www.liderpress.hr

LNG I PELJEŠKI MOST HRVATSKA NE TRAŽI NOVAC EU NA PRAVIM MJESTIMABroj 489 godina XI. 13. veljače 2015. cijena 18 kuna

977

1845

7110

00

0061

5

KVOTA 'TRI POSTO' POSLODAVCI KRENULI U VELIKU POTRAGU ZA INVALIDIMA

POSEBAN PRILOG

INVESTICIJSKI FONDOVI

ANKA MRAK-TARITAŠ:DRŽAVA GRADI POS JER NIJE MOGLA NATJERATI BANKE DA POJEFTINE PRAZNE STANOVE

3Lider /// www.liderpress.hr

S A D R Ž A J

RUBRIKE

www.liderpress.hr

5 EKONOMALIJEMiodrag Šajatović o trenutku Evo krhke ekonomske ravnoteže. Nažalost, dolaze izbori...

8 AKTUALNO

Fondovi EU Hrvatska za LNG i Pelješki most ne traži novac na pravim mjestima

14 POLITIKAPrijevremeni izbori Poduzetnici se ničemu ne nadaju ni od ove ni od nove vlasti

18 POLITIČKA SEKCIJAVišnja Starešina o borbi za moć Četvero pretendenata na vrh nove piramide moći

20 INTERVJUAnka Mrak-Taritaš: Država gradi POS jer nije mogla natjerati banke da pojeftine prazne stanove

32 TRŽIŠTE RADAKvota 'tri posto' Poslodavci u velikoj potrazi za invalidima

36 OPINION MAKERDejan Ljuština o digitalizaciji Opasnost, ali i nova prilika za telekome

37 KONFERENCIJETrendovi u telekomunikacijama Pritisak s weba završit će podjelom tržišta između telekoma i internetskih tvrtki

40 RAZGOVORDarko Crha: Lukovićevom dokapitalizacijom do vlastitog brenda LED rasvjete

42 PODUZETNIKDamir Borovac: Održali smo proizvodnju zahvaljujući partnerstvu sa svjetskim igračima

46 MARKETINGKlan Kardashian Možete ih mrziti do kosti, one će i na tome ubirati milijune dolara

48 POSLOVNA ZNANJAKrizno komuniciranje Iznesite svoju priču prvi, recite je sami sebi, recite je u cijelosti

73 SAVJETNIKSlužbeni put Izvještavanje Porezne od 1. siječnja još malo složenije

74 SVIJETSto dana Junckerove vlade Obećanja o pokretanju ekonomije EU stoje na investicijskom planu

78 FELJTONZanimanje: guverner Čuvari tečaja ili kreatori 'olakšavanja'

90 PRAVDA ZA SVEEdis Felić o nepoznavanju propisa Ukinuli im energetsko odobrenje nakon što su se žalili HROTE-u

6 KONTEKSTI12 DOIGRAVANJE 24 KLUB IZVOZNIKA

44 SLK 51 HI-TECH52 ENGLESKI

77 EU-VODIČ86 KNJIGE&FILM87 AUTOTREND

88 UKRATKO89 KARIJERE 89 KRONIKA

KLJUČNI WEB-TRENDOVIImate li responzivnu stranicu?

Responzivne web-stranice automatski se prilagođavaju rezoluciji i uređaju na kojem ih pregledavamo,

pa njihov vlasnik ne treba razviti posebnu verziju isključivo za korisnike prijenosnih uređaja

26 Lider /// 13. veljače 2015.

T E M A T J E D N A

KLJUČNI WEB-TRENDOVIImate li responzivnu stranicu?

Responzivne web-stranice automatski se prilagođavaju rezoluciji i uređaju na kojem ju pregledavamo, tako da

vlasnik stranice ne treba razviti njezinu posebnu verziju isključivo za korisnike prijenosnih uređaja.

KLJUČNI WEB-TRENDOVIImate li responzivnu stranicu?

KLJUČNI WEB-TRENDOVIImate li responzivnu stranicu?

KLJUČNI WEB-TRENDOVI

Imate li responzivnu stranicu?

