Embed Size (px)
Citation preview
1
Na temelju članka 21.Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju (NN br. 10/97.,
107/07., i 94/13.), Nacionalnog kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje i članka
23. Statuta Dječjeg vrtića „Naša radost“ Pregrada, Upravno vijeće Dječjeg vrtića „Naša
radost“ Pregrada je na sjednici održanoj 30. rujna 2015.godine, donijelo Kurikulum
Dječjeg vrtića „Naša radost“ Pregrada za odgojno – obrazovnu 2015./16. godinu
KLASA:
URBROJ:
Pregrada, 30. rujna 2015.
KURIKULUM DJEČJEG VRTIĆA „NAŠA RADOST“ PREGRADA
za odgojno obrazovnu 2015./2016.god.
Pregrada, rujan 2015.
2
ŽUPANIJA: Krapinsko-zagorska
GRAD: Pregrada
ADRESA: Stjepana Škreblina 1
E-MAIL: [email protected]
URL: http://dv-nasaradost.pregrada.hr
Telefon: 049/ 377-489
Faks: 049/ 377-489
MB:01278398
OIB: 80849031239
OSNIVAČ: Grad Pregrada
GODINA OSNIVANJA: 1997.
RAVNATELJICA: Gordana Krizmanić, prof.
Ustanova je upisana u Trgovački sud u Zagrebu pod registarskim brojem 080131766 dana
13. ožujka 1997.godine.
3
VIZIJA VRTIĆA:
Čineći učimo TI I JA, ZAJEDNO u sigurnom, socijalno i materijalno
poticajnom te kulturno bogatom okruženju, njegujući tradicionalne
zagorske vrednote, prateći moderne trendove.
(Ti i ja, zajedno na svim razinama: dijete-dijete, dijete-odrasli, odrasli
/odgojiteljice, ravnateljica, ostali radnici i roditelji/ u vrtiću
međusobno, vrtić i lokalna zajednica.)
MISIJA VRTIĆA:
Ustanova smo koja djeluje na području Grada Pregrade. Svojim
programom, temeljenim na humanističko – razvojnoj koncepciji,
utječemo na cjelovit razvoj djeteta (tjelesni, intelektualni, društveni,
moralni i duhovni), poštujući njegova prava te individualne potrebe i
interese. Međusobnim poštovanjem i kvalitetnom komunikacijom,
razvijamo suradničke odnose i jačamo kompetencije roditelja, kako
bismo zajednički poticali dijete na donošenje odluka, vršenje izbora i
preuzimanje odgovornosti. Razvojem osobnog, zavičajnog i
domovinskog identiteta te aktivnim uključivanjem u život Grada
doprinosimo razvoju društvene zajednice.
1. KURIKULUM
1.1. IZ NACIONALNOG OKVIRNOG KURIKULUMA
Najčešće se pod kurikulumom podrazumijeva cjelovit tijek odgojno-
obrazovnog procesa što uključuje ciljeve odgoja i obrazovanja, sadržaje,
nastavne metode, situacije i strategije te načine evaluacije (Bratko, Ljubin,
Matijević, 2000.).
Nacionalni okvirni kurikulum pretpostavlja stvaranje uvjeta za cjelovit razvoj
djeteta u ustanovama predškolskog odgoja i obrazovanja, poštujući pri tom
4
razvojne i druge čimbenike (osobne potrebe, obitelj, zajednica, vrijednosti,
prava…)
Kurikulum polazi od djeteta – njegovih interesa, razvojnih mogućnosti i
potreba, postojećih znanja i razumijevanja, kvalitete komunikacije s drugima,
kreativnih i drugih potencijala.
Humanistička i razvojno – primjerena orijentacija kurikuluma usmjerena je
na razvoj kapaciteta svakog djeteta poštujući njegove potrebe, interese i
prava.
Kurikulum ranog odgoja je: otvoren, dinamičan i razvojan. Razvija se i
mijenja
na temelju učenja, istraživanja i suradnje svih čimbenika odgojno –
obrazovnog procesa.
1.2. STRUKTURA PREDŠKOLSKOG KURIKULUMA
Temeljna struktura predškolskoga kurikuluma podijeljena je na tri
velika područja u kojima dijete stječe kompetencije:
- ja (slika o sebi)
- ja i drugi (obitelj, druga djeca, uža društvena zajednica, vrtić i lokalna
zajednica)
- svijet oko mene (prirodno i šire društveno okružje, kulturna baština,
održivi razvoj).
U svakom području određuju se sadržaji koji povezuju pedagoške i
psihološke dimenzije odgojno-obrazovnoga procesa. Prema uvjetima,
sadržajima i aktivnosti neposrednoga odgojno-obrazovnog rada ostvaruju se
ciljevi kojima se potiče cjelokupan tjelesni, intelektualni, psihofizički,
emocionalni, moralni i duhovni razvoj djeteta.
Predškolski kurikulum u užem smislu je otvoren, humanistički,
teorijski odgojno – obrazovni koncept koji se zajednički razvija, tj.
sukonstruira u određenoj odgojno – obrazovnoj ustanovi. Podrazumijeva
5
ukupnost odgojno – obrazovnih interakcija unutar fizičkog i socijalnog
okružja ustanove ( uključuje djecu i odrasle, sve posebnosti ustanove, kulturu
ustanove…). Nije konstantan. Njegova razvojna putanja promjenjiva je, teži
tome da bude uzlazna.
Kurikulum svakoga vrtića ponaosob uči nas: promatrati da bismo
zaista vidjeli, pozorno slušati da bismo zaista čuli, pitati da bismo provjerili
jesmo li dobro razumjeli i uključiti se onda kada je to poticaj, a ne smetnja.
Temeljne odrednice predškolskog kurikuluma prema kojima se
planiraju sve aktivnosti koje se odnose na dijete su sljedeća kompetencijska
područja:
- temeljna znanja
Temeljna znanja obuhvaćaju razvoj vještina i sposobnosti, usvajanje i
praktičnu uporaba pojmova i predodžaba kojima dijete razumije i objašnjava
sebe, svoje
ponašanje i izbore, odnose s drugim osobama u svom okruženju te sa
svijetom u kojem živi i koji ga okružuje. Očekuje se da dijete usvoji
informacije, tj. izgradi znanja koja mu omogućavaju nesmetanu komunikaciju
s vršnjacima i odraslima, te međudjelovanje sa sadržajima učenja, osiguraju
mu kvalitetnu prilagodbu
trenutačnomu okruženju te ga kvalitetno osposobe za izazove koji ga očekuju
kao što je, primjerice, polazak u školu
- vještine i sposobnosti
Vještine i sposobnosti odnose se na stjecanje i razvoj vještina učenja,
povezivanja sadržaja, logičkog mišljenja, argumentiranja, zaključivanja i
rješavanja problema, zatim na sposobnost propitivanja vlastitih ideja i zamisli
djeteta te argumentirano iznošenje vlastitih načina razmišljanja; sposobnost
identifikacije različitih izvora učenja i njihove raznovrsne primjene;
preuzimanje inicijative, (samo)organizacije vlastitih aktivnosti i vještina
vođenja; sposobnost razumijevanja vlastitih potreba (tjelesnih, emocionalnih,
spoznajnih, socijalnih, komunikacijskih i sl.) i potreba drugih te njihova
zadovoljavanja na društveno prihvatljiv način; sposobnost uspostavljanja,
razvijanja i održavanja kvalitetnih odnosa s drugom djecom i odraslima
(sudjelovanje, pregovaranje, rješavanje sukoba); razumijevanje i poštivanje
različitosti među ljudima; sposobnost zajedničkoga (usklađena) djelovanja
djeteta s drugima (drugom djecom i odraslima); sposobnost odgovornoga
6
ponašanja prema sebi, drugima i okružju (prirodnom i materijalnom);
etičnost, solidarnost, povjerenje i tolerancija u komunikaciji s drugima;
sposobnost (samo)poticanja na djelovanje, (samo)organiziranja i
(samo)vođenja aktivnosti; samostalnost u obavljanju aktivnosti (samostalnost
djetetova djelovanja, mišljenja i odlučivanja); mogućnost prilagodbe novim,
promjenjivim okolnostima (okretnost i prilagodljivost); stvaranje i zastupanje
novih ideja (kreativnost); sposobnost promišljanja i samoprocjene vlastitoga
rada i postignuća; inicijativnost, inovativnost i poduzetničke sposobnosti.
- vrijednosti i stavovi
Vrijednosti i stavovi obuhvaćaju prihvaćanje, njegovanje i razvijanje
vrijednosti obitelji, zajednice i društva.
Sigurno, poticajno, zdravo i ugodno okruženje koje potiče djecu na
istraživanje, učenje i samostalnost, okruženje u kojem svako dijete i roditelj
ima osjećaj pripadanja, okruženje u kojem se njeguje kultura zajedništva i
potiče profesionalni razvoj, njeguje tradicija i ekološka svijest temelj je na
kome gradimo kurikulum našeg vrtića.
