti.

U nekoliko zemalja primjenjuje se nekoliko metoda zapošljavanja. U Francuskoj zajednici Belgije ravnatelji se škola kojima upravlja Francuska zajednica biraju s liste kandidata, dok se javni natječaj raspisuje za kandidate u privatnom subvencioniranom sektoru. U Francuskoj metoda zapošljavanja ovisi o profesionalnoj kategoriji ravnatelja škole.

Samo četiri zemlje (Njemačka, Grčka, Cipar i Luksemburg) koriste liste kandidata kao jedini oblik zapošljavanja. U Grčkoj se svake četiri godine izrađuju evaluacijske tablice za izbor i imenovanje ravnatelja škole. Na temelju bodova koji su kandidati stekli tijekom svog radnog iskustva (primjerice, vezano uz kvalifikacije, godine staža, trajno stručno usavršavanje, radove i slično) poziva ih se na razgovor na temelju kojeg se odlučuje o odabiru kandidata. U Luksemburgu ministarstvo objavljuje natječaj i ministar predlaže kandidata za državno vijeće koje donosi konačnu odluku.

Slika F4: Najčešći postupci zapošljavanja ravnatelja škola od predprimarnog do višeg sekundarnog obrazovanja (ISCED 0, 1, 2 i 3), 2011./2012. g.

Testiranje kandidata

Javni natječaj

Lista kandidata

Izvor: Eurydice.

Objašnjenje Izraz testiranje kandidata odnosi se na javno, na središnjoj razini organizirano testiranje za odabir kandidata za ravnatelja škole. Izraz javni natječaj odnosi se na postupak u kojem je odgovornost za objavu natječaja za radno mjesto ili poziva za podnošenje prijava te odabir kandidata decentraliziran. Zapošljavanje je obično odgovornost škole, katkad u suradnji s lokalnom vlasti. Odabir na temelju liste kandidata opisuje sustav u kojem se prijave za zapošljavanje na mjesto nastavnika podnose putem dostave imena kandidata i kvalifikacija tijelu najviše ili srednje razine.

RAVNATELJI ŠKOLA

117

Napomena za pojedine zemlje Belgija (BE de): Isključivo lista kandidata koristi se samo ako je jedna osoba na listi, testiranje kandidata održava se samo ako se na listi nalazi više od jedne osobe; javni natječaj za obrazovne ustanove u Zajednici njemačkog govornog područja. Nema ravnatelja škola na razini ISCED 0. irska: Podaci nisu potvrđeni na nacionalnoj razini. Francuska i Luksemburg: Na razini ISCED 0 i 1, institut ravnatelja škole ne postoji. Ovu funkciju obavlja jedan od nastavnika, a njegova/njezina satnica je sukladno tome smanjena. Italija: Škole na razini ISCED 0 dio su drugih ustanova na razini ISCED 1 ili 2 i stoga dijele ravnatelja. Austrija: Za ISCED 0 primjenjuju se sve tri metode zapošljavanja.

RUKOVODITELJSKI ZADACI U ODREĐENOJ SU MJERI RASPODJELJENI, ALI SU RIJETKI INOVATIVNI PRISTUPI

U većini zemalja vođenje škole tradicionalno je raspoređeno između formalnih rukovoditeljskih timova. U većini slučajeva to podrazumijeva da ravnatelju pomaže jedan ili nekoliko zamjenika ravnatelja i katkad administrativni tajnik ili računovođa. Imenovanje zamjenika ravnatelja škole obično ovisi o veličini škole i složenosti organizacije.

Nekoliko zemalja (Španjolska, Italija, Malta, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovenija i Lihtenštajn) također spominju sudjelovanje nastavnog i nenastavnog osoblja, roditelja, učenika i lokalne zajednice u okviru školskih odbora, vijeća učenika i tijela za donošenje odluka (11). Ravnatelj škole u tom slučaju provodi kolektivno rukovođenje surađujući i pregovarajući s ovim dionicima. U Portugalu je, primjerice, glavno vijeće sastavljeno od predstavnika nastavnog i nenastavnog osoblja, roditelja, učenika, lokalnih tijela i zajednica. Vijeće je strateško rukovodeće tijelo odgovorno za odobravanje osnovnih pravila rada škole, donošenje strateških odluka i planiranje, te za praćenje provedbe svojih odluka; ima i ovlast izbora i otkaza ravnatelja škola, koji slijedom toga odgovara istom.

Odgovornost za rukovoditeljske timove seže od jednostavne zamjene za ravnatelja škole tijekom njegovog/njezinog odsustva, preko administracije ili financijskog upravljanja, do koordinacije određenih nastavnih područja i upravljanja posebnim zadaćama. Na Malti, primjerice, članovi školskih upravljačkih timova imaju posebne odgovornosti, primjerice, za školski prijevoz, ispite, financijska pitanja. U Sloveniji i Hrvatskoj nastavno je osoblje organizirano u stručna tijela koja samostalno donose odluke o stručnim pitanjima, unaprjeđenju programa i disciplinskim pitanjima te daju mišljenje o imenovanju ravnatelja škole.

Više od dvanaest zemalja osniva neformalne ad-hoc timove koje preuzimaju određene vremenski ograničene rukovoditeljske zadatke. U većini ovih zemalja ovakva neformalna raspodjela rukovoditeljskih zadataka nadopunjuje odgovornosti formalnih rukovoditeljski timova. Samo u Njemačkoj, Cipru (na razini ISCED 0 i 1), Islandu i Turskoj neformalni ad-hoc rukovoditeljski timovi nemaju podršku formalnih rukovoditeljskih timovima. U Italiji je nacionalnim ugovorima za nastavno i nenastavno osoblje školama omogućeno imenovanje osoblja za pojedine rukovoditeljske zadaće za cijelu školsku godinu. Na Cipru mnogi nastavnici imaju magistarski stupanj iz rukovođenja i administracije. Međutim, ne postoje nikakvi vanjski poticaju kojima bi se nagradilo sudjelovanje u rukovoditeljskim timovima i ono ovisi o spremnosti ravnatelja škole da delegira svoje odgovornosti.

U Zajednici njemačkog govornog područja Belgije i u Austriji u sklopu pilot -projekataispituju se novi oblici raspoređivanja odgovornosti rukovođenja školom. U Zajednici njemačkog govornog područja Belgije ovi pilot-projekti dovode do uvođenja sve naglašenije strukture srednjeg menadžmenta, trenutno u velikim srednjim školama, ali u budućnosti se ovo planira i u osnovnim školama. Među ciljevima projekata jest jačanje inicijalnog i trajnog usavršavanja ravnatelja. U Austriji se kroz projekte (11) Vidi EACEA/Eurydice, 2012a. Građanski odgoj i obrazovanje u Europi.

RAVNATELJI ŠKOLA

118

trenutno ispituje preraspodjela zadaća među formalnim i neformalnim timovima te će se o njoj raspravljati u sklopu novog kodeksa nastavničke službe.

U zemljama u kojima prevladava autonomija škola ravnatelj škole ima ključnu ulogu u raspodjeli rukovoditeljskih zadaća. U Finskoj, primjerice, ravnatelj škole može osnovati rukovoditeljske skupine i timove prema aktualnim temama ili drugim potrebama škole. Ravnatelj škole zajedno s rukovoditeljskom skupinom vodi školu, a skupina može biti odgovorna i za planiranje i razvoj škole. Članovi rukovoditeljskih timova često su voditelji nastavničkih timova, koji su odgovorni za stvarno provođenje odluka. U Litvi, u slučajevima gdje nema poticaja sa središnje razine za raspodjelom rukovoditeljskih dužnosti, ravnatelj škola imenuje i obučava nove rukovoditelje i potiče raspodjelu rukovoditeljskih zadaća.

Nekoliko zemalja navodi da nude poticaje za sudjelovanje u rukovođenju školom koji se ne odnose na naknade ravnateljima škola i zamjenicima. U Ujedinjenoj Kraljevini (Engleskoj, Walesu i Sjevernoj Irskoj), međutim, cijeli sustav nastavničkih plaća potiče određenu raspodjelu rukovoditeljski zadaća. „Osnovna plaća rukovoditeljske skupine“ obuhvaća zamjenike ravnatelja i pomoćnike ravnatelja te ravnatelje. Postoje i naknade za „odgovornost učenja i poučavanja“ (TLR) (Engleska i Wales) koje se isplaćuju nastavnicima za preuzimanje umjerene dodatne odgovornosti. Postoji skup uvjeta koje treba zadovoljiti za TLR, kao što je voditi, upravljati i razvijati predmetno ili kurikulumsko područje ili voditi i upravljati razvojem učenika u cijelom kurikulumu. U Bugarskoj nastavnici koji se uključe u vođenje timova dobivaju dodatne bodove koji im uvećavaju plaću. Slično tome, u Poljskoj su voditelji rukovoditeljskih timova često nagrađeni na temelju naknada na temelju uspjeha, o kojima odlučuje ravnatelj škole.

Slika F5: Oblici raspodjele rukovoditeljski zadaća koje promiču tijela najviše razine zadužena za obrazovanje od predprimarnog do višeg sekundarnog obrazovanja (ISCED 0, 1, 2 i 3), 2011./2012. g.


Raspodjela zadaća među formalnim rukovoditeljskim timova

Neformalne ad-hoc skupine

Škole odlučuju o raspodjeli rukovoditeljskih zadaća

Nema raspodijele rukovoditeljskih zadaća

Izvor: Eurydice.

Objašnjenje Podjela vođenja škole odnosi se na timski pristup rukovođenju gdje rukovoditeljske ovlasti ne pripadaju samo jednoj osobi već mogu biti raspoređene među različitim osobama unutar i izvan škole. Vođenje škole može obuhvaćati osobe koje imaju razne uloge i funkcije, kao što su ravnatelji škola, zamjenici i pomoćnici ravnatelja škola, rukovoditeljski timovi, upravljački odbori škola i osoblje na razini škole uključeno u rukovoditeljske zadaće.

Napomena za pojedinu zemlju Irska: Podaci nisu potvrđeni na nacionalnoj razini. Austrija: Na razini ISCED 0 samo neformalne ad hoc skupine.

RAVNATELJI ŠKOLA

119

U VEĆINI ZEMALJA RAVNATELJI ŠKOLA PROVODE ODREĐENO VRIJEME U STRUČNOM USAVRŠAVANJU

U ispitivanju TIMSS 2011 ravnatelje škola pitalo se koliko otprilike vremena provode u posebnim aktivnostima.

Podaci za sve europske zemlje koje su sudjelovale u ispitivanju pokazuju da je postotak učenika četvrtog razreda čiji su ravnatelji naveli da provode „određeno vrijeme“ u praćenju napretka učeničkog učenja s ciljem osiguravanja ispunjenja obrazovnih ciljeva škole u prosjeku 46,8%.

