Krivicna Djela Protiv Spolne Slobode i Morala_za Printanje

SADRAJ

1.UVOD...................................................................................................................................................1

2.KRIVINADJELAPROTIVSPOLNESLOBODEIMORALA.......................................................................2

2.1. Ope napomene o krivinim djelima protiv spolne slobode i morala..........................................2

3.POJEDINAKRIVINADJELA..................................................................................................................4

3.1 Silovanje (l.203. KZ FBiH)..........................................................................................................4

3.2 Spolni odnoaj s nemonom osobom (l. 204. KZ FBiH).............................................................7

3.3 Spolni odnoaj zloupotrebom poloaja (l. 205. KZ FBiH).......................................................10

3.4 Prinuda na spolni odnoaj (l. 206. KZ FBiH)..........................................................................11

3.5 Spolni odnoaj s djetetom (l. 207. KZ FBiH)............................................................................12

3.6 Bludne radnje (l. 208. KZ FBiH)..............................................................................................14

3.7 Zadovoljenje pohote pred djetetom ili maloljetnikom (l. 209. KZ FBiH).................................15

3.8 Navoenje na prostituciju (l. 210. KZ FBiH)...........................................................................16

3.9 Iskoritavanje djeteta ili maloljetnika radi i pornografije (l. 211. KZ FBiH)...........................18

3.10 Upoznavanje djeteta s pornografijom (l. 212. KZ FBiH).......................................................19

3.11. Rodoskrvnue (l. 213. KZ FBiH)............................................................................................20

4.ZAKLJUAK.........................................................................................................................................22

5.LITERATURA.......................................................................................................................................23

1

1. UVOD

Inkriminacijama iz ove glave titi se sloboda odluivanja u spolnom ivotu i spolni

moral. Kod ovih krivinih djela radi se o vlastorunim krivinim djelima. U najveem broju

krivinih djela iz ove glave radnja izvrenja je odreena kao vrenje obljube ili bludne radnje.

Kod svih krivinih djela iz ove glave propisana je posebna zatita maloljetnih osoba,a

posebno osoba koje nemaju navrenih etrnaest godina ivota, tj. djece.

Ova glava zakona sadri jedanaest krivinih djela sa veim djelom inkriminacija koja

se prema kriteriju ueg unutargrupnog objekta krivinopravne zatite mogu podijeliti na ona

kojima se titi sloboda odluivanja u spolnom ivotu,gdje spadaju silovanje,prinuda na spolni

odnoaj, spolni odnoaj s nemonom osobom, spolni odnoaj s djetetom, spolni odnoaj

zloupotrebom poloaja i bludne radnje, dok u drugu grupu spadaju ona krivina djela koja su

usmjerena na povredu spolnog morala, kao to su navoenje na prostituciju, zadovoljenje

pohote pred djetetom ili maloljetnikom,upoznavanje djeteta s pornografijom, iskoritavanje

djeteta ili maloljetnika radi pornografije i rodoskrvnue.

2

2. KRIVINA DJELA PROTIV SPOLNE SLOBODE I MORALA

2.1. Ope napomene o krivinim djelima protiv spolne slobode i morala

Inkriminacijama iz ove glave titi se sloboda odluivanja u spolnom ivotu i spolni

moral. Motiv izvrenja ovih krivinih djela je zadovoljavanje spolnog nagona. Zbog toga se

kod ovih krivinih djela radi o vlastorunim krivinim djelima. Dostojanstvo linosti i moral

u smislu inkriminacija ove glave tite se kroz zatitu spolne slobode i spolnog morala.

Sloboda spolnog openja i sa njom povezani spolni moral su problematika koja je regulirana i

obiajima i moralom i pravom odreene drave. Razvojem drutva mijenjaju se i shvatanja o

tome ta je sfera seksualnosti i prihvatljivo, a ta nije, odnosno ta je spolno moralno, a ta

nije. Shvatanja o tome utiu i na zakonodavca u smislu da odreene djelatnosti u pogledu

spolnosti kriminalizira, a odreene dekriminalizira.

Krivinopravno reguliranje ovog podruja ljudskih sloboda i prava, prema tome,

nailazi na problem i zbog toga to je ovo jedno od najdinaminijih podruja posebnog dijela

krivinog zakonodavstva i u nas i u svijetu. U tom smislu se smatra da inkriminiranje

zasluuju samo oni postupci koji su upravljeni protiv slobode odluivanja u spolnom

ivotu.To znai da kao krivina djela treba propisati samo one radnje kojima se zadovoljenje

spolnog nagona ostvaruje prinudom,odnosno inkriminirati grubo krenje normi spolnog

morala.1

Kod najveeg broja krivinih djela iz ove glave radnja izvrenja je odreena kao

vrenje obljube ili bludne radnje. Obljuba se definira kao spajanje spolnih organa u smislu

prodiranja mukog u enski spolni organ, pri emu nije nuno potpuno prodiranje niti se trai

izluivanje sjemena. U teoriji dominira shvatanje da obljuba ne postoji u sluaju kad se radi

samo o doticanju spolnih organa. Pod bludnim radnjama se podrazumijevaju sve ostale radnje

koje nisu obljuba, a koje predstavljaju zadovoljenje spolnog nagona na nain koji u

seksualnom pogledu odstupa od normalnog i koje se ine pod posebnim okolnostima.

Kod veine krivinih djela iz ove glave pasivni subjekt moe biti svaka osoba,tj.osoba

i mukog i enskog spola,dok se kod nekih krivinih djela u njihovom kvalificiranom obliku

kao pasivni subjekt pojavljuje enska osoba ako je kao posljedica dolo do trudnoe silovane

1 Tomi, Z., 2007, Krivino pravo II, Pravni fakultet, Sarajevo, str: 111.

3

osobe. U odnosu na ranija zakonska rjeenja prema kojima je pasivni subjekt uglavnom bila

enska osoba sa kojom uinitelj ne ivi u branoj zajednici, postojea rjeenja predstavljaju

radikalan zaokret,jer se eliminira diskriminacija meu spolovima, s jedne strane, i kod glavnih

krivinih djela iz ove glave dolo je do izjednaavanja brane i vanbrane zajenice, s druge

strane.2


posebno osoba koje nemaju navrenih etrnaest godina ivota, tj.djece. Ukoliko je neko od tih

krivinih djela izvreno prema djetetu ili maloljetniku uope, ta okolnost osnovnom djelu daje

tei oblik. Neka krivina djela iz ove glave, kao to su npr: silovanje, spolni odnoaj s

nemonom osobom i spolni odnoaj zloupotrebom poloaja, dobivaju tei oblik ukoliko je

njihovo izvravanje dovelo do nastupanja teih posljedica, kao to su trudnoa enske osobe,

teka tjelesna povreda, teko naruenje zdravlja ili smrt oteene osobe, odnosno ako je

osnovno djelo izvreno pod posebnim okolnostima, kao to su npr: ako djelo izvri vie osoba

ili na posebno svirep nain ili na posebno poniavajui nain. Oblik krivnje kod svih krivinih

djela iz ove glave je umiljaj.

Ova glava zakona sadri jedanaest krivinih djela sa veim djelom inkriminacija koja

se prema kriteriju ueg unutargrupnog objekta krivinopravne zatite mogu podijeliti na ona

kojima se titi sloboda odluivanja u spolnom ivotu,gdje spadaju silovanje,prinuda na spolni

odnoaj,spolni odnoaj s nemonom osobom, spolni odnoaj s djetetom,spolni odnoaj

zloupotrebom poloaja i bludne radnje, dok u drugu grupu spadaju ona krivina djela koja su

usmjerena na povredu spolnog morala, kao to su navoenje na prostituciju, zadovoljenje

pohote pred djetetom ili maloljetnikom, upoznavanje djeteta s pornografijom, iskoritavanje

djeteta ili maloljetnika radi pornografije i rodoskrvnue.