1.3. Načela Nacionalnoga kurikuluma za rani i predškolski
odgoj i obrazovanje
Načela, koja čine vrijednosna uporišta, dio su bitne sastavnice kojom se
osigurava unutarnja usklađenost svih sastavnica kurikuluma i partnersko
djelovanje sudionika u izradi i primjeni kurikuluma. Načela su:
1. Fleksibilnost odgojno-obrazovnoga procesa u vrtiću
Temeljna pretpostavka za uspješno ostvarivanje ovog načela u vrtiću je
fleksibilnost svih čimbenika odgojno-obrazovnoga procesa, a posebice onih
profesionalno angažiranih i odgovornih za visoku razinu kvalitete ustanove u
cjelini. Prihvaćanjem i primjenom ovog načela omogućuje se razvoj vrtića u
smjeru kvalitetne zajednice koja uči. U takvoj zajednici prihvaćaju se i
stvaraju uvjeti za uspješno zadovoljavanje potreba pojedinaca, poštovanje
njihovih prava i razvoj njihovih potencijala osobnim tempom. Također se
osiguravaju nužni uvjeti za primjereno odgovaranje na aktualne potrebe
roditelja – partnera u odgojno–obrazovnome procesu. U vrtiću nije
7
primjereno postavljanje striktnih shema (vremenskih, prostornih,
organizacijskih i sl.), jer one ograničavaju prihvaćanje individualno različitih
ritmova djece tj. usporavaju i/ili onemogućavaju puninu razvoja njihovih
potencijala.
Načelo fleksibilnosti također polazi od uvjerenja da je učenje aktivni,
subjektivni proces konstruiranja znanja pojedinca, koje se izvana može samo
pokrenuti, ali se njime ne može izravno upravljati te da se ono u različitim
subjektima učenja (djece i odraslih) ne događa ni jednakim redoslijedom ni
jednakom brzinom. Primjena načela fleksibilnosti omogućuje cjelovito učenje
djece i odraslih, i to aktivnim propitivanjem prethodno izgrađenih koncepata i
kontinuiranim izgrađivanjem novih.
Načelo fleksibilnosti ostvaruje se uspješno u onom vrtiću koji je ustrojen i
organiziran tako da se:
ustanovi
različitih strategija učenja djece.
2. Partnerstvo vrtića s roditeljima i širom zajednicom
Roditelje tj. skrbnike djeteta treba prihvaćati i poštovati kao ravnopravne
članove vrtića – partnere, koji ustanovu obogaćuju svojim individualnim
posebnostima te svojom vlastitom kulturom i time pridonose kvaliteti
ustanove u cjelini.
Otvorena, podržavajuća i ravnopravna komunikacija roditelja tj. skrbnika
djeteta, odgajatelja i ostalog osoblja u ustanovi ima zajednički cilj:
primjereno odgovoriti na individualne i razvojne potrebe djeteta i osigurati
potporu njegovu cjelovitom razvoju. Djelatnici vrtića kontinuirano
komuniciraju s obiteljima kako bi što više saznali o podrijetlu djece i stekli
uvid u njihove jake strane, interese i potrebe i u skladu s time prilagodili
okruženje ustanove obiteljskoj kulturi djeteta.
Preduvjet kvalitetne interakcije ovih dvaju čimbenika odgojno-obrazovnoga
procesa, ali i ostalih stručnih djelatnika vrtića (pedagog, psiholog, stručnjak
edukacijsko-rehabilitacijskog profila i sl.), je obostrana spremnost na djelatno
sudjelovanje. U kvalitetnome partnerskom odnosu na relaciji vrtić – djetetov
dom roditelje tj. skrbnike djeteta permanentno se informira (uz pomoć
brošura, letaka, internetske komunikacije, razmjene bilješki tj. dokumentacije
o djetetu, radionica, diskusijskih grupa i sl.), te ih se podržava i osnažuje u
roditeljskoj ulozi.
U kvalitetnom vrtiću djelatnici su senzibilizirani za prepoznavanje specifičnih
potreba roditelja tj. skrbnika djece te im omogućuju dobivanje odgovora na
pitanja koja trenutno opterećuju njihovo roditeljsko funkcioniranje. U
8
kvalitetno organiziranome vrtiću, roditelji, skrbnici djece i članovi obitelji
uključuju se u zajedničko donošenje odluka vezanih uz razvoj, učenje i
socijalni život djece u grupi.
Kvalitetan partnerski odnos odgajatelja i roditelja tj. skrbnika djece ostvaruje
se u uvjetima u kojima je roditeljima tj. skrbnicima djece omogućeno
provođenje vremena sa svojom djecom u odgojnim skupinama, praćenje i
djelatno sudjelovanje u neposrednome odgojno-obrazovnom procesu te
upoznavanje vlastite djece u drukčijem kontekstu od obiteljskoga. U
kvalitetnom vrtiću, odgajatelji i drugi stručni djelatnici roditeljima tj.
skrbnicima djece nude različite prilike u kojima obitelji mogu učiti jedne od
drugih i međusobno se podržavati.
Suvremeno roditeljstvo shvaća se kao proces, uloga i kao odnos u stalnoj
promjeni i interakciji sa širim društvenim kontekstom pa je osobito važno da
vrtić prepozna i odgovori na one potrebe roditelja tj. skrbnika djeteta koje su
im u određenoj fazi njegova roditeljstva prioritet, kao primjerice:
za njegovo dijete
informacija i resursa te službi koje mogu pospješiti razvoj djeteta.
Roditelji su partneri u vrtiću-zajednici koja uči te zagovornici i promotori
odgojno-obrazovnoga procesa i posrednici prema lokalnoj zajednici.
Senzibiliziranje lokalne zajednice, ali i šire društvene zajednice za potrebe
ustanove, zajednička je zadaća kako zaposlenika ustanove tako i roditelja.
Vrtići trebaju stvarati uvjete za poticanje roditeljskoga djelatnog sudjelovanja
u oblikovanju vizije ustanove te prilike za sudjelovanje roditelja u planiranju,
realiziranju i evaluaciji odgojno-obrazovnoga procesa.
Pretpostavke za građenje i održavanje suradničkih/partnerskih odnosa su
poštovanje, prihvaćanje različitosti, ohrabrivanje, podržavanje, aktivno
slušanje i ostala ponašanja koja omogućavaju reciprocitet u razmjeni
informacija u svezi s djetetom te primjereno i usklađeno odgojno-obrazovno
djelovanje prema djetetu (roditelja i odgajatelja), a sve s ciljem djetetove
dugoročne dobrobiti.
3. Osiguravanje kontinuiteta u odgoju i obrazovanju
Temeljna zadaća Nacionalnoga kurikuluma za rani i predškolski odgoj i
obrazovanje jest osigurati pretpostavke za nesmetanu i što „prirodniju“
prohodnost/kontinuitet u odgoju i obrazovanju i to:
- podrazumijeva zajedničko djelovanje svih
sudionika koje je usmjereno na dijete i njegovu dobrobit, vodeći računa
9
ponajprije o psihofizičkim osobinama djece, njihovim potrebama i
mogućnostima, a u cilju cjelovitog razvoja, odgoja i obrazovanja djece;
-obrazovni kontinuitet koji
omogućavaju kompetentni stručnjaci svih stručnih profila u odgojno-
obrazovnim ustanovama koji stalno podižu razinu svoje osobne i
profesionalne kompetencije (cjeloživotno učenje).
Krajnji cilj kvalitetne suradnje svih podsustava jest njihova spremnost i
pripremljenost za primjereni prihvat djeteta i postizanje kontinuiteta njegova
razvoja, odgoja i učenja.
4. Otvorenost za kontinuirano učenje i spremnost na unapređivanje
prakse
Podlogu tvorbe kurikuluma ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja
predstavlja okruženje vrtića, a ne izdvojeni sadržaji učenja ili predmetna
područja. Briga o postizanju i održavanju kvalitete tog okruženja (različite
dimenzije okruženja) predstavlja temeljni preduvjet kvalitete odgojno-
obrazovnog procesa u vrtiću.
Otvorenost za kontinuirano učenje i spremnost na unapređivanje prakse
moguće je osnaživati uz pomoć:
kontinuiranog istraživanja i unapređivanja kvalitete odgojno-
obrazovnoga procesa od samih praktičara – odgajatelja i drugih
stručnih djelatnika vrtića;
osposobljavanja praktičara – odgajatelja i drugih stručnih djelatnika
vrtića za istraživanje i aktivno promišljanje vlastite odgojno-obrazovne
prakse (na razini inicijalnog obrazovanja i profesionalnog razvoja), u
smjeru razvoja refleksivne prakse i refleksivnog profesionalizma;
povezivanja svih sudionika odgojno-obrazovnoga procesa koji su spremni
učiti, istraživati i mijenjati odgojnu i obrazovnu praksu i dijeliti to iskustvo s
drugima (posebice sustručnjacima i roditeljima) u zajednice koje uče
10
1.4. VRIJEDNOSTI NACIONALNOG KURIKULUMA ZA RANI
PREDŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE
Vrijednosti: stalni orijentir za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ciljeva i potka
odgojno-obrazovnog sustava od rane predškolske dobi djeteta do završetka
njegova školovanja.
