UNIVERZITET U SARAJEVUGRAEVINSKI FAKULTETODSJEK ZA GEODEZIJUPredmet: Komasacije

ISPITNA PITANJA

NP

Sarajevo, ak.god. 2011/2012

S A D R A J

1.Agrarne operacije42.Agrarna reforma i kolonizacija43.Arondacija44.Eksproprijacija55.Nacionalizacija66.Komasacija zemljita67.Ko moe podnijeti zahtjev za komasacije88.ta sadri zahtjev za komasacije89.ta se prilae uz zahtjev za komasacije810.Organi za sprovoenje komasacije811.Naela komasacije912.Utvrivanje stvarnog stanja nekretnina1013.ta se utvruje orijentacionom procjenom1214.ta se odreuje detaljnom procjenom1215.Utvrivanje vrijednosti objekata i dugogodinjih zasada1216.Pripremni geodetski radovi1317.Obnova trigonometrijske mree IV reda1318.Novi premjer1419.Projekt putne i kanalske mree1520.Oblik, veliina i poloaj parcele1721.Izrada projekta komasacije1822.Numerisanje detaljnih taaka1923.Raunanje povrina tabli i objekata2024.Raunanje vrijednosti tabli2125.Lamelisanje table2126.Dispozicija table2227.Uslovne table2228.Knjiga fonda komasacione mase2229.Iskaz zemljita starog stanja2330.Raunanje procenta odbitka2531.Raspodjela zemljita uesnicima komasacije2532.Obiljeavanje parcela na terenu2633.Dirigovana poligonska mrea2734.Raunanje elemenata i prenos na teren projekta komasacije2935.Numerisanje parcela2936.Sadraj rjeenja3137.Katastarsko klasiranje zemljita3138.Geodetski elaborat komasacije3439.Tehniki izvjetaj o izvrenoj komasaciji zemljita34

Ispitna pitanja (januar 2012. I rok)Grupa A:1) Agrarne operacije i eksproprijacija?2) Raunanje vrijednosti tabli i lamelisanje table?3) Klasiranje zemljita?Grupa B: 1) ta sadri zahtjev za komasacije?2) Putna i kanalska mrea?3) Tehniki izvjetaj o izvrenoj komasaciji zemljita?

1. Agrarne operacijeAgrarne operacije su sprovoenje promjena na dijelu zemljita kojim se djelomino ili u cjelini: mijenja vlasnik zemljita, mijenja postojea putna i kanalska mrea, grupie drutvena svojina, unitavaju nekorisni i podiu novi zasadi i objekti, grupiu parcele svih vlasnika ili posjednika, mijenja namjena zemljita, i dr.Agrarne operacije najee primjenjivane kod nas su: agrarna reforma i kolonizacija, arondacija, eksproprijacija, nacionalizacija zemljita, i komasacija zemljita.Agrarna reforma i kolonizacija, eksproprijacija i nacionalizacija su agrarne operacije kojima se posjed usitnjava, arondacijom i komasacijom se ukrupnjava.

2. Agrarna reforma i kolonizacijaU sklopu veih drutvenih promjena sprovode se i agrarna reforma i kolonizacija kojima se zemlja oduzima od velikih posjednika i neprijatelja a dodjeljuje onima koji je obrauju zemljoradnicima a koji su ili bezemljai ili je nemaju dovoljno. U naoj zemlji agrarna reforma je sprovoena u vie navrata i u razliitim drutveno-politikim prilikama: poslije Prvog svjetskog rata, poslije Drugog svjetskog rata i u drugim pogodnim periodima.Tako dobiveno zemljite raspodjeljeno je dijelom dravnim poljoprivrednim gazdinstvima a dijelom zemljoradnicima. Istovremeno je sprovoena i kolonizacija naseljavanje zemljoradnicima kojima se pored zemlje dodjeljuje oduzeta ili novosagraena kua za stanovanje i orua za obradu zemlje.

3. ArondacijaArondacija je agrarna operacija iji je cilj ukrupnjavanje poljoprivrednog ili umskog zemljita u drutvenoj svojini radi racionalne obrade, primjene savremene tehnologije, zatite, melioracije i dr. Vri se pripajanjem poljoprivrednog zemljita individualnih vlasnika koje se nalazi u ili pored drutvene svojine tako to se individualnim vlasnicima u zamjenu daje zemljite ili naknada u novcu.Izuzetno, arondacija poljoprivrednog zemljita se moe sprovoditi u korist individualnih poljoprivrednih proizvoaa koji su zakljuili ugovore o privrednoj saradnji (kooperaciji) ili zakupu sa drutvenom svojinom.Arondacija poljoprivrednog zemljita se moe sprovoditi samo ako povrina korisnika arondacije nije manja od 30% od ukupne povrine obuhvaene arondacijom. Kod arondacije umskog zemljita to mora biti 50%, a kod hidromeliracionog sistema povrina korisnika arondacije moe biti 20%.Graevinski reon se ne moe obuhvatiti arondacijom.

4. EksproprijacijaEksproprijacija je oduzimanje, uz naknadu, imovine i prava na nepokretnostima od vlasnika u cilju izgradnje objekata od opteg interesa: privrednih, stambenih, komunalnih, zdravstvenih, prosvjetnih, kulturnih i dr.Eksproprijacija se moe sprovoditi i na podrujima zahvaenim elementarnim nepogodama veeg obima (zemljotres, poplava, poar i sl.) u cilju izgradnje objekata i izvoenja radova kojima se otklanjaju posljedice prouzrokovane tim nepogodama, za proizvodnju hrane na industrijskim farmama i dr.Karakteristini primjeri sprovoenja eksproprijacije su oduzimanje nepokretnosti radi izvrenja slijedeih poslova: izgradnja saobraajnica (eljeznica, puteva, mostova, aerodroma i dr., i podizanje zgrada i postrojenja koji su namijenjeni za odravanje i koritenje ovih objekata), izgradnja elektrana i postrojenja za prenos energije, podizanje i proirenje fabrika i fabrikih postrojenja, otvaranje i proirenje rudnika, izgradanja luka, pristanita, obala, obalskih dokova, brodogradilita i skladita, podizanje postrojenja telefonske, radio i televizijske mree, istraivanje rudnog i drugog blaga zemlje, regulacija vodotoka i ureenje bujica, navodnjavanje, isuivanje, sanacija i melioracija zemljita, poumljavanje, izgradnja naselja, ulica, trgova, parkova i skverova, izgradnja vodovoda, kanalizacije, gasovoda, groblja i drugih komunalnih objekata, podizanje stambenih i poslovnih zgrada, podizanje silosa, rasadnika, sjemenskih i priplodnih stanica, podizanje kola, muzeja, umjetnikih galerija, i dr objekata za prosvjetne i kulturne svrhe, podizanje bolnica, ljeilita i drugih objekata za zdravstvene i socijalne svrhe, podizanje igralita, domova za fiziku kulturu i sport i dr.Imamo dvije vrste eksproprijacije:i. potpuna eksproprijacija je prenos prava vlasnitva nepokretnosti na drutvenu svojinu;ii. nepotpuna eksproprijacija je utvrivanje slubenosti na zemljitu ili zgradi i zakup zemljita na odreeno vrijeme (istraivanje rudnog blaga, koritenje kamenoloma, vaenje gline, pijeska, ljunka i sl.) a najvie do 5 godina.Pri odreivanju naknade za eksproprisano poljoprivredno zemljite cijenie se korist koju moe dati to zemljite redovnim iskoritavanjem, korist koju je raniji vlasnik imao od tog zemljita a naroito trina cijena tog zemljita.Trina cijena poljoprivrednog zemljita je cijena formirana na podruju naselja odnosno reona na kome se to zemljite nalazi. Ako se trina cijena ne formira na tom podruju uzima se trina cijena susjednog podruja.Ako je vrijednost poljoprivrednog zemljita uveana uslijed neposrednog ili posrednog ulaganja drutvenih sredstava ili ako na formiranje trine cijene utiu okolnosti da se poljoprivredno zemljite nalazi u naseljima ili u turistikim podrujima ili u njihovoj blizini, naknada se umanjuje srazmjerno utjecaju navedenih okolnosti.Naknada za zemljite pod vonjakom, umom, neplodna zemljita, graevinska zemljita ovisi od sluaja do sluaja.

5. NacionalizacijaNacionalizacija zemljita je oduzimanje, uz naknadu, prava svojine na zemljitu u naseljima gradskog karaktera kao i na drugim podrujima predvienim za stambenu i drugu kompleksnu izgradnju u cilju koritenja tog zemljita za graevinske, komunalne ili privredne svrhe. Tako dobiveno zemljite predstavlja graevinsko zemljite.Graevinsko zemljite (gradsko graevinsko zemljite) je, prema tome, izgraeno ili neizgraeno zemljite u gradovima i naseljima gradskog karaktera i drugim podrujima predvienim za stambenu izgradnju koja (u skladu sa zakonom) odredi optina.Na gradskom graevinskom zemljitu ne moe se stei pravo svojine. Njime upravlja i raspolae optina. Gradsko graevinsko zemljite se ne moe otuiti iz drutvene svojine mada se na njemu mogu stei odreena prava kao npr. pravo ranijeg vlasnika da zemljite koristi za graenje objekata (stambenog npr.). To pravo se moe iskoristiti samo prema uslovima odreenim u Zakonu o prostornom ureenju i ne moe se prenijeti, otuiti ili opteretiti. Moe se naslijediti.Raniji vlasnik zemljita, osim toga, ima i privremeno pravo koritenja neizgraenog gradskog graevinskog zemljita. To pravo traje do preuzimanja tog zemljita.Na izgraenom gradskom graevinskom zemljitu raniji vlasnik ima pravo koritenja sve dok na tom zemljitu postoji graevina.Donoenje odluke o odreivanju gradskog graevinskog zemljita, nadlenosti, prava, postupak sprovoenja i dr. odreeni su Zakonom o graevinskom zemljitu.

6. Komasacija zemljitaKomasacija zemljita je ureenje zemljinih povrina uz stvaranje veih pravilnijih i grupisanih zemljinih parcela u cilju poveanja produktivnosti i smanjenja trokova poljoprivredne proizvodnje, kao i opeg ureenja zemljita.S obzirom na obim zahvata na zemljitu u radovima na komasaciji uestvuju mnoge struke kao na primjer: geodetska, graevinska, pravna, umarska, poljoprivredna, arhitektonska, socijalna, politika, i dr.pa se za komasaciju s pravom moe rei da je multidisciplinirana. Zato je za komasaciju od vitalnog znaaja tana podjela djelokruga rada sa fiksnim rokovima izvoenja pojedinih faza radnog procesa.Komasacija se izvodi u skladu sa prostornim planom odreenog regiona na principu dobrovoljnosti uesnika komasacije koji se o sprovoenju komasacije izjanjavaju referendumom.Podruje na kojem se komasacija izvodi (komasaciono podruje) obuhvata sve parcele tog podruja i njihove vlasnike.U okviru komasacionog podruja a na osnovu projekta komasacije vlasnicima parcela se umjesto njihovih dotadanjih parcela dodjeljuju nove. Da bi ta zamjena bila pravina prethodno se odreuje vrijednost zemljita na cjelom komasacionom podruju.Pojedine parcele, iako se nalaze unutar komasacionog podruja, ostaju nepromijenjene i poslije komasacije. To su neka dvorita, kvalitetniji i vei vonjaci, vinogradi, ume i sl.U osnovne radove na komasaciji spadaju: prethodne analize o potrebi sprovoenja komasacije, pokretanje postupka komasacije, sprovoenje referenduma, imenovanje organa za sprovoenje komasacije, utvrivanje stanja u katastarskom operatu, utvrivanje stvarnog stanja nekretnina, sprovoenje novog premjera ili reambulacije, izrada knjige fonda komasacione mase, izrada iskaza zemljita starog stanja, izrada potrebnih kopija planova i karata, utvrivanje vrijednosti zemljita, utvrivanje vrijednosti objekata i dugogodinjih zasada, izrada projekta putne i kanalske mree, lokacija zemljita drutvene svojine, odreivanje zemljita za javne i druge potrebe u skladu sa prostornim planiranjem, projektovanje, prenos, mjerenje i raunanje poligonske mree, izrada projekta komasacije, analitika obrada projekta komasacije, raunanje procenta odbitka na zajednike potrebe, prenos na teren projekta komasacije, raspodjela zemljita uesnicima komasacije, raunanje povrine novih parcela, raunanje elemenata za prenos na teren novih parcela, izrada iskaza zemljita novog stanja, privremeno uvoenje u posjed, obrada originala komasacije, izrada, izlaganje i podjela rjeenja, klasiranje zemljita, izrada popisnih lista, izrada katastarskog operata, izrada planova i karata.Ve iz ovog popisa vidi se da su geodetski radovi sastavni dio faza komasacije. Geodetski radovi su, osim toga, mnogostruko obimniji nego bilo koji drugi. Stoga je velika i odgovornost izvoaa geodetskih radova za ukupan kvalitet i rok izvoenja komasacije.Komasacija moe trajati vie godina. Obino se dijeli u etiri godine. Raspodjela zemljita i privremeno uvoenje u posjed vri se u treoj godini tako to se nove parcele obiljeavaju na terenu odmah poslije skidanja usjeva. Taj momenat u sprovoenju komasacije je vrlo znaajan jer je to vrijeme veoma kratko-sve se mora zavriti prije nove sjetve. Stoga je od presudne vanosti za uspjeh komasacije pravilno planiranje izvoenja pojedinih faza rada kako geodetskih tako i drugih. Da bi se to postiglo investitori i izvoai treba da saine ugovor sa jasnim meusobnim obavezama i tano utvrenom dinamikom izvravanja pojedinih poslova, a organi za sprovoenje komasacije da to i ostvare.Uspjeno sprovoenje komasacija moe rijeiti niz pitanja zatite ovjekove okoline, saobraajnih, agrotehnikih, ekonomskih, socijalnih i dr. problema kao to su npr. pristup svakoj parceli, bolje povezivanje naselja, funkcionalna kanalska mrea, sreivanje imovinsko-pravnih odnosa, grupisanje domainstava koja se moraju meusobno ispomagati, rjeavanje poloaja starakih domainstava, sreivanje evidencije o nepokretnostima i dr.Stranke u postupku komasacije su vlasnici zemljita i nosioci prava raspolaganja zemljitem u drutvenoj svojini obuhvaenog komasacijom, kao i sva druga lica koja na tim zemljitima imaju druga stvarna prava ili na zakonu zasnovan pravni interes. Navedene stranke se krae nazivaju uesnici komasacije.