2Tomi, Z., 2007, Krivino pravo II, Pravni fakultet, Sarajevo, str: 112.

4

3. POJEDINA KRIVINA DJELA

3.1 Silovanje (l.203. KZ FBiH)

Prema odredbi stava 1. ovo krivino djelo ini onaj ko drugu osobu upotrebom sile ili

prijetnje da e izravno napasti na njezin ivot ili tijelo ili na ivot ili tijelo njoj bliske osobe

prisili na spolno odnoaj ili s njim izjednaenu spolnu radnju. Prema ranijem zakonskom

rjeenju moglo se rei da je silovanje krivino djelo koje spada u red tzv. nepravih sloenih

krivinih djela, jer je bilo sastavljeno od prinude koja je sama po sebi predstavljala krivino

djelo i obljube koja sama po sebi to nije bila.

Nakon posljednjih izmjena KZ FBiH vie ne sadri prinudu kao zasebno krivino

djelo, iako se ona javlja kao sredstvo uinjenja nekih krivinih djela.Takav sluaj je i kod

ovog krivinog djela kod kojeg je prinuda u funkciji obljube,kada je ona sredstvo da bi se

izvrila obljuba, tj. spolni odnoaj ili s njim izjednaena spolna radnja tada postoji krivino

djelo silovanja. Prema navedenoj zakonskoj uredbi uinitelj ovog krivinog djela moe biti

svaka osoba, bez obzira na njen spol.3 Psiholoke tipologije silovatelja polaze od pretpostavke

da veina silovatelja pati od poremeaja linosti, a esto su prisutne i teke duevne smetnje

kod ovih lica.4

Radnju ovog krivinog djela ine prinuda i obljuba ili drugim rijeima, to je spolni

odnos ili s njim izjednaena spolna radnja na koju je pasivni subjekt prinuen upotrebom sile

ili prijetnje od strane uinitelja. Prinuda i spolni odnos ili s njim izjednaena spolna radnja su

funkcionalno povezane u smislu da prinuda prethodi obljubi i slui kao sredstvo za izvrenje

obljube. Oblici i sredstva kojima se prinuda ostvaruje su upotreba sile ili prijetnje

neposrednog napada na ivot ili tijelo pasivnog subjekta ili neke njemu bliske osobe. Sila

moe biti i kompulzivna, tj. odoljiva, kada pasivni subjekt nije lien mogunosti pruanja

otpora, ali pod dejstvom te sile on je prinuen da djeluje u odreenom pravcu. I apsolutna i

kompulzivna sila mogu biti upravljene samo prema pasivnom subjektu.

Prijetnja moe biti neposredna u smislu da pasivni subjekt moe oekivati neposredan

napad na ivot ili tijelo, ili na ivot ili tijelo njemu bliske osobe ukoliko prua otpor,odnosno 3Tomi, Z., 2007,Krivino pravo II, Pravni fakultet, Sarajevo, str: 113.4Kora, H., 2011, Kriminologija/Maloljetniko prestupnitvo, Nacionalna i univerzitetska biblioteka, Sarajevo,

str: 128.

5

ukoliko ne pristane na spolni odnos ili s njim izjednaenu spolnu radnju. Prijetnja moe biti

ozbiljna u smislu da uinitelj djela stvarno i namjerava priiniti rtvi zlo koje joj prijetnjom

stavlja u izgled ili da je prijetnju kao takvu doivjela rtva nezavisno od toga da li uinitelj

svoju prijetnju namjerava i ostvariti.5

Prijetnja moe biti upravljena kako prema samom pasivnom subjektu tako i prema

njemu bliskim osobama. Bliske osobe su najee bliski srodnici pasivnog subjekta, ali to

mogu da budu i druge osobe sa kojima je pasivni subjekt blisko emotivno povezan. Bliskost

povezanosti pasivnog subjekta i druge osobe, je kategorija ije se postojanje posebno

procjenjuje u svakom konkretnom sluaju. Neposrednost napada koji oznaava silovanje

pretpostavlja istovremenost napada sa obljubom, to znai da silovanje nee postojati ako se

prijeti napadom koji e kasnije usljediti ili kad do obljube doe nakon prestanka napada koji

je ispoljen primjenom sile ili prijetnje.

Sila ili prijetnja kao oblici,odnosno sredstva prinude na obljubu su obiljeja ovog

krivinog djela koja u svakom sluaju moraju postojati da bi postojalo ovo krivino djelo.

Ako ta obiljeja ne postoje, nee postojati ni krivino djelo silovanja. Ta sredstva uinitelj

koristi zbog savladavanja stvarnog ili pretpostavljenog otpora pasivnog subjekta. Taj otpor

mora biti ozbiljan u smislu da se njime izraava jasna i nedvosmislena odluka pasivnog

subjekta protivljenju spolnom odnosu ili s njim izjednaenoj spolnoj radnji. Ako taj otpor nije

ozbiljan nee postojati ovo krivino djelo.

Krivino djelo se smatra dovrenim kada je upotrebom prinude dolo do spolnog

odnosa ili s njim izjednaene spolne radnje. Obljuba se smatra dovrenom u trenutku kada je

dolo do spajanja spolnih organa uinitelja i pasivnog subjekta u smislu da je dolo do

prodiranja mukog spolnog organa u enski spolni organ. Pod obljubom se ne smatra samo

doticanje spolnih organa. Pod drugom s spolnim odnosom izjednaenom spolnom radnjom

smatra se svaki oblik zadovoljavanja spolnog nagona od strane uinitelja koji je protivan volji

pasivnog subjekta, ako to je npr.protuprirodni blud.

Pasivni subjekt ovog krivinog djela,tj.rtva silovanja,je druga osoba.Za razliku od

ranijeg rjeenja prema kojem je to bila enska osoba kojom uinitelj nije ivio u branoj

zajednici, novim rjeenjem je uklonjena diskriminacija meu polovima, pa to sada moe biti i

muka i enska osoba.Isto tako uklonjena je i razlika izmeu brane i vanbrane zajednice, to


6

znai da pasivni subjekt sada moe biti i brani suprunik, nezavisno od toga da li suprunici

stvarno ive u branoj zajednici. Za krivinu odgovornost potreban je umiljaj, koji obuhvaa

svijest o koritenju prinude, tj. sile ili prijetnje u cilju izvrenja obljube druge osobe, tj. u cilju

ostvarenja spolnog odnosa ili s njim izjednaene spolne radnje. Propisana kazna je zatvor od

jedne do deset godina.

Odredbom stava 2. propisan je tei oblik ovog krivinog djela koji postoji ako je

djelo poinjeno na naroito okrutan ili naroito poniavajui nain,ili ako je istom prilikom

prema istoj rtvi uinjeno vie spolnih odnoaja ili s njim izjednaenih spolnih radnji od vie

uinitelja. Ovaj oblik djela kvalificiran je posebnim okolnostima koje prate izvrenje djela.

Kvalifikatorne okolnosti su izvrenje djela od strane vie osoba ili na naroito okrutan ili

naroito poniavajui nain i u odnosu na njih mora postojati umiljaj uinitelja.6 Propisana

kazna za ovaj tei oblik silovanja je zatvor od tri do petnaest godina.

Odredbom stava 3. propisan je drugi kvalificirani oblik ovog krivinog djela koji

postoji ako je silovanjem prouzrokovana smrt silovane osobe,ili je ona teko tjelesno

ozlijeena,ili joj je teko narueno zdravlje ili je silovana enska osoba ostala trudna.U

odnosu na navedene kvalifikatorne okolnosti mora postojati nehat uinitelja.Za ovaj

kvalificirani oblik silovanja propisana je kazna zatvora najmanje tri godine.

