SUZBIJANJE ORGANIZIRANOG KRIMINALITETA

Organizirani kriminal - novi izazov kaznenom pravu 21. stoljeća

najaktualniji problem kaznenog zakonodavstva → veliki izazov za teoriju i praksu “tradicionalnog” kaznenog prava → pojavom i sve većim širenjem problematiziraju se pitanja uvjeta i značajki kažnjivosti osoba (vođa i članova) uključenih u organizirane kriminalne djelatnosti, učinkovitih kaznenopravnih sankcija, te niza procesnih pitanja

izrazito povoljni uvjeti za razvitak → razvitak tehnologije, komunikacija, prometa, gospodarstva, turizma i ostalog što doprinosi i potiće internacionalizaciju i globalizaciju, čime se umnožavaju opasnosti za društvo → opasnosti se manifestiraju na različitim područjima života

dinamiku takvog razvitka org. krim. ne slijedi i takav brz i učinkovit razvitak sustava sredstava i metoda za njegovo suzbijanje

djelotvorna prevencija i represija organizirane kriminalne aktivnosti može dovesti do sukoba s temeljnim načelima kaznenog prava posebice s načelima zaštite temeljnih ljudskih prava → konflikt različitih koncepcija politike suzbijanja, sukob dviju oprečnih tendencija:

1. koncepcija “prilagođenog klasičnog” kaznenog prava čvrsto utemeljenog na načelu individualne krivnje → definiranjem njegovih pojavnih oblika u posebnom dijelu kaznenog zakonodavstva (kazuistički pristup) uz strogo pridržavanje temeljnih i općih postulata kaznenog prava

2. koncepcija stvaranja novog sustava kažnjivosti i posebnog tretmana za tu vrstu kriminaliteta → stvaranjem posebnih pravila o kažnjivosti za organ. krimin. koja moraju biti različita od postojećih općih odredbi o kaznenoj odgovornosti

Rješavanje navedenog konflikta u uskoj je vezi s dvojbama o pravnoj prirodi organiziranog kriminaliteta →

Je li organ. krimin. samo jedan od pojavnih oblika kriminaliteta uopće, pa njegovo suzbijanje mora biti utemeljeno na općim načelima kaznenog prava?

Ili je odgovornost za organizirane kriminalne aktivnosti potrebno objektivizirati tako da je svaki pripadnik kriminalne udruge odgovoran za sva buduća i nepredvidiva djela kriminalne organizacije?

Razlikuje li se uopće, koliko i na koji način organizirani kriminalitet od “tradicionalnog?”

Organ. krim. pojmovno pripada grupnom kriminalitetu, uz postojanje raznovrsnih oblika zajedničkog kriminalnog djelovanja s različitim stupnjem povezanosti i organiziranosti, te različitim intenzitetom sudjelovanja.

Postojeća kaznena zakonodavstva predviđaju posebnosti tzv. kolektivnog kriminaliteta odredbama o sudioništvu i uvjetima kažnjivosti sudionika → ali, upitno je da li opća načela i pravila kaznenog prava o sudioništvu odgovaraju izazovima organiziranog kriminaliteta

nedvojbeno je da se ne može pod naziv organizirani kriminalitet automatski podvesti ni svako grupno ili kolektivno počinjenje kaznenog djela niti određena kaznena djela → zajedničko počinjenje kaznenog djela ne predstavlja uvijek i organizirani kriminalitet

nužno je odrediti pojam organiziranog kriminaliteta → riješiti posebno složena pitanja krivnje i kažnjivosti osoba koje sudjeluju u takvom obliku kriminaliteta

pojavni oblici kriminalnih organizacija i organiziranog kriminaliteta → s obzirom na specifične značajke koje ima organ. krimin. potrebno je povući granicu između novog i klasičnog kolektivnog kriminaliteta tj. omogućiti razlikovanje onog što se tretiralo kao kolektivni delikt od novog organiziranog zločina → također treba razlikovati “klasične”kriminalne skupine od novih kriminalnih udruženja → ono što odvaja nove kriminalne skupine od klasičnih jest sustav zločinačke strukture u koje su umrežene, sustav multinacionalnog karaktera

tipovi organizacija su različiti → uvjetovano sredinom u kojoj djeluju i područjem na kojem djeluju → može se raditi o različitim područjima djelovanja → gospodarstvu, drogi, kocki, prostituciji i dr.

zločinačke skupine mogu biti veće ili manje, regionalne i s međunarodnim vezama i područjem djelovanja, različite strukture → više ili manje hijerarhijski uvjetovanu, fleksibilnu i sl.,

može se raditi o zločinačkim udrugama kojima su kriminalne aktivnosti jedini i isključivi “posao” i cilj, moguće je da se radi o nekom širem obiteljskom klanu, a posebno je bitna mogućnost djelovanja putem infiltracije u legalna poduzeća

upravo kad organizirani kriminal djeluje preko legalnih poduzeća dolazi do isprepletanja oblika organiziranja

organ. krimin. zahvaća različita područja djelovanja → trgovinu oružjem, drogama, ilegalnu imigraciju, kompjutorski kriminalitet, itd. → mogu se razlikovati dvije osnovne sfere njegovog djelovanja:

1. organiziranu ilegalnu trgovinu robom koja je pribavljena kriminalnom aktivnošću, i

2. organizirani kriminalitet u gospodarstvu organ.krimin. u gospodarstvu s obzirom na bliskost

s legalnim gospodarskim subjektima pogodan za pranje novca → on usvaja organizaciju i metode karakteristične za legalne gospodarske subjekte, i više, s njima uspješno surađuje → pored tzv. legalnih metoda, zadržava i tradicionalne, a posebno je raširena korupcija koja omogućava infiltraciju u legalne gospodarske tokove kroz “pranje novca” → tako organizirani kriminalitet jača svoju poziciju na nacionalnom i međunarodnom planu, a njegovo otkrivanje je izrazito otežano

POREDBENI PRIKAZ KRIMINALNIH UDRUŽENJA S POVIJESNOG ASPEKTA

Italija → specifična tradicionalna udruženja mafijaškog tipa, ali uz njih se razvijaju i drugi tipovi tzv. prilagodljivih i profesionalnih kriminalnih udruženja

Riječ mafia je arapskog podrijetla → nastala iz niza riječi: hafa - zaštititi, mohafi - prijatelj) i počela se koristiti u XI. stoljeću u vrijeme otpora stanovnika Sicilije protiv talijanske vlasti koja je doživljavana kao strana vlast → mafia je tada branila interese puka u tom otporu

Organizacijski oblici Mafije izgradili su se u borbi protiv vladavine Burbona u XIX. stoljeću kada se razvila privatna zaštita u tzv. sustavu patronizacije organiziranom u različitim udruženjima, na čelu s capo di famiglia (glavom obitelji) → Mafia je početno bila organizirana samo na zapadu Sicilije, prije svega u Palermu, poslije se proširila na cijelu Siciliju → glavna osoba u mafiji je capo (šef, poglavar) koji je okružen prijateljima od ugleda → mafijaške organizacije međusobno su neovisne, ali i vrlo povezane jer su sklapale sporazume o podjeli poslova u zajedničkom djelovanju

Temeljni oblici zločinačkih organizacija u Italiji → Cosa nostra, N,drangheta, Camorra i Nuova sacra corona unita

Cosa nostra (”naša stvar”) → naziv za sicilijansku mafiju, ali i mafijaška udruženja u Americi → organizacijska struktura je čvrsta, ali prilagodljiva, izražena je zapovjedna struktura u kojoj je temelj “obitelj” → obitelj kontrolira dio područja i sastoji se od ”časnih članova” i ”vojnika”, veličine od 20 do 700 osoba → svaku grupu predvodi čelnik, a na samome vrhu se nalazi čelnik obitelji ili padrone kojemu pomažu savjetnici ili consiglieri → iznad obitelji nalazi se tzv. kupola koju čine predstavnici nekoliko obitelji susjednih područja, a kupolom predsjeda najviši dužnosnik mafije u provinciji → Kupola u Palermu je najviša organizacijska razina

-patrio (odnos mafijaša i njegovog političkog zaštitnika), omerta (kodeks šutnje), vendetta(krvna osveta)

-sudac Giovanni Falcone - suđenje(1986.-1987.), temeljem svjedočenja Tommasia Buscetta, prvi sicilijanski mafijaš koji je pristao surađivati s policijom

-u Palermu je poznato oko 66 mafijaške "obitelji" s oko 3200 članova

danas Cosa nostra ima obilježja formalne i tajne organizacije → karakterizira je postojanje točno određenih normi ponašanja za sve članove, “zakon šutnje” tzv. omerta, trajna naredbodavna tijela i jasne funkcionalne uloge

N’drangheta → kalabrijska mafijaška organizacija → podrijetlo vuče još iz XVII. st. kada su se pripadnici gornjeg staleža borili radi zemlje protiv seljaka, a seljaci su unajmljivali radi zaštite razbojnike → početkom XIX. st. ti su razbojnici stvorili prema sicilijanskom modelu tzv. časno društvo → često se označava kao divljačko i nasilničko udruženje čije su područje rada otmice i iznuđivanja poslovnih i bogatih ljudi, krijumčarenje svih vrsta, preprodaju droga i dr. → blisko surađuje s kanadskim, američkim i australskim kriminalnim udruženjima

naziv N'drangheta dolazi od grčke riječi andranghetos što znači hrabar i lukav čovjek.

-složeni rituali primanja u članstvo, iznimno poštuje zakon šutnje omerta ( nikad se nije pojavio neki veći "pokajnik”) → u Kalabriji je poznato 150 mafijaških "obitelji" s približno 6000 članova,

Camorra → nastala u 19. st. povezivanjem napuljskih zločinaca, s namjerom suprostavljanja brutalnostima zatvorskih čuvara → područje interesa Camorre nije toliko u gospodarstvu koliko u prostituciji, pljačkama, drogi, iznudama i dr.

značajka ove organizacije je stalna unutarnja borba klanova što je oslabilo njezin položaj → članovi Camorre uglavnom se bave ubiranjem tzv. tangente ili novca trgovaca i ugostitelja iznuđenog za tzv. zaštitu → tako stečen novac koristi se za organiziranje krađa automobila, krijumčarenje droge i cigareta, prostituciju i sl. → Camorra ogromne profite ostvaruje i trgovinom drogama posebno kokainom u kojem području ima ključnu ulogu u dopremi kokaina iz Južne Amerike u Europu

Napulj je glavno središte ove organizacije, stoga je ovo jedina "povijesna" mafija koja se pojavila na urbanom području.

-nema stroge hijerarhije (unutarnja borba klanova )-financijski pomažu obitelji zatvorenih članova

Nuova sacra corona unita (nova sveta ujedinjena kruna) → djeluje na području Puglie (Bari kao glavno središte) → mafijaška organizacija novijeg tipa, povezana s ostalim kriminalnim udruženjima, bavi se uobičajenom kriminalnom djelatnošću kao što su trgovina drogama i preprodaja oružja → u novije vrijeme djeluje u području graditeljstva, industrije i hotelijerstva, a najveću dobit ostvaruje djelovanjem u Albaniji krijumčarenjem ljudi kao i kod svih mafijaških udruženja investiranje u različite legalne poslove, uz zadržavanje kriminalnih metoda rada, sve u cilju stjecanja maksimalnog profita

La Stidda (siciljanski zvijezda) je naziv za sicilij. zločinačku organizaciju (članovi su poznati kao stiddari ili stiddaroli) → najviše je aktivna u ruralnim dijelovima južne Sicilije i djelomično rival Cosa Nostre → tetovirane zvjezdice na njihova tijela, uglavnom ruralna

Organizirani krimnalitet u SAD-u

ova vrsta kriminaliteta u Ameriku uvezena krajem XIX. i početkom XX. st. od strane useljenika sa Sicilije → puni zamah 20-ih godina prošlog st., u vrijeme prohibicije (zabrane proizvodnje i prodaje) alkohola (od 1919. do 1933.) → po završetku II. svjetskog rata glavna djelatnost postala je trgovina drogama u kojoj su veliku ulogu odigrale etničke i rasne skupine (Španjolci, Kubanci, Japanci i crnci)

početkom 30-ih godina XX. st. sva su mafijaška udruženja u Americi prihvatila naziv Cosa nostra koja kontrolira i upravlja širokim područjem ilegalnih i legalnih poslova → u cilju zaštite svojih interesa posebno se koriste korupcijom

monopol nad velikim dijelom legalnih poslova omogućava djelotvoran način “pranja novca”, a korupcija, slabeći same temelje društvenog i političkog života, stvara čvrstu pozadinu organiziranom kriminalitetu

pojavni oblici organiziranog kriminaliteta u SAD-u → utaja državne imovine, nezakonite manipulacije i prijevare u bankarskom, monetarnom, gospodarskom sustavu te osiguravajućim društvima, kompjutorski kriminal, krivotvorenja međunarodnih razmjera, nadzor i vođenje ilegalnih kockarnica, trgovina ljudima i dijelovima ljudskog tijela, naručena ubojstva, racketeering (pružanje zaštite), otmice, iznude, krijumčarenje oružjem, eksplozivom i nuklearnim tvarima i dr.

upravo područja u kojima se u SAD-u javlja organizirani kriminalitet pokazuje na njegovu brzu prilagodbu novim područjima društvenog života, novim gospodarskim djelatnostima i uopće pomjenama koje donosi razvoj tehnologije, otvaranje granica i sl.

predviđanja da će nova kriminalna udruženja biti upravo proizvod ovih promjena suvremenog svijeta te da će čelnici tih udruženja biti visoko obrazovani, motivirani i okrutni s ciljem stjecanja što veće financijske dobiti, ali i političke moći

Američku Cosa Nostru čine brojne mafijaške obitelji, od kojih se pet najmoćnijih nalazi u New Yorku:

1. Gambino: broji 150-200 "vojnika", 500-2000 suradnika,

2. Bonnano: oko 130 "vojnika" i 15 šefova,3. Genovese: 250-300 "vojnika", oko 1000

suradnika,4. Lucchese: 110-140 "vojnika", 1000-1400

suradnika,5. Colomb: 110-120 "vojnika" i oko 500 suradnika.

Ovih pet obitelji naziva se Komisijom jer čine tijelo u kojem pet članova, od kojih po jedan predstavnik iz svake obitelji, donosi razne odluke u vezi poslova.

Sve mafijaške obitelji čine svojevrsni Sindikat , kartel s oko 500 članova, čiji se čelnici sastaju u savjetodavnom vijeću Consiglio Admminstrazione sa sjedištem u New Yorku.

američko-ruska mafija koju vode bivši agenti KGB-a i bivši državljani SSSR-a koji žive u Americi

u SAD-u djeluju kineske trijade, japanske Yakuze

motorizirane kriminalne bande, pa tako i Hells Angels, jedna od najmoćnijih motoriziranih bandi i to zbog visoke organizacijske discipline, stroge hijerarhije i krijumčarenja svih vrsta droga - slične kriminalne skupine još su Bandidos i Outlaws koji sveukupno broje oko 5.000 članova u cijelom svijetu.

