VISOKA POSLOVNA KOLA ZAGREBMANAGER MARKETINGA

KORPORATIVNI IMIDSeminarski rad

Student: Kristijan-Toni KriiU Zagrebu, travanj, 2010

S A D R A J

1. Uvod......................................................................................................................................... 21.1. Predmet istraivanja................................................................................................................ 21.2. Svrha i ciljevi istraivanja...................................................................................................... 21.3 Struktura rada.......................................................................................................................... 21.4 Metodologija istraivanja........................................................................................................ 32. Korporativni imid............................................................................................................ 32.1 Kororativni identitet nasuprot korporativnog imida............................................................. 62.2 Vizualni identitet............................................................................................................ 62.3 Korporativna reputacija......................................................................................................... 62.4 Korporativna osobnost i kultura............................................................................................ 73. Strategija imida ................................................................................................................ 83.1 Struktura imida .................................................................................................................. 104. Promocijski mediji imida ............................................................................................. 12 4.1 Uloga internet u izgradnji imida ...................................................................................... 125. Sinteza................................................................................................................................ 145.1. Zakljuak.......................................................................................................................... 146. Literatura............................................................................................................................. 15

1. UVOD1.1 Predmet istraivanjaU dananjem svijetu iznimno velikih i brzih promjena dolazi i do temeljitih promjena u pristupu i filozofiji poslovanja i menadmenta,poimanju kapitala ,vrijednosti openito,kao i onoga to za poduzee stvara vrijednosti.S tim u vezi,suvremeno poduzetnitvo ne moe se promatrati samo kroz novac i materijalna dobra , ve se prije svega treba doivljavati kroz prosec komuniciranja. Dakle,sposobnost uinkovitog komuniciranja s tritem kljuni je imbenik djelotvorne razmjene roba i usluga, a time i poslovne uspjenosti svakog poduzea. To posebice vrijedi u suvrenim uvijetima jake globalne konkurencije na svim tritima. Stoga , konkurenciju e pobijediti ono poduzee koje bude imalo uspijeniju formula komuniciranja s tritem.a komunikacijom s tritem poduzee stvara imid koji presudno odluuje na to hoe li privui ili odbiti kupce proizvoda i usluga.

1.2. Svrha i ciljevi istraivanjaU ovom radu su istraene i analizirane znaajke marketinga, imid korporacija kao i strategije imida te unapreenja strategije imida poduzea. Cilj je dokazati da je strategija imida korporacija temelj poslovnog uspijeha u uvijetima globalizacije.

1.3. Struktura radaKorporativni imid je ukupnost dojmova koje je javnost stekla o odredenom poduzecu, a posljedica je doivljene, a ne stvarne kvalitete poduzeca. Taj psiholoki konstrukt direktno odreduje poslovno ili trino ponaanje prema proizvodu i poduzecu, a on moe biti pozitivan i negativan. Pozitivan je rezultat rada na vlastitom usavravanju adekvatnog prezentiranja i promocije. Imid korporacije u uvjetima snane konkurencije ima iznimno vanu ulogu u osvajanju i zadravanju kupca. Jacanje imida u javnosti dovodi do unapredenja konkurentske pozicije i povecanja dugorocnog profita svake poslovne organizacije, jer za kupca proizvoda, a pogotovo usluga, vecu vrijednost ima poduzece s bolje pozicioniranim imidom na tritu. Pozicioniranost korporativnog imida u suvremenom informacijskom drutvu u najvecoj mjeri ovisi o vizualnom identitetu (visual identity) poduzeca.

1.4 Metodologija istraivanjaPutem razliitih literatura kojim sam se sluio u realizaciji ovog rada doao sam do razliitih spoznaja vezanih uz korporacijski imida te sam ih prenio na ovaj rad. Tokom pisanja seminara malo sam se udaljio od teme i dotaknuo sam se korporativne osobnosti i kulture.

