5.11.2010

1

Kognitivni proces donošenja odluka

Različiti pogledi na odlučivanje

• Preskriptivni – kako bi trebalo donositi odluke

• Deskriptivni – kako se odluke zaista donose –analiza kognitivnog procesa

Tko odlučuje?

• Matematičar

• Psiholog

• Operacijski istraživač

5.11.2010

2

Kognitivni model odlučivanja

3

Senzori

PercepcijaPercepcija

MemorijaMemorija

Mentalna reprezentacijaMentalna reprezentacija

Nova mentalna reprezentacija

Nova situacija

Situacija

ODLUKA

Kako vidimo svijet oko sebe?

• Selektivna percepcija

– Dominacija

– Kompromis

– Poremedaj

– Prepoznavanje

Percepcija i očekivanja – votka-tonik

Percepcija i želje – Hrvatska vs. Francuska

5.11.2010

3

Percepcija i odlučivanje

Što utječe na percepciju?

• Da li sam motiviran da vidim stvari na određeni način?

• Koja očekivanja imam u konkretnoj situaciji odlučivanja?

• Da li bi bez tih očekivanja i motiva doživio situaciju na drugačiji način?

• Da li sam se konzultirao s drugima koji ne dijele moja očekivanja i želje?

Što je istina?Što je istina?

“Mi ne vidimo prvo, pa zatim definiramo, prvo definiramo, onda vidimo”Lipman

“Mi ne vidimo prvo, pa zatim definiramo, prvo definiramo, onda vidimo”Walter Lipman

Ciklus percepcije

5.11.2010

4

Kognitivna disonancija

• Motivacija da smanjujemo psihološku proturječnost

• Kako mijenjamo mišljenje ovisno o aktivnostima

Proizlazi li ponašalje iz uvjerenja ili uvjerenje iz ponašanja?

Memorija

• Memorija se rekonstuira

•

• Memorija se rekonstuira

• “Znao sam to cijelo vrijeme”

5.11.2010

5

Memorija

Ovisnost interpretacije o kontekstu

• Efekt stimulusa ovisi o kontekstu –informacije se interpretiraju u svjetlu prošlih događaja i situacije u kojoj stimulus nastaje

•Efekt kontrasta•Efekt prvenstva•Efekt aktualnosti•Halo efekt

5.11.2010

6

Mentalna reprezentacija

Zamišljanje je poput percipiranja ali percipiranje

nije poput gledanje slika

“Kada dobijem ideju odmah ju počnem razvijati u svojoj mašti.Mjenjam konstrukciju, unapređujem i razrađujem zamisao u svome umu.

Nikola Tesla

“Kada dobijem ideju odmah ju počnem razvijati u svojoj mašti.Mjenjam konstrukciju, unapređujem i razrađujem zamisao u svome umu.”

Nikola Tesla

Mentalni modeli

Karakteristike metalnih modela:

• Nepotpuni su• Mogudnosti manipulacije su ograničene• Nestabilni su• Nemaju čvrste granice• Nisu “znanstveni” – zasnovani su na predrasudama• Nisu laki za korištenje

Kako tražimo smisao u situaciji odlučivanja?

Idividualni i organizacijski mentalni modeli

5.11.2010

7

Oblikovanje odluke

Odluka

Strateška promjena

Organizacija

Razmišljanje

Donositelj odluke

Odlučivanje u organizacijama

Donošenje odlukaSnage i ograničenja ljudskog uma

Kognitivne sposobnosti

Do kojega stupnja je ljudski mozak ograničen?

Kognitivne aktivnosti

Mentalni zadaci kojima povedavamo znanje donositelja odluke

Kognitivne mape

Pojednostavljeni modeli funkcioniranja svijeta

5.11.2010

8

Rutinske i originalne

odluke

• Simonova vertikalna specijalizacija – podjela uloga odlučivanja– zaposlenici koji provode zadatke– zaposlenici koji nadziru provedbu

• Struktura organizacijskih odluka– zadatci– slabo strukturirani problemi

• Ima li još nešto???

