KREDITIRANJE OBRTNIŠTVA I MALOG PODUZETNIŠTVA NA …oliver.efri.hr/zavrsni/43.B.pdf · Upravna tijela: Upravni odjel za gospodarstvo, Upravni odjel za društvene djelatnosti, Zavod

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

IZABELA BENJAK

KREDITIRANJE OBRTNIŠTVA I MALOG

PODUZETNIŠTVA NA PODRUČJU MEĐIMURSKE

ŽUPANIJE

DIPLOMSKI RAD

RIJEKA, 2013.

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET RIJEKA

KREDITIRANJE OBRTNIŠTVA I MALOG

PODUZETNIŠTVA NA PODRUČJU MEĐIMURSKE

ŽUPANIJE

Diplomski rad

Predmet: Poslovna politika banaka

Mentor: prof.dr.sc. Antun Jurman

Studentica: Izabela Benjak, 0062032675

Smjer: Međunarodno poslovanje

Rijeka, 2013.

SADRŽAJ:

1. UVOD..........................................................................................................1

1.1. Predmet istraživanja............................................................................1

1.2. Svrha i ciljevi istraživanja...................................................................2

1.3. Metode istraživanja.............................................................................2

1.4. Struktura rada......................................................................................2

2. OSNOVNI PODACI O MEĐIMURSKOJ ŽUPANIJI...............................4

2.1. Zemljopisni položaj, administrativna podjela i ustroj.........................4

2.2. Demografski i socijalno-ekonomski pokazatelji.................................5

2.3. Banke na području Međimurja............................................................8

3. OBRTNIŠTVO I MALO PODUZETNIŠTVO NA PODRUČJU

MEĐIMURJA.............................................................................................9

3.1. Gospodarski značaj obrtništva i malog poduzetništva......................10

3.2. Statistički podaci o stanju obrtništva i trgovačkih društava..............12

3.3. Značaj kreditiranja za poslovanje obrtništva i malog

poduzetništva....................................................................................17

4. KREDITNI POSLOVI..............................................................................19

4.1. Pojam i uloga kredita........................................................................19

4.2. Funkcije kredita.................................................................................20

4.3. Vrste kredita......................................................................................22

4.3.1. Vrste bankarskih kredita s obzirom na ročnost............................22

4.3.2. Vrste bankarskih kredita s obzirom na korisnike.........................25

5. KREDITI ERSTE STEIERMÄRKISCHE BANKE D.D. NAMJENJENI

OBRTNICIMA I MALIM PODUZETNICIMA.......................................28

5.1. Kratkoročno financiranje..................................................................29

5.1.1. Okvirni kredit...............................................................................29

5.1.2. Revolving kredit...........................................................................30

5.1.3. Kredit za financiranje izvoza........................................................31

5.1.4. Kredit za obrtna sredstva..............................................................31

5.1.5. Kratkoročni limit..........................................................................32

5.1.6. Kredit pokriven novčanim depozitom ili zalogom.......................33

5.2. Dugoročno financiranje.....................................................................33

5.2.1. Investicijski kredit........................................................................34

5.2.2. Kredit za trajna obrtna sredstva....................................................35

5.2.3. Građevinski kredit........................................................................35

5.2.4. Turistički kredit............................................................................36

5.2.5. Hipotekarni kredit........................................................................37

5.2.6. Kredit pokriven depozitom ili zalogom.......................................38

5.3. Postupak kreditiranja obrtništva i malog poduzetništva...................38

6. ZNAČAJ KREDITIRANJA OBRTNIŠTVA I PODUZETNIŠTVA ZA

ERSTE STEIERMÄRKISCHE BANK D.D...........................................44

6.1. Obilježja poslovanja Erste banke......................................................44

6.2. Kreditno poslovanje Erste Steirmärkische bank d.d. s obrtima i

poduzećima................................................................................................49

6.3. Analiza plasmana novčanih sredstva Erste Steirmärkische bank d.d.

putem kredita obrtnicima i malim poduzećima.........................................52

7. ZAKLJUČAK............................................................................................56

LITERATURA................................................................................................59

POPIS SLIKA.................................................................................................62

POPIS GRAFIKONA.....................................................................................62

POPIS TABLICA............................................................................................63

PRILOZI.........................................................................................................64

1

1. UVOD

1.1. Predmet istraživanja

Obrtništvo i malo poduzetništvo su prisutni na području Međimurske županije dugi niz

godina i čine važan segment gospodarskog razvoja toga kraja. Uz djelatnosti koje su

prisutne i u drugim krajevima Hrvatske, kao što su industrija, trgovina, ugostiteljstvo,

prodaja, građevina, uslužne djelatnosti (...) na tom području prisutni su obrti i poduzeća

koja njeguju stare obrte i zanate i po tome su specifični. Tu posebnost uočile su i banke

koje za takve obrte i poduzeća imaju poseban interes kreditiranja.

S obzirom na tešku gospodarsku situaciju u Hrvatskoj, ali i u Europi, poslovni subjekti

su prisiljeni koristiti eksterne načine financiranja kako bi održavali likvidnost, zadržali

konkurentnost, ostvarivali poslovne rezultate i izbjegli zatvaranja i stečajeve. Među tim

vrstama eksternog financiranja najvažnije mjesto zauzimaju krediti banaka koje nude

različite oblike financiranja uz državne potpore, potpore Ministarstva, Obrtničke i

Gospodarske komore te sufinanciranja kamata.

Obrtnicima i poduzetnicima se pruža mogućnost odabira vrste kredita i vremenski

period otplate koji im najviše odgovara.

Među brojnim bankama koje su uvidjele važnost stacioniranja svojih poslovnica na

području Međimurske županije, među najvažnijima je i Erste Steiermärkische bank

d.d. koja je nasljednica bivše Čakovečke banke. Ta banka posluje duži niz godina i

svojim uspješnim poslovanjem ulijeva sigurnost postojećim i budućim klijentima banke,

tako da se brojni obrtnici i poduzetnici koriste baš njenim uslugama kreditiranja i

drugim uslugama koje nudi.

Iz svega gore navedenoga može se formirati predmet istraživanja, a to je: istražiti koliki

je značaj kreditiranja, posebice kreditiranja Erste banke, za uspješnost poslovanja i

opstanak na tržištu obrtnika i malih poduzetnika u Međimurskoj županiji.

2

1.2. Svrha i ciljevi istraživanja

Svrha istraživanja je prikazati stanje obrtništva i malog poduzetništva na području

Međimurske županije, njihovu gospodarsku važnost te važnost kreditiranja kako bi se

potpomoglo poslovanje, jačala konkurentnost i samim time utjecalo na gospodarski

sustav županije.

Ciljevi istraživanja su istražiti broj obrta i malih poduzeća u odnosu na veličinu

županije i broj stanovnika, prikazati program namjenjen poslovnim subjektima koji nudi

Erste banka kao jedna od vodećih banaka na prostoru županije, istražiti proces

kreditiranja obrta i poduzeća i ulogu u financiranju gospodarskih i poslovnih subjekata.

1.3. Metode istraživanja

U svrhu što kvalitetnije obrade teme kreditiranja obrtništva i malog poduzetništva na

području Međimurske županije korištene su kombinacije različitih metoda kao što su

metoda analize i sinteze, metode klasifikacije, metoda deskripcije, metoda komparacije,

metoda kompilacije te statističke metode.

1.4.Struktura rada

Rad je podijeljen u 7 tematski povezanih dijelova.

U uvodnom dijelu objašnjava se predmet istraživanja, svrha i ciljevi istraživanja,

korištene metode prilikom istraživanja te struktura rada.

Drugi dio iznosi osnovne podatke o Međimurskoj županiji kao što su položaj,

demografski podaci, administrativna podjela i ustroj, te neke osnovne podatke o

bankarskom sustavu na području Međimurja.

3

U trećem dijelu predstavlja se stanje obrtništva i malog poduzetništva na području

županije te njihova gospodarska važnost i značajnost kredtitranja za poslovanje

gospodarskih subjekata.

Četvrta cjelina obuhvaća kreditne poslove unutar kojih su obrađeni osnovni pojam i

uloga kredita te funkcije i vrste kredita.

U petom dijelu opisuje se program Erste banke namjenjen poslovnim subjektima, zatim

čitav postupak kreditiranja obrtništva i malog poduzetništva unutar kojeg je opisan

proces odobrenja kredita, korištenja, otplate i naplate kredita.

Šesti dio rada prikazuje financijska izvješća Erste banke, udio kredita danih

gospodarskim subjektima od strane Erste banke te koristi koje banka ima od

kreditiranja. Kraj šestog poglavlja odnosi se na analizu plasmana novčanih sredstava

putem kredita obrtnicima i malim poduzetnicima.

Sedmo poglavlje se odnosi na zaključak kao sintezu svih prethodno obrađenih cjelina

kojima se nastojala prikazati važnost kreditiranja za obrtnike i male poduzetnike, kao i

za samu Erste banku.

4

2. OSNOVNI PODACI O MEĐIMURSKOJ ŽUPANIJI

U ovom poglavlju će biti izneseni podaci koji se odnose na veličinu Međimurske

županije, broj stanovnika, te druga obilježja koja su relevantna za obradu teme

kreditiranja obrtništva i malog poduzetništva u Međimurju. Također će biti ukratko

prikazano stanje u bankarstvu na tom području.

2.1. Zemljopisni položaj, administrativna podjela i ustroj

Karta Međimurske županije u nastavku teksta prikazuje gradove te općine s glavnim

sjedištima, zatim županije s kojima graniči i koje predstavljaju veliku gospodarsku

važnost radi obavljanja različitih djelatnosti te susjedne granične države.

Slika 1. Karta Međimurja

Izvor: http://www.mtraditional.com/stanovnistvo.html

Međimurska županija je najsjevernija županija Republike Hrvatske i graniči sa

susjednim državama Slovenijom i Mađarskom. Omeđena je dvjema važnim plovnim

rijekama Murom i Dravom. To je najmanja županija u Hrvatskoj.

Snažan je prometni i trgovački centar koji povezuje zemlje središnje Europe s

trgovačkim lukama i turističkim mjestima na obali.

5

Gotovo svi dijelovi županije dobro su infrastrukturno povezani.

Površina Međimurske županije iznosi 72 956 hektara, ima 130 naselja i 88 katastarskih

općina (geodezija.net/geodetske-zanimljivosti/).

Na području Međimurja nalaze se tri grada: Prelog, Mursko Središće te najveći grad i

središte županije Čakovec.

Unutarnji ustroj u samoupravnom djelokrugu čine:

Predstavničko tijelo: Skupština Međimurske županije (41 vijećnik)

Izvršno tijelo: Poglavarstvo Međimurske županije (13 članova)

Upravna tijela: Upravni odjel za gospodarstvo, Upravni odjel za društvene djelatnosti,

Zavod za prostorno uređenje, Služba za međužupanijsku i međunarodnu suradnju,

Odsjek za odnose s javnošću i Tajništvo

(http://www.udrugazora.hr/files/zupanija_medimurske-slika_zdravlja_0.pdf).

2.2. Demografski i socijalno-ekonomski pokazatelji

Međimurje ima 118 426 stanovnika, gustoća naseljenosti je 164 stanovnika po

kilometru kvadratnom (www.tzm.hr/article.php?g=9). Broj stanovnika je prema popisu

iz 2001. godine.

U odnosu na gustoću naseljenosti RH koja prema posljednjem popisu 2001. godine ima

78,4 stanovnika po kvadratnom kilometru (http://www.geografija.hr/clanci/59/),

Međimurje spada u gusto naseljeno područje.

Najgušće je naseljen grad Čakovec sa 374,61 stanovnika po kilometru kvadratnom, a

najmanje općina Gornji Mihaljevec sa 63,64 stanovnika po kilometru kvadratnom

(http://zrs.redea.hr/razvojna_strategija.pdf).

Idući grafikon prikazuje kretanje broja stanovnika prema popisima između 1857. i 2001.

godine kada je proveden posljednji popis stanovništva.

6

Grafikon 1. Kretanje broja stanovnika u Međimurju prema popisima stanovništva

od 1857. do 2001. godine

Izvor: Izrada studenta prema podacima Državnog zavoda za statistiku

(http://www.dzs.hr/Hrv/pxweb2003/database/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republi

ke%20Hrvatske/3%20Stanovnistvo%20gradovi%20opcine/3%20Stanovnistvo%20grad

ovi%20opcine.asp)

Iz grafa se jasno uočava da Međimurska županija tokom svih godina bilježi porast

stanovništva, osim u periodu između 1991. i 2001. godine kada bilježi neznatan pad.

Razlog toga pada je promjena metodologije u demografiji zbog usklađivanja s

europskim načinom vođenja demografske statistike. Povećanje broja stanovnika može

upućivati na relativno dobru razvijenost područja te na potencijalno dobru poslovnu

podlogu.

Prema gustoći naseljenosti (164 stanovnika po km2), Međimurje je najgušće naseljeno

područje iza Grada Zagreba (1593 stanovnika po km2).

Ukupan broj stanovnika čini 2,76% od ukupnog broja stanovnika Republike Hrvatske

koji iznosi 4,29 milijuna prema zadnjem popisu 2011. godine

(http://www.hidra.hr/hr_vodic/opci_podaci_o_republici_hrvatskoj).

U potonjoj tablici prikazana je struktura obrazovanja ukupnog broja radno-sposobnog

broja stanovnika Međimurske županije.

7

Tablica 1: Struktura radno-sposobnog stanovništva u Međimurskoj županiji prema

stručnoj spremi u 2001. godini

VSS 3.411 3,54%

VŠS 2.752 2,85%

SSS 43.232 44,82%

Osnovna škola 29.060 30,12%

Bez škole, manje od 8 razreda 17.128 17,76%

Magistara 109 0,11%

Doktora 16 0,016%

Izvor: http://www.udrugazora.hr/files/zupanija_medimurske-slika_zdravlja_0.pdf

S obzirom na situaciju na području čitave Hrvatske uočena je vrlo nepovoljna struktura

stanovništva po kriteriju stručne spreme. Najveći broj stanovnika ima srednju stručnu

spremu što bi za otvaranje obrta u struci bilo dovoljno, međutim premalo za kvalitetno

upravljanje obrtom ili poduzećem. Najmanji je broj doktora i magistara znanosti koji bi

uvelike mogli doprinjeti poboljšanju poslovanja poduzeća i obrta i napretku samog

gospodarstva Međimurja.