U većini zemalja stopa odgovora „ne provode vrijeme“ na ovo pitanje bila je vrlo niska. Samo je u Njemačkoj, Austriji i Finskoj udio učenika četvrtog razreda čiji su ravnatelji škole odgovorili da „ne provode vrijeme“ na praćenje učeničkog napretka bio viši od 10%.

Postotak učenika četvrtog razreda čiji su ravnatelji škola naveli da provode „mnogo“ vremena na praćenju učenja učenika bio je prilično visok (više od 60%) u Češkoj, Litvi, Mađarskoj, Poljskoj, Sloveniji, Ujedinjenoj Kraljevini i osobito visok u Rumunjskoj (84,3%).

Druga aktivnost koja je obrađena bilo je „pokretanje obrazovnih projekata ili unaprjeđenja“. Podaci za sve europske zemlje koje su sudjelovale u ispitivanju pokazuju da je postotak učenika čiji su ravnatelji škola naveli da provode „određeno vrijeme“ na ovoj aktivnosti u prosjeku 54,8%. Nizozemska se ističe, s obzirom da su u toj zemlji svi ravnatelji škola odgovorili da provode „određeno“ vrijeme ili „mnogo“ vremena na ovoj aktivnosti. Situacija je slična kod ravnatelja škola u Češkoj, Španjolskoj, Sloveniji i Ujedinjenoj Kraljevini (Engleskoj).

Za sudjelovanje u „stručnom usavršavanju namijenjenom ravnateljima škola“, postotak učenika četvrtog razreda čiju su ravnatelji odgovorili da provode „određeno vrijeme“ na ovoj aktivnosti u prosjeku je bio 58,4% u zemljama koje su sudjelovale u ispitivanju. U Rumunjskoj, Sloveniji i Hrvatskoj otprilike 70% učenika četvrtog razreda imalo je ravnatelje škola koji su rekli da su proveli „mnogo“ vremena na ovoj aktivnosti. U ovim je zemljama CPD za ravnatelje škola profesionalna dužnost ili uvjet napredovanja (vidi sliku F10).

Za razliku od njih, više od 10% učenika četvrtoga razreda u Njemačkoj, Španjolskoj, Švedskoj i Norveškoj imalo je ravnatelje škola koji su rekli da nikada nisu sudjelovali u stručnom usavršavanju. Postotci su osobito visoki za Portugal (37,5%) (iako je u Španjolskoj i Portugalu CPD profesionalna dužnost i uvjet napredovanja ravnatelja škola (vidi sliku F10)).

Usporedbu s podacima za osme razrede teško je napraviti s obzirom na mnogo manji broj europskih zemalja koje su sudjelovale u ispitivanju. Tamo gdje je usporedba moguća, razlike nisu velike. Međutim, prema podacima, u Finskoj ravnatelji škola u osmom razredu više su uključeni u praćenje procesa učenja učenika nego oni u četvrtom razredu. Uključenost ravnatelja škola u pokretanje obrazovnih projekata je u svim zemljama koje su sudjelovale u ispitivanju vrlo slična kao u četvrtom razredu.

Najveća se razlika može uočiti kod sudjelovanja u stručnom usavršavanju gdje je više učenika četvrtog razredu čiji su ravnatelji škola rekli da ne provode vrijeme na usavršavanju u Litvi, Finskoj, Švedskoj i Ujedinjenoj Kraljevini. Postotci su osobito visoki za Norvešku (45%).

RAVNATELJI ŠKOLA

120

Slika F6: Udio učenika četvrtog razreda (i osmog razreda) čiji su ravnatelji naveli da „ne provode“ vrijeme, da provode „određeno vrijeme“ ili „mnogo vremena“ na niz aktivnosti, 2011. g.

Uopće ne / malo Određeno vrijeme Mnogo vremena

Praćenje procesa učenja s ciljem osiguravanja ispunjenja obrazovnih ciljeva škole

Pokretanje obrazovnih projekata ili unaprjeđenja

Sudjelovanje u stručnom usavršavanju namijenjenom ravnateljima škola


Izvor: IEA, međunarodna baza podataka TIMSS 2011.

RAVNATELJI ŠKOLA

121

razred EU BE

nl CZ DK DE IE ES IT LT HU MT NL AT PL PT RO SI SK FI SE UK- ENG

UK- NIR HR NO

1 = uopće ne /

4 5,1 6,6 0,8 8,6 13,4 1,9 2,8 4,8 0,8 5,2 11,6 9,3 1,7 0,6 1,4 10,9 4,5 1,2 3,7 9,6 Malo 8 2,0 x x x x x x 4,6 0,6 x x x x x 0,8 1,0 x 5,7 2,5 x x 3,5

4 3,7 5,8 0,8 9,7 6,2 3,6 0,7 1,4 3,1 10,3 6,1 3,9 6,5 4,1 3,8 0,6 1,0 14,5 3,4 1,0 5,8 3,9 10,4

8 3,1 x x x x x x 2,5 4,0 9,1 x x x x x 1,4 1,0 x 6,2 7,0 2,5 x x 13,0

4 10,4 2,2 7,0 6,8 18,0 7,7 12,8 7,8 3,6 0,5 5,0 7,0 8,2 2,0 37,5 3,7 6,5 5,0 9,2 12,1 9,7 5,8 0,3 10,5

8 8,6 x x x x x x 5,9 7,2 0,7 x x x x x 2,9 0,7 x 12,6 16,0 13,6 x x 45,7 2 = Određeno vrijeme

4 46,8 71,2 33,5 82,0 68,9 64,4 50,2 47,9 31,7 37,1 59,9 50,5 61,3 25,4 49,6 14,0 30,8 56,2 77,4 67,2 23,8 37,8 55,6 73,7

8 32,5 x x x x x x 38,9 39,4 36,3 x x x x x 15,4 36,9 x 66,6 62,6 24,8 x x 74,2

4 54,8 65,4 38,3 65,9 69,7 65,7 51,8 37,7 55,7 48,7 50,3 56,8 74,0 42,7 68,4 32,9 37,7 53,2 57,5 68,4 61,9 58,7 64,0 66,7

8 50,1 x x x x x x 36,7 49,3 52,1 x x x x x 33,5 50,9 x 72,8 71,0 64,0 x x 71,8

4 58,5 63,8 50,7 76,0 64,9 76,4 54,4 57,6 52,8 64,6 68,9 70,0 47,6 44,3 56,1 27,5 20,6 49,1 68,1 71,4 73,1 70,8 29,3 65,3

8 62,5 x x x x x x 64,7 50,6 55,7 x x x x x 25,7 27,5 x 71,1 59,6 77,0 x x 37,9 3 = Mnogo vremena

4 48,1 22,2 65,7 9,4 17,7 33,7 47,0 47,3 68,3 62,1 40,1 44,3 27,1 74,6 41,1 84,4 68,6 42,5 11,7 28,3 76,2 61,0 40,7 16,7

8 65,5 x x x x x x 56,5 60,6 63,1 x x x x x 83,8 62,1 x 27,6 34,9 75,2 x x 22,2

4 41,5 28,8 60,9 24,4 24,0 30,7 47,4 60,9 41,2 41,0 43,5 43,2 22,2 50,8 27,5 63,3 61,7 45,7 27,9 28,2 37,1 35,5 32,1 22,9

8 46,8 x x x x x x 60,8 46,6 38,7 x x x x x 65,1 48,1 x 21,0 22,1 33,4 x x 15,3

4 31,1 34,0 42,3 17,2 17,1 15,9 32,8 34,6 43,6 34,9 26,1 23,0 44,1 53,7 6,4 68,8 72,9 45,8 22,7 16,4 17,2 23,4 70,4 24,2

8 28,9 x x x x x x 29,4 42,2 43,6 x X x x x 71,4 71,9 x 16,3 24,4 9,4 x x 16,3

Praćenje procesa učenja s ciljem osiguravanja ispunjenja obrazovnih ciljeva škole

Pokretanje obrazovnih projekata ili unaprjeđenja

Sudjelovanje u stručnom usavršavanju namijenjenom ravnateljima škola

X Zemlje koje nisu sudjelovale u prikupljanju podataka


JEDNA TREĆINA RAVNATELJA MIJENJA ODSUTNE NASTAVNIKE

U PISA-i 2009 ravnatelje se škola pitalo o učestalosti raznih upravljačkih aktivnosti tijekom posljednje školske godine. Slika prikazuje postotak 15-godišnjih učenika u školama čiji su ravnatelji odgovorili da su „prilično često“ ili „vrlo često“ uključeni u četiri vrste upravljačkih aktivnosti.

Podaci PISA-e 2009 pokazuju da je u prosjeku u zemljama EU-27 koje su sudjelovale u ispitivanju 91% 15-godišnjih učenika pohađalo škole čiju su ravnatelji rekli da su se često pobrinuli da stručno usavršavanje nastavnika bude u skladu s nastavnim ciljevima škole. Zapravo, škole u mnogim zemlja dužne su imati razvojni plan stručnog usavršavanja za cijelo školsko osoblje (vidi sliku C2). U Belgiji (Zajednici njemačkog govornog područja), međutim, brojke su jedva dosegnule 20%. U Grčkoj je samo oko 40% 15-godišnjih učenika pohađalo škole čiji su ravnatelji naveli da su se često pobrinuli da stručno usavršavanje nastavnike bude u skladu s nastavnim ciljevima škole. I u Lihtenštajnu (53%) i Finskoj (64%) postotci su bili niži nego u drugim zemljama. U ovim zemljama škole nisu dužne pripremiti razvojne planove stručnog usavršavanja za svoje nastavnike (vidi slike C2 i C3).

U prosjeku, u zemljama EU-27 koje su sudjelovale u ispitivanju otprilike 71% 15-godišnjih učenika pohađalo je škole čiji su ravnatelji naveli da često nastavnicima daju prijedloge o tome kako unaprijediti nastavu. Ovo je osobito slučaj u Poljskoj, Rumunjskoj, Ujedinjenoj Kraljevini i Hrvatskoj. Na drugom kraju ljestvice ističe se Lihtenštajn s više od 85% učenika u školama čiji su ravnatelji u školama rijetko nastavnicima davali savjete o poučavanju.

RAVNATELJI ŠKOLA

122

Otprilike 86% 15-godišnjih učenika pohađali su škole čiji su ravnatelji naveli da su često osigurali nedvosmislenost po pitanju odgovornosti za koordinaciju kurikuluma u zemljama EU-27 koje su sudjelovale u ispitivanju. Većina ravnatelja rijetko je imala ovu odgovornost u Lihtenštajnu (13%) ili Luksemburgu (47%).

Slika F7: Udio 15-godišnjih učenika u školama u kojima su ravnatelji škola naveli visoku učestalost određenih upravljačkih aktivnosti tijekom prethodne školske godine, 2009. g.