Kolumbijski i meksički narkokartelinastaje pojavom prvih trgovaca drogom 1960-ih

god. na području SAD-a → krijumčari se smjesa koke iz planina Ande do laboratorija u Medellinu

u Medellinu, koji je bio zadužen za dobavljanje i krijumčarenje droge, nastao je najmoćniji narkokartel. Njegovi osnivači bili su Pablo Escobar i braća Jorge Luis, Juan David i Fabio Ochoa Vazquez.

Kartel Medellin s Escobarom na čelu, postao je najveći proizvođač i distributer kokaina na svijetu → djelovao na području Kolumbije, Bolivije, Perua, SAD-a, Kanade i Europe

krajem 1980-ih kolumbijska vlada s američkim snagama, Delta Force i CIA, obračunali se s kartelom Medellin

ubojstvo Escobara 1993.g., → konačan raspad tada namoćnijeg kartela

Kartel Cali razvio se u istoimenom gradu na jugu Kolumbije, početkom 70-ih god. prošlog stoljeća kad se kokain smatrao sredstvom za opuštanje koje ne stvara fizičku ovisnost pa nije postojala velika represija nad proizvodnjom i distribucijom ove droge.

značajna prekretnica → otkrivanje novih krijumčarskih putova kroz Panamu i premještaj tvornica kokaina u Boliviju i Peru

razgranata mreža manjih i nezavisnih skupina na čelu s menadžerom u Caliju, dok je kartel Medellin jedna organizacija s Escobarom kao glavnim šefom.

Slijedeća razlika između suparničkih kartela bila je u tome što su članovi kartela Cali nastojali dobiti utjecaj potkupljivanjem sudaca i političara i ubacivanjem u vladu i policiju, dok je kartel Medellin moć pokušavao dobiti objavom rata protiv vlade.

Sredinom 90-ih god. procjenjuje se da su kontrolirali oko 80% kokainskog tržišta u Europi

Sistem funkcioniranja kolumbijskog narko-sustava:

1. paravojne postrojbe ili gerile opskrbljuju seljake (suradnike ) sadnicama koke,

2. oni proizvode temeljnu smjesu, prva faza prerade,

3. kvalificirani kemičari proizvode čisti kokain, druga faza prerade,

4. kokain se prodaje "izvoznicima" specijalistima,

5. dobiveni novac povjerava se profesionalnim "peračima",

6. svi čimbenici sustava žive od tog novca i ponovno ga ulažu

Meksički narkokarteliMeksički narkokarteli značajnije su se razvili

nakon slabljenja koumbijskih narkokartela krajem 80-ih i početkom 90-ih god. 20-og st.

proširili aktivnost na područje Arizone i Teksasadanas gotovo preuzeli kontrolu nad prijevozom

kokaina u SADNajveći narkokarteli u Meksiku su: 1. kartel Juarez, nazočan je u 17 država

Meksika, 2. kartel Culiacan, ratuje s kartelom Tijuana, 3. kartel Tijuana, prema FBI-u dugo vremena

uvoznik trećine opojnih droga u SAD, 4. Zaljevski kartel ( Los Zetas ), posjeduju

postrojbu elitnih komandosa, a kriminalne aktivnosti proširili su do Nashhhvillea ( Tennessee ) i Atlante ( Georgia).

Organizirani krimnalitet u Ruskoj Federacijirazvoj org. krim. uvjetovan specifičnim društveno-

političkim prilikama nakon raspada SSSR-a → velika korumpiranost državnih djelatnika već tijekom Hrušćovljeve vladavine kad su partijski funkcioneri u privrednim organizacijama, izloženi pritisku i ucjenama kriminalnih skupina, prepuštali dio dobiti, ali i kontrolu nad ruskim tržištem

u Rusiji djeluje najviše udruženja mafijškog tipa i čak 200 tzv. mafijskih mega organizacija koje djeluju i izvan granica Ruske Federacije

pogodno tlo za razvoj org. krim. → društvene i političke prilike, ogroman birokratski aparat u koji možemo ubrojiti različite službenike obavještajnih, tajno-policijskih i drugih državnih organiz. koje su nakon “hladnog rata” izgubili veliki dio svojih privilegija i svojih radnih mjesta → svoje “usluge” stavljaju na raspolaganje različitih krim. org. pa je veliki broj pripadnika “regrutiran” iz redova bivših državnih službenika

koncetracija kriminalnih org. u velikim urbanim sredinama, s homogenom etničkom strukturom pripadnika

tradicionalna korumpiranost ruskog državnog aparata samo je pojačana teškim socijalnim stanjem

faktori naglog razvitka org.krim. → oslabljeni mehanizmi društvenog nadzora i zaštite, nedjelotvornost sudske i izvršne vlasti, neadekvatno kazneno zakonodavstvo, veliki broj državnih službenika, uglavnom iz redova vojske i tajnih službi, otpuštenih ili bez nekadašnjih privilegija, nastanak “sive” ekonomije i katastrofalno provedena privatizacija

stvaranje kriminalnih udruženja s vodstvom željnim i političke moći

oko 300 krim. organiz. iz Rusije koje već djeluju izvan njenih granica i to ne samo u zemljama istočne Europe → ti iseljenici pripadaju najopasnijim granama org. krim. jer su mnogi pripadnici nekadašnje Sovjetske armije i tajnih službi koje su bile na prostoru istočne Europe te tu i dalje ilegalno ostaju i čine važan dio raznih kriminalnih skupina

ruska mafija je poznata po beskrupuloznoj upotrebi nasilja i prema vani i u samim kriminalnim skupinama, prilikom međusobnih obračunavanja

područje kriminalne djelatnosti Ruske mafije kreće se oko prostitucije, droge, trgovine oružjem, nuklearnim supstancama, ukradenim automobilima i dr.

čvrste veze s poljskim, talijanskim, istočnoazijskim i bliskoistočnim kriminalnim udruženjima te veza s kolumbijskim narkokartelom

trenutačno u Rusiji djeluju 4 temeljna oblika kriminalnih udruženja:

1. starosovjetska kriminalna udruženja, pripadnici bivše komunističke strukture s jakim vezama u politici, pomoću kojih ostvaruju svoje ciljeve;

2. etnički organizirana kriminalna udruženja imigranata na ruskom području,

3. kriminalna udruženja za počinjenje pljački, s ponašanjem sličnim talijanskoj mafiji,

4. kriminalna udruženja okupljena oko utjecajnih pojedinaca u političkom ili javnom životu, specijalizirani za počinjenje određenih kaznenih djela.

Organizirani krimnalitet u AzijiKINA → jedinstveni naziv za sve pripadnike kineskih

krim. udr. jest Trijada → povijesno nastaje iz izvorno plemenitih i opravdanih razloga, kao otpor ugnjetavanju, zaštitarska organizacija siromašnih seljačkih slojeva protiv apsolutističke vlasti → sve do početka 20. st. Trijada kao socijalna i revolucionarna organizacija

Sam naziv trijade predstavlja mistično trojno jedinstvo neba, zemlje i čovjeka, što se prikazuje amblemom trokutasta oblika.

sjedište u Hong Kongu → i danas glavno uporište, Trijada danas ima preko 100 000 članova različito brojnih kriminalnih udruženja → u kriminološkoj klasifikaciji tradicionalni tipovi udruž.

Trijada pokriva sve grane kineskih kriminalnih udruženja na području Tajvana, Hong Konga, Maccaoa, kineskog kopna pa i u zemljama sa brojnim kineskim stanovništvom, kao Malezija, Singapur, SAD i Kanada odnosno u svim područjima gdje postoje kineske useljeničke zajednice. Kina sa svojim društvenim i političkim uređenjem nije pogodan prostor za kriminalne djelatnosti

Trijada je izrazito okrutna, konspirativna, čemu pogoduje jezična i kulturna barijera, služi se karakterističnim načinima komuniciranja (posebni znaci i tradicionalni jezik). Kinesku mafiju karakterizira i zatvorenost zbog koje mali broj pripadnika kriminalnog udruženja zna tko su vodeće osobe → to znatno otežava upotrebu instituta “pokajnika” jer pripadnici znaju samo ono što je dovoljno i nužno za obavljanje svog dijela posla, koji ovisi o položaju tih pripadnika na hijerarhijskoj ljestvici.

Kineska mafija se ocjenjuje kao jedna od najopasnijih na svijetu, udruženje tradicionalnog tipa,

reketarenje, softwersko piratstvo, trgovina pornografskim materijalom, krivotvorenje dizajnerske odjeće

Poznate skupine trijada:Sun Yee On ("Nova Vrlina i Mir"): Hong Kong,

Makao i kineske četvrti u drugim svjetskim gradovima, oko 50.000 članova

Sap Sze Wui ili 14K ("Karat"): Hong Kong i kineske četvrti diljem svijeta, oko 20.000 članova

Wo Chi Tau ili Federacija Wo (Harmonija): okuplja oko 12 skupina diljem svijeta, broje oko 20.000 članova

Chu Luen Pang ("Ujedinjeni Bambus"): Tajvan i kineske četvrti, oko 10.000 članova diljem svijeta

Si Hai Pang ("Banda Četiriju Mora"): Tajvan i kineske četvrti, oko 3000 članova

Tai Huen Tsai ("Veliki Krug"): široki slojevi kineskog društva i kineske četvrti diljem svijeta, broje oko 5000 članova

JAPAN → Yakuza (kartaška igra hanafuda - najlošija moguća kombinacija od tri karte 8, 9, 3, na japans. ya ku sa) naziv za japansku mafiju

ustroj Yakuze je sličan sicilijanskoj mafiji (poznati su po dva običaja: odsjecanje vrha malog prsta i tetoviranje cijelog tijela), tradicionalni tip udruženja, stroga hijerarhija, zakon šutnje, odanost mafiji, solidarnost među članovima

središte joj je u Tokiju → razlog djelomičnom prebacivanju krim. djelatnosti Yakuze izvan granica Japana je u djelotvornim zakonima donesenim 90-ih godina prošlog stoljeća

ti zakoni su razlog zbog kojeg dolazi do mijenjanja oblika djelovanja jap. mafije, npr. osnivanjem “paravan” kompanija, putem kojih se prodire u gospodarski i financijski sustav Japana i drugih država → kupuju se bankrotirane kompanije, dionice profitabilnih kompanija, utječe se na burzovno poslovanje i sl., sve u cilju stjecanja maksimalnog profita

-broje oko 86.000 članova1. Yamaguchi-Gumi: zapadni Japan,

osnovana 1915.god., oko 38.000 članova i suradnika

2. Sumiyoshi-Kai: Tokio i sjevero-istok Japana, osnovana 1918.god., oko 13.000 članova i suradnika

3. Inagawa-Kai: Tokio, veze s političko-financijskim skandalima, oko 10.000 članova i suradnika

Osim u Japanu, ove kriminalne organizacije djeluju i na području Sjeverne i Južne Koreje, Tajlanda, SAD, Filipina i Australije.

temeljne razlike između ovih kriminalnih udruženja:

→ njihov povijesni razvoj, → obilježja njihove unutarnje strukture

te→ odnosi među članovima

zajedničke poveznice:→ metode djelovanja (naglasak na

zastrašivanju, nasilju i korupciji) te→ cilj djelovanja (stjecanje financijske

dobiti i u novije vrijeme i političke moći)

Organizirani kriminal u zemljama u neposrednom okruženju Republike Hrvatske

Albanska „mafija“ koju se još naziva Bektašijaskom mafijom, prema viđenju nekih stručnjaka, uskoro bi mogla prerasti u “kolumbijski mafijaški sindrom” → posebna vjera, jezik, pravila, izrazito jaka obiteljska tradicija i hijerarhija, bazirana je na poslušnosti obitelji, tzv. „fisova“, čiji skup čini tzv. „mafijašku lozu“.

nema jednog vođu nego je organizacija s većim brojem “kumova” (česti međumafijaški obračuni na Kosovu i Metohiji)

Albanska mafija kontrolira više od 70 % heroina koji ulazi na zapadnoeuropsko tržište i više od polovine ukupne količine ove droge koja stiže u SAD.

Smatra se da albanski narko kartel "Kamila" predstavlja jednu od pet najjačih mafijaških grupa na svijetu (treću) odmah poslije kolumbijske i talijanske, uz trgovinu drogom, ljudima, prvenstveno ženama i djecom, ali i organima najmlađih.

Srbijanska „mafija“sa svojih 350 članova na Interpolovoj listi

plasirala se na osmo mjestopovezana je s aktivnostima krijumčarenja

droge, plaćenih ubojstava, reketarenja, namještanja klađenja, kontrole kockarnica i krađa, poznati su po inteligentnim pljačkama s „holivudskim scenarijima”, ali i brzim likvidacijama

najveći trgovci na veliko kokaina iz Južne Amerike u zapadnu Europu ( Akcija “Niva” 2009. )

organizirane su horizontalno, bez postojanja stroge hijerarhije u zapovjednom lancu

visok stupanj neovisnosti u njihovim aktivnostima, što indicira na zaključak da se radi o fleksibilnim i profesionalni tipovima zločinačkih organizacija.

Organizirani kriminal u Bosni i Hercegovinina području BiH postoji 10 kriminalnih

skupina u kojima se nalazi prosječno oko 10-ak članova.

unutarnja struktura nije strogo piramidalna, nego fleksibilna

u proteklom desetljeću detektirano postojanje ćelija, kampova i sljedbenika terorističkih org. poput Al Qaide koje svoje djelatnosti vrlo suptilno obavljaju pod krinkom humanitarnih i vjerskih org.

Dva glavna problema:1.ne postoji jaka volja državne strukture da se

suprotstavi kriminalnim strukturama2.uključenost državne elite u ilegalne

aktivnosti

FENOMENOLOŠKI ASPEKTI ORGANIZIRANOG KRIMINALA

Trgovanje i krijumčarenje ljudima → trgovanje ljudima, osobito ženama i djecom u svrhu seksualnog iskorištavanja, doseglo alarmantne razmjere. Procjenjuje se da godišnje u svijetu ima oko 4 milijuna žrtava trgovanja ljudima → isplativa, unosna i profitabilna kriminalna djelatnost u kojoj su rizici vrlo mali u usporedbi s krijumčarenjem oružja ili prodajom droge

Pojam trgovanja ljudima → Protokol o prevenciji, suzbijanju i kažnjavanju trgovanja ljudima, posebno ženama i djecom (članak 3) definira kao ”regrutiranje, transport, organiziranje prijelaza, skrivanje ili prihvat osoba te prijetnjom ili upotrebom sile ili drugih oblika prinude, otmicom, prijevarom, lukavštinom, zlouporabom ovlasti ili položaja ranjivosti ili davanjem odnosno primanjem novca ili usluga dobivanje pristanka osobe koja ima kontrolu nad drugom osobom u svrhu eksploatacije. Eksploatacija uključuje, najmanje, eksploataciju prostitucijom osoba ili druge oblike seksualne eksploatacije, prisilni rad ili usluge, ropstvo ili radnje slične ropstvu, samovoljno podčinjavanje ili odstranjivanje organa.”

moderni oblik ropstva i kao kazneno djelo moguće ga je podvesti pod članak 105. i 106. KZ-a → ropstvo i trgovanje ljudima. Uz ovo kazneno djelo tu su i kazneno djelo protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka u RH (čl. 326.).