27Lider /// www.liderpress.hr

Dok velike tvrtke nastoje maksimirati potencijal online kanala, male su sa svojim web-stranicama zaglibile u vremenu prije recesije. Ono što je bilo suvremeno prije pojave tableta i pametnih telefona danas

je internetsko kameno doba. Responzivnost, odnosno prilagodba kompanijskog weba svim virtualnim platformama i formatima,

jedan je od deset ključnih trendova o kojima trebate voditi računa pri modernizaciji ili stvaranju novog online kanala

rilagođava li se vaša web-stranica razli-čitim formatima ekrana? Možda se to u moru poduzetničkih problema čini pri-lično nevažnim, no podaci o strelovitom rastu broja korisnika pametnih telefona i tableta te važnosti mobilnosti (i inter-

neta općenito) u poslovanju sugeriraju da to ipak nije tako. Ako se web-stranica ne prilagođava trendovima, ne treba za-čuditi ni ako bude manje zanimljiva korisnicima od konku-rentskih. Poslovanje bez prisutnosti na webu odavno je neza-mislivo, a web-stranice ne služe samo kao osobna iskaznica nego kao moćan poslovni alat. Primjerice, web-trgovina doslovno je prozor u svijet, tj. tržište neograničeno fizičkim granicama. Nova era digitalne ekonomije postavlja tvrtkama nove standarde poslovanja i izazove, a praćenje trendova i iskorištavanje novih tehnologija jest ‘conditio sine qua non’.

Mini revolucija za jednostavniji 'layout' Izrada responzivnih web-stranica, odnosno onih koje se flu-idno prilagođavaju širokom spektru uređaja, od stolnih raču-nala preko tableta do mobilnih uređaja, jedan je od glavnih trendova kad govorimo o modernim web-stranicama. Na njihov izgled stoga najviše utječe upotreba mobilnih uređaja. – Uz mnogo implikacija izravne posljedice te mini revolucije očituju se u jednostavnijim ‘layoutima’ radi smanjivanja opte-rećenja korisnika kako bi im se u nizu atraktivnih sljedova ser-viralo što više ključnih informacija u što ugodnijem formatu. Zadržati korisnikovu pozornost postaje važnije od klika ili tre-nutačne komunikacije (poput oglasa koji će vam prekriti portal). Taj pristup očituje se u kvalitetnijim fotografijama koje plijene pozor-nost, elegantnim i optimiranim fon-tovima te tipografiji, manje infor-macija u ‘jednom ekranu’ i općenito

prozračnijem i ugodnijem iskustvu pregledavanja stranica – kaže Đuro Korać, kreativni direktor digitalne agencije Nivas.Sve se više naglašava čisto i jasno predstavljanje informacija te brzina dostave podataka krajnjem korisniku. – Te potrebe u stopu prati i tehnološki napredak, pogotovo u front-end polju. U dizajnu pokazatelji tih trendova u 2014. bili su flat dizajn (baziran na Microsoftovu Metro UI-ju i Go-ogleovu materijalnom dizajnu) i posvećivanje više pozornosti tipografskim elementima – kaže Davor Erić, voditelj front-end razvoja u Trikoderu, koji smatra da će u budućnosti naglasak uglavnom biti na uporabi postojećih tehnologija u evoluiranom obliku te da će dizajn i komunikacija s korisnikom biti čišći, pregledniji i, što je najvažnije – brži i učinkovitiji.

Od posjetitelja do korisnika Što danas treba imati svaka dobra, suvremena korporativna web-stranica? To su one koje, kaže Korać, zahtijevaju vrlo malo korisnikova pro-mišljanja i, kad je to moguće, podređene su brzoj konver-ziji posjetitelja u korisnike. Ili, jednostavno, prenošenju po-ruka i vrijednosti koje su važne nekoj tvrtki. Stranice teh-nološki moraju biti prilagođene pregledavanju na najvećem mogućem broju uređaja i zaslona, brze te lako razumljive pretraživačima (SEO). – Ne ulazeći u bezbrojne mogućnosti kapitalizacije online teh-nologija, za svaku je tvrtku ključ najbrže i najjednostavnije pružiti informaciju korisniku. Fokus je na njemu. Nije pitanje što želimo reći korisniku, nego na što moramo odgovoriti kako bi naša usluga ili proizvod dobili dodatnu online vrijednost –

smatra Korać, dodajući da su izvan IT-a i industrije predvodnici online inova-cija turizam, telekomunika-cije i izdavaštvo.U Trikoderu smatraju da bi se korporativna