A. Vodim računa o tome da stručno usavršavanje nastavnika bude u skladu s nastavnim ciljevima škole

B. Dajem nastavnicima prijedloge o unaprjeđenju nastave

C. Osiguravam nedvosmislenost po pitanju odgovornosti za koordinaciju kurikuluma

D. Preuzimam nastavu nastavnika koji neočekivano izostanu


EU-27 BE fr BE de BE nl BG CZ DK DE EE IE EL ES FR IT CY LV LT LU A 90,8 96,8 19,3 94,2 100,0 95,2 86,3 82,2 92,4 87,9 39,9 86,3 : 96,9 x 96,2 96,6 87,0 B 71,2 72,6 32,1 65,4 79,3 79,0 53,5 52,6 57,6 41,1 53,1 55,3 : 74,6 x 83,5 74,7 51,7 C 86,4 64,1 56,3 82,3 97,7 92,7 76,1 72,9 86,7 87,8 69,1 92,4 : 92,0 x 83,4 89,0 47,1 D 33,3 4,5 6,6 3,1 29,5 23,1 29,0 42,0 24,1 39,0 62,8 63,0 : 18,0 x 29,9 7,1 23,1

HU MT NL AT PL PT RO SI SK FI SE UK (1) UK-SCT HR IS TR LI NO A 92,7 x 94,5 89,2 93,9 93,4 98,5 99,2 97,1 63,7 90,5 99,9 100 94,0 87,8 85,1 52,8 81,1 B 61,9 x 72,6 67,5 89,0 64,9 90,4 84,6 85,7 40,0 62,9 92,1 88,3 92,1 77,0 84,7 13,8 49,1 C 86,1 x 79,9 74,6 80,2 96,7 99,1 93,1 95,5 76,5 92,5 99,2 100 95,0 87,3 93,3 12,7 81,4 D 40,8 x 16,3 53,1 36,7 7,3 39,9 23,1 14,8 39,2 12,8 28,5 38,9 19,4 26,1 36,4 43,7 27,7

Izvor: OECD, PISA 2009. UK (1)=UK-ENG/WLS/NIR

Napomena za pojedinu zemlju EU: Europski prosjek temelji se na podacima koje su dostavile zemlje koje su sudjelovale u ispitivanju. Francuska: Podaci nisu dostupni budući da nije proveden upitnik za škole (OECD 2012).

RAVNATELJI ŠKOLA

123

U prosjeku, u zemljama EU-27 koje su sudjelovale u ispitivanju otprilike 33% 15-godišnjih učenika pohađalo je škole čiji su ravnatelji naveli da često preuzimaju nastavu nastavnika koji neočekivano izostanu s posla. Ovo je vrlo rijetko bio slučaj u Belgiji, Litvi i Portugalu. Međutim, u Grčkoj, Španjolskoj i Austriji više od polovice 15-godišnjih učenika pohađalo je škole čiji su ravnatelji često preuzimali nastavu odsutnih nastavnika.

Cjelokupno gledano, ravnatelji škola u europskim zemljama koje su sudjelovale u ispitivanju u velikoj su mjeri uključeni u raspodjelu odgovornosti za koordinaciju kurikuluma, davanje savjeta i osiguravanje usklađenosti usavršavanja nastavnika s obrazovnim ciljevima, ali u manjoj mjeri mijenjaju odsutne nastavnike.

RAVNATELJI ŠKOLA NA SEKUNDARNOJ RAZINI I DALJE SU VEĆINOM MUŠKARCI

Zastupljenost žena na mjestima vezanim uz upravljanje školom ovisi o razini obrazovanja. Na temelju dostupnih podataka, žene su često prezastupljene kao ravnateljice škola u primarnom obrazovanju. Zapravo, u Bugarskoj, Austriji, Poljskoj, Slovačkoj, Ujedinjenoj Kraljevini i Islandu 75% i više ravnatelja škola u primarnom obrazovanju čine žene.

Ovaj se postotak, međutim, značajno smanjuje na razini sekundarnog obrazovanje, s osobito značajnim razlikama među razinama u Francuskoj, Austriji, Švedskoj i Islandu. U Austriji, primjerice, manje od 32% ravnatelja škola u nižem sekundarnom obrazovanju i manje od 30% ravnatelja škola u višem sekundarnom obrazovanju čine žene. U mnogim drugim zemljama za koje su dostupni podaci, ovaj je postotak manji od 50 za škole u višem sekundarnom obrazovanju. Ovo se značajno razlikuje od postotka nastavnica na istoj razini (vidi sliku D13).

Slika F8: Postotak ravnateljica u primarnom i sekundarnom obrazovanju (ISCED 1, 2 i 3), javni i privatni sektor kombinirano, 2010. g.


EU BE BG CZ DK DE EE IE EL ES FR IT CY LV LT LU HU ISCED 1 : 52 79 : : : : 55 : : 73 74 : : : : ISCED 2 : : 83 : : : : : : : 47 68 : : : : ISCED 3 : : 70 : : : : 43 : : 41 36 52 : : : : ISCED 1-3 43 72 : : : : 48 : : 64 51 64 : 76 30 : ISCED 2-3 35 70 : : : : : : : 45 59 : : : :

MT NL AT PL PT RO SI SK FI SE UK HR IS TR LI NO ISCED 1 : 41 79 78 : 71 72 79 43 73 75 : 86 : : 57 ISCED 2 : : 32 69 : 57 72 71 41 58 : : 57 : : 57 ISCED 3 : : 29 58 : 58 53 55 41 45 : : 44 : : 47 ISCED 1-3 : 37 48 71 : 58 67 70 42 60 64 : 66 : : 53 ISCED 2-3 : : 31 63 : 58 62 55 41 52 : : 45 : : 50

Izvor: Eurostat.

RAVNATELJI ŠKOLA

124

VELIČINA ŠKOLE IMA UTJECAJ NA PROPISANE PLAĆE RAVNATELJA

Ravnatelji škola odgovorni su za upravljanje školom ili skupinom škola samostalno ili zajedno s nekim administrativnim tijelom, kao što je odbor ili vijeće. U osam zemalja ili regija veličina škola ima izravan utjecaj na plaće ravnatelja, na način da broj upisanih učenika pozitivno korelira s visinom plaće ravnatelja. Usto, plaće ravnatelja ovise i o obrazovnoj razini.

Uglavnom su osnovne propisane plaće ravnatelja škola u predprimarnom i primarnom obrazovanju niže nego u sekundarnom obrazovanju, a osobito u školama u višem sekundarnom obrazovanju. Isti trend vrijedi i za plaće nastavnika. Nadalje, u svim zemljama osnovne su propisane plaće ravnatelja više nego plaće nastavnika na istoj obrazovnoj razini (vidi sliku D9). To se može objasniti činjenicom da je u većini zemalja za mjesto ravnatelja potreban određeni broj godina staža (vidi sliku F2). Drugi uvjeti, kao što je obveza posebnog usavršavanja u nekim zemljama (vidi sliku F1) također mogu biti značajan čimbenik.

U deset zemalja osnovne plaće nastavnika potpuno su jednake na primarnoj, nižoj sekundarnoj i višoj sekundarnoj razini. Posebna je situacija u Ujedinjenoj Kraljevini (Engleskoj, Walesu i Sjevernoj Irskoj) gdje ravnatelji škola dijele jednaku sveobuhvatnu platnu ljestvicu, ali unutar te ljestvice postoji platna ljestvica za ravnatelje. Ova ljestvica sadrži varijable veličine škole i dobi učenika. To znači da ravnatelji škola u sekundarnom obrazovanju primaju veće plaće nego ravnatelji škola u primarnom obrazovanju. U zemljama s integriranim sustavom obrazovanja u kojem nema podjele između primarne i opće niže sekundarne razine obrazovanja, ista osnovna plaća navedena za obje razine odgovara istom mjestu ravnatelja škole.

Razlika između minimalne i maksimalne osnovne plaće upućuje na mogućnost povećanja plaće tijekom radnog vijeka, pri čemu ovo nije u jednakoj mjeri izraženo kao kod nastavnika. Iako povećanja plaće ravnatelja škole tijekom njihove karijere nisu velika, njihova maksimalna plaća i dalje je viša od plaće njihovih kolega nastavnika, s obzirom na više početne plaće (vidi sliku D9).

Kada se usporede plaće ravnatelja škola među zemljama, mogu se primijetiti velike razlike. Na primarnoj razini maksimalna plaća kreće se od otprilike 11 000 PPS eura u Bugarskoj do više od 100 100 PPS eura u Ujedinjenoj Kraljevini (Engleskoj, Walesu i Sjevernoj Irskoj). Na sekundarnoj razini, najviša propisana plaća je u Luksemburgu (121 127 PPS eura) i Ujedinjenoj Kraljevini (137 036 PPS eura).

Na ovoj osnovi, minimalna i maksimalna razina propisane plaće izražene u PPS eurima uglavnom se razlikuje za manje od jednog ili dva faktora. Ravnatelji škola u primarnom obrazovanju u Grčkoj, Španjolskoj, Litvi, Poljskoj, Slovačkoj, Finskoj i Turskoj mogu ostvariti pravo na uvećanje plaće od najviše 30% tijekom svoje profesionalne karijere. Međutim, u višem sekundarnom obrazovanju maksimalna propisana plaća u Irskoj i Ujedinjenoj Kraljevini može biti više nego dvostruka veća od one koju su imali na početku karijere ravnatelja.

RAVNATELJI ŠKOLA

125

Slika F9: Minimalna i maksimalna osnovna godišnja propisana plaća ravnatelja škola izražena u PPS eurima od predprimarnog do višeg sekundarnog obrazovanja (ISCED 0, 1, 2 i 3), 2011./2012. g.

Predprimarno Primarno Niže sekundarno Više sekundarno (x 1 000 PPS EUR)

(x 1 000 PPS EUR)

Minimum Maksimum

Izvor: Eurydice, podaci ožujak 2012.