Trgovanje ženama u svrhu seksualnog iskorištavanja → najčešći oblik kaznenog djela trgovanja ljudima, posebnu pažnju položaju žena u društvu, problem siromaštva, nezaposlenosti i nasilja nad ženama → pogoršani ekonomski i socijalni uvjeti života i rada posebno pogađaju žene koje se u želji za promjenom na bolje odlučuju na odlazak u zemlje EU → siromaštvom, nezaposlenošću i ratovima potaknute migracije često predstavljaju nezakonito prelaženje državnih granica putovima krijumčarenja ljudi kao i tranzitnim rutama koje organiziraju osobe koje se bave trgovanjem ljudima, jer su smanjene mogućnosti za legalne migracije

Hrvatska je do sada uglavnom spominjana kao zemlja tranzita, neki pokazatelji govore i o Hrvatskoj kao zemlji podrijetla ali i odredišta → nalazi se u okruženju zemalja u kojima je trgovanje ljudima, posebno ženama u svrhu seksualnog iskorištavanja, razvijeno i prošireno

S organiziranim krijumčarenjem ljudi Hrvatska se suočava nakon 1995. godine, nakon smirivanja ratnih događanja u BiH kada je većina ilegalnih migranata u BiH i SRJ dolazila zračnim putem koristeći se nepostojanjem viznog režima između ovih država i država visokog migracijskog rizika

Organizatori krijumčarenja uglavnom su stranci, upravljaju izvan područja RH, hrvatski teritorij tranzitno je područje, a pojedini hrvatski državljani ili kriminalne skupine dio su međunarodnog kriminalnog lanca. Ove kriminalne aktivnosti su profitabilne, ne iziskuju posebnu tehničku opremljenost i modus operandi te nije prisutan visok stupanj rizika, budući da ne postoji obveza prema ilegalnim migrantima u slučaju njihovog neuspjelog prebacivanja preko državne granice. Velika upornost ilegalnih migranata

U RH osobe se krijumčare većinom preko tzv. ”zelene granice”, pješice ili čamcima preko rijeka te preko graničnih prijelaza, skriveni u za to posebno preuređenim motornim vozilima. Koriste se krivotvoreni dokumenti država s kojima RH nema vizni režim. U pravcu Republike Italije osobe se najčešće krijumčare unajmljenim plovilima,

Razlika: → krijumčarenje ljudi (smuggling of human beings) → trgovanja ljudima (trafficking in human beings)

trgovanje ljudima → nije samo problem migracija, već jedan od najgrubljih oblika kršenja ljudskih prava: nakon prijelaza granice žrtvama trgovanja ljudima oduzimaju se osobni dokumenti (isprave), onemogućava im se slobodno kretanje, prisiljavaju se na prostituiranje, izložene su fizičkom nasilju, drogama i alkoholu, uskraćuje im se medicinska pomoć, lako se mogu zaraziti spolno prenosivim bolestima → osobe su dovedene u ropski položaj te mogu biti prodavane i preprodavane

trgovanje ljudima moguće je i unutar granica jedne države

Protokoli posebno naglašavaju brigu o žrtvama krijumčarenja i trgovanja ljudima → osobe kojima su prekršena osnovna ljudska prava i ozbiljno su im ugroženi životi tijekom prijevoza

Ilegalna trgovina drogom, oružjem, cigaretama i ukradenim vozilima → RH je najviše ugrožena krijumčarenjem cigaretama i drugih visokotarifnih roba, oružja, droga i ukradenih vozila.

Načini i rute krijumčarenja droga ovise o njihovu porijeklu i vrsti:

→ heroin se uglavnom krijumčari iz zemalja tzv. ”zlatnog polumjeseca” cestovnim pravcima tzv. ”balkanskom rutom” od koje jedan krak prolazi i preko hrvatskog teritorija

→ kokain se krijumčari uglavnom pomorskim putem u kontejnerima iz zemalja Južne Amerike u Europu od čega jedan dio završava i u RH (najveće tržište kokainom nalazi se na području Sjeverne Amerike od čega su godišnji prihodi kokainske narkomafije ili narkokartela samo u SAD-u, prema podacima vladinih tijela SAD-a najmanje 30 milijardi dolara)

→ marihuana i hašiš krijumčare se većinom iz zemalja sjeverne Afrike pomorskim putem. Manja količina marihuane proizvodi se i na području RH zbog povoljnih klimatskih prilika

→ sintetičke droge na hrvatsko tržište dolaze iz smjera zemalja zapadne Europe

Krijumčarenje visokotarifnih roba → značajan dio prodaje se na ilegalnom tržištu u RH, krijumčarena roba najčešće se izvozi u neku od država nastalih raspadom bivše Jugoslavije, a potom se lažnim deklariranjem vrste, količine i vrijednosti krijumčari u RH prikrivena legalnim poslovanjem raznih tvrtki → dio takve robe u RH krijumčari se preko tzv. ”zelene granice” izvan graničnih prijelaza, ali i u posebno izgrađenim prostorima tzv. ”bunkerima” teretnih vozila, zatim pod vidom legalnog uvoza robe za nepostojeće tvrtke i zloporabom postojećih tvrtki koje se prikazuju kao uvoznici robe → pri tome je prisutno korumpiranje carinskih službenika, fiktivni izvoz, te fiktivni provoz robe preko hrvatskog teritorija

početkom devedesetih godina prošloga stoljeća oružje se krijumčarilo na područje RH, a danas se Hrvatska pojavljuje kao tranzitna zemlja te kao izvor krijumčarenog oružja → najčešće se radi o krijumčarenju manje količine oružja u smjeru zemalja zapadne Europe, ali postoje i dobro uhodani kanali kojim se krijumčare i veće količine → oružje se uglavnom krijumčari skriveno u posebno izrađenim skloništima u motornim vozilima

motorna vozila ukradena u RH krijumčare se uglavnom na područja istočne Europe i Bliskog istoka → ta su područja i odredišta ukradenih europskih vozila koja se krijumčare preko područja RH

KORUPCIJAKorupcija i organizirani kriminal → pojave neodvojive

jedna od druge koje hrane jedna drugu → današnja korupcija nije ona od jučer, očigledan je prijelaz korupcije od akcidentalne do kronične pojave → u zemljama autoritarnih režima ona je u pravilu njihova konstanta dok se u demokratskim državama uzima kao marginalna pojava

Za korupciju se kaže da je ključna prijetnja pravnoj državi jer utječe direktno na sposobnost i stabilnost države. Korupcija koja postaje politička veličina pojavljuje se u obliku političke korupcije koja potkopava stranke, sindikate i javne službe na svim razinama. Ima je i u gospodarstvu, posebno u velikim tvrtkama, koje teže političkoj moći i utjecaju.

korupcija je most između politike, vlasti i gospodarstva i samog organiziranog kriminala → korupcija je srce organiziranog kriminala, on je potiće, ona njega hrani

Korupcija se susreće kod svih oblika djelovanja organiziranog kriminaliteta → onoga pretežno mafijaškog tipa, onoga usredotočenog više na državnu vlast, politiku i javne službe te onoga više orijentiranog na ekonomsko-financijski sektor (tri kategorije koje nisu jedine i koje nisu bez međusobne veze) uvlačeći ih u nezakonitosti i malverzacije radi postizanja koristi, povlastica, stjecanja prioriteta, kod različitih operacija: fiskalnih, carinskih, poreznih, burzovnih i dr. → korupcija biva i stranačko-politička, i državna, birokratska, kao sprega vlasti i zainteresiranih organizacija

tu se susreće i pojava tzv. lobija, u čijem djelovanju nekad nije čista, jasna crta kad je jedna njihova djelatnost dozvoljena, a kad počinje korupcija → radi se o prodaji utjecaja, intervencijama s ciljem da se utječe direktno ili posredno na javne mjere, poteze i rješenja u svim područjima u korist lobiranog

PRANJE NOVCAKonvencija o pranju, traganju, privremenom

oduzimanju i oduzimanju prihoda stečenog kaznenim djelom → odnosi se na nezakoniti prihod (ne samo novac) čime je obuhvaćena cjelokupna imovinska korist stečena kaznenim djelom

prema klasičnom modelu postupak pranja novca odvija se u tri glavne faze:

1. ulaganje gotova novca (placement stage) → uvlačenje prljavog novca u regularni optjecaj,

2. stvaranje zbrke ili podvaljivanje (layering stage) → poduzimanje niza uzastopnih financijskih transakcija kako bi se u računovodstvu prikrili dokazi o stvarnom porijeklu novca

3. integracija (integration stage) → vraćanje novca u regularne gospodarske tokove kako bi mu se dao privid legalnosti.

čl. 265. KZ → pranje novca ima dva oblika: sakrivanje podrijetla imovinske koristi (tzv. ”prekrivanje velom”) → kaznit će se tko prikriva pravu prirodu, podrijetlo, mjesto, raspolaganje, prenošenje te postojanje prava, odnosno vlasništva na imovinskoj koristi koju je drugi ostvario kaznenim djelom, a teži oblik je pranje novca u financijskom ili drugom poslovanju → inkriminacija prikrivanja ili maskiranja

Drugi je oblik stjecanje ili uporaba (tzv. kazneno djelo stjecanja), → tko imovinsku korist koju je drugi ostvario kaznenim djelom, pribavlja, posjeduje ili koristi.

St. 1. čl. 265. sada je tako definirano da je moguć stjecaj pranja novca s predikatnim kaznenim djelom, dakle radnje prikrivanja može počiniti i počinitelj predikatnog kaznenog djela koji će u tom slučaju odgovarati i za predikatno djelo i za pranje novca. To je opravdano jer se tim kaznenim djelima štite različiti zaštitni objekti → slučaj Kalebić kao prikrivanje koristi pribavljene vlastitom kriminalnom djelatnošću.

naglašeno preventivno → široko postavljena kriminalna zona → kažnjivo je i pranje novca u slučaju u kojem počinitelj postupa nehajno u odnosu na okolnosti da se radi o imovinskoj koristi ostvarenoj kaznenim djelom: kažnjavanje i u slučaju kad je osoba mogla i morala znati da imovinska korist potječe iz kaznenog djela, dakle i kad nije postupala s dužnom pažnjom.

Čl. 87. st. 22. → pojam imovinske koristi od kaznenog djela: neposredna imovinska korist, imovinu u koju je transformirana ili konvertirana neposredna imovinska korist i svaka druga korist koja je dobivena od njih

U procesu pranja novca posebnu ulogu imaju banke → mogu biti uvučene mimo svoje volje, ali mogu voditi i dodatne poslove ili se čak isključivo baviti takvim poslovima → krimin. udruž. imaju gotov novac, kojemu onda dodatnim operacijama prikrivaju podrijetlo, a onda ga odobravanjem kredita ili izdavanjem čekova, akreditiva, mjenica i dr. sredstava plaćanja vraćaju u normalne gospodarske tokove

Aktivnosti i dokumenti međunarodnih organizacija u suprotstavljanju organiziranom kriminalu

kriminal koji ima značajke tzv. transnacionalnog kriminala → posebno upozoreno već u raspravi na V. kongresu UN-a za sprečavanje kriminala i postupanje s počiniteljima kaznenih djela (Ženeva, 1975)

kriterij po kojem se može smatrati da neko djelo spada u transnacionalni kriminal → radi se o takvim kaznenim djelima koja na bilo koji način imaju bilo koji međunarodni element → npr. počinitelj je stranac, djelo je počinjeno na teritoriju više država, i dr.

ovom pojmu kaznenog djela s elementom inozemnosti kada je ono i rezultat organiziranog djelovanja pridaje se posebno značenje i drži se naročito pogibeljnim za svaku državu → za takav krajem XX. stoljeća gotovo masovno izražen fenotip kriminala ustalio se naziv: transnacionalni organizirani kriminal

”Napuljskoj političkoj deklaraciji o globalnom planu djelovanja protiv organiziranog transnacionalnog kriminala” (1994)

Opća skupština UN usvojila je Rezoluciju 49/159 iz 1994. → konstatira da je organizirani transnacionalni kriminal od velike važnosti za sve zemlje i da je zbog toga potrebna odgovorna i cjelovita reakcija međunarodne zajednice

izvještaj glavnog tajnika UN (1996) → djelovanje organiziranog kriminala postalo je sigurnosno pitanje koje prelazi granice domaćih prava i institucija

X. Kongres UN za sprečavanje kriminala i postupanje s počiniteljima kaznenih djela (2000) → usvojena Deklaraciji (”Bečka deklaracija”) o svjetskom problemu kriminalnih aktivnosti koje se odnose na sve oblike organiziranog kriminala a osobito na: a) trgovinu ljudima, posebno ženama i djecom, b) krijumčarenje ljudi koji se preseljavaju (migranti), c) nedozvoljenu trgovinu oružjem i d) korupciju

Konvencija UN o transnacionalnom organiziranom kriminalu sa dva protokola (Protokolom za prevenciju i kažnjavanje trgovine ljudima, posebno ženama i djecom i Protokolom protiv krijumčarenja ljudi kopnom, morem i zrakom) → na Konferenciji u Palermu (2000.) potpisali najviši predstavnici preko 120 država članica → ima za cilj obvezati sve države da propišu kao kazneno djelo djelovanje svake organizirane kriminalne skupine od najmanje tri osobe koje su se udružile radi počinjenja jednog ili više teških kaznenih djela (propisana kazna četiri godine zatvora ili više) ili kaznenih djela pranja novca, korupcije, trgovine ljudima i ilegalne migracije ljudi s namjerom pribavljanja izravne ili neizravne financijske ili bilo koje druge materijalne koristi

stupila je na snagu u odnosu na RH 2003.