2. Korporativni imidSvijetom danas vlada imid, sjena je postal bit , vaan je imid a ne ovijek , imid se poeo nadmetati sa sadrajem,samo su neke teze o znaenju imida u dananjem drutvu. S druge strane naglaena je vrijednost identiteta . ini nam se da ne samo prosijeno obrazovan ovijek, nego i menadment pogreno razumije razliku izmeu poslovnog imida i identiteta,a to su dva razliita pojma. Pojednostavljeno gledano, imid je mentalni, a identitet fiziki pojam ili to netko misli o organizaciji i kako je netko vidi odnosno prepoznaje. Ponekad ljudi govore o stvaranju,poboljavanju,dotjerivanju i prikazivanju pozitivnog poslovnog imida ali to nije

uvijek mogue. Problem imida moe se promatrati kroz dva problema : 1. Tvrtka je loe viena jer je pogreno shvaena ili 2. Ima stvarno lo imid . Dok prvi problem moe bit ispravljen pomou tehnika odnosa s javnou, programima imida i oglaavanjem, drugi problem moe ispraviti jedino organizacija sama. Potroaka javnost je svjesno ili nesvjesno izloena stalnim strujanjima informacija koje oblikuju ili utjeu na oblikovanje njezinih gledita o pojavama ,stvarima i osobama to je okruuju . U tom sloenom procesu imid tvrtke utjee na sliku tvrtke te tako razlikujemo imid marke,proizvoda i tvrtke . [footnoteRef:2] [2: Bakan, Joel:Korporacija:patoloka tenja za profitom i moi,Zagreb ,Mirakul, 2006.]

Imid marke(brand image) - to je slika asortimana proizvoda koja mu daje njegovu (pozitivnu) aureole i zato ga treba neprestano izgraivati jer na taj nain stjee jak trini identitet,a to ga ini poeljnim u oima potroake javnosti.

Imid proizvoda(product image) - pojam je koji odreuje vrstu proizvoda i razlikuje je od neke druge skupine proizvoda, pri emu ne ukljuuje tvrtku koja ga proizvodi. Potroa u svojoj svijesti oblikuje sliku o nekom proizvodu, te ga na taj nain ini vie ili manje poeljnim.

Imid tvrtke(company image) na tritu je usko povezan s imidom marke proizvoda jer se dijelovanja tvrtke prelama kroz njezine proizvode.

U stvaranju imida veliku ulogu igra PR same korporacije koji mora razumijeti to su poslovan imid i identitet i kako oni utjeu na poslovnu reputaciju tvrtke. Djelatnini PR-a ponekad moraju pojasniti menadmentu to je poslovni imid i kako programi identiteta i oglaavanja mogu pridonjeti razvoju tvrtke. Poslovni imid nije izmiljen kao takav ,ali se na njega moe utjecati.

esto ni ciljane javnosti organizacije neznaju to je imid ili one mogu imati drugu percepciju o tome to je to,u usoredbi s onim kako menadment misli da bi njihovu kompaniju trebala vidjeti javnost. Kao to sama rije upuuje,imid je odraz,slika. U ovom sluaju, to je odraz korporacije u oima i umovima njezine javnosti . Ono to slijedi nudi samo jednu definiciju organizacijskog imida: imid je percepcija koju ljudi imaju o vanjskim,vidljivim osobinama tvrtki i robnih marki. Kao to ljudi pokazuju svoju osobnost kroz odjeu koju nose,auto koji voze radon mjesto,asopise koje itaju,tako i organizacija pokazuje osobnost kroz proizvode i usluge koje nudi,naine na koje pristupa sa zaposlenicima,oglaavanjem,cjelokupnim vizualnim izgledom,znakovima na zgradi i vozilima tvrtke te isto tako i cjelokupnim vizualnim izgledom,ambalaom i oglaavanjem svoju osobnost pokazuju i robne marke.

Ako sagledamo navedenu i brojne druge definicije moe se primjetiti da je imid organizacije rezultat meusobnog utjecaja svih iskustva, dojmova , uvjerenja,osjeaja i znanja ljudi o organizaciji. Dakle,imid je slika o organizaciji koju ima javnost temeljena na njihovu znanju i iskustvu. Kako je i iskustvo o organizaciji osobno i razlikuje se, korporativni imid e varirati od jedne javnosti do druge , ak i unutar javnosti. U stvaranju imida veliku ulogu ima PR koji ima za zadatak poveati znanje i iskustvo javnosti kako bi imala to ispravniju sliku o organizaciji. Upotreba tehnika PR-a moda nee dovesti do ljubavi , ali bi mogla dovesti do razumjevanja i tolerancije izmeu organizacije i njezine javnosti.[footnoteRef:3] [3: Mirjana Babi:Korporativni imid,Rijeka,adami,2004.]

