Upload
ivana-maletic
View
224
Download
3
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Predavanje studentima druge generacije poslijediplomskog specijalističkog studija "Prilagodba Europskoj uniji: upravljanje projektima i korištenje fondova i programa EU u Centru za europske studije Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.
Citation preview
mr.sc. Ivana Maletić Zastupnica u Europskom parlamentu
HDZ Zagreb, 12. prosinca 2014.
Fakultet političkih znanosti – Centar za europske studije
TIM4PIN
2
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju Privremeni sporazum
10/2001
06/2004 Odluka Vijeća kojom Hrvatska postaje zemlja kandidat
10/2004 Pretpristupna strategija za Hrvatsku
04/2004 Europsko partnerstvo s Hrvatskom
10/2005 Otvaranje pregovora
CARDS (2000.-‐2004./2006.)
PHARE/ISPA/SAPARD (2005./2006.)
Programi Unije
FP 2000.-2006.
TIM4PIN
3
(Pred)pristupno partnerstvo
IPA (pet komponenti) (od 2007. – srpanj 2013.)
Europski fond za regionalni razvoj Europski socijalni fond Kohezijski fond IPARD Europski fond za ribarstvo
FP 2007.-‐2013.
02/2006
7/2013 Članstvo u EU druga polovica 2013.
1/2014 Početak nove perspektive
2014. – 2020.
ESI FONDOVI: Europski fond za regionalni razvoj/Kohezijski fond/ Europski socijalni fond/Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj/Europski fond za pomorstvo i ribarstvo
FP 2014.-‐2020.
2007 Početak nove perspektive 2007. – 2013.
Završetak pregovora 30/6/2011
Potpisivanje pristupnog ugovora 9/12/2011
TIM4PIN
• Komitologija • Državna administracija (načelo partnerstva) • EK – Vijeće - EP
TIM4PIN
• Jačanje jedinstvenog tržišta – digitalno tržište, bankovna unija, sprječavanje fregmentacije tržišta, jačanje Europskog semestra
• Junckerov investicijski plan ◦ Baroso: Stability&Austerity ◦ Juncker: Investicije, strukturne reforme, priprema
projekata
TIM4PIN
• EU fondovi • Jedinstveno tržište • Razmjena znanja, iskustava, tehnologija • Izvori financiranja
7
} U prvih šest mjeseci članstva – od 1.7. 2013. do 31.12. 2013. godine dodijeljeno nam je 449,4 milijuna eura za europske fondove koji se koriste kroz Kohezijsku politiku. Od 2014. godine na dalje taj iznos se povećava i na godišnjoj razini iznosi 1,2 milijardi eura.
} Prva godina 60%, druga 80% i treća nadalje 100% alokacije
7
FINANCIJSKI OKVIR ZA PRISTUPANJE HRVATSKE EU, prema datumu pristupanja 1. srpnja 2013. (u mil. €, u tekućim cijenama)
ODOBRENA SREDSTVA (commitment appropriations)
PROCJENJENE MOGUĆE ISPLATE
(payment appropriations) 2013. (1.7.-31.12.) 2014. 2013. (1.7.-31.12.)
1. ODRŽIVI RAST 496.8 167.4
1a - Konkurentnost za rast i zapošljavanje (uključuje sudjelovanje u programima Unije - Sedmi okvirni program za istraživanja,
Cjeloživotno obrazovanje, Eresmus Mundus, Trans-europska mreža za energiju i transport *
47.4 17.6
1b - Kohezija za rast i zapošljavanje (Kohezijski fond, Europski fond za regionalni razvoj, Europski
socijalni fond)
449.4 ( od toga KF – 149.8, EFRR i ESF – 299.6
149.8 (od toga KF – 59.9, EFRR i ESF –
89.9) 2. OČUVANJE I UPRAVLJANJE PRIRODNIM RESURSIMA 20.4 12.1
tržišne mjere 9 9 program potpore sektoru vina (implementacija od 2014.) 0 (3.2) 0
izravna plaćanja (implementacija od 2014.) 0 (93.2) 0 tzv. omotnica za razminiranje (implementacija od 2014.) 0 (2.4) 0
ruralni razvoj (u 2013. ostaje IPARD čitavu godinu – 27.7, a zato ćemo u 2014 dobiti 100 posto alokacije – 330.0)
- 0
Europski fond za ribarstvo 8.7 2.2 ostale zajedničke potpore ribarstvenoj politici, Life+* 2.7
(od toga ostale… - 1.45, Life + - 1.25)
0.9
3. GRAĐANSTVO, SLOBODA, SIGURNOST I PRAVDA 73.3 42.2 3a – Sloboda, sigurnost i pravda* 2.1 1.1
instrument za jačanje novih vanjskih granica (Schengen Facility) 40 80 40 3b – Građanstvo* 2.2 1.1
instrument za jačanje institucija (Transition Facility) 29 0
9
4. EU KAO GLOBALNI PARTNER 0 (13.85 – IPARD – pola alokacije)
77.6 (očekivani iznos povlačenja IPA sredstava)
5. ADMINISTRACIJA (trošak u Briselu – prevođenje i ostalo) 22 22 6. KOMPENZACIJE - instrument za jačanje novčanog toka (Cash-flow Facility)
75 28.6 75
UKUPNO alocirano po glavama za 2013. 687.5 396.3
Ukupno bez glave 5 665.5 374.3 UKUPNO (sa sredstvima odobrenima za 2013, ali koja EK ne „bilježi“ u 2013.)