P

pišu MATILDA BAČELIĆ i LUKA FIŠIĆlider@liderpress.hr

8 9Lider /// 13. veljače 2015. Lider /// www.liderpress.hr

A K T U A L N O

FONDOVI EUHRVATSKA ZA LNG I PELJEŠKI MOST

NE TRAŽI NOVAC NA PRAVIM MJESTIMA

Iz Bruxellesa stižu upozorenja da bi LNG terminal trebalo kandidirati u strukturne fondove EU, a

Pelješki most, kao javno-privatno partnerstvo, lakše bi prošao u Junckerovu fondu

rvatska bi morala razmisliti o drugačijem europskom financi-ranju dvaju najvećih projekata: LNG terminala na Krku i Pe-lješkog mosta. Dok je u Bruxellesu povjerenik za

financije Europske komisije Pierre Moscovici najav-ljivao dugoočekivani hrvatski izlazak iz recesije, na hodnicima zgrade Europske komisije optimizam nije pratio to izlaganje. U neslužbenim razgovorima s eu-ropskim dužnosnicima dobili smo dojam da su i oni zbunjeni potezima koje povlači Hrvatska, a što se po-gotovo odnosi na povlačenje novca iz europskih fon-dova i projekte koje se trebaju financirati iz Juncke-rovog plana investicija vrijednog 315 milijardi eura. Po-ruka koja je poslana sažeto glasi: LNG na Krku i Pe-lješki most bolje bi financijski prošli kad bi zamijenili mjesta u fondovima. Naime, riječ se o vrlo jedno-stavnom problemu: LNG terminal na Krku jednostavno je predobar projekt i kao takav neće imati šanse dobiti sredstva iz Junckerovog plana. Kako nam je pojaš-njeno, Junckerov plan nije namijenjen projektima koji su samoodrživi i koji mogu sami privući financije, već onima kojima je potrebna garancija da dođu u najviši

investicijski razred i postanu privlačni mirovinskim i investicijskim fondovima, koji zbog zakona mogu ula-gati samo u projekte s najboljom ocjenom. Još jedna stvar na koju su nas upozorili u Bruxellesu u vezi s Junckerovim planom je da će prije svega riječ biti o javno-privatnom partnerstvu jer novac iz fonda bit će dan tvrtkama koje će projekt financirati uz pomoć pri-vatnih investitora iz financijske institucije.

U Zagrebu zatečeni Ta vijest pomalo je zatekla odgovorne za te projekte u Hrvatskoj. Iz LNG-a Hr-vatska, koji je nositelj projekta, neslužbeno nam je po-ručeno da se još uvijek čeka odluka Europske komisije o tome koji su projekti prošli i koji će biti financirani, a ističu da je EK dao na važnosti projektu davanjem ne-povratnih sredstava za izradu projektne dokumenta-cije. Iz Ministarstva regionalnog razvoja i europskih fondova ističu da je Europski fond za strateška ulaganja (EFSU) zamišljen kao glavni instrument provedbe In-vesticijskog plana za Europu, a glavna mu je zadaća, osim multiplikatorskoga efekta od 15 puta, mobilizirati dodatne investicije i nove izvore financiranja novih strateških investicijskih projekata. No u Bruxellesu smjeraju investicije izvedive i bez pomoći tog fonda

Hpiše ALAN EDER

alan.eder@liderpress.hr

Ministri Ivan Vrdoljak, Siniša Hajdaš-Dončić i Branko Grčić traže pravi put za novac iz fondova EU

Foto: Ratko Mavar

TEMA TJEDNA 26KLJUČNI WEB-TRENDOVIImate li responzivnu stranicu?