7. Ko moe podnijeti zahtjev za komasacijeZahtjev za komascije moe podnijeti: organizacija udruenog rada iz oblasti poljoprivrede, zemljoradnika zadruga, samoupravna interesna zajednica vodoprivrede, veina vlasnika zemljita, i izvrni odbor skuptine optine.

8. ta sadri zahtjev za komasacijeZahtjev za komascije sadri: obrazloenje o potrebi komasacije; podatke za komasaciono podruje: naziv katastarskih optina, povrine po kulturama, broj parcela, broj uesnika komasacije, broj domainstava, prosjene veliine parcela za svaku katastarsku optinu: posebno za zemljita u drutvenoj svojini a posebno za zemljita na koje postoji pravo svojine; broj mjesta na kojima se nalazi zemljite u drutvenoj svojini; podatke o uloenim ili planiranim sredstvima za ulaganja u meliracione radove; prijedlog radova i mjera koji bi se proveli uporedo sa komasacijom; podatke o trokovima komasacije i izvorima finansiranja.

9. ta se prilae uz zahtjev za komasacijeUz zahtjev za komascije se prilae: izvod iz prostornog plana optine i pregledna karta na kojoj je prikazano postojee stanje putne i kanalske mree, stanje zemljita u drutvenoj svojini i zemljita na koje postoji pravo svojine, granica komasacionog podruja i urbanih podruja i graevinskog zemljita.

10. Organi za sprovoenje komasacijeKomasaciju sprovodi komisija za komasaciju. Komisiju za komasaciju imenuje skuptina optine. Sastoji se od predsjednika (diplomirani pravnik), i, najmanje, etiri lana, meu kojima se moraju imenovati poljoprivredni i geodetski strunjak, predstavnik organizacije udruenog rada koja koristi zemljite i predstavnik vlasnika zemljita na kojem se provodi komasacija.Djelatnost komisije za komasaciju odnosi se na sve poslove komasacije kao i na sve poslove koji komasaciju prate.

Komisija za komasaciju: sastavlja prijedlog naela komasacije stvara uslove za rad (obezbjeuje prostor, vozila, namjetaj, biljege...) i koordinira poslove svih organa i organizacija koji uesvuju u komasaciji saziva zbor uesnika na kome bira odbor uesnika vodi rauna o koliini, kvaliteti i dinamici izvrenih radova obrazuje podkomisije rjeava prigovore u prvostepenom postupku donosi rjeenja o raspodjeli komasacione mase.Zbor uesnika se saziva da bi se raspravljalo o: uslovima i nainu izvoenja investicijskih radova visini trokova komasacije uslovima, nainu i izvorima osiguranja sredstva za trokove sprovoenja komasacije orijentacionom razmjetaju zemljita u drutvenoj svojini i zemljita na koje postoji pravo svojine zemljitu za opte i zajednike potrebe uesnika komasacije i drugim pitanjima od interesa za komasaciju.Odbor uesnika ima 7 do 15 lanova meu kojima su obavezno predstavnik podnosioca zahtjeva za izvoenje komasacije i predstavnik organizacije udruenog rada iz oblasti poljoprivrede ije se zemljite nalazi na komasacionom podruju.Odbor uesnika predstavlja uesnike komasacije. U radu komisije za komasaciju uestvuje kao savjetodavni organ.Komisija za komasaciju prati izvrenje ugovora po koliini i dinamici u cjelini, a po kvaliteti po potrebi, ukoliko ugovorom ili zakonom nije drugaije odreeno. Surauje sa organima uprave, sudovima, mjesnim zajednicama i dr.Komisija za komasaciju obrazuje podkomisije za: utvrivanje stvarnog stanja nekretnina procjenu vrijednosti zemljita procjenu objekata i dugogodinjih zasada izlaganje iskaza starog stanja sa uzimanjem elja uesnika komasacije zemljita i raspodjelu zemljita.Komisija za komasaciju, po potrebi, moe obrazovati i druge podkomisije. Komisija za komasaciju rjeenjem odreuje sastav i djelokrug rada podkomisija.

11. Naela komasacijeSkuptina optine, na prijedlog komisije za komasaciju utvruje i donosi naela komasacije koja sadre: poloaj zemljita u drutvenoj svojini potrebne povrine za zemljita u optoj upotrebi (putevi, kanali i dr.) poloaj zemljita za opte i zajednike potrebe naselja (sportski tereni, kolski i zdravstveni objekti, groblja i dr.) zatitne zone u kojima se ne moe vriti poljoprivredna i druga proizvodnja i drugi radovi koji bi mogli dovesti do zagaivanja ili poveanja zagaivanja podzemnih voda nain grupisanja zemljita na kojima postoji pravo svojine poloaj zemljita starakih domainstava poloaj zemljita udruenih zemljoradnika grupisanje zemljita lanova domainstava zemljita pod kulturom naroite vrijednosti i objektima nain i vrijeme krenja ume, uklanjanja mea, ubiranje poljoprivrednih usjeva i dr. nain i vrijeme predaje zemljita, zgrada i drugih objekata visinu trokova koje e snositi uesnici komasacije i nain uplate trokova i o drugim pitanjima koja su od znaaja za sprovoenje komasacije.Komisija za komasaciju priprema prijedlog naela komasacije, sastavlja ugovore, nalazi prostorije za rad, izuzima katastarski operat, radni original i druge dokumente iz optinskog organa nadlenog za geodetske poslove, obezbjeuje vozila za svoj rad i rad podkomisija, nabavlja biljege za razgranienje katastarskih optina, tabli i parcela i dr.

12. Utvrivanje stvarnog stanja nekretninaOvaj postupak se provodi kako bi se tano utvrdilo ta pojedini uesnik komasacije unosi u komasacijski postupak. Za svakog uesnika utvruje se poloaj, povrina i kultura svake parcele, pravo vlasnitva, raspolaganje, koritenje i dr.Utvrivanje stvarnog stanja nekretnine sprovodi podkomisija u sastavu: predsjednik je diplomirani pravnik, po mogunosti sudac optinskog suda, jedan lan mora bit geodetski strunjak, sa iskustvom u odravanju premjera, a drugi predstavnik uesnika komasacije.Ukoliko na zadanom podruju nije utvren katastar nekretnina, za utvrivanje stvarnog stanja nekretnine, podkomisija mora dobiti:1) Od optinskog suda: prepise zemljino-knjinih uloaka, ako postoji zemljina knjiga;2) Od optinskog organa nadlenog za geodetske poslove (najee je to optinska geodetska uprava OGU): planove i dijelove katastarskog operata koji moraju biti tani i uredni i to: planovi na kojima je odravan premjer radni originali sa nanijetim granicama graevinskog reona, komasacionog podruja i podruja van komasacije indikacione skice skice naknadnog premjera posjedovni listovi abecedni pregled posjednika spisak kua spisak parcela spisak povrina sumarnik katastarskog prihoda registar dijeljenih parcela a po potrebi i drugo: podaci detaljnog raunanja povrina, skice detalja prvobitnog premjera, sumarnik katastarskog prihoda, elaborat agrarne reforme, arondacije, eksproprijacije, nacionalizacije i dr.Ako je katastar nekretnina uspostavljen tada se sva potrebna dokumentacija nalazi u OGU. Na osnovu navedene dokumentacije podkomisija utvruje stvarno stanje nekretnina. Ako se stvarno stanje ne podudara sa stanjem u zemljinoj knjizi ili u katastarskom operatu, zbog promjena koje su u meuvremenu nastupile, uzet e se kao mjerodavno stvarno stanje ako je nesporno tj. ako uesnici komasacije, koji su izvrili promjene, ne dirajui u prava treih lica, meusobno, pred podkomisijom, svojim potpisima na zapisnik o utvrivanju stvarnog stanja nekretnina, priznaju sve navedene promjene, pri emu ne podnose nikakav dokument kao dokaz. Stranke se pozivaju po unaprijed utvrenom redoslijedu na osnovu spiska kua. Poziv za stranku sadri osim indikacija stranke jo i odredite gdje se treba javiti, dokumentaciju koju treba sa sobom ponijeti, koga sa sobom trebe povesti i dr.Zapisnik o utvrivanju stvarnog stanja nekretnina sadri: indikacije uesnika, podatke o dijelu posjeda, broj parcele, povrinu parcele, potes (mjesto gdje se nalazi parcela), broj posjedovnog lista, broj zemljino-knjinog uloka, podatke o ugovorima, teretima, parcelama koje su u komasaciji i van komasacije, izjavu stranke i ovjeru lanova podkomisije. Zapisnici se numeriu od 1 pa nadalje u okviru katastarske optine.Za pozvane stranke geodetski strunjak, lan podkomisije, priprema potrebnu dokumentaciju: pomou abecednog pregleda posjednika pronalazi posjedovne listove i prepise zemljino-knjinih uloaka. Provjera sa strankom obuhvata najprije provjeru podataka na naslovnoj strani posjedovnog lista. Eventualne promjene odmah se upisuju u abecedni pregled posjednika i spisak kua. Zatim se provjeravaju broj parcele, povrina, potes i dr. Ako ima promjena unose se u spisak promjena, a podaci iz jednog posjedovnog lista briu i unose u drugi. Ukoliko se pojavi vlasnik koji ranije nije imao svoj posjedovni list, tada se za njega formira novi, numerie i napie: novi.Po izvrenoj provjeri predsjednik podkomisije sastavlja zapisnik koji potpisuju stranka i predstavnik podkomisije, zatim formira omot koji osim zapisnika sadi jo i dostavnicu i druge dokumente koji su bili neophodni za utvrivanje stvarnog stanja.Kako, u momentu utvrivanja stvarnog stanja nekretnina, stranke, veinom, vrlo malo znaju o daljem toku komasacije, a utvrivanje vrijednosti zemljita ili nije ni poelo ili je u toku, sprovoenje promjena moe imati neeljene posljedice kada se dijeli parcela iji su pojedini dijelovi razliitih vrijednosti. Tad e, ako se vodi rauna samo o povrinama, doi do rezlike u vrijednostima koje pripadaju pojedinom uesniku, to ti uesnici, da su na vrijeme upozoreni, vjerovatno ne bi htjeli. Neophodno je da se stranke upozore na dati problem i preporuiti im da se podjela vri na jednake vrijednosne dijelove a ne na jednake povrine. Parcela koja je podijeljena na nekoliko parcela istih vrijednosti sastojat e se od parcela jednakih povrina, ali nepravilnog oblika. Uz utvrivanje stvarnog stanja nekretnina potrebno je snimiti stalne zasade i objekte koji se nee mijenjati u postupku komasacije. To se radi novim ili dopunskim premjerom. Najbolje bi bilo podatke tih premjera imati prije poetka utvrivanja stvarnog stanja nekretnina, jer se moe desiti da se povrine dobivene novim premjerom nee slagati sa povrinama iz starog stanja.Na kraju treba provesti kontrolu zapisnika utvrivanja stvarnog stanja nekretnina. Kontrola se sastoji u slijedeem:1) Za sve promjene sastavlja se Spisak promjena u koji se registruje staro i novo stanje koje treba da ima iste povrine.2) U rubrici Primjedba Spiska parcela treba registrovati: broj zapisnika, broj dodatka spiska parcela i naznaku gdje se nalazi parcela (graevinski reon GR, komasacija K, van komasacije VK).3) Sve parcele iz zapisnika registruju se u registar parcela radi kontrole da li je neka parcela preskoena.4) Formira se obrazac Rekapitulacija zapisnika u koji se unose broj zapisnika, broj parcele i povrine u GR, K, VK i ukupna po zapisniku. Sporno zemljite se dodaje na kraju. Ukupna povrina u graevinskom reonu, u komasaciji i van komasacije treba da je jednaka ukupnoj povrini svih zapisnika. Kada se na to doda povrina pod spornim zemljitem dobie se ukupna povina katastarske optine koja se mora slagati sa povrinom katastarske optine iz katastarskog operata.5) Na kraju, moe se desiti da je neka parcela pogreno uvedena u neko podruje, npr. u komasaciono podruje a treba u graevinski reon. Ovdje se moe sprovesti vie kontrola, a jedna od tih bie i izlaganje iskaza starog stanja. Meutim, svakako je potrebno i prethodno sprovesti kontrolu koja se moe izvriti i tako to e se podaci svih zapisnika uvesti u raunar a zatim tampati spiskovi parcela u pojedinim podrujima. Kontrola se sprovodi direktnim uporeenjem spiska i plana za podruje sa najmanje parcela.Zapisnik o utvrivanju stvarnog stanja nekretnina slui dalje za izradu iskaza zemljita starog stanja.