SADRŽAJ KONVENCIJEOrganizirana zločinačka grupaInkriminiranje sudjelovanja u organiziranoj

zločinačkoj grupi, pranje novca, korupcijaOduzimanje i privremeno oduzimanje

imovinske koristi stečene kaznenim djelom organiziranog kriminaliteta

NadležnostMeđunarodna suradnjaZaštita svjedokaPomoć žrtvamaIzobrazba i tehnička pomoćPrevencija

»Organizirana zločinačka grupa« znači strukturiranu grupu od tri ili više osoba, koja postoji tijekom određenog razdoblja i djeluje složno s ciljem počinjenja jednog ili više teških kaznenih djela ili kaznenih djela utvrđenih na temelju ove Konvencije, a u svrhu izravnog ili neizravnog stjecanja financijske ili druge materijalne koristi;

»Teško kazneno djelo« znači ponašanje koje predstavlja kazneno djelo kažnjivo maksimalnim lišavanjem slobode u trajanju od najmanje četiri godine ili težom kaznom;

» Strukturirana grupa« znači grupu koja nije slučajno okupljena radi neposrednog počinjenja kaznenog djela i koja ne treba imati formalno utvrđene uloge svojih članova, trajnost članstva ili razrađenu strukturu;

»Imovina« znači imovinu svake vrste, bez obzira je li materijalna ili nematerijalna, pokretna ili nepokretna, ili se radi o pravnim ispravama koje dokazuju vlasnštvo ili neko pravo nad takvom imovinom;

»Korist od kaznenog djela« znači svaku imovinu koja proizlazi ili je pribavljena, izravno ili neizravno, počinjenjem kaznenog djela;

Konvencija se primjenjuje na sprječavanje, istragu i progon:

(a) kaznenih djela utvrđenih na temelju članaka 5. 6. 8. i 23. Konvencije; i

(b) teškog kaznenog djela iz članka 2. Konvencije; kada je kazneno djelo transnacionalne prirode i uključuje organiziranu zločinačku grupu

kazneno djelo je transnacionalne prirode: (a) ako je počinjeno u više od jedne države; (b) ako je počinjeno u jednoj državi, ali se značajan

dio njegove pripreme, planiranja, uputa ili kontrole odvijao u drugoj državi;

(c) ako je počinjeno u jednoj državi, ali uključuje organiziranu zločinačku grupu koja se bavi zločinačkim djelovanjem u više od jedne države; ili

(d) ako je počinjeno u jednoj državi, ali ima značajne posljedice u drugoj državi.

INKRIMINIRANJE SUDJELOVANJA U ORGANIZIRANOJ ZLOČINAČKOJ GRUPI

→ dogovor s jednom ili više drugih osoba da se počini teško kazneno djelo u svrhu koja se izravno ili neizravno odnosi na stjecanje financijske ili druge materijalne koristi

→ radnja osobe koja, znajući za cilj ili općenitu zločinačku aktivnost organizirane zločinačke grupe ili njezinu namjeru da počini predmetna kaznena djela, aktivno sudjeluje u:

a. zločinačkim aktivnostima organizirane zločinačke grupe;

b. drugim aktivnostima organizirane zločinačke grupe, znajući da će njezino sudjelovanje doprinijeti ostvarivanju gore opisanog zločinačkog cilja;

→ organiziranje, upućivanje na, pomaganje pri, poticanje na, olakšavanje ili savjetovanje radi počinjenja teškog kaznenog djela koje uključuje organiziranu zločinačku grupu.

INKRIMINIRANJE PRANJA KORISTI OD KAZNENOG DJELA

→ konverzija ili prijenos imovine, uz znanje da se radi o koristi od kaznenog djela, u svrhu sakrivanja ili prikrivanja nedopuštenog porijekla imovine ili pomaganja bilo kojoj osobi uključenoj u počinjenja utvrđenog kaznenog djela da izbjegne pravne posljedice svoga djela;

→ sakrivanje ili prikrivanje istinske prirode, izvora, mjesta, rasporeda, kretanja ili vlasništva ili prava koja se odnose na imovinu, znajući da ta imovina predstavlja korist od kaznenog djela

→ stjecanje, posjedovanje ili korištenje imovine, uz saznanje, u vrijeme primanja, da se radi o koristi od kaznenog djela

INKRIMINIRANJE KORUPCIJE

→ obećanje, nuđenje ili davanje javnom službeniku, izravno ili neizravno, nepropisne koristi, za njega osobno ili za drugu fizičku ili pravnu osobu, kako bi ista djelovala ili propustila djelovati u izvršavanju svoje službene dužnosti;

→ nagovaranje ili prihvaćanje, izravno ili neizravno, nepropisne koristi od strane javnog službenika za njega samog ili za drugu fizičku ili pravnu osobu kako bi taj službenik djelovao ili propustio djelovati u izvršavanju svoje službene dužnosti

→ uključuje i stranog javnog službenika ili međunarodnog državnog službenika

INKRIMINIRANJE OMETANJA PRAVDE→ upotreba fizičke sile, prijetnje ili zastrašivanje,

obećavanje, nuđenje ili davanje protuzakonite koristi radi nagovaranja na lažno svjedočenje ili miješanje u svjedočenje, ili izvođenje dokaza u postupku u svezi s počinjenjem kaznenih djela obuhvaćenih ovom Konvencijom;

→ upotreba fizičke sile, prijetnje ili zastrašivanje radi miješanja u izvršavanju službene dužnosti pravosudnog ili izvršnog djelatnika u svezi s počinjenjem kaznenih djela

PROTOKOL ZA SPRJEČAVANJE, SUZBIJANJE I KAŽNJAVANJE KRIJUMČARENJA LJUDI, POSEBICE ŽENA I DJECE

→»krijumčarenje osoba« znači vrbovanje, prijevoz, transfer, pružanje utočišta i prihvat osoba, pomoću prijetnje ili uporabe sile ili drugih oblika prinude, otmice, prijevare, zloporabe ovlasti ili položaja bespomoćnosti ili davanje ili primanje plaćanja ili sredstava da bi se postigla privola osobe koja ima kontrolu nad drugom osobom, u svrhu izrabljivanja. Izrabljivanje će minimalno uključiti, iskorištavanje prostitucije drugih ili drugih oblika seksualnog iskorištavanja, prisilni rad ili usluge, ropstvo ili odnose slične ropstvu, podčinjavanje ili odstranjivanje organa

→»Dijete« označava bilo koju osobu mlađu od 18 godina

PROTOKOL PROTIV KRIJUMČARENJA MIGRANATA KOPNOM, MOREM I ZRAKOM

→»Krijumčarenje migranata« znači posredovanje, u svrhu izravnog ili neizravnog stjecanja financijske ili druge materijalne koristi od nezakonitog ulaska osobe u državu stranku koje ta osoba nije državljanin ili u njoj nema trajno boravište;

→»Nezakoniti ulazak« znači prelaženje granica bez udovoljenja uvjetima nužnim za zakonit ulazak u državu primateljicu

→ Migranti neće biti podložni kaznenom progonu prema ovom Protokolu zbog činjenice da su objekt navedenog ponašanja

kaznena djela kada su počinjena namjerno i u cilju stjecanja, izravno ili neizravno, financijske ili druge materijalne koristi:

(a) krijumčarenje migranata; (b) kada je počinjeno u svrhu omogućavanja krijumčarenja

migranata: (i) izrada lažne putne ili osobne isprave; (ii) nabavljanje, davanje ili posjedovanje takve isprave; (c) omogućavanje osobi koja nije državljanin ili koja nema dozvolu

trajnog boravka da ostane u toj državi, bez udovoljavanja uvjetima nužnim za zakonit ostanak u državi

Konvencija o pranju, traganju, privremenom oduzimanju i oduzimanju prihoda stečenoga kaznenim djelom (1990, RH je potvrdila 1997) → Zakon o sprječavanju pranja novca kojim se propisuju mjere i radnje u bankarskom, novčarskom i drugom poslovanju radi otkrivanja i sprječavanja pranja novca. Pranjem novca → sva činjenja i nečinjenja radi prikrivanja izvora protupravno stečenog novca te korištenja protupravno stečenog novca za obavljanje dopuštene djelatnosti ili stjecanje imovine na zakonit način → protupravno stečeni novac jest svaki novac (domaća valuta, devize i druga sredstva plaćanja) pribavljen na protupravni način te druga imovina (prava i stvari) pribavljena protupravno stečenim novcem → mjere za otkrivanje i sprječavanje pranja novca poduzimaju se pri ulaganju, preuzimanju, zamjeni, raspačavanju novca, pri sklapanju pravnih poslova kojima se stječe imovina te ostalim oblicima raspolaganja novcem i drugom imovinom što mogu poslužiti za pranje novca (tzv. transakcije)

Rezolucija AIDP o sustavu kaznenog pravosuđa suočenom s izazovom organiziranog kriminala (XVI. kongres) → prvi put u svojoj povijesti Međunarodno udruženje za kazneno pravo (AIDP) posvetilo je redovan kongres samo jednoj temi Kaznenopravni sustav suočen s izazovom organiziranog kriminala (Budimpešta 1999)

Karakteristično je za organizirani kriminal da teži stjecanju moći i/ili dobiti koristeći se vrlo ustrojenim organizacijama. Organizirani kriminal često ima posebne značajke koje mogu onemogućiti primjenu tradicionalnog koncepta i sredstava kaznenog pravosuđa. Te značajke mogu, primjerice, biti:

→ podjela rada i slabljenje pojedinačne odgovornosti unutar organizacije,

→ zamjenjivost pojedinaca,→ tajnost,→ miješanje zakonitih i nezakonitih aktivnosti,→sposobnost neutraliziranja provođenja zakona (npr.

zastrašivanjem, korupcijom)→ posebna sposobnost transfera profita. → Zbog toga je nužno nadalje razvijati kazneno pravo tako da

može adekvatno odgovoriti izazovu organiziranog kriminala.

Ako zakonodavstvo odluči predvidjeti ili pooštriti kažnjavanje za sudjelovanje u organiziranom kriminalu ili dopustiti poseban postupak, uvijek se mora jasno odrediti što se smatra “organiziranim kriminalom,” “zločinačkom organizacijom,” itd. 

U iznalaženju novih pravnih instituta i preoblikovanju postojećih kako bi bili prikladni za sprečavanje org. kriminala, nužno je poštivati ljudska prava i pridržavati se temeljnih načela kaznenog prava, primjerice načela “nulla poena sine culpa,” načela razmjernosti kaznenog djela i kazne i načela “in dubio pro reo”. Rizik da novi instrumenti posebno namijenjeni za borbu protiv org. kriminala, npr. novi oblici sudioništva, mogu biti uporabljeni i u drugim okolnostima u kojima mogu imati nepredviđene posljedice. Kazneno pravo ne smije se pretvoriti u instrument represije

Često je vrlo teško dokazati da su vođe i članovi zločinačke organizacije doista sudjelovali u počinjenju konkretnog kaznenog djela pa tradicionalni koncepti počiniteljstva i akcesorne odgovornosti mogu biti nedovoljni za njihovu odgovornost → stoga je potrebno razmotriti opreznu modernizaciju utemeljenu na načelu organizacijske (zapovjedne) odgovornosti → u hijerarhijski ustrojenim organizacijama osobe sa odlučujućom i kontrolnom ovlasti mogu se smatrati odgovornima za djela ostalih članova pod njihovom kontrolom ako su naredile počinjenje tih djela ili su svjesno propustili spriječiti njihovo počinjenje

Prihvaćanje koncepta dogovora (conspiracy) → može pomoći pri proširenju kažnjivosti na osobe koje nisu neposredno uključene u počinjenje konkretnog kaznenog djela → inkriminaciju dogovora treba ograničiti samo za teška kaznena djela te zahtijevati očigledno djelovanje u promicanju dogovora.

Potrebno je uvesti preventivne nadzore da se spriječe zločinačke organizacije u preuzimanju zakonitih poslova i infiltriranju u državnu upravu 

U slučajevima u kojima su pravne osobe uključene u organizirane kriminalne aktivnosti, raspuštanje takvih tijela, oduzimanje njihove imovine i/ili ostale mjere prema njima mogu predstavljati učinkovita sredstva u borbi protiv organiziranog kriminala

Kaznenopravne sankcije moraju biti razmjerne težini djela i počiniteljevoj krivnji

Oduzimanje imovine, uključujući stečeni profit, predstavlja djelotvoran instrument za povrat protuzakonite dobiti i za smanjenje operativnih temelja kriminalnih organizacija → oduzimanje imovine treba tretirati kao kaznenu sankciju, a ne kao “preventivnu mjeru” ili na neki drugi način za koji nisu potrebna puna jamstva kaznenog postupka.

Oduzimanje cjelokupne imovine fizičke osobe ne bi trebalo primjenjivati kao kaznenu sankciju.

Oduzimanje dobiti, načelno zahtijeva potpun dokaz o tome da je posjednik pribavio imovinu skrivljeno počinjenim kaznenim djelom, ali, ako je organizacija bila sudski proglašena zločinačkom, imovina koja se odnosi na njezina djelovanja može biti oduzeta ako posjednik ne dokaže da ju je stekao na zakonit način → imovina pravne osobe može se, također oduzeti ako su zastupnici pravne osobe u vrijeme stjecanja dobara bili svjesni da su ona proizašla iz kaznenog djela (ili ako ih je pravna osoba stekla bez odgovarajuće naknade) → oduzimanje imovine je također moguće u slučaju kada je pronađena imovina koja očigledno proizlazi iz kriminalne aktivnosti ali se ne može pripisati konkretnom počinitelju. Takva imovina mora biti vraćena temeljem dokaza zakonitog vlasništva 

Oduzimanje imovine ne smije spriječiti ili onemogućiti naknadu štete oštećeniku → ako je to nužno za osiguranje naknade žrtvi oduzeta bi imovina trebala biti uporabljena za tu svrhu. 

U slučaju u kojemu se smatra potrebnim dati povlastice pojedincima koji su bili pripadnici kriminalnih organizacija, ali su ih napustili i surađuju s pravosudnim vlastima (pokajnici - pentiti), potpuni imunitet (nekažnjivost) treba ograničiti na odgovornost za članstvo u kriminalnoj udruzi, te zahtijevati da je počinitelj dragovoljno napustio kriminalnu organizaciju prije nego je saznao za pokretanje istrage → u ostalim slučajevima, moguće blaže kažnjavanje pokajnika treba biti zakonski predviđeno → to nipošto ne može biti de facto imunitet → olakšice pri kažnjavanju ponuđene vođama ne smiju biti nerazmjerne onima koje su dostupne običnim članovima

Različiti oblici kaznenih djela koje već sadrže suvremeni katalozi inkriminacija trebaju imati teže propisane kazne ako su počinjeni kao dio plana ostvarenja zamisli i ciljeva organiziranih kriminalnih skupina te je potrebno propisati posebna kaznena djela koja su specifična samo za organizirani kriminal, kao npr. za korupciju, pranje novca, posebne oblike nasilja

Zaključci III. sekcije koja se bavila problemima kaznenog postupka i organiziranog kriminala pokazali su sljedeće:

→ usprkos povećanoj opasnosti organiziranog kriminala, od posebne je važnosti očuvanje temeljnih načela zaštite ljudskih prava u kaznenom postupku protiv članova zločinačkih organizacija

→ od posebne su važnosti zakonske i praktične mjere radi zaštite svjedoka u kaznenom postupku za kaznena djela organiziranog kriminala

→ svaka bi država trebala organizirati posebna, specijalizirana tijela kaznenog pravosuđa za postupanje u predmetima organiziranog kriminala

uspostaviti nova pravila o izručenju počinitelja kaznenih djela organiziranog kriminala i osigurati neku vrstu međunarodne sudbenosti te nova pravila policijske suradnje i operative među državama

Regionalni instrumenti u borbi protiv korupcije-Europa

Kaznenopravna konvencija o korupciji Vijeća Europe (Council of Europe Criminal Law Convention-iz 1999.)