Vrijednosti koje bi trebale unaprjeđivati intelektualni, društveni, moralni i
duhovni razvoj djece:
- znanje
- identitet
- humanizam i tolerancija
- odgovornost
- autonomija
- kreativnost
Znanje
- omogućuje razumijevanje i kritičko promišljanje svega što ga okružuje,
snalaženje u novim situacijama te uspjeh u kasnijim etapama
obrazovanja
- u vrtiću dijete znanje stječe aktivno, oslanjajući se na svoj urođeni
istraživački i otkrivački potencijal
- važno je djetetu osigurati radost otkrivanja i učenja koje se najviše
oslanja na igru i druge zanimljive aktivnosti
Humanizam i tolerancija
- razvoj senzibiliteta djece za potrebe drugih, prihvaćanje drugih i
shvaćanje važnosti međusobne povezanosti s njima
- oblikovanje odgojno-obrazovnog pristupa temeljenog na suosjećanju,
prihvaćanju i međusobnom pružanju potpore, kao i osposobljavanju
djeteta za razumijevanje svojih prava, obveza i odgovornosti te prava,
obveza i odgovornosti drugih
- potrebno je napustiti unificirane, jedinstvene standarde za svu djecu u
korist poštovanja i prihvaćanja različitosti djece (inkluzija djece s
posebnim potrebama)
11
Identitet
- izgradnja osobnog, kulturnog i nacionalnog identiteta djeteta
- osnaživanje djeteta da bude dosljedno samo sebi, razvija
samopoštovanje, stvara pozitivnu sliku o sebi te izgrađuje osjećaj
sigurnosti u susretu s novim ljudima i iskustvima u užem i širem
socijalnom okruženju
- podrazumijeva odstupanje od stereotipa i predrasuda bilo koje vrste te
prihvaćanje individualnih posebnosti svakog djeteta
Odgovornost
- prema općem društvenom dobru, prirodi te prema sebi samima i
drugima
- odgovorno ponašanje pretpostavlja smislen i savjestan odnos između
osobne slobode i odgovornosti djeteta
- djeci treba omogućiti slobodu izbora aktivnosti, sadržaja, partnera,
prostora i načina oblikovanja aktivnosti te ih poticati da uče preuzimati
odgovornost za svoje izbore
- samoprocjena vlastitog djelovanja, mišljenja, učenja je osnovna alatka
razvoja odgovornosti
Autonomija
- usmjeravanje razvoja samostalnog mišljenja, odlučivanja i djelovanja
djeteta
- razvija se poticanjem inicijativnosti i samooraganizacije djeteta u
oblikovanju vlastitih aktivnosti
- dijete se potiče na donošenje odluka i vršenje izbora, ostvarenje
vlastitih prava te iznošenje i zastupanje vlastitog mišljenja
Kreativnost
- prihvaćanje prirodne kreativnosti djeteta koju tijekom odgojno-
obrazovnog procesa treba njegovati, poticati i razvijati različitim
oblicima izražavanja i stvaranja
- poticanje razvoja divergentnog mišljenja djeteta i to u svim vrstama
aktivnosti, područjima učenja i komunikaciji
12
1.5. CILJEVI NACIONALNOG KURIKULUMA ZA RANI I
PREDŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE
- osiguravanje dobrobiti za dijete i cjelovit razvoj, odgoj i učenje djece te
razvoj kompetencija
- dobrobit za dijete: osobna i emocionalna, obrazovna i socijalna
Osobna i emocionalna dobrobit:
- subjektivan osjećaj: biti zdrav, zadovoljan i osjećati se dobro
- uključuje:
uživanje u različitim interakcijama i aktivnostima
otvorenost
smirenost
samoprihvaćanje
samopoštovanje i samosvijest
sposobnost privremene odgode zadovoljavanja svojih potreba
razvoj identiteta…
promišljanje i samoprocjenu vlastitih aktivnosti i postignuća
Obrazovna dobit:
- uspješno funkcioniranje i razvijanje osobnih potencijala (spoznajnih,
umjetničkih, motoričkih…)
- uključuje:
radoznalost i inicijativnost
kreativnost, stvaralački potencijal
percepcija sebe kao osobe koja može i voli učiti
otkrivanje radosti i korisnosti učenja
propitivanje vlastitih teorija i ideja
stvaranje i zastupanje novih ideja…
samoprocjenu djeteta u području učenja
13
Socijalna dobrobit:
- uspješno interpersonalno (socijalno) funkcioniranje i razvijanje
socijalnih kompetencija
- uključuje:
razumijevanje i prihvaćanje drugih i njihovih različitosti
usklađenost s obrascima, pravilima, normama i zahtjevima
zajednice
uspostavljanje, razvijanje i održavanje kvalitetnih odnosa djeteta
s drugom djecom i odraslima
aktivno sudjelovanje, pregovaranje i konstruktivno rješavanje
konfliktnih situacija…
Cjelovit razvoj, odgoj i učenje djece te razvoj kompetencija
- temelji se na shvaćanju djeteta kao cjelovitog bića te prihvaćanju
integrirane prirode njegova učenja u organizaciji odgojno-obrazovnog
procesa u vrtiću
Nacionalni kurikulum za rani im predškolski odgoj i obrazovanje
usmjeren je prema razvoju različitih kompetencija djece te odražava
načela:
- kompetencije djeteta su razvojne a ne statične pa se potiče i prati
njihov razvoj kontinuirano
- uspješnost djeteta u nekoj aktivnosti određuje splet više različitih
kompetencija pa se kompetencije djece procjenjuju cjelovito
- djeca jednake kronološke dobi mogu se uvelike razlikovati po svojim
razvojnim mogućnostima i kompetencijama, pa se kompetencije potiču
i promatraju u kontekstu razvojnih mogućnosti svakog djeteta posebno,
a ne njegove kronološke dobi
Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje
Nacionalnim kurikulumom za rani i predškolski odgoj i obrazovanje potiče se
i osnažuje razvoj osam temeljnih kompetencija za cjeloživotno učenje, koje je
obrazovna politika RH prihvatila iz EU, a to su:
14
1. Komunikacija na materinskom jeziku (podloga za razvoj rane
pismenosti)
2. Komunikacija na stranim jezicima (situacijski pristup, strani jezik utkan
u svakodnevne aktivnosti)
3. Matematička kompetencija i osnovne kompetencije u prirodoslovlju
(razvoj i primjena matematičkog mišljenja u rješavanju problema;
poticanje djeteta na postavljanje pitanja, istraživanje, otkrivanje i
zaključivanje o zakonitostima u svijetu prirode)
4. Digitalna kompetencija (upoznavanje djeteta s informacijsko-
komunikacijskom tehnologijom i mogućnostima njezine uporabe u
različitim aktivnostima)
5. Učiti kako učiti (osposobljavanje djeteta za osvještavanje procesa
vlastitog učenja te uključivanje djeteta u planiranje i organiziranje tog
procesa, stvaranje vlastite strategije učenja)
6. Socijalna i građanska kompetencija (poticanje djeteta na odgovorno
ponašanje, pozitivan i tolerantan odnos prema drugima, međuljudsku i
međukulturnu suradnju, uzajamno pomaganje i prihvaćanje različitosti,
samopoštovanje i poštovanje drugih te osposobljavanje za učinkovito
sudjelovanje u razvoju demokratskih odnosa u vrtiću i zajednici)
7. Inicijativnost i poduzetnost (uključuju stvaralaštvo, inovativnost i
spremnost djeteta na preuzimanje rizika, samoiniciranje i
samoorganiziranje vlastitih aktivnosti te planiranje i vođenje vlastitih
aktivnosti i projekata)
8. Kulturna svijest i izražavanje (poticanje stvaralačkog izražavanja ideja,
iskustava i emocijau nizu umjetničkih područja; razvoj svijesti djeteta o
lokalnoj, nacionalnoj i europskoj kulturnoj baštini i njihovu mjestu u
svijetu)
15
2. NAŠA VIZIJA KURIKULUMA VRTIĆA
za dijete
- samopouzdanje i samopoštovanje djeteta
- sigurnost svakog djeteta
- sposobnost razumijevanja vlastitih potreba (tjelesnih,
emocionalnih, spoznajnih, socijalnih, komunikacijskih i sl.)
