KNJIGA PROROKA DANIJELA - bizg.hr · Knjiga Danijelova 4 1. Knjiga proroka Danijela Apokaliptika1 Nasljednica proroštva Za razliku od SZ profetizma, apokaliptička biblijska književnost

Knjiga Danijelova 1

KNJIGA PROROKA DANIJELA

Danijel Berković

bilješke i komentari

Knjiga Danijelova 2

Knjiga Danijelova 3

Sadržaj

1. Knjiga proroka Danijela

1.1. Apokaliptika (biblijska forma)

1.2. Povijesni konteskt, kronologija

2. Babilon

2.1. Babilon u biblijskom tekstu

2.2. Babilon u rabinskoj predaji

2.3. Babilon kao paradigma

3. Pregled knjige

3.1. Kraljevstva (1-7)

3.2. Izrael (8-12)

3.3. Eshatologija i kraljevstva

4. Komentar i tumačenje teksta

Dan 1 Dvojno državljanstvo i sudar svjetova

Dan 2 Golem kip, vrlo blistav

Dan 3 Posveta kipa i klanjanje

Dan 4 Živio sam bezbrižno…

Dan 5 Baltazarova gozba-početak kraja

Dan 6 Povod za tužbu

Dan 7 Četiri zvijeri

Dan 8 Ovan i jarac

Dan 9 Istraživah u Pismima

Dan 10 Govori Gospode jer si me ohrabrio

Dan 11 Nitkov bez časti

Dan 12 Spas-kome i kada?

Knjiga Danijelova 4

1. Knjiga proroka Danijela

Apokaliptika1

Nasljednica proroštva

Za razliku od SZ profetizma, apokaliptička biblijska književnost izrazito je

narativnog karaktera, sa posebnim naglaskom na 'pogovor' sveukupnoj povijesti. Iako se

od tradicionalnih biblijskih proroka razlikuje, apokaliptika je svojevrsni nastavak i

nadogradnja biblijskoj proročkoj literaturi ona je 'nasljednica utrnutoga proroštva' (Lujić,

2004:348).2 Kada kažemo 'nasljednica' starozavjetnog profetizma, onda treba naglasiti da

se ne radi o tome da je apokaliptika 'nadomjestak' proroštvu. Ona je 'preinaka i prilagodba

iste poruke u novoj povijesnoj situaciji' (Mounce, 1997:22). Apokaliptiku bismo zapravo

mogli nazvati, religijskom i eshatološkom filozofijom povijesti. Većina će se ipak danas

složiti, da je unatoč raznim mogućim utjecajima (helenističko, iransko), apokaliptika

židovsko-kršćanska književna povijesna posebnost. Procvat i djelovanje apokaliptika i

apokaliptičke literature stavlja se u razdoblje između 2 st pr Kr i 2 st Kr ere; iako

apokaliptička književnost seže u 5 st.

U kolokvijalnom govoru svakodnevice, to je bliže onom popularnom razumijevanju

'proroštva', u smislu predviđanja budućnosti; nešto kao 'izračunavanje' posljednjih dana, u

kontekstu konkretne povijesti. Govor o 'kraju svijeta'. Priprava i/ili suprostavljanje

dominantoj kulturi 'sinova propasti' (2Sol 2). U tom pogledu biblijsku apokaliptiku

karakteriziraju: priprava, naviještanje i iščekivanje konačne, sveobuhvatne, kosmički

potpune i trajne konzumacije kraljevstva Božjega. Stoga 'apokaliptik', sveukupnim ali i

pojedinim globalnim zbivanjima nastoji naći mjesto u Božjem 'master' planu povijesti. U

biblijskim su vremenim, osobito u vrijeme Makabejske pobune, već postojale skupine koje

su se odvajale od svijeta, potaknuti apokaliptičkim iščekivanjima. To su bile pustinjačke

zajednice kao, 'zajednica Hasidejaca' (sunagwgh. Asidai,wn) (1Mak 2,42) ili Eseni koji su

se posebno odupirali dominantnoj kulturi i helenizaciji.3

1 temeljni pregled i uvod u apokaliptiku vidjeti 'apocalypticism' u The Interpreter's Dictionary of the Bible, vol 1, str.157

2 naglašeno je zanimanje za sudbinu zemaljskih kraljevstava i globalnih povijesnih događanja. Kod tradicionalnih biblijskih

proroka taj interes je više bio ograničen lokalno na Izrael; iako i kod ovih u nekih dijelova nalazimo karakteristične elemente

apokaliptike.

Apokaliptika, kao izraz dolazi nam od grčkoga avpokalu,ptw ‘razotkriti’. ‘objaviti’, ‘obznaniti’. Sin će čovječji biti obznanjen:

‘Tako će isto biti u dan kad se Sin Čovječji objavi (o uio.j tou/ avnqrw,pou avpokalu,ptetai)’ (Lk 17,30) 3 usp. Lacocque, 11

Knjiga Danijelova 5

Elementi apokaliptike

Posebnosti koje karakteriziraju apokaliptičku biblijsku literaturu : 'eshatološko

nestrpljenje', 'točno eshatološko izračunavanje', 'povijesno svjetsko i povijesno kozmičko

ozračje', 'simbolika brojeva', 'nauk o anđelima', 'nada u onostrano'.4

Dualizam

To je kosmički dualizam, suprostavljenih kosmičkih snaga (dobra i zla).5 U drevnoj

perzijsko-iranskoj mitologiji postojala su dva božanstva, bog dobra (Ormazd) i bog zla

(Ahriman). Taj se dulaizam kasnije prenosio i na druga religijska područja, gdje postoji

'demijurg' ili bog koji je stvorio zlo, za razliku od boga koji je stvorio (dobar) svijet.

Iranski Zoroastrianizam izvorište je apokaliptike, odakle i potječe ovaj kosmički dualizam.

Simbolizam

Značajno je sveukupno korištenje simbolike (boja, brojeva i slova, čudesnih i

nadnaravnih životinja) (usp. Tomić, 1997:22-25).

Simbolika boja - bijelo, bijele haljine, oznaka slave i veličanstva.

Simbolika brojeva - tri, čvrstoća i sklad; četiri, strane svijeta; sedam, punina i

božansko savršenstvo; tisuću, neizreciva punina i mnoštvo. Broj sedam u Otkrivenju

posebno se učestalo koristi. Sve započinje sa sedam crkava (1,4; 1,11), sedam zvijezda

(1,16) i sedam svijećnjaka (1,12). Potom u Otkrivenju nalazimo sedam pečata (5,1), sedam

Duhova Božjih (3,1; 4,5), itd. U tom se simbolizmu apokaliptike, spoj brojeva i neobičnih

stvorenja često pojavljuju. U knjizi Otkrivenja, primjerice, nalazimo Janje sa sedam

rogova i sedam očiju; 'Janje gdje stoji kao zaklano. Imalo je sedam rogova i sedam očiju,

to jest sedam Duhova Božjih', (Otkr 5,6); ili 'zmaj sa sedam glava' (12,3).

Simbolika slova – u Novom zavjetu često su to grčka slova a i w; 'Ja sam Alfa i

Omega, veli Gospodin Bog, koji jest, koji bijaše i koji će doći, Svemogući', (Otkr 1,8).

Naime a je ne samo početno slovo grčke abecede nego i početno slovo riječi avrch.

(’početak stvaranja’).

U hebrejskom jeziku slova, koja imaju i brojčanu vrijednost, dodatno stvaraju

svojevrsni kaleidoskop i beskonačnu simboliku i igru slova i brojki. Slično grčkom a u

hebrejskom prvo je slovo hebrejske abecede a 'ono je načelo svega što jest i nije' (Domaš,

2003:15). Simbolika slova izrazito je važna u židovskoj meditaciji i povijesti mistike koja

4 Baumgartner u Lujić, 348

5 treba ovdje kosmički dualizam razlikovati od metafizičkog dualizma koji se odnosi na dvije suprostavljene strane - duha i

tijela.

Knjiga Danijelova 6

u mnogočemu nalazi svoje ishodište u židovskoj apokaliptici a začetke iz razdoblja

babilonskog izgnanstva. Po jednoj talmudskoj legendi, Svevišnji je, kada je Mojsiju davao

Zakon, na hebrejska slova stavljao krune. Kasnije u povijesti, židovski će Kabalisti

tehnike meditacije upravo utemeljiti na simbolici slova (usp. Domaš; Tomić).6

Simbolizam životinja – najčešće to su bizarna stvorenja ili nemani. Takve su nemani

često katkad ukorijenjene u raznim astrološkim predajama. Najčešće to je spoj više

životinja u jednoj. Tako, lav s orlovskim krilima (Dan 7,3); leopard s četiri glave i četiri

ptičja krila (Dan 7,6). Zatim, tu su još i mitološke životinje, kao Levijatan, neka vrsta

višeglavog zmaja: 'Bog je moj kralj od davnine,on koji posred zemlje spasava! Ti svojom

silom rasječe more, smrska glave nakazama u vodi. Ti si Levijatanu glave zdrobio' (Ps

74,14).7 Uglavnom sve je to usklađeno s već spomenutim kosmičkim dualizmom i bitke

koja se vodi u kosmičkim visinama.

Demonologija i anđeli

Indikativno je na primjer, da se arhađeli (Mihael, Gabrijel) koje ćemo naći u drugim

biblijskim tekstovima uglavnom 'izvlače' upravo iz Danijela.

U tim sferama kosmičkog dualizma, arhanđeo Mihael, je zaštitinik Izraela ().

Što se tiče knjige Danijela, ali i drugih biblijskih tekstova (Zaharija) ili knjiga

(Otkrivenje), koji pripadaju apokaliptičkoj literaturi, nije uvijek jednostavno jasno

razgraničiti između egzaktno povijesnog konteksta i eshatoloških projekcija. Velika je

sklonost i lako se upada u stupicu pokušajima točnog izračunavanja, pa se isto tako lako

može izgubiti šira slika određenih povijesnih epoha; tanka je crta između kronoloških

retrospektiva i mističnih spekulacija. Pregledan i artikulirani sažetak apokaliptike, uz

bibliografiju, u Danijelu naći ćemu u komentaru A.Lacocqua (usp. Lacocque, 1979:4f).

6 a je i prvo slovo Božjeg imena Elohim (~yhil{a/), zatim u židovstvu važna imenica 'jedan' (dx;a,), a Bog je jedan. Mnoga važna

osobna biblijska imena započinju također alefom (Adam, Abraham). 7 Iz 27,1 'U onaj dan kaznit će Jahve mačem ljutim, velikim i jakim, Levijatana, zmiju hitru, Levijatana, zmiju vijugavu, i ubit će

zmaja morskoga'

Knjiga Danijelova 7

Povijesni kontekst

Knjigu Danijelovu i autora, neki (Young, Harrison) će postaviti u vrijeme 5/6 st.

Neki drugi (Rowley, Montgomery) smatraju Danijela, kao pseudonim i postavljaju knjigu

u 2 st. Knjiga Danijelova u hebrejskom kanonu smješta se među Spise, a ne među

Proroke, što se tumači i pretpostavkom da je knjiga nastala nakon što su Proroci već

kanonski bili kompletirani. 8 Young to pojašnjava činjenicom da se od starozavjetnog

proroka očekuje biti pozvanim od Boga u Izraelu za Izraela (Pnz 18,18); dok je Danijelov

poziv bio u nežidovskom okruženju i na poganskom dvoru, pa ga treba tretirati kao

'državnika' a ne kao tipičnog starozavjetnog proroka (Young, 1972:20-21).

Početak Danijelove knjige daje određeni kronološki pokazatelj: 'Treće godine

kraljevanja Jojakima, kralja Judeje, dođe Nabukodonozor, kralj Babilona, na Jeruzalem

te ga opsjede' (Dan 1,1), što bi palo u vrijeme 606 godine. Nabukodonozor je savladao

Egipćane kod Karkemiša (605).9 Po izvještaju knjige Kraljeva Nabukodonozor je opsjedao

Jeruzalem u vrijeme Jojakima (2Kr 24,1), da bi konačno i definitivno porazio Judeju i

Jeruzalem, 'devetnaeste godine kraljevanja' (2Kr 25,8) 587/586 god.

Nakon Nabukodonozora, pod vodstvom njegovih sinova Babilon rapidno slabi, i

konačno propada te pada pod vlast Perzije i perzijskog cara Kira (539). Ovime će započeti

povratak židovskih izgnanika u Judeju i Jeruzalem. Kir će u proroku Iziji biti opisan kao

instrument Božjeg oslobađanja svojeg naroda iz Babilona, 'Tko je podigao s Istoka onog

kog ukorak prati Pobjeda? (Iz 41,2) ili 'Ovako govori Jahve o Kiru, pomazaniku

svome:..imenovah te premda me znao nisi...Iako me ne poznaš, naoružah te' (Iz 45,1-6).

Perzijsko carstvo vladati će ondašnjim svijetom slijedećih dvije stotine godina. U tom

razdoblju Darije će svakako biti najpoznatiji od perzijskih vladara. U četvrtom stoljeću

(331) Perzija dramatično pada pod navalom Aleksandra Velikog. Nakon njegove smrti

bliskoistočno carstvo raspada se na dvije dinastijske kuće, Ptolomeja (u područjima oko

Egipta) i Seleuka (u području Palestine i Sirije).10

Kasnije će, osobito za židovsku

sudbinu, tešku ulogu odigrati Antioh IV Epifan iz kuće Seleukovića, kako ga Danijelova

knjiga zove, 'nitkov kome ne pripada kraljevska čast' (Dan 11,21).

8 ipak u Aleksandrijskom se kanonu Danijel stavlja među Proroke. O hebrejskom kanonu usp. D. Berković (skripta) Uvod u

Stari zavjet. 9 o kronologiji vidi u skripti D. Berković Profetizam Starog zavjeta (u dodatku Tabela Kraljevi i proroci)

10 Ptolomej I Soter iz kuće Ptolomejevića i Seleuk I Nikator i z kuće Seleukovića.

Knjiga Danijelova 8

Postoje prijepori oko autorstva knjige, neki uzimaju da je ime Danijel pseudonim,

takođre oni smatraju da se radi o spisu koji je nastao u 2 st pr Kr. Drugi neprijeporno

ustvrđuju da je Danijel autor knjige te da se ne radi o pseudonimu (Young,19;23).

Dodatne teškoće oko autorstva i kronologije stvara i činjenica da je tekst knjige napisan na

dva jezika - hebrejskom (1,1-2,4) (8,1-12) i aramejskom (2,5-7,28); a deuterokanonski

odjeljci i na grčkom jeziku (3,24-90;13;14). Donekle se to objašnjava i u time što se u

odijeljku gdje se koristi aramejski, Danijel nalazi kao sudionik babilonskog dvora, učenik

ili upravitelj; dok se u hebrejskim odjeljcima, tekst izričito bavi Izraelom i hebrejskom

sudbinom (Lacocque,13).