Građanskopravna konvencija o korupciji Vijeća Europe (Council of Europe Civil Law Convention-iz 1999.)

Rezolucija (99) Odbora ministara Vijeća Europe: Sporazum o osnivanju grupe država protiv korupcije (Resolution (99) 5 of the Committee of Ministers of the Council of Europe: Agreement Establishing the Group of States against Corruption)

Rezolucija (97) Odbora ministara Vijeća Europe: Dvanaest vodećih principa u borbi protiv korupcije (Resolution (97) 24 of the Committee of Ministers of the Council of Europe: Twenty Guiding Principles for the Fight against Corruption)

Konvencija EU o zaštiti financijskih interesa zajednice i borbi protiv korupcije s dva Protokola (European Union Convention on the Protection of the Communities' Financial Interests and the Fight against Corruption and two Protocols)

Konvencija EU o borbi protiv korupcije službenika europske zajednice ili službenika država članica (European Union Convention on the Fight against Corruption involving officials of the European Communities or officials of Member States )

Koruptivna kaznena djela u KZNezakonito pogodovanje (čl. 292.)Primanje mita (čl. 293.) → tzv. pasivno podmićivanjeDavanje mita (čl. 294.) → tzv. aktivno podmićivanjeTrgovanje utjecajem (čl. 295.) → naplatno i besplatno

protuzakonito posredovanje Davanje mita za trgovanje utjecajem (čl. 296.)Primanje i davanje mita u postupku stečaja (čl. 251.),Primanje mita u gospodarskom poslovanju (čl. 252.), Davanje mita u gospodarskom poslovanju (čl. 253.) iPodmićivanje zastupnika (čl. 339.)Čl. 87. st. 23: Mito je svaka nepripadna nagrada,

dar ili druga imovinska ili neimovinska korist bez obzira na vrijednost.

Nezakonito pogodovanje (čl. 292.)

(1) Službena ili odgovorna osoba koja na temelju sporazuma pogoduje jednom od gospodarskih subjekata prilagođavanjem uvjeta javne nabave ili sklopi ugovor s ponuditeljem čija je ponuda u suprotnosti s uvjetima iz dokumentacije za nadmetanje, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se službena ili odgovorna osoba koja iskoristi položaj ili ovlast pogodovanjem u davanju, preuzimanju ili ugovaranju poslova za svoju djelatnost ili djelatnost osoba s kojima je interesno povezana.

Nezakonito pogodovanje je nomotehnički pojednostavljeno kazneno djelo zlouporabe u obavljanju dužnosti državne vlasti iz članka 338. KZ97. Stavak 1. se odnosi na zlouporabe u postupku javne nabave, a stavak 2. na sukob interesa pri sklapanju poslova.

U stavku 2. predloženi sadržaj usuglašen je s Zakonom o sprječavanju sukoba interesa (NN 26/11; 12/12): u obnašanju javnih dužnosti povezanim se osobama smatraju bračni ili izvanbračni drug dužnosnika, njegovi srodnici po krvi u uspravnoj lozi, posvojitelj i posvojenik, srodnici u pobočnoj lozi do drugog stupnja i srodnik po tazbini do prvog stupnja, te ostale osobe koje se prema drugim osnovama i okolnostima opravdano mogu smatrati interesno povezanima s dužnosnikom. Interesno povezane osobe obuhvaćaju i samog počinitelja.

Nijedna prijava u 2011.

Kazneno djelo primanja mita (čl. 293. KZ)pasivno podmićivanje → službeničko k. djelopravo (st.1.) / nepravo (st.2.) / naknadno (st.3.)

primanje mitabeznačajno djelo → nije moguće (vidi: nadležnost

USKOK-a)• vrijednost dara → nije od značaja• djelo je dovršeno → samim obećanjem dara ili kakve

druge koristi odnosno zahtijevanjem ili primanjem istih → nije potrebno da je službena ili odgovorna osoba uistinu obavila radnju zbog koje je navedeno i tražila /bitna je koruptivna namjera/ koruptivni sporazum

• formalno k.d.• pokušaj nije mogućpomaganje je mogućepoticanje na primanje mita → moguće/ako osoba sama

ne potiče ( k.d. davanja mita)

Pravo pasivno podmićivanje (čl. 293.st. 1. KZ)“Službena ili odgovorna osoba koja zahtijeva ili

primi mito, ili koja prihvati ponudu ili obećanje mita za sebe ili drugoga da unutar ili izvan granica svoje ovlasti obavi službenu ili drugu radnju koja se ne bi smjela obaviti, ili da ne obavi službenu ili drugu radnju koja bi se morala obaviti... “

• Počinitelj: službena/odgovorna osoba (čl. 87. st. 3 i 5. KZ/ čl. 87. st. 6. KZ)

• Radnja: zahtijevanje/primanje mita ili prihvaćanje ponude ili obećanja mita za sebe ili drugoga (fizičku ili pravnu osobu)

• da unutar ili izvan granica svoje ovlasti obavi službenu ili drugu radnju koju ne bi smjela obaviti /ne obavi službenu ili drugu radnu koju bi morala obaviti (da učini ono što ne smije ili ne učini ono što mora)

• Kazna: od 1 do 10 godina zatvora

Nepravo pasivno podmićivanje (čl. 293.st.2. KZ)“Službena ili odgovorna osoba koja zahtijeva ili

primi mito, ili koja prihvati ponudu ili obećanje mita za sebe ili za drugoga da unutar ili izvan granica svoje ovlasti obavi službenu ili drugu radnju koja bi se morala obaviti, ili da ne obavi službenu ili drugu radnju koja se ne bi smjela obaviti... “

• Počinitelj: službena/odgovorna osoba (čl. 87.st. 3 i 5. KZ/ čl. 87. st.6. KZ)

• Radnja: zahtijevanje/primanje mita ili prihvaćanje ponude ili obećanja mita za sebe ili drugoga (fizičku ili pravnu osobu)

• da u granicama svoje ovlasti obavi službenu ili drugu radnju koju bi morala obaviti /ne obavi službenu ili drugu radnu koju ne bi smjela obaviti (da učini ono što mora ili ne učini ono što ne smije)

• Kazna: od 1 do 8 godina zatvora

Naknadno pasivno podmićivanje (čl. 293.st. 3. KZ)

“Službena ili odgovorna osoba koja nakon obavljanja, odnosno neobavljanja službene ili druge radnje navedene u stavku 1. i 2. ovoga članka, a u vezi s njom, zahtijeva ili primi mito ... “

• Počinitelj: službena/odgovorna osoba (čl. 87.st. 3 i 5. KZ/ čl. 87. st.6. KZ)

• Radnja: zahtijevanje/primanje mita (nema prihvaćanja obećanja mita)

• Naknadno → nakon što je službena/druga radnja poduzeta ili nije poduzeta; traži se uzročna veza između postupanja odnosno propuštanja službene ili odgovorne osobe i naknadnog primanja odnosno zahtijevanja mita - dokazivanje upitno

• Kazna: zatvor do 1 godine

Prijave, optužbe i osude za kazneno djelo primanja mita (čl.347. KZ) u 2011. godini

Za kaznena djela iz članka 347. stavak 1. KZ, bilo je:53 prijave 26 optužba 16 osuda od čega 3 uvjetno osuđ. (5

oslobađajućih presuda; 5 odbijajućih presuda) odnosno od ukupnog broja prijavljenih osuđeno

je 30,2 %Za kaznena djela iz članka 347. stavak 2. KZ

4 prijave 4 optužbe 1 osuda i to uvjetna (3 oslobađajuće presude) odnosno od uk. broja prijavljenih osuđeno je

25,0%

Kazneno djelo davanja mita (čl. 294.)• aktivno podmićivanje• opće kazneno djelo (nije službeničko k.d., ali jest

kazneno djelo protiv službene dužnosti)• pravo (st.1.) / nepravo (st.2.)/umjesto obveznog sada

propisano fakultativno oslobođenje od kazne (st.3. ako je dao mito na zahtjev službene ili odgovorne osobe i prijavio djelo prije njegova otkrivanja ili prije saznanja da je djelo otkriveno)

• beznačajno djelo → nije moguće• pomaganje → nije moguće; posrednici su počinitelji• poticanje na davanje mita → moguće, ako osoba sama

ne potiče (primanje mita)• djelo je dovršeno samim obećanjem/ponudom mita

odnosno davanjem mita - nije potrebno da je službena ili odgovorna osoba uistinu obavila radnju zbog koje je navedeno i tražila/ bitna koruptivna namjera/sporazum

• pokušaj nije moguć

Pravo aktivno podmićivanje (čl. 294.st.1. KZ)

“Tko službenoj ili odgovornoj osobi ponudi, dade ili obeća mito namijenjeno toj ili drugoj osobi da unutar ili izvan granica svoje ovlasti obavi službenu ili drugu radnju koju ne bi smjela obaviti ili da ne obavi službenu ili drugu radnju koju bi morala obaviti, ili tko posreduje pri takvom podmićivanju službene ili odgovorne osobe... “

• Počinitelj: bilo tko (k.d. delictum communium) pa i posrednik (pomagatelj)

• Radnja: davanje ili obećanje mita/posredovanje u podmićivanju

• da u granicama svoje ovlasti obavi službenu ili drugu radnju koju ne bi smjela obaviti /ne obavi službenu ili drugu radnu koju bi morala obaviti (da učini ono što ne smije ili ne učini ono što mora)

• Kazna: od 1 do 8 godina zatvora

Nepravo aktivno podmićivanje (čl. 294.st.2. KZ)

“Tko službenoj ili odgovornoj osobi ponudi, dade ili obeća mito namijenjeno toj ili drugoj osobi da unutar ili izvan granica svoje ovlasti obavi službenu ili drugu radnju koju bi morala obaviti, ili da ne obavi službenu ili drugu radnju koju ne bi smjela obaviti, ili tko posreduje pri takvom podmićivanju službene ili odgovorne osobe...“

• Počinitelj: bilo tko (k.d. delictum communium) pa i posrednik (nije moguće pomagatelj kao sudioništvo)

• Radnja: davanje ili obećanje mita • da u granicama svoje ovlasti obavi službenu ili drugu

radnju koju bi morala obaviti /ne obavi službenu ili drugu radnu koju ne bi smjela obaviti (da učini ono što mora ili ne učini ono što ne smije)

• Kazna: zatvor od 6 mjeseci do 5 godina

Prijave, optužbe i osude za kazneno djelo davanja mita (čl.348. KZ) u 2011. godini

Za kaznena djela iz članka 348. stavak 1. KZ, bilo je:69 prijave 57 optužba 50 osuda od čega 45 uvjetno osuđ. (3 obustavljena

postupka; 4 odbijajuće presude) odnosno od ukupnog broja prijavljenih osuđeno je

72,5 %Za kaznena djela iz članka 348. stavak 2. KZ

4 prijave 1 optužba 1 osuda odnosno od uk. broja prijavljenih osuđeno je

25,0%

Trgovanje utjecajem (čl. 295.)Trgovanje utjecajem nije novo kazneno djelo

već novi naziv kaznenog djela koje sadržajno obuhvaća prva tri stavka kaznenog djela protuzakonitog posredovanja iz članka 343. KZ97.

“ Tko iskorištavanjem svoga službenog ili društvenog položaja ili utjecaja posreduje da se obavi službena ili druga radnja koja se ne bi smjela obaviti ili da se ne obavi službena ili druga radnja koja bi se morala obaviti...“ → pravo aktivno trgovanje utjecajem (da učini što ne bi smjela/ne učini što bi morala) – besplatno

Počinitelj: bilo tkoKazna: od 6 mjeseci do 5 godina zatvora

(2) Tko zahtijeva ili primi mito, ili prihvati ponudu ili obećanje mita za sebe ili drugoga da iskorištavanjem svoga službenog ili društvenog položaja ili utjecaja posreduje da se obavi službena ili druga radnja koja se ne bi smjela obaviti, ili da se ne obavi službena ili druga radnja koja bi se morala obaviti → pravo aktivno trgovanje utjecajem (da učini što ne bi smjela/ne učini što bi morala) → naplatno trgovanje utjecajem

Kazna: zatvor od 1 do 10 godina

(3) ”Tko zahtijeva ili primi mito, ili tko primi ponudu ili obećanje mita za sebe ili drugoga da iskorištavanjem svoga službenog ili društvenog položaja ili utjecaja posreduje da se obavi službena ili druga radnja koja bi se morala obaviti, ili da se ne obavi službena ili druga radnja koja se ne bi smjela obaviti...”→ nepravo aktivno trgovanje utjecajem (da učini nešto što bi ionako morala/ ne učini što ne bi smjela) → naplatno

Kazna: zatvor od 1 do 8 godinaPočinitelj: svatko tko koristi svoj službeni ili

društveni položaj ili utjecaj (kulturni, politički, sportski, poznanstva)

Trgovanje utjecajem – problem dokazivanja

Davanje mita za trgovanje utjecajem (čl. 296.)”Tko drugome ponudi, obeća ili dade mito, namijenjeno toj

ili drugoj osobi, da iskorištavanjem svoga službenog ili društvenog položaja ili utjecaja posreduje da se obavi službena ili druga radnja koja se ne bi smjela obaviti ili da se ne obavi službena ili druga radnja koja bi se morala obaviti...” → pravo pasivno (učini što se ne bi smjelo/ne učini što bi morao)

”Tko drugome ponudi, obeća ili dade mito, namijenjeno toj ili drugoj osobi, da iskorištavanjem svoga službenog ili društvenog položaja ili utjecaja posreduje da se obavi službena ili druga radnja koja bi se morala obaviti, ili da se ne obavi službena ili druga radnja koja se ne bi smjela obaviti...” → nepravo pasivno

Počinitelj → ona osoba koja nudi, obećava ili daje mito drugoj osobi za koju zahtijeva da trguje svojim utjecajem, dok je samo trgovanje utjecajem (besplatno i naplatno) inkriminirano u članku 295.