Zbog svega navedenog potrebno je mjeriti imid. Mjerenje imida potrebno je zbog definiranja ,provoenja i mjerenja unikovitosti svih komunikacijskih aktivnosti tvrtke kojima se tvrtka/marka u javnosti eli (re)pozicionirati na tono odreen nain. Proces mjerenja imida sastoji se od dva temeljna koraka istraivanja . Prvi je korak kvalitativno istraivanje u ciljanim javnostima kojima odreujemo elemente imida koje ciljane skupine povezuju s osobinama organizacije ili robne marke . Slijedi kvantitativno mjerenje imida kojima odreujemo koje elemente imida tvrtki pripisuju ciljane skupine. Vano je za napomenuti da se imid stvara teko,a vrlo se gubi.

2.1 Korporativni identitet nasuprot korporativnog imidaPojmovi korporativni identitet i korporativni imid ponekad se zamjenjuju jedan drugim. S obzirom na to da ponekad i menaderi ne razlikuju ta dva pojma,a u skladu s gore napisanim, jo jednom ukazujemo na razliku. Korporativni identitet ono je to organizacija priopava( namjerno ili nenamjerno) putem razliitig znakova. Korporativni imid slika je koju javnost zapravo vidi . Imid je dakle,percepcija i postoji samo u umu primatelja. Kako bi oblikovala imid,javnost tumai identitet u irem kontekstu sa irim okvirom.

2.2 Vizualni identitetVizualni identitet poduzeca predstavlja skupinu karakteristicnih vidljivih manifestacija (stilskih i simbolickih) poduzeca i njegovih aktivnosti u svrhu njegove identifikacije u javnosti.

Da bi pojedini elementi imida imali eljeni efekt, potrebno ih je vizualno prezentirati. Kreiranje razlikovnosti treba biti osnovna ideja vodilja u izgradnji vizualnog identiteta jer se na taj nacin brand oslobada trine zaguenosti transformirajuci ga u jedinstvenu ikonu u ocima potroaca. Medutim, za stvaranje i njegovanje pozitivne predodbe o nekom poduzecu nuna je promocija, a jedan od kljucnih cimbenika uspjene promocije su promocijski mediji.[footnoteRef:4] [4: Piri,Valentina:Utjecaj korporacijskih komunikacija na stvaranje imida poduzea,Zagreb,2006.]

2.3 Korporativna reputacijaPoput imida i reputacija se zasniva na svim dojovima javnosti , ali postoji i jedna kljuna razlika.Reputacija se , za razliku od imida , stvara na temelju osobnog iskustva,bilo izravnog ili neizravnog. Prema A.Davisu korporacija moe imati reputaciju koja se zasniva na nainu na koji se njezini zaposlenici odnose i postupaju u komunikaciji sa svojim klijentima. Metaforiki govorei , mogli bismo razmiljati o odnosu izmedu imida i reputacije u smislu fotografije. Organizacijski imid bi se mogao izjednaiti s fotografijom organizacije koju je pojedninac snimio u nekom trenutku vremena: organizacijska reputacija je kada taj pojedinac usporeuje sve fotografije u albumu snimljene tijekom dueg vremena i stvara miljenje o organizaciji gledanjem cjelokupne kolekcije fotografija.Korporativna reputacija oslikava ukupnu atraktivnost poduzea(ukupnost prisutnih slika) prema vanim ciljanim skupinama(stakeholderima). Reputacija,znai objedinjuje razliite imide poduzea.