15

Rutinske odluke

Originalne odluke

Vrste odluka u organizacijama i kognitivni proces odlučivanja

Radikalne i adaptivne odluke

• Adaptivne odluke

– Poboljšavaju postojede procese

• Radikalne odluke

– Razvod

– Traganje za novim poslovnim modelima

16

5.11.2010

9

Što se mijenja u odlučivanju i performansama

pojedinca kada su prisutni drugi ljudi?

Prisutnost publike smanjuje

preciznost obavljanja

kompleksnih zadataka, a

poboljšava preciznost obavljanja

jednostavnih zadataka. (Bond,

Titus, 1983.)

Difuzija odgovornosti – u većim grupama

pojedinac osjeća manju potrebu da se uključi u

rešavanje problemske situacije.

U grupama pojedinci ne osjećaju

povezanost između njihovog

truda i konačnog rezultata kao

kada rade sami (Moede, 1927.).

5.11.2010

10

Teorija društvene usporedbe (Festinger, 1954.)

U kojoj mjeri društvena usporedba može utjecati na

percepciju? (Craig, Prkachin, 1978.)

Ljudi evaluiraju svoje mišljenje i

mogućnosti uspoređujući se s

drugima.

Usporedbom s drugima

drugačije doživljavamo

stvarnost.

Društveni utjecaji u odlučivanju

Konformizam s grupom (Asch, 1951.)

Društveni utjecaji u odlučivanju

Većina ispitanika je pod

utjecajem grupe izmijenila

mišljenjenje

Jednoglasna grupa od tri člana ima

daleko veći utjecaj nego većina od

8 s jednim disidentom.

Konformizam s grupom se drastično smanjuje kada unutar

grupe bar dva člana dijele mišljenje.

5.11.2010

11

Utjecaj manjine (Moskovici, Lage, Naffrechoux, 1969.)

Konzistentna manjina može imati značajan utjecaj i kada

pojedinci nisu utjecajni.

“Šansa da dođe do nuklearne katasfrofe je 1 naprema 10 000.”

Vitali Skylarov, ukrajinski Ministar energetike, dva

mjeseca prije Černobilske nesreće

Grupno razišljanje - groupthink

(Janis, 1972.)

- smanjenje mentalne efikasnosti, doticaja sa

stvarnošu i moralnih procjena kao rezultat

pritisaka grupe

Uobičajeni simptomi groupthinka:

1. Iluzija neranjivosti

2. Ignoriranje upozorenja iz okoline

3. Uvjerenost u visoke moralne kvalitete grupe

4. Savjeti “sa strane” smatraju se zlonamjernim, glupim ili neuvjerljivim

5. Članovi ne iznose argumente protiv formiranog grupnog stava da ih se ne bi smatralo nelojalnima

6. Samocenzura – potiskivanje sumnje u konsenzus

7. Sprječavanje informacija koje bi mogle ugroziti zadovoljstvo grupe

8. Opdeprihvadena iluzija jednoglasnosti

5.11.2010

12

Manifestacija grupnog razmišljanja:

– Površno prikupljanje informacija

– Favoriziranje informacija u korist odluke

– Nesagledavanje svih inačica

– Nesposobnost da se inicijalno odbačene inačice ponovo analiziraju

– Nesvjesnost rizika izabrane inačice

– Precjenjivanje nepogrešivosti svog suda

– Ne planiraju se akcije u slučaju nepredviđenih odluka

Mjere protiv grupnog razmišljanja:

• Vođa grupe treba poticati disidente i kriticizam svoje pozicije

• Vođa grupe ne treba na početku odavati svoje preferencije

• Poželjno je osnovati druge grupe koje de analizirati ista pitanja

• Poželjno je poticati diskusiju o problemskoj situaciji s osobama koje nisu članovi grupe

• Poželjno je pozvati vanjske eksperte u grupu sa svrhom komentiranja rada grupe

• Jednog člana grupe treba imenovati “đavoljim odvjetnikom”

5.11.2010

13

Individualizacija rada u grupi –grupa je češe percipirana kao zaslužna za uspjeh nego za neuspjeh grupe

Perceptualni stereotipi -

okolina grupe se često

percipira kao homogena

Abilene paradoks (Harvey, 1974.)