Definiranje organiziranog kriminaliteta

plansko izvršenje kaznenih djela sa svrhom postizanja vrlo značajne dobiti ili moći,

u njima na osnovi podjele posla, na dulje ili neodređeno vrijeme sudjeluju više od dva sudionika i to:

koristeći specijalizirane zanatske vještine ili strukture slične poslodavstvenima, ili

primjenjujući nasilje ili druga sredstva zastrašivanja, ili korupciju,

u vezi s politikom, medijima, javnom upravom, pravosuđem ili gospodarstvom

Kriminološki pojam organiziranog kriminalitetau nedostatku jedinstvene definicije temeljne odrednice →

“Nacrt rezolucije Napuljske političke deklaracije i globalnog plana djelovanja protiv organiziranog transnacionalnog kriminaliteta” šest osnovnih značajki organiziranog krim.:

a) kriminalna udruženja (u kojima djeluju tri i više osoba) temelj su organizirane kriminalne djelatnosti,

b) hijerarhijska struktura (koja je različito izražena ovisno o tipovima kriminalnih udruženja),

c) nasilje, zastrašivanje i korupcija se koriste za ostvaranje dobiti, nadziranje teritorija ili tržišta,

d) upotreba nezakonitih radnji u cilju usavršavanja metoda kriminalnog djelovanja i prodiranje u legalne tokove gospodarstva,

e) različitost oblika kriminalnog djelovanja u svim područjima gospodarstva i financijskog sustava u nacionalnim i međunarodnim okvirima,

f) suradnja s drugim kriminalnim udruženjima, često i izvan nacionalnih granica.

Kaznenopravni pojam organiziranog kriminaliteta

Minimalni standardi Europske unije → tri obvezne karakteristike:

zajedničko djelovanje najmanje tri osobeusmjerenost na počinjenje teških kaznenih djela

cilj je stjecanje dobiti ili moćiElementi sadržaja pojmovnog uređenja tiču se uvjeta →

traži se sudjelovanje više od 2 osobe koje zajednički čine teška kaznena djela u duljem vremenskom razdoblju ili na neodređeno vrijeme, unaprijed su podijeljeni kriminalni zadaci i uloge, postojanje tajne unutarnje strukture te interne kontrole i stege članova, metoda → klasične metode organiziranog kriminaliteta odnosno nasilje, zastrašivanje, korupcija, tzv. pranje novca, povezivanje s kriminalnim udruženjima izvan nacionalnih granica (transnacionalnost), te utjecaj na politiku, medije, izvršnu i sudbenu vlast) i ciljeva → stjecanje dobiti ili moći

elementi pojmovnog definiranja organiziranog kriminaliteta mogu se razvrstati u dvije grupe:

obilježja udruženja → a) djela su počinjena od nekoliko osoba koje su se organizirali kao grupa; b) članovi grupe uključeni su u hijerarhijsku strukturu u kojoj postoje vođe i podređeni članovi, udruženje je često trajno - pripadnici se mogu mijenjati, a da se organizacija ne raspadne; c) udruženje funkcionira na načelu tajnosti; d) očuvanje solidarnosti članova organizacije temelji se na internoj kontroli koja često sadrži teške mjere discipline uključujući i nasilje, koje može biti primijenjeno za vanjsku zaštitu udruženja i njegovih aktivnosti; e) dio je udruženja organiziran tako da je uključen u zakonite gospodarske aktivnosti i koristi se za npr. pranje novca

obilježja kriminalne aktivnosti → f) organizirani kriminal prije svega održava tržište nezakonite trgovine; g) pojedine kriminalne djelatnosti sadrže nasilje, zastrašivanje za postizanje cilja udruženja. Također, svrha uporabe nasilja može biti i sprečavanje otkrivanja kao i stjecanja monopola na određenom ilegalnom tržištu; h) neke kriminalne aktivnosti predstavljaju pranje novca u smislu uključenja nezakonite dobiti (crime-generated profits) u zakonito tržište; i) kriminalne se djelatnosti izvode profesionalno, sofisticiranim metodama podobnim za prikrivanje zločina; j) organizirani je kriminalitet često transnacionalne, međunarodne prirode

Zakonsko određenje pojma organiziranog kriminala

KZ inkriminira 1. udruživanje u zločinačko udruženje (čl.328.) te 2. počinjenje k. d u sastavu zločinačkog

udruženja (čl.329.)Zločinačko udruženje: → čine najmanje 3 osobe, → koje su se udružile sa zajedničkim ciljem

počinjenja jednog ili više kaznenih djela → za koje se može izreći kazna zatvora od 3 godine

ili teža → a koje ne uključuje udruženje koje čine osobe

slučajno povezane za neposredno počinjenje jednog kd (čl. 328. st.4.)

Zločinačko udruženje je temelj pojma org. kriminala.

Članak 328. → zločinačko udruženje(1) Tko organizira ili vodi zločinačko udruženje, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet

godina.(2) Tko sudjeluje u udruženju iz stavka 1. ovoga

članka, a da nije još počinio ni jedno kazneno djelo za to udruženje, ili poduzme neku radnju koja nije kazneno djelo, ali za koju zna da doprinosi ostvarenju cilja zločinačkog udruženja, ili financijski ili na drugi način podupire zločinačko udruženje, → klauzula supsidijarnosti, jer ako je počinio kazneno djelo onda odgovara prema članku 329.

djelomično odgovara članku 333. KZ97. → ukida se razlikovanje između grupe i zločinačkog udruženja te je proširena definicija zločinačkog udruženja tako da ono u velikoj mjeri obuhvaća i dosadašnji pojam grupe.

organizator i vođa zločinačkog udruženja posebno još odgovara za počinjenje kaznenog/ih djela u okviru zločinačkog udruženja → kazneno djelo organiziranja zločinačkog udruženja i počinjenja samog kaznenog djela u okviru zločinačkog udruženja su u pravom stjecaju

Organizator ili vođa → osoba koja tu organizaciju stvara, koja je kao njezin vođa najvažnija osoba u organizaciji, njegova vodeća uloga je kroz određivanje ciljeva, plana, strategije u ostvarivanju ciljeva, te kroz autoritet i utjecaj kojeg ima u okviru zločinačke organizacije. Taj položaj ne mora nužno imati samo jedna osoba

sukladno članku 5. stavak 1. točka ii. (b) Palermo konvencije te članku 2. (a) Okvirne odluka Europske unije 2008/841/JHA, od 24. listopada 2008. godine propisuje se kažnjavanje samog članstva u zločinačkom udruženju, poduzimanje radnji koje same po sebi nisu kazneno djelo (npr. regrutiranje novih članova organizacije) s tim da počinitelj mora znati da tim radnjama doprinosi ostvarenju cilja zločinačkog udruženja te financiranje i drugo podupiranje zločinačkog udruženja. Ovo dvoje potonje može počiniti pripadnik ili netko tko nije pripadnik udruženja.

Član zločinačkog udruženja → osoba koja nije organizator, ali prihvaća ciljeve, plan, program, podvrgava se volji organizacije, realizira ono što hijerarhijski viši sudionici odrede kao njegov zadatak → za odgovornost se traži njihovo znanje o zabranjenim ciljevima udruženja

proširena definicija zločinačkog udruženja → šira nego li to zahtijeva Palermo konvencija, ali odgovara definicijama koje se nalaze u drugim zakonodavstvima → § 129 njemačkog Kaznenog zakona: tko stvara organizacije čiji su ciljevi i aktivnosti usmjereni na počinjenje kaznenih djela ili tko sudjeluje u takvoj organizaciji kao član, regrutira članove ili pristaše za to ili ga podržava;

članka 450-1 francuskog KZ: kriminalno udruženje se sastoji od bilo koje skupine formirane ili bilo koje urote osnovane s ciljem pripreme,

Gl. 17, čl. 1a finskog KZ: kriminalna organizacija je definirana kao strukturirano udruženje, osnovano za dulje razdoblje, od najmanje tri osobe koje su djelovale u dogovoru za počinjenje kaznenih djela

Talijanski KZČl. 416. → zločinačko udruženje: tri ili više osoba

povezane u svrhu počinjenja kaznenih djela ili organiziraju udruženje

Kažnjava se samo sudjelovanje u kriminalnom udruženju, (kazna od jedne do pet godina zatvora)

Kazna se povećava ako je broj članova deset ili višeČl. 416-bis. → udruženje mafijaškog tipa: kažnjava se

onaj tko je dio mafijaškog udruženja kojeg su stvorile tri ili više osoba (uvedeno 2008. god.)

Teže se kažnjavaju oni koji upravljaju ili organiziraju mafijaško udruženje

Povezanost s mafijom → iskorištavanje moći zastrašivanja i stanje podložnosti kako bi stekli izravno ili neizravno upravljanje ili kontrolu gospodarskih aktivnosti, koncesije, ovlaštenja, ugovora i javnih službi ili ostvariti profit ili neopravdanu prednost za sebe ili druge

Brojna europska zakonodavstva sadrže odredbu o zločinačkim udruženjima. Iz komparativnog pregleda tih odredbi može se uočiti nekoliko elemenata 

- Strukturirano udruženje - Najmanje tri osobe - Postoji tijekom određenog razdoblja

(vremenski kontinuitet) - Djeluje sa zajedničkim ciljem počinjenja jednog

ili više kaznenih djela - Namjera stjecanja (izravnog ili neizravnog)

financijske ili druge materijalne koristi - Ili namjera ostvarivanja i zadržavanja nadzora

nad pojedinim gospodarskim ili drugim djelatnostima

- Mora se raditi o kaznenim djelima za koja se može izreći kazna zatvora u trajanju od najmanje četiri godine ili teža kazna

Počinjenje kaznenog djela u sastavu zločinačkog udruženja (čl. 329.)

(1) Tko znajući za cilj zločinačkog udruženja ili njegove kriminalne aktivnosti počini kazneno djelo u sastavu takvog udruženja ili potakne drugoga na počinjenje kaznenog djela u sastavu takvog udruženja kaznit će se:

1. za kazneno djelo za koje je propisana gornja granica kazne tri godine kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina,

2. za kazneno djelo za koje je propisana gornja granica kazne pet godina kaznom zatvora od jedne do deset godina,

3. za kazneno djelo za koje je propisana gornja granica kazne osam godina kaznom zatvora od tri do dvanaest godina, itd.

(2) Tko znajući za cilj zločinačkog udruženja ili njegove kriminalne aktivnosti pomogne drugome u počinjenju kaznenog djela u sastavu takvog udruženja kaznit će se kaznom propisanom u stavku 1. ovoga članka, a može se i blaže kazniti.

Ovo je novi članak koji je rađen prema članka 5. stavak 1. točka ii. (a) Palermo Konvencije. S obzirom da je počinjenje djela u grupi ili zločinačkoj organizaciji brisano kao kvalifikatorna okolnosti kod kaznenih djela, u slučaju da je djelo počinjeno na taj način radit će se o ovom kaznenom djelu u svezi s kaznenim djelom koje je počinjeno. Drugim riječima, ovo kazneno djelo je kvalificirani oblik svakog kaznenog djela koje je počinjeno u sastavu zločinačkog udruženja.

Posebno se navode poticatelj (stavak 1.) i pomagatelj (stavak 2.) jer se time omogućuje njihovo kažnjavanje i u slučajevima kad nema akcesornosti te se izbjegava rasprava o tome je li znanje o počinjenju kaznenog djela u okviru zločinačkog udruženja prenosiva ili neprenosiva okolnost. Nema posebno propisanog kažnjavanja za onog koji organizira počinjenje kaznenog djela u sastavu zločinačkog udruženja jer se on smatra počiniteljem

Kažnjivost pokajnika → uloga pokajnika se sastoji u otkrivanju zločinačkih organizacija, njihove strukture, kaznenih djela i počiniteljima tih djela i sl. → davanje korisnih informacija za suzbijanje djelatnosti tih organizacija, a kao "nagrada" za to "pokajanje" uglavnom slijedi nekažnjavanje, ako je time spriječeno dalje počinjenje djela od članova organizacije → mnogi sustavi "pokajnika" blaže kažnjavaju, a u mnogim drugim sustavima, postoji različiti formalni i neformalni načini da se to učini → svjedočenje u korist optužbe je izrazito važno jer kriminalna udruženja uglavnom efikasno sprječavaju infiltriranje izvana te otkrivanje podataka od strane njihovih članova.

Čl. 328. st. 3.: Počinitelj kaznenog djela iz stavka 1. i 2. ovoga članka koji pravodobnim otkrivanjem zločinačkog udruženja spriječi počinjenje kaznenih djela navedenih u stavku 4. ovoga članka ili pripadnik zločinačkog udruženja koji ga otkrije prije nego što u njegovom sastavu ili za njega počini kazneno djelo navedeno u stavku 4. ovoga članka može se osloboditi kazne → pokajnik je organizator, onaj koji vodi ili sudjeluje u zločinačkom udruženju

Čl. 329. st. 3.: Ako počinitelj iz stavka 1. ili 2. ovoga članka bitno pridonese otkrivanju zločinačkog udruženja može se blaže kazniti → budući da su te osobe već ostvarile kazneno djelo u sastavu zločinačkog udruženja mogućnost ublažavanja kazne smatra se dovoljnom nagradom za otkrivanje zločinačkog udruženja

Rezolucija XVI. Međunarodnog kongresa za kazneno pravo predviđa nekoliko uvjeta za pokajnika:

→ mogućnost iskazivanja pokajnika mora biti precizno regulirana zakonom (načelo legaliteta),

→ sudsko je odobrenje nužno u svim slučajevima (načelo sudskog nadzora),

→ osuda se ne smije temeljiti isključivo na iskazima ili iskazu pokajnika,

→ pokajnici se mogu koristiti isključivo prilikom postupanja zbog teških kaznenih djela (načelo razmjernosti),

→ pokajnici se ne mogu koristiti anonimnošću

Kažnjavanje pravnih osoba za sudjelovanje u djelatnostima organiziranog kriminala

U ozračju globalizacije mogućnosti kompanija, tvrtki i institucija da organiziraju kriminalnu aktivnost za stjecanje dobiti su mnogostruke → npr. razvitak međunarodnih financijskih veza omogućuje brzi elektronski transfer novca, a što olakšava prikrivanje nezakonito stečenog profita tzv. pranje novca → korištenje nezakonitih mogućnosti i sredstava od strane korporacija, motivirano geslom »mali rizik i velika dobit,« svrstavaju kriminalnu aktivnost pravnih osoba u značajan i vrlo opasan oblik organiziranog kriminaliteta

Opasnost organiziranog kriminaliteta pravnih osoba izvire iz dvije činjenice: ogromnog nezakonito ostvarenog profita i njegovog prikrivanja kao dobiti iz zakonitog poslovanja pravne osobe

Poznata je činjenica da su, posebice u tranzicijskim državama, stvarane polu-kriminalne i kriminalne trgovačke organizacije, a također i fiktivna trgovačka društva da bi se legalizirala aktivnost koja se može podvesti pod sintagmu »kriminal u obliku posla.«

Premda je pojam korporacijskog kriminaliteta (corporate crime) u kriminologiji prepoznat prije više od pola stoljeća, pristup tom obliku kriminaliteta nije se mnogo promijenio → još uvijek se smatra da se radi o kaznenim djelima počinjenima od strane pojedinaca (natural persons), a ne tijela kao pravnih osoba (legal ili juristic persons) dok se, istovremeno, nezakoniti profit stječe u interesu pravne osobe

Dosadašnji oblici ekonomskog kriminaliteta su uglavnom bili klasični oblici u kojima su pojedinci počinili djela u (za) svoju osobnu korist

Nasuprot tomu, kriminalitet pravnih osoba uključuje kaznena djela počinjena od strane pravne osobe odnosno djela koja su počinjena upravo da bi pravna osoba stekla korist → radi se o kriminalitetu počinjenom od strane pojedinaca koji pripadaju tzv. korporacijskoj eliti, primarno motiviranom stjecanjem profita i korporacijske moći → pojedinci koji na nezakonit način ostvaruju dobit za svoju korporaciju stručnjaci su koji raspolažu potrebnim znanjima i vještinama, pa se može zaključiti da je riječ o najracionalnijem i najprofesionalnijem dijelu kriminalnih ponašanja: porast pranja novca, investicijskih i osiguravajućih prijevara, kršenja pravila trgovačkog prava i dr.