Knjiga Danijelova 9

2. Babilon

2.1. Babilon u Biblijskom tekstu

Šinear

Povijesno i zemljopisno određenje. Babilon kao zemljopisno područje, u biblijskom

se tekstu u više navrata identificira sa 'zemljom Šinear', i uglavnom se poklapa sa zemljom

ili kraljevstvom koje zovemo Babilon. Sam naziv, Šinear, javlja se još prije 1500 god.

pr.Kr. a jezično, povezuje se i sa Sumerom; jezično od oblika Shumer.

(Wenham:1987,223; Young:1972,38). U biblijskom tekstu, ovo se područje inače naziva

'zemlja babilonska' (Jer 51:29) ili također i kao 'zemlja kaldejska' (Ezek 12:13). Granice

područja Šineara nije moguće sa sigurnošću ucrtati i odrediti, baš kao ni etimologiju

samoga imena.

Šinear kao paradigma. Smatra se da se naziv Šinear u biblijskom tekstu namjerno

koristi da se istakne i određeni pogrdni i negativni naboj (Lacocque:1979,21). Također i

kao biblijski božanski sud nad profanom civilizacijom Babela i Babilona, simbolom

'čovjekova megalomanskog nastojanja i težnje prema svjetskom miru i jedinstvu putem

dominacije i eksploatacije' (Richardson, A. u Lacoque,26).

U svetopisamskom tekstu Šinear kao ime za Babilona javlja se na nekoliko mjesta.

Osvrnuti ćemo se ukratko na neke od tih biblijskih tekstova: Post 10; Post 11; Post 14;

Još 7; Iz 11; Dan 1; Zah 5.

Nimrod i Šinear (Post 10)

Prvi spomen Šineara povezan je sa epskim likom Nimrodom, u Post 10. „Nimrod,

sin Kuša, sina Hamova; ustoličio svoju vlast i kraljevstvo u gradovima: Babilon (lb,êB'),

Erek, Akad i Kalne; sve u Šinearu (r[")n>vi #r<a,ÞB .) (10,10)“. Nimrod je ovdje prikazan

epski, kao prvi zemaljski velemoža. Moguća etimologija imena Nimrod - dr;m' (= buniti

se, pobuniti se). Cf. Mih 5,6: 'Oni će opasati zemlju Asirsku zemlju mačem i Nimrodovu

zemlju oštricom'.

Šinear: okupljalište naroda (Post 11)

'Kako su se ljudi selili s istoka, naiđu na jednu dolinu u zemlji Šinear' (11:2).

Ovim dijelom završava prapovijesni ('primeval history') biblijski pripovjedački

(narativnog) tekst, Jahvističkog materijala. Post 11 nema poveznice, niti se uklapa sa Post

10 gdje se, slijedeći rodoslovlje Noe i tabelu naroda, napučivanje zemlje sustavno

Knjiga Danijelova 10

prikazuje. Razlog je tome i to što Post 11 želi prenijeti jednu drugu poruku. Ovaj tekst

pretpostavlja i želi prikazati potpunu ujedinjenost svih naroda i rasa, u političkom i

lingvističkom pogledu. Osim toga, ovaj tekst za razliku od Post 10, želi ukazati na jednu

teološku poruku, pa mu stoga i nije prvenstveno važno držati kontinuitet sa prethodnim

tekstom (usp. von Rad,148). Post 10,10 već spominje Babilon i narode, ali u drugačijem

kontekstu, pojedinačno odijeljenih u etničke skupine.

Područje Šineara ovdje je prikazano kao okupljalište ujedinjenih naroda. Započinje

se u novom žaru, globalni poduhvat izgradnje zajedničke civilizacije.11

Vokabular i način

kako se riječi koriste u ovom odjeljku intenzivno i ritmički nas provodi kroz dinamiku

događanja. Živost i živahnost njihova projekta izražava se već u 11,3 novim tehnološkim

rječnikom, 'Hajdemo praviti opeke (~ynIëbel. hn"åB.l.nI)...Opeke im bile mjesto kamena'.

Kamen je, osobito za monumentalnije građevine, bio osnovni građevni materijal, opeka je

u tom smislu bila tehnološki revolucionarna inovacija. Tekst zatim započinje i završava

izrazom 'sva zemlja' (#r<a'Þh'-lk') (11,1,9) označavajući globalnu sjedinjenost. Zato se

inzistira na izrazu 'jedan' (dx;a,). Imali su zajednički jezik (~ydI(x'a] ~yrIßb'd>W tx'_a, hp'äf ')

(11,1); bili su 'jedan narod' (dx'a, ~[;Û) (11,6).12

No cijela pripovijest u Post 11,9 završava u drugačijem tonu. Naime, hebrejskim

etiološki intoniranim izrazom !Keú-l[; (='stoga', 'zato') - 'zato mu je ime Babel' upućuje se

na drugačiji tijek događaja. Zanimljivo je ovdje referirati se na Post 2,24 gdje se ostvaruje

Bogomdano jedinstvo čovjeka i žene, 'Stoga (!Keú-l[;) će čovjek ostaviti oca i majku da

prione uza svoju ženu, i bit će njih dvoje jedno tijelo (dx'(a, rf"ïb ')'.

Cijeli literarni prikaz Post 11,1-9, Gordon Wenham zorno predstavlja prikazujući i

zanimljivu hijastičku strukturu teksta (Wenham,234-5).

Amrafel: kralj Šineara (Post 14)

Ratovi četiriju kraljeva (Amrafel; Ariok; Kedor-Laomer; Tidal) (14:1). Susret

Abrahama i Melkisedeka (14:17-24).

Kralj Amrafel ponekad se identificira sa poznatim babilonskim zakonodavcem

Hamurabijem. Hamurabijev je zakon, prvi pravni dokument u povijesti.

11

'the city arises as a sign of their valiant self-reliance, the tower as a sign of their will to fame' (von Rad,148) 12

'jedan jezik i rabili su jednak govor' (Šar)


Akan i šinearski plašt (Još 7)

Akan, od plemena Judina; krši pravilo svetog uništenja (herem). „Zaista ja

sagriješih Jahvi, Bogu Izraelovu, i evo što sam učinio: vidjeh u plijenu lijep šinearski

plašt“ (7,21)

Povratak iz Šineara (Iz 11)

'U onaj dan: Jahve će drugi put ruku pružiti da okupi Ostatak svoga naroda, one što

ostanu iz....Šineara' (11,11). Povratak izgnanika iz...Šineara.

Židovi: u Šinearu (Dan 1)

Židovi otpremljeni u zemlju Šinear (LXX: eivj Babulw/na).

Efa: pokvarenosti u Šinearu (Zah 5)

Uspostavljanje efe, i zidanje joj hrama u Šinearu (5:11). Efa je mjera za težinu, ali

ovdje i pojam 'opće pokvarenosti na zemlji' (#r<a'(h'-lk'B. ~n"ßy[e tazOð) (5:6).13

Postavljanje

'efe' u Babilonu može imati višestruko značenje. Smatra se da Kraljica neba (Jer 44,17)

predstavlja babilonsko božanstvo pa stoga i pripada u Babilon. Manje je jasno zašto dvije

žene odnose ovu efu u Babilon.

S druge strane možda treba Babilon gledati i kao međureligijsko središte uz znatnu

toleranciju višenacionalne sredine i štovanje bogova raznih naroda.

13

deset 'efa' bilo je u jednom 'homeru'; a 1 homer računao se kao teret koji magarac može ponijeti.


Babilon u odabranim tekstovima SZ

Tijek zbivanja za Izraelce i njihova sudbina, u razdoblju i u odnosu na izgnanstvo u

Babilonu zorno prikazuju neki biblijski tekstovi. Kako u svojem povijesnom, tako i

teološkom kontekstu.14

Izaija 47 'sjedni u prašinu'

Satirična tužaljka nad Babilonom. Sjedni u prašinu kćeri babilonska (47:1). Neki

smatraju da ovo poglavlje zauzima svojevrsno središnje mjesto u drugom dijelu Izaije (40-

55), unatoč činjenici da se Deutero-Izaija tretira kao 'knjiga utjehe' za koju nisu

karakteristični oštri tonovi (Franke,1991:409).

Literarna struktura ovog teksta značajna je zbog stilističko gramatičkih osobitosti,

kao i zbog teološkog sadržaja koji prati takvu literarnu strukturu. Zapravo bismo rekli da

je stilistika i gramatika u izrazitoj službi teološkog sadržaja u ovome tekstu. Literarne i

stilističke posebnosti koje sadrži ovaj tekst, osobito su uočljive u odnosu na preostali tekst

Drugog Izaije. U svojem izlaganju o funkciji, strukturi i sadržaju Iz 47 Chris Franke želi

ukazati na literarnu pripadnost i cjelovitost tog poglavlja u okviru Drugog Izaije, nasuprot

tradicionalnim tumačenjima da je Drugi Izaija zapraavo labava konfederacija pojedinih

tekstova i odlomaka, koji su stavljeni skupa, pa ne čine jedinstvenu literarnu cjelinu.

U Iz 47, Babilonu se obraća neposredno i u drugom licu jednine ženskog roda. Iz

gramatičke prespektive odmah upada u oči nekoliko osobitosti ovog teksta:

(i) prije svega velik broj imperativa, skoro u svakom retku, što je i jedan od rezultata

neposrednog obraćanja 'kćeri babilonskoj'. U prva dva retka nabrojit ćemo devet

imperativa: (dr;y") /1, (bv;y ") /2, (xq;l') /1, (!x;j') /1, (hl'G") /2, (@f;x') /1, (rb;[]) /1

(ii) mnogo posvojnih nastavaka 2 l. ženskog roda jednine (%),

(iii) ponavljanje nekih riječi i pojmova. Ima i veći broj leksema osobitih za Iz 47

kojih nema u preostalim djelovima Iz 40-55.

Ponavljanje riječi. Jedna od ključnih riječi, koja se ponavlja (x?) u raznim

gramatičkim oblicima, oko koje se podiže i teološka gradnja jest 'sjesti', 'boraviti',

'prebivati' (bv;y). Ova s jedne strane ukazuje na bezbrižnost samosvjesne sigurnosti

(47,8,10), a s druge na položaj u koji će biti postavljena, da sjedne u prašinu (47,1,5).

Ponavljanjem negacija, bilo riječi (!yae), 'ništa', 'bez'. indikativan je i velik broj

ponavljanja negacije (aL{). U samodopadnosti kćer babilonska nastoji sebe uvjeriti da je

14

prikazi nekih od ovih tekstova korisno su osvjetljeni u, Brueggemann W, At the mercy of Babylon: a subversive reading of the

empire (JBL,110/1, 1991), i Franke C.A. The Function of the Satiric Lament over Babylon in Second Isaiah (VT,41,1991)


nevidljiva, 'U zloću si se svoju uzdala, govorila si:Nitko me ne vidi (ynIa'êro !yaeä) (47,10).

Ove negacije tekst koristi i da ukaže na onu njenu samouvjerenost, 'Ja i nitko drugi'

(47,8).

Stvari će se okrenuti, pa će se iste ove gramatičke negacije, postati instrumentom

suda i kazne. Ona neće više biti lijepa i nježna (47,1), neće biti više vladaricom

kraljevstava (47,5).

Tu je potom i glagol (aAB ’ići’) koji služi kao antonim galgolu (bv;y ‘sjesti’), čime

se pojačava ironija u cijeloj scenografiji teksta. 'Sjedi šutke! Povuci se' (47,5).

Jer 42,9-17 'ja ću vam pribaviti milost'

Probabilonski tekst. Za ostatak Židova u Jeruzalemu, 'za sav ovaj ostatak' (42,2),

traži se znak i putokaz od Jahve. Postoje indicije da u nestrpljenju i nedoumici, oni traže

izlaz, 'kuda da krenemo i što valja da činimo' (42,3), i svojevrsno dopuštenje za

iseljavanju u Egipat (42,13-17). S druge strane, preko proroka Jeremije, dolazi Jahvina

instrukcija da se zadržati podložnost okupacijskoj vlasti Babilona (42,10-12). Sve se to

čini kao političko-pragmatična prosudba za preživljavanje.

Tekst ipak naskoro ukazuje da je riječ više od politike, jer se treba pokoravati 'glasu

Jahve' (hw"ïhy> lAqßB. [:moêv.) (42,13b). Središte je teksta 'milost' (~x;r') koju će Jahve

'pribaviti' (~ymiÞx]r: ~k,²l' !TEïa,w>) (42,12).

Jer 50,41-43 'okrutni narod sa sjevera'

Riječ protiv Babilona. Prethodno je najavljen sud i kazna nad Babilonom (Jer

25,12): 'kad se navrši sedamdeset godina, kaznit ću (dq;P') kralja babilonskog i narod

onaj' (25,12). Za razliku od Jer 42 gdje se očekuje 'milost', sada dolazi narod sa sjevera

(!Ap+C'mi aB'Þ ~[; î) (50,3,42), 'okrutan i nemilosrdan' (Wmxeêr:y> al{å) (50,42), protiv 'kćeri

babilonske' (lb,(B'-tB;) (50,42b).

U Jer 6 nalazimo sasvim istovjetnu retoriku kao i u Jer 50. U Jer 6 dolazi narod sa

sjevera (!Ap+c' #r<a,äme aB'Þ ~[;î) (6,22), ali tamo protiv 'kćeri sionske' (!AY*ci-tB ;) (6,23),

također nemilosrdan (Wmxeêr:y> al{å) (6,23). Zapravo Jer 6,23 i Jer 50,42 ponavljaju se

verbatim, doslovno od riječi do riječi: 'u ruci im luk i koplje, okrutni su i nemilosrdni'. Ali

ovdje se ne radi o slučajnom ponavljanju ili prorokovoj prigodnoj literarnoj 'reciklaži',

'this is not simply a conventional recycling of poetic images' (Brueggemann,1991:7).


Oba teksta, sa svojim upadljivim retoričkim ponavljanjima, ukazuje na činjenicu da

je Jahve prisutan u obje situacije. Iza svih ovih događanja, unatoč očiglednih političko-

pragmatičkih poteza, stoji Jahve i njegova inicijativa. U Jer 50 preokreće se prethodni sud

iz Jer 6, koji se odnosio na 'kćer sionsku'. Prije je Babilon bio prijetnja, ali prijetnja koja

sada dolazi sa sjevera nije Babilon, već sila (Perzija) koja navaljuje protiv Babilon.