RAVNATELJI ŠKOLA

126

(x 1 000 PPS EUR)

BE fr BE de BE nl BG CZ DK DE EE Predprimarno min 29426 a 33096 b 33764 34427 7880 8598 64376 : :

max 49958 a 53628 b 55785 58223 11086 14939 : : :

Primarno min 29426 a 33096 b 30764 34427 a 38977 b 7880 a 7880 b 7880 c 13412 64376 : :

max 49958 a 53628 b 55785 53673 a 58223 b 11086 a 13891 b 7880 c 17462 : : :

Niže min 33090 55605 38977 7880 a 7880 b 7880 c 13412 64376 : :

sekundarno max 56286 61153 58223 11353 a 14158 b 7880 c 17462 : : :

Više min 42071 55605 45528 7880 a 7880 b 7880 c 13412 58176 a 51129 b : :

sekundarno max 67163 61153 70341 11553 a 14425 b 7880 c 17462 : : : :

IE EL ES FR IT CY LV LT LU Predprimarno min - 20400 38947 a 32441 b - - 54369 - 12413 -

max - 29294 51511 a 45005 b - - 77240 - 19190 -

Primarno min 33943 22682 38947 a 32441 b - 45829 54369 12411 a 13765 b 15221 c 19985 -

max 91554 31576 51511 a 45005 b - 45829 77240 : : : 24307 -

Niže min 33943 22682 44731 a 41689 b 32796 45829 64378 12411 a 13765 b 15221 c 19985 81994

Sekundarno max 93102 31576 60998 a 57957 b 56215 45829 79627 : : : 24307 121127

Više min 33943 23334 44731 a 41689 c 36561 a 32796 b 45829 64378 12411 a 13765 b 15221 c 19985 81994

sekundarno max 93102 32228 60998 a 57957 c 58017 a 56215 b 45829 79627 : : : 24307 121127

HU MT NL AT AT PL PT PT RO SI SK FI SE Predprimarno min 8598 28350 : : : 11436 28666 a 36662 b 5777 33185 10629 22808 24703

max 14722 33261 : : : 14992 55348 a 63344 b 17756 47183 15176 24634 46730

Primarno min 8598 28350 : 36019 a 31708 b 11436 28666 a 36662 b 5777 34387 13007 36045 24703

max 14722 33261 : 58651 a 53763 b 14992 55348 a 63344 b 17756 53059 18556 46946 46730

Niže min 9126 28350 : 36019 c 31708 d 12969 28666 a 36662 b 6681 34387 13007 37234 24703

sekundarno max 18485 33261 : 58651 c 53763 d 17092 55348 a 63344 b 19176 53059 18556 45155 46730

Više min 9126 28350 : 47200 e 43398 f 14816 28666 a 36662 b 6681 37314 13007 42594 24703

Sekundarno max 18485 33261 : 71972 e 67654 f 19562 55348 a 63344 b 19176 55176 19088 51656 46730

UK- ENG/WLS UK-NIR UK-SCT

HR

IS TR

LI NO

Predprimarno min 47957 47957 47854 : : 25060 26451 - - -

max 118931 118931 93407 : : 39498 29281 - - -

Primarno min 47957 47957 47854 26537 a 22642 b 27413 24752 - 34772

max 118931 118931 93407 26537 a 22642 b 44940 27582 - - -

Niže min 47957 47957 47854 26537 a 22642 b 27413 24752 - 41090 a 34772 b

sekundarno max 118931 118931 93407 26537 a 22642 b 44940 27582 - - a - b

Više min 47957 47957 47854 26537 a 22642 b 49606 24752 - 44979 c 40416 d

sekundarno max 118931 118931 93407 26537 a 22642 b 59197 27582 - - c - d (x 1 000 PPS EUR

Objašnjenje Osnovna bruto godišnja plaća: Iznos koji poslodavac zaposleniku isplaćuje godišnje, uključujući opća povećanja plaće, 13.-tu plaću, (ako je primjenjivo) i regres, ali ne uključujući socijalno i mirovinsko osiguranje koje poslodavac uplaćuje. Ovaj iznos ne obuhvaća druge dodatke na plaću ili financijske povlastice (primjerice, one vezane uz dodatne kvalifikacije, uspješno obavljanje posla, prekovremeni rad ili preuzimanje dodatnih odgovornosti, geografsko područje, poučavanje razreda u otežanim uvjetima ili smještaj, zdravstveno osiguranje ili putne troškove). Navedena minimalna plaća je osnovna bruto plaća koju ravnatelji škola prema gore spomenutim uvjetima dobivaju na početku karijere.

RAVNATELJI ŠKOLA

127

Maksimalna plaća je osnovna bruto plaća koju ravnatelji škola dobivaju prema gore spomenutim uvjetima pred mirovinu ili nakon određenog broja godina. Maksimalna plaća obuhvaća samo povećanja povezana sa stažem/dobi. PPS je umjetna zajednička referentna jedinca valute koja se koristi u Europskoj uniji za izražavanje količine ekonomskih agregata u svrhu prostornih usporedbi tako da se uklone razlike u razinama cijena među državama. Količina ekonomskih agregata u PPS-u dobiva se dijeljenjem njihove početne vrijednosti u jedinici nacionalne valute s odgovarajućim PPP. PPS, dakle, kupuje istu zadanu količinu robe i usluga u svim zemljama iako su potrebni različiti iznosi nacionalne valute za kupnju iste količine robe i usluga u pojedinim zemljama, ovisno u razini cijena.

Vidi podatke u nacionalnoj valuti i u eurima kao i nacionalne referentne godine i detalje o obrazovnoj razini u Nacionalni podatkovni obrasci u Plaće nastavnika i ravnatelji škola u Europi, 2011./2012., dostupne na: http://eacea.ec.europa.eu/education/eurydice/documents/tools/salaries.pdf

Napomena za pojedinu zemlju Belgija (BE fr): a) Škole s manje od 71 učenika, b) škole s više od 210 učenika. Belgija (BE nl): a) Škole s manje od 180 učenika (manje od 100 učenika u Bruxellesu), b) škole s više od 350 učenika. Na razini ISCED 2 i 3 postoje različite ljestvice ovisno o tome ima li ravnatelj škole obveze u nastavi. Bugarska: a) Opći uvjeti, b) velike škole, c) male škole. Danska: a) Škole s preko 700 redovitih učenika, b) škole s manje od 700 redovitih učenika. Španjolska: Škole „vrste A“ su najveće i u njima ravnatelji dobivaju veće pojedinačne naknade koje se smanjuju prema klasifikaciji „vrsta F“ (najmanje) za ISCED 0 i 1 i do „vrste D“ za ISCED 2 i 3. a) Velike škole, b) male/vrlo male škole. Francuska: a) Ravnatelji škola u Lycées, b) Ravnatelji škola u Lycées professionnels. Latvija: a) Škole sa između 251 i 400 učenika, b) škole s između 601 i 800 učenika, c) između 1 001 i 1 200 učenika. Litva: Plaće ravnatelja škola ovise o broju skupina u predškolskim ustanovama i o veličini škole u školama u sekundarnom obrazovanju, te također o kvalifikacijama i godinama iskustva pedagoške prakse (na svim razinama) ravnatelja. Austrija: Razine ISCED 1 i 2 (Hauptschulen): a) Škole s više od četiri razredna odjeljenja b) male škole. ISCED 3: c) Škole s više od 12 razrednih odjeljenja, d) male škole. Portugal: Povećanje plaće ovisi o veličini škole (tj. broju upisanih učenika) i poziciji nastavnika/ravnatelja u platnoj ljestvici. Slika prikazuje samo a) najmanje škole, s manje od 300 učenika, b) najveće škole, s više od 1 500 učenika. Hrvatska: a) Velike škole, b) male škole. Norveška: a) Velike škole, b) male škole, c) škole koje godišnje imaju manje od 10 zaposlenih na puno radno vrijeme, d) škole koje godišnje imaju više od 10 zaposlenih na puno radno vrijeme.

TRAJNO STRUČNO USAVRŠAVANJE PROFESIONALNA JE OBVEZA RAVNATELJA U VEĆINI EUROPSKIH ZEMALJA

Trajno stručno usavršavanje ravnatelja (CPD) smatra se profesionalnom obvezom u 23 zemlje ili regije. U Ujedinjenoj Kraljevini (Engleskoj, Walesu i Sjevernoj Irskoj) primjerice, Nacionalna visoka škola za ravnatelje nudi niz mogućnosti stručnog usavršavanja za zaposlene ravnatelje škola. U ove mogućnosti spada program „Head Start“ za one koji su tek stekli Nacionalnu stručnu kvalifikaciju za ravnatelje tijekom njihove prve dvije godine na mjestu ravnatelja. „Lokalni čelnici u obrazovanju“ program je koji nastoji unaprijediti ishode učenika kroz partnerstvo ravnatelja škola. Konačno, „nacionalni čelnici u obrazovanju“ istaknuti su ravnatelji škola koji, zajedno s osobljem škole, koriste svoje vještine i iskustvo kako bi školama pomogli u problematičnim okolnostima. U Bugarskoj svi ravnatelji škola tijekom godine moraju pohađati određeni broj programa usavršavanja posvećenih različitim obrazovnim pitanjima u Nacionalnom institutu za kvalifikacije i usavršavanje Ministarstva obrazovanja, mladih i znanosti. Na Malti su novoimenovani ravnatelji škola dužni pohađati 6-dnevni pripravnički seminar kojeg organiziraju uprave za obrazovanje. Nakon toga ih središnje tijelo zaduženo za obrazovanje redovito poziva na usavršavanja o obrazovnim pitanjima i novim nacionalnim inicijativama. Nadalje, sastanci Vijeća ravnatelja (CoH) nude neformalno usavršavanje za ravnatelje kroz razmjenu primjera dobre prakse i druge inicijative umrežavanja.

Neke zemlje definiraju minimalni broj sati stručnog usavršavanja. U Francuskoj zajednici Belgije, primjerice, ravnatelji škola moraju pohađati šest poludnevnih programa stručnog usavršavanja godišnje. U Latviji je obvezno usavršavanje od 36 sati raspoređenih tijekom tri godine.

Slično kao i u slučaju nastavnika (vidi sliku C1), u Španjolskoj, Litvi, Portugalu, Rumunjskoj i Slovačkoj sudjelovanje ravnatelja škola u usavršavanju nije samo profesionalna obveza već i uvjet za


RAVNATELJI ŠKOLA

128

napredovanje i povećanje plaće. U Sloveniji CPD nije obvezan, ali je neophodan uvjet za unaprjeđenje.

U 14 zemalja CPD je neobvezan za ravnatelje škola. Međutim, može se osigurati potpora i poticaj za sudjelovanjem. U Flamanskoj zajednici Belgije, primjerice, škole imaju poseban fond za usavršavanje ravnatelja (1 500 EUR tijekom službe). Prvenstveno se koristi za usavršavanje ravnatelja koji su se nedavno zaposlili i za ravnatelje s više iskustva, a koji rade zajedno u školskim timovima. Usto, upravljačka tijela škole organiziraju razmjerno kratke seminare (tri do pet dana) koji se bave financijama, razvojem politika, pitanjima zapošljavanja i zaštitom djece kako bi osposobila novoimenovane ravnatelje za novo radno mjesto.

Slika F10: Status trajnog stručnog usavršavanja za ravnatelje škola od predprimarnog do višeg sekundarnog obrazovanja (ISCED 0, 1, 2 i 3), 2011./2012. g.


Profesionalna obveza

Uvjet za napredovanje

Izborno

Izvor: Eurydice.

Objašnjenje Trajno stručno usavršavanje odnosi se na formalno i neformalno usavršavanje. U određenim slučajevima ova usavršavanja mogu voditi do stjecanja dodatnih kvalifikacija. Profesionalna obveza podrazumijeva zadaću koja se tako definira u radnim propisima/ugovorima/ili drugim propisima o ravnateljskoj struci.