13. ta se utvruje orijentacionom procjenomOrijentaciona procjena treba da utvrdi jedinstvene kriterijume za ocjenu proizvodne vrijednosti zemljita. Za razliku od drugih, slinih procjena, odnosi se na manju teritoriju za koju se, s obzirom na znaaj procjenjivanja vrijednosti unijete u komasaciju i dobivene iz komasacije, sagledava svaki detalj bitan u ocjeni proizvodne sposobnosti zemljita. Stoga se formiraju i posebni kriterijumi procjene koji se odnose samo na dato komasaciono podruje.Orijentaciona procjena radi se za cijelo komasaciono podruje, bez obzira na to da li e se u njemu komasacija izvoditi odjednom ili vie godina.

14. ta se odreuje detaljnom procjenomDetaljna procjena predstavlja odreivanje granica izmeu pojedinih vrijednosti razreda, ime se odreuje i vrijednost svake pojedine parcele.Detaljna procjena se vri nakon zavrene orijentacione procjene. Detaljnom procjenom zemljita se na terenu tano odreuju granice vrijednosnih razreda, tako da se nedvosmisleno jasno odredi koje parcele ili dijelovi parcele pripadaju kome vrijednosnom razredu. Istovremeno sa odreivanjem granica pojedinih vrijednosnih razreda vri se i snimanje tih granica, koje moe da se izvede bilo kojom geodetskom metodom.

15. Utvrivanje vrijednosti objekata i dugogodinjih zasadaNa komasacionom podruju e se morati ruiti neki objekti (slabije kue, pomone zgrade, bunari i sl.) i sjei i kriti neke ume, vonjaci, vinogradi i sl. da bi se sproveo planirani projekt ureenja zemljita. ta e od objekata i dugogodinjih zasada ostati a ta ne, utvruje podkomisija za procjenu objekata i dugogodinjih zasada koja ima najmanje tri lana. Predsjednik komisije mora imati odgovarajuu struku (graevinska, umarska). Jedan lan podkomisije mora biti predstavnik uesnika komasacije.Podkomisija obilazi teren, procijenjuje stvarne vrijednosti objekta i dugogodinjih zasada koji se bez vee tete ne mogu ukloniti sa zemljita i o tome sastavlja zapisnik. Nakon toga, a na osnovu mjerila koja utvruje komisija za komasacije, sastavlja se prijedlog plana sjee i krenja dugogodinjih zasada.Prijedlog plana sjee i krenja dugogodinjih zasada, sa procjenjenom vrijednou objekata i dugogodinjih zasada, izlae se na javni uvid u trajanju od 15 dana. Izlae se zajedno sa izlaganjem putne i kanalske mree radi provjere usaglaenosti oba prijedloga.Prigovore rjeava komisija za komasaciju, koja, po rjeavanju prigovora, utvruje procjenu vrijednosti objekata i dugogodinjih zasada i plan sjee i krenja.Dalje realizacija plana sjee i krenja ne moe se sprovoditi dok skuptina optine ne da svoju saglasnost.Da bi podkomisija mogla predloiti neke zasade za krenje mora imati izgraene kriterijume: biraju se ugledni zasadi koji su razliitih oblika, veliina, poloaja, kvaliteta i strukture karakteristine za odreene dijelove podruja i boniteta zemljita. Pribavljaju se, zatim, podaci o broju stabala i panjeva, prinosu, vrstama drvea, sklopu, obrastu, starosti, koliini i kvalitetu drvne mase, nainu koritenja i dr.Koji e zasad biti predloen za sjeu zavisi od: boniteta zemljita, poloaja, oblika i veliine zasada, kvaliteta zasada i projektovanih kanala. Uglavnom su to zasadi koji se nalaze na plodnom zemljitu nepravilnog oblika, nepovoljnog poloaja i slabog kvaliteta.Izuzetak mogu biti zasadi u veim depresijama ije krenje nije ekonomski opravdano, kao i zasadi pored projektovanih kanala, ako ne ometaju stvaranje pravilnih parcela.Uz prijedlog plana sjee i krenja daje se i projekt poumljavanja zemljita nepodesnog za poljoprivrednu proizvodnju, zatim popunjavanje uma ostavljenih za uzgoj, kao i podizanje pojasa uma koje e sluiti kao zatita od vjetrova.Po usvojenom planu sjee i krenja, komisija za komasaciju moe pojedinim uesnicima odobriti sjeu dugogodinjih zasada. Takvi uesnici tada unose u komasaciju samo zemljite.Sjea zasada i krenja ivica povjerava se izvoau koji ima odgovarajuu mehanizaciju i moe garantovati predviene rokove, jer se na jednu parcelu ili meu, u postupku krenja, dolazi etiri puta: sjee i odvoza drvne mase, krenja panjeva, odvoza panjeva i poravnanja zemljita, pa se krenje mora zavriti prije postavljanja mree geodetskih taaka, kako bi se izbjeglo njihovo unitavanje i obnavljanje, koje bi dovelo do poveanja trokova i pomjeranja utvrene dinamike izvoenja radova na komasaciji.

16. Pripremni geodetski radoviPripremni geodetski radovi su: snimanje i kartiranje granica komasacionog podruja, obnova trigonometrijske mree IV reda, provoenje novog ili dopuna postojeeg premjera, prenoenje graninih linija procjene zemljita na nove listove detalja, izrada potrebnih geodetskih podloga i dr.Vei dio ovih radova moe se zapoeti izvravati ili pripremati odmah po zakljuenju ugovora tj. u prvoj godini komasacije. Neki od njih (snimanje i kartiranje granica komasacionog podruja, npr.) ne moraju biti povjereni izvoau geodetskih radova na komasaciji, ve ih moe, prethodno, izvriti investitor (OGU, npr.) i predati izvoau kao dati podatak.

17. Obnova trigonometrijske mree IV redaOdreivanje poloaja detaljne take na komasacionom podruju podrazumjeva koritenje njenih koordinata za raunanje povrina, projektovanje i prenos na teren objekata i tabli, raunanje vrijednosti, prenos parcela na teren odmjeranjem po frontu izmeu dvije takve take i dr. to znai da koordinate tih taaka treba da imaju odgovarajuu visoku tanost. Prvi uslov za to je data geodetska mrea. Zato je potrebno ispitati i po potrebi obnoviti datu tirgonometrijsku mreu IV reda. Obnova mree obuhvata stabilizaciju, proguavanje i mjerenje. Kako se izvodi namjenski, za potrebe komasacije, radie se skoro uvijek, na svakom podruju, jer e biti taaka koje su unitene, koje se vie ne dogledaju, ne odgovaraju po poloaju itd. Osim toga, zbog stalnog koritenja tih taaka, naroito u III godini komasacije, kada se radi skoro preko cijele godine, a pojedini usjevi (kukuruz, npr.) dostiu visine i preko 2 m, obnova stabilizacije se moe prilagoditi terenu i vegetaciji pa na pogodnim mjestima treba podii i po poloaju odrediti stalne signale i, takoe, odrediti koordinate visokih objekata koji mogu posluiti za orijentaciju. Tako pripremljena data mrea, dobro stabilizovana i odreena, predstavlja sigurnosni oslonac novog i dopunskog premjera a nezamjenjiva je za projektovanje, postavljanje i odreivanje dirigovane poligonske mree, prenos na teren projekta komasacije itd.Obnova trigonometrijske mree IV reda je zaseban zadatak, izdvojen i nezavisan od drugih. To predstavlja posebnu prednost jer se moe brzo izvriti. Sve druge mree koje se oslanjaju na ovu sada su znatno pogodnije za rad jer na kratkim rastojanjima imaju sigurne oslonce.Proguavanje trigonometrijske mree IV reda moe se izvesti jednovremeno sa razvijanjem dirigovane poligonske mree tako to e se umjesto trigonometrijskih taaka odreivati vorne.Taj nain daje zadovoljavajue rezultate po tanosti, po ekonominosti i cilju postavljanja, meutim, moe biti veoma nepovoljan, naroito ako se, kao to se u praksi susree, postavi nekoliko desetina vornih taaka. Raunanje, koje polazi od raunanja vornih taaka, ponekad moe dugo trajati zbog traenja greke u mjerenju i pripremi podataka.Trigonometrijske take IV reda stabilizuju se kamenim ili betonskim biljegama dimenzija 12x12x60[cm]. Uglovi se mjere jednosekundnim teodolitom, a duine elektronskim daljinomjerom, tanosti 5+5 ppm.Ovako postavljena obnova trigonometrijske mree IV reda vodi ka posebnoj mrei, koja bi se mogla nazvati: komasaciona trigonometrijska mrea.

18. Novi premjerNovi premjer katastarske optine, kao priprema u postupku komasacije, obuhvata, po pravilu, aerofotogrametrijsko snimanje stalnih objekata i dugogodinjih zasada na komasacionom podruju (koje e zadrati svoj oblik i poslije komasacije), snimanje graevinskog reona i vankomasacionog podruja.Pripreme za aerofotogrametrijsko snimanje sadre: sastavljanje proglasa o snimanju, odravanje zborova graana po mjesnim zajednicama, otkrivanje i fotosignalisanje date mree, pregled stabilizacije i fotosignalisanje menih taaka, sastavljanje spiska kua, razgranienje katastarskih optina, i dr.Proglas za snimanje detalja donosi skuptina optine, tampa ga na plakat i istie na vidljivim, javnim mjestima. Sadri podatke Zakona o premjeru i katastru nekretnina o obaveznosti i nainu obiljeavanja i signalisanja mea, omoguavanju rada geodetskih strunjaka, vremenu snimanja i dr. Zborovi graana treba da razjasne sve detalje u vezi sa snimanjem, pa je, stoga, na njima obavezno prisutstvo geodetskog strunjaka. Stabilizacija, fotosignalisanje, razgranienje katastarskih optina, vidljivost detaljnih taaka i dr. izvode se po propisima Pravilnika o snimanju detalja.Veliina fotosignala za razmjeru kartiranja 1:1000 je 20x20[cm], a za razmjeru kartiranja 1:2500 je 50x50[cm].Spiskovi kua se sastavljaju u skuptini optine. Poeljno je, pritom, provjeriti i po potrebi prenumerisati kue.Katastarske optine se razgraniavaju ukoliko je dolo do promjene granine linije. Ukoliko je granina linija ostala nepromijenjena, tada se samo obie, fotosignalie, obnovi unitena stabilizacija i, po potrebi, dopune stabilizacija i opis. Granina linija, koja ide kroz komasaciono podruje, ne odreuje se dok se ne izradi projekt komasacije.Razgranienje katastarskih optina vodi komisija za razgranienje koju imenuje skuptina optine u skladu sa Zakonom o premjeru i katastru nekretnina.Aerofotogrametrijsko snimanje izvodi se na osnovu plana leta aviona, kojim se odreuje razmjera snimanja, visina leta, ina daljina, pravac i razmak izmeu redova, brzina aviona, vrijeme eksponae i dr.Snima se kad nema vegetacije kako bi se postigla maksimalna mogua vidljivost fotosignalisanih taaka. Odmah po izvrenom aerosnimanju razvija se negativ da se utvdi kvaliteta snimanja: jasnoa, smetnje, ostvareni pravac leta, nagnutost aviona i dr. Ukoliko je snimanje uspjelo, izrauju se kontakt-kopije koje slue za rjeavanja stereoparova, foto-skice na kojima se deifruje i dijapozitiv ploe ili film, sa kojih se kartira putem stereorestitucionih instrumenata.Rjeavanje stereoparova, deifrovanje i restitucija izvode se na osnovu pravilnika koje propisuje republiki organ, nadlean za geodetske poslove. Izvoenje ovih poslova na novom premjeru, za potrebe komasacije, ne razlikuje se ni u emu od novog premjera ili obnove premjera katastarske optine.