800.16
Ukupno bez glave 5 778.16 HRVATSKE UPLATE U PRORAČUN EU (vlastita sredstva) 267.7 NETO PRORAČUNSKA POZICIJA (u drugoj polovici 2013.) 106.6 (374.3 – 267.7)
Europski strukturni i investicijski fond
Alokacija (u eurima)
Europski fond za regionalni razvoj (EFRR)
4.321.499.588
Kohezijski fond (KF) 2.559.545.971
Europski socijalni fond (ESF)
1.516.033.073
Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR
2.026.225.500
Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR)
252.643.138
UKUPNO 10.675.944.270
Prioritetna os Financijska alokacija iz EFRR (u eurima)
1. Jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija
664.792.165
2. Korištenje informacijsko komunikacijske tehnologije 318.952.676
3. Poslovna konkurentnost 970.000.000 4. Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije 531.810.805
5. Klimatske promjene i upravljanje rizicima 245.396.147
6. Zaštita okoliša i održivost resursa 1.987.360.608 7. Povezanost i mobilnost 1.310.205.755 8. Socijalno uključivanje i zdravlje 376.500.000 9. Obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje
259.914.791
10. Tehnička pomoć 216.112.612 UKUPNO 6.881.045.559
} Odmah po ulasku u EU, Republika Hrvatska je
ušla u proceduru prekomjernog deficita i postupak makroekonomskih neravnoteža u okviru Europskog semestra.
} Europski semestar: postupak usklađivanja
fiskalnih politika, nadzora nad proračunom i provedbom strukturnih reformi u državama članicama s ciljem očuvanja stabilnosti javnih financija i postizanja gospodarskog rasta i razvoja.
} Procedura prekomjernog deficita: ◦ Deficit veći od 3% BDP-a ◦ Dug veći od 60% BDP-a
} Postupak makroekonomskih neravnoteža: ◦ osnovna svrha utvrditi i ukloniti neravnoteže koje
ometaju normalno funkcioniranje gospodarstava EU-a i koje mogu ugroziti pravilno funkcioniranje ekonomske i monetarne unije. ◦ Problemi RH utvrđeni dubinskom analizom: recesija od
2008. (ukupan pad BDP-a preko 12%), kontinuirani pad izvoza, kontinuirani pad investicija, rast nezaposlenosti. Hrvatska je nekonkurentna i ne rješava unutarnje probleme.
} Ključni problemi: ◦ Pad konkurentnosti ◦ Loša poslovna klima ◦ Odljev kadrova ◦ Neusklađenost obrazovnog sustava i potreba tržišta
rada ◦ Loše upravljanje proračunom, brzorastući dug i
deficit
World Competitiveness Yearbook
Global Competitiveness Report
Doing Business ReportHuman Development
ReportHappy Planet Indeks
n/60 n/144 n/189 n/187 n/151
1. SAD 1. Švicarska 1. Singapur 1. Norveška 1. Kostarika2. Švicarska 2. Singapur 2. Novi Zeland 2. Australija 2. Vijetnam6. Njemačka 3. SAD 4. Danska 3. Švicarska 30. Švicarska9. Danska 4. Njemačka 7. SAD 5. SAD 43. Njemačka33. Češka 13. Danska 14. Njemačka 6. Njemačka 68. Poljska34. Litva 37. Češka 20. Švicarska 10. Danska 75. Slovačka36. Poljska 41. Litva 24. Litva 25. Slovenija 77. Bosna i Hercegovina45. Slovačka 43. Poljska 30. Makedonija 28. Češka 78. Hrvatska55. Slovenija 63. Makedonija 32. Poljska 35. Poljska 82. Srbija59. Hrvatska 70. Slovenija 37. Slovačka 35. Litva 83. Češka60. Venezuela 75. Slovačka 44. Češka 37. Slovačka 85. Slovenija
77. Hrvatska 51. Slovenija 47. Hrvatska 119. Litva94. Srbija 65. Hrvatska 77. Srbija 143. Makedonija143. Čad 91. Srbija 84. Makedonija 104. SAD144. Gvineja 107. Bosna i Hercegovina 86. Bosna i Hercegovina 93. Danska
189. Eritreja 186. Kongo 150. Bocvana187. Nigerija 151. Čad
} Na temelju "Izvješća o lakoći poslovanja“ kojeg
provodi Svjetska banka (2015) – pregled trenutne situacije, rangiranje se temelji na 10 područja
} Koliko je jednostavno poduzetnicima uspostaviti i pokrenuti posao s obzirom na domaće propise?