Završetak Jer 50 jasno pokazuje da iza svega postoji plan. Stvari se nisu događale

stihijski i povijesnom koincidencijom. Radi se o autoritativnoj namjeri koju će Jahve

poduzeti, planu i 'Gospodnjoj odluci' (hc'[e) (Šar), 'Zato čujte što je Jahve naumio da učini

Babilonu' (50,45). Iako je Nabukodonozor bio stožerni međunarodni faktor, sve je to

privremeno u odnosu na vlast i autoritet Jahve. Zanimljivo je promotriti ovu dvostruku

intervenciju Jahve, kada šalje Babilon, kao 'nemilosrdnog' osvajača na Izrael (Jer 6), da bi

potom i na sam Babilon poslao 'nemilosrdnog' osvajača (Jer 50). Ponavlja se rječnik

'nemilosrdnosti', sve je ipak ukotvljeno u Božjim namjerama 'milosti'. Jer jasno su već

prije artikulirani naumi i planovi Jahvini - mira ne nesreće, budućnosti i nade (Jer 29,11).

15

2Ljet 36,15-21 'dok se zemlja ne oduži svojim subotama'

Ovaj tekst jasno ukazuje na to da se radi o Jahvi, Bogu njihovih otaca, koji je

'neprestano' ili 'od rana (~k;v') slao opomene, jer mu je 'žao svojega naroda' (36,15).16

Autor Knjiga Ljetopisa jasno želi Božju brigu za njih istaknuti već i početkom svojeg

pisanja započinjajući rodoslovlje sa Adamom (1Ljet 1,1). Tek kada više 'nije bilo lijeka'

(aPe(r>m; !yaeîl.-d[;) (36,16) na scenu stupa kaldejski kralj (36,17) u svoj svojoj

nemilosrdnosti.17

Pisac Ljetopisa, da bi pojasnio izraz 'dokle se zemlja ne oduži svojim subotama'

(36,21), ovdje spaja dva različita biblijska teksta: Jer 25,11 i Lev 26,34f. iako je očita

njegova namjera da dalje razvije ili pojasni neke tradicije iz Jeremije proroka.

Ljetopisac se stoga prvo priziva na Jeremijino proroštvo, 'da bi se ispunila riječ koju

Jahve reče na Jeremijina usta' (36,21) a pozivajući se na riječi Jer 25, 'Sva će se zemlja

15

usp. 'Yahweh which concerns the practice of 'mercy' and 'no mercy' (Brueggemann,8) 16

indikativna je uporaba glagola ~k;v' ’rano ustati’ koji se pojavljuje samo u Hifilu, kao i ovdje ~Keäv.h; (vha). Zanimljivo je

objašnjenje etimologije segolet imenice ~k,v. ‘rame’, povezane sa glagolom ~k;v'. Pope u komentaru na knjigu Joba (Pope, M.

Job AB, Garden City, Doubleday, 1965, 3 izd.),str.8, povezuje sa radnim naporom ranog ustajana, kada se na rame stavljaju

alatljike, teret..etc. Važno je također primjetiti i to da se u biblijskom tekstu za ~k;v' značenje ‘ustati rano’ uvijek dodatno

kvalificira nekom frazom povezanom s nekom aktivnosti (Post 19,2; 21,14). Zato se ovaj glagol povezuje redovito i sa

marljivosti, upornosti: ‘i premda vas neumorno opominjem (rBed:w> ~KeÛv.h; ~k,øylea] rBe’d:a]w"), vi ne slušate, a kad vas zovem, vi se ne

odazivate’ (Jer 7,13). Šarić ovdje ima, ‘premda sam vam govorio rano i kasno’. 17

ap'r' = liječiti, zacijeliti, učiniti zdravim


pretvoriti u pustoš i pustinju, i svi će narodi služiti kralju babilonskom sedamdeset godina.

Ali kad se navrši sedamdeset godina, kaznit ću kralja babilonskog' (25,11). Sve je to

postavljeno u kontekst Lev 26 i tekst koji se usredotočuje na poslušnost Bogu i Božjim

uputama, i tome susljedne uspjehe naroda (Lev 26,3-10) ili pak posljedice zbog eventualne

neposlušnosti: 'Ali ako me ne poslušate' (yli_ W[ßm.v.ti al{ï-~aiw>) (26,14). Ali, nakon upornog

kršenja i opomena, 'ako me i unatoč tome ne poslušate' (26,18) ili 'ako vas ni to ne

popravi' (26,23), i kada više nema lijeka (cf.2Ljet 36,16b), slijedi nemilosrdna (?) kazna,

jer se Jahve 'morao njima suprostaviti' (26,41). Ponovno se i ovdje pojavljuje motiv i

alternacija milosti i okrutnosti kao što smo to uočili u Jer 50.

Autor Ljetopisa sa tekstom Lev 26 spretno unosi temu zemlje i motiv represivnog

namirivanja za grijeh naroda:

'Tada će zemlja namiriti svoje subote (h'yt,ªtoB.v;-ta, #r<a'øh' hc,’r>Ti) (26,34). Nakon

što se njihovo tvrdokorno srce ponizi (26,41b), nezaobilazna je tema obnove. Jahve će se

sjetiti zemlje (rKo*z>a, #r<a'îh'w>) (26,42b) koja je bila ostavljena i pusta. 'Zemlja će, ostavljena

od njih, namiriti svoje subote kad ostane pusta zbog njih' (26,43). Oni su primili

'dvostruko za sve grijehe svoje' (Iz 40,2b), pa dolazi vrijeme utjehe: 'Govorite srcu

Jeruzalema, vičite mu da mu se ropstvo okonča' (Iz 40,2). Nakon tog prisilnog 'šabatnog

odmora' koji je zemlja pretrpjela, pripravlja se put za povratak izgnanika, 'Pripravite Jahvi

put kroz pustinju' (Iz 40,3).

Zaključak

Ovi odabrani tekstovi u kojima se opisuje sudbinska povezanost Izraelaca i

Babilona, pokazuje zapravo Božju jasnu involviranost, čak inicijativu i rukovođenje

globalnim međunarodnim poslovima, događanjima koji se ne mogu uzimati kao povijesni

akcident ili koincidencija. Sva scenografija pokazuje spasenjsku povijest (Heilsgeschichte)

sa Jahvom kao glavnim akterom.

Brueggemann zaključuje da se u ovim tekstovima milost Boga i milost Babilona

sudaraju, ali kao i da ne mogu jedno bez drugog. Naime, kad je Babilon milsotiv prema

Izraelu, to zapravo proizlazi iz Božje milosti; kao i to da kad Bog gubi strpljenje i milost

prema svom narodu, tada neće biti ni milosti od Babilona (usp.Brueggemann, 1991:12).

Ono što svemu ovome donosi dodatnu napetost jest zaključak teksta iz Iz 47,6:

'Razgnjevih se na svoj narod, oskvrnuh svoju baštinu. Tebi ih u ruke izručih, a ti im ne


iskaza milost'. Ovdje se dodatno složenim pokazuje suradnja neba i zemlje, jer babilonski

imperij se osamostaljuje i postaje samodostatnim, suprot milosti s neba.


Babilon u tekstu Novoga zavjeta

U novozavjetnom tekstu, Babilon zauzima svakako najistaknutije mjesto u knjizi

Otkrivenja.

Babilon spominje apostol Petar u kontekstu pozdrava na kraju poslanice. 'Pozdravlja

vas crkva u Babilonu, izabrana skupa s vama, i Marko, moj sin' (1Pet 5,13). Kako apostol

na samom početku pozdravlja kršćane 'rasijane' (1Pt 1,1) po svuda, to se može zaključiti

da se ovdje 'Babilon' koristi kao oznaka za Rim, u smislu tadanjeg svjetskog središta.

Otkr 14,8, cit. Iz 21,9


2.2. Babilon u rabinskoj predaji

Babilonska rabinska učilišta

Babilon je i nakon povratka židovskih izgnanika, za Židove ostao važno mjesto u

povijesti, posebno kao središte židovskog učenja, akademije i učilišta (hbyvy) (yešivah).

To je razdoblje formiranja rabinizma, već u židovskim zajednicama (kahal) u Babilonu. Iz

ovih kućnih skupina, grupa (bayit kneset) kasnije će nastati i sinagoga. Prvotno se koristio

naziv kalah da označi manje skupine koje su oformile židovske škole Babilonu, a potom

kasnije i yešivah.18

Začetnicima studija Tore u školama kalah, smatraju se rabini Rab i Samuel, negdje u

3 st.pr.Kr. (Lauterbach, 214). U to vrijeme u Babilonu, problem je bio nedostatak

ordiniranih učitelja Tore koji su uglavnom prebivali u Palestini. U tom je pogledu

nedostajao autoritet i 'akreditacija' ovim školama. Stoga su i ovi prvi učitelji započeli više

neformalne škole koje nisu imale status Sanhedrina, nego su okupljale manje zajednice

učenika (tsnk ynb), takve su se skupine nazivale (twysnk).19

Kako bi se znalo i točno

odredilo o kakvim se skupinama ili zajednici radi, i da bi se razlikovale od neke druge

grupe, dodatno su opisane izrazom (hrwth ydmwl). Potpuno je ime takve studentske

skupine bilo: (hrwth ydmwl tsnk) ili skraćeno i abrevirano jednostavno: hlk (kalah).

Najmanji broj studenata za proučavanje Tore i formiranje takve studentske grupe bilo je

10 učenika. Voditelj takve skupine zvao se hlk ynbl var, dok je voditelj više ili svih

takvih skupina u jednom mjestu bio hlk vyr 'poglavar zajednice'.20

Nakon smrti Rabina Raba pod vodstvom Rabi Huna, škole u Babilonu počinju bivati

prihvaćene od Palestinskih Židova i nazivaju se sada hbyvy. Iako ugled im je ponovno

počeo opadati kada se iznašlo da su se potvrde o ordinaciji počele prodavati za novac.21

Talmud

.

18

o rabinskim školama u Babilonu: Lauterbach, J.Z. The Name of the Rabbinical Schools and Assemblies in Babylon (HUCA,

1925, str.211-23) 19

o profilu i ustroju takvih studentskih skupina vidi: Mishna Snahedrin, IV 4 20

cf. b.Berakot 57a 21

b.Sanhedrin, 7b i p. Bikkurim III,3 (65d)


2.3. Babilon kao paradigma

Metafora, paradigma i motivi

Paradigma. Rječi treba precizno koristiti kako bi artikulacija misli i ideja težila

prema svome maksimumu. posebno valja pripaziti da se riječi i pojmovi ne koriste olako

zamjenski, dakle sinonimijski, osobito kada uzmemo u obzir da potpuna sinonimija,

istoznačnost dvaju pojmova, teško da i posotoji.

Kada kažemo da je Babilon paradigma, onda treba razlikovati pojmove metafore,

modela,..od paradigme. Kada kažemo da je netko 'hrabar kao lav' to je onda jasna

metafora. Možemo čak uzeti lava kao model za hrabrost. Ali lav teško da će biti

paradigma hrabrosti; jer neotuđivi dio paradigme jest i pojam svjetonazora, što slobodno

možemo reći da ga lav nema. Što je onda paradigma ? I počemu se razlikuje od nekih

drugih jezičnih slika i nedoslovnih opisivanja. Prije svega paradigma se temelji na Gestalt

konceptu cjeline, naime cjelina je više od aritmetičkog zbroja djelova. Ona uključuje, kako

smo već rekli, neki bazični svjetonazor (Weltanschauung).

Paradigma je prema tome, 'sveukupna konstelacija vjerovanja, vrijednosti i načina

ponašanja...a koje pripadnici neke zajednice međusobno dijele' (Kuhn). Uzmimo samo

kao primjer tipičnu paradigmu hrvatskih nacionalnih ispovjedanih vrijednosti: Bog, obitelj

i nacija. Svakako da treba razlikovati vrijednosti koje smatramo temeljnima i one koje de

facto dominiraju.22

U povijesti čovjeka redoviti su i 'pomaci u paradigmi' (paradigm shift),

kada se neke temeljne vrijednosti radikalno mijenjaju. Povijesno razdoblje Humanizma,

Renesanse i Prosvjetiteljstva jedan je takav paradigmatski pomak. Od globalnog i

kosmološkog (kada je Zemlja prestala biti ravna ploča, kao domino efektom mnoga su se

područja počela ubrzano i radikalno mijenjati; i ne samo u području zannosti).

Paradigma je dakle – skup svih iskustava, vjerovanja i temeljnih vrijednosti koje

utječu na pojedinca, društvo i njihovo sveukupno življenje i ponašanje – pomaci, bilo u

teorijskom ili praktičnom smislu, o tome kako se društvo organizira, ponaša ili shvaća

stvarnost; nazivamo 'pomak u paradigmi'.

Neki motivi i paradigme u SZ. Jedan od najsvestranijih motiva u Straom zavjetu je

onaj o Izlasku Izraelaca iz Egipta. Tu su zatim, posebno u nekih proroka, kao što je Hošea,

Izaija, motivi braka i bračne zajednice da se prikaže odnos Boga i njegova naroda. Izlazak

se koristi kao prispodoba, izbavljenja iz nevolja ili neprijateljskih ruku (Ps 77,16), novoga

22

sasvim je jasno da treba načiniti ogradu između onoga što Županov naziva 'dominantne vrijednosti' od onih koje on zove

'temeljne vrijednosti'. Dominantne bi bile one koje se de facto manifestiraju, a temeljne one u koje se 'zaklinjemo'. Vidi:

Županov, J. Dominantne vrijednosti hrvatskog društva (Erasmus)


početka (Iz 43), oslonca i vjere u Boga...Kao referenca na povijesni događaj Izlazak se

koristi redovito i kao teološki motiv, time i kao skup vrijednosti.

Babilon kao paradigma. U knjizi danijelovoj, a kasnije i novozavjetnoj knjizi

Otkrivenja Babilon se kao biblijski motiv uvijek iznova pojavljuje i pokazuje jednu

paradigmu. Unutar te i takve paradigmatskog konteksta, tu i tamo pojavljuju se zasebni

motivi kao dijelovi te opće paradigme; kao što je motiv bluda i bludnice.

Predloženi obrazac babilonske paradigme temeljen na Knjizi proroka Danijela

uključuje slijedeće elemente ili skup temeljnih i dominantnih vrijednosti, koje nas ili

okružuju ili definiraju i suvremeni globalizacijski kontekst:

2.3.1. Pametan i lijep

carstvo mudrosti i znanja

uživao sam život (4,1) (usp. Zah 5; Iz 47)

2.3.2. Ujedinjeni narodi

globalizacija u kojoj velike ribe jedu male (okrupnjivanje i unificiranje).23

globalna vlast; bratstvo i jedinstvo

2.3.3. Međureligijski dijalog

tolerancija u jednakosti

23

'okrupnjivanje' se odnosi na globalnu proizvodnju, okrupnjivanje kapitala i gomilanje na malom prostoru (ili na mali broj

korisnika); 'unificiranje' upućuje na jednoobraznost...