Odredbom stava 4. propisan je poseban kvalifikatorni oblik silovanja koji postoji ako

se djelo uini zbog etnike, rasne, vjerske ili jezike netrpeljivosti prema rtvi. Kvalifikatorne

okolnosti kod ovog oblika djela su posebne pobude zbog kojih je u zakonu i propisana tea

kazna u odnosu na osnovni oblik djela. Pomenute kvalifikatorne okolnosti moraju biti

obuhvaene umiljajem uinitelja. Za ovaj tei oblik silovanja propisana kazna je zatvor od tri

do petnaest godina.

Odredbom stava 5. propisan je poseban kvalificirani oblik djela koji postoji ako je

silovanje u svom osnovnom obliku uinjeno prema maloljetniku. Kvalifikatorna okolnost

ovog oblika je starosna dob pasivnog subjekta, jer se radi o osobi koja nije navrila osamnaest

godina u vrijeme poinjenja djela, pa seksualno nasilje nad tom osobom moe dovesti do

tekih posljedica na planu psihikog zdravlja takvih osoba. Umiljajem uinioca mora biti

obuhvaena i svijest o toj kvalifikatornoj okolnosti, tj. da je uinitelj svjestan da silom ili

ozbiljnom prijetnjom prisiljava na spolni odnos ili s njim izjednaenu spolnu radnju osobu


7

koja je maloljetna. Propisana kazna za silovanje maloljetne osobe je zatvor najmanje tri

godine.

I odredbom stava 6. zakonodavac prua pojaanu krivinopravnu zatitu

maloljetnika.Tom odredbom zaprijeena je kazna zatvora najmanje pet godina za onog

uinitelja koji poini neki od kvalificiranih oblika silovanja nad maloljetnom osobom. To je

osobito teak oblik ovog krivinog djela, jer su u njemu sadrani svi oni oblici koji su

navedeni u odredbama st. 2., 3. i 4. sa svim svojim kvalifikatornim okolnostima bilo da se one

odnose na poseban nain uinjenja bilo da se odnose na teinu prouzrokovanih posljedica.

Tim okolnostima dodaje se jo i starosna dob pasivnog subjekta, to ovom obliku djela daje

posebnu teinu, zbog ega je za njega i propisana ista kazna kao i za umiljajno ubistvo.

Osobito teak oblik silovanja propisan je i odredbom stava 7. koji postoji kad su

izvrenjem djela na naroito okrutan ili naroito poniavajui nain,ili kad je istom prilikom

prema istoj rtvi uinjeno vie spolnih odnoaja ili s njim izjednaenih spolnih radnji od

strane vie uinitelja, prouzrokovane teke posljedice kao to je smrt silovane osobe, ili je

silovana osoba teko tjelesno ozlijeena, ili joj je teko narueno zdravlje ili je silovana

enska osoba ostala trudna. Posebnu teinu ovom obliku djela daje komulativno ispunjenje

posebnih kvalifikatornih okolnosti koje se odnose i na poseban nain uinjenja i na teinu

prouzrokovanih posljedica. Zbog toga je i za ovaj kvalificirani oblik djela zakonodavac

propisao da e se uinitelj kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina.7

3.2 Spolni odnoaj s nemonom osobom (l. 204. KZ FBiH)

Prema odredbi stava 1. krivino djelo ini onaj ko izvri spolni odnoaj ili s njim

izjednaenu spolnu radnju s drugom osobom iskoristivi njezinu duevnu bolest, duevnu

poremeenost, nedovoljnu duevnu razvijenost, neku drugu teu duevnu smetnju, ili kakvo

drugo stanje te osobe zbog kojega ona nije sposobna za otpor. Iz navedene zakonske odredbe

se vidi da uinitelj ovog krivinog djela moe biti svaka osoba, bez obzira na spol, i taj pojam

je sadrajno isti kao i kod silovanja i prinude na spolni odnoaj. Kao i silovanje i ovo krivino

djelo ima svoj osnovni i vie kvalificiranih oblika.8

7Tomi, Z., 2007, Krivino pravo II, Pravni fakultet, Sarajevo ,str: 116.8Tomi, Z., 2007, Krivino pravo II, Pravni fakultet, Sarajevo, str: 116.

8

Radnja krivinog djela sastoji se u izvrenju obljube, odnosno u izvrenju spolnog

odnosa ili s njim izjednaene spolne radnje s drugom osobom iskoritavanjem duevnog

oboljenja, duevne poremeenosti, nedovoljne duevne razvijenosti, nemoi ili kakvog drugog

stanja te osobe uslijed koje ta osoba nije sposobna za otpor. Sutinu ovog krivinog djela ini

upravo stanje pasivnog subjekta ijaje priroda takva da ta stanja, uz druge uvjete, dovode do

neuraunljivosti ili do bitno smanjene uraunljivosti. Zbog toga i eventualni pristanak takve

osobe na obljubu ne iskljuuje protupravnost uinjene obljube. Pod iskoritavanjem stanja

nemoi ili kakvog drugog stanja rtve uslijed koje ona nije sposobna za otpor podrazumijeva

se uglavnom stanje fizike nemoi za pruanje otpora. Pasivni subjekt moe biti osoba i

mukog i enskog spola koja je uslijed pomenutog stanja nesposobna za otpor.

Za krivinu odgovornost potreban je umiljaj. Svijest uinitelja mora obuhvaati

znanje o stanju u kojem se rtva nalazi i zbog kojeg nije sposobna za otpor i svijest da se

obljuba vri koritenjem tog stanja. Propisana kazna je zatvor od jedne do osam godina.

Odredbom stava 2. propisan je prvi tei oblik ovog krivinog djela koji ini naj ko osnovno

krivino djelo uini prema osobi ije je stanje nesposobnosti a otpor sam izazvao ili je u tome

uestvovao. Ono to ovom obliku djela daje tei karakter je okolnost daje uinitelj sam nekom

svojom radnjom pasivnog subjekta onesposobio za otpor, npr. na nain daje rtvu drogirao, ili

bar da je u tom onesposobljavanju rtve za otpor uestvovao s drugim osobama. Za ovaj

kvalificirani oblik djela propisana je ista kazna kao za osnovni oblik silovanja, tj. kazna

zatvora od jedne do deset godina.

Odredbom stava 3. propisanje sljedei tei oblik ovog krivinog djela koji postoji onda

kad se osnovno djelo uini na naroito okrutan ili naroito poniavajui nain, ili ako je istom

prigodom prema istoj rtvi uinjeno vie spolnih odnoaja ili s njim izjednaenih spolnih

radnji od vie uinitelja. Ovaj oblik djela kvalificiran je posebnim okolnostima koje prate

izvrenje djela. Kva1ifikatorne okolnosti su izvrenje djela od strane vie osoba ili na naroito

okrutan ili naroito poniavajui nain, iu odnosu na te okolnosti mora postojati umiljaj

uinitelja. I za ovaj kvalifcirani oblik ovog krivinog djela propisana je ista kazna kao za

osnovni oblik silovanja, a to je zatvor odjedne do deset godina.9

Odredbom stava 4. propisan je jo tei oblik ovog krivinog djela koji postoji u sluaju

da se djelo uini na naroito okrutan ili naroito poniavajui nain ili je istom prilikom

prema istoj rtvi uinjeno vie spolnih odnosa ili s njima izjednaenih spolnih radnji od vie


9

uinitelja, s tim da je djelo poinjeno prema rtvi ije je stanje nesposobnosti uinitelj sam

izazvao ili je sa drugim uiniteljima ili treim osobama uestvovao u izazivanju rtvine

nesposobnosti za otpor. Ove kvalifikatorne okolnosti moraju biti obuhvaene umiljajem

uinitelja ili svakog pojedinog sauinitelja. Za ovaj kvalifcirani oblik ovog krivinog djela

propisana kazna je od tri do petnaest godina zatvora, tj. kao za prvi kvalificirani oblik

silovanja.