2.4 Korporativna osobnost i kulturaKoncept organizacijke ili korporativne osobnosti vrlo je teko odrediti i definirati. Teko je definirati vau osobnost. U sluaju organizacije jo je tee. Koju skupinu javnosti bismo koristili da saznamo osobnost organizacije? to bismo saznali kada bi morali pitati vie od jedne skupine javnosti? Jednostavna injenica da postoje brojne javnosti mogla bi dovesti do razliitih odgovora na naa pitanja.Da stvari budu jo komliciranije, terminologija koju koriste znanstvenici moe bit zbunjujua.Uz osobnost esto se koristi i izraz kultura.Korporativna osobnost se sastoji od povijesti,kulture,vrijednosti i vjerovanja organizacije ( koji upravljaju njezinom filozofijom,zadaom i strategijama) i ostvaruje kroz zaposlenike,sustave,structure,proizvode i uslug.Rzlikovanje organizacijske kulture je potrebno za uspjeno poslovno komuniciranje. Danas postoje brojne definicije organizacijske kulture,a veina njih spominje koncepte kao to su vrijednosti,uvjerenje,filozofija,standard ii nain reakcije na organizacijske potrebe za vanjskom prilagodbom i unutarnjom integracijom koje su zajednike pripadnicima neke organizacije. Ukratko organizacijska kultura odnosi se na to kako ovdje obavljamo stvari. Stavovi i miljenja u organizaciji izraeni su kroz kanale. U 1980-ima postojala je jaka tendencija da se na organizacijsku kulturu gleda iz perspective koja je predstavljala stajalita dominantne koalicije ili menadmenta. Za neke,to je jo uvijek nadmona perspektiva danas . Vani elementi koji utjeu na organizacijsku kulturu njezini su ciljevi, izjava o trajnoj namjeri i sveukupna strategija. U nekim sluajevima, osobnost osnivaa ili vlasnika iri se na organizacijsku kulturu. Taj fenomen sasvim je logian u malim tvrtkama, ali se takoer moe manifestirati u veim kompanijama.Menaderska verzija organizacijske kulture nametnuta je javnosti preko vrlo eksplicitnih pravila,kao to su : izjave o trajnoj namjeri,procedurama,organizacijskim odnosima s javnou,marketinkoj komunikaciji,sustavima menadmenta. Meutim,postoje i neki drugi aspekti organizacijske kulture koji esto manje oigledni ali,takoer vani : Nadmoni oblici komunikacije, Stupanj formalnosti naspram neformalnosti u komunikaciji i osobnim interakcijama, Preutna pravila promocije Neizjavljena oekivanja osoblja od menadmenta

3. Strategija imidaJo u 13. Stoljeu europski su se gradovi koristili strategijom imida. Naime svaki je grad skrbio o gradnji katedrale jer je ona bila simbol napretka i moi grada ,al ii samosvijest ponosa graana. Gradovi su se natjecali tko e podii viu,veu i ljepu katedralu,jer je ona svojom veliinom i oblikovanjem najneposrednije izraavala gospodarsko stanje grada. Visina tornjeva predstavljala je grafikon moi,sigurnosti i uspjeha,jer je putnik ve izdaleka mogao vidjeti kolko se grad ii kako su jedni uspjeni,a drugi ne i prema tome se opredjeliti kamo e poi,bez obzira je li bio trgovac ili obrtnik,vitez ili novar. U suvremenim trinim uvijetima konkurencija se sve vie prenosi na necjenovne elemente ponude. Da bi pobijedilo u jakoj trinoj utakmici, poduzee treba koristiti konkurentne marketinke strategije koje je teko imitirati. Jedina stvar koju konkurenti ne mogu imitirati jest dobro osmiljen imid. Imid poduzea u uvijetima snane konkurencije ima iznimno vanu ulogu u osvajanju i zadravanju kupaca. Jaanje imida u javnosti dovodi do unapreenja konkurentske pozicije i poveanja dugoronog profita svake poslovne organizacije jer za kupca proizvoda,a pogotova usluga,veu vrijednost ima poduzee s bolje pozicioniranim imidom na tritu. Naime, kupac kupuje proizvode ili usluge od onog poduzea koje nudi najveu isporunu vrijednost, a takva vrijednost je vea ako je vea ukupna vrijednost koju u znatnoj mjeri odreuje imid poduzea. Prema tome za uspijeno poslovanje u suvremenim uvjetima nuno je primjenjivati strategiju imida pomou voene impresije ( strategija koju poduzee koristi kako bi utjecalo na to kako e ga doivjeti javnost,a polazi od onog to poduzee jest,to bi ono trebalo biti,te kako poduzee prezentirati ). Ta se strategija primjenjuje s ciljem boljeg pozicioniranja imida poduzea na tritu,odnosno u svijesti potroaa. Strategija imida podrazumjeva izgradnju i stalno unapreivanje imida poduzea pomou vizualnog idnetiteta,profesionalnosti menadmenta,zaposlenika i distributera,proizvoda.izgradnje odnosa s kupcima i poslovnim partnerima,poslovne politike,organizacijske structure,kulture i klime,te trinog identiteta.[footnoteRef:5] [5: Bakan, Joel:Korporacija:patoloka tenja za profitom i moi,Zagreb ,Mirakul, 2006.]