- sposobnost razumijevanja i uvažavanja potreba drugih
- uspostavljanje kvalitetnih odnosa s drugom djecom i odraslima
(sudjelovanje, pregovaranje, rješavanje sukoba, razumijevanje i
poštivanje različitosti među ljudima)
- istraživanje i razvijanje kompetencija
- samostalnost u obavljanju aktivnosti (samostalnost djetetova
djelovanja, mišljenja i odlučivanja
- usvajanje i praktična uporaba pojmova i predodžbi kojima dijete
razumije i objašnjava sebe, svoje ponašanje i izbore
- stjecanje i razvoj vještina učenja (povezivanja sadržaja,
logičkoga mišljenja, argumentiranja, zaključivanja i rješavanja
problema)
- osiguravanje kvalitetne prilagodbe trenutačnom okruženju i
kvalitetno osposobljavanje za izazove koji očekuju dijete
(primjerice, polazak u školu) - mogućnost prilagodbe novim,
promjenjivim okolnostima
- sposobnost odgovornoga ponašanja u okružju (prirodnom i
materijalnom)
- življenje i učenje prava djeteta
- dobrobit i radost svakog djeteta
za roditelje:
- podrška obitelji u području kvalitetne afirmativne roditeljske
uloge
- usklađeno međusobno partnersko djelovanje vrtić – obitelj
- zadovoljstvo roditelja
za prostorno, materijalno i vremensko okruženje:
- organizacija prostora koji je funkcionalan, siguran, usmjeren na
promoviranje susreta, komunikaciju i interakciju; omogućava
16
distanciranje djeteta iz grupnih zbivanja i pravo na privatnost
- bogata ponuda raznovrsnih, razvojno primjerenih i stalno
dostupnih materijala koji potiču aktivnu konstrukciju znanja
- održavanje estetike
- fleksibilan dnevni ritam koji se temelji na prepoznavanju i
uvažavanju djetetovih potreba
- okruženje koje zrcali zaposlene i njihovu sliku o djetetu
za ozračje:
- model usklađenog življenja koji poštuje prava djeteta u skladu s
humanim vrijednostima koje razvijaju kompetencije djeteta i sve
oblike učenja
- osnaživanje zaštitnih mehanizama i umanjivanje rizičnih
čimbenika
- prihvaćanje, njegovanje i razvijanje vrijednosti obitelji, zajednice i
društva
za odgojitelje:
- osnaživanje osobnih i profesionalnih kompetencija za primjereno
i funkcionalno djelovanje u odnosu sa suradnicima, djetetom i
obiteljima
- razvijanju što kvalitetnijeg vrtića / odgojno-obrazovnog procesa
- razvijanje osobne odgovornosti za cjelovito djelovanje na dijete u
svim interakcijama;
- razvijanje odgovornosti u osobnom i timskom radu
- razvijanje refleksivne prakse
- proklamiranje humanih vrijednosti
za ostale zaposlenike:
- razvijanje odgovornosti u osobnom i timskom radu u odnosu na
radnu ulogu / poslove, na dobrobit djeteta i na cjelokupno
ozračje vrtića
17
2.1. KURIKULUM DJEČJEG VRTIĆA “NAŠA RADOST PREGRADA
Naš vrtić već niz godina razvija svoj osobni kurikulum i mijenja odgojno-
obrazovnu praksu u skladu s humanističko-razvojnim pristupom usmjerenim
na dijete, njegove razvojne potrebe, mogućnosti i prava. Integrirani pristup
kurikulumu je doprinos oživotvorenju prava djeteta i odraslih u našem vrtiću.
Doprinos je toj viziji i niz naših akcijskih istraživanja čiji je osnovni cilj bio
mijenjanje odgojno-obrazovne prakse odgojitelja.
U ovoj odgojno – obrazovnoj godini, sukladno Godišnjem planu i programu
rada Dječjeg vrtića „Naša radost“ Pregrada, postavljena je sljedeća zadaća:
- unapređenje odgojno – obrazovnog procesa utemeljenog na poštivanju
prava i individualnih sloboda djeteta.
- Cilj nam je intenzivirati suradnju odgojitelja, stručnog suradnika, ravnatelja
i roditelja na organizaciji stimulativno odg. – obr. okruženja koje će svakom
djetetu (a naročito djeci s posebnim potrebama) omogućiti raznovrstan izbor
u stjecanju različitih materijalnih i socijalnih iskustva. Na taj način djeci će
biti omogućeno bolje stjecanje vještina učenja (temeljenih na suvremenim
procesima), stjecanje samopouzdanja i samopoštovanja, kreativnosti i
usvajanja navika zdravog življenja. Realizacija postavljenog cilja ovisi i o
ostalim zaposlenicima vrtića pa će se tijekom godine raditi na razvijanju
odgovornosti u osobnom i timskom radu u odnosu na radnu ulogu / poslove,
na dobrobit djeteta i cjelokupno ozračje. Zajedničko ostvarivanje
postavljenog cilja, doprinjet će podizanju kulture vrtića.
Bitne pretpostavke ostvarivanju ciljeva postavljenih u kurikulumu su:
- podizanje stručnih kompetencija odgojitelja,
- kvalitetna suradnja na relaciji roditelj – vrtić,
- prepoznatljivost i podrška lokalne zajednice
Našim je programom obuhvaćeno od 140- 150 djece (u redovnom i kraćem
programu predškole) i 15 stalno zaposlenih djelatnika, 2 pomagača, 1 radnik
na stručnom osposbljavanju za rad na administr. – računovodstvenim
poslovima.
18
Kurikulumom je utvrđen okvirni plan i program rada kroz:
- redovni 10-satni primarni prijepodnevni i poslijepodnevni program,
- program javnih potreba predškole
- kraći program ranog učenja engleskog jezika (verificirani program Udruge
“Naučimo puno” iz Zagreba) nakon redovnog programa
- tijekom godine roditeljima će se prema ponudama vanjskih ustanova
/udruga (s verificiranim programima MZOŠ) ponuditi sportski programi
(rolanje, obuka neplivača i dr.)
Pri izradi kurikuluma stavljen je naglasak na specifičnosti vrtića i
sredine u kojoj vrtić djeluje. Središte i polazište rada su potrebe i interesi
djece, roditelja i lokalne zajednice. U planiranju aktivnosti vodimo se
načelima individualizma, nepristranosti i interdisciplinarnosti.
Vrtićki kurikulum je razrađen po odgojno-obrazovnim programima. Bitni
zadaci odgojno-obrazovnog rada proizlaze iz evaluacije rada prethodne
odgojno – obrazovne godine.
3. PROGRAMI
3.1. Redoviti 10-satni program
Redoviti 10-satni program provodi se u pet odgojno-obrazovnih
skupina u prijepodnevnom programu i jednoj odgojnoj skupini u
poslijepodnevnom programu (skupina u kojoj se okupljaju djeca iz
prijepodnevnih skupina nakon 16,00 sati te zbog zaposlenja roditelja ostaju u
vrtiću do 19,00 sati). Programi i organizacija rada u našem vrtiću temelje se
na razvojno-primjerenom kurikulumu usmjerenom na dijete i humanističkoj
koncepciji razvoja predškolskog odgoja, što obuhvaća:
- pažljivo i bogato strukturirano okruženje i poticajna materijalna sredina
koja doprinosi razvoju dječjeg učenja, kreativnosti i stvaralaštvu
- poznavanju zakonitosti rasta i razvoja djeteta u skladu s kojim stručni
djelatnici planiraju svoj rad
19
- učenje je interaktivan proces koji uključuje djecu, odrasle, kao i čitavo
društveno okruženje
- poticanje partnerskog odnosa s roditeljima kao najvišeg oblika suradnje
u ostvarivanju zajedničkog cilja – optimalnog razvoja djeteta
- poticanje tolerancije prema različitostima i uvažavanje prava sve djece
(poticati uključivanje i socijalizaciju djece sa teškoćama u razvoju u
život i rad ustanove)
- kontinuirano stručno usavršavanje kao potreba podizanja stručne
kompetencije za rad i stjecanje novih znanja, vještina i sposobnosti
potrebnih za primjenu suvremenih oblika rada sa djecom predškolske
dobi
Ciljevi redovitog programa
Stvaranje uvjeta za siguran, potpun i skladan razvoj djetetove
osobnosti, doprinos kvaliteti njegova odrastanja i, posredno, kvaliteti njegova
obiteljskoga života. Ciljevi obuhvaćaju i osiguravanje takvih uvjeta koji
jamče razvoj svih sposobnosti svakoga djeteta i osiguravaju jednake
mogućnosti svoj djeci kroz:
• zadovoljavanje specifičnih komunikacijskih, razvojnih i obrazovnih potreba
djeteta
• osmišljavanje aktivnosti u kojima će dijete moći iskazivati svoje interese i
potencijale
• stvaranje kreativnog ozračja (raznovrsni materijali za istraživanje i
stvaranje)
zainteresiran, ali nenametljiv stav odgojitelja
• usvajanje vještina potrebnih za zadovoljavajuće funkcioniranje u socijalnom
okruženju
Namjena programa
Cjeloviti razvojni program ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja
provodi se za djecu od jedne godine do polaska u osnovnu školu.