Napomena za pojedinu zemlju Belgija (BE de), Njemačka i Malta: Nema ravnatelja na razini ISCED 0. Irska: Podaci nisu potvrđeni na nacionalnoj razini. Austrija: Za ravnatelje škola u predprimarnom obrazovanju, propisi se razlikuju među saveznim pokrajinama.

129

POJMOVNIK, BAZE STATISTIČKIH PODATAKA I LITERATURA

I. Klasifikacije Međunarodna standardna klasifikacija obrazovanja (ISCED 1997)

Međunarodna standardna klasifikacija obrazovanja (ISCED) instrument je za prikupljanje podataka o obrazovanju na međunarodnoj razini. Obuhvaća dvije varijable krosklasifikacija: razine i područja obrazovanja s komplementarnim dimenzijama općeg/strukovnog/pripremnog usmjerenja, i svrhe – nastavak obrazovanja/priprema za tržište rada. Aktualna inačica, ISCED 97 (12), prepoznaje sedam razina obrazovanja. U ISCED-u se pretpostavlja postojanje nekoliko kriterija prilikom odlučivanja o svrstavanju obrazovnih programa u određenu razinu obrazovanja. Ovisno o razini i vrsti obrazovnog programa, potrebno je utvrditi hijerarhiju glavnih i dodatnih kriterija (uobičajene kvalifikacije prilikom upisa programa, minimalni uvjeti za upis, minimalna dob polaznika, kvalifikacije osoblja i slično).

ISCED 0: Predprimarno obrazovanje

Predprimarno obrazovanje definira se kao početna faza organizirane nastave. Provodi se u školi ili drugoj ustanovi te je namijenjeno djeci u dobi od najmanje tri godine.

ISCED 1: Primarno obrazovanje Ova razina počinje između pete i sedme godine, obvezna je u svim zemljama i obično traje četiri do šest godina.

ISCED 2: Niže sekundarno obrazovanje Nastavlja se na osnovne programe primarne razine, iako je nastava uglavnom predmetna. Obično se završetak ove razine podudara s krajem obveznog obrazovanja.

ISCED 3: Više sekundarno obrazovanje

Ova razina obično počinje krajem obveznog obrazovanja. Dob upisa uglavnom je 15 ili 16 godina. Obično su potrebne određene kvalifikacije za upis (završeno obvezno obrazovanje) i ispunjenje drugih minimalnih uvjeta. Nastava je često uže predmetno usmjerena nego na razini ISCED 2. Prosječno trajanje razine ISCED 3 kreće se od dvije do pet godina.

ISCED 4: Obrazovanje nakon sekundarnog koje nije tercijarno obrazovanje

Ovi programi u graničnom su području između višeg sekundarnog i tercijarno obrazovanja. Oni proširuju znanje stečeno na razini ISCED 3. Tipični primjeri su programi usmjereni na pripremu učenika za upis na razinu ISCED 5 ili programi koji pripremaju polaznike za uključivanje na tržište rada.

ISCED 5: Tercijarno obrazovanje (prva faza) Za upis u ove programe obično je potrebno uspješno završiti jedan od programa razine ISCED 3 ili 4. Ova razina obuhvaća tercijarne programe akademske orijentacije (vrsta A), koji su uglavnom usmjereni na teorijska znanja, i tercijarne programe stručne orijentacije (vrsta B), koji su obično kraći od programa vrste A i usmjereni na ulazak na tržište rada.

ISCED 6: Tercijarno obrazovanje (druga faza)

Ova se razina odnosi na studijske programe koji vode do napredne znanstvene kvalifikacije (doktorata).

(12) http://www.uis.unesco.org/ev.php?ID=3813_201&ID2=DO_TOPIC


130

II. Definicije Administrativno iskustvo: Iskustvo u administraciji/upravljanju školom stečeno, primjerice, na mjestu zamjenika ravnatelj.

Alternativni putovi: Fleksibilni programi obrazovanja, uglavnom usmjereni na zapošljavanje, koji vode do nastavničke kvalifikacije. Obično su kraći od tradicionalnih programa, često se uvode u slučaju manjka nastavnika i kako bi privukli diplomante iz drugih područja.

Bruto domaći proizvod (BDP): Konačan rezultat proizvodne aktivnosti stanovnika neke zemlje.

Državni službenik: Nastavnik kojeg je zaposlila javna vlast (na središnjoj, regionalnoj i lokalnoj razini), u skladu sa zakonodavstvom koje se razlikuje od zakona koji uređuju ugovorni odnos u širem javnom ili privatnom sektoru. U nekim zemljama nadležno središnje ili regionalno tijela u svojstvu tijela najviše razine zadužena za obrazovanje zapošljavaju nastavnike za cijeli život kao karijerne državne službenike.

Iskustvo u odgojno-obrazovnim poslovima: Određeni broj godina rada na mjestu nastavnika, većinom na razini obrazovanja za koju se dotična osoba prijavljuje na mjesto ravnatelja škole.

Javne škole/ustanove: Škole/ustanove kojima izravno ili neizravno upravljaju javna obrazovna tijela. Ustanova se smatra javnom ako njome kontrolira ili upravlja: 1) izravno javno obrazovno tijelo ili agencija ili 2) izravno državna agencija ili upravljačko tijelo (vijeće, odbor i slično), većinu čijih članova imenuje javno tijelo ili se odabiru glasanjem članova javnoga tijela.

Javni natječaj: Odnosi se na metodu u kojoj je odgovornost za objavu natječaja za radno mjesto, zahtjev za prijavama i odabir kandidata decentralizirana. Zapošljavanje je obično odgovornosti škole, ponekada u suradnji s lokalnom vlasti.

Lista kandidata: Ovo je sustav u kojem se prijave za zapošljavanje na mjesto nastavnika/ravnatelja škole podnose putem dostave imena kandidata i kvalifikacija tijelu najviše ili srednje razine.

Minimalna dob umirovljenja sa svim pravima iz starosne mirovine: Nastavnicima nudi mogućnost umirovljenja prije nego što napune službenu dob umirovljenja. Prava iz prijevremene mirovine ovise o godinama mirovinskog staža.

Minimalni broj godina mirovinskog staža: Opisuje minimalni broj potrebnih godina radnog staža nastavnika prije nego steknu pravo na starosnu mirovinu, uz navršenu minimalnu dob za mirovinu.

Nacionalni ispiti: Odnose se na provedbu standardiziranih testova i ispita organiziranih na središnjoj razini. Ispiti sadrže postupke utvrđene na središnjoj razini o pripremi sadržaja, provođenju i ocjenjivanju te tumačenju i primjeni njihovih rezultata. Ove ispite standardiziraju tijela središnje (najviše) razine zadužena za obrazovanje.

Postoje tri vrste nacionalnih ispita:

Nacionalni ispiti čija je svrha vezana uz odluku o daljnjem obrazovanju: Nacionalni ispiti koji sažimaju postignuća pojedinih učenika na kraju školske godine ili na kraju pojedine faze obrazovanja te imaju značajan utjecaj na njihove izbore vezane za nastavak obrazovanja. U literaturi se ovi ispiti nazivaju i sumativnim ispitima ili „završnom procjenom učenja“. Rezultati ovih ispita koriste se za izdavanje svjedodžbi ili za donošenje važnih odluka vezanih uz svrstavanje učenika u razredna odjeljenja prema općim sposobnostima (streaming), izbor škole ili napredovanje u višu godinu i slično.

P o j m o v n i k , s t a t i s t i č k e b a z e p o d a t a k a i l i t e r a t u r e

131

Nacionalni ispiti u svrhu praćenja škola i/ili obrazovnih sustava: Nacionalni ispiti čija je primarna svrha praćenje i vrednovanje škola i/ili obrazovnog sustava kao cjeline. „Praćenje i vrednovanje“ ovdje se odnosi na postupak prikupljanja i analiziranja informacija u svrhu provjere napretka s obzirom na ciljeve i poduzimanje korektivnih radnji kada je to potrebno. Rezultati nacionalnih ispita koriste se kao pokazatelji kvalitete poučavanja i rada nastavnika, ali i kako bi se procijenila cjelokupna učinkovitost politika i praksi.

Nacionalni ispiti u svrhu prepoznavanja individualnih potreba učenika: Treća skupina nacionalnih ispita čija je osnovna svrha pridonijeti procesu učenja pojedinih učenika prepoznavanjem njihovih posebnih obrazovnih potreba i, sukladno tome, prilagođavanjem poučavanja. Ovi ispiti orijentirani su na ideju „dijagnostičke procjene učenja“ i mogu se u širem smislu opisati kao „formativna procjena“.

Nastavno osoblje na nastavničkom fakultetu: Osoba koja aktivno pomaže (formalnom) učenju studenata na nastavničkim fakultetima. U ustanovama visokog obrazovanja to može biti predavač predmetne discipline čiju nastavu pohađaju budući nastavnici tih predmeta ili predavač posebnih disciplina kao što su psihologija, filozofija ili pedagogija); osoblje u specijaliziranim ustanovama za obrazovanje nastavnika ili bilo koje osoblje u visokom obrazovanju koje nadzire školsku praksu ili faze pripravništva također su uključeni u definiciju, kao i mentori i instruktori u školi koji pomažu nastavnicima početnicima.

Nastavno vrijeme: Odnosi se na vrijeme koje nastavnici provedu sa skupinom učenika, prema ugovoru. U nekim zemljama, ovo je jedino radno vrijeme određeno ugovorom. Može se definirati na tjednoj ili godišnjoj osnovi.

Okvir nastavničkih kompetencija: Iskaz o tome što bi nastavnik treba znati i moći napraviti. Više-manje detaljan opis vještina i kompetencija.

Opće obrazovanje: U simultanom modelu ovo se odnosi na kolegije općeg obrazovanja i ovladavanje predmetima koji/e će student poučavati kada stekne kvalifikaciju. Svrha je ovih kolegija dakle pružiti studentu temeljito znanje jednog ili više predmeta i široko opće obrazovanje. Kod sukcesivnog modela, opće obrazovanje odnosi se na stupanj stečen u određenom predmetu.

Opće teškoće u učenju: Odnose se na teškoće u učenju koje nisu izravno vezane uz neko posebno fizičko, senzorno ili intelektualno oštećenje, već mogu biti uzrokovane vanjskim čimbenicima kao što su nepovoljni socio-kulturni uvjeti, ograničene mogućnosti učenja, manjak potpore kod kuće, neodgovarajući kurikulum, nedovoljno poučavanja u ranim godinama. Izvor: Westwood, P. (2008): What teachers need to know about learning difficulties, Victoria: ACER Press.