Prema podacima popisa stanovništva 2001. godine Međimurska županija ima 61 302

aktivna stanovnika (51,46%, što je više od hrvatskog prosjeka – 44,00%). Udio muškaraca u

aktivnom stanovništvu je 54,04%. Neaktivnog stanovništva ima 57 124, od čega 23 173

(19,57%) osoba s osobnim prihodom i 33 951 (28,67%) uzdržavanih osoba. Od ukupnog

broja aktivnog stanovništva zaposlenih je bilo 53 883 ili 87,90%, a nezaposlenih 7 416 ili

12,10%. Ta struktura je puno povoljnija od hrvatskog prosjeka (zaposleni –79,57%,

nezaposleni–20,43%)(http://www.udrugazora.hr/files/zupanija_medimurske-

slika_zdravlja_0.pdf).

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, krajem veljače 2013. godine u

evidenciji Područnog ureda Čakovec evidentirano je 8 413 nezaposlenih osoba – 67

(0,8%) osoba više nego prethodni mjesec i 567 (7,2%) osoba više nego u veljači 2012.

godine (http://www.hzz.hr/default.aspx?id=4297).

Ti podaci upućuju na gubitak zaposlenja zbog stečajeva poduzeća ili pak zatvaranja

obrta zbog gospodarske situacije. Teški uvjeti na tržištu predstavljaju barijere za

otvaranje novih poduzeća i obrta koji bi nudili mogućnost zaposlenja ljudi sa Zavoda za

zapošljavanje.

8

2.3.Banke na području Međimurja

Iako Međimurska županija ne obuhvaća prostorno veliko područje, banke su uvidjele

važnost otvaranja poslovnica na tom području, tako da je trenutno prisutno 13 različitih

poslovnica banaka koje su većinom koncentrirane na području grada Čakovca.

Banke na području Međimurske županije: Banka kovanica d.d., Erste&Steiermärkische

bank d.d., RBA, Hypo Alpe-Adria bank d.d., Vaba d.d., Splitska banka d.d., Privredna

banka Zagreb, Banco popolare, Croatia banka d.d., Veneto banka, Volksbank, Hrvatska

poštanska banka, Zagrebačka banka.

Dvije najjače banke na ovom području su Erste banka koja je preuzela Čakovečku

banku i PBZ koja je preuzela Međimursku banku koje su svojim uslugama snabdjevale

veći dio stanovništva Međimurja.

Veći broj banaka omogućuje privatnim i poslovnim korisnicima mogućnost odabira

najpovoljnijih uvjeta kredita, štednje i ostalih usluga koje banke pružaju. Omogućuju

gospodarski rast Međimurja i povećavaju konkurentnost gospodarskih subjekata u

županiji, ali i na području čitave Hrvatske i susjednih država.

9

3.OBRTNIŠTVO I MALO PODUZETNIŠTVO NA PODRUČJU MEĐIMURJA

Obrtništvo i malo poduzetništvo imaju dugu tradiciju u Međimurju, koje pripada

skupini onih županija u Hrvatskoj koje imaju razvijeno i dinamično malo gospodarstvo.

Međimurska županija s brojem od 2069 poduzetnika u 2012. godini nalazi se na

desetom mjestu po broju tvrtki u Hrvatskoj, što predstavlja udio od 2,24% ukupnog

broja poduzetnika u Hrvatskoj.

Obrt u smislu Zakona o obrtu (NN br. 49/03 - pročišćeni tekst, 68/07 i 79/07) je

samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti od strane fizičkih

osoba sa svrhom postizanja dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili

pružanjem usluga na tržištu. Popis gospodarskih djelatnosti može se pronaći u

Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NN br. 58/07).

Vrste obrta:

1. slobodni obrti, za obavljanje kojih se, kao uvjet, ne traži ispit o stručnoj

osposobljenosti ili majstorski ispit,

2. vezani obrti, za obavljanje kojih se, kao uvjet, traži ispit o stručnoj osposobljenosti i

vezani obrti za obavljanje kojih se, kao uvjet, traži majstorski ispit,

3. povlašteni obrti koje obrtnik ili trgovačko društvo smije obavljati samo na temelju

povlastice koju izdaje nadležno ministarstvo ovisno o vrsti obrta (http://www.udu-

mz.hr/index.php?task=group&gid=42&aid=188).

Malo poduzeće:

broj zaposlenih: manje od 50 zaposlenih

financijski kriterij: od 10 do 50 milijuna eura prihoda ili do 10 milijuna euro bilančne

imovine (http://blog.dnevnik.hr/print/id/1620445811/25-kategorije-mikro-malog-i-

srednjeg-poduzetnistva-u-europskoj-uniji.html).

10

Međimurska županija pripada u skupinu županija s BDP-om po stanovniku 6000-8000

eura, što je relativno malo, ali treba uzeti u obzir da ima puno veću gustoću naseljenosti

od ostalih županija i odlikuje ju mlado stanovništvo što doprinosi lošijim rezultati kod

računanja BDP-a po stanovniku.

Najznačajnija područja djelatnosti koja ostvaruju najbolje poslovne rezultate i

zapošljavaju najveći broj djelatnika su prerađivačka industrija, trgovina na veliko i

malo, poljoprivreda te graditeljstvo. Sve djelatnosti osim poljoprivrede oformljene su

unutar obrta ili malih poduzeća.

3.1.Gospodarski značaj obrtništva i malog poduzetništva

Vlastiti motiv je kod velike većine je traženje poduzetničke slobode i povećanje

osobnog standarda u cilju bolje budućnosti i neovisnosti.

Obrt je takav pravni oblik koji će to omogućiti uz male troškove i velike mogućnosti

(http://www.okz.hr/?task=group&gid=72).

Želja svakog poduzetnika je da ostvari svoje poslovne zamisli putem pokretanja

vlastitog posla.

Osnivanje obrta i malih poduzeća daju višestruke koristi za razvoj gospodarstva

određenog područja, ali pridonose i društveno-ekonomskim koristima. Omogućavaju

samozapošljavanje i zapošljavanje i time utječu na smanjenje nezaposlenosti. Plaćanjem

poreza i doprinosa pune državne blagajne i pridonose mirovinskom i zdravstvenom

sustavu.

Prerađivačka industrija u Međimurju zapošljava više od polovine ukupnog broja

zaposlenih u gospodarstvu, a prvenstveno u radno-intenzivnoj proizvodnji (tekstilna

industrija, industrija obuće…).

Građevinska poduzeća i prehrambene industrije koje su također većinom oformljene

kao poduzeća (osim manjih koji posluju kao obrti) vežu uz sebe značajan broj

11

kooperanata, tako da na taj način potpomažu malim proizvođačima da se plasiraju na

tržište.

U graditeljstvu je zaposleno znatno više radnika nego na razini države, no prihodi i

dobit razmjerno su niski radi niske kvalifikacijske strukture zaposlenih u graditeljstvu,

što rezultira nisko plaćenim graditeljskim poslovima, što može upućivati na manjak

obrazovanog kadra na području Međimurja.

Veliki nedostatak obrta i malih poduzeća na području Međimurja je premala

gospodarska suradnja s visokoškolskim i istraživačkim institucijama, prema čemu se

može zaključiti da se poduzetnici i obrtnici još uvijek premalo oslanjaju na tehnologiju i

znanje, a više na iskustvo i sposobnosti.

Najviše poduzeća i obrta koncentrirano je na području grada Čakovca i bliže okolice,

tako da je u tim gospodarskim subjektima zaposleno više od 60% ukupnog broja

zaposlenih stanovnika Međimurja.

Mali poduzetnici zapošljavaju 40,2% ukupnog broja zaposlenih, dok u dobiti nakon

oporezivanja sudjeluju sa 36%, a u gubicima nakon oporezivanja sa 21,7% što

potvrđuje važnost malog gospodarstva u međimurskom gospodarstvu.

Mali poduzetnici imaju najniže plaće kod kojih prosječne neto plaće iznose 2 248 kuna

ili 13,6% manje od prosjeka međimurskog gospodarstva (http://www.medjimurska-

zupanija.hr/pdf/ROP.pdf).

12

3.2.Statistički podaci o stanju obrtništva i trgovačkih društava

Slijedeći graf će prikazati promjene kretanja broja aktivnih trgovačkih društava i obrta

kroz kvartale u 2012. godini.

Grafikon.2. Broj aktivnih trgovačkih društava i obrta u 2012. godini u

Međimurskoj županiji

Izvor: Izrada studenta prema podacima Hrvatskog zavoda za statistiku i Knjige obrtnika

Iz grafa se uočava da broj aktivnih trgovačkih društava premašuje broj aktivnih obrta.

U trgovačka društva spadaju dionička društva, društva s ograničenom odgovornošću,

komanditna društva, javna trgovačka društva, podružnice inozemnih trgovačkih

društava ili inozemni trgovci pojedinci, zato je taj broj utoliko veći od broja obrta.

Broj obrta se od prvog kvartala 2012. do trećeg kvartala 2012. smanjio, dok se broj

trgovačkih društava povećao što se može pripisati olakotnim okolnostima da se

poduzeća mogu otvarati za 10 kuna što je bilo uvedeno krajem listopada 2012. godine.

Prema zakonu o računovodstvu svoje izvještaje za period od prvih devet mjeseci 2012.

godine FINA-i je predalo 2069 poslovnih subjekata iz županije, od čega je 97,5% malih

poduzetnika.

U idućoj tablici će biti prikazani postotni udjeli pojedinih djelatnosti i zanata, odnosno

cehovski ustroj u aktivnim obrtima u Međimurskoj županiji krajem 2011. godini.

13

Tablica 2. Cehovski ustroj u aktivnim obrtima u Međimurskoj županiji u prosincu

2011. godine P

roiz

vodno

zanat

stvo

Usl

užno

zan

atst

vo

Ugost

itel

jstv

o

i tu

riza

m

Trg

ovin

a

Pri

jevoz

oso

ba

i st

var

i

Rib

arst

vo,

mar

ikult

ura

i

polj

odje

lstv

o

Fri

zeri

, koz

met

ičar

i,

nje

ga

tije

la, fi

tnes

Udio

akti

vni

obrt

i u R

H

285 676 163 170 127 77 77 1,8%

18,1% 42,9% 10,3% 10,8% 8,1% 4,9% 4,9%

Izvor: Izrada studenta prema

http://www.google.hr/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=5&ved=0CEYQFj

AE&url=http%3A%2F%2Fwww.hok.hr%2Fcro%2Fcontent%2Fdownload%2F15564%

2F133

Najveći dio aktivnih obrta čini uslužno zanatstvo, dok najmanji dio poljoprivredni

obrti, marikultura i ribarstvo koje nije provedivo u ovoj županiji te frizeri, kozmetičari i

ostali obrti koji nude usluge njege i uljepšavanja tijela. Razlog takvoj situaciji bi mogla

biti gospodarska kriza koja je zahvatila i Međimursku županiju.

U idućoj tablici će biti prikazan broj poduzeća s obzirom na djelatnost na dan

30.9.2012. godine.

14

Tablica 3. Broj tvrtki s obzirom na djelatnost na dan 30.9.2012. godine u


Rang Djelatnost I-IX 2012. Udio u MŽ (%)

1. G Trgovina 538 26,0

2. C Prerađivačka industrija 439 21,2

3. F Građevinarstvo 299 14,5

4. M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 209 10,1

5. I Djelatnosti pružanja smještaja i pripreme i

posluživanja hrane

108 5,2

6. H Prijevoz i skladištenje 81 3,9

7. S Ostale uslužne djelatnosti 80 3,9

8. A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 77 3,7

9. J Informacije i komunikacije 64 3,1

10. N Administrativne i pomoćne uslužne

djelatnosti

30 1,4

11. L Poslovanje nekretninama 29 1,4

12. P Obrazovanje 28 1,3

13. K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 22 1,1

14. Q Djelatnost zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 20 1,0

15. D Opskrba električnom energijom, plinom i

parom

18 0,9

16. E Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda,

gospodarenje otpadom

14 0,65

17. R Umjetnost, zabava i rekreacija 10 0,5

18. O Javna uprava i obrana; obvezno socijalno

osiguranje

2 0,1

19. B Rudarstvo i vađenje 1 0,05

UKUPNO 2069 100

Izvor: Županijska komora Čakovec

Prema broju trgovačkih društava u prvih devet mjeseci 2012. godine najzastupljenija

djelatnost Međimurske županije je trgovina, zatim slijede prerađivačka industrija te

građevinarstvo i stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti.

15

Poduzetnici su u tom periodu ostvarili ukupno 7,68 milijardi kuna prihoda i 7,3

milijarde kuna rashoda, tako da je saldo u tom periodu bio pozitivan i iznoso 370,8

milijuna kuna što govori o dobrom poslovanju Međimurskih poduzetnika unatoč

gospodarskoj krizi u državi.

Na idućem grafu će biti prikazana vlasnička struktura u aktivnim obrtima u lipnju 2012.

godine prema spolu.

Grafikon 3. Vlasnici/ortaci u aktivnim obrtima prema spolu u lipnju 2012. u


Izvor: Izrada studenta prema podacima



2F133

Iz gore prikazanog grafikona jasno je uočeno da trim četvrtinama obrta u Međimurju

upravljaju muškarci što pokazuje nedovoljnu angažiranost žena u poslovanju. Program

„Poduzetnički impuls“ koji provodi Ministarstvo poduzetništva i obrta za dodjelu

bezpovratnih sredstava, veću prednost daje obrtima i poduzećima čiji su vlasnici žene,

tako da je u ovoj 2013. godini izazvao veliki interes, tako da bi se u skoroj budućnosti

mogao povećati broj poduzetnica i obrtnica.