Glavni urednik Miodrag Šajatović miodrag.sajatovic@liderpress.hrZamjenica glavnog urednika Manuela Tašler manuela.tasler@liderpress.hr

Izvršni urednik Goran Litvan goran.litvan@liderpress.hr

Pomoćnica glavnog urednika i urednica Lider trenda Dušanka Figenwald dusanka.figenwald@liderpress.hr

Urednica Tatjana Vukić Tehnopolisa tatjana.vukic@liderpress.hr Web-izdanje Branimir Kovač branimir.kovac@liderpress.hr

Dizajn Halid Malla/Fingere info@fingere.hr

Novinari Matilda Bačelić, Biljana Bašić, Tin Bašić, Alan Eder, Edis Felić, Luka Fišić, Vanja Figenwald (Bruxelles), Gordana Gelenčer, Željka Laslavić, Kata Pranić, Miro Soldić, Valentina Starčević, Biljana Starčić, Darija Tabulov-Truta i Jasmina Trstenjak

Kolumnisti dr. sc. Tihomir Domazet, Andrej Grubišić, Dejan Ljuština, Ivan Miloloža, Dragan Munjiza, mr. sc. Damir Novotny, dr. sc. Đuro Njavro, Višnja Starešina, Boris Teški, Dimitrije Trbović

Fotografi Ratko Mavar (urednik) Dražen Lapić

Priprema Liderova grafička radionica

Tajnica redakcije Vladimira Pavlović vladimira.pavlovic@liderpress.hr

Adresa Savska cesta 41, 10000 Zagreb T +385 1/6333-500; F +385 1/6333-599

Izdavač Lider media d.o.o. Savska cesta 41, 10000 Zagreb

Direktor Željko Vukelić zeljko.vukelic@liderpress.hr

Prodaja i Bojana Božanić Ivanović (direktorica)marketing T +385 1/6333-520; F +385 1/6333-599 bojana.bozanic@liderpress.hr Ana Popović Kišur (online marketing): T +385 1/6333-535; F +385 1/6333-596 ana.popovic@liderpress.hr Hrvoje Klanac T +385 1/6333-545; F +385 1/6333-596 hrvoje.klanac@liderpress.hr Jasmina Džanović T +385 1/6333-537; F +385 1/6333-596 jasmina.dzanovic@liderpress.hr Iva Đerić T +385 1/6333-536; F +385 1/6333-596 iva.deric@liderpress.hr Vedran Višnjić T +385 1/6333-510; F +385 1/6333-596 vedran.visnjic@liderpress.hr

Poslovni skupovi Tomislav Blagaić (direktor)i izdavaštvo T +385 1/6333-500; F +385 1/6333-598 tomislav.blagaic@liderpress.hr

Promocija Željko Krizmanić T +385 1/6333-527; F +385 1/6333-598 zeljko.krizmanic@liderpress.hr

Pretplata Ivana Tomljanović T +385 1/6333-513; F +385 1/6333-598 ivana.tomljanovic@liderpress.hr

Distribucija Tisak d.d., Slavonska avenija 2, Zagreb

Uvoznik i distributer Inter Press d.o.o., za BiH Ulica fra Dominika Mandića bb, Široki Brijeg T +387 39/706-287

Tisak Radin print d.o.o., Gospodarska 9, Sveta Nedelja

20122012

53 POSEBAN PRILOGInvesticijski fondovi

KONTAKT

e-mail: konferencije@liderpress.hr

www.lider.media/clpo-2015

tel.:01/6333-536

INSPIRATIVNI POSLOVNI MODELI

27. veljače 2015., Zagreb, Hypo centar

CRNI LABUDU PLAVOMOCEANU

Nedostaju vam ideje? Dopustite nam da vas inspiriramo!

Preispitajte dosadašnji način poslovanja i udahnite mu novu energiju!