Odvija se u est faza koje su slijedee : prva faza je utvrivanje trenutne pozicioniranosti imida druga faza je usporedba s imidom konkurenata trea faza je utvrivanje kakav se imid eli, te koje razlike u odnosu na konkurente poduzee treba izgraditi, etvrta faza je odabir metoda izgradnje imida, peta je faza primjena metoda, esta faza je kontrola uinka,tj. Utvrivanje postignutog u odnosu na aljeni,to jest planirani imid te postupci korekcije.

Izgradnja jakog poslovnog imida predstavlja najjae oruje svakog poduzea u zauzimanju konkurentske prednosti pa semoe rei da je strategija imida temeljna strategija svakog uspjenog poduzea.

3.1 Struktura imidaPreko korporativnog imida javnost upoznaje poduzee,tj. Saznaje to i kako ono radi,za to se zalae , koji su njegovi proizvodi,kupci,njegovi ekonomski pokazatelji i kakva je njgova reputacija.Kao to sam ve prije spomenuo ,imid je ono to poduzee izdvaja od svih ostalih na tritu, a njegova struktura proizlazi iz sedam elemenata najbolje voenih kompanija,koje su slijedee : strategija struktura sustavi stil osoblje umijee zajednie vrijednosti

Prva tri elementa( strategija,struktura i sustavi ) ine hardver elemente uspijeha, a sljedea etri( stil,osoblje,umijee i zajednike vrijednosti) predstavljaju njegov softver. Stil podrazumjeva da su zaposleni ovladali potrebnim znanjem za provoenje njegove strategije: popunjenost osobljem je element koji se sastoji u tome da poduzee zaposli sposobne ljude,dobro ih obui te im dodjeli poslove na kojima e moi iskoristiti svoje sposobnosti: a zajednike vrijednosti podrazumjevaju da zaposlene u poduzeu pokreu iste vrijednosti i misije.[footnoteRef:6] [6: Mirjana Babi:Korporativni imid,Rijeka,adami,2004.]

Slijedom navedenog, moe se zakljuiti da imid poduzea ine elementi koji ujedino formiraju i njegov identitet,a to su :

Dakle,imid je nedjeljiv od identiteta poduzea,a svaki od navedenih elemenata daje razliiti doprinos njegovom opem imidu. S obzirom da imid korporacija odraava cijelokupno djelovanje,strategija imida mora proimati sve ostale strategije.to znai da ona treba biti dominantna strategija svake korporacije.[footnoteRef:7] [7: Piri,Valentina:Utjecaj korporacijskih komunikacija na stvaranje imida poduzea,Zagreb,2006.]

4. Promocijski mediji imidaPromocijski mediji su skupina nositelja promocijskih aktivnosti, kojima poduzece emitira poruke odredenim ciljnim skupinama potroaca i potencijalnih potroaca. Suvremeni uvjeti poslovanja namecu poduzecu imperativ neprestanog prilagodavanja njegovih marketinkih napora promjenama u okruenju, oslukivanja trita i odabira pravog omjera klasicnih i novih medija. Osnovni promocijski mediji za izgradnju i jacanje korporativnog imida su: tisak, televizija, radio, sajmovi, pota, a u novije vrijeme sve je veca uloga interneta.4.1 Uloga internet u izgradnji imida