16

Potonji graf prikazuje vlasnike prema starosnoj dobi u aktivnim obrtima u lipnju 2012.

godine u Međimurskoj županiji.

Grafikon 4. Vlasnici/ortaci u aktivnim obrtima prema starosnoj dobi u lipnju

2012. u Međimurskoj županiji




2F133

Iz grafa starosne strukture vlasnika obrta zaključuje se da prevladavaju ljudi srednje

životne dobi koji imaju određeno radno iskustvo na svojim područjima djelatnosti.

Premalo je mladih ljudi uključenih u obrtništvo što se može pripisati nedovoljnom

iskustvu, hrabrosti ili ambicijama za pokretanje vlastitog obrta. Pošto je došlo do

promjene u zakonu koji se odnosi na prenošenje obrta na drugu osobu, mladi ljudi koji

bi mogli naslijediti obrt od starijih prvo moraju imati određeno radno iskustvo u tom

obrtu, što također predstavlja problem te uz to polagati majstorski ispit.

Iz idućeg grafa se može vidjeti brojčani udio zaposlenih žena i muškaraca u obrtima u

lipnju 2012. godine u Međimurskoj županiji.

17

Grafikon 5. Zaposleni radnici kod obrtnika – osiguranici MIO prema spolu u

lipnju 2012. u Međimurskoj županiji




2F133

Kod podataka o broju zaposlenih u obrtima također dominiraju muškarci što se može

pripisati većem broju obrta koji zahtjevaju veću fizičku spremnost koju muškarci imaju

više od žena.

3.3. Značaj kreditiranja za poslovanje obrtništva i malog poduzetništva

Bankovni krediti najvažniji su izvor eksternog financiranja malih poduzeća i obrta. Oni

im omogućavaju vođenje većeg broja poslovnih aktivnosti koje ne bi bile moguće bez te

dodatne financijske pomoći samo na osnovu vlastitog kapitala.

Sve se više nude krediti čiju kamatu sufinanciraju ministarstva ili komore, jer su

uvidjeli važnost potpomaganja malog poduzetništva i obrtništva u cjelokupnom

gospodarstvu.

Većina banaka ima za cilj intenzivno se fokusirati na segment malog i srednjeg

poduzetništva te obrta, jer u njima vide budućnost hrvatskog gospodarstva. Mala

poduzeća i obrti su flksibilniji, lakše se prilagođavaju uvjetima i zahtjevima tržišta te

18

banke u njima vide dobre klijente koji imaju uvjete za dobivanje i vraćanje kreditnih

sredstava.

Odobreni krediti predstavljaju svojevrsnu financijsku injekciju za malo poduzetništvo i

obrt i oporavljaju trenutno i ne tako dobru sliku stanja gospodarskih subjekata.

Sama struktura izvora financiranja koja se najvećim dijelom formalizira u strukturi

pasive imovinske bilance ovisi i o legalnom organizacijskom obliku poduzeća (Orsag,

1992., str. 47).

19

4. KREDITNI POSLOVI

Kreditni poslovi trenutno su jedna od glavnih ekonomskih funkcija banaka u Hrvatskoj.

Krediti omogućavaju proizvodnju i promet, utječu na razvoj proizvodnih snaga i samim

time utječu na ekonomsko stanje u određenoj regiji. Kroz poslovanja banaka iskazuje se

ne samo njihov interes, već i interes nacionalne ekonomije.

Uloga kredita je izuzetno velika u bankarskim transakcijama, jer oni čine proces

reprodukcije gospodarstva fluidnim. Krediti dovode u međusobnu vezu neiskorištena

novčana sredstva, ali posjeduju i mogućnost stvaranja kupovne snage, odnosno

kreiranja novog novca.

U nastavku poglavlja obrađuje se pojam, uloga i funkcije kredita te vrste bankarskih

kredita.

4.1. Pojam i uloga kredita

Kredit je jedan od najznačajnijih bankarskih poslova u današnje vrijeme, ali je bio i u

prošlosti. U uvjetima kada banke još nisu ni postojale kreditnim poslovima, odnosno

poslovima pozajmljivanja novca uz naplatu kamate, bavile su se različite institucije koje

su bile preteče suvremenim bankama. Procedura odobravanja kredita, njihova struktura,

namjena, način otplate te rokovi vraćanja i zaštita od rizika s vremenom su mijenjali

svoje oblike uz postepeno usavršavanje.

Kredit je ustupanje određene svote novčanih sredstava od strane financijske organizacje

kao kreditora (vjerovnika, zajmodavca) nekoj osobi (debitoru, dužniku, zajmoprimcu),

uz obavezu da mu ih ovaj vrati u dogovorenom roku i plati pripadajuću naknadu-

kamatu. (Leko, 1993., str.247).

Kredit predstavlja s pravne strane, privremeno odvajanje prava korištenja, jer vjerovnik

to pravo ustupa dužniku, a s ekonomske strane vjerovnik ustupa kupovnu snagu (novac)

ili upotrebnu vrijednost kada je predmet u pitanju. Elementi koji čine vanjsku suštinu

20

kredita su vraćanje kredita, a kao drugi čimbenik neodvojiv od prvog elementa je

povjerenje kao pravna sigurnost vraćanja pozajmljenog novca.

U razvoju proizvodnih snaga kredit je od prvih početaka njegovog djelovanja utjecao na

njihov razvoj i omogućavao proizvodnju i promet i u onim slučajevima koji se bez

kredita ne bi ostvarili zbog pomanjkanja novčanog kapitala. On je odigrao posebnu

ulogu u procesu nastajanja i razvitka kapitalističkih društvenih odnosa, pridonoseći

širenju robno-novčanih odnosa i tržišta, koncentraciji kapitala i formiranju klase

najamnih radnika. (Katunarić, 1988., str.251-252).

Danas kredit predstavlja robu koja ima svoju cijenu i tržište. Kredit predstavlja jedan od

osnovnih oblika financijskih ulaganja i omogućava zadovoljavanje najširih potreba

gospodarstva i stanovništva. Također ima snažan utjecaj na sve ekonomske transakcije i

predstavlja jedan od najznačajnijih regulatora procesa reprodukcije. Upotrebom kredita

kao oblika financijskog ulaganja otvaraju se tržišta za nekim proizvodima i slično. Bez

kredita proces reprodukcije u znatnoj mjeri bi bio usporen, odnosno smanjen.

Pored svih ovih pozitivnih učinaka, kredit može imati i neke negativne efekte. Naime,

prekomjerna ekspanzija kreditnog financiranja gospodarskih subjekata, iste dovodi u

stanje prezaduženosti što znatno slabi njihovu poslovnu sposobnost.

4.2. Funkcije kredita

Kredit u svim okolnostma ima ključnu ulogu i postaje jedan od značajnijih regulatora

procesa reprodukcije, jer osigurava likvidnost i kontinuitet proizvodnje, ubrzava i

povećava proces proizvodnje i uspostavlja ravnotežu robno-novčanih odnosa na tržištu.

Za proces reprodukcije nije dovoljno samo osigurati potrebnu količinu novca pomoću

kredita, već je neophodno da taj novac i kredit dođu u pravo vrijeme i na pravo mjesto.

U politici plasmana, uloga kredita je najvažnija, između ostalog i zbog toga što kredit

ima višeznačne funkcije i u financijskoj i u bankarskoj praksi.

21

Kreditna sredstva koja obrtnici i mali poduzetnici dobivaju mogu se koristiti za različite namjene.

Poduzetnici dobivene kredite mogu koristiti za:

-kupnju građevinskog i pripadajućeg zemljišta te uređenje infrastrukture

-kupnju, izgradnju, uređenje ili proširenje objekata

-nabavu opreme ili pojedinih dijelova opreme

-nabavu prijevoznih sredstava ili plovila u funkciji poduzetništva

-obrtna sredstva u funkciji investicije ili za unapređenje poslovanja (do 30%)

-refinanciranje postojećih nepovoljnih kredita korištenih za slične namjene

(http://www.poslovniforum.hr/info/krediti.asp).

Kredit ima značajne funkcije u odvijanju procesa društvene reprodukcije, a te su

funkcije slijedeće:

Prva je funkcija prikupljanje novčanih srdstava koja postoje u gospodarstvu,

disperzirana kod mnoštva subjekata. Ta sredstva banka prikuplja, koncentrira i

usmjerava putem kredita raznim zajmotražiteljima. Osnovna je funkcija kreditnog

sustava da se takva disperzirana sredstva, slobodna ili privremeno izvan uporabe,

čiji je izvor u raznim oblicima, mobilizira na nova mjesta njegove uporabe.

Druga je funkcija kredita kreiranje dodatnih depozita putem odobravanja kredita

komitentima koji svoje poslovanje pretežno obavljaju putem matične banke,

odnosno posluju s klijentima iste banke.

Treća funkcija sastoji se u tome da kredit omogućuje likvidnost, kontinuitet,

stabilnost i nesmetano odvijanje poslovnih procesa u poduzeću te uspostavljanje

ravnoteže ponude i potražnje na tržištu. Kredit zapravo omogućava da kupac

postane potrošač i u onim slučajevima kada nema dovoljno vlastitih sredstava.

Četvrta je funkcija podupiranje međunarodne razmjene i to financiranjem

pripreme izvoza, odnosno kreditiranjem izvoza na kraće ili duže vremensko

razdoblje. (Golijanin, 1975., str. 294.-299.)

22

4.3. Vrste kredita

Banke odobravaju veliki broj različitih vrsta komercijalnih kredita.

Podjelu kredita na vrste može se izvršiti prema različitim kriterijima od kojih su

najvažniji po predmetu na koji glase i u kojem moraju biti podmireni, po subjektima

koji odobravaju kredit, po duljini trajanja, prema svrsi za koju se daju, prema privrednoj

djelatnosti korisnika kredita, prema namjeni za koju se daju, prema pravnoj formi-

obliku kredita, prema načinu osiguranja kredita, prema državnoj rezidenciji davaoca

kredita (Katunarić, 1988., str.253.)

Jedna od podjela kredita je i s obzirom na ročnost te s obzirom na korisnike.

4.3.1. Vrste bankarskih kredita s obzirom na ročnost

Bankarske kredite, s obzirom na ročnost, dijeli se na: kratkoročne i dugoročne

(Veselica, 1995., str.314).

a) KRATKOROČNI KREDITI: Kratkoročni krediti se odobravaju na rok otplate do 12

mjeseci. Mogu se koristiti za financiranje različitih potreba tokom trajanja

proizvodnog ili prometnog ciklusa, odnosno do isporuke ili naplate robe po

trgovačkom poslu, kao i za ostale kratkoročne potrebe za obrtnim sredstvima ili za

premošćivanje kratkoročnih neusklađenosti u prilivu i odlivu sredstava

(http://www.unicreditbank.ba/home/wps/wcm/connect/ucb_ba/public/poduzetnici/kr

atkorocni_krediti/).

Podijela kratkoročnih poslovnih kredita:

Samolikvidirajući krediti za zalihe

Krediti za obrtni kapital

Financiranje gradnje u dijelu godine

Financiranje dilera vrijednosnicama

Financiranje maloprodaje

23

Krediti bazirani na imovini (Rose, 2003., str.549)

Ovisno o načinu odobravanja i korištenja kratkoročnih kredita, danih pokrića i tehnike

odobravanja kratkoročnih kredita u suvremenoj se praksi kratkoročnog kreditiranja

javljaju ove vrste kratkoročnih kredita:

Kontokorentni kredit

Akceptni kredit

Eskontni kredit

Lombardni kredit

Rambursni kredit

Avalni kredit ( Katunarić, 1988., str.255-256)

Kontokorentni krediti – banka ga odobrava u korist tekućeg računa komitenta.

Odobrenjem kredita banka dopušta korisniku izdavanje naloga plaćanja do određene

svote preko raspoloživog pokrića na tekućem računu (ulaz u “crveno”). Kamatu

korisnik plaća na iskorišteni dio kredita, a na neiskorišteni dio proviziju.

Eskontni kredit – osnovna mu je karakteristika što se daje na temelju nekog budućeg

potraživanja. U širem smislu je to bankovni posao kod kojeg banka kupuje određeno

potraživanje prije njegova dospijeća.

Akceptni kredit - kod ovoga oblika samo iznimno dolazi do isplate kreditnog iznosa

budući da banka (u ovom kreditnom poslu) svome komitentu akceptira mjenicu. Tim

postupkom banka postaje glavni dužnik - trasat te se obvezuje isplatiti mjenički iznos

ukoliko to ne učini njen izdavalac (trasant) odnosno tražitelj kredita. Na taj način

dodatno se povećava sigurnost naplate mjeničnog iznosa. Ujedno tražitelj kredita

eskontira tu mjenicu kod neke druge banke te tako dolazi do sredstava prije njena

dospijeća.

Rambursni kredit - Temelj ovog kratkoročnog kredita čine robni dokumenti (teretnica,

polica osiguranja i drugo). Važan je za trgovačku razmjenu te je i ujedno relativno čest

u međunarodnim poslovnim odnosima. U suštini to je akceptni kredit koji banka

odobrava uvozniku robe temeljem pokrića u robnim dokumentima.

24

Avalni kredit – njime banka osigurava tražiocu davanje avala na njegove mjenične

obveze do ugovorenog avalnog limita. Takvoj mjenici podiže se vrijednost, jer lakše

cirkulira u prometu i lakše se eskontira. U međunarodnoj razmjeni je česta i banke je uz

pokriće i proviziju daju svojim komitentima uvoznicima pri kupnji robe na kredit. U

takvim slučajevima se na mjenici koju izvoznik trasira na uvoznika, a uvoznik

akceptira, bankovnim avalom utvrđuje uvoznikov akcept i omogućuje izvozniku da

dođe do prvoklasne mjenice.

Lombardni kredit - Temelj ovog kreditnog posla je zalog realnih pokretnih vrijednosti.