Profit je ključni element za postojanje org. kr. bez profita nema motivacije za kriminalno udruživanje i relativno visok stupanj pojedinačnog angažmana i rizika

Pojam organiziranog kriminaliteta pravnih osobaPravne osobe nisu samo puka fikcija, one doista

postoje, zauzimaju značajnu ulogu unutar društvene organizacije i sposobne su svojom djelatnošću prouzrokovati štetu jednako kao i pojedinac

Teški oblici gospodarskog kriminaliteta danas su uglavnom posljedica djelovanja ne pojedinca nego niza osoba u trgovačkim društvima s težnjom ostvarivanja dobiti pod svaku cijenu → u Njemačkoj oko 80% teškog gospodarskog kriminaliteta počinjeno je unutar trgovačkih društava

Tržišna konkurencija tjera gospodarske subjekte na stjecanje profita ne birajući sredstva → različita kaznena djela (prijevare, pranje novca, utaje poreza, zlouporabe stečaja, djela na štetu potrošača i sl.) mogu se pripisati i pravnoj osobi u čije su ime i za čiji račun počinjena

postoje pravne osobe koje su ili osnovane radi činjenja kaznenih djela ili se nakon osnivanja pretežito bave kriminalnom djelatnošću → stjecanje nezakonite dobiti je njihov osnovni pokretač → one su zapravo samo fasada za pravu zločinačku organizaciju

Brojni i raznovrsni primjeri uključenosti pravnih osoba u područja org. krim. aktivnosti → industrijske i financijske kompanije u SAD prakticirale su podmićivanje visokopozicioniranih dužnosnika drugih država u svrhu prihvaćanja profitabilnih ugovora → i različite financijske institucije mogu biti sudionici krim. aktivnosti: banke, štedionice, mjenjačnice, brokeri, uvozne, izvozne i ostale trgovačke kompanije

tzv. poduzetničko-transakcijski model kriminaliteta u regijama visokog tehnološkog razvitka, a koji se manifestira kroz djelatnosti legalnih institucija.

ono što otežava pojmovno određenje kriminaliteta pravnih osoba je posebnost socio-psihološke situacije u kojoj se odvija kriminalna aktivnost kao racionalna i profesionalna djelatnost pravne osobe → počinjenje kaznenih djela u interesu pravne osobe nije samo izraz volje pojedinaca, nego i rezultat duhovnog ozračja koje vlada u pravnoj osobi a koje se u njemačkoj literaturi naziva »grupnim duhom« ili »kriminalnim stavom unutar pravne osobe«, a u američkoj »kulturom korporacije«

U pravnoj osobi se stvara uvjerenje da je dobro sve što služi njenim interesima, a što među pripadnicima pravne osobe vodi do uvjerenja da je kršenje pravnih normi manje zlo ako služi ostvarivanju zajedničkog interesa (pogotovo ako je pravna osoba spremna obeštetiti kažnjenog pojedinca, npr. tako što će platiti novčanu kaznu za njega)

Takav grupni ili kolektivni duh slabi ili neutralizira otpor pripadnika pravne osobe prema kršenju pravnih normi, odnosno povećava njihovu spremnost da prihvate rizike koje izvan pravne osobe ne bi prihvatili

Prijedlozi zajedničkih europskih rješenja obuhvaćaju kažnjivost za sudjelovanje u zločinačkoj organizaciji, osim fizičkih osoba, i pravnih osoba koje svojom djelatnošću postaju sredstvo ili pokriće zločinačkih organizacija → mogućnost postojanja dviju vrsta organizacija:

1. organizacije s isključivim ili dominantnim kriminalnim ciljem (npr. one za prodaju droga) i

2. legalne poslovne organizacije u kojima se na nekim razinama vrši kriminalna djelatnost → pojavljuju se poteškoće pri utvrđivanju pojedinačne kaznene odgovornosti za djela počinjena u njenu korist

povezanost i utjecaj kriminaliteta pravnih osoba na širenje organiziranog kriminaliteta, posebice transnacionalnog → Konvencija UN protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta: »Svaka država stranka usvojit će nužne mjere, u skladu s njenim pravnim načelima, za utvrđivanje odgovornosti pravnih osoba za sudjelovanje u teškim zločinima koji uključuju organiziranu zločinačku grupu«

međunarodna zajednica predviđa mjere prevencije koje bi sprječavaju zloporabe pravnih osoba od strane organiziranih zločinačkih grupa → osnivanje javnih evidencija pravnih i fizičkih osoba koje se bave osnivanjem, upravljanjem i financiranjem pravnih osoba; uvođenje mogućnosti zabrane djelovanja na osnovi sudskog naloga ili na drugi način, osobama osuđenim za kaznena djela obuhvaćena Konvencijom, kako kroz određeno razdoblje ne bi mogle raditi na mjestu rukovoditelja pravnih osoba; osnivanje nacionalnih evidencija osoba kojima je zabranjeno upravljanje pravnim osobama i dr.

Vijeće Europe usvojilo je 2000. Kaznenopravnu konvenciju o korupciji → propisuje odgovornost pravne osobe za kaznena djela aktivnog podmićivanja, trgovanja utjecajem i pranja novca »koje je u njihovu korist počinila bilo koja fizička osoba, djelujući zasebno ili kao dio pravne osobe, koja ima vodeću ulogu unutar te pravne osobe, i na temelju: prava na zastupanje dotične pravne osobe ili ovlasti za donošenje odluka u ime dotične pravne osobe, ili ovlasti za obavljanje nadzora unutar dotične pravne osobe te njena uključivanja kao suučesnika ili poticatelja glede gore spomenutih djela.« → pravna je osoba odgovorna za navedena kaznena djela i u slučaju »kad je zbog nedostatka nadzora koji je morala obavljati fizička osoba, došlo do kaznenog djela u korist te pravne osobe, koje je počinila fizička osoba pod nadležnošću te pravne osobe.«

Konvencija o kibernetičkom kriminalitetu VE (2001) → propisuje odgovornost pravnih osoba i daje se definicija kriminaliteta pravne osobe → radi se o kaznenim djelima koja je u korist pravne osobe počinila neka fizička osoba postupajući bilo samostalno ili kao dio tijela pravne osobe koji ima rukovodeće mjesto unutar pravne osobe, na temelju: a) ovlaštenja za zastupanje pravne osobe; b) ovlaštenja za donošenje odluka u ime pravne osobe; c) rukovodećih ovlaštenja unutar pravne osobe → također, kriminalitet pravnih osoba obuhvaća i slučaj kada zbog nedostatka nadzora ili kontrole, fizičkoj osobi koja postupa po ovlaštenju i u korist pravne osobe bude omogućeno počinjenje kaznenog djela utvrđenog ovom Konvencijom

SANKCIONIRANJE ORGANIZIRANOG KRIMINALITETA

Zahtjev za efikasnošću državnih represivnih tijela i istovremeno, njihovog smještanja u pravne okvire prihvatljive sa stajališta prava građana, posebno je aktualan sa stajališta kazneno procesnog prava

Sankcije su vrlo značajne zbog svoje represivno-preventivne funkcije → odgovor na organizirani kriminalitet su one sankcije koje što više odgovaraju prirodi ove grupne kriminalne djelatnosti → bitno da su usmjerene upravo na profit kao pokretačku snagu organiziranog kriminaliteta → stjecanje dobiti uz sve više izražen motiv stjecanja političke moći i utjecaja na cjelokupne gospodarske, društvene i političke odnose na nekom prostoru

Najbitnije sankcije su konfiskacija i oduzimanje dobiti

Konfiskacija je uglavnom prihvaćena kao dopunska sankcija oduzimanja predmeta koji su nastali počinjenjem djela ili su uporabljeni za njegovo počinjenje → većina je pravnih sustava konfiskaciju cijele imovine počinitelja ukinula zbog zlouporaba u totalitarnim režimima dok je ta sankcija negdje zadržana kod određenih kaznenih djela npr. u Švicarskoj za djela počinjena od organizacije mafijaškog tipa

Oduzimanje dobiti ostvarene kaznenim djelom uključuje dobit u bilo kojem obliku (novac, bankovni računi i dr.) → u RH se primjenjuju prema pojedincima pa i kada su djela počinjena u okviru kriminalne organizacije, a sankciju konfiskacije počiniteljeve osobne imovine hrvatski KZ ne predviđa

Oduzimanje imovinske koristi u RHNačelo oduzimanja imovinske koristi (Čl. 5.) → Nitko

ne može zadržati imovinsku korist ostvarenu protupravnom radnjom (radnja kojom su ispunjena obilježja kaznenog djela, a ne postoji razlog isključenja protupravnosti – čl. 87. st. 2.)

Imovinskom korišću od kaznenog djela smatra se neposredna imovinska korist od kaznenog djela koja se sastoji od svakog uvećanja ili sprečavanja umanjenja imovine do kojeg je došlo počinjenjem kaznenog djela, imovina u koju je promijenjena ili pretvorena neposredna imovinska korist od kaznenog djela kao i svaka druga korist koja je dobivena od neposredne imovinske koristi od kaznenog djela ili imovine u koju je promijenjena ili pretvorena neposredna imovinska korist od kaznenog djela bez obzira nalazi li se na području Republike Hrvatske ili izvan njega (čl. 87. st. 22.)

Oduzeta imovinska korist neće se umanjiti za iznos sredstava uloženih u kriminalnu djelatnost.

Oduzimanje imovinske koristi od kaznenog djela za koje je nadležan Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog

kriminaliteta (čl. 78.)

(2) Ako počinitelj kaznenog djela iz nadležnosti Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta ima ili je imao imovinu koja je nerazmjerna njegovim zakonitim prihodima, pretpostavlja se da ta imovina predstavlja imovinsku korist od kaznenog djela, osim ako počinitelj učini vjerojatnim da je njezino podrijetlo zakonito.

(3) Ako je imovinska korist od kaznenog djela sjedinjena s imovinom stečenom na zakonit način, ukupna imovina bit će predmetom oduzimanja do procijenjene vrijednosti imovinske koristi. Na isti način i u istom omjeru oduzet će se i korist koja je dobivena od imovine u koju je zakonita imovina sjedinjena s imovinskom korišću od kaznenog djela.

(4) Imovinska korist iz stavka 2. i 3. ovoga članka oduzet će se od člana obitelji bez obzira po kojem pravnom temelju se kod njega nalazi i neovisno o tome živi li u zajedničkom kućanstvu s počiniteljem.

(5) Imovinska korist iz stavka 2. i 3. ovoga članka oduzet će se i od druge osobe bez obzira po kojem pravnom temelju je stečena ako ta osoba ne učini vjerojatnim da je korist stekla u dobroj vjeri i po razumnoj cijeni.

(6) Ako osoba protiv koje je pokrenut kazneni postupak umre, imovinska korist ostvarena protupravnom radnjom može se oduzeti od njezinih sljednika u postupku propisanom posebnim zakonom.

Švicarski Kazneni zakon → oduzima se sva imovina koja podliježe raspolaganju kriminalne organizacije kojoj pripada osuđeni član → to omogućuje oduzimanje imovinske koristi bez konkretnog dokaza iz kojeg djela potjeće, što je važno zbog preventivnog djelovanja, jer se na vrijeme onemogućuje prebacivanje tih vrijednosti u legalne tokove → pretpostavlja se da ta vrijednost ima kriminalno podrijetlo, jer se nalazi pod vlašću raspolaganja kriminalne organizacije → uvjet je da je pojedinac kažnjen kao član zločinačke organizacije, pa se pretpostavlja da sve vrijednosti koje mu pripadaju podliježu vlasti te organizacije čime se znatno olakšava zahvat u sredstva kriminalnih organizacija

U talijanskom KZ → mjera obvezne konfiskacije imovine koja je korištena ili se namjeravala koristiti za izvršenje kaznenog djela te sva imovina, profit i dohodak nastao izvršenjem kaznenog djela → poništavaju se i sve policijske dozvole, trgovinska ili aukcionarska ovlaštenja za trgovanje na veliko, svi upisi koncesija javnih voda, tenderi za javne radove ili nabavke

mogućnost da se kaznenopravne sankcije primjene na zločinačke organizacije kao cjelinu ili samo na njezine članove → tzv. kolektivne sankcije su u prvom redu primjenjive samo na pravne osobe, s tim da se taj problem različito tretira → npr. opća kaznena odgovornost, i to samo za neka djela, predviđa se u Francuskoj, Finskoj, Grčkoj i Japanu. Njemačka drži pravne osobe odgovornima za kriminalne djelatnosti njezinih tijela i visoko rangiranih zaposlenika, ali tu odgovornost smješta u područje upravnih prijestupa. Nizozemska je usvojila veliki broj kaznenopravnih sankcija za pravne osobe: od novčanih kazni, restitucije, posebno važne sankcije gubitka nezakonito stečene imovine i sudskog raspuštanja pravne osobe koja je odgovorna za kazneno djelo, ako je to potrebno za spriječavanje ponovnog kriminalnog ponašanja

Osim ovakvog neujednačenog sustava sankcija, problem je i to što kriminalne organizacije nisu legalno registrirane niti imaju zakonite fondove

ZAKON O UREDU ZA SUZBIJANJE KORUPCIJE I ORGANIZIRANOG KRIMINALITETA

Ispunjavajući obveze preuzete međunarodnim konvencijama i uklađujući zakonska rješenja sa zakonodavstvima europskih zemalja Hrvatska je 2001. dopunila svoje kazneno zakonodavstvo posebnim Zakonom o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (kr. USKOK - NN 76/09, 116/10, 145/10, 57/11, 136/12) → posebno državno odvjetništvo za područje cijele države, ima posebno ustrojstvo, nadležnost i ovlasti za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta te djelokrug i nadležnost sudova kao i postupanje u kaznenim predmetima vezanim za kaznena djela iz kataloga djela navedenih istim zakonom

Nadležnost USKOK-a (čl. 21.)(1) Ured obavlja poslove državnog odvjetništva u

predmetima kaznenih djela iz starog KZ:1. zlouporabe u postupku stečaja, nelojalne

konkurencije u vanjskotrgovinskom poslovanju, zlouporabe obavljanja dužnosti državne vlasti, protuzakonitog posredovanja, primanja mita, primanja mita u gospodarskom poslovanju, davanja mita i davanja mita u gospodarskom poslovanju,