Osnovna bruto godišnja plaća: Iznos koji poslodavac zaposleniku isplaćuje godišnje, uključujući bonuse, naknade i dodatke na plaću, kao što su dodaci vezani uz troškove života, 13. plaća, (ako je primjenjivo), naknade za korištenje godišnjeg odmora i slično, umanjen za doprinose za socijalno i mirovinsko osiguranje koje poslodavac uplaćuje. Ovaj iznos ne uzima u obzir oporezivanje prije isplate i druga povećanja plaće ili financijske povlastice (primjerice, one vezane uz dodatne kvalifikacije, uspješno obavljanje posla, prekovremeni rad ili preuzimanje dodatnih odgovornosti, geografsko područje, poučavanje razreda s miješanim sposobnostima ili u otežanim uvjetima, smještaj, zdravstveno osiguranje ili troškove putovanja na posao).


132

Paritet kupovne moći (PPP): Stopa konverzije valute kojom se ekonomski pokazatelji izraženi u nacionalnoj valuti pretvaraju u umjetnu zajedničku valutu kojom se izjednačuje kupovna moć različitih nacionalnih valuta. Drugim riječima, PPP ukida razlike između razina cijena u različitim zemljama postupkom konverzije u umjetnu zajedničku valutu, koja se naziva standard kupovne moći (PPS).

Plan razvojnih potreba/usavršavanja: Analiza razvojnih potreba pregled je razvojnih i obrazovnih potreba. Obično navodi potrebne ključne kompetencije ili vještine, vrednuje postojeću razinu kompetencija i zatim uočava područja koja treba razviti. Plan usavršavanja obično definira strategije, zadaće i metode koje će se koristiti kako bi se ispunile razvojne potrebe. Radno sposobno stanovništvo (ekonomski aktivno stanovništvo/radna snaga): Sukladno definiciji istraživanja tržišta rada (Labour Force Survey), ukupan zbroj zaposlenih i nezaposlenih osoba.

Pojedinačno vrednovanje nastavnika: Obuhvaća formiranje mišljenja o radu nastavnika u svrhu usmjeravanja i pomoći u unaprjeđenju njihova rada. Nastavnik kojeg se vrednuje dobiva osobno usmenu ili pismenu povratnu informaciju. Vrednovanje se može odvijati tijekom postupka vrednovanja škole, ili se može provoditi neovisno (što može dovesti do službene procjene nastavnika koji se vrednuje na ovaj način.

Politika planiranja i predviđanja: Temelji se na promatranju trendova i prepoznavanju najizglednijeg scenarija buduće ponude i potražnje nastavnika. Podaci koji se ispituju obuhvaćaju demografske projekcije kao što su stope rođenih i migracija, kao i trendove vezane uz broj studenata nastavničkih fakulteta i promjene u nastavničkoj struci (broj nastavnog osoblja koji odlazi u mirovinu, transferi na nenastavnička mjesta i slično). Planiranje i predviđanje potreba za nastavnim osobljem može se provoditi na dugoročnoj, srednjoročnoj ili kratkoročnoj bazi. Ova se politika planiranja razvija na nacionalnoj razini i/ili na regionalnoj razini ovisno o relativnoj centralizaciji/decentralizaciji obrazovnog sustava o kojem je riječ.

Praćenje tržišta rada: Praćenje općeg kretanja radne snage koje inicijalno nije vezano uz službene planove vlade može donositeljima odluka pružiti uvid u promjene u potražnji i ponudi nastavnika, ali se ne može smatrati službenim planiranjem i predviđanjem.

Pripravništvo: Organizirana faza potpore za nastavnike početnike nakon završetka formalnog programa inicijalnog obrazovanja nastavnika na početku prvog zaposlenja na mjestu nastavnika u školi. Tijekom pripravništva pripravnici provode neke ili sve zadaće nastavnika s iskustvom te dobivaju naknadu za svoj rad. Mentor se imenuje kako bi nastavnicima početnicima u sklopu strukturiranog sustava pružao osobnu, socijalnu i stručnu pomoć. Ova faza obično obuhvaća i teorijsko obrazovanje koje se pruža uz obvezno stručno obrazovanje koje se dobiva prije stjecanja nastavničke diplome. Obično traje najmanje nekoliko mjeseci.

Privatne nezavisne škole/ustanove: Škole/ustanove koje primaju manje od 50 posto osnovnih sredstava od državnih tijela i čije nastavničko osoblje ne prima plaće od nekog državnog tijela.

Privatne škole/ustanove: Ustanova se ubraja u privatne ako: 1) je kontrolira i njome upravlja nevladina organizacija (primjerice, Crkva, sindikat ili poduzeće), ili 2) se upravni odbor sastoji uglavnom od članova koje ne odabire neko javno tijelo.

Privatne subvencionirane škole/ustanove (ovisne o državi): Škole/ustanove koje primaju više od 50% osnovnih sredstava od državnih tijela ili čije nastavničko osoblje prima plaće od nekog državnog tijela, bilo izravno ili putem vlade.


133

Probni rok: Privremeno zapošljavanje u obliku probnog rada. Uvjeti se mogu razlikovati ovisno o radnim propisima. Obično traje nekoliko mjeseci do nekoliko godina. Ovaj rad može podlijegati završnom vrednovanju i nakon njega obično slijedi zapošljavanje na neodređeno.

Raspodjela rukovoditeljskih zadaća: Odnosi se na timski pristup rukovođenju gdje ovlast za rukovođenjem ne pripada samo jednoj osobi nego može biti raspoređen među različitim osobama unutar i izvan škole. Vođenje škole može obuhvaćati osobe koje imaju razne uloge i funkcije, kao što su ravnatelji škola, zamjenici i pomoćnici ravnatelja škola, rukovoditeljski timovi, upravljački odbori škola i osoblje na razini škole uključeno u rukovoditeljske zadaće.

Ravnatelj škole: Svaka osoba koja vodi školu i koja samostalno ili u sklopu administrativnog tijela kao što je odbor ili vijeće, odgovora za njeno upravljanje/administraciju. Ovisno o okolnostima, ova osoba može imati i obrazovne dužnosti (koje mogu obuhvaćati zadaće poučavanja, ali i odgovornost za opće funkcioniranje ustanove u područjima kao što su raspored, provedba kurikuluma, odluke o nastavnom sadržaju te materijalima i metodama koje se koriste, procjena nastavnika i njihovog rada, i slično) i/ili financijske odgovornosti (koje su često ograničene na odgovornosti za trošenje sredstava dodijeljenih školi).

Simultani model: Teorijsko i praktično obrazovanje provode se u isto vrijeme kad i opće obrazovanje. Kvalifikacija za upis u obrazovanje po ovom modelu je svjedodžba o završetku višeg sekundarnog obrazovanja, kao i, u nekim slučajevima, potvrda o sposobnosti za tercijarno obrazovanje. Mogu se primijeniti i druge selekcijske procedure kod upisa.

Službena dob umirovljenja: Postavlja granicu nakon koje nastavnici prestaju raditi. U nekim zemljama i u određenim okolnostima, nastavnici mogu nastaviti raditi i nakon ove dobne granice.

Središnji propisi/preporuke: Različite vrste službenih dokumenata koji sadrže smjernice, obveze i/ili preporuke koje se odnose na obrazovne ustanove. Propisi su zakoni, pravila i druge uredbe koje donosi tijelo javne vlasti i kojim se uređuje postupanje. Preporuke su službeni dokumenti kojima se predlaže primjena određenih alata, metoda i/ili strategija vezanih uz poučavanje i učenje. Njihova primjena nije obvezna.

Standardu kupovne moći (PPS). PPS je umjetna zajednička referentna jedinca valute koja se koristi u Europskoj uniji za izražavanje količine ekonomskih agregata u svrhu prostornih usporedbi tako da se uklone razlike u razinama cijena među državama. Količina ekonomskih agregata u PPS-u se dobiva dijeljenjem njihove početne vrijednosti u jedinici nacionalne valute s odgovarajućim PPP. PPS, dakle, kupuje istu zadanu količinu robe i usluga u svim zemljama iako su potrebni različiti iznosi nacionalne valute za kupnju iste količine robe i usluga u pojedinim zemljama, ovisno u razini cijena.

Stručno obrazovanje: Budućim nastavnicima pruža teorijske i praktične vještine potrebne za rad nastavnika. Uz kolegije iz psihologije i nastavnih metoda i metodike, obuhvaća i školsku praksu.

Sukcesivni model: Teorijsko i praktično obrazovanje nastavlja se na opće obrazovanje. U ovom modelu učenici koji pohađaju visoko obrazovanje iz određenog područja, stručno obrazovanje stječu u zasebnoj fazi.

Školska praksa: Praksa (plaćena ili ne) u stvarnom radnom okruženju koja obično traje ne više od nekoliko tjedana. Nadzire je nastavnik, uz periodična vrednovanja koja provodi nastavnik na nastavničkom fakultetu. Ove su prakse sastavni dio stručnog obrazovanja (npr. stage pédagogique u Belgiji (Francuskoj zajednici) i Schulpraktikum u Austriji).


134

Testiranje kandidata: Javno, na središnjoj razini organizirano testiranje za odabir kandidate za nastavničku/ravnateljsku struku.

Tijelo najviše razine: Ovo je u slučaju obrazovanja u većini zemalja središnja vlast. Međutim, u četiri slučaja odlučivanje se odvija na drugoj razini, prvenstveno na razini vlade zajednica u Belgiji, Länder u Njemačkoj, vlade autonomnih zajednica uz središnju vlast u Španjolskoj i ministarstva obrazovanja u Engleskoj, Walesu, Sjevernoj Irskoj i Škotskoj za Ujedinjenu Kraljevinu.

Trajno stručno usavršavanje: Formalno i neformalno usavršavanje koje može, primjerice, obuhvaćati predmetno i pedagoško usavršavanje. U određenim slučajevima ove aktivnosti mogu dovesti do daljnje kvalifikacije.

Transnacionalna mobilnost u obrazovanju: Kraća razdoblja mobilnosti nastavnika u svrhu stručnog usavršavanja (primjerice, programi usavršavanja, konferencije, seminar ili učenje na primjeru) koje nije trajno (svrha je povratak u matičnu ustanovu) te obuhvaća transnacionalni prelazak geografskih granica. U obzir se uzima samo fizička (ne virtualna) mobilnost.

Ugovori na određeno vrijeme ili ugovori o djelu: Ugovori koji završavaju na određeni datum ili po nastanku događaja za kojeg je siguran datum nastanka. Ugovor na određeno je i vremenski ograničen i obično obuhvaća kratko razdoblje, obično traje oko godinu dana ili kraće.

Ukupno radno vrijeme: Broj nastavnih sati ili broj sati dostupnosti u školi i količina radnog vremena provedenog na aktivnosti pripreme i ocjenjivanja (prema ugovoru) koje se mogu obavljati izvan škole. Broj sati može se odrediti posebno za različite aktivnosti ili se definirati globalno. Može se definirati na tjednoj ili godišnjoj osnovi.