Odredbom stava 5. propisan je sljedei tei oblik ovog krivinog djela koji postoji ako

je izvrenjem osnovnog oblika djela prouzrokovana smrt osobe s kojomje izvren spolni

odnoaj ili s njim izjednaena spolna radnja, ili je ona teko tijelesno ozlijeena, ilijoj je

zdravlje teko narueno, ili ako je enska osoba ostala trudna. Ovaj oblik djela kvalficiran je

teim posljedicama koje su iste kao i kod teeg oblika silovanja. Te posljedice moraju biti

obuhvaene istim oblikom krivnje kao i kod tog krivinog djela. Propisana kazna za ovaj tei

oblik ovog krivinog djela je zatvor od jedne do deset godina, tj. ista kazna kao za osnovni

oblik silovanja.

Najtei oblik spolnog odnoaja s nemonom osobom propisan je odredbom stava 6.

prema kojoj taj oblik djela postoji ako su djelom iz stava 3. i 4. prouzrokovane posljedice iz

stava 5. ovog lana. To ustvari znai da je spolni odnos s nemonom osobom uinjen na

naroito okrutan ili naroito poniavajui nain, ili je istom prilikom prema istoj rtvi

uinjeno vie spolnih odnosa ili s njim izjednaenih spolnih radnji od vie uinitelja, pri emu

se radi o rtvi iju je nesposobnost za otpor uinitelj sam izazvao ili je u tome uestvovao, s

tim da je izvrenjem djela prouzrokovana smrt osobe nad kojom je izvrena obljuba ili s njom

izjednaena spolna radnja, ili je ona teko tjelesno ozlijeena, ili joj je zdravlje teko narueno

ili je enska osoba ostala trudna. U odnosu na navedene kvalifikatorne okolnosti mora

postojati i odgovarajui oblik krivnje, i to u odnosu na posebne okolnosti umiljaj, a u odnosu

na tee posljedice nehat. Za ovaj najtei oblik ovog krivinog djela propisana je kazna zatvora

najmanje tri godine.10


10

3.3 Spolni odnoaj zloupotrebom poloaja (l. 205. KZ FBiH)

Prema odredbi stava 1. ovo krivino djelo ini onaj ko zloupotrebom svog poloaja

navede na spolni odnoaj ili s njim izjednaenu spolnu radnju drugu osobu koja se zbog

imovinskog, obitelj skog, drutvenog, zdravstvenog ili drugog stanja ili tekih prilika nalazi

prema njemu u odnosu zavisnosti. Iz navedene zakonske odredbe se vidi da uinitelj ovog

krivinog djela moe biti svaka osoba koja obljubu izvrava zloupotrebom svog poloaja.11

Radnja krivinog djela sastoji se u navoenju na obljubu druge osobe, tj. u izvrenju

obljube nad osobom koja je na nju navedena. Sredstvo kojim se uinitelj koristi je zloupotreba

poloaja. Samo navoenje moe se sastojati u zahtjevanju obljube, poticanju na obljubu, itd.,

a ono mora biti ostvareno zloupotrebom poloaja koji uinitelj ima u odnosu prema pasivnom

subjektu, koji se prema njemu nalazi u kakvom odnosu zavisnosti. Radnja navoenja, uz

koritenje zloupotrebe poloaja kao sredstva, predstavlja ustvari neku vrstu psihike prinude

pasivnog subjekta na obljubu koju on ne eli. Stanje zavisnosti pasivnog subjekta su one

okolnosti zbog kojih ona odustaje od otpora, to znai da se izriito ili preutno saglaava sa

obljubom, tj. na nju pristaje. Razlozi tog saglaavanja mogu biti ili u tome da se postojei

poloaj rtve ne pogora, ili u tome da se ve postojei poloaj pobolja, ukoliko pristane na

obljubu. Kao razlozi zbog kojih se pasivni subjekt nalazi prema uinitelju u odnosu zavisnosti

izriito se navode imovinsko, obiteljsko, drutveno, zdravstveno ili neko drugo stanje ili teke

prilike. Kako se radi o zloupotrebi poloaja uinitelja djela, da bi dolo do obljube, bitno je za

postojanje djela da od njega potie inicijativa za obljubu. Ako je ta inicijativa od pasivnog

subjekta, nee se raditi o ovom krivinom djelu.

Pasivni subjekt moe biti svaka osoba koja se nalazi u nekom odnosu avisnosti To

moe da bude osoba mukog i enskog spola. Zavisnost postoji kada poloaj jedne osobe

zavisi od volje druge osobe u smislu da se tim odnosom situacija zavisne osobe moe

poboljati ili pogorati.12 Za krivinu odgovornost potreban je umiljaj, koji obuhvaa svijest

initelja da spolni odnos ili s njim izjednaenu spolnu radnju vri zloupotrebom

poloaja.Propisana kazna je zatvor od tri mjeseca do tri godine.

11 U pravu si, Krivina djela protiv polne slobode. '' http://upravusi.rs/bezbednost-kat/krivicna-dela-koja-

ukljucuju-nasilje/krivicna-dela-protiv-polne-slobode/''(Datum pristupa: 24.04.2013). 12Tomi, Z., 2007, Krivino pravo II, Pravni fakultet, Sarajevo, str: 119.

11

Odredbom stava 2. propisan je tei oblik ovog krivinog djela koji postoji ad

nastavnik, odgojitelj, roditelj, usvojitelj, staratelj, ouh, maeha ili druga soba koja

iskoritavajui svoj poloaj ili odnos prema maloljetniku koji joj je povjeren radi uenja,

odgoja, uvanja ili njege izvri s njim spolni odnoaj ili s njim izjednaenu spolnu radnju.

Alternativno postavljeni mogui uinitelji tog oblika krivinog djela na osnovu zakona moraju

imati odreeno navedeno osobno svojstvo. Pored osoba koje je zakonodavac izriito naveo

kao mogue initelje ovog oblika djela, njega moe poiniti i svaka druga osoba kojoj je

maloljetnik povjeren radi uenja, odgoja, uvanja ili njege. To znai da se kao initelji mogu

pojaviti i lijenici i drugi zdravstveni radnici u bolnicama ili drrugim zdravstvenim

ustanovama, osoblje u kazneno-popravnim ili odgojnim ustanovama, poslodavci kod kojih je

maloljetna osoba zaposlena, itd. Pri tome je nebitno da li se taj specifini odnos izmeu

uinitelja i pasivnog subjekta zasniva na nekom pravnom aktu ili proizilazi iz faktikog stanja

stvari.

Osobno svojstvo mogueg uinitelja je jedna od kvalifikatornih okolnosti, jer te osobe

zloupotrebljavaju svoj poloaj za izvrenje obljube u smislu da se zloupotrebljava poseban

odnos povjerenja izmeu uinitelja djela i pasivnog subjekta. Druga kvalifikatorna okolnost je

starosna dob pasivnog subjekta, jer djelo postoji samo ako se radio maloljetnoj osobi, tj. osobi

koja nije navrila osamnaest godina ivota, a koja se prema uinitelju nalazi u specifinom

odnosu zavisnosti. Te okolnosti moraju biti obuhvaene umiljajem uinitelja. Za ovaj

kvalificirani oblik djela propisana kazna j e zatvor od est mjeseci do pet godina.13

3.4 Prinuda na spolni odnoaj (l. 206. KZ FBiH)

Prema odredbi lana 206. KZ-a, ovo krivino djelo ini onaj ko drugu osobu prisili na

spolni odnoaj ili s njim izjednaenu spolnu radnju ozbiljnom prijetnjom nekim tekim zlom.