19. Projekt putne i kanalske mreeProjektovanje putne i kanalske mree povjerava se organizovanoj radnoj organizaciji, koja u svome sastavu ima strunjake odgovarajuih profila. Projekt putne i kanalske mree je osnov projekta komasacije, a to znai da moe bitno uticati na ukupan uspjeh komasacije.Kanalska mrea se postavlja da bi se na odreenom podruju postiglo: zatita od poplava, zatita od zabarivanja, snienje previsokog nivoa podzemnih voda, poveanje prenisokog nivoa podzemnih voda i dr.Kanalska mrea sastoji se od glavnog kanala (recipijenta) i kanalske mree I, II, i III reda. Kanalska mrea III reda se uliva u kanalsku mreu II reda i predstavlja, uglavnom, granice tabli. S obzirom na namjenu, koliina i brzina vode u kanalima III reda nema neku veu snagu, tako da se, ako teren i drugi uslovi dozvoljavaju, ulivanje kanala III reda u kanale II reda moe projektovati pod pravim uglom. Time kanalska mrea nita ne gubi, a projektovanje tabli i parcela u njima znatno dobiva.Kako projektovana kanalska mrea uslovljava putnu mreu, a time, esto, ve i definie table, projektant kanalske i putne mree treba da vodi rauna i o projektu komasacije, tj. o strukturi posjeda, obliku i veliini tabli i parcela, smjeru obrade usjeva, smjeru nadjele, vrijednosti zemljita, posebno pored novoprojektovanih kanala itd.Kanalska mrea treba da ima dovoljan broj puteva pored sebe (iri kanali sa obje strane) kako se moe redovno istiti i dovoljan broj mostova, da ne predstavlja smetnju za saobraaj.Posebna panja pri projektovanju kanalske mree mora se posvetiti bonitetu zemljita, rasporedu i kvalitetu stalnih zasada i postojeim objektima, kako se ne bi desilo da kanali prolaze plodnim zemljitem, kvalitetnim zasadima i zasadima ostavljenim za uzgoj, da prelaze preko kue, dalekovoda, spomenika i sl. Kanalska mrea se projektuje na podlozi koja ima i horizontalnu i visinsku predstavu terena tzv. situacioni plan. Taj plan treba da ima evidentirane sve podatke o zemljitu, koje interesuju projektanta. Ukoliko nije izraen neposredno prije projektovanja kanala, treba ga dopuniti, aurirati tj. nanijeti sve promjene, zatim nanijeti granicu komasacije, granice vrijednosti zemljita i prijedlog plana sjee, krenja i poumljavanja.Zavren plan sa nanijetom kanalskom mreom treba na kraju provjeriti, prolaskom na terenu projektovanim trasama kanala kako bi se sagledale i one osobine terena, objekata, usjeva i dr. koje se sa plana nisu mogle oitati. Osovine projektovanih kanala projektant je duan da odredi koordinatama. irina pojasa koji kanal zahvata, zavisie ne samo od nagnutosti bonih strana kanala, ve i od dubine kanala ispod povrine terena. Kako kanal ima konstantan pad cijelom svojom duinom, nalazie se na razliitim dubinama, pa e i irina pojasa koji zahvata biti razliita. Ako se tano nanese, ta irina e biti kriva linija koja se u komasaciji ne moe koristiti, pa se zamjenjuje pravom, paralelnom osovini kanala, udaljenom od nje toliko da obuhvati i najiri pojas. Kod veoma dugakih kanala, u sluaju znaajnijih razlika u stvarnoj irini kanala, prava linija se moe, na pogodnom mjestu, slomiti (pod pravim uglom) i nadalje nastaviti opet pravom linijom, odgovarajue, vee ili manje irine. Putna mrea prati kanalsku, ali zavisi i od niza drugih uslova. To su: raspored i kvalitet postojeih puteva, poloaj naselja, kvaliteta zemljita, struktura usjeva, struktura posjeda, orijentacija puteva i dr.Na osnovu prikupljenih podataka izrauje se projekt putne mree.Putevi se dijele na kategorisane i nekategorisane. Kategorisani su definisani zakonom i dijele se na: magistralne, regionalne i lokalnei imaju svoje oznake.Nekategorisani su optinski putevi, poljski putevi, umski putevi i dr. U komasaciji zemljita radi se o poljskim putevima koji, uglavnom, slue za transport i prijevoz u poljoprivredi.Optinski putevi su meumjesni i putevi u naselju. Meumjesni putevi povezuju susjedna naselja, spajaju glavne saobraajnice kategorisane puteve i obezbjeuju prikljuak na kategorisani put.Putevi u naselju slue za saobraaj u naselju i predstavljaju nastavak poljskih puteva koji dolaze do naselja.Poljski putevi su: sabirni put, povezni put, pristupni put i popreni put.Pri projektovanju putne mree vodi se rauna o postojeim kategorisanim putevima, naroito o brzim, koji treba da su, ako je mogue, iskljueni od presjeka sa poljskim putevima. U tu svrhu, pored takvog puta, projektuje se, paralelno, nekategorisani sabirni put, a izuzetno, na jednom ili dva mjesta, u okviru katastarske optine, po potrebi, moe se projektovati presjecanje kategorisanog puta.Udaljenost izmeu puteva niih redova zavisi od strukture posjeda koja e diktirati veliinu table. Zbog toga projektant koji ne poznaje geodetski dio komasacije moi e projektirati samo sabirne i povezne puteve. U poljoprivredi se koriste kamioni, traktori, plugovi, kombajni, prikolice i dr. Kako individualni poljoprivredni proizvoai ne koriste najvee od njih, moe se uzeti da je najvea irina radnih maina: u drutvenom sektoru 4.8 m, a u individulanom sektoru 3.5 m.irinu poljskih puteva treba podesiti tako da se dobiju funkcionalni putevi, koji imaju dovoljnu irinu za nesmetani transport (mimoilaenje vozila, oteenja puteva i dr.), a nisu preiroki, ime tede poljoprivredno zemljite.Projektant putne mree duan je, takoe, dati elemente (koordinate osovina puteva i njihove irine) na osnovu kojih se putevi mogu prenijeti na geodetske planove.

20. Oblik, veliina i poloaj parceleProjektom komasacije nastojat e se, to je mogue vie, prikupiti, na jedno mjesto, posjedi istog vlasnika. Koliko e se u tome uspjeti zavisie od veliine i rasporeda stalnih zasada koje je uesnik unio u komasaciju, od broja i kvaliteta unijetih parcela i dr. Objedinjavanje i okrupnjavanje posjeda drutvenog sektora, bie jednostavnije jer se, uglavnom, radi o velikim povrinama koje e zahvatiti cijele table. Individualni posjed e zaposjesti dio table, pa postoji i vie mogunosti formiranja novih parcela. Stoga projektant komasacije utvrujui veliine i orijentacije tabli, smjer nadjele i dr. mora voditi rauna o veliini i odnosu strana parcele, udaljenosti od naselja, orijentaciji i dr. tj. o obliku, veliini i poloaju parcele, koji s obzirom na date poetne uslove (sa kojima se u komasaciju ulo) daje najvei prinos uz najmanje trokove.Veliina parcele ima uticaja na potrebno radno vrijeme (PRV). Potrebno radno vrijeme predstavlja: vrijeme za pripremu, vrijeme na putu, glavno radno vrijeme (oranje, sjetva, etva i sl.), sporedno vrijeme (okretanje maina) i izgubljeno vrijeme (popravke). Sa poveanjem veliina parcele sa 0.25 ha na 4 ha dobiju se slijedee godinje utede u vremenu: kod krmnog bilja 63%, kod itarica 57%, kod krompira 33%.Najvie se vremena, po hektaru, gubi u obradi parcela manjih od 1 ha. Za parcele, koje su vee od 1 h, a manje od 4 ha, moe se, nadalje, oekivati izvjesno skraivanje PRV.Oblik parcele takoer ima uticaj na potrebno radno vrijeme. Dua parcela je povoljnija jer smanjuje broj okretanja maina na parceli ime se smanjuju i ukupni trokovi transporta. Poveanje duine parcele sa 100 na 400 m daje priblino slijedee utede: kod krmnog bilja3 sata/ha, kod itarica4 sata/ha, kod krompira32 sata/ha.Poveanje duine parcele preko 400 m ne donosi vee utede.Trouglaste parcele i parcele trapeznog oblika su izrazito nepovoljne za obradu.Za traenje optimalnog oblika parcele uzimaju se u obzir i gubici na ivicama. Udaljenost parcele takoer ima uticaj na PRV. Poveanjem udaljenosti za 1 km, kod npr. malih parcela od 0.25 ha poveava se potrebno radno vrijeme po hektaru: kod krmnog bilja18 sati/ha, kod itarica7 sati/ha, kod krompira18 sati/ha.Iz svega navedenog moe se zakljuiti da su oblik, veliina i poloaj parcele znaajni inioci u odreivanju trokova proizvodnje i visine prinosa. Time je i posao projektanta komasacije delikatniji i odgovorniji, pa s obzirom na strukturu posjeda mora voditi rauna da putnu mreu tako projektuje da budu zadovoljeni slijedei uslovi: veliina parcele da je najmanje1 ha, duina parcele ne manja od200 m, udaljenost parcele: za male parcele do 1 km,za velike parcele do4 km, za parcele due od 300 m mora se obezbijediti put sa obje (krae) strane parcele, due ivice parcele treba da su paralelne, ugao izmeu ivice parcele i puta da od 90 ne odstupa za vie od 30, odnos duine i irine (pravougaone) parcele treba da je oko 5:1. U tom cilju treba, po mogunosti, grupisati parcele po veliini:1. grupa:1 3 ha,2. grupa:3 5 ha,3. grupa:5 10 ha,i za njih projektovati table ije e irine biti:za1. grupu:oko 300 m,za2. grupu:oko 450 m,za3. grupu:oko 600 m.