} Sveukupno, Hrvatska zauzima br. 65/189 } Najkritičnija područja
§ Ishođenje građevinske dozvole § Uknjižba vlasništva § Pokretanje poslovanja
DržavaPoslovno okruženje
Pokretanje poslovanja
Ishođenje građevinske dozvole
Opskrba električnom energijom
Uknjižba vlasništva
Dobivanje kredita
Zaštita ulagača
Plaćanje poreza
Prekogranično trgovanje
Rješavanje trgovinskih sporova
Rješavanje insolventnosti
Slovenija 51 15 90 31 90 116 14 42 53 112 42Poljska 32 85 137 64 39 17 35 87 41 52 32Slovačka 37 77 110 100 11 36 100 100 71 55 31Mađarska 54 57 103 162 52 17 110 88 72 20 64Bugarska 38 49 101 125 57 23 14 89 57 75 38Turska 60 100 85 38 71 116 78 82 50 78 54Rumunjska 48 38 140 171 63 7 40 52 65 51 46Hrvatska 65 88 178 59 92 61 62 36 86 54 56Albanija 68 41 157 152 118 36 7 131 95 102 44Srbija 91 66 186 84 72 52 32 165 96 96 48
} Migracijski saldo je negativan i iznosi preko 20.000 osoba u zadnje dvije godine
} Glavne destinacije su Njemačka, Austrija, Australija, Kanada i SAD
} World Economic Forum (2013) – Izvješće o globalnoj konkurentnosti, rangira Hrvatsku na vrh ljestvice „odljeva mozgova“: 122/139
} U posljednjih nekoliko godina, odljev mozgova se odnosi na visokoobrazovanu radnu snagu
} Potencijalno može izazvati teške posljedice za dugoročni rast – kako zadržati visokokvalificirane ljude?
} Prema Godišnjaku svjetske konkurentnosti (2013) koju objavljuje IMD (Institut za razvoj poslovnog upravljanja), Hrvatska: o Ne ističe i ne pridaje značaj znanosti u školama o Sveučilišno obrazovanje ne rješava potrebe konkurentnog
gospodarstva o Edukacija menadžera ne zadovoljava potrebe konkurentnog
gospodarstva
Uočena velika neusklađenost obrazovnog sustava sa zahtjevima tržišta rada
} Strukturne reforme } Pametna fiskalna konsolidacija } Investicije } Poboljšanje poslovnog okruženja
} Strukturne reforme ◦ Reforma državne uprave ◦ Reforma obrazovnog sustava (usklađivanja s
potrebama tržišta rada) ◦ Reforma zdravstvenog sustava i sustava socijalnih
naknada ◦ Reforma javnih financija i porezna reforma ◦ Reforma upravljanja državnom imovinom
} Pametna fiskalna konsolidacija } Investicije } Poboljšanje poslovnog okruženja
} Strukturne reforme } Pametna fiskalna konsolidacija ◦ Korištenje EU fondova ◦ Više prostora kapitalnim ulaganjima i razvojnim
projektima, osobito u znanosti, razvoju industrije, poduzetništva i poljoprivrede ◦ Uštede temeljem bolje organizacije rada ◦ Ciljane i učinkovite socijalne naknade i subvencije ◦ Bolja naplata poreza i poticajno proširivanje
porezne baze } Investicije } Poboljšanje poslovnog okruženja
2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. plan (prosinac 2013.)