Iz navedene zakonske odredbe se vidi da izvritelj krivinog djela moe biti svaka osoba, bez

obzira na spol, i taj pojam je sadrajno isti kao i kod krivinog djela silovanja.I kod ovog

krivinog djela radnju ine prinuda i obljuba, tj. prisila na spolni odnos ili s njim izjednaenu

radnju. To je prinudna obljuba kao i kod silovanja, tj. obljuba na koju je pasivni subjekt

prinuen, ali za razliku od silovanja kod kojeg se rtva prisiljava na spolni odnos upotrebom

sile ili prijetnje neposrednog napada na njen ivot ili tijelo ili na ivot ili tijelo njoj bliske


12

osobe, kod ovog krivinog djela druga osoba se prisiljava na spolni odnos ili s njim

izjednaenu spolnu radnju ozbiljnom prijetnjom nekim tekim zlom.

Oblici i sredstva prisile mogu biti npr. ozbiljna prijetnja teke povrede asti ili ugleda

pasivnog subjekta, odnosno ozbiljna prijetnja nekim drugim tekim zlom. 14 Radi se o

kvalificiranim prijetnjama. Prijetnja otkrivanjem neega to bi moglo teko koditi asti i

ugledu pasivnog subjekta moe se odnositi na iznoenje istinitih ili neistinitih injenica koje

se odnose na porodini ivot druge osobe, na izvrenje nekog krivinog djela, njegovu

osuivanost, itd. Prijetnja nekim drugim tekim zlom moe biti upravlj ena na razliita dobra,

kao npr. na veliku imovinsku tetu, gubitak nekih prava, itd. Ozbiljnost prijetnje se utvruje i

prema objektivnom i prema subjektivnom kriteriju, ali ona u svakom sluaju mora biti takva

da po svom intenzitetu i sadraju prelazi uobiajenu prijetnju nanoenja nekog zla, odnosno

takva da je podobna da ukloni oekivani otpor pasivnog subjekta.

Izmeu ozbiljne prijetnje kao oblika i sredstva prinude i same obljube mora postojati

uzrona veza u smislu da do spolnog odnosa ili s njim izjednaene spolne radnje i dolazi zbog

nepruanja vanjskog otpora rtve koja tu obljubu nee, ali se sa njom pod utjecajem prijetnje

izriito ili preutno saglaava, tj. na tu obljubu pristaje. Prijetnja se upuuje pasivnom

subjektu, tj. osobi nad kojom uinitelj eli izvriti obljubu, a sam sadraj prijetnje moe se

odnositi i na osobe koje su bliske pasivnom subjektu. Pojam bliske osobe istovjetan je kao i

kod krivinog djela silovanja.

Za krivinu odgovornost potreban je umiljaj, koji obuhvaa svijest o koritenju

prinude, tj. ozbiljne prijetnje nekim tekim zlom u cilju izvrenja obljube i svijest o izvrenju

obljube na taj nain. Propisana kazna za ovo krivino djelo je zatvor od est mjeseci do pet

godina.15

3.5 Spolni odnoaj s djetetom (l. 207. KZ FBiH)

Prema odredbi stava 1. ovo krivino djelo ini onaj ko izvri spolni odnoaj ili s njim

izjednaenu spolnu radnju s djetetom. Prema odredbi l. 2. st. 9. dijete u smislu ovog zakona

je osoba koja nije navrila etrnaest godina ivota. Pored osnovnog oblika koji je propisan u

14Tomi, Z., 2007, Krivino pravo II, Pravni fakultet, Sarajevo, str: 120.15Tomi, Z., 2007, Krivino pravo II, Pravni fakultet, Sarajevo, str: 120.

13

stavu 1. ovog lana, ovo krivino djelo ima i etiri kvalificirana oblika. Iz navedene zakonske

odredbe se vidi da uinitelj ovog krivinog djela moe biti svaka muka ili enska osoba.

Radnja krivinog djela sastoji se u izvrenju spolnog odnosa ili s njim izjednaene spolne

radnje s djetetom i onaje, u pogledu same obljube, sadrajno ista kao i kod prethodnih

krivinih djela.

Pasivni subjekt je dijete, tj. maloljetnik koji nije navrio etrnaest godina ivota, bez

obzira na spol. Sutinsko obiljeje ovog krivinog djela, koje ga i ini krivinim djelom, je

starosna dob pasivnog subjekta.Za krivinu odgovornost potreban je umiljaj, koji obuhvaa

svijest da se obljuba vri nad maloljetnikom koji nije navrio etrnaest godina, tj. sa dj etetom.

Propisana kazna je zatvor od jedne do osam godina. Tei oblik ovog krivinog djela propisan

je u odredbi stava 2. i postoji u sluaju ako se s djetetom izvri nasilni spolni odnoaj ili s

njim izjednaena spolna radnja ili ako se navedene radnje izvre s nemonim djetetom. Tu se

ustvari radi o silovanju djeteta ili o obljubi nemonog djeteta. Kvalifikatorne okolnosti su

nemo djeteta usljed koje ono nije sposobno za otpor, kao to je to kod obljube nad

nemonom osobom, a to su i primjena sile ili prijetnje neposrednog napada na ivot ili tijelo,

kao to je to kod silovanja te okolnosti moraju biti obuhvaene umiljajem uinitelja.

Propisana kazna za ovaj tei oblik spolnog odnosa s djetetom je zatvor najmanje tri godine.16

Odredbom stava 3. propisan je drugi kvalificirani oblik ovog krivinog djela koji

postoji kad se izvri spolni odnoaj ili s njim izjednaena spolna radnja s djetetom

zloupotrebom poloaja. Kvalifikatorna okolnost kod ovog oblika djelaje osobni odnos,

odnosno osobno svojstvo uinitelja, jer se kao uinitelj pojavljuje nastavnik, odgojitelj,

roditelj, usvojitelj, staratelj, ouh, maeha ili druga osoba koja s djetetom izvri spolni odnos

ili s njim izjednaenu spolnu radnju i to iskoritavajui svoj poloaj ili odnos prema djetetu

koje joj je povjereno radi uenja, odgoja, uvanja ili njege. Za ovaj kvalificirani oblik djela

propisana kazna je zatvor od jedne do deset godina.

U odredbi stava 4. propisan je trei kvalificirani oblik ovog krivinog djela koji postoji

u sluaju kad se neki od naprijed navedenih oblika uini na naroito okrutan ili naroito

poniavajui nain, ili ako je istom prigodom prema istoj rtvi uinjeno vie spolnih odnoaja

ili s njim izjednaenih spolnih radnji od vie uinitelja. Kod ovog oblika se ve postojeim

osnovnim ili kvalifikatornim okolnostima dodaju jo poseban nain uinjenja i posebne

okolnosti uinjenja kao zasebne kvalifikatorne okolnosti koje postojeem djelu daju jo tei


14

oblik. Te dodatne okolnosti takoer moraju biti obuhvaene umiljajem uinitelja. Za ovaj

kvalificirani oblik spolnog odnosa s djetetom propisana kazna je zatvor najmanje pet godina.

Odredbom stava 5. propisan je najtei oblik ovog krivinog djela koji postoji ako je

izvrenjem nekog od prva tri oblika djela prouzrokovana smrt djeteta, ili je dijete teko

tjelesno ozlijeeno, ili mu je zdravlje teko narueno, ili je ensko dijete ostalo trudno. Ovaj

oblik djela kvalificiran je teim posljedicama koje se ogledaju u trudnoi enskog djeteta,

tekoj tjelesnoj ozljedi, tekom naruenju zdravlja ili smrti djeteta, u odnosu na koje mora

postojati nehat uinitelja. Propisana kazna za najtei oblik spolnog odnosa s djetetom je

zatvor najmanje pet godina ili kazna dugotrajnog zatvora.17

3.6 Bludne radnje (l. 208. KZ FBiH)

Prema odredbi stava 1. ovog lana krivino djelo ini onaj ko u sluaju djela silovanja,

spolnog odnoaja s nemontam osobom, spolnog odnoaja zloupotrebom poloaja ili prinude

na spolni odnoaj, kada nije poinjen ni pokuaj tih krivinih djela, uini samo bludnu

radnju.18 Prema navedenoj zakonskoj odredbi izvritelj djela moe biti svaka osoba, nezavisno

od spola, koja preduzima akte kojima zadovoljava svoj spolni nagon na tijelu druge osobe ili

dodirivanjem tijela druge osobe pod kriminalnim okolnostima. Iako bi se moglo rei da je

radnja ovog krivinog djela izvrenje samo bludnih radnji u vezi sa nekim navedenim

krivinim djelima iz ove glave, to ipak ne bi bilo dovoljno za njihovo makar i neprecizno

odreenje. Jer, zakon precizno ne odreuje koje su radnje bludne radnje, to znai da bi se

sadraj tih radnji morao utvrivati s obzirom na gledita teorije i stanovita sudske prakse.