Najčešće je to zlato, nakit, umjetničke kolekcije, numizmatika, vrijednosti papiri i druga

vrijedna pokretna dobra. Osnovicu za ovaj kreditni posao čini prometna, tržišna

vrijednost založene stvari. Zbog zaštite interesa vjerovnika iznos kredita je uvijek niži

od te, prometne vrijednosti zaloga. Prednost ovih kredita je i u činjenici da njegov

tražitelj ostaje vlasnik nad založenom stvari. U slučaju ne vraćanja kredita (s

pripadajućom kamatom i troškovima) vjerovnik prodaje založene efekte putem

licitacije. Iz ostvarene prodajne cijene podmiruje svoja potraživanja. Ukoliko se

prodajom ostvari veća cijena od odobrenog kredita taj iznos pripada dužniku, odnosno

vlasniku založene stvari.

b) DUGOROČNI KREDITI: Karakteristika dugoročnih kredita nije samo rok trajanja

dogovorenog kredita, nego i specifičnost i funkcije koje ima u odnosu na kratkoročne

kredite. Dugoročni krediti namjenjeni su financiranju investicija odnosno za proširenu

reprodukciju.

Dugoročno kreditiranje je u funkciji razvoja, no povećava novčanu masu budući da se

radi o prenošenju kupovne snage u načelu u profitabilne sektore. Da bi se donijela

isplativa odluka uz najmanji mogući rizik (optimalizacija rizika) davatelji kredita

trebaju raspolagati mogućnošću kompletne analize poslovanja tražitelja kredita, trebaju

istražiti mogućnosti plasmana robe ili usluga koje su predmet kreditiranja i drugo. Pored

toga davatelj kredita mora raspolagati s nizom analiza vezanih za troškove kreditirane

proizvodnje, treba poznavati okruženje tražitelja kredita odnosno mora raspolagati

podacima koji će garantirati sigurno, profitabilno, racionalno poslovanje i povrat

uloženih sredstava. Ujedno ovi krediti za razliku od kratkoročnih imaju i različitu

25

kamatnu stopu i drukčija pokrića. Uobičajeno je, s obzirom na njihove osobine,

dugoročne kredite dijeliti na hipotekarne i investicijske (http://www.moj-

bankar.hr/Kazalo/D/Dugoro%C4%8Dni-krediti).

Hipotekarni kredit – odobravaju se na osnovu zaloga nekretnina tražioca kredita. Imaju

rok dospijeća od deset do trideset godina. Visina odobrenog kredita ovisi o vrijednosti

nekretnine za čiju se izgradnju odobrava hipotekarni kredit. Ovisno o načinu otplate

kredita postoje krediti koji se otplaćuju po isteku ugovorenog roka u cjelokupnom

iznosu i krediti koji se otplaćuju po amortizacijskom planu putem anuiteta.

Investicijski krediti – namjenjeni su industrijskim poduzećima te drugim pravnim i

fizičkim osobama za financiranje prometa i razvoja industrije. Kreditiranje investicija

predstavlja najsloženije bankarske dugoročne poslove. Pored velikih rizika i dugoga

roka na koji se odobravaju najčešće i veliki iznos odobrenoga kredita predstavlja veliki

rizik. Investicijskim kreditiranjem danas se bave posebne, specijalizirane banke,

konzorciji banaka, ali i sve više međunarodne financijske institucije. Otplata kredita

ovisi o efikasnosti i rentabilnosti cjelokupnog poslovanja korisnika investicijskog

kredita, a ne o vrijednosti objekta koji se financira investicijskim kreditom.

4.3.2. Vrste bankarskih kredita s obzirom na korisnike

Krediti se osim prema ročnosti dijele i s obzirom na korisnike i to na kredite pravnim

osobama i kredite koji se odobravaju stanovništvu.

Krediti pravnim osobama: postoje kratkoročni i dugoročni krediti namjenjenji

pravnim osobama. Odobravaju se temeljem procjene boniteta i kreditne sposobnosti.

Kratkoročni krediti se odobravaju poslovnim subjektima za financiranje različitih

potreba tijekom njihovog poslovnog ciklusa za premošćivanje kratkoročnih

neusklađenosti u priljevu i odljevu novčanih sredstava. Banka može odobriti

kratkoročni kredit za financiranje neke od slijedećih namjena:

- Povremena potreba za obrtnim sredstvima:

klasični kredit za financiranje povremenih potreba za obrtnim sredstvima,

26

okvirni kredit po žiro-računu po principu tekućeg računa – za pravne osobe (s rokom

povrata do 6 mjeseci)

okvirni krediti po žiro-računu po principu tekućeg računa – za obrtnike (s rokom

povrata do 6 mjeseci)

- Nabava repromaterijala i opreme u zemlji i inozemstvu (mogućnost korištenja

deviznog kredita)

- Nabava robe široke potrošnje u zemlji i inozemstvu (http://banka-

kredit.bloger.index.hr/post/credo-banka--krediti-za-pravne-osobe/272356.aspx)

Dugoročni krediti se odobravaju poslovnim subjektima za financiranje ulaganja u stalna

sredstva i trajna obrtna sredstva. Postoje dugoročni krediti za trajna obrtna sredstva,

dugoročni investicijski krediti, hipotekarni krediti, dugoročni devizni krediti te

dugoročni turistički krediti.

Krediti namjenjeni stanovništvu: Bankarski krediti namjenjeni stanavništvu predstavljaju

ključni elemenat u rješavanju financijskih problema većine stanovnika u današnje vrijeme.

Može ih se klasificirati prema različitim kriterijima.

Jedna od podjela je na: kredite po tekućem računu, potrošačke kredite, kredite za

renoviranje i adaptaciju, potrošačke kredite osigurane depozitom, stambene kredite

(http://www.procreditbank.ba/new_bih/str.asp?id=142&broj=slika_17_krediti&menu=3

).

Kredit po tekućem računu- banka odobrava ovakav kredit na temelju stalnih priljeva

sredstava na tekući račun pri čemu utvrđuje njegovu maksimalnu visinu. Osobitost

ovoga kredita da komitent plaća kamatu samo na visinu angažiranih sredstava, a ne na

cjelokupni iznos odobrenog kredita.

Potrošački kredit- namjenjen je pojedincima, najčešće bez ili sa niskim kolateralom, za

osobne, obiteljske odnosno kućanske svrhe. Ima veliko gospodarsko značenje jer

omogućava potrošnju stanovništvu iznad njihove mogućnosti te na taj način omogućava

povećanje domaće potražnje. Potrošački krediti se odobravaju za točno definiranu svrhu

i to ih čini namjenskim kreditima.

27

Krediti za renoviranje i adaptaciju- namjenjeni su unapređenju kvalitete stanovanja.

Kao sredstvo osiguranja plaćanja uzima se hipoteka, polica osiguranja, zadužnica,

mjenica ili sudužništvo.

Potrošački krediti osigurani depozitom- to je jedna od vrsta potrošačkih kredita kod

koje se kao sredstvao osiguranja plaćanja uzima namjenski depozit.

Stambeni kredit- kredit kojim se financira kupnja, izgradnja, dogradnja ili uređenje

nekretnine, obično sa specificiranim anuitetima u razdoblju otplate. Kao sredstvao

osiguranja plaćanja uzimaju se različiti instrumente osiguranja kao npr. založno pravo

na imovinu, police osiguranja, jamci.

28

5. KREDITI ERSTE STEIERMÄRKISCHE BANKE d.d NAMJENJENI OBRTNICIMA I MALIM PODUZETNICIMA

Erste&Steiermärkische Bank d.d., Rijeka pod tim imenom posluje od 2003. godine, a

nastala je spajanjem Riječke banke d.d., Rijeka i Erste&Steiermärkische Bank d.d.,

Zagreb.

Erste&Steiermärkische Bank d.d., Zagreb, nastala je 2000. godine spajanjem triju

uspješnih regionalnih hrvatskih banaka: Bjelovarske, Trgovačke i Čakovečke banke.

Danas Erste&Steiermärkische Bank d.d. obuhvaća 133 poslovnice, uključivo 13

komercijalnih centara, 9 poduzetničkih i 9 profitnih centara za korporativne klijente te

bankomatske mreže od oko 615 bankomata. Erste Group ima 17 milijuna klijenta,

zapošljava oko 50 000 ljudi i posluje putem 3100 poslovnica u 8 država. Nalazi se među

top tri banke u Austriji, Češkoj, Slovačkoj, Rumunjskoj i Hrvatskoj.

Erste banka je u prvih devet mjeseci 2012. godine ostvarila pozitivne financijske

rezultata, unatoč zahtjevnim tržišnim okolnostima. Ukupna aktiva 30.09.2012. iznosila

je 57,6 mlrd. kuna, 1,1% više nego krajem 2011. godine.

Banka nudi niz financijskih rješenja i usluga svim kategorijama klijenata od štednje,

investicijskih ulaganja, kredita, savjetodavne usluge, leasing, osiguranja i dr.

Nude sve usluge i proizvode, od osobnih bankovnih računa (uključujući specijalizirane

račune za djecu i studente) do široke palete kredita, kartica, elektroničkih bankarskih

usluga (kontrola računa putem interneta, telefona, mobitela), proizvoda za ulaganja i

štednju, savjetovanja i proizvoda financijskog tržišta i osobnih bankarskih usluga.

Kao lider u brojnim bankarskim uslugama banka igra značajnu ulogu u korporativnom

segmentu, nudeći personalizirane proizvode, specijalizirane programe i savjetovanja za

poduzetnike, male i mikro poduzetnike, ali i velika poduzeća. Banka se posebno ističe

inovativnošću i brigom za klijente, pri čemu permanentno radi na proširenju usluga za

klijente kao i stalnom podizanju razine kvalitete. Tako je, primjerice,

Erste&Steiermärkische banka prva u Hrvatskoj uvela brojne inovacije u poslovanju,

poput kreiranja Facebook stranice i prve virtualne poslovnice hrvatske banke na toj

društvenoj mreži. Jedinstveni investicijsko-štedni proizvodi kreirani prema suvremenim

svjetskim trendovima te potrebama i interesima klijenata, također su našli mjesto među

brojnim financijskim uslugama koje banka nudi na hrvatskom tržištu.

29

U nastavku će biti opisano kratkoročno i dugoročno financiranje, zatim sam postupak

kreditiranja obrtnika i malih poduzetnika te na samom kraju analiza plasmana novčanih

sredstava putem kredita obrtnicima i malim poduzetnicima.

5.1. Kratkoročno financiranje

Kroz različite modele kratkoročnog financiranja Erste&Steiermärkische bank d.d.

nastoji svakodnevne i/ili povremene potrebe za novčanim sredstvima uskladiti s

prirodom i dinamikom poslovanja

(http://www.erstebank.hr/hr/Poslovni_subjekti/Mali_poduzetnici/Kratkorocno_financira

nje).

Kratkoročnim kreditima, odnosno kreditima s rokom povrata do godinu dana

prvenstveno se osiguravaju sredstva za prevladavanje kratkoročne potrebe za

likvidnošću (primjerice za isplatu plaća, plaćanje dobavljača) i obrtna sredstva.

U svojoj ponudi kratkoročnog financiranja Erste&Steiermärkische banka nudi okvirni

kredit po žiro računu, revolving kredit, kredit za izvozne poslove i pripremu izvoza,

kredit za obrtna sredstva, kratkoročni limit te kredit pokriven novčanim

depozitom/zalogom komisionih plasmana/ zalogom vrijednosnih papira.

5.1.1. Okvirni kredit

Okvirni kredit po poslovnom računu omogućava fleksibilno i jednostavno povlačenje

potrebnih likvidnih sredstava, a koristi se po načelu tekućeg računa građana.

Služi za financiranje povremenih potreba za dodatnim obrtnim sredstvima te za

povremeno održavanje likvidnosti. Ugovorena kamata na ovu vrstu kredita plaća se

samo na iznos sredstava (minusa) u korištenju.

U idućoj tablici su prikazani uvjeti okvirnog kredita.

30

Tablica 4: Uvjeti okvirnog kredita

Maksimalni iznos 50% prosječnih mjesečnih prihoda za društva, odnosno 50%

prosječnih mjesečnih primitaka za obrte i slobodna zanimanja

Rok povrata do 12 mjeseci

Način povrata kredita jednokratno (saldo na računu na dan dospijeća treba biti

pozitivan)

Izvor: Izrada studenta

5.1.2. Revolving kredit

Revolving kredit omogućuje korištenje i vraćanje kreditnih sredstava prema potrebama

klijenta. Kao i okvirni kredit možete ga se koristiti za financiranje povremenih potreba

za dodatnim obrtnim sredstvima te za povremeno održavanje likvidnosti.

Povlačenje sredstava iz odobrenog kredita brzo je i jednostavno: dovoljno je samo

financijskom zastupniku telefaksom ili e-mailom poslati popunjen Zahtjev za

korištenje sredstava revolving kredita sa naznačenim potrebnim iznosom unutar

odobrenog kredita, koji će u najkraćem mogućem roku biti prebačen na poslovni račun

klijenta.

Iduća tablica prikazuje uvjete revolving kredita.

Tablica 5: Uvjeti revolving kredita

Maksimalni iznos ovisno o bonitetu


Način povrata kredita sukcesivno prema želji klijenta, a najkasnije na dan dospijeća


31

5.1.3. Kredit za financiranje izvoza

Ovaj kratkoročni kredit namijenjen je financiranju pripreme i realizacije izvoznih

poslova omogućavajući izvoznicima uravnoteženi novčani tok te povećanje efikasnosti

poslovanja.

Kredit se odobrava vezujući se na JCD (Jedinstvenu carinsku deklaraciju), Ugovor o

izvozu, otkup loro akreditiva i sl. Budući da se kredit odobrava za konkretnu namjenu,

korisnik kredita dužan je u tijeku ili nakon korištenja kredita dostaviti dokaz o utrošku

sredstava (npr. prezentirati JCD, dokaz o naplati izvoza i sl.).