3. Pregled knjige

Kraljevstva: Dan 1 – 7

Dan 1 Dvojno državljanstvo stranac u tuđoj zemlji (Mojsije, Josip)

Dan 2 Priče o kipovima san o četiri kraljevstva (r materijali) A

Dan 3 Posvećenje kipa mučeništvo ( peć) B

Dan 4/5 Živio sam bezbrižno sud kralju C

Dan 6 Povod za tužbu ? mučeništvo (l jama) B'

Dan 7 Četiri zvijeri san o četiri kraljevstva (č životinje) A'

Izrael: Dan 8 - 12

Dan 8 Ovan i jarac sukobi

Dan 9 Istraživao sam Pisma razmišlja, moli, istražuje

Dan 10 Ostadoh sam čovjek u lanenoj haljini

Dan 11 Nitkov bez časti antikrist

Dan 12 Probuđeni iz praha uskrsnuće iz mrtvih

Eshatologija i kraljevstva

I tumačenje

Dan 2 Dan 7 Dan 8 Dan 10-12 Opis

Zlato lav Babilon

Srebro medvjed ovan 11:2 Perzija

Mjed leopard jarac 11:3-35 Grčka

Željezo/glina zvijer 11:36-45 Rim

Veliko brdo dolazak Sina 12:1-4 Kraljevstvo Božje

II tumačenje

Dan 2 Dan 7 Dan 8 Dan 10-12 Opis

Zlato lav Babilon

Srebro medvjed ovan (prvi rog) Medija

Mjed leopard ovan (drugi rog) 11:2 Perzija

Željezo /glina zvijer jarac 11:3-45 Grčka

Veliko brdo dolazak Sina 12:1-4 Kraljevstvo Božje


Danijel 1:1-8 Dvojno državljanstvo i sudar svijetova

Dvojno državljanstvo

Stranac u tuđini (Dan 1:2)

zemlja Šinear ('on ih dopremi u zemlju Šinear')

(a) Zah 5:5-11 – 'to se pojavljuje efa' (Post 11:2)

(b) Ivan 18:36 – kraljevstvo moje nije od ovoga svijeta. Kad bi...'

(c) Ef 2:1-5 – 'nekoć ste živjeli prema Eonu ovoga svijeta'

stranci ('neki Judejci) (Dan 1:6; 3:12)

(a) 'idi iz zemlje svoje' (Post 12:1); 'biti će pridošlice u zemlji tuđoj' (Djela 7:6)

'naša je domovina pak na nebesima' (Fil 3:20)

(b) 'bijah stranac i primiste me' (Mat 25:31-36)

(c) 'želeći se pokazati pravednim...' (Lk 10:29)

(d) 'evo šaljem vas kao ovce među vukove' (Mat 10:16)

Gdje su sličnosti onoga Šineara sa današnjim 'Babilonom' ?

Kako se snalazimo u tuđoj zemlji ? Osjećamo li se kao doma ili...što ?

Kako se sve očituje sud Božji nad Eonom ovoga svijeta ? (Rim 1:18 i dalje)

Tko je stranac? (Stranac, došljak, tuđin...je onaj drugačiji od mene !!)

Kome sam ja stranac ? (Tko je moj bližnji ??)

Što za mene znači – biti drugačiji ??

Sudar svijetova

Dva svijeta

(a) 'Dva su svijeta u utrobi tvojoj' (Post 25:23)

(b) Ivan 18:36 – kraljevstvo moje nije od ovoga svijeta. Kad bi...'

(c) Rim 12:2 – 'Nemojte...Naprotiv..'

Vrijednosti dominantne kulture (Dan 1:2,4)

(a) 'riznica svojih bogova', 'lijepi..dobro poučeni, bistri'

(b) Luka 12:30 - 'što traže pogani ovoga svijeta' (od hrane do vladavine

konzumerizma)

(c) 1Pet 3:3 – 'vaš nakit neka...' (narcisoidni diktat ljepote vs. ljepota

unutrašnjega čovjeka)

(d) Jak 1:5 – 'Ako komu od vas...' (znanje vs. mudrost; cf. Jak 3:13 'Tko je

među vama...')

Povlačenje crte – odluka srca

(a) 'da se neće okaljati kraljevim jelima' (Dan 1:8) (b) Rim 14:1-6 – 'jedan vjeruje da smije sve jesti...'

(c) 1Pet 3:13-16 – 'uvijek spremni na odgovor'

Kultura, sub-kultura i kontra-kultura ! Kako se postaviti? (npr. subkulturi)!

Razlučivati važno od nevažnoga ??

Koje su to bile vrijednosti babilonskoga kraljevstva i zemlje Šinear ?

Kako se Danijel postavio prema novoj kulturi ? (asimiklacija, integracija,subverzija)

Koje su opće 24

, a koje prevladavajuće 25

vrijednosti hrvatskog društva?

Razlike između vrijednosti koje su zacrtane (ispovjedamo) i onih koje

prevladavaju ? Primjeri !!

24

obitelj,nacija, crkva 25

utjecaj, moć, novac, užitak


Danijel 1:1-8 Vremena neznanja !? Dj 17:30; 1Iv 2:20; Rim 11:33

Danijel vrstan u svakoj mudrosti

(a) Dan 1.4 - 'vrsni u svakoj mudrosti' - 'dobro poučeni i bistri'

(b) Dan 1:17 – 'Ovoj četvorici dječaka dade Bog znanje i razumijevanje svih

knjiga i mudrosti. Daniel razumijevaše viđenja i sne'

Danijelovo vrijeme

Danijelovo vrijeme, kao i ovo naše današnje, u cjelosti se temeljilo na –

obrazovanju.

antička grčka kultura zavladala je svijetom – znanjem (cf. Djela 17:19

'Možemo li znati..)

Dan 1:17 'ovoj četvorici dade Bog znanje...'; 2:27-30 'ima na nebu Bog koji

objavljuje tajne'; 5:11 'nađe se u njemu'

Visoko obrazovani

Najznačajniji biblijski sluge Božji ujedno su bili i vrhunski obrazovani ljudi.

(Mojsije, Josip, Danijel, Pavao...)

(a) Mojsije (Dj 7:22) - 'odgojen u svoj mudrosti egipatskoj, bijaše silan na

riječima i djelima'

(b) Josip (Post 41:39) - ' nikoga nema sposobna i mudra kao što si ti'

Što krasi ove ljude ?

Vrijeme neznanja

(a) 1Kor 1:20 - Gdje je mudrac?

(b) Djela 17:30 – 'zatvorivši oči nad vremenima neznanja, Bog poručuje ljudima

da se svi i svagdje obrate'

(c) Luka 12:56– 'Licemjeri! Znate prosuditi izgled neba i zemlje. Kako onda ne

prosudite'

(d) 1Kor 8:1-3 – ' znanje nadima, a ljubav izgrađuje. Ako tko misli da što zna, još

ne zna kako treba znati... '

Što ćemo sa znanjem ? Znanje ili razumijevanje ? Znanje ili primjena ?

1. Zašto učiti ? (Da se više sazna ?! Da li znanje napuhuje (?) (Sokrat)

2. Što je pravo znanje? (nakupljanje podataka; obavještavanje ili primjena; Jak 1:22)

3. Koliko više Boga upoznajem sa više znanja ? (Psalmi 1;19;119;127; Rim 11) 4. Znanje ne stvara novoga čovjeka nego obraćenje. Ali novi čovjek treba znati...!!

5. Znanje za provedbu svoga plana Bog izabra i obrazovane! (cf. 1Kor 1:27 'izabra Bog)

6. Znanje je - kao sa novcem – sa više treba još bolje raspolagati !

7. Prop 12:10-13 (prikladno izraziti; umara tijelo; boj se Boga)


Danijel 2:31-45 'Golem kip, vrlo blistav, stajaše pred tobom' (2:31)

'golem kip, vrlo blistav, stajaše pred tobom' (31)

cf. 3:1 'Nabukodonozor odredi da se načini zlatni kip' (usp. postavljanje i vraćanje

kipa boga Sin od strane Nabonida i njegove noćne more (Lacocque,37). Također

usp. Herodot (I,183) izvještaj o ogromnoj statui boga Bela u Babilonu.

sva ova postavljanja masivnih kipova, totemski je odraz 'babilonske tendencije'

(Babel u Post 11). Babilon je primarno simbol 'čovjekova megalomanskog

nastojanja u postizanju svjetskog mira i jedinstva dominacijom i eksploatacijom'

(A.Richardson, Genesis, 1953).

Babilon je nad-nacionalna dominantna kultura, kao što je to bila i antička grčka

kultura; primjerice, drevna Grčka nikada nije bila centralizirana država

(kraljevstvo).

u toj nezasitnoj potrebi za dominacijom leži i sjeme rasula, raspada i propasti

('stopala dijelom od željeza, dijelom od gline' (2:33) (Lacoque,48)

'iznenada se odvali kamen a da ga ne dodirnu ruka' (34)

dovoljan je i malen kamen da ovog kolosa sruši, kao što je i kamen mladog Davida

srušio Golijata (cf. 1Sam 17:45-46;49).

'ti si glava od zlata' (38b)

pet dijelova kipa: glava (zlato); prsa (srebro); trbuh/bedra (mjed); goljeni

(željezo); stopala (željezo/glina) i četiri elemnta od kojih je statua sačinjena

četiri elementa (zlato-srebro-mjed-željezo) - česta je četverodjelna simbolika. Već

se kod antičkih povjesničara (Hesiod,Ovidije) spominju četiri nastavna razdoblja

propadanja svijeta u metaforičkom svjetlu ova četiri metala. U Svetom pismu

također imamo, četiri jahača apokalipse (Otkr 6); u Zaharije (1) su također četiri

konja.

'kralj kraljeva' (37) (cf. Ezr 7:12; Ezek 26:7)

'drugo kraljevstvo', 'pa treće' (39) – Medijsko carstvo i Perzija

'četvrto kraljevstvo bit će tvrdo poput željeza' (40) – Grčko i Makedonsko (Rim i

rimsko ?)

'Bog Nebeski podići će' (44)

'u vrijeme ovih kraljeva Bog Nebeski podići će kraljevstvo koje neće nikada

propasti' (44)


Danijel 3:1-23 Kralj Nabukodonozor odredi

'odredi da se načini zlatni kip' (1)

Dan 3 pokazuje drugačijeg Nabukodonozora od onoga u Dan 2 (2:46). Zašto ?

čemu sada ovaj kip? Je li ovo rezultat kraljeve opijenosti (moći) statuom iz

njegova prošlog sna (Dan 2) ? U koje razdoblje vladavine bi moglo biti datirano

postavljanje takvoga kipa? Praksa babilonskih vladara bila je da nakon uspješnih

vojnih pohoda i u čast osvajanja drugih naroda i zemalja, sebi i svom božanskom

zaštitniku podignu spomenik (cf. Jer 52:29)

'zlatni kip' (1b)

spomenute dimenzije ove statue rezultirale bi vrlo nezgrapnim i grotesknim kipom.

inflacija spomenika:

(a) deifikacija vladara (ne dodiruj, ne okreći leđa...)

(b) težnja k trajnosti (borba protiv zaborava, da se sačuva 'ime'; nadgrobni

spomenik i spomenik 'neznanom junaku').26

Cf. Sir 44,8-15 'neki od njih ostaviše

ime za sobom'; Ps 103,14-16 'ne pamti ga više ni mjesto njegovo'; 2Sam 18,18

'Abšalom je bio sebi podigao spomenik za svojega života...Mislio je naime: Nemam

sina koji bi mogao čuvati uspomenu na moje ime.27

..nazvao onaj spomenik svojim

imenom'. Usp. Rahela, Post 30,8; 35,16f.

'Kralj nabukodonozor pozva satrape...' (2-3)

po svemu sudeći ovdje nije bio pozvan Danijel, iako upravitelj 'sve pokrajine

babilonske i starješina svih mudraca' (2:48)

smišljeno izbjegavanje (stranca) Danijela ?

'na posvetu kipa' (3b)

sama ceremonija ima i vjersko značenje – simbol svjetske moći (ovovremene) i

božanskih prerogativa slave.

'O narodi, plemena i jezici' (4)

globalna sveobuhvatnost, bez iznimaka. Pokornost sve-vladaru. Narodi su

predstavljeni državnim dužnosnicima.

„Nakon toga vidjeh: eno velikoga mnoštva, što ga nitko ne mogaše izbrojiti, iz

svakoga naroda, i plemena, i puka, i jezika! Stoje pred prijestoljem i pred

Jaganjcem odjeveni u bijele haljine; palme im u rukama” (Otkr 7:9-10);Cf. Otkr

14,6-7

'poklonite se zlatnome kipu' – ovime se potvrđuje religijski aspekt; divinizacija.

'tko se ne baci na tlo' (6)

nepokornost u iskazivanju štovanja i počasti tretirat će se kao nacionalna i državna

veleizdaja.

u cjelosti suprotno onome što je Židovu toga vremena značilo pokloniti se (Pnz

13:5 „Idite samo za Jahvom, Bogom svojim; njega se bojte; njegove zapovijedi

vršite; njegov glas slušajte; njemu štovanje iskazujte; uz njega se priljubite“...etc.)

poslušnost Bogu i državnoj vlasti:

26

cf. Sheriffs D. The Human Need for Continuity (TB,55/2004) 27

ymi_v. ryKiäz>h;


'Neka se svatko pokorava višim vlastima' (Rim 13:1) - 'Pokoravajte se svakoj

ljudskoj ustanovi' (1Pet 2:13)

'jer nema vlasti osim od Boga' (ouv ga.r e;stin evxousi,a eiv mh. upo. qeou/) (Rim 13:1b)

– zar i one vlasti koje teroriziraju (vlasti koje su proganjale i ubijale kršćane;

izvršile holokaust nad Židovima... ?) – ali: ne po 'dekretu' Božjem; kao i činjenica

da se odnosi na one (vlasti) koje obnašaju upravu u skaldu s pravdom Božjom

(13:3).