• Želja članova da izbjegnu konflikt nadjačava želju da se dođe do najboljeg rješenja

• Prihvadanje prvog ponuđenog rješenja

• Intimno priznavanje manjkavosti, ali uvjerenje da se svi ostali slažu

• Neutralno komentiranje prijedloga ili nastojanje pronalaska afirmativnih argumenata

• Nema otvorenog neslaganja, dojam jednoglasno prihvadenog prijedloga

5.11.2010

14

Razlike između grupnog razmišljanja i Abilene paradoksa

Svjesnost članova grupe o pogrešnom izboru

Abilene paradoks stvara individualno nezadovoljstvo zbog neizjašnjavanja, dok GT stvara zadovoljstvo (lošom) odlukom

GT stvara optimizam i lojalnost organizaciji, AP konflikt

AP stvara individualni osjedaj krivnje zbog promašaja, u slučaju GT-a kriva je grupa

Podrška pogrešnom rješenju

Greška i kod individualnog odlučivanja

Zbog problema javnog priznavanja pogreške, ostaje se pri odluci, čak i kad informacije jasno govore da je treba napustiti

Pronalaženje opravdanja za slabe rezultate

Sunk–cost efekt

5.11.2010

15

James Stoner, 1961. i Moscovici i Zavalloni, 1969.

Grupa de biti više sklona riziku nego što su članovi individualno, ako su članovi individualno neskloni riziku, grupa de biti još više suzdržana

Polarizacija grupe

Porota – inicijalno

uvjerenje se polarizira

kroz grupnu diskusiju

ovisno o snazi

raspoloživih dokaza

Objašnjenja fenomena polarizacije grupe

Interakcija unutar grupe

– Lideri su skloniji riziku, a uspijevaju nametnuti svoje mišljenje ostalima

Utjecaj grupe na pojedinca

– Zbog prihvadenog mišljenja da su ambiciozniji ljudi skloniji riziku, podržavanjem rizičnijih odluka pojedinci se žele prikazati u boljem svjetlu i zauzeti željeno mjesto u grupi

Difuzija odgovornosti

– ako je grupa donositelj odluke, smanjuje se osjedaj individualne odgovornosti

5.11.2010

16

Jesu li dvije glave pametnije od jedne (Hastie, 1986.)– Procjene broja i veličine (npr. broj sjemenki u posudi)

– Rješavanje zagonetki

– Pitanja opdeg znanja

Grupe su bolje od prosjeka, ali lošije od najboljeg člana

Otvorena diskusija vodi do

većeg broja točnih

odgovora (Maier, Solem,

1952.)

Brainstorming (Hill, 1982.)

Tehnika brainstorminga je

efektivnija kada se ideje

generiraju samostalno i

zatim objedinjuju nego

kada su ideje rezultat

grupnog rada

5.11.2010

17

Koju tehniku grupnog donošenja odluka izabrati (Davis, 1973.)

– Konsenzus – diskusija kristalizira jedan stav grupe

– Dijalektika - diskusija o mogudim problemima u odlučivanju

– Tehnika diktatora – diskusija vodi do do odabira člana grupe koji donosi odluku

– Delfi tehnika – usuglašavanje se odvija anonimno, u pismenoj formi

– Kolektivna tehnika – između članova grupe nema interakcije – pojedinačne procjene se zbrajaju

Pri korištenju tehnike diktatora greška u procjeni je smanjena tri puta u odnosu na ostale tehnike

U svakom promatranom

slučaju, “diktator” je

pomakao svoju

procjenu prema

prosjeku grupe