ZAHVALJUJUĆI PRIMJERIMA USPJEŠNIH PODUZETNIKA DOĆI ĆETE NA IDEJU

KAKO UNAPRIJEDITI BIZNIS

ZLATNI SPONZOR

KONFERENCIJA

SRUŠITE GRANICE - OD PEČENJA KRUMPIRIĆA DO PROIZVODNJE PAMETNIH KIŠOBRANA • OTKRIJTE TAJNI RECEPT ZA USPJEH U SILICIJSKOJ DOLINI • PRILAGODITE SVOJE WEB-PROIZVODE CILJANOM TRŽIŠTU • SAZNAJTE

SVE O DIGITALNOJ EKONOMIJI • NAPRAVITE APLIKACIJE NUŽNE ZA SVOJE POSLOVANJE • TAJNE 3D PRINTA

SPONZOR MEDIJSKI POKROVITELJI

Hrvatski MICE centar

210x280 crni labud 2015 - Copy.indd 1 11.2.2015. 11:30:25

5Lider /// www.liderpress.hr

ituacija u kojoj su poduzetnici, me-nadžeri i njihove tvrtke (obrti) na po-četku 2015. mogla bi se vizualizirati scenom iz akcijskih filmova poput onih o Indiani Jonesu. Ona varijanta kad se glavni junak i junakinja nakon dugotrajna

strmoglavljivanja napokon zaustave na nekoj iz-bočini. Slijede dva kratka kadra. U prvom se na li-cima onih koji padaju vidi olakšanje. Slijede rez i drugi kadar. U kojemu stijena na kojoj su se za tre-nutak zaustavili puca i akteri nastavljaju padati.Poduzetnici, menadžeri i njihovi zaposlenici koji su preživjeli šest godina recesije, takav mi je dojam nakon mnogih razgovora s velikim, srednjim i malim biznismenima, osjećaju da su nakon duljeg vremena bar na trenutak prestali padati. Bez obzira na to jesu li nam iz Bruxellesa za ovu godinu predvidjeli rast BDP-a od 0,2 posto samo zato da prognoza za sve čla-nice EU napokon jedanput bude pozitivna, na prije-lazu iz 2014. u 2015. stvorila se nekakva krhka rav-noteža. Osobna potrošnja bar nakratko pokazuje da ne pada, izvoz pokazuje rekordan rast na 10,3 mili-jardi eura, neplaćanja između tvrtki ne eskaliraju, za-vršavaju se neke proizvodne, izvozno usmjerene in-vesticije, industrijska proizvodnja raste...

Stijena će puknuti Na nesreću, trenutak kad gospodarstvo, koje, figurativno, stoji na onoj krhkoj sti-jeni iz serijala o Indiani Jonesu, treba nekakvo spaso-nosno uže kojim će se prebaciti na sigurnu stranu do-gađa se u izbornoj godini. Političarima, i vladajućima i oporbenima, uopće nije važno hoće li se biznis opet strovaliti u novu provaliju depresije. Oni raspravljaju o promjenama izbornog zakona!!! A oni koji zarađuju za plaćanje poreza i osiguravanje primanja političara u ovoj ih godini zapravo ne zanimaju. Politička je lo-gika gruba: ako su ti dosadni poduzetnici preživjeli šest

godina recesije, mogu i sedmu. Nek ne budu nepristojni i nek budu tiho dok mi ne završimo s mnogo važnijom stvari – svojim uzbudljivim izbornim ritualima. A 2015. neponovljiva je prilika za nov početak hrvat-skoga gospodarsstva. U šest godina mnogo se toga pročistilo. Opstali su samo najžilaviji (isprika što po-jednostavnjujem sliku jer ne uzimam u obzir da su opstale i tvrtke koje zahvaljujući političkim i rođačkim vezama i dalje sišu proračunska sredstva koja su pri-skrbili oni koji su na pravom tržištu). Vlasnici su na-učili da se ne uzdaju u bankarske kredite. Menadžeri su naučili iskoristiti sve unutarnje rezerve, unaprije-diti procese, optimirati broj zaposlenih. Oni koji su zaposleni u proizvodnim (nužno i sve više izvozno orijentiranima tvrtkama) shvatili su koliko je to radno mjesto dragocjeno.