Slijedeća tablica prikazuje uvjete kredita za financiranje izvoza.

Tablica 6: Uvjeti kredita za financiranje izvoza

Maksimalni iznos do 100% JCD-a ili Ugovora o izvozu ili deviznog priljeva

(primjena SWIFT poruka), otvorenog loro akreditiva

Rok povrata do 12 mjeseci za kredite za pripremu uvoza i izvoza, odnosno do

150 dana za kredite za izvoz

Ostalo korisnik kredita je obvezan usmjeriti dogovoreni dio priliva

ostvarenog temeljem izvoza preko Banke


5.1.4. Kredit za obrtna sredstva

Kredit za obrtna sredstva omogućava financiranje obrtnih sredstava (nabavu zaliha,

plaćanje obveza dobavljačima i sl.) tj. povećanje prometa i prihoda uz stabilan novčani

tok.

U idućoj tablici prikazani su uvjeti kredita za obrtna sredstva.

32

Tablica 7: Uvjeti kredita za obrtna sredstva

Maksimalni iznos ovisno o bonitetu korisnika kredita



5.1.5. Kratkoročni limit

Erste&Steiermärkische bank d.d. odobava kratkoročni limit na rok do 12 mjeseci te se

unutar istog mogu koristiti:

sve vrste kratkoročnih proizvoda Banke (rok dospijeća do 12 mjeseci)

carinske garancije s rokom važenja do 1 godine i dodatnim respiro periodom od

3 odnosno 6 mjeseci

dugoročne činidbene garancije (za kvalitetu izvršenih radova, za dobro izvršenje

posla, ponudbene) s rokom važenja do 3 godine

Slijedeća tablica prikazuje uvjete kratkoročnog limita.

Tablica 8: Uvjeti kratkoročnog limita

Maksimalni iznos ovisno o bonitetu


Način povrata limit ističe jednokratno, a povrat svakog proizvoda ovisi o samom

proizvodu

Ostalo kratkoročni limit ne uključuje okvirni kredit po poslovnom računu


33

5.1.6. Kredit pokriven novčanim depozitom ili zalogom

Banka odobrava ove kredite s namjenom financiranja kratkoročnih potreba uz zalog

100% novčanog depozita (kunski ili devizni), komisionih plasmana plasiranih uz

garanciju Banke, vrijednosnih papira na kojima je banka jamac ili vrijednosne papire

koje je izdala ili po njima jamči RH.

U slijedećoj tablici su prikazani uvjeti kredita pokrivenih novčanim depozitom ili

zalogom.

Tablica 9: Uvjeti kredita pokrivenih novčanim depozitom ili zalogom

Maksimalni iznos

95% ponuđenog depozita, 95% nominalne vrijednosti, odnosno do

95% tržišne vrijednosti (ukoliko je tržišna vrijednost manja od

nominalne vrijednosti) za vrijednosne papire koje je izdala ili po

kojima jamči RH ili vrijednosne papire po kojima je Banka jamac



5.2. Dugoročno financiranje

Dugoročni krediti, odnosno krediti s rokom povrata duljim od godinu dana, odobravaju

se za izgradnju novih pogona, poslovnih prostora, kupnju strojeva, novih vozila i slično

i to se u pravilu odobravaju na rok do 10 godina (osim kredita iz linije HBOR-a,

odnosno kredita u suradnji s Ministarstvima Vlade Republike Hrvatske gdje je rok

dospijeća za neke linije i do 20 godina) te za trajna obrtna sredstva - na rok do 5 godina.

Visinu kamatne stope i naknade za sve oblike financiranja određuju nadležna tijela

Banke prema zakonu o visini kamatnih stopa i naknada, a u skladu s bonitetom klijenta,

kontribucijom u prihodima banke, instrumentima osiguranja i dosadašnjim iskustvima u

radu s klijentom

34

(http://www.erstebank.hr/hr/Poslovni_subjekti/Gospodarstvo/Dugorocno_financiranje).

U dugoročno financiranje spadaju investicijski krediti, krediti za trajna obrtna sredstva,

građevenski krediti, turistički krediti, hipotekarni krediti te kredit pokriven depozitom i

zalogom.

5.2.1. Investicijski kredit

Investicijski krediti namijenjeni su za srednjoročno i dugoročno financiranje

investicijskih projekata ili programa u cilju kreiranja, modernizacije, ekspanzije i

diversifikacije granskih i proizvodnih postrojenja, investiranje u poslovne prostore,

skladišne prostore, građevinska zemljišta, vozni park, plovila i ostala osnovna sredstva.

Također, u svrhu financiranja početnih ili dodatnih obrtnih sredstava u funkciji

pokretanja investicijskog projekta maksimalno do 20% iznosa kredita. Izostanak

kvalitetnog srednjeročnog, odnosno dugoročnog poslovnog plana te ročna

neusklađenost izvora financiranja i predmeta investicije, može dovesti kod ovakve vrste

kredita do skupih pogrešaka pri strukturiranju investicijskih ulaganja.

Iduća tablica prikazuje uvjete investicijskog kredita.

Tablica 10: Uvjeti investicijskog kredita

Iznos kredita ovisi o visini investicije i vlastitog učešća; maksimalno 80%

ukupne vrijednosti investicije

Maksimalni rok

dospijeća

do 10 godina (mogućnost počeka do 24 mjeseca, koji je uključen u

rok otplate)

Povrat kredita mjesečni, kvartalni, polugodišnji anuiteti/rate

Ostalo uz zahtjev, klijent je obvezan priložiti investicijski elaborat o

ulaganju odnosno poslovni plan za manje iznose kredita


35

5.2.2. Kredit za trajna obrtna sredstva

Ovi krediti omogućuju klijentima financiranje trajnih obrtnih sredstava potrebnih za

kvalitetno svakodnevno poslovanje, tj. povećanje prometa i prihoda uz stabilan novčani

tok.

U idućoj tablici su prikazani uvjeti kredita za trajna obrtna sredstva.

Tablica 11: Uvjeti kredita za trajna obrtna sredstva

Iznos kredita ovisno o bonitetu korisnika kredita

Maksimalni rok

dospijeća

do 7 godina (mogućnost počeka do 12 mjeseci, koji je uključen u

rok otplate)

Povrat kredita mjesečnim, kvartalnim, polugodišnjim anuitetima/ratama ili

jednokratno

Ostalo uz zahtjev, korisnik je obvezan dostaviti i skraćeni poslovni plan


5.2.3. Građevinski kredit

Ovim se kreditom financiraju projekti gradnje stambenih i poslovnih objekata

namijenjenih isključivo daljnjoj prodaji na tržištu. Kredit se pušta u tečaj sukcesivno u

tranšama prema građevinskim situacijama ovjerenim od strane stručnog nadzornog

organa, prema fakturama dobavljača u svrhu investicije, na račun korisnika kredita.

Prednosti takvog oblika kreditiranja su višestruke:

zatvaranje financijske konstrukcije projekta uz minimalni vlastiti udio

kreiranje modela financiranja sukladno karakteristikama projekta i potrebama

investitora

stručna pomoć u realizaciji cjelokupnog projekta gradnje i prodaje komercijalnih

nekretnina

36

financiranje prodaje posebnih dijelova putem različitih modela namjenskih

kredita za građane i pravne osobe

Iduća tablica prikazuje uvjete građevinskog kredita.

Tablica 12: Uvjeti građevinskog kredita

Iznos kredita ovisi o visini investicije i vlastitog učešća

Maksimalni rok

dospijeća do 3 godine

Povrat kredita jednokratno iz prodaje sagrađenog objekta, a iznimno u kvartalnim

odnosno mjesečnim anuitetima ili ratama


5.2.4. Turistički kredit

Namjena ovih kredita je kupnja ili izgradnja novih, adaptacija, dogradnja ili

rekonstrukcija postojećih turističkih kapaciteta (mini-hotela, apartmana, soba, kampova,

restorana, sportskih i drugih objekata i sl.) u svrhu obavljanja turističke djelatnosti,

uređenje i opremanje postojećih turističkih kapaciteta, nabavka plovila ili druge opreme

u svrhu iznajmljivanja za turizam te refinanciranje namjenskih turističkih kredita

odobrenih u drugim bankama.

Slijedeća tablica prikazuje uvjete turističkog kredita.

37

Tablica 13: Uvjeti turističkog kredita

Iznos kredita ovisi o visini investicije i vlastitog učešća

Maksimalni rok

dospijeća do 15 godina, uz mogućnost počeka do 24 mjeseca

Povrat kredita mjesečnim, kvartalnim, polugodišnjim anuitetima/ratama ili

jednokratno

Ostalo - za osnovna sredstva: minimalno 70% iznosa kredita

- za obrtna sredstva: maksimalno do 30% iznosa kredita


5.2.5. Hipotekarni kredit

Služi za dugoročno (eventualno kratkoročno) financiranje kupovine nekretnine, kao i

nabavku opreme, strojeva, odnosno vozila.

U idućoj tablici će biti prikazani uvjeti hipotekarnog kredita.

Tablica 14: Uvjeti hipotekarnog kredita

Iznos kredita ovisno o procijenjenoj tržišnoj vrijednosti ponuđene nekretnine

Maksimalni rok

dospijeća do 10 godina (uz mogućnost počeka do 24 mjeseca)

Povrat kredita mjesečni, kvartalni, polugodišnji anuiteti/rate

Ostalo prema Odluci o visini kamatnih stopa i naknada Sektora građanstva


38

5.2.6. Kredit pokriven depozitom i zalogom

Banka odobrava ove kredite s namjenom financiranja dugoročnih potreba u situacijama

gdje fizička odnosno pravna osoba nudi 100% osiguranje deviznim novčanim

depozitom, kunskim novčanim depozitom uz valutnu klauzulu, zalogom komisionih

plasmana plasiranih uz garanciju banke, zalogom vrijednosnih papira po kojima je

banka jamac ili zalogom vrijednosnih papira izdanih od strane RH.

Iduća tablica se odnosi na uvjete kredita pokrivenog zalogom i depozitom.

Tablica 15: Uvjeti kredita pokrivenog depozitom i zalogom

Iznos kredita

95% ponuđenog depozita, 95% nominalne vrijednosti, odnosno do

95% tržišne vrijednosti (ukoliko je tržišna vrijednost manja od

nominalne vrijednosti) za vrijednosne papire koje je izdala ili po

kojima jamči Republika Hrvatska ili vrijednosne papire po kojima je

banka jamac

Maksimalni rok

dospijeća do 10 godina


5.3. Postupak kreditiranja obrtništva i malog poduzetništva

Tražitelj kredita na samom početku mora definirati željeni iznos kredita, namjenu i

planiranu dinamiku povrata kredita, zatim opisati razlog ulaska u investiciju i dodatnu

vrijednost koja se iz nje očekuje te definirati vlastiti udio u investiciji, dok je na banci

utvrditi kreditnu sposobnost klijenta.

Zahtjev za kredit prvi je korak u posuđivanju novčanih sredstava od banke. Ako banka

taj zahtjev ocijeni povoljno, podnosilac zahtjeva i banka zaključit će ugovor o kreditu i

banka će podnosiocu zahtjeva doznačiti ugovorena novčana sredstva (Ivanović, 1994.,

str. 293).

39

Kreditna sposobnost je sposobnost ispunjenja obveza u vezi s pojedinim plasmanom,

izvršenja novčane, odnosno druge ugovorne obveze od strane klijenta. Ocjenu kreditne

sposobnosti donosi banka prema svojoj diskrecijskoj procjeni koju nije dužna

obrazložiti. Ocjenjivanje kreditne sposobnosti obvezan je postupak i osnova za

odobravanje svakog kreditnog zahtjeva (http://www.erstebank.hr/hr/Opci_uvjeti).

Postupak kredititranja započinje razgovorom referenta iz banke i klijenta-tražitelja

kredita. Na tom razgovoru se utvrđuje da li je klijent početnik ili je duže vrijeme

poduzetnik, odnosno obrtnik te mora postojati barem jedna porezna prijava iz koje se

vidi kreditna sposobnost klijenta - dohodak mora pokrivati ratu kredita 120%. Ukoliko

klijent zadovoljava te početne uvjete počinje se s prikupljanjem potrebne

dokumentacije. Potrebno je ukratko opisati i povijesni razvoj dužnika te navesti

vlasničku strukturu.

Dokumentacija koja se prilaže uz kreditni zahtjev:

Fotokopija Rješenja o upisu društva u sudski regista Trgovačkog suda, sa svim

statusnim promjenama ili izvadak iz sudskog registra Trgovačkog suda s podacima o

registraciji društva ne stariji od 30 dana-za poduzeća; fotokopija obrtnice, Rješenje o

upisu u obrtni registar, fotokopije rješenja o svim statusnim promjenama-za obrte

Obavijest o razvrstavanju djelatnosti prema NKD koja nije starija od 3 mjeseca

Kopija osobne iskaznice vlasnika obrta ili direktora poduzeća

Potvrda o OIB-u

Ovjereni godišnji statistički izvještaji za protekle tri godine

Zadnji ovjereni kvartalni statistički izvještaj

Financijska izvješća za protekle tri godine

BON2 orginal ili kopiju ovjerenu na FINA-i za žiro-račune koje klijent ima u drugim

bankama

Potvrda o stanju poreznog duga

40

Gruntovni izvadak za nekretnine koje se daju u zalog ili knjižicu vozila za motorna

vozila

Procjena vrijednosti pokretnine ili nekretnine koje se daju u zalog od strane

ovlaštenog bankovnog procjenitelja

Polica osiguranja za pokretnine ili nekretnine vinkulirana u korist banke

Poslovni plan ili investicijski elaborat kod investicijskih kredita koji prelaze iznos od

50 000 €

Ispunjeni obrasci: kreditni zahtjev, popis kupaca u zemlji i inozemstvu, primljeni i

dani krediti, tablica instrumenata osiguranja i ostalih obveza, te izjave o statusu i

vlasništvu i vlasništvu solidarnog jamca

Temeljem prikupljene dokumentacije vrši se analiza kreditne sposobnosti i

procjenjivanje kreditnog rizika koji uključuje:

- Valutni rizik

- Tržišni rizik – kakva je zasićenost tržišta određenim proizvodom ili granom

djelatnosti, da li je loša naplata u djelatnosti

- Proizvodni rizik – kakva je tehnološka razina proizvodnje, položaj poduzeća u

lancu proizvodnje, veličina proizvodnih kapaciteta, ovisnost o posebnom energentu,

kadrovi u proizvodnji...