Prema tim gleditima, odnosno stanovitima, to su zadovoljenja spolnog nagona pod

okolnostima koje ta djela ine neprihvatljivim. To su okolnosti koje se odnose na primjenu

sile ili ozbiljne prijetnje kod silovanja, na ozbiljnu prijetnju kod prinude na spolni odnoaj, na

iskoriavanje nemoi nad nemonom osobom ili koje se odnose na zloupotrebu slubenog

poloaja. Prema tome, bludne radnje obuhvaaju sve radnje koje su preduzete prema drugoj

osobi radi pobuivanja ili zadovolj avanja vlastite ili tue tjelesne pohote, ako se tim

radnjama prema usvojenom drutvenom shvaanju u sferi spolnosti grubo i neprihvatljivo

povrijeuje osjeaj stida i javnog morala. Sa krivinopravnog gledita nije bitno da li su ti 17Tomi, Z., 2007, Krivino pravo II, Pravni fakultet, Sarajevo, str: 122.18Tomi, Z., 2007, Krivino pravo II, Pravni fakultet, Sarajevo, str:123.

15

odnosi heteroseksualni ili homoseksualni, jer svi oni ne predstavljaju obljubu ili spolni odnos

ili s njim izjednaenu spolnu radnju u smislu navedenih krivinih djela, pa ak ni pokuaj tih

krivinih djela, ve predstavljaju samo bludnu radnju. Bludne radnje su tipine za krivina

djela protiv spolnog morala. Djelo se sastoji samo u izvrenju bludnih radnji i ono postoji ako

nije zapoeta radnja izvrenja nekog od navedenih djela.

Ocjena o tome da li se u nekom konkretnom sluaju radi o kanjivoj bludnoj radnji

zavisi od sadraja bludne radnje i svih stalih okolnosti pod kojima je ta radnja preduzeta.

Pasivni subjekt je razliit, zavisno od okolnosti pod kojima se preduzima bludna radnja. U

tom smislu se razlikuje i mogui izvritelj ovog krivinog djela. Za krivinu odgovornost

potreban je umiljaj, koji obuhvaa svijest o sitnim obiljejima koja ine sastavni dio bludne

radnje, kao i o svim onim konkretnim okolnostima pod kojima se vri bludna radnja.

Propisana kazna je zatvor od tri mjeseca do tri godine.

Odredbom stava 2. propisan je tei oblik ovog krivinog djela koji postoji u sluaju

kada se bludna radnja poini u vezi krivinog djela spolnog odnosa s djetetom, ako nije

poinjen ni pokuaj tog krivinog djela, ili ako se bludna radnja vezano za djela iz stava 1.

ovog lana poini prema djetetu ili maloljetniku. Kvalifikatorna okolnost je starosna dob

pasivnog subjekta, jer zakonodavac ovom odredbom nastoji pruiti pojaanu zatitu spolnog

ivota takvih osoba. Za krivinu odgovornost potreban je umiljaj, koji obuhvata svijest o

bitnim elementima bludne radnje, kao i svijest o osobenostima pasivnog subjekta, tj. o

njegovoj starosnoj dobi. Za kvalificirani oblik bludne radnje propisana je kazna zatvora od

est mjeseci do pet godina.

3.7 Zadovoljenje pohote pred djetetom ili maloljetnikom (l. 209. KZ FBiH)

Prema odredbi lana 209. KZ - a ovo krivino djelo ini onaj ko pred djetetom ili

maloljetnikom ini radnje namijenj ene zadovoljavanju vlastite ili tue pohote, ili ko navede

dijete da pred njim ili drugom osobom vri takve radnje. Obj ekt krivinopravne zatite kod

ovog krivinog djela je spolni moral i pravilan razvoj spolnog integriteta djece i maloljetnika,

16

tj. pravilan razvoj djece i maloljetnika na planu njihove seksualnosti. Uinitelj ovog krivinog

djela moe da bude svaka osoba bez obzira na spol.19

Radnja uinj enja alternativno je propisana, i to kao injenje radnji namijenjenih

zadovoljavanju vlastite ili tue pohote ili kao navoenje djeteta da pred uiniteljem ili nekom

drugom osobom vri takve radnje. Pod takve radnje u smislu ovog krivinog djela mogu se,

prije svega, podvesti radnje zadovoljenja spolnog nagona kao to su onaniranje ili

ekshibicionizam, kao najei oblici radnji ovog krivinog djela. Te radnje po svojoj prirodi

moraju biti takve da uinitelja objektivno mogu dovesti u stanje seksualnog uzbuenja. Kod

radnje navoenja prisutna je namjera uinitelja da se pasivni subjekt ukljui u odvijanje

radnje, jer sama njihova prisutnost na tom mjestu kod uinitelja izaziva poseban osjeaj

seksualnog uitka.

Za krivinu odgovornost potreban je umiljaj kojim je obuhvaena svijest o

preduzimanja radnji koje su upravljene na zadovoljavanje pohote, kao i svijest o starosnoj

dobi pasivnog subjekta, tj. da se vlastita ili tua pohota zadovoljava pred ili od strane djeteta

ili maloljetnika. Propisana kazna je zatvor od tri mjeseca do tri godine.

3.8 Navoenje na prostituciju (l. 210. KZ FBiH)

Prema odredbi stava 1. ovo krivino djelo ini ko radi ostvarenja koristi navodi, potie

ili namamljuje drugog na pruanje seksualnih usluga ili na drugi nain omogui njegovu

predaju drugome radi pruanja seksualnih usluga, ili bilo na koji nain uestvuje u

organiziranju ili voenju pruanja seksualnih usluga. Uinitelj krivinog djela moe biti svaka

muka ili enska osoba.

Radnja krivinog djela alternativno je odreena i moe se sastojati u: 1) navoenju, 2)

poticanja, 3) namamljivanju druge osobe na pruanje seksualnih usluga ili u 4) omoguavanja

na drugi nain njegove predaje drugome radi pruanja seksualnih usluga, ili u 5) uestvovanju

na bilo koji nain u organiziranju ili voenju pruanja seksualnih usluga. Navoenje,

poticanje i namamljivanje se ini u cilju da se kod druge osobe stvori odluka da pristane na

pruanje seksualnih usluga. Omoguavanje na drugi nain predaje druge osobe drugome radi

pruanja seksualnih usluga moe se ostvariti npr. dovoenjem te osobe na odreeno mjesto, 19Tomi, Z., 2007, Krivino pravo II, Pravni fakultet, Sarajevo, str: 123.

17

odvoenjem iz jedne drave u drugu radi pruanja seksualnih usluga, itd. Radi se o prostituciji

kao jednom od oblika socijalne patologije. Bez obzira kako se definirala, ona se sastoji u

vrenju bluda u najirem smislu rijei, za novac ili neku drugu korist, s unaprijed

neodreenim brojem osoba. Najee se radi o heteroseksualnoj prostituciji, ali ona moe biti

i homoseksualna, muka ili enska.20

Pasivni subjekt kod propisanih oblika poticanja na prostituciju su punoljetne enske i

muke osobe, a kod omoguavanja predaje radi prostitucije pasivni subjekt moe biti i samo

jedna punoljetna enska ili muka osoba. Kod omoguavanja predaje i kod organiziranja i

voenja pruanja seksualnih usluga u pravilu postoji saglasnost pasivnog subjekta na pruanje

seksualnih usluga. Za postojanje djela nebitno je da li se pasivni subjekt i ranije bavio

pruanjem seksualnih usluga.