'sluge Boga Višnjega' (26)

što je Nabukodonozor zapravo priznao ? Nigdje još Nabukodonozor nije izrijekom

rekao da 'nema drugih bogova' (cf.Izl 20:3; Pnz 6:4)


Daniel 4:1 Živio sam bezbrižno

NB: „dođoh da ti kažem što će zadesiti tvoj narod“ (10:14)

pregled povijesnih događanja i razvoj globalne situacije u odnosu na Izraelce:

- babilonska uprava: u vrijeme babilonskog; a posebno po perzijskoj

vladavini, u zauzetim područjima jamčila se visoka razina lokalne

samouprave, ali ne dopušta i kralja pokorenim narodima. Ustroj: satrapije,

satrapi i veliki Satrap.

- Židovska uprava: preteča i temelji židovske lokalne samouprave: Veliki

svećenik uz vjersko-političke ovlasti. Cf. NZ

- realizacija 'golemog kipa': svjetska se povijest mijenja u skladu sa

nagovještajima povezanim sa kipom iz Dan 2. Grčko-makedonsko carstvo:

Aleksandar Makedonski decentralizira.

- Palestina nakon Babilona: potpada isprva pod vlast Egipta (Ptolomej),

potom pod sirijsku dinastiju Seleuka (Seleukovići) – (Ptolomejevići i

Seleukovići se sukobljuju)

- prekretnica: Antioh IV Epifan (175-164)28

(brat Seleuka IV) zavlada

kućom Seleukovića.29

Velike i loše promjene za Židove: i) Jason, Veliki

svećenik, ii) Menelaj

Usp. 'Kad je Seleuk preminuo a kraljevstvo preuzeo Antioh nazvan Epifan,

Onijin brat Jason gledaše da se dočepa velikog svećeništva’ (2Mak 4:7)

' Poslije tri godine Jason posla Menelaja, brata spomenutog Šimuna, da

kralju odnese novaca i da ga podsjeti na rješenje nekih hitnih poslova. A

Menelaj pristupi kralju s preporukama i, dajući dojam ugledna čovjeka,

isposlova sebi velikosvećeničku čast, nudeći tri stotine srebrnih talenata

više nego Jason' (2Mak 4:23f)30

sažetak Božjeg nauma: zaokružena slika Nabukodonozora iz Dan 4 nalazi se u Dan

5: 'izmjerio je Bog tvoje kraljevstvo i učinio mu kraj' (5:25-26)

: Iz 10:5f : 'Jao Asiru, šibi gnjeva mojega...' cf. „Zar se hvali sjekira povrh onog

koji njome siječe?“(10:12-15)

- kazna na uzoholjenog babilonskog zemaljskog vladara koji sam sebe izdiže

iznad svega i svakoga: Iz 14:11 „Oholost se tvoja sruši u Podzemlje, i buka

tvojih harfa; pod tobom je ležaj od truleži“

Iz 14:14: „Uzaći ću u visine oblačne“..., (usp. Ezek 28:1 „Tvoje se srce

uzoholi, ti reče: Ja sam bog...od Daniela mudriji“) - Iz 14:16b:“Je li to

čovjek koji je zemljom tresao“

- kralj Babilona postaje 'prototip' luciferske đavoljeve uznositosti, antikrista

usp.:

Dan 11,36: „Kralj će raditi što god mu se prohtije uznoseći i uzdižući sebe

iznad svih bogova..“;

2Sol 2,4: „Sin propasti, Protivnik koji sam sebe oholo uzdiže protiv svega

što ljudi nazivaju Bogom ili drže za sveto, tako da sjedne u Božji hram

pokazujući sebe kao da je Bog“

'nek mi pozovu sve mudrace' (4:3)

28

Antiochus Epiphanes ili Antiochus Epimanes ('ludi') 29

Povijesna obzorja Danielove knjige - usp. Lujić, B. Starozavjetni proroci (str. 350-352) 30

usp. Otzen, B. str. 22f


kralj N. u pravilu isprva poziva i oslanja se na svoje 'intelektualce', a tek nakon

njihova neuspjeha poziva ili se savjetuje sa Danielom 'slugom Boga živoga' (6:21)

'Baltazar u komu prebiva duh Boga Svetoga' ('u kojemu stanuje duh svetih

bogova') (4:5)

usporedi komentar o Josipu na faraonovu dvoru: „Zar bismo mogli naći drugoga

kao što je on, čovjeka koji bi bio tako obdaren duhom Božjim“ (Post 41:38)

(AB* ~yhiÞl{a/ x:Wrï) identitet 'boga' u ispovjedanju i prepoznavanju od strane pogana (inovjeraca):

„pogledam, kad evo jedno stablo usred zemlje“ (4:7)31

stablo je u Sv. pismu slika vlasti i kraljevanja (usp. Suci 9 o oholom Abimeleku

Gideonovu sinu).

Stablo u povijesti religija je uvijek u središtu, 'usred zemlje' (axis mundi).

„Stablo poraste, postade snažno, visina mu doseže nebo“ (4:8)

usp. 4,17-19: 'Stablo koje si vidio...to si ti, o kralju, koji si velik i moćan..'

Cf. Ezek 31,10-14 o faraonu kao stablo kojem vrh seže do oblaka (31,10)

'kad, evo, Stražar, Svetac, silazi' (4,10b)

nadnaravni 'promatrač' (usp. Post 6; Post 11)

usp. Ezek 17 (17:24 „I sve će poljsko drveće znati da ja sam Jahve koji visoko

drvo ponizujem“); Ezek 31:1 „kaži faraonu, kralju egipatskom, i mnoštvu njegovu:

Na koga naličiš veličinom svojom? Usporedit ću te, evo, s cedrom libanonskim“

'posijecite stablo' (4,11)

kome je upućena ova naredba i tko su trebali biti izvršitelji ove odluke ? Može se

razumijeti i impersonalno – u smislu 'neka bude posiječeno'.

'u zemlji ostavite panji korijenje' (4,12)

je li to prilika za obnovu ?

31

„A lofty, pre-eminent, verdant, protective, fruitful, long-lived tree is a common symbol for the living, transcendent, life-

giving, sustaining Cosmos or Reality or Deity itself. A sacred tree at the center of the earth symbolically links earth and heaven;

a tree of life grows in God’s garden; world history can be symbolized as a tree. (See G. van der Leeuw, Religion in Essence and

Manifestation [London: Allan and Unwin, 1938; tr. by J. E. Turner from Phänomenologie der Religion (Tübingen: Mohr, 1933)]

chap. 5.3; M. Eliade, Patterns in Comparative Religion [London: Sheed and Ward, 1958; tr. by R. Sheed from Traité d’histoire

des religions (Paris: Payot, 1949)] chap. 8.)” (Goldingay, J. Daniel)


Danijel 5 Baltazarova gozba, početak kraja

kralj Baltazar

Dan 5, često se spori oko povijesnosti ovog poglavlja. Osobito oko identiteta kralja

Baltazara (=Belšazar) (Bel-shar-usur = 'Bel čuvao kralja'). Povijesni podaci:

Baltazar, sin Nabonida (555-539), posljednjeg babilonskog kralja.

Nabukodonozorovi nasljednici: EvilMarduk, 561-559 (sin); Neriglisar, 559-

555(zet); Labaši Marduk (555) (unuk N.)

Nije sasvim jasan uspon Baltazara na babilonski tron i može li ga se uopće smtrati

kraljem u punom smislu riječi ili je, što je vjerojatnije, samo privremeno imenovan

od oca Nabonida. Young prikazuje

Baltazar - umnogome je drugačiji od Nabukodonozora: koji unatoč svojem

uzdizanju pokazuje znakove pobožnoga kralja.

Nabonid

početak kraja babilonskog carstva. Kralj Nabonid odmah nakon ustoličenja odlazi

u manja osvajnja na zapad; više-manje izbiva iz kraljevskog grada, skoro deset

godina.

Posebnu pažnju daje obnovi hramova i sposebnom pažnjom bilježi na građevinama

svoje ime, obnovitelja hramova.

U Haranu obnavlja hram bogu Sinu (bog-mjeseca). Obolio izvan Babilona što ga i

dalje drži izvan kraljevskog grada.

'priredi veliku gozbu' (5,1-4)

naređuje da se donese sveto židovsko posuđe, koje je Nabukodonozor ('njegov

otac'?) opljačkao iz Jeruzalema.

ovim ponašanjem i gestom, Baltazar nastoji ojačati svoj utjecaj, utvrditi svoju vlast

i vladavinu kroz degradiranje tuđih vrijednosti koje mu se čine prijetečima.32

Ova

kraljevska gozba, podsjeća na početak knjige Estere (Est 1,3), usp. 'Kad se kralj

bio razveselio od vina' (Est 1,10)...počinju problemi.

'pojaviše se prsti čovječje ruke' (5,5)

vizualni efekt (prsti ispisuju po zidu) djeluje na kralja (kralj problijedi). Čini se da

jedino kralj uočava ovu vizualizaciju (5,5b).

svojim postupkom zloporabe svetog posuđa kralj izaziva, ali Bog prihvaća izazov;

ali ovo nije za 'skupnu konzumaciju'.

'bit ćeš odjeven u grimiz' (5,16b)

pokušaj potkupljivanja i podmićivanja, i samoga Boga, kako bi se promjenila

eventualna loša sudba. Cf. Br 23 Balak i Bileam; 2Kr 5,16 Naaman; Dj 8,18 Šimun

M.

'tvoji darovi neka ti ostanu' (5,17)

.

'mene, tekel, parsin' (5,25)

i.e. 'izbrojan', 'izvagan', 'podijeljen'

također i asocijativno 'parsin' aramejski – Perzija, naslućujući što će doći od

Perzije.

32

usp. Lacocque, 94


Daniel 6 Nikakva povoda protiv Daniela, osim…

NB: „ovo su riječi poslanice koju prorok Jeremija iz Jeruzalema posla Ostatku

izgnanstva“ (Jer 29)

poziv na izazov ulaska u prisutnost Božju u teškim danima. Usp. poslanicu

Jeremije u odnsou na Izraelce i Babilon - ('dolaziti ćete k meni', 'moliti mi se, i ja

ću vas uslišati' (Jer 29:12-14)

a. kada stanje bude kao što je opisao psalmista: „Ležim usred lavova..Zubi su

im koplja i strijele, a jezik im mač je naoštren“ (Ps 57:5); ali i: 'vaš

protivnik, đavao, obilazi kao ričući lav, tražeći koga da proždere' (1Pet

5:8).

usp. Ps 91.11-13 ali on: „anđelima svojim zapovijedi da te čuvaju“, a što se

pak otpora tiče valja biti oprezan kako ne bi otpor bio protiv krvi i tijela

umjesto: „oduprite mu se snažni u vjeri“.

b. ne zanemariti da su u knjizi Danielovoj 'nakupljene' ove i ovakve

pripovijesti (Dan 2;3;4;6). One su sasvim jasno postavljene u kontekst

eshatoloških mijena koje će uslijediti. Kako u odnosu na krizu i život

pojedinca ili nacije. Uslijediti će: 'Ležim usred lavova' (Ps 57) kao i: 'vaš

protivnik, đavao, obilazi kao ričući lav, tražeći koga da proždere' (1Pet

5:8)

c. eshatološki element dolaska Kraljevstva Božjega (Dan 2:44 „U vrijeme

ovih kraljeva Bog Nebeski podići će kraljevstvo koje neće nikada

propasti“; Dan 3:33b „Kraljevstvo njegovo-kraljevstvo vječno“; Dan

6:27b „Njegovo kraljevstvo neće propasti, njegovoj vlasti nema kraja“) -

(usp. 'Dođi Kraljevstvo tvoje') – dolazi i sa reakcijom i krizom !!! Usp.

intertestamentalno razdoblje, prije Isusova rođenja: Makabejska kriza;

Antioh Epifan...i sve druge povijesne radikalne i globalne promjene svoga

vremena.

„Tada pročelnici i satrapi stadoše tražiti povod“ (6:5)

zavist - usp. „Nadalje iskusih da svaki napor i svaki uspjeh pribavlja čovjeku

zavist njegova bližnjeg. I to je ispraznost i pusta tlapnja.“ (Prop 4:4), cf. Dj 17:5)

Danielovo isticanje nije se sastojalo samo u području 'znanja' koliko u području

osobnog integriteta, lojalnosti i vjernosti svome Bogu. Kad bi Danielova vjera i

vjrenost bila označena samo religioznim obdržavanjem, to sigurno ne bi

uzrokovalo ovakve reakcije. Upravo zbog toga trebalo je 'tražiti povod'.

koji su razlozi za takve reakcije ?

je li se možda Daniel uznio, obzirom na status i položaj ?

možda se nije kretao već 'utabananim' stazama osrednjih i malih umova, pa je postao prijetnja; možda se usudio plivati protiv struje ?

ili je možda u ksenofobičnosti smetao nekakav uspješni 'stranac'. Nije slučajnost da je svaki Pogrom u povijesti, pa i holokaust, bio činjen u ime

Domovine, Rase i rasne čistoće, boje kože, druge vjere..itd.

usp. Josipa i Esteru (Est 2:2,7,9,15b) koja je „pobuđivala udivljenje svih

koji su je gledali“ (usp. ljepota unutrašnjega čovjeka)


„Saznavši Daniel da je spis potpisan, otiđe u svoju kuću“ (6:11)

„Nato kralj Darije potpisa pismo i zabranu“ (6:10)

zabrana: „svaki onaj koji bi u roku od trideset dana upravio molbu...“

(6:8b)

. 'A ti kad moliš, uđi u svoju sobu, zatvori vrata te se pomoli Ocu svom u tajnosti, pa

će ti platiti Otac tvoj, koji vidi u tajnosti' (Mat 6.6)


Danijel 7 (a) Novi uvjeti

sa Dan 7 započinje drugi dio Danielove knjige - Dan 7-12 (II).33

Dan 7 pokazuje se

kao središte i prekretnica u cijeloj Danielovoj knjizi – u odnosu na ono što je bilo

(1-6) i ono što će u toj knjizi tek doći (7-12).

ton i tema ovoga drugog dijela različit od - Dan 1-6 (I)

u prvom dijelu (Dan 1-6) Židovi i židovstvo usred drugih naroda u

izgnanstvu, uglavnom žive relativno mirno. Neki od njih tamo i tada postali

su i upravitelji na dvoru babilonskih kraljeva. O tome govore i drugi

proroci:

(Usp: Jer 29: „Ovako govori Gospodin nad Vojskama, kralj Izraelov:

Svima izgnanicima koje odvedoh iz Jeruzaelma u Babilon! Gradite kuće i

nastanite se, sadite vrtove i uživajte urod njihov! Ženite se i rađajte sinove

i kćeri..Ištite mir zemlji u koju vas izagnah, molite se za nju Jahvi, jer na

njezinu miru počiva i vaš mir“ (29.4-7)

usp. Dan 2:46 „Nato kralj Nabukodonozor pade ničice i pokloni se pred Danijelom“

sve to vrijeme, unatoč uspjesima, miru i blagostanju 'ključalo' je ispod površine. Postojala je trajna neuskladivost između mnogoboštva i idolatrije

ostalih naroda s jedne strane i Židova s druge. Slijedi aktivno proganjane i

mučeništvo Židova.

i drugo: nakon kraljevih snova; sada Daniel sanja snove i ima božanske

objave.