- Prodajni rizik – rizici vezani uz cjenovnu politiku (pritisak na marže, orjentacija na

najmanji trošak, kvaliteta proizvoda, popusti i rabati), distribucijski kanali,

proizvodnja za poznatog kupca ili za skladište, koncesije, ulaganja u marketing u

odnosu na konkurenciju i utjecaj na prodaju, naplata potraživanja..

- Upravljački rizik

- Ostale rizike koji mogu ugroziti poslovanje dužnika (sudski sporovi, obustava

isplate štete...)

Kod kratkoročnih kredita do iznosa od 25 000€ kao instrumenti osiguranja uzimaju se

mjenice obrta uz solidarno jamstvo vlasnika koji daje osobnu bianco mjenicu i

41

zadužnice obrta ili poduzeća. Kod iznosa koji prelaze 25 000€ kao sredstvo osiguranja

uzima se hipoteka na nekretninu (kuće, stanovi, poslovni prostori...), fiducija pokretnina

(vozila, strojevi, oprema), depoziti pravnih i fizičkih osoba, garancije banaka, cesije.

Kratkoročni krediti odobravaju se u visini jednog primanja na bazi financijskih izvješća

za proteklo razdoblje.

Odobravanje kredita ide ovisno o bonitetu poduzeća ili obrta. Utvrđuje se kreditni

rejting na bazi financijskih izvješća i prethodnog ponašanja klijenata u otplati kredita u

banci ako je postojao predhodno bilo kakav kredit. Ako se radi o obrtu, obrt ne smije

biti u blokadi posljednjih 6 mjeseci i nesmije imati porezni dug veći od dozvoljenog

standardima banke kako bi bilo moguće odobrenje kredita. U postupku odobravanja

kredita radi se kreditna analiza, obrađuje kreditni zahtjev i to se sve upućuje na

nadležno tijelo odlučivanja ovisno o rejtingu, iznosu kredita, blanko izloženosti.

U idućoj tablici su prikazani podaci koji se analiziraju prilikom obrade kredita.

Tablica 16. Analiza financijskih pokazatelja

Red.

br.

Poslovni primici God

2011

God

2012

God

2013

Index

x3/x2

1. Primici naplaćeni u gotovini i čekovima

2. Primici naplaćeni putem žiro-računa

3. Ostali primici (u naravi, protuuslugama i dr.)

4. PDV u primicima

5. UKUPNI PRIMICI

6. Izdaci isplaćeni u gotovini

7. Izdaci isplaćeni putem žiro-računa

8. Ostali izdaci

9. PDV u izdacima

10. UKUPNI POSLOVNI IZDACI

11. Izdaci amortizacije

12. Izdaci zaštitne kamate

13. UKUPNI IZDACI

DOHODAK ILI GUBITAK

Porez na dohodak

Dohodak poslije oporezivanja


42

Korištenje kredita:

Kratkoročni krediti se koriste ovisno o namjeni prema nalogu klijenta, npr. okvirni

krediti po računu koriste se po principu tekućeg računa, revolving se koristi na

način da se sredstva puštaju na račun na zahtjev klijenta i koristi se sukcesivno i na

isti način se može i vraćati. Za sve kratkoročne kredite rok vraćanja je 12 mjeseci.

Dugoročni krediti se koriste prema interesima klijenata ili se sredstva puštaju na

račun ili se prosljeđuju namjenski.

Otplata kredita može biti jednokratno što je praksa za kratkoročne kredite ili u

anuitetima (mjesečnim, tromjesečnim, polugodišnjim, godišnjim) za dugoročne kredite.

Naplata kredita:

- Ukoliko klijent nije u mogućnosti platiti dug (ratu) u roku, poduzimaju se radnje za

naplatu prema propisanim procedurama naplate. Najprije se klijenta upozorava

putem telefona, potom slijedi prva opomena, a nakon toga se aktiviraju instrumenti

naplate (prvo zadužnica, a zatim se aktiviraju jamci ), a u krajnjoj nuždi provode se

radnje za prisilnu naplatu – prodaja nekretnina i pokretnina koje su dane kao zalog.

Primjer obračuna kreditnih obveza:

Uvjeti kredita:

Visina kredita: 700 000,00 kn

Kamatna stopa: 7,00%

Otplatni rok: 10 godina

Broj obroka: 120

43

Tablica 17. Plan otplate kredita

God. Mjesec Otplata Kamata Ostatak duga Anuitet

2012. 1 0,00 0,00 700 000,00 0,00

2012. 2. 5833,33 3957,90 694 166,67 9791,23

2012. 3. 5833,33 3924,92 688 333,34 9758,25

2012. 4. 5833,33 3891,94 682 500,01 9725,27

2012. 5. 5833,33 3858,95 676 666,68 9692,28

2012. 6. 5833,33 3825,97 670 833,35 9659,30

2012. 7. 5833,33 3792,99 665 000,02 9626,32

2012. 8. 5833,33 3760,01 659 166,69 9593,34

2012. 9. 5833,33 3727,02 653 333,36 9560,35

2012. 10. 5833,33 3694,04 647 500,03 9527,37

2012. 11. 5833,33 3661,06 641 666,70 9494,39

2012. 12. 5833,33 3628,08 635 833,37 9461,41

...

2021. 11. 5833,33 98,95 11 667,06 5932,28

2021. 12. 5833,33 65,97 5833,73 5899,30

2022. 1. 5833,33 32,98 0,00 5866,71

UKUPNO: 700 000,00 239 453,10 939 453,10


44

6. ZNAČAJ KREDITIRANJA OBRTNIŠTVA I PODUZETNIŠTVA ZA ERSTE STEIERMÄRKISCHE BANKU d.d

Kreditiranje obrtništva i poduzetništva čine važan segment poslovanja svake banke, pa

tako i Erste banke. To je jedan od temeljnih poslova svake poslovnice i iako se

spominje važnost za obrtnike i poduzetnike i banka ima višestruke koristi od

kreditiranja koje će biti navedene u nastavku teksta. U nastavku će također biti prikazani

financijski izvještaji za 2011. i 2012. godinu.

6.1. Obilježja poslovanja Erste banke

Kako bi se što bolje predočilo uspješno poslovanja Erste banke i važnost kreditiranja ne

samo za obrtnike i poduzetnike, već i za samo poslovanje banke, bit će prikazane tablice

aktive i pasive, računa dobiti i gubitka za 2011. godinu i 2012. godinu, zajedno sa

strukturom i indeksima.

Iduća tablica prikazuje aktivu Erste banke u 2011. godine i 2012. godini na dan 31.12.

zajedno s indeksom i strukturom.

45

Tablica 18. Aktiva Erste Steirmärkische banke d.d u 2012. i 2011. na dan 31.

prosinca u milijunima kuna

31.12.2011. 31.12.2012.

OPIS STANJE STRUKTURA

%

STANJE STRUKTURA

%

INDEKS

2012/2011

IMOVINA

Novac i sredstva kod

centralnih banaka

7.045 12,35 7.459 12,75 105.88

Potraživanja od drugih banaka

1.438 2,52 2.507 4,28 174.33

Repo krediti 157 0,28 899 1,54 572.61

Derivatna financijska

imovina

92 0,16 113 0,19 122.83

Finan.imovina namjenjena

trgovanju

122 0,21 56 0,09 45.90

Fin.imovina iskazana po fer

vrijednosti kroz RDG

50 0,09 - - -

Krediti i potraživanja od klijenata

39.425

69,12 38.844 66,38 98.53

Fin.imovina raspoloživa za prodaju

6.315 11,07 5.956 10,18 94.32

Fin.imovina koja se drži do dospijeća

366 0,64 685 1,17 187.16

Ulaganja u ovisna i

pridružena društva

1300 2,28 1300 2,22 100,00

Nekretnine i oprema 407 0,71 386 0,66 94.84

Nematerijalna imovina 50 0,09 47 0,08 94.00

Ulaganja u nekretnine - - - - -

Odgođena porezna imovina 93 0,16 38 0,06 40.86

Ostala imovina 166 0,32 229 0,40 137.95

Ukupna imovina 57.035 100,00 58.519 100,00 102.60

Izvor: Izrada studenta prema podacima Erste Steiermärkische banke d.d

Ukupna imovina Erste banke se povećala s 57.035 milijuna kn u 2011. na 58.519

milijuna kn u 2012. godini što je povećanje za 2,6 postotnih poena.

Najveći dio imovine u 2012. čini novac i sredstva kod centralnih banaka s 12,75% u

ukupnom udjelu u imovini te krediti i potraživanja od klijenata u koje spadaju i dani

krediti obrtnicima i poduzetnicima.

Krediti komitentima u 2012. godini čine 66,38% ukupne imovine Erste banke, iz čega

se može zaključiti da je kreditiranje važan segment bankovnog poslovanja. Krediti i

potraživanja od klijenata su se smanjili za 1,47 postotni poen u 2012. u odnosu na 2011.

Najveći porast u 2012. godini u odnosu na prethodnu 2011. godinu bilježe repo krediti i

to za velikih 472,61 postotnih poena, vjerojatno jer su najsigurniji za vraćanje radi

državnih i korporativnih vrijednosnih papira koji služe kao zalog.

46

Najveći pad u 2012. godini s obzirom na 2011. bilježi financijska imovina namjenjena

trgovanju s 122 milijuna kuna koliko je iznosila u 2011. na 56 milijuna kuna u 2012.

što je pad za 54,1 postotnih poena.

Ulaganja u ovisna i pridružena društva se nisu mijenjala. Banka nije ulagala u

nekretnine ni u 2011. niti u 2012. godini vjerojatno zbog nestabilnog tržišta

nekretninama i velikog broja nekretnina koje posjeduje uslijed uzimanja klijentima koji

nisu izvršavali svoju obvezu plaćanja rata kredita, a kao jamstvo su dali hipoteku na

nekretninu.

Iduća tablica prikazuje pasivu, strukturu dijelova pasive, te indekse promjena Erste

banke na dan 31. prosinca u 2012. i 2011. godini.

Tablica 19. Pasiva Erste Steiermärkische banke d.d u 2012. i 2011. na dan 31.

prosinca u milijunima kuna

31.12.2011. 31.12.2012.

OPIS STANJE STRUKTURA

%

STANJE STRUKTURA

%

INDEKS

2012/2011

OBVEZE

Obveze prema drugim

bankama

16.882 29,60 16.830 28,75 99,69

Primljeni repo krediti 500 0,88 1.369 2,34 273,80

Derivatne financijske obveze 136 0,24 147 0,25 108,08

Financijske obveze iskazane

po fer vrijednosti kroz RDG

40 0,07 - - -

Obveze prema klijentima 31.787 55,73 31.618 54,13 99,46

Izdane obveznice i ostala

pozajmljena sredstva

3 0,00 303 0,52 10100,00

Tekuća porezna obveza - - - - -

Odgođena porezna obveza - - - - -

Ostale obveze 330 0,47 325 0,58 98,48

Rezerviranja 98 0,17 116 0,19 118,37

Izdani podređeni instrumenti 846 1,48 848 1,45 100,23

Ukupno obveze 50.556 88,64 51.622 88,21 102,11

KAPITAL

Dionički kapital 1.698 2,78 1.698 2,90 100,00

Kapitalna dobit 1.802 3,16 1.802 3,08 100,00

Zadržana dobit 2.905 5,09 3.212 5,49 110,57

Ostale rezerve (83) 0,14 166 0,28 66,67

Ostale kapitalne rezerve 91 0,16 85 0,15 93,41

Ukupno kapital raspoloživ dioničarima banke

6.413 11,36 6.963 11,78 108,58

Nekontrolirajući interes - - - - -

Ukupno kapital 6.413 11,36 6.963 11,78 108,57

UKUPNO OBVEZE I

KAPITAL

57.035 100,00 58.519 100,00 102,60


47

Pasiva banke, odnosno ukupan kapital i obveze su se povećali u 2012. godine u odnosu

na prethodno razdoblje s 57.035 milijuna kuna u 2011. na 58.519 milijuna kuna u 2012.

godini, odnosno za 2,6 poena.

Najveći dio obveza u 2012. čine obveze prema klijentima – 54,13%, među koje spadaju

isplate kamata na oročena sredstva.

Najveći porast unutar obveza u 2012. godini u odnosu na 2011. bilježe izdane

obveznice i ostala pozajmljena sredstva, koje je banka vjerojatno koristila kako bi

prikupila sredstva za prevaljivanje tekuće krize i loše gospodarske situacije na tržištu.

Dionički kapital i kapitalna dobit nisu se mijenjali u 2012. godini u odnosu na 2011.

godinu, dok tekućih i odgođenih poreznih obveza, kao i nekontrolirajućeg interesa nije

bilo ni u 2011. niti u 2012. godini.

Slijedeća tablica prikazuje račun dobiti i gubitka Erste banke u 2011. i 2012. godini.