21. Izrada projekta komasacijeProjekt komasacije izrauje se na osnovu podataka o komasacionom podruju i njegovoj okolini, koji su od znaaja za ureenje zemljita i raspodjelu komasacione mase.Projekt komasacije se izrauje na kopiji auriranih radnih originala u razmjeri 1:2500, 1:5000 ili 1:10000, zavisno od veliine katastarske optine, komasacionog podruja i gustine prikazanog detalja. Svi podaci prikazani na projektu komasacije moraju biti jasni i razumljivi svakom uesniku komasacije. To su: izvod iz prostornog plana optine, sve parcele starog stanja sa itko ispisanim brojem parcele, ukljuujui i promjene provedene poslije utvrivanja stvarnog stanja, granice katastarskih optina, komasacionog podruja, graevinskog reona i vankomasacionog podruja, granice vrijednosti razreda, granice i poloaj stalnih objekata, granice dugogodinjih zasada i zemljita odreenog za poumljavanje i poljozatitu, projekt putne mree, projekt kanalske mree, projekt tabli sa itko ispisanim brojevima tabli, raspored zemljita u drutvenoj svojini, raspored zemljita izdvojenog za zajdnike potrebe, kao i za druge namjene predviene prostornim planom. Uesnik komasacije, uvidom u projekt komasacije, treba da dobije jasnu sliku o izgledu ureenog zemljita nakon komasacije i o tanoti evidencije prikazane na projektu (zgrade, granice i dr.) naroito kad se radi o njegovom posjedu.Usvojeni projekt komasacije komisija za komasaciju ovjerava svojim potpisom i peatom, jednu ovjerenu kopiju dostavlja izvoau geodetskih radova, a jednu ostavlja stalno izloenu.Bilo kakve promjene nakon toga izvoa geodetskih radova moe prihvatiti samo po pismenom nalogu komisije, a ako se na vrijeme dogovori sa investitorom, i to utvrdi ugovorom, tada ne mora uvaiti nikakve promjene do zavretka privremenog uvoenja u posjed. Za izradu projekta komasacije, pored podataka dobivenih od komisije za komasaciju i pojednih podkomisija, projektant prikuplja i druge, posebno o individualnim uesnicim komasacije za koje sastavlja sljedee preglede: ukupan broj uesnika i broj aktivnih poljoprivrednika sa procentom rasta, gustina naseljenosti, starosna struktura, broj uesnika prema veliini zemljinog posjeda, domainstva prema strukturama, domainstva prema veliini zemljinog posjeda, udrueni zemljoradnici koji ele da grupiu posjede, domainstva koja grupisanjem posjeda u jednu ili u vie tabli ele da kooperacijom ugovaraju sjetvu istih kultura, i dr.Uz projekt komasacije izrauje se opis i numeriki prikaz projekta komasacije. Opis projekta komasacije sadri:1) ko su uesnici na izradi projekta i vrijeme izrade projekta,2) uvod u kome se navodi: izvod iz rjeenja skuptine optine o sprovoenju komasacije i odreivanju komasacionog podruja, izvod iz rjeenja skuptine optine o imenovanju komisije za komasaciju,3) projektni zadatak,4) poloaj i veliina optine sa potrebnim statistikim podacima,5) obim izvrene komasacije i novog premjera u optini i program ureenja,6) poloaj, oblik, granice i veliinu katastarske optine koja se komasira,7) povrine zemljita prema katastarskim kulturama, sektoru vlasnitva u procentima, indeks i prosjek rasta,8) stanje evidencije podataka u katastru za podruje katastarske optine koja se komasira,9) osnovni elementi reljefa komasacionog podruja,10) osnovni elementi klime komasacionog podruja,11) karakteristike komasacionog podruja po pitanju tvrdih i poljskih puteva, kanalske mree, ureenosti privatnog i drutvenog posjeda i tabli, postojeih ekonomskih dvorita, pravilnosti oblika parcela, tabli i granice katastarske optine,12) prikaz stanja postojeeg posjeda prema veliini povrine, razbacanosti i rascjepkanosti, po reonima i sektoru vlasnitva, u procentima i prosjene veliine,13) elementi ogranienja i smjernica za ureenje atara.Numeriki prikaz projekta komasacije sadri tabelarne i grafike prikaze podataka koritenih za izradu projekta komasacije date za drutveni, a posebno za individualni sektor.

22. Numerisanje detaljnih taakaDetaljne take projekta komasacije mogu se numerisati na vie naina. Najea su slijedea tri:1) numerisanje od 1 do n u okviru komasacionog podruja ne vodei rauna o granicama katastarskih optina,2) numerisanje od 1 do n u okviru jedne katastarske optine,3) numerisanje u okviru table.Numerisanje u okviru cijelog komasacionog podruja je mogue ukoliko broj detaljnih taaka nije prevelik i ne angauje vie od dva do tri izvoaa na geodetskim raunanjima.Numerisanje od 1 do n u okviru katastarske optine, koju veinom, obrauje samo jedan geodetski strunjak, smanjuje mogunosti preskakanja i dupliranja brojeva detaljnih taaka i ostavlja izvoau vie slobode u radu. Prije poetka rada potrebno je, sa drugim izvoaima, definisati zajednike linije, granice katastarskih optina, odrediti izvoaa koji e ih numerisati (i dalje numerisati) i na preglednom planu izvrenja radova svakom izvoau naznaiti pripadajui zadatak.Numerisanje u okviru table izvodi se petocifrenim brojem ije prve tri cifre predstavljaju broj table, a druge dvije broj detaljne take u okviru table.U sluaju da dvije table imaju zajednike take, te take se numeriu u okviru table koja ima manji broj.Detaljne take se numeriu olovkom na originalu komasacije, a tuem (ljubiastim) na radnoj kopiji originala komasacije.

23. Raunanje povrina tabli i objekataPovrine tabli i objekata se raunaju iz koordinata detaljnih taaka koje tu tablu ili objekat ine. Time se postie da tanost sraunate povrine ne prelazi 1m2 to je jedan od uslova tehniki tano sprovedene raspodjele komasacione mase.Povrina neke figure, ije su koordinate tjemena poznate u datom koordinatnom sistemu, rauna se formiranjem trapeza na jednu ili drugu koordinatnu osu. Za raunanje povrine potrebno je iz spiska koordinata redom unositi koordinate y i x detaljnih taaka, s tim da se pone i zavri na istoj taki. Formula za raunanje povrine trapeza je:

Ako se povrine tabli i objekata raunaju kao povrine cjelovitih figura ne vodei rauna na koje listove detalja padaju, tada je nemogue izvriti kontrolu po listovima detalja. Za kontrolu treba sraunati iz koordinata povrinu komasacionog podruja ili njegovih dijelova koji e predstavljati kontrolne grupe. To e donijeti dobre rezultate, naroito kod pravilnih tabli, sa manjim brojem detaljnih taaka. Budui da je granica komasacionog podruja presjekla pojedine stare parcele ije su povrine, u postupku utvrivanja stvarnog stanja nekretnina, razraunate, sabiranje povrine komasacionog podruja, koje je sada sraunato iz koordinata, sa povrinom ostalog dijela katastarske optine nee dati prethodnu povrinu katastarske optine. To moe biti zbog razlike u tanosti odreivanja taaka i raunanja povrina ili zbog izostavljanja neke parcele, naroito manje. Stoga je neophodno provesti paljivu kontrolu kako bi se u dalju obradu unijeli tani podaci.Table koje padaju na vie listova detalja originala komasacije za dalju obradu, kao i za kasnije odravanje premjera i katastra nekretnina, treba da imaju, osim unijete, jo i povrine po listovima detalja.Kod konane obrade planova, numerisanja i raunanja povrina parcela, bez povrina tabli i objekata po pojedinim listovima detalja ne moe se dobiti ni ukupna povrina lista detalja.

24. Raunanje vrijednosti tabliZemljite u okviru jedne table moe biti istog ili razliitog kvaliteta tj. nalazie se u jednom ili u vie vrijednosnih razreda. Ako se nalazi u jednom vrijednosnom razredu, vrijednost te table e biti:

gdje je:VT ...vrijednost table,PT ...povrina table,qi ...relativna vrijednost zemljita i-tog vrijednosnog razdreda.Ako se tabla nalazi dijelom u prvom, a dijelom u treem i sedmom vrijednosnom razredu, vrijednost table je:

gdje je:pi ...povrina pod pojedinim vrijednosnim razredima, pri emu je:

Raunanje povrina pod pojedinim vrijednosnim razredima moe se izvriti na vie naina:1) planimetrom grafiki,2) iz koordinata detaljnih taaka tabli i prelomnih taaka granine linije procjene zemljita analitiki,3) pomou razmjernika vrijednosti grafiki,4) iz mjera sa plana grafiko-analitiki, ili na neki drugi nain.

25. Lamelisanje tableAko se paralelno jednoj strani table, koja odgovara smjeru nadjele (najee: uoj), povuku linije kroz prelomne take vrijednosnih razreda table i kroz prelomne take table, dobit e se podjela table na tzv. lamele.Ako su table oblika pravougaonika i lamele su pravougaonici (ili kvadrati, u rijetkim sluajevima), inae su trapezi. Posljednja lamela nepravilne table je trougao.U jednoj lameli moe se nalaziti samo jedan vrijednosni razred ili vie. Povrine pod pojedinim vrijednosnim razredima u okviru lamela su oblika trapeza ili trougla. Zbir tih povrina daje povrinu lamele, zbir povrina svih lamela daje povrinu table.Istim putem se rauna i vrijednost table.

26. Dispozicija tablePo sraunatoj povrini i vrijednosti table, pripremaju se podaci u obliku obrasca koji e sluiti podkomisiji za raspodjelu komasacione mase. Obrazac je nazvan "Dispozicija table" i sadri broj table, naziv katastarske optine, naznaku vlasnitva (drutveno ili privatno), broj lista detalja na kojem se tabla nalazi, P i V table, podatke o uslovnim parcelama, datume izvrenja i potpise izvrilaca raspodjele, aproskimacije, parcelacije, dorade skica detalja, uvoenja u posjed uesnika komasacije, izmjene raspodjele i dr. U obrazac Dispozicija table ulae se skica table izraena na formatu A4. Na skicu se nanese jo i broj table, brojevi detaljnih taaka table, granice vrijednosnih razreda (u boji), potpis strunjaka koji je skicu izradio i dr.Ako je obrada table izvrena pomou mjera sa plana moe se koristiti originalni crte izraen na milimetarskoj foliji ili njegova kopija.Dispozicija table, sa svim podacima koje moe da unese izvoa geodetskih radova, predaje se podkomisiji za raspodjelu komasacione mase. Po izvrenoj raspodjeli podkomisija vraa dispoziciju table izvoau geodetskih radova na dalju obradu.Podaci u dispoziciji koje unosi podkomisija moraju biti ovjereni potpisima lanova podkomisije.

27. Uslovne tableU okviru projektovane table mogu se nai parcele koje u cjelini ili djelomino zadravaju svoj prvobitni oblik. Po sraunatoj povrini i vrijednosti table rauna se povrina i vrijednost tih parcela kako bi se dobila vrijednost preostalog dijela table koji e se raspodjeljivati. Osim toga, kako je u cilju grupisanja posjeda najbolje uz datu parcelu dodijeliti istom uesniku jo jedan dio table, da se dobije zaokruen i pravilan posjed, potrebno je znati kolika je vrijednost te date parcele, kako bi se raspodjela izvrila u okviru vrijednosti koju je uesnik unio u komasaciju.Podaci o datim parcelama (vlasnik, povrina i vrijednost) unose se u Dispoziciju table u toku priprema, a prije predavanja Dispozicija podkomisiji za raspodjelu.S obrzirom na nepromjenjivost tih parcela u okviru table, tj. na uslov da se te parcele ostave iste po poloaju, obliku i povrini, table u kojima se nalaze nazivaju se uslovne table, a same parcele uslone parcele.Uslovne parcele se ne bi posebno raunale ako bi bile izostavljene prilikom sastavljanja iskaza zemljita starog stanja, ako prilikom izrade projekta komasacije ne bi pretrpjele nikakve izmjene i ako bi njihove granice bile istovremeno i granice tabli. To se ne radi, ne samo zato to se ne moe ostvariti, ve i zbog toga to ureenjem zemljita raste vrijednost stalne parcele pa i za nju treba snositi dio trokova komasacije.

28. Knjiga fonda komasacione maseOdreivanje vrijednosti pojedinih parcela vri se u knjizi fonda komasacione mase (KFKM).Knjiga fonda komasacione mase sastavlja se za svaku katastarsku parcelu po zavrenom utvrivanju stvarnog stanja nekretnina i po zavrenoj procjeni zemljita.Ukoliko ranije, u postupku utvrivanja procjene zemljita, granica procjene zemljita nije nanijeta na radne originale, to treba uiniti prije poetka rada na KFKM. Nanosi se tuem u boji (zelenim) radi bolje uoljivosti.Da bi se dobila vrijednost neke parcele potrebno je utvrditi u kom vrijednosnom razredu se ta parcela nalazi, pa ako je cijela u jednom razredu, tada se njena povrina mnoi sa odnosnim koeficijentom tog razreda qi.Ako parcela lei u dva ili vie vrijednosnih razreda, najprije se sraunaju dijelovi povrine parcele u tim vrijednosnim razredima, a zatim pomnoe odnosnim koeficijentima qi.Vrijednost parcele izraava se u vrijednosnim jedinicama, na dvije decimale, koje se dobiju tako to se povrina, izraena u m2, pomnoi koeficijentom qi.