Danielov san: četiri vjetra, uzburkano more i četiri životinje i Sin čovječji.

četiri vjetra = i.e. sa svih strana, odasvuda (usp. Zah 2:10; Otkr 7:1)

uzburkano more = kaotičnost i nemir naroda koji rogobore (Ps 2:1): graja i buka naroda - Jer 6:23: „Graja im buči kao more“; Iz 17:12: „Jao

buka naroda mnogobrojnih; buče kao što buči more“; Otkr 17:15: „Vode

što si ih vidio – proslijedi mi anđeo – gdje sjedi Bludnica, to su puci i

mnoštva, narodi i jezici“

neobične životinje = često u Sv. pismu (eg. Levijatan) (Ez 29:3 „kralju egipatski golemi krokodile“; Iz 27:1 „kaznit će Gospodin mačem ljutim,

velikim i jakim, Levijatana i zmiju hitru“...

četiri životinje izlaze iz uzburkanog mora:

(a) lav s orlovskim krilima – i s 'čovječjim srcem'.

(b) medvjed s 'tri rebra u čeljusti' – 'Viknulo joj se: Ustani! Jedi mnogo mesa'

(c) ris (leopard) s četiri krila i četiri glave – ovoj se zvijeri 'dade vlast'

(d) drugačija od prethodnih - 'strašna,užasna i vrlo jaka'

33

Lacocque, 8-10


Danijel 7 (b) Četiri životinje

četiri životinje izlaze iz uzburkanog mora:

(e) lav s orlovskim krilima – i s 'čovječjim srcem'.

(f) medvjed s 'tri rebra u čeljusti' – 'Viknulo joj se: Ustani! Jedi mnogo mesa'

(g) ris (leopard) s četiri krila i četiri glave – ovoj se zvijeri 'dade vlast'

1. životinja :

lav s orlovskim krilima (7:3)

Kombinacija, lava i orla : lav je kralj džungle a orao kralj zračnih visina.

Nabukodonozor (i Babilon) i drugdje opisivan kao lav „koji izlazi iz guštare“ (Jer

49:19), koji će navaliti sa sjevera na Jeruzalem („šaljem zlo sa sjevera i silno

razorenje. Iz svoje guštare diže se lav“) (Jer 4:5-7). On se i “poput orla diže“ (Jer

49:22).

Krilate nemani česti motivi u babilonskoj mitologiji.34

Tradicionalna simbolika

zempljopisnih strane svijeta:

lav – 'jug'

medvjed – 'sjever'

leopard – 'istok'

„dade mu se čovječje srce“ (7:4b)

Nabukodonozor nakon Božje kazne vraćen u ljudsko stanje; također spušten sa

svojih umišljenih polubožanskih osvajačkih visina.

Usp: Dan 4 „Neka mu se promjeni srce čovječje, srce životinjsko nek mu se

dade“(4:13)

2. životinja :

medvjed koji proždire (7:5)

Okrutnost Medije i medijskog carstva opisana je kao (medvjed) s 'tri rebra u

raljama'.35

Označava tradicionalno i povijesno poznatu osvajačku okrutnost Medijsko-

perzijskog carstva, koje će osvojiti i pregaziti babilonsko carstvo:

Usp.“Gle podižem na njih Medijce što ne cijene srebra i preziru zlato. Svi

će mladići biti pokošeni...etc“ (Iza 13:17-22)

Ovi će uništiti babilonsko carstvo (usp. Iza 21) – „Navali Elame, opsjedni Medijo...Pade, pade Babilon!Svi kipovi njegovih bogova o zemlju se

razbiše“ (21:2,9)

usp. Am 5:19; Hoš 13:8

3. životinja :

leopard s četriri glave (7:6)

Neki ovu zvijer smatraju Perzijom; a neki Makedonskim carstvom. Oni koji

smatraju da je Perzija u pitanju u simbolici je stavljaju sa Medijom (onaj

'medvjed'). Skloni smo mišljenju da se ovdje ipak radi o carstvu Aleksandra

makedonskog.36

34

npr. babilonski Tiamat (mitski ocean) porađa 'lava' i morske nemani. 35

usp. Post 10:2 – Madaj, jedan je od sinova Jafetovih 36

usp. Young, 146


Kao životinja koja vreba – „leopradi vrebaju gradove njihove“ i „kao leoprad što

na putu vreba“ (Jer 5:6; Hoš 13:7).

Obzirom da su krila ove životinje, „četiri ptičja krila“, dakle ne orlovska –

ukazuje na slijedeće: (i) krila pokazuju na brzinu, (ii) kako ipak nisu orlovska,

osvajanje neće imati takvu kraljevsku kvalitetu kao u Nabukodonozora.

4. životinja :

četvrta životinja (7:7)

drugačija od prethodnih - 'strašna,užasna i vrlo jaka'

četvrta životinja imaše 'deset rogova', usred kojih 'izraste najednom drugi mali rog

među onima' (7:8) – to je bio rog s očima i ustima koja su 'govorila drske govore'.

jedan arogantni rog :

. Danijel će pokazati poseban interes o ovoj životinji kasnije: 7:19

.

Zaključak o carstvima :

Glede simbolike carstava uobličenih u četiri životinje-nemani, postoje promišljanja a u

odnosu na drugu (medvjed) i treću (leopard) životinju. Druga životinja, po nekima, je

samo Medijsko carstvo; dok drugi, a to je većina smatra da se radi o Medijsko-

perzijskom carstvu.

S druge strane treća životinja (leopard) smatraju neki da se radi o Aleksandru

Velikom, a čudna četvrta, o naslijeđenom rasporedu ondašnjega svijeta, nakon

Aleksandra Velikog (Ptolomej, Seleuk, Filip i Antigon).

Iz svega ovoga proizišla bi dva moguća tumačenja životinja-carstva:

1. Babilon 2. Medijsko-perzijsko carstvo

3. Aleksandar Veliki

4. Aleksandrovo nasljeđe

ili

1. Babilon

2. Medijsko-perzijsko

3. Grčko carstvo

4. Rim

Božje prijestolje i Božji sud o prvi dio Dan 7:1-8 glavnu scenografiju ima prikaz kaosa uzburkanog mora

i čudnih nemani (narodi i carstva)

o slijedi Dan 7:9-28 u kojem nakon svega pod paskom Svevišnjega i Njegova

suda dovodi se red i vječno kraljevstvo. Ovaj dio je za usporediti sa Otkr 4

: „gle :u nebu je stajalo prijestolje, i na prijestolju je sjedio Netko“ (Otkr

4:2)


o prikazi ovakve svećane kraljevske scene nalazimo i u drugim bib.

mjestima:

Npr: „vidio sam Jahvu gdje sjedi na svome prijestolju, a sva mu vojks

nebeska stajaše zdesna i slijeva“ (1Kr 22.19).37

o .

'Vječni zauze mjesto' (7:9) ('Pradavni sjede'; KS), usp. Ps 9;50; 93:2,5

nagli prelaz sa zemaljskih u nebeske prostore :

o 'Vječni' ('Pradavni') – Bar 4:10,14

o .

'Njegovo je odijelo bilo bijelo' (7:9b)

bijelo = 'čistoća' i 'iskustvo'

.

'I sud sjede, i knjige se otvoriše' (7:10b)

prijestolje opisano sukladno je drevnim opisima kraljevskih ili božanskih

prijestolja sa kotačima (Ezek 1:15)

o sud ovdje ukazuje prije svega na glavnog suca, predsjedavajućeg; ali i na

ostale suce na 'sudačkim stolicama' (Ps 122:5; Mat 19.28; Lk 22:30)

o jer govori se o 'prijestoljima' (pl.) a ne samo o jednom prijestolju (?):

2Prijestolja bijahu postavljena i Pradavni sjede“ (KS)

o Ps 89:6-9; Otkr 1:4

o 1Kor 6:2 - „Zar ne znate da će sveti suditi svijetu?“

'dođe netko tko je izgledao kao sin čovječji' (7:13b) ('Sin čovječji'; KS; 'ljudsko

obličje')

'sin čovječji' (i.e. 'čovjek'; usp. „Nije Bog kao čovjek da laže, nije kao sin čovječji

da se kaje“ (~x;n") Br 23:19).38

ali ovaj 'čovjek' dolazi 'na nebeskim oblacima' (?)

na oblacima uvijek dolazi onaj koji posjeduje božansku moć i slavu ('Gle Jahve prolazi na brzu oblaku, u Egipat dolazi' Iz 19:1).

39

oblak je u Bibliji također oznaka i Božje prisutnosti (u pustinji; pri posveti Hrama).

Ovaj dolazeći prilazi Vječnome (7:13)

Njemu se daje vlast, koja će biti vječna i sveobuhvatna (7:14)

'zadrhtao sam...viđenja su me uznemirila' (7:15)

tamo (u viđenju) su stajali još neki

Danijel traži objašnjenje svoga sna (usp. Nabukodonozorove sne i Daniela

kao tumača) (?)

slijedi objašnjenje Danielovu njegova sna.

četiri životinje = četiri zemaljska kralja i četiri kraljevstva. sveci Svevišnjega

'htio sam doznati o četvrtoj životinji' (7:19) 37

usp. Joel 4 38

usp. Post 6:6 „Jahve se pokaja (~x;n") i u svom srcu ražalosti (bc;[') “ 39

heb. (bk;r'); eng. 'riding'


četvrta životinja je četvrto kraljevstvo. Ovo se razlikuje od svih drugih.

deset rogova na četvrtoj životinji

.


Danijel 8 Danijelovo viđenje

prethodna poglavlja miješaju 3 lice, uz pojedine dijelove teksta u 1 licu:40

„Prve

godine Baltazara, kralja babilonskoga, usni Daniel san“ (7:1),

Tekst sada progovara u 1 licu : „Treće godine kralja Baltazara ukaza se meni,

Danielu, viđenje“ (8:1)

također, Dan 8 do kraja knjige ponovno se sa Aram. jezika vraća na Heb. :

Dan 1:1 - 2:4 Heb

Dan 2:4 – 7 Aram

Dan 8 – 12 Heb

Dan 8-12 usredotočuje se na tadašnja povijesna događanja.

viđenja i snovi (= snoviđenje); drugačija su stanja svijesti.

D. je budan (?) i svjestan: „Podigoh oči“, „Gledah“...(8:3,4,5)

(h) cf. Otkr 1:10 „U dan Gospodnji padoh u zanos“

(evgeno,mhn evn pneu,mati evn th/| kuriakh/| h`me,ra|) (i) Joe 3:1 „starci će sanjati sne, a mladići gledati viđenja“ (Wa)r>yI tAnàyOz>x,)

„dok gledah nađoh se u Šušanu“ (8:2) ('Gledao sam kako sam bio u prijestolnom

gradu Suzi' Šar)

Suza-središte i prijestolnica Makedonsko-perzijskog carstva. D. je 'prebačen' u

viziji a ne i fizički u Suzu (postoje tumačenja da je Danijel i fizički bio u Suzi).

viđenje :

Sukob između 'ovna' (medsko-perzijska vlast) i 'jarca' (grčka) (usp. 8:20-21).

Ovan :

o „Podigoh oči’ „Kad sam pogledao oko sebe“ (ha,êr>a,w" ‘yn:y[e aF'Ûa,w")41 (8:3)

o ovan s dva nejednaka roga - kraljevi Medije i Perzije (8:20). Viši označava

Perziju.

o „Činio je što je htio“ (8:4b) : osvajački pohodi M-P sve do Indijskog

potkontinenta.42

o usporediti sa medvjedom koji „ždere meso“ u 7:5

o ovan oznaka kneževske vlasti.43

Na povijesnoj sceni naglo se pojavljuje jedna druga životinja – jednorogi 'jarac' :

o „Rutavi jarac jest kralj Grčke“(8:20), koji je „dopro do nakraj svijeta“

(1Mk 1:3). Aleksandar Veliki osvaja Perziju.44

o jarac vjerojatno krilata neman jer: „dolazi...povrh sve zemlje, ne dodirujući

tla“ (8:5)

o usporediti sa krilatim leopardom iz 7:6

o pobjeda 'jarca' – „bijesno udari na ovna i slomi mu oba roga“ (8:5-8)

40

3 lice: Dan 7:1 - 1lice: Dan 7:11,15 41

isti oblik u : Post 31:10 42

Darije i Kir 43

usp. Ez 34:17 „A vama, ovce moje, ovako govori Jahve Gospod: Evo me da sudim između ovce i ovce, između ovnova i jaraca“;

Ez 39:18 44

o usponu Grčke vidjeti 1Mak 1:1-4 : „Aleksandar Makedonac, sin Filipov – tada već gospodar Grčke – provali iz zemlje Kitima

i potuče Darija, kralja perzijskog i medijskog, i zakralji se namjesto njega. Povede mnoge ratove...Dopro je do nakraj svijeta i

poplijenio mnoge narode“ (1Mak 1)


o slomljen „veliki rog“ i „četiri velika roga“ (8:8): smrt Aleks.; podjela na 4

kraljevstva : (i) Makedonija, (ii) Trakija, (iii) Sirija (Seleuk), i (iv) Egipat

(Ptolomej)

'jarac' kao Novi Babilon : antička Grčka globalna civilizacijska kultura :

širenje Helenizma:

o ideologija = nezaustavljivo širenje ideja:

o partikularizam nadomješten univerzalizmom (i.e. globalnog svijeta

civilizacije) što je zapravo obnovljena ideja Babela iz Post 11

o grčki jezik postaje lingua franca (koine) jezik kulture i svijetske civilizacije

Kako se ovaj proces odnosi i odražava prema (nadolazećem) Kršćanstvu ?

o dvojake su posljedice za Kršćanstvo :

o progon -

o širenje Kršćanstva –

„Iz jednog od njih izbi malen rog“ (8:9)

iz jednog od četiri roga (kraljevstava) pojavljuje se 'maleni rog' označavajući

pojavu Antioha IV Epifana iz dinastije Seleukovića.45

o 'Divota' označava Kanaan

o „on poraste sve do Nebeske vojske“ – o samouzvisivanju Antioha IV

Epifana Ludog vidi: 2Mak 9:10 „mišljaše da dohvaća nebeske zvijezde“.