48

Tablica 20. Račun dobiti i gubitka Erste Steiermärkische banke d.d u 2011. i

2012. godini u milijunima kuna

Opis 2011 2012 Index

2012/2011

Prihodi od kamta 3.265 3.470 106,28

Rashodi od kamata (1.525) (1.821) 119,41

Neto prihod od kamata 1.740 1.649 94,77

Prihodi od naknada i provizija 432 447 103,34

Rashodi od naknada i provizija (123) (131) 106,50

Neto prihod od naknada i provizija 309 316 102,27

Neto dobit od trgovanja 144 139 103,60

Ostali prihodi iz poslovanja 58 111 191,38

Prihod od redovnog poslovanja 2.251 2.215 98,40

Troškovi zaposlenih (412) (411) 99,76

Ostali troškovi iz poslovanja (381) (403) 105,77

Amortizacija dugotrajne materijalne imovine (34) (34) 100,00

Amortizacija dugotrajne nematerijalne imovine (16) (16) 100,00

Rashodi iz redovnog poslovanja (843) (864) 102,49

Dobit prije rezerviranja za guitke, udjele u rezultatu

pridruženih društava i poreza na dobit 1.408 1.351 95,95

Gubici od umanjenja vrijednosti kredita i

potraživanja i ostale imovine

(578) (733) 78,85

Gubici od umanjenja vrijednosti financijske imovine (15) (2) 13,33

Ostala rezerviranja (12) (18) 150,00

Rezerviranja za kredite, gubitke financijske imovine

i ostala rezerviranja

(605) (753) 124,46

Udio u dobiti pridruženih društava - - -

Dobiti prije oporezivanja 803 598 74,47

Porez na dobit (152) (115) 75,66

Neto dobit tekuće godine 651 483 74,19

Zarada po dionici 43,51 34,45 79,17


Iz računa dobiti i gubitka vidljivo je da je Erste banka poslovala u 2012. godine s

dobitkom usprkos zahtjevnim tržišnim okolnostima. To pokazuje da je banka zadržala

stabilnu razinu profitabilnosti. Dobitak u 2012. godini je iznosio 483 milijuna kuna,

što je manje od 2011. kada je iznosio 651 milijun kuna; dobit se smanjila za 25,81

postotnih poena. Razlog tome su vjerojatno lošiji tržišni uvjeti i gospodarska situacija

u Hrvatskoj.

Prihodi od redovnog poslovanja u 2011. i 2012. činili su najveći dio od svih ukupnih

prihoda. Na drugom mjestu su prihodi od kamata koji su se smanjili u 2012. u odnosu

na prethodnu 2011. godinu za 5,23 postotna poena zbog povećanja rashoda od kamata

koje je bilo veće od povećanja prihoda od kamata.

49

Prihodi od kamata obračunavaju se po načelu nastanka na temelju nepodmirene glavnice

i po efektivnim kamatnim stopama koje su u primjeni, a koje predstavljaju stopu kojom

se procijenjeni budući novčani priljevi diskontiraju tijekom očekivanog vijeka

financijske imovine do njenog neto knjigovodstvenog iznosa. Prihodi od kamata

uključuju kupone zarađene temeljem ulaganja u vrijednosnice i ostala ulaganja s fiksnim

prihodom, kao i obračunati diskont i premiju na trezorske zapise i druge diskontirane

instrumente.

Banka nije ulagala u podružnice, niti u pridružena društva, tako da su prihodi iz te

kategorije izostali.

Najveće smanjenje u 2012. godini u odnosu na 2011. godinu imaju gubici od umanjenja

vrijednosti financijske imovine i to za 86,67 postotnih poena.

Lošija slika financijskog rezultata Erste banke u 2012. godini rezultat je ozbiljne

cjelokupne ekonomske situacije, ali je očito da je banka bila pripremljena na ozbiljnu

gospodarsko stanje u državi i da je poduzela određene mjere kako bi ipak 2012. godinu

završila s pozitivnim financijskim rezultatom, odnosno što uspješnije.

6.2. Kreditno poslovanje Erste Steieremärkishe banke s obrtima i poduzećima

U segmentu poslovanja s poslovnim subjektima dominantna je potražnja za

kratkoročnim kreditima, kreditima za likvidnost te kreditima za restrukturiranje

postojećih obveza. Tijekom 2012. godine bila je zamjetna nešto brža dinamika

kreditiranja segmenta poduzeća, uz nastavak potražnje javnih poduzeća i oporavak

potražnje privatnih poduzeća. Iako u strukturi kredita još uvijek dominiraju krediti za

obrtna sredstva u posljednje vrijeme primjećuje se lagani oporavak potražnje za

investicijskim kreditima u pojedinim gospodarskim granama, primjerice u području

obnovljivih izvora energije. Od početka 2012. godine banka je još intenzivnije fokusirana

na segment malog i srednjeg poduzetništva te praćenje kvalitetnih projekata koji potiču

razvoj realnog sektora i rast zaposlenosti u tom segmentu. Banka tako prati sve kvalitetno

50

pripremljene, isplative projekte i poseban naglasak, između ostalog, stavlja na projekte

koji potiču proizvodnju namijenjenu izvozu, turizam i obnovljive izvore energije. To su

ujedno i djelatnosti kod kojih je primjećena relativno povećana potražnja za

financiranjem.

Na dan 31.12.2012. godine bilo je dano kredita trgovačkim društvima u iznosu od

20.624.186.090 kuna, što je više od stanja na dan 31.12.2011. kada je taj iznos bio

20.198.786.090 kuna. Povećanje danih kredita bilo je za 2,1 postotnih poena.

Nedospjele kamate i naknade u 2012. iznosile su 287.543.620 kuna, dok su dospijele

kamate i naknade iznosile 453.527.558 kuna.

Kamate na kredite klijentima u 2012. iznosile su 3.198.578.531 kuna, dok u 2011.

3.200.861.126 kuna, što je za 0,06 postotnih poena manje.

Kamatni prihodi od vrijednosno usklađene imovine-kredita klijentima iznosili

113.946.768 su kune na dan 31.12.2012. Na dan 31.12.2011. kamatni prihodi od

vrijednosno usklađene imovine-kredita klijentima iznosili su 87.985.346 kuna.

Povećanje iznosi 29,5 postotnih poena, iz čega je vidljivo da je rasla potražnja za

kreditima u 2012. godini.

Ukupni tržišni udio u kreditima gospodarstvu u 2011. godini iznosi 14,33% i povećao se

sa 13,10%, koliko je iznosio na dan 31.12.2010. Tržišni udio kredita poduzećima također

je porastao sa 14,35% koliko je iznosio krajem 2010. godine, na 14,61% koliko iznosi

krajem 2011. godine.

Ukupni krediti banke na dan 31.12.2012. iznosili su 38,8 milijardi kuna, što je za 1,5%

manje u odnosu na kraj 2011. godine, kada su iznosili 39,4 milijarde kuna. Smanjenje

ukupnih kredita rezultat je općenito smanjene potražnje za novim kreditiranjem na

tržištu, što je posljedica trenutačnih tržišnih okolnosti i objektivne gospodarske

situacije. Neovisno o tome, banka i dalje bilježi rast tržišnih udjela u tom segmentu

poslovanja.

51

Krajem 2012. godine tržišni udio u kreditiranju gospodarstva iznosio je 14,9%, dok u

segmentu kreditiranja poduzeća 15,9%.

Na idućem grafikonu će biti prikazano kretanje tržišnog udjela kredita Erste banke u

periodu između 31.12.2008. i 31.12.2012.

Grafikon 6. Tržišni udio kredita gospodarskih subjekata Erste banke od

31.12.2008. do 31.12.2012. godine

Izvor: Izrada studenta prema podacima Erste banke

Iz grafa se uočava lagani pad tržišnog udjela kredita gospodarskim subjektima u 2010.

godini čemu je razlog vjerojatno loša gospodarska situacija u državi, dok se već u 2011.

bilježi porast za više od 1 postotnog poena kao i u 2012. godini kada je iznosio 14,9%.

U idućem grafu će biti prikazana struktura bruto kredita u Erste banci.

52

Grafikon 7. Struktura bruto kredita Erste banke u 2011. godini

Izvor:

http://www.erstebank.hr/hr/O_nama/Financijska_izvjesca/Financijska_izvjesca_2011.

Na grafu je prikazana strukrura bruto kredita za 2010. i 2011. godinu. U obje godine u

velikoj većini dominiraju krediti dani pravnim osobama, znači poduzetnicima te

obrtima. Iz toga se može zaključiti da su obrtnici i poduzetnici najveći korisnici

bankovnih usluga, posebice usluga kreditiranja i čine važan segment bankovnog

poslovanja.

6.3. Analiza plasmana novčanih sredstava Erste Steiermärkische bank

putem kredita obrtnicima i malim poduzećima

Erste banka prepoznala je važnost kreditiranja malog poduzetništva i obrta i na taj način

pokretanja Hrvatskog gospodarstva.

Svim klijentima koji nemaju uvjet dobivanja kredita radi neadeakvatih instrumenata

osiguranja omogućuje povoljnije podizanje kredita. Banka osigurava kredite putem

sustava državnih jamstava koja se odnose na osiguranje povrata dijela glavnice kredita

odobrenih malim gospodarskim subjektima.

53

Erste banka kontinuirano traži i prati kvalitetne projekte kako bi poduprjela zdrave

poduzetničke inicijative i gospodarski razvoj u danim objektivnim okolnostima

(http://liderpress.hr/tvrtke-i-trzista/poslovna-scena/------erste-banka-poduzetnicima-

omogucava-laksi-pristup-financiranju/).

Idući grafikon prikazuje ukupnu aktivu Erste banke u periodu između 2008. i 2012.

godine.

Grafikon 8. Ukupna aktiva Erste banke u razdoblju od 2008. do 2012. godine

Izvor: Izrada studenta prema Erste Steiermärkische bank

Iz gornjeg grafikona je uočljivo da se aktiva banke konstantno povećavala u periodu

između 2008. – 2012. godine, što znači su su potraživanja banke rasla konstantno, pa iz

toga možemo zaključiti da je rastao i broj danih kredita.

Na idućem grafikonu će se prikazati neto dobit banke Erste banke u periodu između

2008. godine i 2012. godine.

54

Grafikon 9. Neto dobit Erste banke u razdoblju od 2008. do 2012. godine


Gornji grafikon prikazuje neto dobit banke kroz posljednjih pet godina. Uočava se pad

neto dobiti. Razlog tome su izmjenjeni tržišni uvjeti i otežana gospodarska situacija u

okruženju koja je rezultirala povećanjem troškova vrijednosnih usklađivanja i

rezerviranja za gubitke. Smanjenje neto dobiti djelomično je rezultat smanjenih stavki

prihoda u računu dobiti i gubitka.

Slijedeći grafikon odnosi se na grafički prikaz ukupnih kredita koje je Erste banka

odobrila od 2008. do 2012. godine.

Grafikon 10. Ukupni krediti Erste banke od 2008. do 2012. godine


55

Ukupni krediti banke namjenjeni poslovnim subjektima i građanima povećavali su se u

periodu od ovih pet godina, što predstavlja rast trenda kreditiranja i što upućuje na to da

su gospodarski subjekti i građani uvidjeli važnost potpora u vidu kredita.

U slijedećem grafikonu će biti prikazan prinos na aktivu i povrat na kapital te njihov

odnos u periodu između 2008. godine i 2012. godine.

Grafikon 11. Prinos na aktivu i povrat na kapital Erste banke u razdoblju od 2008.

do 2012. godine


Neto dobit u odnosu na aktivu se smanjuje unatrag pet godina što je vidljvo i iz

pokazatelja prinosa na aktivu iz čega zaključujemo da se efikasnost zarađivanja novca

smanjivala.

Dobit po kuni uloženog kapitala, odnosno pokazatelj povrata na kapital se također

smanjuje

Tržišni udio Erste banke u ukupnim kreditima u 2012. godini iznosio je 14,3% što je za

1,01% više nego u 2011. godini. Tržišni udio u ukupnom kreditiranju gospodarstva u

2012. godini iznosio je 14,6%, u odnosu na 2011. godinu kada je iznosio 14,3%.

U kreditiranju poduzeća Erste banka je sudjelovala u 2012. godini s 15,1% što je za

1,03% više nego u 2011. godini.

Iako krediti rastu neznatno, situacija upućuje na potrebu potpomaganja građana i

gospodarskih subjekata u trenutnoj gospodarskoj situaciji putem kredita.

56

7.ZAKLJUČAK

Obrtništvo i malo poduzetništvo čine važan segment gospodarstva Međimurske

županije. Oni su pokretači gospodarskog razvoja, jer svojim poslovanjem pridonose

smanjenju nezaposlenosti i povećanju državnih prihoda. Uslijed gospodarske krize često

su primorani koristiti eksterne izvore financiranja, kao što su krediti banaka, u čemu

veliku važnost na području Međimurske županije ima Erste Steirmärkische bank d.d.

Međimurska županija je najmanja i najsjevernija županija u Republici Hrvatskoj,

međutim prema gustoći naseljenosti, odmah je iza Grada Zagreba i spada u gusto

naseljeno područje. Uz gustoću naseljenosti, atraktivnim gospodarskim područjem čini

je i pogranični smještaj sa Slovenijom i Mađarskom radi lakšeg izvoza u Europsku uniju

te dobra infrastrukturna povezanost s ostalim dijelovima Hrvatske. Iako su obrtništvo i

poduzetništvo duboko ukorijenjeni u gospodarstvu Međimurja i čine veliki dio

poslovanja Međimurske županije, još uvijek su obrazovanje, odnosno stručna sprema

radno-sposobnog stanovništva na nezadovoljavajućoj razini.

Broj obrta i trgovačkih društava se povećava iz godine u godinu što pokazuje interes

stanovnika Međimurja za takvom vrstom poslovanja. Loši pokazatelji su premali broj

žena kao vlasnica obrta ili poduzeća te premali broj mladih u obrtima i poduzećima.

Razlozi bi mogli biti višestruki, od slabe angažiranosti žena uslijed manjka

samopouzdanja i nedovoljne informiranosti, do nedovoljne zainteresiranosti mladih ili

prevelikih birokratskih barijera na koje se nailazi pogotovo kod otvaranja obrta. Veliki

problem prilikom osnivanja poduzeća i otvaranja obrta predstavljaju i nedovoljna

financijska sredstva, pogotovo kod mladih ljudi koji su tek završili fakultete ili srednje

škole. Takvi ljudi imaju želje i znanja za bavljenje obrtništvom ili poduzetništvom,

međutim često puta nailaze na prepreke prilikom traženja kredita u bankama, jer nemaju

osnova za dobivanje istih.