Dozvoljeno odstupanje jednako je odstupanju za raunanje katastarskih klasa za razmjeru 1:2500.Podaci o raunanjima upisuju se u knjigu fonda komasacione mase.KFKM sadri: broj radnog originala, broj parcele, broj posjedovnog lista, broj zapisnika o utvrivanju stvarnog stanja, kulturu, raunanje i izravnanje dijelova parcele, prikaz povrina i vrijednosti pojedinih dijelova parcele po vrijednosnim razredima, ukupnu vrijednost parcele i ukupnu povrinu parcele.Podaci o ukupnoj vrijednosti parcele upisuju se u KFKM crvenom bojom da se razlikuju od ostalih podataka.Izravnate povrine dijelova parcele pod pojedinim vrijednosnim razredima upisuju se u odgovarajue kolone. Zbir svih dijelova parcele treba biti jednak ukupnoj (datoj) vrijednosti parcele.Kontrola raunanja u okviru jedne strane KFKM-e (rekapitulacija po strani) postie se tako to se saberu sve povrine upisane u kolone pod pojedinim vrijednosnim razredima, pomnoe odnosnim koeficijentima qi i zatim saberu. Tako dobiveni zbir treba da je jednak zbiru svih ukupnih vrijednosti te strane.Rekapitulacija svih strana tj. prepisivanje pojedinih zbirova svih strana, njihovo sabiranje i kontrolisanje isto kao u okviru jedne strane daje za cijelo komasaciono podruje: povrinu pod pojedinim vrijednosnim razredima, ukupnu povrinu komasacionog podruja, i ukupnu vrijednost komasacionog podruja.Izrada i kontrola KFKM time nije zavrena, jer i ako se slau sve rekapitulacije, moe se desiti da je neka parcela izostavljena. Stoga povrinu komasacionog podruja, dobivenu u KFKM, treba uporediti sa povrinom dobivenom prilikom utvrivanja stvarnog stanja nekretnina.

29. Iskaz zemljita starog stanjaNa osnovu podataka iz knjige fonda komasacione mase (KFKM) sastavlja se za svakog uesnika popis parcela koje unosi u komasaciju.Popis parcela uesnika unosi se u obrazac koji se naziva iskaz zemljita starog stanja.Osim parcela koje se unose u komasaciju, a na osnovu zapisnika o utvrivanju stvarnog stanja nekretnina, u iskaz zemljita starog stanja upisuju se, odvojeno i sa posebnim naslovom, parcele koje uesnik ima u graevinskom reonu i parcele koje ima u preostalom dijelu katastarske optine, koji je van komasacionog podruja.Iskaz zemljita starog stanja sadri podatke koji se unose prije izlaganja iskaza na javni uvid: naziv optine u kojoj se nalazi komasaciono podruje, naziv katastarske optine, broj iskaza (po pravilu isti kao i broj zapisnika o utvrivanju stvarnog stanja nekretnina), broj zapisnika o utvrivanju stvarnog stanja nekretnina, podatke o uesniku komasacije (indikacije), naziv nosioca prava raspolaganja na zemljitu u drutvenoj svojini i njegovo sjedite, odnosno: prezime, oevo ime i ime vlasnika ili korisnika zemljita, mjesto stanovanja, ulica i kuni broj, podatke da li je uesnik komasacije jedini vlasnik ili je suvlasnik, redne brojeve drugih iskaza sa kojima je dati iskaz povezan u domainstva, podatke da li je uesnik komasacije starjeina ili lan domainstva, podatke o parcelama koje su obuhvaene komasacijom, podatke o umanjenju vrijednosti zemljita, koju je uesnik unio u komasaciju, zbog izgradnje objekata za zajednike potrebe, izjavu uesnika komasacije da je saglasan s izloenim podacima, podatke o teretima, izjavu (elju) uesnika o dodjeli zemljita iz komasacione mase.Po izvrenoj raspodjeli zemljita u iskaz se unosi: zemljite koje je uesnik dobio (broj parcele, plana, table, povrine, vrijednosti i sl.), razlika izmeu unijete i dobivene vrijednosti, zbir svih novih povrina i vrijednosti.Iskaz zemljita starog stanja sastavlja se prema nosiocima vlasnitva na parcelama. To moe biti jedan uesnik (1/1) ili vie uesnika koji su suvlasnici sa odgovarajuim dijelom posjeda (1/n).Jedan uesnik moe biti suvlasnik na vie parcela, zajedno sa nekim drugim uesnicima i sa razliitim dijelovima posjeda, stoga prilikom izlaganja iskaza, saglasno sa uesnicima komasacije, treba razvrgnuti sva suvlasnitva koja su u novoj raspodjeli.Po sastavljanju svih iskaza zemljita starog stanja, radi kontrole, sastavlja se sumarnik iskaza starog stanja u koji se unose podaci iz svih iskaza. Rekapitulacija iskaza po stranama i svih strana treba da odgovara povrinama datim u KFKM i Rekapitulaciji zapisnika o utvrivanju stvarnog stanja nekretnina. Za iskaze sastavljene elektronskom obradom podataka kontrola se sprovodi u procesu pripreme podataka, pa se sumarnik ne tampa.Iskazi zemljita starog stanja izlau se na javni uvid u trajanju koje odredi komisija za komasaciju.Po izvrenom izlaganju podataka iz iskaza zemljita starog stanja pristupa se uzimanju elja uesnika komasacije.Izlaganje vodi komisija za komasaciju ili podkomisija. U toku izlaganja koristi se kopija projekta komasacije. Sadraj iskaza objanjava se svakom uesniku. Prijedlozi uesnika o novom razmjetaju zemljita evidentiraju se u iskaz.Saglasnost sa iskazom uesnik potvruje svojim potpisom. Iskaz takoer potpisuju i lanovi komisije odnosno podkomisije.U sluaju neslaganja sa podacima u iskazu uesnik moe, u roku od 8 dana, od dana saoptavanja podataka, da stavi prigovor komisiji za komasaciju. Ako se prigovor usvoji sprovee se promjene u iskazima, KFKM-e, zapisnicima o utvrivanju stvarnog stanja i drugom elaboratu. Sve promjene se registriraju u Spisku promjenjenih iskaza koji se formira kao poseban obrazac.

30. Raunanje procenta odbitkaUkupna vrijednost komasacionog podruja (komasacione mase), VS stara vrijednost, sraunata je u knjizi fonda komasacione mase (KFKM). Vrijednost tabli, koja e sluiti za raspodjelu komasacione mase, VN nova vrijednost, dobivena je rekapitulacijom povrina i vrijednosti tabli.Da bi se sraunalo koliko se svakom uesniku odbija rauna se tzv. procent odbitka po formuli:

Ovako sraunat procent odbitka rauna se za cijelo komasciono podruje.Ako se procent odbitaka rauna za dio komasacione mase u okviru jedne katastarske optine, tada se moe desiti da se vrijednost VS iz KFKM mora popraviti (poveati ili smanjiti) ukoliko je projektom komasacije i razgranienjem katastarskih optina pomjerena ranija granina linija.Iz ukupne vrijednosti komasacionog podruja VS izdvajaju se i vrijednosti izgraenih objekata ako su im vrijednosti odreene i ako se mijenjaju sprovoenjem komasacije.Procent odbitaka se upisuje u svaki iskaz zemljita starog stanja. Ukupna vrijednost iskaza smanjuje se za taj procent i tako dobivena vrijednost predstavlja osnov za dobivanje novog posjeda tj. to je vrijednost koju uesnik unosi u komasaciju.U sluaju da se pojavi, viak zemljita se dodjeljuje organizaciji udruenog rada iz oblasti poljoprivrede tj. to zemljite postaje drutveno.Viak zemljita se moe pojaviti uslijed smanjenja putne i kanalske mree, promjene rijenog toka, nasipanja i sl.

31. Raspodjela zemljita uesnicima komasacijeKomisija za komasaciju moe obrazovati podkomisiju za raspodjelu zemljita uesnicima komasacije.Zakonom regulisani uslovi raspodjele u SR BiH odreuju da uesnik komasacije mora dobiti zemljite koje po vrijednosti ne odstupa vie od 5%, a po povrini 20% od vrijednosti i povrine koje su unijete u komasaciju. Te su vrijednosti utvrene i upisane u iskaz zemljita starog stanja. Unijeta vrijednost je vrijednost svih parcela umanjena za procent odbitka.Na osnovu izraene elje uesnika, zatim poloaja, povrine i vrijednosti ranijih parcela, uslovnih parcela, projekta komasacije i dr. izvrie se raspodjela zemljita tako da se ispune i zakonski uslovi.Podkomisija za raspodjelu, po izvrenoj raspodjeli u jednoj tabli popunjava obrazac Dispozicija table tako da se vidi, jasno, redoslijed uesnika i vrijednost koju dobiva u toj tabli. Suma svih vrijednosti rasporeenih uesnicima, mora biti jednaka vrijednosti table. Vrijednost dodjeljena uesniku registruje se na njegovom iskazu zemljita starog stanja kako bi se mogla sprovesti dalja raspodjela.Ukoliko se tabla popunjava po predvienom smjeru raspodjele, pa preostane jedan (manji) dio table u koji treba smjestiti vie uesnika sa malim vrijednostima, tada se moe promijeniti smjer raspodjele (za 90), kako bi se dobile parcele pogodne za obradu. Takvim parcelama treba obezbjediti pristupni put.U uslovnim tablama najprije se dodjeljuje zemljite uz uslovne parcele. Da se ne bi grubo odstupilo od vrijednosti koju uesnik ima, za takve, nove, parcele, vrijednost se dobije tako to se, najprije, sraunaju povrine parcele po vrijednosnim razredima.Ako uesnik komasacije dobije iz komasacione mase zemljite ili objekat vee vrijednosti od vrijednosti koju je unio u komasaciju, uplatit e razliku u novcu. Ako je dobio manju vrijednost isplatie mu se razlika. Kolika je vrijednost te razlike odreuje komisija za komasaciju prema mjerilima utvrenim zakonom.Prilikom raspodjele zemljita, rasporeene parcele se registruju na preglednom planu, a po zavrenoj raspodjeli, sastavlja se iskaz zemljita novog stanja. Pregledni plan i iskaz zemljita novog stanja izlau se na javni uvid u trajanju od 15 dana.Tokom javnog uvida svaki uesnik komasacije se upoznaje sa podacima izlaganja i ako je nezadovoljan, moe staviti prigovor komisiji za komasaciju.Komisija za komasaciju je duna da pismeno izvjesti podnosioca prigovora da li mu je prigovor usvojen ili odbijen.Odbijeni prigovor moe se pobijati albom na rjeenje o raspodjeli komasacione mase.

32. Obiljeavanje parcela na terenuParcele se obiljeavaju u okviru table koja je prethodno na terenu obiljeena stabilnim biljegama dimenzija 10x10x60 cm.Granine take parcela obiljeavaju se biljegama dimenzija 10x10x40 [cm]. Dimenzije biljega propisane su pravilnicima ili uputstvima investitora, pa mogu biti razliite, npr. 8x8x40 [cm].Obiljeavanje parcela na terenu izvodi se apscisnim odmjeranjem frontova parcela izmeu dvije detaljne take table, na osnovu prethodno sraunatih i na skice detalja nanijetih podataka.Apscise se mjere horizontalno.Pantljikom se moe mjeriti po horizontalnom ili blago nagnutom terenu.Elektronskim daljinomjerom moe se mjeriti po terenu svih kategorija.Dozvoljeno odstupanje izmjerene duine S i sraunate iz koordinata, bez obzira ime se mjeri, je:

m,S je u metrima.(1)Prenoenje parcela na teren moe se izvriti i bilo kojom drugom metodom (ortogonalnom, polarnom, presjecanjem i sl.) ukoliko to terenski uslovi zahtijevaju i ako je izvrena odgovarajua priprema.Poloaj take na terenu se obiljei, zatim se ukopa biljega (stabilizuje) vodei rauna da se centar te biljege poklapa sa obiljeenim poloajem take.Stabilizacija taaka parcela kontrolie se mjerenjem frontova parcela si. Dozvoljeno odstupanje izmjerene i sraunate vrijednosti je:

m,si je u metrima.(2)Frontovi parcela koji se prenose na teren veinom su krai frontovi parcele. Stoga e greka njihovog prenoenja izazvati veu greku u povrini parcele, nego greka u odreivanju duine strane. Formula (2) kojom se odreuje dozvoljeno odstupanje prenoenja na teren fronta parcele, kao to se vidi, nije uzela u obzir i irinu te parcele, odnosno uticaj greke fronta na prenijetu povrinu parcele. Moe se, meutim, oekivati, da e u naim uslovima, maksimalna greka u povrini parcele biti oko 0.1% od njene ukupne povrine.Razlike i dozvoljena odstupanja piu se, na terenu, na skici detalja crvenim tuem.