„poraste sve do Nebeske vojske..“ (8:10-11)

opisuje oskvrnjivanje Hrama, po čemu je Antioh ostao zabilježen u povijesti.

o „na zemlju oborila istinu“ (8:12); Torah / Riječ vidi u Mal 2:6; Rim 2:20

o Antioh IV je nesmiljeno iskorijenjivao i spaljivao sve knjige (Zakona)

(1Mak 1:54)

o Kako se sve obara Istina ?

„tražio da razumijem viđenje“ (8.15)

Danijel promišlja viđenje, ne pristupa pitanjem, kao u 7:16; on jednostavno nastoji

razumijeti.

„Gabriele objasni mu“ (8:16b)

o Danijel je jedina knjiga SZ u kojoj su anđelima dodijeljena konkretna

imena (Gabriel i Mihael)

„viđenje za vrijeme posljednje“ (!Az*x'h, #qEï-t[,l. yKiÞ) (8:17,19)

o koje je to ovdje 'vrijeme posljednje' ?

o učestao biblijski izraz : „na kraju dana“ (~ymi(Y"h; tyrIïx]a;)46

o uglavnom označava : Sud Gospodnji, i dolazak mesijanske vlasti.

45

usp. Antiq. X:11:7 vidi u Young E.J. „Daniel“, (str.170) 46

Hoš 3:5; Iz 2:2; Mih 4:1 - „Dogodit će se na kraju dana“; Jer 23:20 - „Jahvin se gnjev neće stišati, dok on ne izvrši i ne ispuni

naume srca svojega. U dane posdljednje jasno ćete to razumijeti“


o ovdje u povijesnom kontekstu, ne znači 'kraj svijeta' nego završetak SZ

razdoblja te dolazak i otvaranje mesijanskog doba.

„ali će – ne rukom – biti skršen“ (8:25b)

o Antioh IV na tragičan način nestaje sa povijesne scene.

o usp. 2Mak 9:1-10

o .


Danijel 9 Istraživah u Pismima

„ja Daniel istarživah u Pismima broj godina, koje se –prema riječi“ (9:2)

~yrI+p'S.B; ytinOàyBi laYEënID") ‘ynIa] od viđenja do Pisma !

istraživanje i tumačenje Pisma ( židovski midraš).47

Danijelova vjera nije se

temeljila samo na snovima, vizijama i nadnaravnim zbivanjima.

načela midraša:

istim pristupom i egzegetsko-hermeneutskom metodom služili su se i prvi kršćani. Tako židovski kršćani u Bereji: „Ovi su Židovi bili plemenitiji od

onih u Solunu. Primiše riječ Božju sasvim spremno, svaki dan istražujući

(avnakri,nw) Pisma da li je tako. I tako prigrliše vjeru mnogi od njih“( Dj

17:11)

Tražiti vr;D' (= tražiti, istraživati). Ovo 'istraživanje' dvojake je naravi i smisla :48

(i) praktične naravi i juridički smisao istraživanja. To se odnosi na odgovornost za

detaljno i marljivo istraživanje, prije no što bi se donijela neka odluka, neki sud ili

presuda; temeljem poznavanja stvari: „Tada dobro istraži, raspitaj se i temeljito

izvidi“(Pnz 13:15; „Tko je to učinio? Ispitaše, istražiše pa rekoše: Gideon, Joašev

sin“(Su 6:29).

(ii) vjersko, teološko i povijesno. U odnosu na Riječ i na Gospodina „Tražite

Gospodina dok se može naći“ (Aa+c.M'hiB. hw"ßhy> Wvïr>DI) (Iz 55:6). „Svakomu koji

sluša Riječ o Kraljevstvu, a ne razumije (suni,hmi), dolazi Zli te otima što mu je u

srcu posijano“ (Mat 13:19). „Kad dakle vidite na svetom mjestu strahotu

pustošenja, o kojoj je govorio prorok Danijel – tko čita, neka razumije; tada neka

ljudi u Judeji bježe u gore“ (Mat 24:15)

sedamdeset godina49

Danijel istražuje značenje i nastoji razumijeti, „prema riječi koju Gospodin uputi

proroku Jeremiji“ (9:2b):

Jer 25:11-14 (proročanstvo); 29:10 (Jeremijino pismo prognanima u Babilonu)

'sedamdeset godina' (Jer 25:12)

spoj nebeskog i zemaljskoga: jer što Jeremija piše, Gospodin uputi Jeremiji.

„ja obratih svoje lice prema Gospodinu“ (9:3)

postoje neka načela 'istraživanja' i tumačenja - u istraživanju (bilo Pisma ili

Božjega plana) ne mogu se primjenjivati metode aritmetike i kalkulacije.

evidentna je sklonost točnim izračunima.50

Postoji poziv na prepoznavanje i

prosuđivanje vremena, ne poziv na 'izračun'. (cf. Lk 12:54-57). Danijel se, u

47

midraš halakah (proučavanje i tumačenje Zakona) / midraš aggadah (istraživanje i tumačenje biblijskog teksta, naglasak na

vjerski i moralni nauk). Cf. sdrp (pardes) peshat, remez, derash, sod

U nastanku i kasnijem razvoju Judaizma, rabinska načela tumačenja Pisma, midraš, sa svojim pravilima mnogo kasnije

umnogome će naći svoj slijed u Reformacijskom načelu tumačenja Sv. pisma,: scriptura scripturae interprens. 48

ostali termini: vq;B' (= ispitivati, izvidjeti Su 6:29); la;v' (= tražiti Pnz 13:15). Usp. TDOT, vol. III, 293 49

brojka 70, kao i broj 40; u Pismu zauzima posebno mjesto: Post 50:3 (70 dana oplakivanja); Izl 24:1,9; Br 11:16 (70

starješina) 50

u stvarima eshatona i eshatološke nade


istraživanju Pisma ponizuje, i pred Bogom i pred tajnama Božjim, 'priznajući

grijehe'. Ali također prepoznajući i priznavajući nedokućivu svetost i slavu Boga.51

„tražeći u molitvi“ (hL'ÞpiT. vQEïb;l.)

'tražiti Gospodina'(cf. Ps 27:8; )

51

„Ponizite se dakle pod moćnom rukom Božjom“(1Pet 5:6); „vaše misli nisu moje misli“ (Iz 55:8); „O dubino bogatstva,

mudrosti i znanja Božjega! Kako su nedokučive njegove odluke, i kako neistraživi njegovi putovi“(Rim 11:33)


Danijel 9:20-27 Sedamdeset sedmica i knez Pomazanik

9:24 - „sedamdeset sedmica određeno“.52

sedamdeset godina (usp. Jer 25:11,12; 29:10b) muke i Izgnanstva. Zatim početak

Obnove.

čitajući proroka Jeremiju, Daniel nailazi na tekst (25:12) u kojem se

nalazi nagovještaj o propasti Babilona sedamdeset godina nakon pada

Jeruzalema. Ovo će nastojanje razumijevanja i tumačenja biti pravi

primjer 'pešera'.

'pešer' = aktualizacija i kontekstualizacija nekog biblijskog teksta za

aktualni trenutak. Izgnanstvo Židova izraz je kazne za njihovo

idolopoklonstvo; u Izgnanatvu oni opet trpe ali sada upravo zbog

čuvanja svoje vjere (?).

sedmice zemlja i 'subota' (počinak):

o početku Izgnanstva i ulozi proroka Jeremije, pred Sidkijom (2Ljet 36:12,21): 'nije se ponizio pred prorokom Jeremijom, koji mu je govorio

iz Jahvinih usta' (36,12)

'Dok se zemlja ne oduži svojim subotama, počivat će za sve vrijeme u

pustoši,dok se ne ispuni sedamdeset godina' (2Ljet 36:11-21).

'Tada će zemlja namiriti svoje subote (h'yt,ªtoB.v;-ta, #r<a'øh' hc,’r>Ti)

za sve vrijeme dok bude pusta i vi budete u zemlji svojih

neprijatelja' (Lev 26:34).53

9:24b

'dokrajči opačine'; 'stavi pečat grijehu'; 'zadovolji bezakonje'; 'uvede vječna

pravdednost'

[v;P,øh; aLe’k;l. – (al'K ')

tAaJ'x; ~Tox.l ; - (~t;x ')

!wOë[' rPEåk;l . – (rp;k ')54 ehatološki dan Oprosta i Milosti (Yom Ha-

Kuppurim)

qd<c,ä aybiÞh'l . – (aAB)

9:25 – „Znaj i razumij:

sedamdeset sedmica = 'da se dokrajči opačina' (9:24b) ([v;P,øh; aLe’k;l.). Nakon tih 70 sedmica, ispunjava se vrijeme - 'do kneza Pomazanika'.

Ovih se 70 sedmica dijeli na: 7 + 62 sedmice (= 69 sedmica) (9:25).55

sedam sedmica (h['_b.vi ~y[iÞbuv')(7.7) = 'od kad izađe riječ'

(rb'ªd" ac'ämo-!mi).56 Do završetka obnove Jeruzalema i Hrama. To je

razdoblje, Ezre i Nehemije. 'Neka se vrate i neka opet sagrade

Jeruzalem' (9:25a) (tAnÝb.liw> byvih'l.)

52

'pešer' (rv,Pe) = tumačenje i 'rješenje' svetopisamske zagonetke, zapravo je midraš tumačenje ali koje se odnosi na aktualni

trenutak.

Cf. o 'pešer' tumačenjima i primjerima 'pešarima' iz razdoblja Mrtvog mora (Dead Sea Scrolls). Eg. Izaija 5 Pešer 53

zemlja = “The focus of attention is not the land per se, but the land as the ‘middle term’ between Yahweh and Israel, the land as

the tangible symbol and ground of his blessing and claim on them and their relationship to him” (Wright, God’s People). Usp. Lev

25:1-8 Jubilejska godina. 54

sintagma jedino ovdje u SZ 55

treba li uzimati 'sedmicu' = godina ili se pak radi o brojci 7 kao simboličkoj brojci za razdoblje vremena (?)


šezdeset i dvije sedmice (62.7) = razdoblje nakon Ezre i Nehemije.

Razdoblje između obnovljenog Jeruzalema i pogubljenja

Pomazanika i ponovnog razorenja 'grada'. Ove 434 god (62x7)

uključuju i vrijeme obnavljanja (samo 49 god bilo bi nedovoljno

vrijeme za cjelokupnu obnovu).

9:25b - knez Pomazanik (dygIën" x:yviäm'-d[;) povijest i eshaton = vrijeme i vječnost ovdje se sada počinju jasno ispreplitati i

zalaziti jedno u drugo. To je sada povijest (vrijeme) u koju ulazi Pomazanik

(vječni). On zalazi i ulazi iz vječnosti u 'vrijeme' (ljudsku povijest), mada i sam

dalje ostaje u 'vječnosti'. Izvan vremena i u vremenu.

9:26 - Pomazanik će biti pogubljen (x:yviÞm' trEîK'yI) (nakon 62 sedmice)

'ali ne za sebe' (Al= !yaeäw>) da se iskorijeni (usp. Lev 7:20,21) (vp,N<ïh; ht'²r>k.nIw>).57

„Iz zemlje živih

ukloniše njega,za grijehe naroda njegova“ (Iz 53:8)

prezren i odbačen Iv 19:15 'Mi nemamo drugoga kralja osim cezara'; Ps 22:1 'zašto si me ostavio'

9:26b - Narod jednog kneza koji će doći

ovaj 'jedan' = Antioh Epifan; 168 pr Kr

9:27 - prestat će žrtva i prinos

Antioh odlukom da se prekine prinošenje žrtava u Hramu u cjelosti nastoji iskorjeniti Židovstvo

56

odnosi li se ova 'riječ' na Jeremijino proroštvo ili neku kraljevsku uredbu ? Cf. terminologija : rb'ªd" (Dan 9) ili tArG>ai (Neh

7:2) ? 57

formula označuje kaznu kultnog iskorijenjivanja nečistoga od čistoga.


Danijel 10 Govori Gospode jer si me ohrabrio

'objavljena riječ'

Izraz 'dođe (mi) riječ' (eg. Jer 7:1 i sl) (hy"åh' rv<åa] ‘rb'D"h;), nerijetko se upotrebljava

i u našem vokabularu, ('ako imaš riječ' ili 'imam riječ'), uglavnom ili u proročkom

vokabularu ili sa dozom 'mističnosti'. Slično u Danijelu 'riječ' biva 'objavljena'

(hl'G"); uobičajen je izraz 'dođe riječ' (hy"åh' rv<åa]). 'bilo je dano jedno objavljenje Danijelu' (Šar) (10:1)

'ovo je objavljenje pravo' (Šar) (10:1)

.

želja za razumijevanjem !!

ponovno nastojanje za razumijevanjem (usp. 7:19; 8:15) (hn"ëybi hv'äq.b;a]) (8:15)

'On je nastojao razumijeti riječ' (KS)

10:1b (rb'êD"h;-ta, ‘!ybiW) 'On je razumio objavljenje nakon što mu je jedno viđenje otvorilo

razumijevanje' (Šar)

'velika nevolja' (lAdêg" ab'äc') .

.

'nisam se mazao uljem' (10:3b). Usp. 2Sam 14:2 i sl.

čovjek u lanenoj haljini

'neki čovjek' (Šar) (dx'Þa,-vyai) cf. Vul. 'vir unus’

cf. 7:13 'kao sin čovječji' (vn"ßa/ rb:ïK.) prikaz ovoga čovjeka ovdje, kao i okruženje nalikuje onome 'na izgled kao

čovjek' iz Ez 1:26 (~d"²a' haeîr>m;K.) u viđenju 'nešto kao slava Jahvina' (Eze

1:28)

'moji pratioci nisu vidjeli prikazu' (Šar)

Slične se situacije ponavljaju pri božanskim objavama. kada oni uokolo ne vide i

ne primjećuju: 2Kr 6:14-17 (Elizej i 'nevidljiva' vojska oko grad); Dj 9:7 (Pavao

koji vidi Gospodina i suputnici koji su čuli glas ali nisu vidjeli nikoga). Ipak

evidentno je, nešto se događa, pa i ovi koji 'nisu vidjeli prikazu' ipak u strahu bježe

? (cf. Dj 2:43; Iv 1:9).