Pojavom interneta stvorene su nove i bezbrojne mogucnosti trinog komuniciranja i jacanja imida poduzeca. Znacaj interneta je u tome to je, zahvaljujuci lakoci koritenja, multimedijskom karakteru, viestruko niim cijenama, lakoci publiciranja i pojednostavljenju rada najbri rastuci komunikacijski medij. Koristi se za predstavljanje poduzece preko njegove internet stranice, slanje promotivnih mailova, web-oglaavanje i e-trgovanje.Znacaj interneta u izgradnji i unapredenju korporativnog imida je to on doputa interakciju s posjetiteljima, te vecu kreativnu slobodu, znatno ubrzava transakcije, tedi vrijeme i omogucava pristup informacijama 24 sata dnevno, te to internet kao trite svakim danom sve vie raste. Naime promet preko interneta se svake godine udvostrucava i ne pokazuje znakove slabljenja. Osim toga, preko specijaliziranih pretraivaca i imenika dolaze posjetitelji koji su ciljno trite, a takvu kvalitetu ciljanog marketinga nije moguce postici niti jednim drugim nacinom reklamiranja.Obzirom na razvijenost interneta, stalno povecavanje broja njegovih korisnika i ugleda, nuno je da poduzece na kvalitetan nacin svoje poslovanje predstavi na internetu. Naime, internet stranica na globalnom virtualnom prostoru postaje dio imida (suvremeno poduzece koje posluje u interesu potroaca i drutvenog napretka) i nunost opstanka i razvoja poduzeca u suvremenom poslovanju, jer sve vie i vie poduzeca danas prua svojim korisnicima podrku preko svojih internet stranica.Kod kreiranja internet stranice vrlo je vano voditi racuna da se stranica brzo ucitava (za desetak sekundi). S tim u vezi, treba koristiti ogranicen broj boja te vrsta i velicine slova i izbjegavati velike slike u boji (zauzimaju puno prostora), jer se one sporo prenose preko interneta pa se moe dogoditi da korisnici nemaju strpljenja cekati da vide cijeli www-dokument ni volje da ga ikada vie potrae. Sadraji na internet stranici trebaju biti originalni, aktualni, pregledni, interesantni, vizualno privlacni, informativni, lako citljivi (da slova budu veca nego na papiru jer je citanje s ekrana bar 25% sporije nego s papira), da se lako pamte, da ritam obnavljanja informacija bude brz (dobro rjeenje predstavlja uvodenje tzv. dinamicke stranice, tj. automatiziranog sustava za dodavanje novih informacija), te da se web-dizajn neprekidno prilagodava potrebama posjetitelja. Vizualni dojam koji ce posjetitelj dobiti nakon posjete internet stranicama vrlo je bitan za ukupan dojam koji ce kao potencijalni potroac steci o poduzecu. Stoga prilikom izrade internet stranica poduzece mora pronaci kompromis izmedu atraktivnog izgleda i kvalitetno predstavljenih informacija. Osim toga, treba voditi racuna i o kompatibilnosti stranice za razlicite browsere kako bi pristup bio omogucen i ljudima s invaliditetom.Poeljno je da se na internet stranici objave godinji izvjetaji o poslovanju poduzeca, lista poslovnih partnera, te stranice na kojima potroaci ocjenjuju kvalitetu proizvoda i atraktivnost stranice. Imidu poduzeca svakako pridonosi i objavljivanje informacija na nekoliko svjetskih jezika.Brz pristup informacijama i njihova kvaliteta najjace su orude koje ce posjetitelje navesti na redovito posjecivanje internet stranica, to poduzece moe dovesti ispred konkurencije.Dakle, dobro osmiljenom internet stranicom poduzece moe steci dobru reputaciju medu potroacima, poslovnim partnerima, ulagateljima, u medijima i cjelokupnoj javnosti.[footnoteRef:8] [8: Bakan, Joel:Korporacija:patoloka tenja za profitom i moi,Zagreb ,Mirakul, 2006.]

5. Sinteza5.1 Zakljuak Nuna je pretpostavka uspijenog poslovanja usvajanje i zadravanje kupca te prepoznatljivost korporacije u javnosti.Korporativni imid je rezultat interakcije svih iskustava,impresija,vjerovanja i osjeaja koje ljudi imaju o nekom poduzeu. Dakle imid je poslijedica doivljene,a ne stvarne kvalitete poduzea. Taj psiholoki konstrukt direktno odreuje poslovno ili trino ponaanje prema proizvodu ili poduzeu,a ono moe biti pozitivno ili negativno. U suvremenim uvijetima izrazito jake konkurencije, uspijeno poslovanje predpostavlja visoko pozicioniran imid koji odraava usmjerenost kvaliteti i etici u poslovanju, zadovoljenju interesa kupaca ,zaposlenika,poslovnih partnera,vlade i drutva u cjelini,na drukiji nain nego to ini konkurencija. Imid korporacija je nedjeljiv od njegova identiteta i stoga predstavlja ketegoriju vrlo postupno.Na kraju bi opet napomenuo injenicu da se korporativni imid teko i dugotrajno izgrauje a gubi se lako i brzo,a najbolji je primjer toga je Tiger Woods koji je u samo par dana izgubio imid uglednog,uzornog sportasa( u samo par dana izgubio je nekoliko sponzora iz razloga jer su mislili da e nastale afere vezane uz samog sportasa natetiti njihovom imidu).

6. LiteraturaBakan, Joel (2006):Korporacija:patoloka tenja za profitom i moi, Mirakul,Zagreb Babi,Mirjana (2004):Korporativni imid, adami,RijekaPiri,Valentina(2006):Utjecaj korporacijskih komunikacija na stvaranje imida poduzea,Zagreb

1