33. Dirigovana poligonska mreaPoloaj nove poligonske mree uslovljen je pravcima pruanja putne i kanalske mree, veliinom tabli i dr. te se pored principa o razvijanju poligonske mree mora voditi rauna i o mjestu i funkciji poligonskih taaka. Stoga se ova mrea naziva dirigovana poligonska mrea.Dirigovana poligonska mrea se postavlja da bi, najprije, posluila prenoenju na teren projekta komasacije. Oslanja se na trigonometrijsku mreu i povezuje s mreom koja je sluila za snimanje granica. Po potrebi se uvorava. Prilikom projektovanja treba voditi rauna o sljedeem: poligonska taka treba biti blizu detalja, duina vlaka ne treba da je vea od 2.5 km, poligonski vlaci treba da su, to je mogue vie, isprueni, odnos duina susjednih strana poligonskih vlakova ne treba da je vei od 1:5, duine poligonskih strana ne treba da su manje od 50 m ni vee od 500 m, poligonski vlaci kojima se odreuju vorne take treba da su ravnomjerno rasporeeni po horizontu i da su priblino iste duine, sa priblino istim brojem strana, poligonski vlaci se ne smiju sjei u istom nivou terena.Projekt dirigovane poligonske mree izrauje se na kopiji projekta komasacije.Poligonske take numeriu se od 1 pa dalje u okviru katastarske optine ili u okviru komasacionog podruja za koje vai jedinstvena dinamika izvoenja radova.Visine poligonskih taaka odreuju se geometrijskim nivelmanom u ravniarskom podruju, a trigonometrijskim nivelmanom u brdsko-planinskom podruju.Dirigovana poligonska mrea se na teren prenosi sa projekta tako da take padaju na stabilan teren i da se projektovani pravci mogu ostvariti. Koordinate poligonskih taaka oitavaju se sa projekta dirigovane poligonske mree.Na osnovu tako dobivenih koordinata poligonskih taaka raunaju se elementi za prenos na teren dirigovane poligonske mree. To su uglovi i duine koji se raunaju.Raunaju se direkcioni uglovi na sve take (date i nove) i duine strana ka novim takama.Na osnovu sraunatih elemenata, a polazei od datih taaka, prenosi se na teren dirigovana poligonska mrea.Poligonske take se stabilizuju ravno sa terenom betonskim biljegama sa krstom, dimenzija 12x12x50 [cm] ispod kojih se postavlja podzemni centar ploica s urezanim krstom. Mjesto stabilizacije se, ako je mogue, obiljei lahko uoljivom oznakom kako bi ga odmah mogli nai i drugi izvoai i kako bi se, eventualno, sauvalo od unitenja.Prenos dirigovane mree na teren ne mora ii po vlakovima. Priprema se moe izvriti tako da se sa jedne date take obiljeavaju sve nove take koje se dogledaju.Prenos na teren dirigovane poligonske mree, osim stabilizacije, obuhvata i ostvarivanje dogledanja krajnjih taaka projektovanih strana i izradu opisa poloaja koji se, u komasacionom podruju, dijelom moe uraditi odmah, a dijelom po zavrenoj raspodjeli zemljita.Uglovi se mjere jednosekundnim teodolitom na markice sa prisilnim centrisanjem, u dva girusa.Duine se mjere elektronskim daljinomjerom ija tanost nije manja od 5mm+5ppm.Pri obradi rezultata mjerenja duina raunaju se popravke za svoenje na horizontalnu ravan, na nultu nivosku povr i na ravan Gaus-Krigerove projekcije. Popravke se raunaju do na milimetar.Za svaku katastarsku optinu izrauje se skica poligonske mree u jednoj od razmjera: 1:5000, 1:10000 ili 1:20000 i sadri: decimetarsku mreu sa ispisanim koordinatama izvan okvira lista, date take nanijete koordinatama i njihove brojeve (crvenim tuem), novoodreene take nanijete uglovima i stranama, njihove brojeve (crnim tuem), granicu katastarske optine (zelenim tuem), tromee sa susjednim katastarskim optinama, granicu graevinskog reona, podjelu na listove i skice detalja (ljubiastim tuem), direktno mjerene strane iscrtane neprekidnom linijom, a raunske isprekidanom linijom (crnim tuem).Za poligonsku mreu koja je jedinstvena za cijelo komasaciono podruje, bez obzira na granice katastarskih optina, izrauje se i jedinstvena skica poligonske mree.Za svaku jedinstvenu poligonsku mreu izrauje se registar poligonskih vlakova koji sadri: broj vlaka, broj strane T.o. br.19 i zapisnika K, brojeve poetne i zavrne take vlaka, zbir strana vlaka, kategoriju terena, broj veznih i prelomnih uglova, uglovna i linearna odstupanja vlaka, relativnu greku vlaka, dozvoljena odstupanja i dr.Radi jednostavnog i brzog pregleda svih podataka u poligonskoj mrei sastavlja se opti registar. Opti registar sadri, za svaku taku geodetske osnove, brojeve strana trigonometrijskih obrazaca br. 27, 1, 18, tahimetrijskih i nivelmanskih zapisnika, a kod fotogrametrijskog snimanja i brojeve kontakt-kopija. U opti registar se numerikim redom upisuju, kao odvojene grupe, date trigonometrijske, poligonometrijske i poligonske i novoodrene poligonske i linijske take.Dirigovana poligonska mrea se rauna u tzv. umetnutim poligonskim vlakovima. To su vlakovi koji se na oba kraja zavravaju na date take. Uslov za takvo raunanje je prethodno dobro postavljena i odreena mrea datih taaka.Dozvoljena odstupanja za raunanje poligonskog vlaka oslonjenog na trigonometrijske ili vorne take su: uglovna: , gdje je n broj veznih i prelomnih uglova,

linearna: , gdje je , a [d] suma duina u vlaku.Po zavrenom raunanju dirigovane poligonske mree sastavlja se spisak koordinata i nadmorskih visina poligonskih taaka (T.o. br.25), u koji se upisuje broj take i koordinate, tako da se najprije piu date take a zatim novoodreene.

34. Raunanje elemenata i prenos na teren projekta komasacijePod prenosom na teren projekta komasacije ovdje se podrazumjeva prenos dijelova projekta koji je u funkciji nove raspodjele zemljita. To su table i to je zadatak izvoaa geodetskih radova.Elementi za prenos na teren su (direkcioni) uglovi i duine. Raunaju se po principima T.o. br.8 na isti nain kao i kod dirigovane poligonske mree. Orijentacija se mora obavezno raunati na dvije date take. Posebno je korisno odrediti orijentaciju na markantnu, visoku, makar i udaljenu datu taku.Ako se duine mjere pantljikom tada duina do detaljne take ne smije biti vea od 50 m. Ako se mjeri elektronskim daljinomjerom duina do detaljne take ne smije biti vea od 150 m.Duina do detaljne take ne smije biti vea od duine do date take koja slui za orijentaciju.Za udaljene detaljne take treba pripremiti elemente za prenos na teren sa najmanje dvije date take, kako bi se izbjegle eventualne smetnje i sprovela kontrola prenoenja.Elementi za prenos na teren projekta komasacije raunaju se iz koordinata taaka geodetske osnove i koordinata detaljnih taaka.Osim polarne metode, koja je najpogodnija, moe se, prema terenskim uslovima, primijeniti i neka druga metoda.Granine take tabli stabilizuju se na terenu biljegama dimenzija 10x10x60 [cm], ravno sa terenom. Radi bolje preglednosti mogu se gornje povrine obojiti (crveno).Odreivanje poloaja na terenu, na osnovu pripremljenih elemenata, izvodi se mjerenjem ugla i duine i kontrolie po izvrenoj stabilizaciji prije nego to se biljega definitivno uvrsti, kako bi se osigurala visoka tanost frontova table koja ne smije biti manja od:

,S je u metrima.Za kontrolu se, odmah, pantljikom, mjere bliski frontovi izmeu tabli koji se nalaze na raskrsnicama puteva (gdje je skoro uvijek postavljena i poligonska taka). Takoe se moe, ukoliko to teren i usjevi dozvoljavaju, izmjeriti, elektronskim daljinomjerom i nekoliko drugih frontova tabli, obiljeenih sa raznih taaka dirigovane poligonske mree.

35. Numerisanje parcelaParcela u okviru table, dodijeljena jednom uesniku komasacije, moe, ali ne mora, cijela biti jedna katastarska parcela.Prilikom numerisanja parcela treba voditi rauna o definiciji parcele, date u Zakonu: Katastarska parcela je dio zemljita pod jednom kulturom ili je neplodno zemljite koje pripada istom vlasniku, odnosno korisniku i nalazi se u jednoj katastarskoj optini. Izuzetno, u okviru jedne parcele, moe se nalaziti vie kultura ili neplodnih zemljita, koja pojedinano nemaju minimum povrine potrebne za formiranje katastarske parcele.Svaka katastarska parcela oznaava se brojem.Osnovna teritorijalna jedinica za numerisanje katastarskih parcela je katastarska optina. Parcele se numeriu redom od 1 pa dalje. Zajedniki objekti na granici katastarskih optina numeriu se posebno u svakoj od njih, po dijelovima, od tromee do tromee.Parcelni broj dobie katastarska parcela, zemljite ili zemljite pod objektom, u sluaju kada: se parcela granii sa svih strana parcelama drugih vlasnika ili korisnika, bez obzira na povrinu, parcela razliite namjene (kulture), koja se nalazi u kompleksu zemljita istog vlasnika ili korisnika, ima minimum povrine od 200 m2 (Napomena: U nekim se sluajevima trai npr. slijedei minimum:njiva i livada500 m2vrt, vonjak i vinograd250 m2uma i panjak1000 m2). zasebne brojeve parcela dobivaju neplodne povrine kao to su: kr, goleti, obalni pojas uz more, vododerine, sprudovi, jaruge, bare bez vegetacije, klizita onesposobljena za kulturu, ljunkare, ugljenokopi, suha rijena korita ispunjena pijeskom i ljunkom i rudnici, kao i zemljita koja se poljoprivredno ne iskoritavaju, nego se koriste u druge svrhe kao: putevi, pristanita, eljeznike pruge, stanice i postrojenja, vojni objekti, izgraena i ograena sportska igralita, objekti koji slue saobraaju na rijekama i plovnim kanalima, ulice, trgovi, kolska dvorita, krugovi tvornica, groblja i sl., prirodni vodotoci i kanali, ako su predstavljeni sa najmanje dvije linije, numeriu se zasebnim parcelnim brojem. Vodotoci provedeni kroz trup komunikacijskih objekata numeriu se po dijelovima. Vodenice, zajedno sa prilazima, numeriu se zasebnim brojevima. Vodotok koji izlazi iz katastarske optine, pa se ponovo u nju vraa, za svaki dio dobiva zaseban broj, kod vjetakih jezera zasebno se numeriu: prirodni vodotok uzvodno od jezera, vjetako jezero u okviru eksproprijacionog pojasa, vodotok nizvodno od brane i objekti prema namjeni, parcelnim brojem numeriu se jezera, ribnjaci, javni bunari i pojila zajedno sa pristupnim zemljitem za koritenje, zatim ostrva na jezerima i rijekama, ako su iznad srednjeg vodostaja i obrasla vegetacijom, pri ukrtanju prirodnog i vjetakog vodotoka prvenstveno ima prirodni vodotok i on dobiva broj, dok se vjetaki vodotok numerie po dijelovima, na pristanitima dobivaju zasebne brojeve dokovi, lukobrani, gatovi, molovi i ograeni prostori za luki pogon, eljeznike pruge sa zemljitem u granicama eksproprijacionog pojasa dobivaju zasebne brojeve, put se kao parcela uzima u granicama eksproprijacionog pojasa kao cjelina. Ako je presjeen vodotokom, dijelovi puta dobivaju posebne parcelne brojeve, pri ukrtanju i presjecanju puteva razliitih kategorija, prvenstvo u numerisanju odreeno je kategorijom po principu: put vie kategorije sijee put nie kategorije na dijelove koji se numeriu posebnim brojevima, pri ukrtanju eljeznike pruge i puta prvenstvo u numerisanju ima eljeznika pruga, putevi stalnog karaktera u okviru jednog posjeda, numeriu se kao i javni putevi, putevi privremenog karaktera, staze i jarkovi se ne numeriu, nego se oznakom pripadnosti vezuju za parcelu kojoj pripadaju, ulica se numerie jednim parcelnim brojem po cijeloj duini za koju nosi isti naziv, ako nije presjeena trgom ili vanijom saobraajnicom, kada se numerie po dijelovima, javni park sa svim stazama i objektima koji mu slue dobiva samo jedan broj, nacionalni parkovi i rezervati, kao i ume koje slue posebnoj namjeni, dobivaju, po pravilu, posebne brojeve, prosjeke, koje slue umskoj privredi u umama, ne numeriu se, nego se oznakom pripadnosti vezuju za parcelu kojoj pripadaju, zemljite pod zgradom na parceli istog vlasnika ili korisnika, ne numerie se zasebnim parcelnim brojem, nego se spaja sa parcelom na kojoj je zgrada izgraena, zemljite pod zgradom na parceli drugog vlasnika ili korisnika numerie se zasebnim brojem, zemljite pod zgradom u etanoj svojini i zemljite koje slui za redovnu upotrebu te zgrade, numerie se kao posebna parcela, dvorite koje se nalazi uz neku od kultura istog vlasnika ne dobiva broj, nego se pripaja znakom pripadnosti susjednoj kulturi koja dobiva broj, natkrivene terase uz zgrade pripajaju se znakom pripadnosti zgradi, sporni dio parcele ne dobiva parcelni broj nego se pripaja parceli posjednika, dijelovi parcele predstavljeni na planu crteom konkretnih topografskih znakova za objekte spajaju se znacima pripadnosti, izuzev osovina eljeznikih pruga, mostova i akvadukta na koje se ne stavljaju znaci pripadnosti, zgrade se numeriu u okviru parcele poevi od 1 pa dalje. Najprije se numeriu stambene, pa zatim stambeno-poslovne, poslovne i na kraju pomone.Prilikom numerisanja objekata vodi se rauna o redoslijedu, tako da se najprije numeriu vode, zatim eljeznice, javni putevi i zajedniki objekti bez sredinje linije.