Za krivinu odgovornost potreban je umiljaj, koji obuhvaa svijest o naznaenim

obiljejima djela, tj. svijest o radnjama navoenja, posredovanja, organiziranja ili voenja

djelatnosti koja se odnosi na pruanje seksualnih usluga. Osim toga kod uinitelja mora

postojati i namjera da preduzetim radnjama ostvari neku imovinsku ili neimovinsku korist,

bilo za sebe ili za nekog drugog. Koristoljublje je motiv uinjenja ovog djela. Propisana kazna

je zatvor od jedne do pet godina.

U zakonu su propisana i tri tea oblika ovog krivinog djela. Prvi tei oblik propisan je

odredbom stava 2. koje ini onaj ko radi ostvarenja koristi silom ili prijetnjom upotrebe sile ili

nanoenja vee tete drugog prisili ili obmanom navede na pruanje seksualnih usluga.

Kvalifikatorne okolnosti su upotreba sile, prijetnje silom ili veom tetom ili obmana koje

uinitelj koristi kao sredstva kojim pasivnog subjekta navodi na pruanje seksualnih usluga.

Propisana kazna za ovaj oblik djela je zatvor od jedne do deset godina.21

Kvalificirani oblik djela propisan je i odredbom stava 3. koji postoji kada se druga

osoba prisili ili navede na pruanje seksualnih usluga iskoritavanjem teke situacije

proistekle iz boravka neke osobe u stranoj zemlji. Kvalifikatorna okolnost je upravo koritenje

teke situacije pasivnog subjekta vezano za njegov boravak u inostranstvu od strane uinitelja

ime dolazi do iznuenog pristanka na pruanje seksualnih usluga. Umiljaj uinitelja

obuhvata i svijest da se druga osoba prisiljava ili navodi na pruanje seksualnih usluga upravo

20Tomi, Z., 2007, Krivino pravo II, Pravni fakultet, Sarajevo, str: 124.21Tomi, Z., 2007, Krivino pravo II, Pravni fakultet, Sarajevo, str: 125.

18

koritenjem te njene teke situacije u kojoj se nala zbog boravka u inostranstvu. I za ovaj

kvalificirani oblik propisana je kazna zatvora od jedne do deset godina.

Odredbom stava 4. propisan je najtei oblik ovog krivinog djela koje ini onaj ko

prethodno navedene oblike izvri prema djetetu ili maloljetniku. Kvalifikatorne okolnosti su

starosna dob pasivnog subjekta i one moraju biti obuhvaene umiljajem uinitelja. Propisana

kazna za ovaj najtei oblik navoenja na prostituciju je zatvor od tri do petnaest godina. Kod

ovog krivinog djela svakako je vano napomenuti da je odredbom stava 5. izriito propisano

da je za njegovo postojanje bez znaaja da li se osoba koja se navodi, potie, namamljuje ili

prisilj ava ve ranije bavila prostitucijom.

Prema tome, ranije ponaanje pasivnog subjekta bez uticaja je na uinjenje djela. Isto

tako, djelo e se smatrati dovrenim preduzimanjem neke od navedenih radnji uinjenj a

neovisno od toga da li je dolo do pruanja seksualnih usluga i od toga da li su one naplaene,

pa ak i onda ako uinitelj nije uspio u svojoj namjeri da drugu osobu navede na prostituciju

bilo zbog otpora rtve ili zbog nekih drugih razloga.22

3.9 Iskoritavanje djeteta ili maloljetnika radi i pornografije (l. 211. KZ FBiH)

Prema odredbi stava 1. krivino djelo ini onaj ko dijete ili maloljetnika snimi radi izrade

fotografija, audiovizuelnog materijala ili drugih predmeta pornografskog sadraja, ili

posjeduje ili uvozi ili prodaje ili raspaava ili prikazuje takav materijal, ili te osobe navede na

uestvovanje u pornografskoj predstavi. Ovim krivinim djelom inkriminirana je djeija i

maloljetnika pornografija kao posebni pojavni oblici seksualnog zlostavljanja i

iskoritavanja, pa se njegovim uvoenjem u nae krivino zakonodavstvo na stanovit nain

upotpunjuje krivinopravna zatita djece i maloljetnika od zloupotreba u pornografske svrhe.

Uinitelj ovog krivinog djela moe da bude svaka osoba.

Radnja krivinog djela alternativno je odreena i to kao snimanje djeteta ili maloljetnika,

zatim posjedovanje, uvoz, prodaja, raspaavanje ili prikazivanje snimljenog materijala, a kao

poseban oblik je i navoenje djeteta ili maloljetnika na uestvovanje u pornografskoj

predstavi. U literaturi se sree podjela djeije pornografije na dvije grupe, i to na tzv. meku

u kojoj je sadran materijal koji nije seksualno eksplicitan iako obuhvata obnaene i 22Tomi, Z., 2007, Krivino pravo II, Pravni fakultet, Sarajevo, str: 125.

19

zavodnike prikaze djece, i tzv. tvrdu koja obuhvata prikaze djece koja su ukljuena u

seksualne aktivnosti. U meunarodnom organiziranom kriminalu postoji iroka komercijalna

mrea trgovine djeijim pornografskim materijalom, za to se koriste razliite metode i

tehnike pomou kojih se taj materijal distribuira i dostavlja na adrese onih koji su za njih

zainteresirani, kao to su to npr. pedofili. Kako pornografiju u pravilu prati seksualno

iskoritavanje, to su kompjuterska tehnika i internet posebno pogodan medij za iivljavanje

seksualno nastranih osoba kao to su pedofili. Zbog toga je i ova inkriminacija svojevrstan

doprinos suzbijanju zloupotreba djece i maloljetnika na tom planu, jer se kriminaliziranjem

navedenih djelatnosti predvia kanjavanje svake amaterske i komercijalne proizvodnje i

distribucije djeijeg pornografskog materijala.

Za krivinu odgovornost potreban je umiljaj kojim je obuhvaena svijeto obiljejima

pojedinih oblika radnje uinjenja koji se odnose na pornografski materijal, kao i svijest o

starosnoj dobi pasivnog subjekta, tj. da se radi o djetetu ili maloljetnoj osobi. Za ovo djelo

propisana je kazna zatvora odjedne do pet godina. Odredebom stava 2. propisanoje da e se

oduzeti predmeti koji su bili namijenjeni ili upotrijebljeni za uinjenje ovog krivinog djela, a

predmeti koji su nastali njegovim uinjenjem e se oduzeti i unititi. Radi se o obligatornoj

primjeni mjere sigurnosti oduzimanja predmeta iz l. 78. KZ-a, neovisno od toga ko je vlasnik

tih predmeta, kao i od toga kakav e biti ishod krivinog postupka.23

3.10 Upoznavanje djeteta s pornografijom (l. 212. KZ FBiH)

Djeca se zloupotrebljavaju za proizvodnju slika,prodaju,audiovizuelnih ili drugih

predmeta pornografske sadrine ili za pornografsku predstavu,javno ili elektronsko.24 Prema

odredbi stava 1. ovo krivino djelo ini ko djetetu proda, prikae li javnim izlaganjem ili na

drugi nain uini pristupanim spise, slike, audiovizuelne i druge predmete pornografskog

sadraja ili mu prikae pornografsku predstavu.Uinitelj krivinog djela moe biti svaka

osoba.

Radnja krivinog djela alternativno je odreena, i to kao: 1) prodaja, 2) prikazivanje, 3) javno

izlaganje, 4) injenje pristupanim na drugi nain predmeta pornografske sadrine, ili kao 5)

23Tomi, Z., 2007, Krivino pravo II, Pravni fakultet, Sarajevo, str: 126.24Kora, H., 2011, Kriminologija/Maloljetniko prestupnitvo, Nacionalna i univerzitetska biblioteka, Sarajevo, str: 135.