Početak pedagoške godine je 01.9.2015. a završetak 31.8.2016. godine.
Vrtić za roditelje osigurava program koji počinje s dnevnim radom u 05,30
sati i završava u 19.00 sati.
20
Ekonomska cijena programa iznosi 1.600,00 kuna, a u njoj sa 800,00 kn,
odnosno 50% participiraju roditelji.
Odgojne skupine su formirane prema kronološkoj dobi djece: jaslička
skupina (djeca od 1 do 2 godine), 1. mlađa skupina (djeca u 3. i 4. godini), 2.
mlađa skupina (djeca u 4. i 5. god.), srednja skupina (djeca u 5. i 6. god.) i
starija skupina (djeca u 6. god. do polaska u školu). U poslijepodnevnim
satima formira se (6.) skupina djece u dobi od 2 god. do polaska u školu, a u
njoj borave djeca (iz redovnih skupina) od 16,00 do 19,00 sati. Sve skupine
provode aktivnosti po modelu “otvorena vrata” što omogućuje kvalitetnu
socijalnu interakciju i suradničko učenje djece različite dobi.
Nositelji programa
Na realizaciji odgojno-obrazovnog dijela programa zaposleno je 10
odgojitelja, stručni suradnik edukacijski rehabilitator na pola radnog
vremena. Na realizaciji ostalih poslova zaposlena su 3 radnika na
poslovima kuhanja i čišćenja, jedna radnica u nepunom radnom vremenu
na administrativno-financijskim poslovima te ravnateljica (1/2 rad.
vremena / drugu polovicu radnog vremena obavlja poslove odgojitelja). U
ovoj odgojno – obrazovnoj godini u skupinama sa djecom s teškoćama u
razvoju rade pomagači u odgojnoj skupini zaposleni putem mjera HZZ-a
„Mladi za mlade“. Na administrativno – računovodstvenim poslovima
obavlja stručno osposobljavanje za rad jedan radnik. Tijekom godine
nastojat će se, putem natječaja i mjera HZZ-a zaposliti odgojitelji (1 – 2) na
stručnom osposobljavanju za rad.
21
Tablica 1 . ZAPOSLENICI U ODGOJNO
OBRAZOVNOM PROCESU
SKUPINA /
DOB
NAZIV
SKUPINE
BROJ
DJECE
ODGOJITELJI RADNO VRIJEME
1. Jaslička
1-2 god.
GLJIVICE
12 -14
Goranka Špiljak, (SSS)
med.ses.
Mirjana Klauški (SSS)
6:30-12:00/ 10:00-15:30
7:00-12:30/10:30-16:00
2. I. Mlađa
djeca u 3.i
4.g.
CVJETIĆI
18 - 19
Anđela Blažun (SSS)
Kristina Špiljak (VŠS)
5:30-12:00/10:00-15:30
7:00-12:00/ 10:30-16:00
3. II. Mlađa
djeca u 4. i 5.
god.
LEPTIRIĆI
19 - 23
Brankica Krsnik (SSS)
Natalija Vrhovski
(VŠS)
zamj. Zdravke Drožđan
5:30 – 11:30/10:00-15:30
6:30- 12:00/10:15-15:45
7:00 – 12:00/10:30-16:00
4.Srednja skupina
djeca u 5. i 6.
god.
LOPTICE
21 - 25
Ksenija Hrestak (VŠS)
Gordana Krizmanić
(VSS)
7:30- 13:00/ 13:00-15:45
7:45-10:30/10:15-15:45
22
Tablica 2: ADMINISTRATIVNO I TEHNIČKO OSOBLJE
Računovod.-administrativni radnik
Lidija Žučko,VŠS (zamjena za bolovanje
Ivanke Mrkus) Računovodstv. radnik na stručnom
osposobljavanju za rad
Matija Bešenski, VŠS
Glavna kuharica
Renata Živičnjak, KV
Pomoćna kuharica i pralja postelj.
rublja
Renata Šanjug, NKV, položen higijen.min.
(zamjena Anice Svečak na bolovanju)
Spremačica
Nadica Šurbek (zamjena Renate Šanjug do
povratka A. Svečak s bolovanja)
Domar - ložač
Boris Bat (domar iz OŠ)
5. Starija
skupina
djeca u 6.
i 7. god.
ZVJEZDICE
25 - 29
Marija Šanjug (VŠS)
Višnjica Svečak (VŠS)
5:30-11:30/10:30-16:00
7:00-12:00/10:30-16:00
6. Poslijepod.
skupina-djeca
u smjenama,
od 2g.do
polaska u
školu
PČELICE
do 14
Nikolina Brezak (VŠS)
i odg. iz mlađih i starije
sk. (tjedna izmjena)
16:00 – 19:00 sati
UKUPNO
prosječan br.
djece
105
23
I u ovoj odg. obr. godini ( prilikom izrade Financijskog plana Vrtića za 2016.
god.) Osnivaču će se uputiti zamolba za zapošljavanje spremačice na pola
radnog vremena, zdravstvenog voditelja na 10 sati tjedno te odgojitelja na
pola radnog vremena (koji nedostaje u skupini „Loptice“).
Organizacija rada tijekom godine će biti fleksibilna, tj. radno vrijeme
zaposlenih će se, ovisno o realizaciji programa rada i potreba djece i roditelja,
odlukom ravnatelja mijenjati.
Povremene poslove tekućeg održavanja opreme, zgrade i okoliša te
elektroinstalacija izvodit će ovlaštena poduzeća ili privatni poslodavci.
U slučaju dužeg bolovanja i godišnjih odmora radnika u odgojno –
obrazovnom radu ili tehničkoj službi ravnateljica će pravovremeno
organizirati adekvatnu zamjenu.
Način realizacije
Primjena suvremenih procesa učenja djece zasnovanih na najnovijim
znanstvenim spoznajama. Integrirani i razvojni kurikulum
podrazumijeva paralelno odvijanje mnoštva aktivnosti djece,
stimulativno materijalno okruženje koje potiče na istraživanja i
stjecanje znanja.
Bitni aspekti rada su:
- stvaranje poticajnog okruženja
- individualizirani pristup
- poticanje i stvaranje uvjeta za dječje aktivnosti
- dokumentiranje procesa učenja djece
- refleksije sa djecom i stručnjacima
- predlaganje novih mogućnosti za igru, stvaranje, promatranje,
otkrivanje, traženje i učenje novih rješenja
- usmjeravanje na važnost i zdravstveno-preventivni potencijal tjelesnog
vježbanja od najranije dobi, u cilju poticanja cjelokupnog
psihofizičkog razvoja djeteta i razvijanja zdravih navika.
24
Način vrednovanja
• kroz praćenje provedbe bitnih zadaća i razvojnog plana ustanove
• kroz procjenu kvalitete -“mali timovi”
• samoevaluacija
• upitnici za djecu, odgojitelje i roditelje na kraju odg. – obr. godine
Vremenik aktivnosti
Provođenje aktivnosti u vrtiću vremenski je planirano na sljedeći način :
- 5.30-6.30 sati - jutarnji rad – dežurstvo (u prostoru mlađe
odgojne skupine)
- 6,30 – 7,00 jutarnje aktivnosti odvojene za jaslice i vrtićke
skupine
- u vrijeme jutarnjeg okupljanja djeci je ponuđen zajutrak
- 7,00 – 9,00 sati – odgojno-obrazovni rad po modelu „otvorena
vrata“
-od 8,00 do 9,00 sati traje klizni doručak
- 9,00 – 9,45 sati – aktivnosti u matičnoj odgojnoj skupini
- u 9,30 sati djeci svih odgojnih skupina ponuđen je voćni obrok
- 9,15 (jasl.sk.) / 9,45 (vrtićke sk.) – 10,30 (jasličke skupine)
/11,30 (vrtićke skupine) aktivnosti na svježem zraku (planirane
aktivnosti na razini jasličkih, odnosno vrtićkih skupina kako bi
se djeca raznih skupina međusobno družila i birala aktivnosti u
vanjskom prostoru vrtića ). U slučaju vremenski nepogoda rad se
odvija u unutarnjem prostoru po modelu „otvorena vrata“
- Nakon povratka iz vanjskog prostora organiziran je objed
(postepeno – po odgojnim skupinama) uz poštivanje rituala (od
11:00 – 12.30)
- Od 12,00 /12,30 sati do 14,00 /14,30 sati organizirano je vrijeme
odmora, odnosno mirnih igri
- nakon odmora djeca dobivaju užinu
- od 15,30 do 16,00 sati postepeno okupljanje odg. skup. u 2.
mlađoj odgojnoj skupini. U toj skupini ostat će djeca koja odlaze
iz vrtića do 19,00 sati. Njima je ponuđen voćni obrok u 16,30
sati te lagana večera u 18,00 sati. U međuvremenu imaju
organizirane aktivnosti u skupini i vanjskom prostoru vrtića.