Populizam važniji od izvoza Takve tvrtke, a ima ih mnogo, posebno u dijelu srednjih i malih po-duzeća i u obrtima, sad su sposobne za velike iskorake. Još imaju i minimalnu količinu inovativnoga kadra. Neki od mlađih još nisu krenuli bježati u inozemstvo, a među iskusnijima još ima onih koji znanja mogu pre-nositi na mlađe prije nego što odu u zasluženu, ali ne-dostojno nisku mirovinu. Tim žilavim, preživjelim sredinama treba paket po-moći. Od sredstava koja neće morati vraćati uz kamate od deset posto do stručnjaka koji će ih provesti do sred-stava iz fondova EU. Treba im predah od idiotskih novih propisa koji im uzimaju dio kapaciteta potrebnih za inovacije i osvajanje novih tržišta. Mnoge tvrtke koje su prošle predstečajne nagodbe vratile su se na tržišta. Treba im hitno neki fond rizičnoga kapitala da ih ne ubiju otplate preostalih obveza iz prijašnjih ži-vota. Ako se za kupnju socijalnog mira moglo ići ne-konvencionalnim zamrzavanjem franka, može se i za kupnju oporavka poduzetništva. Samo treba imati du-goročne pameti i državništva. Jednom riječju, Hrvatskoj treba ekonomska politika koja će se usredotočiti na one koji mogu povući sve generatore rasta BDP-a. Pokazuje se da je to jedino izvoz! Lani je rastao za 8,4 posto! Pa zar smo, kolek-tivno uzevši, zaista takvi idioti i slijepi kraj zdravih očiju da i dalje ne vidimo što je jedini logičan put?Ako se na trenutke i vidi zrno inteligencije, bojim se da će se taj plamičak ugasiti kako se budu približavali izbori za parlament. I SDP i HDZ opet počinju igrati na nepotrebne megainvesticije. Bez obzira na to tko pobijedi, kreatori ekonomske politike opet će tri go-dine lutati bespućima vlastitog neznanja ili pogrešnih procjena onih koji bi trebali razumjeti ekonomiju. Po-slovni sektor u Hrvatskoj zbilja je žilav. Ima onih koji će i takav scenarij preživjeti. Samo, nakon svakih će izbora superjunaka biti sve manje. L

piše MIODRAG ŠAJATOVIĆ miodrag.sajatovic@liderpress.hr

E K O N O M A L I J E

Evo krhke ekonomske ravnoteže. Nažalost, dolaze izbori...U šest godina recesije mnoge su tvrtke postale žilavije. Kvalitetnije iznutra. Sada su spremne na kvalitetne iskorake. Trenutak je da im država pomogne i nekonvencionalnim mjerama

Nakon tri godine Vlada otkrila blagodati izvoza. Ali za izbore se opet okreće državnim investicijama

S@Msajatovic

6 Lider /// 13. veljače 2015.

drugi gost, Ljubo Jurčić, koji je kamenog lica nastavio govoriti dok je Šuker popravljao stolac. On baš nema sreće sa sjede-njem na HTV-u. Sjetimo se kako mu je bilo prije tri i pol godine kad mu je Hloverka Novak Sr-zić, karikirajući komercijalizaci-ju HTV-a, pokušala sjesti u krilo. No tada su bila druga vremena i druge funkcije pa je tadašnji financministar ozbiljno ukorio prpošnu voditeljicu. Otkako je u oporbi, lakše mu pada i propa-danje na HTV-u: - Kaj se tu ima pričati? Ja sam sjedio, stolac je počeo curiti, a nisam se uzbu-

đivao jer sam znao da to negdje mora stati – ispričao je poslije uza smijeh iskusni političar koji zna da svako potonuće ima kraj.

Ministar u zatvoru i balans u pravosuđuVijest o političaru u zatvoru danas i nije neka. Pa je tako gotovo nezapaženo prošlo da je ministar Miljenić u utorak završio u Lepoglavi. I to s Josipom Kregarom i cijelim saborskim Odborom za pravo-suđe. U zatvoru ih nisu zadržali, nego je ondje održana sjednica Odbora. Ministar je zadovoljan:

u tri godine smanjen je broj zatvorenika – s 5200 na 3663, a kapaciteti su podignuti na

3900 mjesta. Dakle, sustav je praktično izbalansiran i ne bi ga trebalo izbacivati iz balan-sa samostalnim akcijama. A kadrovskim balansiranjem ovih se dana bavi državni odvjetnik