36. Sadraj rjeenjaRjeenje o raspodjeli komasacione mase sadri:1) ime, prezime i prebivalite, odnosno naziv i sjedite uesnika komasacije i drugih stranaka,2) naznaenje svih nepokretnosti koje je svaki uesnik unio u komasacionu masu i koje ima na komasacionom podruju sa podacima o procijenjenoj vrijednosti zemljita i objekata,3) odredbu o prestanku prava svojine, odnosno prava raspolaganja, koritenja ili upravljanja na nepokretnostima koje su unijete u komasacionu masu, kao i naznaku prava i obaveza koje ostaju,4) iznos umanjenja vrijednosti zemljita, unijetog u komasacionu masu, radi podmirivanja optih i zajednikih potreba,5) naznaenje nepokretnosti koje se dodjeljuje i na koje uesnik komasacije stie pravo svojine, odnosno prava u pogledu koritenja, upravljanja i raspolaganja,6) visinu naknade u novcu (ako su za to ispunjeni uslovi),7) odredbe o posebnim pravima i obavezama pojedinog uesnika komasacija,8) odredbe o teretima, slubenostima i ogranienjima prava vlasnitva,9) odredbe o trokovima postupka komasacije,10) obrazloenje,11) uputstvo o pravnom lijek.

37. Katastarsko klasiranje zemljitaKlasiranje zemljita je odreivanje katastarske kulture i katastarske klase za svaku parcelu plodnog zemljita, uzimajui u obzir prirodne i ekonomske uslove za proizvodnju.Zemljite se klasira po katastarskim optinama prema jedinstvenim mjerilima koja se utvruju za svaki katastarski srez posebno. Katastarski srez je teritorijalna jedinica u okviru koje se klasira.Osnovu za klasiranje zemljita ine:1) ugledna zemljita za podruje katastarskog sreza, tzv. sreska ugledna zemljita, za svaku klasu postojeih kultura,2) okviri klasa za svaku kulturu zemljita na podruju svake katastarske optine u katastarskom srezu, i3) krai opis karakteristika katastarskog sreza.U postupku utvrivanja osnove za klasiranje, za svaku kulturu utvruje se broj klasa koje postoje na podruju katastarskog sreza, tako da jedna kultura moe imati najvie 8 klasa.Svaka parcela plodnog zemljita se, prema nainu iskoritavanja, svrstava u jednu od slijedeih kultura i klasa: njiva,broj klasa1-8, vrt,broj klasa1-5, vonjak,broj klasa1-6, vinograd,broj klasa1-6, livada,broj klasa1-8, panjak,broj klasa1-6, uma i ikarabroj klasa1-8, trstik i movarabroj klasa1.Neplodne povrine i zemljita koja se koriste za posebne namjene ne rasporeuju se ni u jednu kulturu.Kulture se utvruju prema slijedeim osnovnim obiljejima: njive su zemljita na kojima se stalno ili naizmjenino uzgajaju: ita, okopavine, krmno bilje ili industrijsko bilje, bez obzira da li se na tim zemljitima usjevi gaje svake godine ili ta zemljita povremeno ostaju neobraena radi ugara ili nekog drugog razloga; vrtovi su zemljita na kojima se gaji povre, a postoje prirodni uslovi ili vjetaki ureaji za navodnjavanje; vonjaci su zemljita na kojima su zasaena vona stabla, bez obzira na nain gajenja; vinogradi su zemljita na kojima je zasaena vinova loza, bez obzira na nain gajenja; livade su zemljita na kojima rastu prirodne trave koje se redovno kose; panjaci su zemljita na kojima rastu prirodne trave koje iskljuivo slue za ispau; ume i ikare su zemljita na kojima raste umsko drvee sa namjenom koritenja drvne mase; trstici su zemljita na kojima raste trstika, a movare su zemljita na kojima raste movarno bilje (a i ragoz).Pored osnovnih obiljeja za utvrivanje kultura, u pojedine kulture uvrtavaju se i: u kulturu njiva: voni, lozni i umski rasadnici, jagodnjaci, zemljita na kojima se proizvodi povre a ne navodnjava se, kultivisani vrbaci za proizvodnju prua, kao i zasadi hmelja, u kulturu vrt: zemljite zasaeno cvijeem i ukrasnim biljem ukoliko slui za prodaju, kao i rasadnici ukrasnog bilja, u kulturu vonjak: zasadi maline, grozda, lijeske i kupine, kao i zasadi oraha i pitomog kestena, ako slue za dobivanje ploda, u kulturu livada: zemljite zasijano smjesom trava, a ima karakter prirodne livade, u kulturu panjak: zemljite zasijano smjesom trava, a slui iskljuivo za ispau, kao i zemljite pod ikarom, na kojem nije zabranjena ispaa i brst, u kulturu uma: umske sjeine i proplanci ako se ne obrauju i ne kose, kao i zasadi oraha i pitomog kestena za proizvodnju drvne mase.Drvoredi koji se sastoje iz pojedinih stabala, zasaenih u razmaku, kao i usamljena stabla, ne smatraju se posebnom kulturom, nego se uvrtavaju u kulturu parcele na kojoj se nalaze.Plodna zemljita koja se privremeno ili povremeno ne iskoritavaju za poljoprivrednu proizvodnju (stovarita graevinskog materijala, drveta i sl.) svrstavaju se u kulturu okolnog ili najblieg zemljita jednake ili sline plodnosti.Ako je u pojedinim krajevima uobiajeno da se na istoj parceli gaji vie raznih kultura, takve parcele dobivaju sve postojee kulture, ako imaju propisani minimum povrine.Ako je na parceli izmjeano plodno i neplodno zemljite tako da se premjerom ne moe odvojiti u posebne parcele, neplodno zemljite se izdvaja, ocjenom, u procentima od ukupne povrine parcele.Naputene parcele koje su pogodne za obraivenje zadravaju kulturu ranijeg naina iskoritvanja, a ako nisu pogodne za obraivanje svrstavaju se u kulturu koja je najprikladnija za njihovo koritenje.Sva ostala zemljita koja se ne mogu koristiti u poljoprivredi i umarstvu zbog svojih prirodnih osobina spadaju u neplodna zemljita.Zemljite uz zgrade za odmor i rekreaciju, u svojini graana (vikend kue), uvrtavaju se u postojeu kulturu, a ako je nema, u kulturu okolnog ili najblieg zemljita iste ili sline plodnosti.Neizgraeno graevinsko zemljite u drutvenoj svojini, koje optina nije izuzela od ranijeg vlasnika, uvrtava se u postojeu kulturu, a ako je nema, u kulturu najblieg zemljita iste ili sline plodnosti.Kulture zemljita oznaavaju se i upisuju na skici detalja, odnosno na fotoskici, za svaku parcelu, slijedeim oznakama: njiva sa"nj" vrtsa"vr" vonjaksa"v" vinogradsa"vg" livadasa"l" panjaksa"p" uma i ikarasa"" trstiksa"t" movarasa"m".Neplodne povrine se oznaavaju skraenicom "np" sa naznakom uzroka neplodnosti (npr.: np kamenjar, np bara).Zemljita za posebne namjene oznaavaju se nazivom njihove namjenske upotrebe (kanal, sajmite, aerodrom i sl.).Dvorita i zemljita uz stambene zgrade oznaavaju se skraenicom "dv", a viak dvorita i oznakom kulture i klase (dv-v3).Katastarsko klasiranje zemljita vri komisija koju obrazuje optinska uprava za geodetske poslove i katastar nekretnina. Komisija se sastoji od predsjednika i dva lana (i njihovih zamjenika). Predsjednik komisije i njegov zamjenik su agronomi sa poloenim strunim ispitom, a lanovi komisije i njihovi zamjenici su neposredni poljoprivredni proizvoai sa podruja katastarske optine koja se klasira.

38. Geodetski elaborat komasacijeGeodetski elaborat komasacije sadri: rjeenja o imenovanju komisija i podkomisija koje vode geodetske poslove, potvrdu o aurnosti katastarskog operata sa kojim se ulo u komasaciju, elaborat geodetske osnove: traenje i obnavljanje trigonometrijske mree, projektovanje i opaanje dirigovane poligonske mree, nivelmanske mree i dr., podatke o snimanju granica komasacionog podruja, zapisnik o razgranienju katastarskih optina, spisak koordinata detaljnih taaka tabli i objekata, raunanje elemenata za prenos na teren projekta komasacije, knjiga fonda komasacione mase, spisak povrina tabli i objekata i vrijednosti tabli, raunanje procenta odbitka, raunanje povrina parcela u tabli na osnovu zadatih vrijednosti, raunanje elemenata za prenos parcela na teren, raunanje povrina katastarskih parcela,kao i druge podatke i raunanja koji su sluili za provoenje komasacije.Svi geodetski podaci moraju biti uredno voeni, itki, ukorieni, numerisani, opisani i ovjereni potpisom geodetskog strunjaka koji je izvodio radove.

39. Tehniki izvjetaj o izvrenoj komasaciji zemljitaPo zavrenoj komasaciji zemljita u cilju sagledavanja i obima izvrenog posla, radi daljeg koritenja analiza i podataka komasacije, kao i radi permanentnog praenja i poboljanja uslova poljoprivredne proizvodnje, provoenja plana ureenja zemljita i dr. sastavlja se tehniki izvjetaj o izvrenoj komasaciji zemljita koji sadri podatke o zemljitu, posjedu, putevima, kanalima, umama i dr. a naroito: opis svih radova izvrenih na komasaciji, naela komasacije, zapisnik o utvrivanju stvarnog stanja nekretnina, zapisnik o orijentacionoj procjeni i pregledni plan detaljne procjene zemljita, prijedlog plana sjee i krenja dugogodinjih zasada i ruenja objekata, projekt putne i kanalske mree, pregledne karte stanja prije i poslije komasacije: poljoprivredna karta, karta vodolenosti, bonitetna karta, pedoloka karta, karta vrijednosti zemljita poslije komasacije itd., projekt komasacije sa opisom i numerikim prikazom, tabelu uporednih pokazatelja stanja prije i poslije komasacije, geodetski elaborati komasacije, i druge zapisnike i odluke na osnovu kojih je komasacija sprovedena.Tehniki izvjetaj o izvrenoj komasaciji zemljita, zajedno sa skicama detalja, reproduktivnim originalima komasacije (novi radni originali), radnim originalima osnovne karte, spiskom uglednih zemljita, elaboratom izlaganja podataka, novim indikacionim skicama i zbirkom isprava dostavlja se optinskoj upravi za geodetske poslove i katastar nekretnina na uvanje i koritenje.34