Vremenska organizacija aktivnosti i obroka je fleksibilna, tj.
prilagođena potrebama djece i planiranim aktivnostima.
25
Obogaćivanje odgojno-obrazovnog procesa blagdanima,
proslavama, svečanostima, posjetima i izletima
Mjesec Aktivnost / obilježavanje
RUJAN
- Prilagodba (sadržaji vezani uz
prihvaćanje, povezivanje djece u
skupini, donošenje pravila
skupine: teme „To sam ja“,
„Osjećaji“, „Naša pravila“)
- Hrvatski olimpijski dan, 10.9.15. –
sportske igre
- „Lijepa naša Pregrada“ – likovna
radionica u suradnji sa slikaricom
Valentinom Hršak, uz izradu
razglednica za Crowdfunding
projekt „Ti ija, zajedno za vrtić u
Pregradi“
- Sajam vinogradarstva (nastup) –
21.9.15.
- Prvi dan jeseni – 22.9.15.
- Organiziranje i provođenje igri
„Pregradske dječje berbarije“ -
25.9.15.
- Sudjelovanje u „povorci kola“ na
manifestaciji „Branje grojzdja“ -
27.9.15.
LISTOPAD
- Sklopovi aktivnosti vezani uz
obilježavanje „Dječjeg tjedna“ i
Dana zaštite životinja. Susret sa
veterinarom; milenijska fotografija
„Djeca Pregrade u Kuna parku;
Glazbena igraonica „Kad se male
ruke slože“, Likovna radionica
„Dječji svijet“, posjet jezeru
Gorica; aktivnosti na temu „Prava
26
STUDENI
i obveze djece“, susret sa dječjim
gradonačelnikom i Dječjim
gradskim vijećem
- Eko aktivnosti „priprema
povrtnjaka“
- Sklopovi aktivnosti vezani uz
provedbu „Dana kruha – Dan
zahvalnosti za plodove zemlje uz
obilježavanje)16.10.) i susret sa
svećenikom, pekarom i
kuharicom; Dan jabuka“ -
20.10.15. predstava djece iz PŠ
Benkovo-„Plava kuruza“
- „Mjesec hrvatske knjige 2015.“ –
posjet
knjižnici uz čitanje priče, posjet
knjižari
- Obilježavanje Svjetskog dana
štednje uz posjet Zagrebačkoj
banci – 30.10.15.
- Eko projekt „Pregradski Ekići“ –
Vrtna kućica
- Projekt „Ti i ja, zajedno“ –
razglednice, razgovori putem
Skype-a, upitnik o poznavanju
obilježja naše države i grada
(himna, zastave, grbovi, jezik)
- Međunarodni dan tolerancije
16.11.5. (čitanje priča „Bontončić
ili kako svima biti prijatelj“i dr.
- Svjetski humanitarni dan,
23.11.15. „Škole za Afriku“ –
Tema: Svi smo mi različiti“,
„Djeca svijeta“ , humanitarnost na
djelu
27
PROSINAC/SIJEČANJ/VELJAČA - Obilježavanje vremena adventa –
običaji našeg kraja
- Sveti Nikola u vrtiću (organiziranje
susreta u dogovoru s Osnivačem
zbog podjele darova)
- Tjedan solidarnosti (8. do 15.12.)
susret sa zaposlenicama Crvenog kr.
Pregrada
- Božićna svečanost, 21.12.15.
- Sudjelovanje u božićnim
programima u našem gradu
- Aktivnosti vezane uz igre na
snijegu
- Istraživačke aktivnosti „led –
snijeg – voda“
- rad na projektima
- Gostovanje lutkarskog kazališta
„Za bregom“ s predstavom
„Listovi slikovnice“ -20.1.16. za
djecu od mlađe skupine do
predškolaca
- Svjetski dan bolesnika -11.2.16. –
posjet SŠ Pregrada – razgledavanje
zdravstvenih kabineta, susret sa
liječnikom /stomatologom
- Obilježavanje Valentinova (14.2.)
– 15.2.16.
OŽUJAK/TRAVANJ/SVIBANJ
- Fašničke aktivnosti (Smiješno –
strašno, veselo – tužno..),
sudjelovanje na žup., gradskoj i
vrtićkoj maškaradi
- Međunarodni dan žena (08.3.) –
nastup djece na koncertu u Rogaškoj
Slatini
- Dani hrvatskog jezika (11.3.16.) –
aktivnosti vezane uz uočavanje
razlika i sličnosti između
28
kajkavskog narječja i standardnog
jezika
- Vrijeme uskrsnih blagdana (običaji
Pregrade i okolnih sela)
- Aktivnosti vezane uz dolazak
proljeća uz obilježavanje Svjetskog
dana zaštita šuma, Svjetskog dana
voda i Međunarodnog dana kazališta
za djecu – Predstava odgojitelja (za
svu djecu u vrtiću) – 21.3.16.
- Obilježavanje Dana grada Pregrade
(od Uskrsa do Bijele nedjelje) – Dan
otvorenih vrata vrtića (likovne, foto
i video prezentacije), likovne radionice
glinom (uz suradnju Osnovne
škole),izrada pisanica i dr. ,
organiziranje „male pričaonice“ uz
obilježavanje Međunarodnog dana
dječje knjige“ (2.4.16.)
- Aktivnosti vezane uz zdravstveni
program,
- obilježavanje Svjetskog dana
zdravlja na temu „Moje tijelo“ –
7.4.16.
- Preventivni program „Opasnosti oko
nas“
- susret sa vatrogascima – vježba
evakuacije
- Ekološki program: uređenje vrta,
voćnjaka, malog vinograda, susret
sa agronomom
- Obilježavanje Dana planeta Zemlje,
22.4.16.
- Pripreme za Olimpijski festival
dječjih vrtića (1.5.-7.5.16.) -
tjelesne aktivnosti, biciklijada
- Obilježavanje Dana Sunca (3.5.)
29
- Obilježavanje Dana smijeha
(5.5.16.)
- Sudjelovanje na Olimpijskom
festivalu dječjih vrtića KZŽ –
07.5.16.
- Sklop aktivnosti na temu „Moja
obitelj“ uz obilježavanje Majčinog
dana (12.5.16.)i Dana obitelji (15.5.)
u suradnji sa Društvom „Naša
djeca“ – priprema zajedničke
svečanosti, susret sa djecom iz
Vrteca Rogaška Slatina
- Obilježavanje Međunarodnog dana
muzeja (18.5.16.) uz posjet Muzeju
dr. Z. Tuđina
LIPANJ/SRPANJ/KOLOVOZ
- Izlet (po izboru djece, roditelja i
odgojitelja)
- Završna svečanost – rastanak sa
budućim školarcima (30/31.5.16.)
- Aktivnosti vezane uz dolazak ljeta –
prema Ljetnom programu rada
PROJEKTI
Rad na projektu je jedan od oblika integriranog kurikuluma. Tijek rada na
projektu nije moguće unaprijed planirati, nije ga moguće ranije strukturirati,
nije unaprijed određena duljina njegova trajanja niti se zna u kojem će se
smjeru razvijati. Osnovni je kriterij odabira smjera razvoja projekata interes
djece. Jedino što je unaprijed poznato je da će projekt sadržavati istraživanje,
izražavanje, rasprave i to kroz uporabu različitih simboličkih jezika.
Prema Godišnjem planu i program rada planirano je provođenje projekata:
-“Ti i ja, zajedno” sa podprojektom “Škole za Afriku”
- ekološki projekt “Pregradski Ekići” sa podprojektima “Energija i ljudsko
30
tijelo” i “Mali fizičari”
- “Opasnosti oko nas”
Uz navedene projekte odgojitelji će (s ciljem unapređenja odgojno –
obrazovnog rada) provoditi i akcijska istraživanja u odgojnim skupinama
kako slijedi:
- Skupina „Gljivice“ – Stimulacija motoričkih sposobnosti djece
- Skupina „Cvjetići“ – „Upoznavanje likovnih materijala i tehnika“
- Skupina „Leptirići“ - „Neoblikovni prirodni materijali u funkciji poticanja
razvoja djece
- Skupina „Loptice“ - „Razvoj asocijativnog razmišljanja i funkcionalnog
znanja“
- Skupina „Zvjezdice“ – „Razvoj emocionalne inteligencije“
- Kraći program predškole – „Od narječja do standardnog književnog jezika“
Način vrednovanja
Odgojitelji će svoje vrednovanje i samovrednovanje provedenih
aktivnosti bilježiti tromjesečno u knjigu pedagoške dokumentacije, ali će
također aktivnosti djece i svoj rad dodatno dokumentirati kroz slijedeće
oblike dokumentiranja:
Dokumentiranje
aktivnosti djece
Individualni portfolio
Individualna dokumentacija
o djeci
Postignuća djece prema
vremenu održavanja
aktivnosti ili područjima
učenja
Foto, audio i video zapisi
Uratci djece (individualni
i zajednički)
Slike i crteži djece
Pisani uratci djece koji se
oslanjaju na:
• simbole (slova, brojeve)
• improvizirane grafikone
31
• pisma i knjige koje su
izradila djeca i sl.