2014. plan (ožujak)
2014. plan (studeni)
Prihodi poslovanja 110.258 107.466 107.070 109.559 108.585 112.819 116.749 113.910Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 304 318 347 278 259 266 316 559
Ukupni prihodi 110.562 107.785 107.417 109.837 108.845 113.084 117.064 114.469
Ukupni rashodi poslovanja 117.924 120.323 119.940 118.730 123.506 127.562 128.088 128.011
Rashodi za zaposlene 22.510 22.295 22.576 22.395 21.668 21.421 21.307 21.639
Materijalni rashodi 8.018 8.187 9.137 8.241 8.011 8.805 8.068 8.118Financijski rashodi (kamate) 5.788 6.925 7.400 8.822 9.883 11.592 11.234 10.974
Subvencije 6.710 6.582 6.274 5.762 5.538 6.243 5.695 5.328Pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna (transferi sredstava prema općinama, gradovima i županijama)
5.432 5.604 5.071 4.755 6.492 9.207 8.937 8.811
Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade (mirovine, naknade za nezaposlene, porodiljne
63.999 64.885 64.552 64.374 67.244 64.264 67.151 67.730
Ostali Rashodi 5.466 5.844 5.227 4.381 4.669 6.030 5.696 5.412
Rashodi za nabavu imovine 2.267 1.551 1.486 1.108 1.564 2.986 2.564 2.096
Ukupni rashodi 120.191 121.874 121.425 119.838 125.070 130.548 130.651 130.107
Razlika -‐ višak / manjak -‐9.629 -‐14.089 -‐14.009 -‐10.001 -‐16.225 -‐17.464 -‐13.587 -‐15.639
IZVRŠENJE PRORAČUNA
Izvršenje Izvršenje Plan Projekcija Projekcija Projekcija2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.
Ukupni višak/manjak -‐10.001 -‐16.225 -‐15.639 -‐12.541 -‐12.209 -‐8.377% BDP-‐a -‐3,0 -‐4,9 -‐4,8 -‐3,8 -‐3,5 -‐2,3
Ukupni višak/manjak -‐1.549 -‐1.785 -‐637 132 -‐143 98% BDP-‐a -‐0,5 -‐0,5 -‐0,2 0,0 0,0 0,0
Ukupni višak/manjak 47 689 -‐160 -‐154 -‐149% BDP-‐a 0,0 0,2 0,0 0,0 0,0 0,0
Ukupni višak/manjak -‐11.503 -‐17.321 -‐16.276 -‐12.570 -‐12.506 -‐8.428% BDP-‐a -‐3,5 -‐5,2 -‐5,0 -‐3,8 -‐3,6 -‐2,4
(000 HRK)DRŽAVNI PRORAČUN
IZVAPRORAČUNSKI KORISNICI
KONSOLIDIRANA LOKALNA DRŽAVA
KONSOLIDIRANA OPĆA DRŽAVA
} Strukturne reforme } Pametna fiskalna konsolidacija } Investicije ◦ Rješavanje problema prezaduženosti poduzetnika i
pojedinaca ◦ Karte investicija po županijama, gradovima i općinama,
prezentiranje i pozivanje investitora ◦ Dobro strukturiranje investicija i povezivanje sa
strateškim dokumentima na lokalnoj i nacionalnoj razini ◦ Popis javnih investicija u potpori povećanja atraktivnosti
privatnim ulagačima ◦ Osnovna prometna, energetska, zdravstvena i
poduzetnička infrastruktura } Poboljšanje poslovnog okruženja
} Strukturne reforme } Pametna fiskalna konsolidacija } Investicije } Poboljšanje poslovnog okruženja ◦ Pravna sigurnost i stabilnost ◦ Zaštita prava investitora ◦ Rješavanje nesolventnosti ◦ Procedura dobivanja građevinske dozvole ◦ Procedura upisa vlasništva
} Potrebno je usmjeriti se na provođenje strukturnih reformi posebice u onim segmentima u kojima je Hrvatska najslabije ocijenjena
} Potrebno je povećati suradnju središnje države, poslovnog sektora, akademske zajednice i civilnog društva, početi koristiti financijska sredstva EU-a koji potiču regionalni razvoj, jačati poduzetnički kapacitet, povećati investicije u istraživanje i razvoj, jačati infrastrukturne kapacitete.
} Izazovi za Hrvatsku: ◦ povećanje efikasnosti javne uprave, ◦ smanjenje barijera direktnim stranim ulaganjima, ◦ smanjenje poreznog opterećenja poduzetnika
(posebice u parafiskalnim i skrivenim nametima), ◦ povećanje i reforma javnog ulaganja u istraživanje i
razvoj uz obvezivanje na povećanje postotka koji će biti tržišno isplativ te znatno veća suradnja između sveučilišta, poduzetnika i Vlade, ◦ reforma obrazovnog sustava koji treba usmjeriti na
vještine koje će tržište tražiti u budućnosti i stvaranje proaktivnih i inovativnih ljudi s kompetencijama.
Hvala na pažnji!
www.ivana-maletic.om
www.facebook/ivana.maletic.cro www.twitter.com/MaleticIvana
www.youtube.com/user/MEPOfficeMaletic