Prka – posljednji bankarski MohikanacBožo Prka, kojem je upravo pro-duljen mandat na čelu PBZ-a, ostao je posljednji Mohikanac od velike bankarske četvorke. Šefovi Zabe, RBA i Erstea – Lu-ković, Adrović, a sad i Radako-vić – odlaze. Ostao je onaj koji ima najmanje loših plasmana od velikih. PBZ nema ni mnogo kre-dita u švicarcima, a poznavatelji Prkinu poslovnu politiku ocje-njuju konzervativnom. To mu je donijelo još jedan produžetak mandata pa bi na kraju ovog trogodišnjeg mogao slaviti dva desetljeća na čelu PBZ-a. S njim ostaju i trojica članova Uprave kojima je istjecao mandat – Ivan Gerovac, Dinko Lucić i Draženko Kopljar. Očito i gazde

u Milanu imaju povjerenje u Prku i njegovu menadžersku eki-pu. No tek će se vidjeti može li iduće razdoblje producirati nove hrvatske bankarske zvijezde kakve su, iako samozatajni, Luković, Prka i Radaković. Ili će šefovi hrvatskih banaka u stranom vlasništvu ubuduće biti samo transmisija odluka iz centrale.

Televizijsko potonuće Ivana ŠukeraJedan drugi bivši financministar ovih je dana potonuo. Ivan Šu-ker nasmijava Hrvatsku svojim

potonućem u stolcu u TV studiju usred elaboracije u emisiji uživo HTV-a. Bez obzira na nezgodu, nastavio je govoriti o uvođenju OIB-a kao da se ništa nije dogo-dilo. Neplaniranom skeču u stilu Bustera Keatona pridružio se i

VI

JE

ST

I

I

KO

NT

EK

ST

Ipr

iredi

o G

oran

Litv

an

Božo Prka

Ivan Šuker i Hloverka

Novak Srzić

Josip Kregar i Orsat Miljenić

SDP i HDZ Reforma školstva kao prvi lakmus za moguće projektno koaliranje

Ovaj četvrtak mogao bi imati dalekosežne posljedice za hrvatsku političku scenu. Od tog dana već drhte Vesna Pusić i Mirela Holy, Milan Bandić i Radimir Čačić, Ivan Vilibor Sinčić i Darinko Kosor, kao i predstavnici svih drugih malih i još manjih stranaka, kojima je svejedno s kim su, samo ako otrgnu veću ili šćipnu bar manju mrvu vlasti. Drhte i penzići, sindikalci i predstavnici manjina, koji funkcioniraju po sličnom uhljebiteljskom principu. Mornarov voditelj ekspertnog tima za kurikularnu reformu školstva Boris Jokić saborskom će Od-boru za obrazovanje predložiti da se obrazovanje postavi kao nacionalno dobro lišeno stranačkog i ideološkog interesa. Tako bi i reforma započeta uoči izbora dobila šansu da se nastavi i provede bez obzira na izborne rezultate. Kako baš ne vjerujem u slučajnosti, mislim da takva ponuda nije slučajna, kao što nisu slučajne ni dobronamjerne reakcije iz

HDZ-a. Imaju oni, doduše, pokoji žalac na račun vlasti, trebat će tu još mnogo mukotrpnih pregovo-ra, ali grudica velike koalicije polako se zakotrljala. Doduše, prava koalicija još je daleko, ali jučer Sinčić, danas Siriza, sutra vjerojatno Podemos pri-bližavaju stajališta donedavno nepomirljivih opcija. Školstvo je, očito, izabrano kao dobar lakmus za buduće ‘projektno koaliranje’. Što god pisalo u re-formi, neće imati posljedice istog časa, a područje je dovoljno ideološki izazovno za treniranje dogova-ranja. Za početak bi bilo dovoljno da se obje stranke obavežu na porast izdvajanja za školstvo i znanost. To bi mogao biti temelj i za ozbiljnije pregovore – o poreznoj politici, teritorijalnom ustroju, neefikasnoj administraciji… Istina, male su šanse za uspjeh takvih dogovora, ali vrijedi pokušati. A ako ne uspi-je, neće biti velike štete – u sve to ionako (još) nisu upetljani prvi stranački ešaloni.

Neven Budak, Vedran Mornar i Boris Jokić – Milanovićeva ekipa za ispitivanje mogućnosti približavanja SDP-a i HDZ-a

Foto: PIXSELL