Verbalni izričaji djece:
• hipoteze
• diskusije
• pitanja
Izričaji glazbom
Izričaji pokretom
Dramski izričaji
Konstrukcije i drugi
trodimenzionalni uratci djece
Samorefleksije djece
Dokumentacija djece:
• različiti individualni i
zajednički uratci
• prikazi
• grafičke reprezentacije
• konstrukcije
Snimke razgovora
Foto i video snimke
Plakati i panoi
Narativni oblici
Bilješke za:
•odgajatelje i druge stručne
djelatnike vrtića
• djecu
• roditelje
• profesionalnu zajednicu
učenja
• izložbe i prezentacije
Opservacije postignuća
djece
Praćenje postignuća i
sposobnosti djece
Anegdotske bilješke
Foto i video zapisi
Dokumentiranje
aktivnosti
odgojitelja
Individualni i grupni
portfolio
Individualna i zajednička
dokumentacija o:
različitim aspektima
okruženja i njihovoj
ulozi u oblikovanju
kurikuluma
različitim iskustvima i
32
aktivnostima djece
različitim socijalnim
interakcijama djece
različitim oblicima
suradnje s roditeljima i
drugim čimbenicima i
sl.
Foto, audio i video zapisi
Bilješke odgajatelja
Samorefleksije i
zajedničke refleksije
odgajatelja i drugih
stručnih djelatnika u
vrtiću
Samorefleksije i zajedničke
refleksije odgajatelja o:
kvaliteti odgojno-
obrazovnih
intervencija
odgajatelja u
aktivnostima djece
kvaliteti različitih
aspekata i cjeline
odgojno-obrazovnog
procesa
kvaliteti suradnje s
roditeljima
kvaliteti suradnje s
članovima stručnog
tima i drugim
čimbenicima i sl.
Snimke razgovora
Foto i video snimke
Anegdotske bilješke
Praćenje provedbe bitnih zadaća i razvojnog plana ustanove vršit će se
zajednički na sastancima „malih timova“ i Odgojiteljskim vijećima, a
postignuća ćemo pratiti putem zajedničkih i individualnih procjena.
Na kraju odgojno - obrazovne godine vršit će se samoevaluacija
cjelokupnog rada kroz godišnja izvješća odgojitelja koja će kasnija biti
ukomponirana u cjelokupno godišnje izvješće rada dječjeg vrtića. Također će
se krajem godine roditeljima omogućiti vrednovanje našeg rada kroz upitnike.
33
Vanjsko vrednovanje provodit će se od strane nadležnih institucija:
Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta; Agencije za odgoj i obrazovanje
te Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje.
3.2. Program predškole
Ciljevi programa
Ciljevi, polazišta i načela kurikuluma predškole temelje se na suvremenom
shvaćanju djeteta i procesa njegova ranog odgoja i obrazovanja. Osnovni
ciljevi programa predškole su:
poticanje cjelovitog razvoja, odgoja i učenja djece te osiguranje
primjerene potpore razvoju kompetencija, usklađene s individualnim
posebnostima i razvojnim karakteristikama svakog djeteta
ostvarivanje individualiziranoga i fleksibilnoga odgojno-obrazovnog
pristupa kojim se omogućava zadovoljenje različitih potreba djece
(tjelesnih, emocionalnih, spoznajnih, socijalnih, komunikacijskih i sl.)
prihvaćanje igre i drugih aktivnosti koje pridonose svrhovitom učenju i
cjelovitom razvoju djece te razvoju navika tjelesnog vježbanja i
očuvanja vlastitoga zdravlja
učenje koje treba biti nestandardizirani proces, a koji se događa u
svrhovitome kontekstu u sklopu kojeg djeca uče istraživanjem,
otkrivanjem i rješavanjem problema
poticanje samoiniciranog učenja djece i osposobljavanje djece za
planiranje i evaluaciju vlastitog učenja te upravljanje tim procesom
stvaranje primjerenog okruženja za spontano bogaćenje rječnika,
kvalitetno izražavanje i razvoj razumijevanja, slušanja, govora i jezika
odnosno razvijanje predčitačkih i grafomotoričkih vještina u
kontekstualno povezanim situacijama
kontekstualno uočavanje odnosa među predmetima i pojavama te
poticanje i osnaživanje istraživačkih interesa djece za matematičko-
logičke i prirodoslovne aktivnosti
upoznavanje djece s informacijsko-komunikacijskom tehnologijom i
mogućnostima njezina iskorištavanja u svrhu obogaćivanja i
produbljivanja njihova učenja
34
poticanje djece na iskazivanje i realizaciju vlastitih interesa i ideja,
razvoj kritičkog mišljenja te nesmetano planiranje, organiziranje i
provedbu aktivnosti
razvoj sposobnosti djece za aktivno sudjelovanje u društvenim i
kulturnim događajima
razvoj sposobnosti djece za komunikaciju u multikulturnoj i
višejezičnoj međunarodnoj zajednici
razvoj osobnih potencijala djece (spoznajnih, umjetničkih, motoričkih i
sl.)
prihvaćanje i poticanje kreativnog izražavanja ideja, iskustava i
osjećaja djece u raznim umjetničkim područjima i izražajnim medijima
poticanje djece na poštovanje i njegovanje vlastite kulturne i povijesne
baštine
razvoj socijalnih kompetencija djece osiguravanjem sigurnih i
podržavajućih kontekstualnih uvjeta koji omogućuju privikavanje na
izvanobiteljski i institucijski kontekst, potiču kulturu komunikacije,
zajedničkog življenja i ophođenja, razvoj socijalno-emocionalnih veza
s vršnjacima, suradničko učenje, nenasilno rješavanje sukoba, timski
rad – dogovaranje i podjela uloga, preuzimanje odgovornosti za vlastito
ponašanje i postupke prema sebi, drugima i okruženju itd.
poticanje djece da osvijeste važnost obiteljskog i institucijskog
okruženja za njihov život, odgoj i učenje.
Namjena programa
Program je namijenjen djeci školskim obveznicima školske godine
2015./2016. Upisano je 45 djece u tri odgojne skupine. Od ukupnog broja
upisane djece, prema odluci Osnivača, upisano je jedno dijete na temelju
zahtjeva za prijevremeni upis u predškolu (zbog prijevremenog upisa u školu
- nalaz psihologa) te jedno dijete s teškoćama govorno – jezične
komunikacije (po preporuci logopeda) s područja Vinagore.
-“Jabučice” – 20 djece
- “Ježići” – 21 dijete
35
- “Grozdeki” – 4 djeteta
Program će se provoditi u prostoru vrtića – u igraonici starije odgojne
skupine – 2 grupe te u prostoru Područne škole Vinagora – 1 grupa
Kalendar rada, satnica, voditelj
Ukupno trajanje predškole : 180 sati neposrednog rada za odgojne skupine u
Pregradi
150 sati neposrednog rada za odgojnu skupinu u
PŠ Vinagora
Početak programa: 01.10.2015.
Završetak programa planiran je do 24.5.2016.
Ukoliko bi se tijekom zime pokazala potreba (zbog vremenskih uvjeta)
produžavanja zimskih praznika, program bi se realizirao do 31.5.2016. g.
Radno vrijema: 1. Skupina “Jabučice” – početak rada 05.10.15.
Vrijeme održavanja: ponedjeljak, srijeda
od 15,30 do 18,30 sati
2. skupina “Ježići” -početak rada 01.10.15.
Vrijeme održavanja: utorak, četvrtak
od 15,30 do 18,30 sati
3. skupina “Grozdeki” - početak 13.10.15.
Vrijeme održavanja: utorkom i petkom
od 12:00 – 15:00 sati
Vrijeme praznika: prema kalendaru rada u osnovnoj školi
Voditeljica/odgojiteljica : Nikolina Brezak, VŠS
36
Način realizacije
Primjena suvremenih procesa učenja djece zasnovanih na najnovijim
znanstvenim spoznajama.
Posebna se pozornost pridaje poticajnoj organizaciji socio-pedagoškog
konteksta u kojem treba osmisliti, ponuditi izbor različitih aktivnosti i igara.