Upravno tijelo škole: Upravljačko tijelo koje se može sastojati od roditelja, nastavnika, ravnatelja i članova zajednice povezanih s određenom školom i biti ovlašteno za davanje savjeta ili donošenje odluka o kurikulumu, nastavi, proračunu, izboru ravnatelja i drugim aspektima upravljanja školom.

Usavršavanje za ravnatelje: Posebno usavršavanje koje se provodi nakon inicijalnog obrazovanja nastavnika i stjecanja kvalifikacije nastavnika. Ovisno o okolnostima, usavršavanje se može provoditi prije prijave na mjesto ravnatelja ili uključenja u postupak izbora ili tijekom prvih nekoliko godina nakon preuzimanja ovoga mjesta. Njime se nastoji budućim ravnateljima škola dati vještine potrebne za provođenje njihovih novih dužnosti. Ovo usavršavanje ne treba miješati sa trajnim stručnim usavršavanje.

Vrijeme dostupnosti u školi: Odnosi se na vrijeme (kako je navedeno u ugovoru) za vršenje dužnosti u školi ili na drugom mjestu koje ravnatelj škole odredi. U nekim slučajevima to se odnosi na određeno vrijeme uz određeni broj sati a, kod drugih, na ukupni broj sati koji obuhvaća vrijeme provedeno u poučavanju. Može se definirati na tjednoj ili godišnjoj osnovi.

Zaposlenik u ugovornom odnosu: Odnosi se na nastavnike koje se obično zapošljavaju na lokalnoj ili školskoj razini na temelju ugovora, sukladno općem radnom pravu te sa ili bez središnjih ugovora o plaći i uvjetima.


135

III. Baze podataka

Međunarodna baza podataka PISA 2009

PISA (Program međunarodne procjene učenika) međunarodno je ispitivanje OECD-a kojim se mjere razine uspjeha 15-godišnjaka u čitalačkoj, matematičkoj i prirodoslovnoj pismenosti. Istraživanje se temelji na reprezentativnim uzorcima 15-godišnjih učenika u nižem ili višem sekundarnom obrazovanju, ovisno o strukturi sustava. Osim što mjeri uspjeh, međunarodno istraživanje PISA obuhvaća i upitnike pomoću kojih se utvrđuju varijable u školskom i obiteljskom okruženju koje mogu pomoći u tumačenju rezultata. Pokazatelji u ovoj publikaciji pripremljena su uz pomoć odgovora iz ovih vezanih upitnika za učenike. Svi pokazatelji obuhvaćaju javne i privatne škole, bez obzira jesu li one subvencionirane ili na drugi način potpomognute.

Međunarodno ispitivanje TALIS 2008

TALIS (Međunarodno ispitivanje o učenju i poučavanju) ispituje nastavnike nižeg sekundarnog obrazovanja i ravnatelje škola u kojima rade. 2008. godine ukupno je sudjelovalo 24 zemlje, među kojima 19 europskih. Stopa odgovora za Nizozemsku nije ispunila minimalni uvjet (75%) te zemlja nije uključena u međunarodno izvješće. Razvijeni su zasebni upitnici za nastavnike i ravnatelje. U zemljama koje su sudjelovale u ispitivanju, škole, kao i nastavnici u školama, nasumično su izabrani za sudjelovanje u TALIS-u. Za svaku je zemlju – osim za manje zemlje – otprilike 200 škola i 20 nastavnika unutar svake škole izabrano za uzorak. TALIS 2008 bio je usmjeren na sljedeće ključne aspekte okruženja za učenje, a koji utječu na kvalitetu poučavanja i učenja u školama:

• Vođenje i upravljanje školom – uloge koje preuzimaju ravnatelji škola, s obzirom na sve veću odgovornost i prijenos ovlasti obrazovnog tijela.

• Procjena rada nastavnika u školama i oblik i priroda povratne informacije koju dobivaju, kao i primjena ishoda ovih postupaka u nagrađivanju i razvoju nastavnika.

• Stručno usavršavanje koje nastavnici pohađaju i njegova veze sa sustavom procjene, podrška ravnatelja i utjecaj na razrednu praksu.

• Profili zemalja s obzirom na nastavnu praksu, aktivnosti, uvjerenja i stavove te kako se isti razlikuju s obzirom na općenite činjenice vezane uz nastavnika.

Međunarodno ispitivanje TIMSS 2011

TIMSS (Procjena učeničkih postignuća iz Matematike i Prirode i društva) 2011 peta je u seriji IEA-inih međunarodnih procjena uspjeha učenika posvećenih unaprjeđenju učenja i poučavanja u matematici i prirodoslovlju. TIMSS, prvi put proveden 1995. godine, svake četiri godine daje izvješće o uspjehu učenika četvrtih i osmih razreda. Kao i u prethodnim ispitivanjima u sklopu TIMSS-a 2011 od učenika koji su sudjelovali, njihovih nastavnika i ravnatelja, prikupljene su informacije o okruženjima za učenje matematike i prirodoslovlja, kao i podaci kurikulumima matematike i prirodoslovlja u svakoj zemlji. 21 europska zemlja sudjelovala je prikupljanju podataka za četvrti razred, a devet u prikupljanju podataka za osmi razred.


136

IV. Literatura

EACEA/Eurydice, 2011a. Teachers“ and School Heads“ Salaries and Allowances in Europe, 2011/12. Brussels: Eurydice.

EACEA/Eurydice, 2011b. Grade Retention during Compulsory Education in Europe: Regulations and Statistics. Brussels: Eurydice.

EACEA/Eurydice, 2012a. Citizenship Education in Europe. Brussels: Eurydice.

EACEA/Eurydice, 2012b. Key Data on education in Europe 2012. Brussels: Eurydice.

EACEA/Eurydice, 2013. Funding of Education in Europe 2000-2012: The Impact of the Economic Crisis. Brussels: Eurydice.

ETUCE/EFEE (forthcoming). Recruitment and Retention in the Education Sector.

Europska komisija, 2007. Communication from the Commission to the Council and the European Parliament. Improving the Quality of Teacher Education. COM(2007) 392 final.

Europska komisija, 2008. Communication from the Commission to the Council and the European Parliament. Improving competences for the 21st Century: An Agenda for European Cooperation on Schools. COM(2008) 425 final. [pdf] Dostupno na: http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2008:0425:FIN:EN:PDF [Accessed 05 January 2013]

Europska komisija, 2010. Developing coherent and system-wide induction programmes for beginning teachers: a handbook for policymakers. European Commission Staff Working Document SEC (2010) 538 final. [pdf] Dostupno na: http://ec.europa.eu/education/school-education/doc/handbook0410_en.pdf [Accessed 05 January 2013]

Europska komisija, 2012. Commission Staff Working Document. Supporting the Teaching Professions for Better Learning Outcomes. Accompanying the document. Communication from the Commission. Rethinking Education: Investing in skills for better socio-economic outcomes. SWD(2012) 374 final. [pdf] Dostupno na: http://ec.europa.eu/education/news/rethinking/sw374_en.pdf [Accessed 05 January 2013]

Europska komisija, 2012. Conclusions of the Peer Learning Conference „Education2 Policy support for Teacher Educators“.

Eurydice, 2008. Levels of Autonomy and Responsibilities of Teachers in Europe. Brussels: Eurydice.

Eurydice, 2009. National Testing of Pupils in Europe: Objectives, Organisation and Use of Results. Brussels: Eurydice.

Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), 2012. The Experience of New Teachers. Results from TALIS 2008. Paris: OECD Publishing.

http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2008:0425:FIN:EN:PDF

http://ec.europa.eu/education/school-education/doc/handbook0410_en.pdf

http://ec.europa.eu/education/news/rethinking/sw374_en.pdf

137

Z A H VA L E

IZVRŠNA AGENCIJA ZA OBRAZOVANJE, AUDIOVIZUALNU POLITIKU I KULTURU

EURYDICE I POTPORA POLITIKAMA

Avenue du Bourget 1 (BOU2) B-1140 Bruxelles

(http://eacea.ec.europa.eu/education/eurydice)

Glavna urednica

Arlette Delhaxhe

Autori

Bernadette Forsthuber (koordinacija), Nathalie Baïdak, Ania Bourgeois uz pomoć Akvile Motiejunaite, Sogol Noorani i Katerina Ticha

Vanjski suradnik

Christian Monseur (podrška u sekundarnoj analizi baze podataka TIMSS-a)

Prijelom i grafička obrada

Patrice Brel

Koordinator produkcije

Gisèle De Lel

EUROSTAT (OBRAZOVANJE, PRIRODOSLOVLJE I KULTURA)

Osobe koje su izdvojile pokazatelje iz Eurostatovih baza podataka

Eric Gere, Paolo Turchetti, Ana Maria Martinez Palou


138

N A C I O N A L N E J E D I N I C E E U R Y D I C E ABELGIQUE / BELGIË Unité Eurydice de la Fédération Wallonie-Bruxelles Ministère de la Fédération Wallonie-Bruxelles Direction des relations internationales Boulevard Léopold II, 44 – Bureau 6A/012 1080 Bruxelles Doprinos jedinice: Zajednička odgovornost

Eurydice Vlaanderen Departement Onderwijs en Vorming/ Afdeling Strategische Beleidsondersteuning Hendrik Consciencegebouw Koning Albert II-laan 15 1210 Brussel Doprinos jedinice: Zajednička odgovornost

Eurydice-Informationsstelle der Deutschsprachigen Gemeinschaft Autonome Hochschule in der DG Monschauer Strasse 57 4700 Eupen Doprinos jedinice:Zajednička odgovornost

BULGARIA Jedinica Eurydicea Centar za razvoj ljudskih resursa Jedinica za istraživanje obrazovanje i planiranje 15, Graf Ignatiev Str. 1000 Sofia Doprinos jedinice: Irina Vaseva (stručnjak)

ČESKÁ REPUBLIKA Jedinica Eurydice Centar za međunarodne usluge MoEYS Nacionalna agencija za europske obrazovne programe Na Poříčí 1035/4 110 00 Praha 1 Doprinos jedinice: Jana Halamová, Radka Topinková, Pavel Šimáček (stručnjak iz Ministarstva obrazovanja, mladih i sporta)

DANMARK Jedinica Eurydice Agencija za sveučilišta i internacionalizaciju Bredgade 43 1260 København K Doprinos jedinice: Zajednička odgovornost

DEUTSCHLAND Eurydice-Informationsstelle des Bundes Agencija za upravljanje projektima Dio njemačkog aeronautičkog centra EU-Ured njemačkog Ministarstva obrazovanja i istraživanja Heinrich-Konen-Str. 1 53227 Bonn Eurydice-Informationsstelle des Bundes Agencija za upravljanje projektima Dio njemačkog aeronautičkog centra EU-Ured njemačkog Ministarstva obrazovanja i istraživanja Rosa-Luxemburg-Straße 2 10178 Berlin Eurydice-Informationsstelle der Länder im Sekretariat der Kultusministerkonferenz Graurheindorfer Straße 157 53117 Bonn Doprinos jedinice: Brigitte Lohmar