20

prikazivanje pornografske predstave. Objekt radnje je pornografski materijal, kao to su npr.

spisi, slike, audiovizuelni i drugi predmeti pornografske sadrine, odnosno pornografska

predstava.

Objekt krivinopravne zatite je spolni moral koji se povreuje radnjama prikazivanja

pornografskog materijala. Da li postoji povreda spolnog morala procjenjuje se u svakom

konkretnom sluaju, pri emu treba imati u vidu da je zadnjih decenija na opem planu dolo

do znaajne liberalizacije u oblasti spolnosti i spolnog morala. Pasivni subjekt ovog krivinog

dj ela je osoba mlaa od etrnaest godina, tj. dijete, nezavisno od spola. Za krivinu

odgovornost potreban je umiljaj, koji treba obuhvaati svijest o sadrini materijala koji se

prikazuje i svijest o starosnoj dobi osobe kojoj se taj materijal prikazuje. Za ovo djelo

propisanaje novana kazna ili kazna zatvora do jedne godine.

Odredbom stava 2. propisana je obaveza oduzimanja predmeta pornografske sadrine

koji su prikazani djetetu, a to oduzimanje nalau moralni razlozi.25

3.11. Rodoskrvnue (l. 213. KZ FBiH)

Rodoskrvnue je pojava o kojoj ljudi teko govore jer izuzetno uznemirava

emocije,ostavlja neizbrisive psiholoke posljedice kod rtve,ali u velikoj mjeri i kod drugih

lanova porodice.26 Prema odredbi stava 1. ovo krivino djelo ini onaj ko izvri spolni

odnoaj ili s njim izjednaenu spolnu radnju s krvnim roakom u ravnoj liniji ili s bratom ili

sestrom. U pitanju je vlastoruno krivino djelo koje moe uiniti samo odreena osoba

svojim vlastitim djelovanjem.

Uinitelj krivinog djela moe biti samo srodnik po krvi u pravoj liniji, odnosno brat

ili sestra. Rodoskrvnjenje ili incest je oblik nunog saizvrilatva koje moe postojati samo

ukoliko u njegovom izvrenju uestvuju najmanje dvije osobe.

Radnja krivinog djela je obljuba sa srodnikom po krvi, tj. izvrenje spolnog odnosa ili s njim

izjednaene spolne radnje sa srodnikom po krvi, te u tom smislu ona ima isto znaenje kao i

kod ostalih krivinih djela iz ove glave. Srodnik po krvi u ravnoj liniji je svaki srodnik, bez

25Tomi, Z., 2007, Krivino pravo II, Pravni fakultet, Sarajevo, str: 127.26Kora, H., 2011, Kriminologija/Maloljetniko prestupnitvo, Nacionalna i univerzitetska biblioteka, Sarajevo, str: 135.

21

obzira da li se radi o uzlaznoj ili silaznoj liniji, ili o zakonitom ili nezakonitom krvnom

srodstvu, kao to su roditelji i djeca, djedovi i bake prema unucima. Braa i sestre su srodnici

po krvi u pobonoj liniji, bez obzira na to da li potiu iz branog ili vanbranog odnosa. Djelo

ne postoji ako je izvrena obljuba izmeu srodnika po krvi u pobonoj liniji izvan prvog

stepena srodstva. Djelo takoer nee postojati ako se radi o obljubi izmeu ouha i pastorke,

izmeu maehe i pastorka, usvojitelja i usvojenika, odnosno izmeu staratelja i tienika. Za

postojanje djela je dovoljno jednokratno preduzimanje radnje uinjenja.27

Objekt krivinopravne zatite kod ovog krivinog djela je spolni integritet linosti u

smislu slobode seksualnog odluivanja kao i spolni moral. Kako je rodoskrvljenje

dobrovoljna obljuba izmeu srodnika po krvi, to su i razlozi njenog inkriminiranja

prevashodno moralne i zdravstvene prirode, pa se kao objekt zatite svakako javlja i obitelj u

smislu normalnih i zdravih odnosa unutar obitelji. Razlog kanjavanja je u tome to obljuba

izmeu bliskih srodnika sadri opasnost izazivanja poremeaja u obiteljskim odnosima, da se

tetno odrazi na pravilan razvoj i vaspitanje djece i maloljetnika. S druge strane, razlozi

inkriminiranja rodoskrvnjenja lee i u opasnosti raanja nezdravog potomstva. Za krivinu

odgovornost potrebanje umiljaj kojim je obuhvaena i svijest o obljubi s bliskim krvnim

srodnikom. Za ovaj oblik rodoskrvnjenja propisana je novana kazna ili kazna zatvora od est

mjeseci do dvije godine.

Odredbom stava 2. propisanje tei oblik djela koji postoji ako se incest poini s

maloljetnikom. Starosna dob jednog od sauinitelja je okolnost koja djelu daje kvalificirani

karakter, a ta okolnost mora biti poznata punoljetnom sauinitelju. Zbog toga je u zakonu i

propisana tea kazna za punoljetnog srodnika koji rodoskrvi s maloljetnikom, i ona iznosi od

jedne do pet godina.

Najtei oblik ovog krivinog djela propisan je odredbom stava 3. koji postoji kada se

rodoskrvnjenje poini s dj etetom. Kod ovog oblika jedan sauinitelj kao srodnik po krvi u

vrijeme poinjenja djela nema navrenih etrnaest godina, pa je to kvalifikatorna okolnost

koja djelu daje tei karakter. I kod ovog oblika punolj etna osoba kao sauinitelj mora biti

svjesna starosne dobi drugog sauinitelja. Za najtei oblik rodoskrvnua propisana je kazna

zatvora od dvije do deset godina.28

27Kora, H., 2011, Kriminologija/Maloljetniko prestupnitvo, Nacionalna i univerzitetska biblioteka, Sarajevo, str: 135.28Tomi, Z., 2007, Krivino pravo II, Pravni fakultet, Sarajevo, str: 128.

22

4. ZAKLJUAK

Najpoznatije krivino djelo iz ove grupe svakako je silovanje,prinuda na obljubu ili s

njom izjednaeni polni in upotrebom sile ili prijetnje, ali tu su i neka krivina djela kod kojih

do polnog ina dolazi zloupotrebom poloaja ili korienjem nemoi osobe nad kojom se vri

obljuba. Postoji nekoliko krivinih djela ije su iskljuive rtve maloljetnici, mada maloljetnik

moe biti rtva i ostalih krivinih djela iz ove oblasti. Osim toga, i posredovanje u prostituciji

krivino je djelo. Izvrenje neke druge radnje polnog karaktera, dakle, ne same obljube,

seksualnog ina na nain opisan kod silovanja, obljube nad dijetetom, nemonim licem ili

zloupotrebom poloaja, takoe je krivino djelo nedozvoljene spolne radnje, s tim to su

kazne neto blae.


posebno osoba koje nemaju navrenih etrnaest godina ivota,tj.djece.Ukoliko je neko od tih

krivinih djela izvreno prema djetetu ili maloljetniku uope,ta okolnost osnovnom djelu daje

tei oblik.

23

5. LITERATURA

[1] Tomi, Z., 2007, Krivino pravo II, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo.

[2] Kora, H., 2011, Kriminologija/Maloljetniko prestupnitvo, Nacionalna i Univerzitetska

biblioteka, Sarajevo.

[3] U pravu si, Krivina djela protiv polne slobode.'' http://upravusi.rs/bezbednost-

kat/krivicna-dela-koja-ukljucuju-nasilje/krivicna-dela-protiv-polne-slobode/ (Datum pristupa:

24.04.2013).

Documents

Krivicna Djela Protiv Spolne Slobode i Morala_za Printanje