2. zlouporabe položaja i ovlasti, ako je ta djela počinila službena osoba ,

3. protupravnog oduzimanja slobode, otmice, prisile, trgovanja ljudima i ropstva, protuzakonitog prebacivanja osoba preko državne granice, razbojništva, iznude, ucjene, pranja novca i protupravne naplate, ako su ta kaznena djela počinjena u sastavu grupe ili zločinačke organizacije,

4. zlouporabe opojnih droga ,5. udruživanja za počinjenje kaznenih djela,

uključujući pri tome sva kaznena djela koja je počinila ta grupa ili zločinačka organizacija, osim za kaznena djela protiv Republike Hrvatske i oružanih snaga,

6. počinjenih u vezi s djelovanjem grupe ili zločinačke organizacije za koja je propisana kazna zatvora u trajanju duljem od tri godine, a kazneno djelo je počinjeno na području dviju ili više država ili je značajan dio njegovog pripremanja ili planiranja izvršen u drugoj državi,

7. za vođenje kaznenog postupka protiv organizatora grupe ili zločinačke organizacije za počinjenje kaznenih djela podvođenja, nedozvoljene trgovine zlatom i izbjegavanja carinskog nadzora,

8. pranja novca, utaje poreza, sprječavanja dokazivanja, prisile prema pravosudnom dužnosniku, sprječavanja službene osobe u obavljanju službene dužnosti, napada na službenu osobu te kazneno djelo otkrivanja identiteta zaštićenog svjedoka, ako su ova djela počinjena u vezi s počinjenjem kaznenih djela iz točke 1. - 7. ovoga stavka

(2) Ured obavlja poslove državnog odvjetništva u predmetima kaznenih djela iz Kaznenog zakona:

1. primanja i davanja mita u postupku stečaja iz članka 251., primanja mita u gospodarskom poslovanju iz članka 252., davanja mita u gospodarskom poslovanju iz članka 253., zlouporabe položaja i ovlasti iz članka 291. ako je to djelo počinila službena osoba označena u članku 87. stavku 3., nezakonitog pogodovanja iz članka 292., primanja mita iz članka 293., davanja mita iz članka 294., trgovanja utjecajem iz članka 295., davanja mita za trgovanje utjecajem iz članka 296., podmićivanje zastupnika iz članka 339.,

2. zločinačkog udruženja iz članka 328. i počinjenja kaznenog djela u sastavu zločinačkog udruženja kažnjivo po članku 329., osim za kaznena djela protiv Republike Hrvatske i oružanih snaga,

3. počinjenih u vezi s djelovanjem zločinačkog udruženja, za koja je propisana kazna zatvora u trajanju duljem od tri godine, a kazneno djelo je počinjeno na području dviju ili više država ili je značajan dio njegovog pripremanja ili planiranja izvršen u drugoj državi,

4. pranja novca iz članka 265., utaje poreza ili carine iz članka 256., sprječavanja dokazivanja iz članka 306. stavak 1. i 2., prisile prema pravosudnom dužnosniku iz članka 312., prisile prema službenoj osobi iz članka 314., napada na službenu osobu iz članka 315., te kaznenog djela otkrivanja identiteta ugrožene osobe ili zaštićenog svjedoka iz članka 308., ako su ova djela počinjena u vezi s počinjenjem kaznenih djela iz točke 1. – 3. ovog stavka.

POSEBNE DOKAZNE RADNJE PREMA ZKP (čl. 332.)privremeno ograničavaju ustavna prava građana1) nadzor i tehničko snimanje telefonskih razgovora i

drugih komunikacija na daljinu,2) presretanje, prikupljanje i snimanje računalnih

podataka,3) ulazak u prostorije radi provođenja nadzora i tehničko

snimanje prostorija,4) tajno praćenje i tehničko snimanje osoba i predmeta,5) uporabu prikrivenih istražitelja i pouzdanika,6)simuliranu prodaju i otkup predmeta te simulirano

davanje potkupnine i simulirano primanje potkupnine,7)pružanje simuliranih poslovnih usluga ili sklapanje

simuliranih pravnih poslova,8) nadzirani prijevoz i isporuku predmeta kaznenog djela.

Posebna procesna pravila prema Zakonu o USKOK-u Članak 23. → sva tijela državne vlasti i sve pravne

osobe koje u svojem djelokrugu ili u obavljanju svoje djelatnosti saznaju za okolnosti i podatke koji upućuju na neko kazneno djelo iz članka 21. ovoga Zakona, posebice za one koje kroz način planiranja i pripremanja kaznenog djela, način počinjenja, postupanje s ostvarenim financijskim sredstvima, sudjelovanje u poslovnom prometu, konspirativno ponašanje počinitelja, povezanost s inozemstvom, korupciju ili pokušaje korupcije i druga slična ponašanja (naznake organiziranog kriminaliteta) ukazuju na djelovanje udruženja od najmanje tri osobe koje su se udružile radi činjenja kaznenih djela, dužne su o tim okolnostima podnijeti kaznenu prijavu ili obavijestiti Ured

Članak 25. → ako postoje osnove sumnje da je počinjeno kazneno djelo iz članka 21. ovoga Zakona i naznake organiziranog kriminaliteta, Ured i policija poduzet će sve što je potrebno da bi se prodrlo u središte zločinačke organizacije, razotkrili njezini članovi i organizatori te prikupili svi podaci i dokazi potrebni za kazneni postupak

Članak 26. → ako izvidi policije ili državnog odvjetništva pokažu da postoje naznake organiziranog kriminaliteta kod kaznenih djela prijevare, uključujući gospodarsku prijevaru i prijevaru osiguranja, kaznenih djela kojima se povređuju prava intelektualnog vlasništva, kaznenih djela pranja novca, zlouporabe u postupku stečaja, utaje poreza ili drugih davanja, zlouporaba ovlasti u gospodarskom poslovanju, nedozvoljene trgovine, izbjegavanja carinskog nadzora i drugih kaznenih djela koja su počinjena s ciljem pribavljanja veće imovinske koristi, Ured će od nadležnih upravnih organizacija Ministarstva financija (Porezne uprave, Financijske policije, Carinske uprave, Financijskog inspektorata, Ureda za sprječavanje pranja novca) zatražiti kontrolu poslovanja pravne i fizičke osobe i privremeno oduzimanje novca, vrijednosnih papira, predmeta i dokumentacije koji mogu poslužiti kao dokaz, te zatražiti obavijesti o prikupljenim, obrađenim i pohranjenim podacima u vezi s neobičnim i sumnjivim novčanim transakcijama

Članak 27. → (1) Ako postoji sumnja na pranje novca, Ured za sprječavanje pranja novca će:

1. obavijestiti Ured o sredstvu, prihodu ili imovini za koju je na bilo koji način saznao, ako je vjerojatno da je stečena počinjenjem kaznenih djela navedenih u članku 21. ovoga Zakona,

2. od obveznika provedbe mjera sprječavanja pranja novca zatražiti sve podatke o transakcijama i strankama kojima obveznici raspolažu i u roku od tri dana dostaviti te podatke Uredu.

(2) Na zahtjev Ureda, Ured za sprječavanje pranja novca dužan je dati sve raspoložive podatke o transakcijama osumnjičenika za koje postoji sumnja da se radi o pranju novca, kao i izvršiti potrebne provjere s ciljem utvrđivanja postojanja takvih transakcija

donošenje rješenja o ispitivanju kao svjedoka osobe koja je postala pripadnik zločinačke organizacije → krunski svjedok (čl. 36.)

1. protiv koje je podnesena kaznena prijava ili se vodi kazneni postupak za kazneno djelo iz članka 21. ovoga Zakona počinjeno u okvirima zločinačke organizacije i ako postoje okolnosti na temelju kojih se prema kaznenom zakonu pripadnik zločinačke organizacije može osloboditi kazne ili olakotne okolnosti na temelju kojih se kazna može ublažiti,

2. ako je iskaz te osobe razmjeran težini počinjenoga kaznenog djela i važnosti iskaza te osobe za otkrivanje i dokazivanje kaznenih djela počinjenih u okvirima zločinačke organizacije ili njihovih počinitelja, odnosno za otkrivanje i sprječavanje kaznenih djela zločinačke organizacije.

Čl. 37. Na obrazloženi prijedlog Ravnatelja Glavni državni odvjetnik može sudu podnijeti zahtjev za donošenje rješenja o ispitivanju kao svjedoka osobe koja je kao pripadnik zločinačke organizacije, odnosno zločinačkog udruženja pravomoćno osuđena, zajedno sa zahtjevom za obnovu kaznenog postupka radi preinake te pravomoćne presude glede odluke o kazni (prema čl. 43. stavak 5. preinačava se osuda na kaznu koja će od ranije izrečene kazne biti manja najmanje za jednu trećinu, a najviše za dvije trećine te kazne), ako je njezin iskaz važan za otkrivanje i dokazivanje kaznenih djela počinjenih u okvirima zločinačke organizacije odnosno zločinačkog udruženja ili počinitelja tih kaznenih djela, ili za otkrivanje i sprječavanje činjenja kaznenih djela od strane pripadnika zločinačke organizacije odnosno zločinačkog udruženja.

Članak 49. → čim sazna za vjerojatnost da određena osoba na svojim bankovnim računima prima, drži ili na drugi način posluje sa prihodima ostvarenima kaznenim djelima iz članka 21. ovoga Zakona, a ti su prihodi važni za izvide i istragu tih kaznenih djela ili podliježu prisilnom oduzimanju prema odredbama Kaznenog zakona, Zakona o kaznenom postupku, Zakona o postupku oduzimanja imovinske koristi i Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela, Ured će zahtjevom zatražiti od banke dostavljanje podataka o tim računima → sudac istrage može rješenjem obvezati banku da Uredu dostavi podatke o stanju računa osobe, prati platni promet na računima određene osobe, te da za vrijeme određeno nalogom o praćenju platnog prometa redovito izvješćuje Ured o transakcijama na računu koji se prati

ZAKON O ZAŠTITI SVJEDOKAUređuje uvjete i postupke za pružanje zaštite i pomoći

ugroženim i njima bliskim osobama, koje su izložene ozbiljnijoj opasnosti po život, zdravlje, tjelesnu nepovredivost, slobodu ili imovinu većeg opsega zbog iskazivanja u kaznenim postupcima za kaznena djela → ovaj se Zakon primjenjuje ako bi dokazivanje kaznenog djela bilo povezano s nerazmjernim teškoćama ili se ne bi moglo provesti na drugi način bez iskaza ugrožene osobe kao svjedoka koji uslijed moguće ugroženosti neće slobodno iskazivati u kaznenom postupku za kaznena djela:

1. protiv Republike Hrvatske, 2. vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom, 3. organiziranog kriminaliteta, 4. za koja se prema zakonu može izreći kazna zatvora

od 5 godina ili teža kazna.

Za uključenje u Program zaštite potreban je pristanak ugrožene osobe → ugrožena osoba je svjedok ili druga osoba čije je uključenje u Program zaštite opravdano zbog vjerojatnosti ugrožavanja života, zdravlja, tjelesne nepovredivosti, slobode ili imovine većeg opsega, poradi važnosti njihovih saznanja za kazneni postupak

Bliska osoba je član zajedničkog kućanstva ugrožene osobe, kao i druga osoba koju ona označi i zahtijeva njezino uključivanje u Program zaštite

Jedinica za zaštitu je posebna organizacijska cjelina u sastavu Ravnateljstva policije Ministarstva unutarnjih poslova zadužena za provođenje Programa zaštite

Program zaštite su mjere i radnje koje provodi i organizira Jedinica za zaštitu i nadležno tijelo za zatvorski sustav ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa na temelju ovoga Zakona, radi zaštite uključenih osoba

Vrste mjera zaštite → mjere zaštite ugroženih osoba su:

1. tjelesna i tehnička zaštita,

2. premještanje,

3. mjere prikrivanja identiteta i vlasništva,

4. promjena identitetaO vrsti mjera iz stavka 1. točke 1., 2., 3. ovoga

članka odluku o primjeni donosi Jedinica za zaštitu, a o mjeri iz stavka 1. točke 4. ovoga članka odluku o primjeni donosi Povjerenstvo → u postupku pružanja zaštite ugroženim osobama moguće je primijeniti jednu ili više mjera

Tjelesna i tehnička zaštita → neposredno pružanje zaštite u cilju sprječavanja ugrožavanja života, zdravlja, tjelesne nepovredivosti, slobode ili imovine ugrožene osobe

Premještanje ugrožene osobe → privremeno ili trajno preseljenje s mjesta prebivališta ili boravišta ugrožene osobe na drugu lokaciju koju odredi Jedinica za zaštitu → premještanje je moguće na teritoriju Republike Hrvatske ili izvan teritorije Republike Hrvatske sukladno međunarodnim ugovorima

Mjera prikrivanja identiteta → obuhvaća izradu i uporabu osobnih isprava u kojima su privremeno promijenjeni osobni podaci, kao i izradu i uporabu isprava o vlasništvu ugrožene osobe → mjere prikrivanja identiteta i vlasništva nemaju za posljedicu stvarnu izmjenu osobnih podataka i podataka o vlasništvu u od govarajućim evidencijama

Promjena identiteta → je izmjena dijela ili svih osobnih podataka osobe uključene u Program → ako se sigurnost ugrožene osobe ne može osigurati provedbom mjera iznimno se uz odobrenje Povjerenstva može primijeniti mjera promjene identiteta

Svi kontakti uključene osobe koji se odnose na njegova statusna i druga prava i obveze obavljaju se posredstvom Jedinice za zaštitu.

Promjena identiteta može se odnositi na sve osobne podatke ugrožene osobe → osobni podaci uneseni u nove isprave o identitetu ne smiju biti istovjetni podacima druge osobe → istekom ove mjere uključena osoba će se izjasniti o pitanju zadržavanja novog identiteta → uključena osoba ne može dobiti svoj izvorni identitet ako je promjena identiteta značajno utjecala na status druge osobe (zaključenje braka, očinstvo ili materinstvo i dr.).

Pružanje pomoći osobi uključenoj u program → Jedinica za zaštitu će uključenoj osobi osigurati potrebnu psihološku, socijalnu i pravnu pomoć te će ekonomskom i socijalnom potporom pomagati toj osobi do trenutka njezinog osamostaljenja → ekonomska i socijalna potpora koja se daje ugroženoj osobi ne smije biti veća od iznosa koji je dovoljan da se pokriju životni troškovi i uključenje u novu životnu okolinu

Program zaštite uključene osobe prestaje: 1. istekom Ugovora, 2. smrću uključene osobe, 3. ako se uključena osoba, njezin skrbnik ili njezin

zakonski zastupnik odrekne zaštite, 4. ako Povjerenstvo donese odluku o prekidu

Programa zaštite