'Ostadoh sam' (yTir>a:åv.nI ‘ynIa]w:) Samoća krize ali i 'samoća' u svetinji nad svetinjama. Samoća ili intima? Gdje

postojiintiman odnos s Bogom samoća nije prijetnja ('Ako me otac i mati ostave' Ps

27:10). U nekim kriznim i kritičnim situacijama i sam Isus je ostajao sam (Mat

26:40)? Mojsije je bio 'sam' sa Jahvom u šatoru sastanka (Izl 33:7,11); to je

'samoća' pobožnosti i osobitost blizine Božje, koja se ne može dijeliti ni sa kime, 'ti

kad moliš, uđi u svoju sobu, zatvori vrata' (Mat 6:6). U kakvom je pak odnosu

takava 'intima-samoća' prema okolini ?

poniziti se pred Bogom da bi razumio (10:12)

Prerogativ razumijevanja je poniznost. Kad si se trudio (da bi razumio) i ponizio

se, u tako zauzetom 'sokratovskom' stavu ('znam da ništa ne znam') Danijela -

(!ybióh'l. ±B.li-ta,( T't;ón"), iznova se potvrđuje da je uz trud i znati-želju - 'strah

Gospodnji početak spoznaje' (Izr 1).


'Ne boj se' (10:12)

to je kroz cijeli SZ formula revelationis koja je uvod spasenjskom

navještaju

Post 21:17 (Hagara); Post 26:24 (Izak); Usp. Elijeve riječi Ani: 'Pođi u miru' (1Sam 1:17)

'tvoje su riječi uslišane' i.e. 9:21-23

protivljenje perzijskog kneza (10:13)

dolazak poslanika i vjesnika sa porukom za Danijela bila je zapriječena 21

dan zbog perzijskog kneza koji je stao na put – Ef 6:12 'jer naša borba...'

usp. Otkr 12:7 'Uto se zametnu rat u nebu koji je Mihael sa svojim anđelima morao voditi protiv Zmaja'


Danijel 11 Nitkov kome ne pripada kraljevska čast

Knjiga istine (10:21; 11:2)

kralj Juga (11:5) i kralj Sjevera (11:6)

'junački kralj' (11:3)

Aleksandar Veliki; koji je, uz druge zemlje i narode, osvojio i Perziju. Izraz

'čini što ga bude volja' upućuje na njegov posotjeći plan osvajanja. Dio

njegova plana bilo je i svrgavanje svih bogova i praznovjerja (= prva

sekularna država?).58

razdoblje njegovih osvajanja: 334-330 B.C. 'njegovo će se kraljevstvo raspasti i bit će razdijeljeno' (11:4)

usp. borba između jarca i ovna u Dan 8: 'jarac osili veoma, ali kad osili, veliki se rog slomi' (8:8)

slomi (8) – raspasti (11)

nagli raspad ovog kraljevstva uslijedio je naglom smrću vladara. Aleksandrov san tako je završen i činjenicom da nije imao nasljednika koji

bi nastavio vladavinu; pa će stoga sve kraljevstvo biti razdijeljeno (11:4)

'kralj Juga' (11:5)

Ptolomej I Soter (323-285)

potom Seleuk I Nikator (Pobjednik), negdašnji egipatski general, i prvi u

dinastiji Seleukovića; svrgava Ptolomeja u bitki kod Gaze, 312 god.

Zaposjeda Babilon i ustoličuje se u Antiohiji; umire 281 god, nakon čega se

Ptolomejevići vraćaju.

'kći kralja Juga' (11:6)

kći Ptolomeja II Egipatskog

u brak sa Antiohom II Sirijskim (Seleukovići) 'nitkov kome ne pripada kraljevska čast' (11:21)

Antioh IV

.

.

'ni za Miljenika žena' (11:37) ('niti će mariti za ljubimca boga žena')

(~yvi²n" tD:îm.x,-l[;) 'neće mariti za bogove svojih otaca' (Antioh IV); 'samog će sebe izdizati

iznad sviju'. Jeruzalemski će Hram postati Hram Zeusa od Olimpije; a

Židove su prisiljavali proslavljati kraljev (?) rođendan. 'samog će sebe

izdizati iznad sviju'

cf. 2Sol 2:4

'ljubimac boga žena' (eng. 'the one beloved by women')

cf. Ezek 8:14 'Tamo su sjedile žene, što su plakale za Tamuzom' (i.e. na

ulazu sjevernih vrata Hrama).59

58

Aristotel je bio Aleksandrov učitelj; a on je i prenio na Aleksandra ideju da Grci mogu zavladati svijetom ukoliko budu

politički jedinstveni i ujedinjeni. Ovo je postao cilj, 'volja'Aleksandrovih ideja. 59

Tamuz (Dumuz), babilonski bog plodnosti. Slavi se kao umiranje (ujesen) i buđenje (proljeće) prirode; žena mu, božica

Inana, protjeruje ga u podzemlje, ali ga nakon nekog vremena poziva i prima nazad. Obred naricanja i oplakivanja (sjedeći je -

položaj oplakivanja; cf. Job 2:8; Jona 3:6) za Tamuzom. Bog Tamuz bio je miljenik žena.


Danijel 12,1-4 Tko i kada ?

dva pitanja dominiraju ovim poglavljem:

Dan 12,1-4 : tko će se spasiti ? (12,1c)

autor, Danijel, i dalje pod dojmom proučavanja Jeremije proroka

'vrijeme tjeskobe' (12,1b) (hr"êc' t[eä); cf. Jer 30,7 'velik je dan ovaj, slična

mu ne bi! Vrijeme je nevolje...al će se izbaviti iz nje' (hr"îc'-t[e() 'Jer evo, spasit ću te iz daleka, i potomstvo tvoje iz zemlje izgnanstva' (Jer

30,10)

'U ono vrijeme tvoj će se narod spasiti' (12,1)

Dan 12,5-13 : koliko je još vremena preostalo do...? (12,6)

'Mihael, veliki knez' (rf;) (12,1), cf. 10,21

Mihael = zaštitnik Izraela; i vojskovođa nebeskih četa

cf. Još 5,13 Jošua u osvajanju Jerihona: 'ugleda čovjeka...s isukanim mačem..'Jesi li ti s nama ili s našim neprijateljima?...ja sam vođa vojske

Jahvine' (hw"ßhy>-ab'(c.-rf; ynIïa]) cf. Izl 23,20, zaštitnik Izraelaca pri ulasku u Kanaan: 'Šaljem evo svog

anđela pred tobom, da te čuva na putu i dovede te u mjesto koje sam

priredio'

'tada će se probuditi mnogi' (12,2) (WcyqI+y" rp"ß['-tm;d>a; ynEïveY>mi)60

tri su stadija ovog uskrsnuća: (a) buđenje iz sna (12,2a), (b) ulazak u

vječnost života (12,2b), (c) proslavljenje (12,3)

Eze 37 (prispodoba o suhim kostima) autoru je čini poznat; ali..

utjecaj Izaije, Iz 26 61

:

'Tvoji će mrtvi oživjeti, uskrsnut će tijela' (!Wm+Wqy> ytiÞl'ben> ^yt,ême) 'Probudite

se i kličite, stanovnici praha!' (26,19b).62

'za vječnu gadost' (12,2) (!Aar'De) * još samo u Iz 66,2463

* cf. ard KB, 217

('abstossen')

cf. Mat 25:46 'Ovi će otići u muku vječnu' (ko,lasin aivw,nion); Iv 5,29 'koji

su činili dobro, na uskrsnuće-na život; koji su činili zlo, na uskrsnuće-na

propast (oi de. ta. fau/la pra,xantej eivj avna,stasin kri,sewj)

'drži u tajnosti ove riječi' (12,4), cf. viđenje u 8,26 'ti ga zapečati, jer je za daleke

dane'

cf. Otkr 22,10 'Ne čuvaj u tajnosti proročanske riječi ove knjige jer je određeno vrijeme blizu'

eshatološka očekivanja : sukob Krista i Antikrista

'mnogi će tumarati' (12,4b) (jWv, ići amo-tamo)

cf. Am 8,12 'Tumarat će ([;Wn) od mora do mora, od sjevera do istoka

potucati se ištući riječ Jahvinu, ali je neće naći'.

Odsutnost, ne-imanje Riječi : Pnz 4,15-40; Pnz 4,29

60

J.J. Collins, Apocalyptic Eschatology as the Transcendence of Death (CBQ, 36/1974), str.21-43 61

'Jahve, Bože naš, gospodarili su nama osim tebe drugi gospodari, ali tebe jedinog, ime tvoje, častimo. Mrtvi neće oživjeti, sjene

neće uskrsnuti, jer ti si ih kaznio i uništio...Tvoji će mrtvi oživjeti, uskrsnut će tijela..' (26:13,14,19) 62

hl'ben> (=truplo) od lben" (= usahnuti) 63

Iz 66,23-24 u liturgijskom čitanju sinagoge v.23 čita se nakon v.24, kako bi se biblijsko čitanje završilo tonom nade a ne

prokletstva (Westermann, 429)


'od časa kad bude dokinuta svagdašnja žrtva i...1290 dana' (12,11)

datiranje 'hurbana' (66-70) ili oskvrnjivanje Hrama (168/164).64

Usp. 'Još

2,300 večeri i jutara; tada će Svetište biti očišćeno' (8,14) (= 1,150 dana).65

'A vanjsko dvorište hrama izostavi i ne mjeri ga, jer je predano poganima, koji će 42 mjeseca gaziti Sveti grad' (Otkr 11,2)

razlika od 45 dana (1,335-1290) moglo bi se odnositi na vrijeme očišćenja Hrama

postoji i tumačenje dase ovi dani uzimaju tek slikovito u odnosu na

trpljenje kroz koje će prolaziti Izrael (Young, 263; Keil, vol.9, 498-499)

.

64

'hurban' (= uništenje Hrama). Prvi hurban (586): Ps 74:3 Korakni k ruševinama vječnim-sve je u Svetištu razorio neprijatelj'.

Hram je 167/168 oskvrnuo Antioh IV Epifan; a žrtve obnovljene 164 god. Drugi hurban bio je 70 god, ali je ulazak Rimljana u

Jeruzaelm bio 66 god. Izraz 'hurban' ponekad se koristi i za opis nacističkog istrebljenja Židova u Europi. 65

Young, 261-2


Babilon u slici

Opeke za izgradnju:

opeke kralja Nabukodonozora

tipična opeka iz razdoblja Babilonskog carstva (604-561)

dimenzije: 32x32 cm

procjenjuje se da je proizvedeno 15 mil. takvih opeka za izgradnju carskih palača i

zgrada

većina sadrže pečat ili rukom ispisani tekst

tekst ove opeke glasi: „Nabukodonozor, kralj Babilona, upravlja i brine se za Esagil i Ezid...“. Esagil (= hram višnjeg boga Marduka), Ezid (= hram boga Nabu,

bog pisma)


Ljetopisi i dnevnici (I)

ljetopisi 616 - 609

bilježi babilonsko osvajanje asirskog carstva (612)

612 god. medijsko-babilonska koalicija uništava Ninivu (središte asirskog carstva)


Ljetopisi i dnevnici (II)

ljetopisi 605-594 vladara i osvajnja. Nabukodonozor (605) na prijestolju nasljeđuje

oca Nabopolasara.

svaka stavka ovdje, odvojena je horizontalnom linijom; tekst svakog novog reda započinje godinom vladanja i imenom vladara

nakon osvajanja Asirije, Nabukodonozor navaljuje na Egipat (bitka kod Karkemiša)

ljetopis, bilježi pad Jeruzalema i judejskog kralja Jojakima (597)


Nabonid: posljednji kralj Babilona

stela kralja Nabonida (555-539), posljednjeg babilonskog kralja

stela (= uspravni kameni stup)

Nabonid, svojim vladanjem/neobičnim ponašanjem, naviješta kraj babilonskog carstva.

ovdje: uz kraljevsko žezlo, prikazan je uz simbole bogova: Sin (mjesec), Ištar

(planete Venera),66

i Šemeš (sunce).

66

Ištar ne miješati sa Aštartom kanaanskom božicom plodnosti


'Cilindar' kralja Nabonida

pronađen u hramu boga Sunca (Šemeš) u Siparu.

bilježi u obliku ljetopisa, obnavljanja hramova bogova

naglasak je ovog izvještaja u pobožnom pristupu radovima obnavljanja hramova.

također ističe da njegova vlast i pothvati počivaju na blagoslovima prethodnih

babilonskih vladara


Ljetopis Nabonida

izvještava o ostalim događanjima za njegove vladavine

posebno ispisuje i navodi kraljevo izbivanje iz kraljevskog grada, i boravak u Arabiji

navodi kako prepušta upravu sinu, Baltazaru


Novo doba: nova religija, nova vlast (3 st n.e.)

zlatni dinar cara Ardašira

Zoroaster (Zaratustra), 6 st pr.Kr.67

kralj, inskripcija na dinaru, ispovijeda svoje obožavanje Mazde (= Ahura-Mazda, perzijski bog stvoritelj i izvor svega dobra). Obnova zoraostrizma.

kozmički dualizam: borba svjetla i tame

Ardašir I (= svrgava kraljevstvo Parta, 224 god.), utemeljuje dinastiju Sasa

zoroastrizam nestaje sa povijesne scene u 7 st muhamedanskim osvajanjima

današnji Parsi, ostaci su izvorne religije Zoroastera (Zaratustre).

67

Zoroaster (Zaratustra), prorok , vjerski učitelj i vođa (Perzija). Utemeljitelj zoroastrizma (6 st pr.Kr.). Zoroaster je

latinizirani oblik imena Zaratustra.


Literatura:

Armstrong, K. The Bible: the biography (Atlantic Books, London, 2007)

Baumgartner, W. Ein Vierteljahrhundert der Danielforschung’ (u ThR NF 11, 1939)

Biočina, K. Znati kako znati (BI, diplomski rad, 2012; neobjavljeno)

Brueggemann,W At the mercy of Babylon: a subversive reading…(JBL,110/1 1991)

Domaš, J. Židovska meditacija (Misl, Zagreb, 2003)

Franke, C.A. The Function of the Satiric Lament over Babylon… (VT,41/4; 1991)

Lacocque, A. The Book of Daniel (SPCK, London, 1979)

Lujić, B. Starozavjetni proroci (KS, Zagreb, 2004)

Mounce, R.H. Ivanovo Otkrivenje (Logos, Daruvar, 1997)

Rad, G. von Genesis (SCM, London, 1972)

Stott, J.R.W. Ivanove poslanice: komentar Ivanovih posl (Logos, Daruvar,1997)

Tomić, C. Otkrivenje (Provincijalat hr.franjevaca konvent. Zagreb, 1997)

Wenham, G.J. Genesis 1-15 (Word Books, Waco, 1987)

Westermann, C. Isaiah 40-66 (SCM, London, 1969)

Young, E.J. Daniel (Banner of Truth Trust, London, 1972)

Documents

KNJIGA PROROKA DANIJELA - bizg.hr · Knjiga Danijelova 4 1. Knjiga proroka Danijela Apokaliptika1 Nasljednica proroštva Za razliku od SZ profetizma, apokaliptička biblijska književnost