Mali poduzetnici i obrtnici zapošljavaju više od polovice ukupnog broja zaposlenih u

Međimurju, a svojim poslovanjem uspijeli su postići pozitivan financijski rezultat u

2012. godini što pokazuje uspješnost Međimurskih poduzetnika i obrtnika da se nose s

gospodarskom krizom u Hrvatskoj te potencijal da budu još uspješniji u povoljnijim

poslovnim prilikama. Najviše poduzeća i obrta bazira svoje poslovanje na trgovini i

57

prerađivačkoj industriji, dok najmanje na rudarstvu što je razumljivo s obzirom na

geografski prostor na kojem se Međimurje nalazi.

Kreditiranje obrtništva i malog poduzetništva je značajno iz razloga što u određenom

poslovnom vijeku obrta ili poduzeća nedostaje sredstva za financiranjem modernizacije

proizvodnje, osuvremenjivanja marketinga, jačanja konkurentnosti ili jednostavno

rješavanju likvidnosti. Potencijal Međimurskog kraja uvidjele su i brojne banke, koje su

svoje poslovnice otvorile baš na tom području. Među značajnjim i najvećim bankama je

Erste Steiermärkische bank d.d. koja je smještena u Čakovcu. To je banka s

dugogodišnjom poslovnom tradicijom u Europi, Hrvatskoj, ali i Međimurju. Trenutno je

Erste banka treća u Hrvatskoj prema veličini aktive. Svojim pozitivnim poslovanjem iz

godine u godinu ulijeva sigurnost postojećim, ali i budućim klijentima. Usprkos

nepovoljnim tržišnim uvjetima uspjeli su zadržati pozitivan trend i svojim uslugama

omogućiti obrtnicima i poduzetnicima da prevladaju postojeću situaciju.

Erste banka nudi niz dugoročnih i kratkoročnih kredita za fizičke i pravne osobe, ovisno

od želja, potreba i mogućnosti klijenata. Visina iznosa kredita, sredstva pokrića kredita

te duljina otplate kredita ovise o vrsti, namjeni te subjektu koji uzima kredit. Erste

banka sudjeluje i u programu kreditiranja koje nudi HBOR.

Jedan od faktora što pridonose pozitvnom financijskom rezultatu Erste banke iz godine

u godinu su upravo krediti namjenjeni građanima, ali najvećim dijelom poduzećima i

obrtima. Krediti koje daje Erste banka čine važan dio aktive bilance banke i svake

godine se povećavaju, što upućuje na povećanu potražnju za kreditiranjem poslovanja

obrta i poduzeća u čitavoj Hrvatskoj, ali i Međimurju.

Erste banka putem kreditiranja obrta i poduzeća pridonosi razvitku Međimurske

županije, dok obrti i mala poduzeća pridonose pozitivnom financijskom rezultatu

Erste Steirmärkische bank d.d.

Iako ne postoje direktni podaci o točnom broju danih kredita obrtnicima i malim

poduzetnicima na području Međimurske županije, na osnovu svih prikupljenih podataka

može se zaključiti koliko je važno kreditiranje gospodarskih subjekata na području

Međimurja. Krediti su se u proteklih 5 godina pokazali kao dobri eksterni izvori

financiranja, što su poduzetnici i obrtnici uvidjeli i iskoristili.

58

Broj danih kredita iz godine u godinu se povećava. Jedan od razloga zasigurno je

prevladavanje gospodarske krize, ali ne izostaje ni želja i potreba za razvitkom, sada

kada je Hrvatska pred ulaskom u Europsku uniju i otvaraju se nova tržišta i mogućnosti

za Međimurske gospodarstvenike.

Kreditiranje je pridonjelo razvitku Međimurskog kraja, jer je omogućilo otvaranje novih

radnih mjesta, pridonjelo samozapošljavanju, plaćanju poreza i prireza putem otvaranja

novih obrta i poduzeća i potpomaganju da opstanu postojeći obrti i poduzeća. Može se

zaključiti kako je poslovanje bez korištenja kreditnih sredstava teško i zapravo

nemoguće bez obzira na uspješnost i gospodarsku stabilnost.

59

LITERATURA

KNJIGE

1. Golijanin, M., 1975., Bankarstvo Jugoslavije, Privredni pregled, Beograd

2. Ivanović, Z., 1994., Financijski menadţment, Sveučilište u Rijeci, Rijeka

3. Katunarić, A., 1988., Banka-principi i praksa bankovnog poslovanja, CIP, Zagreb

4. Leko, V., Mates, N., 1993., Rječnik bankarstva i financija, Masmedia, Zagreb

5. Orsag, S., 1992., Financiranje emisijom vrijednosnih papira, Insitut za javne

financije, Zagreb

6. Rose, Peter S., 2003., Menadžment komercijalnih banaka, Mate, Zagreb

7. Veselica, V., 1995., Financijski sustav u ekonomiji, Inžinjerski biro d.d., Zagreb

8. Zelenika, R., 2000., Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela,

Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka

ELEKTRONIČKI IZVORI

1. Erste banka poduzetnicima omogućava lakši pristup financiranju. Preuzeto s

URL: http://liderpress.hr/tvrtke-i-trzista/poslovna-scena/------erste-banka-

poduzetnicima-omogucava-laksi-pristup-financiranju/, dana 15.03.2013.

2. Financijsko izvješće za 2011. godinu. Preuzeto s URL:

http://www.erstebank.hr/hr/O_nama/Financijska_izvjesca/Financijska_izvjesca_

2011, dana 02.04.2013.

3. geodezija.net/geodetske-zanimljivosti/, preuzeto dana 10.02.2013.

4. http://www.mtraditional.com/stanovnistvo.html, preuzeto dana 10.02.2013.

5. http://www.udu-mz.hr/index.php?task=group&gid=42&aid=188, preuzeto dana

20.02.2013.

6. http://www.tzm.hr/article.php?g=9, preuzeto dana 11.02.2013.

7. http://www.okz.hr/?task=group&gid=72, preuzeto dana 20.02.2013.

60

8. http://www.hzz.hr/default.aspx?id=4297, preuzeto dana 21.02.2013.

9. http://www.google.hr/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=5&ved=0C

EYQFjAE&url=http%3A%2F%2Fwww.hok.hr%2Fcro%2Fcontent%2Fdownloa

d%2F15564%2F133, preuzeto dana 21.02.3013.

10. http://www.poslovniforum.hr/info/krediti.asp, preuzeto dana 25.02.2013.

11. http://www.unicreditbank.ba/home/wps/wcm/connect/ucb_ba/public/poduzetnici

/kratkorocni_krediti/, preuzeto dana 25.02.2013.

12. http://www.moj-bankar.hr/Kazalo/D/Dugoro%C4%8Dni-krediti, preuzeto dana

25.02.2013.

13. http://banka-kredit.bloger.index.hr/post/credo-banka--krediti-za-pravne-

osobe/272356.aspx, preuzeto dana 25.02.2013.

14. http://www.procreditbank.ba/new_bih/str.asp?id=142&broj=slika_17_krediti&m

enu=3, preuzeto dana 25.02.2013.

15. http://www.erstebank.hr/hr/Poslovni_subjekti/Mali_poduzetnici/Kratkorocno_fi

nanciranje, preuzeto dana 02.03.2013.

16. http://www.erstebank.hr/hr/Poslovni_subjekti/Gospodarstvo/Dugorocno_financi

ranj, preuzeto dana 02.03.2013.

17. http://www.erstebank.hr/hr/Opci_uvjeti, preuzeto dana 02.03.2013.

18. http://www.geografija.hr/clanci/59/, preuzeto dana 02.04.2013.

19. http://www.hidra.hr/hr_vodic/opci_podaci_o_republici_hrvatskoj, preuzeto dana

02.04.2013.

20. Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857-2001. Preuzeto s URL:

http://www.dzs.hr/Hrv/pxweb2003/database/Naselja%20i%20stanovnistvo%20

Republike%20Hrvatske/3%20Stanovnistvo%20gradovi%20opcine/3%20Stanov

nistvo%20gradovi%20opcine.asp, dana 15.02.2013.

21. Razvojna strategija Međimurske županije 2011-2013. Preuzeto s URL:

http://zrs.redea.hr/razvojna_strategija.pdf, dana 10.02.2013.

61

22. Regionalni operativni program Međimurske županije za razdoblje 2006-2013.

Preuzeto s URL: http://www.medjimurska-zupanija.hr/pdf/ROP.pdf, dana

21.02.2013.

23. Singer, S., 2005., Kategorije mikro, malog i srednjeg poduzetništva u Europskoj

uniji. Preuzeto s URL: http://blog.dnevnik.hr/print/id/1620445811/25-kategorije-

mikro-malog-i-srednjeg-poduzetnistva-u-europskoj-uniji.html, dana 20.02.2013.

24. Županijska slika zdravlja i prioriteti u očuvanju zdravlja stanovništva

Međimurske županije. Preuzeto s URL:

http://www.udrugazora.hr/files/zupanija_medimurske-slika_zdravlja_0.pdf, dana

10.02.2013.

OSTALI IZVORI

1. Intervju obavljen s gospođom Marčec Slavicom, Erste Steiermärkische bank

d.d., dana 06.03.2013. godine

2. Intervju obavljen s gospodinom Varga Robertom, Međimurska obrtnička komora, dana 19.03.2013. godine

3. Zakon o obrtu, Narodne novine, br.49/03., Zagreb

62

POPIS SLIKA

Red. broj Naziv slike Stranica

Slika 1 Karta Međimurja 4

POPIS GRAFIKONA

Red. broj Naziv grafikona Stranica

Grafikon 1 Kretanje broja stanovnika u Međimurju prema popisima

stanovništva 1857. do 2001 6

Grafikon 2

Broj aktivnih trgovačkih društava i obrta u 2012. godini u

Međimurskoj županiji 12

Grafikon 3 Vlasnici / ortaci u aktivnim obrtima prema spolu u lipnju

2012. u Međimurskoj županiji 15

Grafikon 4

Vlasnici / ortaci u aktivnim obrtima prema starosnoj dobi

lipanj 2012.u Međimurskoj županiji 16

Grafikon 5

Zaposleni radnici kod obrtnika - osiguranici MIO prema

spolu u lipnju 2012. u Međimurskoj županiji 17

Grafikon 6

Tržišni udio kredita gospodarskih subjekata Erste banke od

31.12.2008. do 31.12.2012. godine 51

Grafikon 7 Struktura bruto kredita Erste banke u 2011. godini 52

Grafikon 8

Ukupna aktiva Erste banke u periodu između 2008. i 2012.

godine 53

Grafikon 9

Neto dobit Erste banke u periodu između 2008. i 2012.

godine 54

Grafikon 10 Ukupni krediti Erste banke od 2008. do 2012. godine 54

Grafikon 11

Prinos na aktivu i povrat na kapital Erste banke u periodu

između 2008. i 2012. godine 55

63

POPIS TABLICA

Red. broj Naziv tablice Stranica

Tablica 1

Struktura radno-sposobnog stanovništva u Međimurskoj

županiji prema stručnoj spremi u 2001. godini 7

Tablica 2

Cehovski ustroj u aktivnim obrtima u Međimurskoj županiji

u prosincu 2011. godine 13

Tablica 3

Broj tvrtki s obzirom na djelatnost na dan 30.9.2012. u

Međimurskoj županiji 14

Tablica 4 Uvjeti okvirnog kredita 30

Tablica 5 Uvjeti revolving kredita 30

Tablica 6 Uvjeti kredita za financiranje izvoza 31

Tablica 7 Uvjeti kredita za obrtna sredstva 32

Tablica 8 Uvjeti kratkoročnog limita 32

Tablica 9 Uvjeti kredita pokriveni novčanim depozitom ili zalogom 33

Tablica 10 Uvjeti investicijskog kredita 34

Tablica 11 Uvjeti kredita za trajna obrtna sredstva 35

Tablica 12 Uvjeti građevinskog kredita 36

Tablica 13 Uvjeti turističkog kredita 37

Tablica 14 Uvjeti hipotekarnog kredita 37

Tablica 15 Uvjeti kredita pokriveni depozitom i zalogom 38

Tablica 16 Analiza financijskih pokazatelja 41

Tablica 17 Plan otplate kredita 43

Tablica 18

Aktiva Erste Steiermärkische banke d.d u 2012. i 2011. na

dan 31. prosinca u milijunima kuna 45

Tablica 19

Pasiva Erste Steiermärkische banke d.d u 2012. i 2011. na

dan 31. prosinca u milijunima kuna 46

Tablica 20

Račun dobiti i gubitka Erste Steiermärkische banke d.d u

2012. i 2011. u milijunima kuna 48

64

PRILOZI

Prilog 1. Zahtjev za kredit, garanciju, akreditiv

65

66

Prilog 2. Izjava za Hrvatski registar obveza po kreditima za obrte i poslovne djelatnosti

67

Prilog 3. Izjava za Hrvatski registar obveza po kreditima za pravne osobe

68

IZJAVA

Kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom Kreditiranje obrtništva i malog

poduzetništva na području Međimurske županije izradila samostalno pod

voditeljstvom prof.dr.sc. Jurman Antuna. U radu sam primjenila metodologiju

znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu, te druge izvore koji su navedeni na

kraju diplomskog rada. Tuđe spoznaje, stavove, zaključke, teorije i zakonitosti koje sam

izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen, standardan način

sam citirala.

Rad je pisan u duhu hrvatskog jezika.

Suglasna sam s objavom diplomskog rada na službenim stranicama Fakulteta.

Studentica

IZABELA BENJAK

Documents

KREDITIRANJE OBRTNIŠTVA I MALOG PODUZETNIŠTVA NA …oliver.efri.hr/zavrsni/43.B.pdf · Upravna tijela: Upravni odjel za gospodarstvo, Upravni odjel za društvene djelatnosti, Zavod