EESTI Jedinica Eurydicea SA Archimedes Koidula 13A 10125 Tallinn Doprinos jedinice Vilja Saluveer (glavni stručnjak, Odjel za visoko obrazovanje, Ministarstvo obrazovanja i istraživanja)

ÉIRE / IRELAND Jedinica Eurydicea Odjel za obrazovanje i vještine Međunarodni odjel Marlborough Street Dublin 1 Doprinos jedinice: Zajednička odgovornost

ELLÁDA Jedinica Eurydicea Ministarstvo obrazovanja, vjerskih poslova, kulture i sporta Uprava za europske poslove 37 Andrea Papandreou Str. (Office 2172) 15180 Maroussi (Attiki) Doprinos jedinice: Zajednička odgovornost

ESPAÑA Eurydice España-REDIE Centro Nacional de Innovación e Investigación Educativa (CNIIE) Ministerio de Educación, Cultura y Deporte c/General Oraa 55 28006 Madrid Doprinos jedinice Montserrat Grañeras Pastrana, Ana Isabel Martín Ramos (coordinating author), Flora Gil Traver, Mercedes Lucio Villegas de la Cuadra

FRANCE Unité française d’Eurydice Ministère de l'Éducation nationale, de l’Enseignement supérieur et de la Recherche Direction de l’évaluation, de la prospective et de la performance Mission aux relations européennes et internationales 61-65, rue Dutot 75732 Paris Cedex 15 Doprinos jedinice: Thierry Damour stručnjak: Luisa Lombardi

HRVATSKA Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Donje Svetice 38 10000 Zagreb Doprinos jedinice: Duje Bonacci

ÍSLAND Jedinica Eurydicea Ured za vrednovanje i analizu Borgartúni 7a 105 Reykjavik Doprinos jedinice Rósa Gunnarsdóttir (stručnjak)

Z a h v a l e

139

ITALIA Unità italiana di Eurydice Istituto Nazionale di Documentazione, Innovazione e Ricerca Educativa (INDIRE) Agenzia LLP Via Buonarroti 10 50122 Firenze Doprinos jedinice Simona Baggiani; stručnjaci: Gianna Barbieri (Servizio di statistica settore istruzione, Ministero dell“Istruzione, dell“Università e della Ricerca – MIUR); Francesca Brotto (Direzione Generale per gli Affari Internazionali, Ministero dell“Istruzione, dell“Università e della Ricerca – MIUR)

KYPROS Jedinica Eurydicea Ministarstvo obrazovanja i kulture Kimonos and Thoukydidou 1434 Nicosia Doprinos jedinice: Zajednička odgovornost

LATVIJA Jedinica Eurydicea Valsts izglītības attīstības aģentūra Državna agencija za razvoj obrazovanja Vaļņu street 3 1050 Riga Doprinos jedinice: Zajednička odgovornost jedinice u suradnji s vanjskim stručnjacima: Svetlana Batare (Ministarstvo obrazovanja i znanosti) i Baiba Bašķere (Sindikat zaposlenih u obrazovanju i znanosti)

LIECHTENSTEIN Informationsstelle Eurydice Schulamt des Fürstentums Liechtenstein Austrasse 79 9490 Vaduz Doprinos jedinice Nacionalni ured za Eurydice

LIETUVA Jedinica Eurydicea Nacionalna agencija za vrednovanje škola Didlaukio 82 08303 Vilnius Doprinos jedinice Audronė Razmantienė (expert)

LUXEMBOURG Unité d“Eurydice Ministère de l’Éducation nationale et de la Formation professionnelle (MENFP) 29, rue Aldringen 2926 Luxembourg Doprinos jedinice Jeannot Hansen i Mike Engel

MAGYARORSZÁG Nacionalna jedinica Eurydicea Mađarski institut za istraživanje i razvoj obrazovanja Szalay u. 10-14 1055 Budapest Doprinos jedinice: Zajednička odgovornost

MALTA Jedinica Eurydicea Odjel za istraživanje i razvoj Uprava za kvalitetu i standarde u obrazovanju Great Siege Rd. Floriana VLT 2000 Doprinos jedinice stručnjaci: Gaetano Bugeja, Desiree Scicluna Bugeja i Rose Marie Privitelli (svi iz odjela za kurikulum i e-učenje)

NEDERLAND Eurydice Nederland Ministerie van Onderwijs, Cultuur en Wetenschap Directie Internationaal Beleid Etage 4 Rijnstraat 50 2500 BJ Den Haag Doprinos jedinice: Zajednička odgovornost

NORGE Jedinica Eurydicea Ministarstvo obrazovanja i istraživanja AIK-avd., Kunnskapsdepartementet Kirkegata 18 0032 Oslo Doprinos jedinice: Zajednička odgovornost

ÖSTERREICH Eurydice-Informationsstelle Bundesministerium für Unterricht, Kunst und Kultur Abt. IA/1b Minoritenplatz 5 1014 Wien Doprinos jedinice: Zajednička odgovornost

POLSKA Jedinica Eurydicea Zaklada za razvoj obrazovnog sustava Mokotowska 43 00-551 Warsaw Doprinos jedinice Anna Smoczyńska u suradnji s Dakowicz (stručnjaci iz Ministarstva nacionalnog obrazovanja)

PORTUGAL Unidade Portuguesa da Rede Eurydice (UPRE) Ministério da Educação e Ciência Direcção-Geral de Estatísticas da Educação e Ciência (DGEEC) Av. 24 de Julho, 134 1399-54 Lisboa Doprinos jedinice: Isabel Almeida i Carina Pinto; iz drugih odjela ministarstva: Alcina Cardoso, Aida Castilho, João Matos i Joaquim Santos

ROMÂNIA Jedinica Eurydicea Nacionalna agencija za programe zajednice na području obrazovanja i strukovnog osposobljavanja Calea Serban Voda, no. 133, 3rd floor Sector 4 040205 Bucharest Doprinos jedinice: Veronica - Gabriela Chirea u suradnji sa stručnjacima: Eugenia Popescu, Marius Bălașa i Corina Marin (Ministarstvo nacionalnog obrazovanja)

SCHWEIZ/SUISSE/SVIZZERA Zaklada za konfederalnu suradnju Dornacherstrasse 28A Postfach 246 4501 Solothurn

SLOVENIJA Jedinica Eurydicea Ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i sporta Ured za razvoj obrazovanja Maistrova 10 1000 Ljubljana Doprinos jedinice: Zajednička odgovornost; stručnjak: Darinka Cankar (Ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i sporta)


140

SLOVENSKO Jedinica Eurydicea Slovačko akademsko udruženje za međunarodnu suradnju Svoradova 1 811 03 Bratislava Doprinos jedinice Marta Ivanova, Martina Rackova u suradnji s Gabriela Aichova i Maria Lipska iz UIPS-a

SUOMI / FINLAND Eurydice Finska Finski nacionali odbor za obrazovanje P.O. Box 380 00531 Helsinki Doprinos jedinice Kristiina Volmari

SVERIGE Jedinica Eurydicea Odjel za promicanje internacionalizacije Međunarodni programski ured za obrazovanje i osposobljavanje Kungsbroplan 3A Box 22007 104 22 Stockholm Doprinos jedinice: Zajednička odgovornost

TÜRKIYE Jedinica Eurydicea Türkiye MEB, Strateji Geliştirme Başkanlığı (SGB) Eurydice Türkiye Birimi, Merkez Bina 4. Kat B-Blok Bakanlıklar 06648 Ankara Doprinos jedinice Osman Yıldırım Ugur, Bilal Aday, Dilek Güleçyüz

UNITED KINGDOM Jedinica Eurydicea za Englesku, Wales i Sjevernu Irsku Centar za informiranje i reviziju Nacionalna fondacija za istraživanje u obrazovanju (NFER) The Mere, Upton Park Slough, Berkshire, SL1 2DQ Doprinos jedinice Sigrid Boyd, Hilary Grayson Jedinica Eurydicea Škotska c/o Intelligence Unit c/o Obavještajna jedinica Analitičke usluge u obrazovanju Škotska vlada Area 2D South, Mail point 28 Victoria Quay Edinburgh EH6 6QQ Doprinos jedinice: Zajednička odgovornost

Europska komisija; EACEA; Eurydice Ključni podaci o nastavnicima i ravnateljima škola u Europi. Izdanje 2013 Luksemburg: Odjel za izdavaštvo Europske unije 2013 – 144 p. (Ključni podaci) ISBN 978-92-9201-503-9 doi:10.2797/46226 Opisnici: nastavnik, ravnatelj, inicijalno obrazovanje, uvjeti upisa, trajno stručno usavršavanje, mentorstvo, plaća nastavnika, status nastavnika, radno vrijeme, dob, spol, nastavna metoda, vrednovanje nastavnika, predprimarno obrazovanje, primarno obrazovanje, opće obrazovanje, sekundarno obrazovanje, komparativna analiza, Hrvatska, Turska, EFTA, Europska unija

Ključni podaci o nastavnicima i ravnateljima škola u Europi sadrže 62 pokazatelja o nastavnicima i ravnateljima škola od predprimarnog do višeg sekundarnog obrazovanja u 32 zemlje (Države članice EU-a, Hrvatska, Island, Lihtenštajn, Norveška i Turska). Obrađeno je šest tema: inicijalno obrazovanje nastavnika i potpora nastavnicima početnicima, zapošljavanje, poslodavci i radni odnosi; trajno stručno usavršavanje i mobilnost; uvjeti rada i plaća, kao i razina samostalnosti i odgovornosti nastavnika i ravnatelja. Izvješće kombinira statističke podatke i kvalitativne informacije dobivene iz primarnih podataka koje je dostavila mreža Eurydice, podataka Eurostata i dokaza dobivenih iz međunarodnih ispitivanja TALIS 2008, PISA 2009 i TIMSS 2011.

Mreža Eurydice sastoji se od 40 nacionalnih jedinica sa sjedištem u 36 zemalja (Države članice EU-a, Island, Lihtenštajn, Norveška, Švicarska, Hrvatska, Makedonija, Crna Gora, Srbija i Turska). Eurydicem koordinira EU Izvršna agencija za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu.

Mreža Eurydice uglavnom služi onima uključenima u donošenje obrazovne politike na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, kao i one u ustanovama Europske unije. Usmjerena je prvenstveno na način na koji je obrazovanje u Europi strukturirano i organizirano na svim razinama. Publikacije Mreže mogu se grubo podijeliti na opise nacionalnih obrazovnih sustava, komparativne studije posvećene određenim temama te pokazatelje i statistiku. Besplatno su dostupni na mrežnim stranicama Eurydicea ili u tiskanom obliku na zahtjev.

http://eacea.ec.europa.eu/education/eurydice

EC-32-13-158->HR-C

Documents

Ključni podaci o nastavnicima i ravnateljima škola u Europi. Izdanje