Način vrednovanja
• kroz praćenje provedbe bitnih zadaća i razvojnog plana ustanove
• samoevaluacija
• upitnici za djecu, odgajatelje i roditelje na kraju pedagoške godine
KRAĆI PROGRAMI
- Igraonica učenja engleskog jezika
Vrtić nudi kraći specijalizirani program ranog učenja engleskog jezika
verificiran od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, koji se
provodi u popodnevnim satima, a voditeljica je odgojiteljica Andreja Drenški
, VŠS (C1 diploma) zaposlena u Udruzi “Naučimo puno” iz Zagreba koja
provodi program. Prema provedenim upisima u program će biti upisano do 24
djece u 4., 5.,6. i 7. god. života - u dvije odgojne skupine.
Prema kalendaru rada Udruge, program će se realizirati u vremenu od
10/15. do 5/16., utorkom i četvrtkom od 16,30 do 17,15 sati (1. skupina)
i 17,30 do 18,15 sati (2. skupina). Ukupni fond sati – 60 (svaka skupina)
Način vrednovanja
• kroz dnevnik rada
• valorizacija rada nakon završetka programa
Ostali program:
Tijekom odgojno – obrazovne godine vrtić će roditeljima ponuditi kraće
programe
37
(vanjskih ustanova /udruga koje imaju verificirane programe od strane
MZOŠ) kao što su “Obuka neplivača”, “Tečaj rolanja” i dr. u trajanju od 5 –
10 dana.
4. BITNI ZADACI ODG.-OBR. RADA NA NIVOU USTANOVE
a) Kontinuirani nastavak unapređenja i oblikovanja poticajnog
materijalnog i socijalnog i vremenskog okruženja prostora skupina te
realizacija oblikovanja zajedničkih prostora u funkciji igre i učenja
djece. Primjena suvremenih procesa učenja djece, poticanje suradnje,
timskog rada i kvalitete interakcije na svim razinama.
• oblikovati sve prostore s ciljem obogaćivanja života djeteta u vrtiću,
oblikovanje međuprostora i hodnika na način da potiču susrete, druženja,
zajedničko istraživanje i učenje
• prostor soba strukturirati i mijenjati tijekom godine na način da je
transparentan i omogućuje različite oblike grupiranja djece, druženja,
osamljivanje, različite interakcije i komunikacije
• obogaćivanje centara kvantitetom i kvalitetom materijala planiranim i
izrađenim u suradnji s djecom
• smišljeno i pravovremeno planirati između grupa (dnevni i tjedni dogovori
odgajatelja) omogućiti djeci da većinu dana slobodno cirkuliraju između soba
birajući prostor i aktivnosti pri čemu ne dolazi do ponavljanja ponude
materijala u susjednim sobama
• fleksibilna organizacija poslijepodnevnog odmora za svu djecu koja nemaju
potrebe za spavanjem s naglaskom na planiranje poticaja i aktivnosti
• stvaranje suradničkog ozračja u odgojno-obrazovnoj ustanovi i
uspostavljanje partnerskih odnosa između svih sudionika odgojno
obrazovnog procesa: dijete-dijete; odrasli-dijete i odrasli-odrasli
• osposobljavanje i osvještavanje za bolje slušanje i razumijevanje djece i
bliskije povezivanje s njima
38
• nastavak projektne metoda rada s djecom (pokretanje projekata po interesu
djece u jasličkim i vrtićkim skupinama, praćenje i dokumentiranje projekata,
prezentacija projekta djeci, roditeljima i široj zajednici)
Očekivani rezultati
• prostorno, materijalno i vremensko okruženje zadovoljava potrebe i interese
djece, svi prostori potiču djecu na suradnju, igru i učenje
• otvorena vrata između skupina u kojima su ponuđeni različiti poticaji nastali
kao produkt zajedničkog planiranja i koji omogućavaju slobodno cirkuliranje
djece i biranje prostora za igru
• vrijeme preklapanja radnog vremena odgojitelja iskorišteno za rad u manjim
grupama (korištenje međuprostora i zajedničkog prostora)
• suradnički dijalog među svim sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
• proveden dobro dokumentiran projekt u svakoj skupini
b) Vanjski prostor u funkciji integriranog učenja, poticanje razvoja
motoričkih sposobnosti i navika zdravog načina života; obogatiti
prostor maštovito osmišljenim povrtnjakom, urediti pješčanik za jaslice
• svakodnevno promišljati i osigurati različite materijale i igre na vanjskom
prostoru s ciljem što raznovrsnijeg izražavanja, istraživanja i konstruiranja
• šetnje okolicom vrtića
- uređenje voćnjaka, cvjetnjaka, povrtnjaka i malog vinograda
Očekivani rezultati
• planiranje sportskih aktivnosti i materijala koji se koriste na vanjskom
prostoru u cilju integriranog učenja vidljivo u dokumentaciji skupina i
svakodnevnom radu
• aktivnosti provedene na vanjskom prostoru i dvorani foto dokumentirane i
prezentirane u unutarnjem prostoru (hodnici)
• na timskom planiranju planirati aktivnosti za organizirane tjelesne aktivnosti
barem jednom u tjednu u dvorani , a može se koristiti i vanjski prostor i
hodnik
39
c) praćenje, dokumentiranje i individualno planiranje kao bitan segment
rada odgojitelja
• razvoj različitih tehnika praćenja i dokumentiranja aktivnosti djece i
odgojnog procesa u cilju razumijevanja djeteta
• timska planiranja/refleksije u svrhu dogovaranja daljnjih smjernica rada i
pokretanja projekata (procjene kvalitete “mali timovi” jednom mjesečno
• zapisi dostupni djeci npr. fotografije djece u aktivnostima u centrima, video
zapisi, tekstualni zapisi djece i odgojitelja i sl. s ciljem prisjećanja djece na
protekle aktivnosti, poticanja suradnje i samoučenja te razvoj projekata
temeljenih na interesu djece
• prezentacija rada skupina i procesa učenja djece kroz dokumentaciju
(fotografije, izjave, dječji djece radovi) u zajedničkim prostorima (hodnik,
sobe boravka)
Očekivani rezultati
• provedena timska planiranja/refleksije
• uvedeni albumi s fotodokumentacijom, etnografski zapisi dječjih aktivnosti
(fotografije, izjave djece, anegdotske bilješke i sl.) vidljivi u sobi dnevnog
boravka i zajedničkim prostorima vrtića
• tromjesečni, tjedni i dnevni plan planiran suradnički (međugrupna suradnja)
na osnovu dnevnih zapažanja i praćenja djeteta, te prepoznavanja interesa
kako grupe tako i pojedinog djeteta
d) obogaćeni rad s predškolcima
• planiranje materijala i aktivnosti koje omogućavaju nesmetanu
komunikaciju s vršnjacima i odraslima (prakticirati i poticati rasprave,
razgovore, diskusije, razmjene znanja), te međudjelovanje sa sadržajima
učenja i poticanje razvoja kompetencija potrebnih za uspješan prelazak u
osnovnu školu (predmatematičkih i predčitalačkihvještina, motoričkih
sposobnosti, komunikacijskih vještina, samostalnost i sl.)
• dokumentiranje procesa učenja djece
• omogućiti popodnevni odmor predškolcima koji za to imaju potrebu
40
Očekivani rezultati
• savladani razvojni zadaci bitni za polazak u školu
• provedena samoevaluacija odgojitelja s ravnateljicom i str. suradnikom,
evaluacija predškolaca
• djeca su pripremljena za polazak u školu, usvojila su potrebne kompetencije
• djeca su kroz program vježbanja s odgojiteljima poboljšala
motoričke sposobnosti, razvila sportski duh i usvojila važnost vježbanja
• djeca imaju mogućnost odabira mirnih aktivnosti ili popodnevnog odmora
3.1. Zadaće na nivou ustanove u kontinuitetu
• obogaćivanje odgojno-obrazovnog procesa blagdanima, proslavama,
svečanostima, posjetama i izletima
• očuvanje tradicije i kulturne baštine, njegovanje kajkavskog izričaja
• razvijanje ekološke svijesti kod djece
• transparentnost rada (informiranje preko web str. vrtića, novine, plakati)
• poticanje, uvažavanje i prihvaćanje različitosti kroz svakodnevni život s
djecom s teškoćama u razvoju u vrtiću
• Program praćenja kvalitete rada vrtića –akcijsko istraživanje
3.1.1. Razvijanje ekološke svijesti kod djece
• razvrstavanje i recikliranje otpada s ciljem očuvanja okoliša
• provedba eko projekata „Pregradski Ekići”
Očekivani rezultati
• provedeni i dobro dokumentirani eko projekt u vrtićkim skupinama
• sve skupine provode eko aktivnosti i dokumentiraju ih
• obilježavanje eko datuma
• sudjelovanje u eko akcijama lokalne zajednice i na nacionalnoj razini
5. SURADNJA S RODITELJIMA
- Cilj: uspostavljanje partnerskih odnosa i jačanje roditeljske kompetencije u
suodgovornosti u odgoju i cjelovitom rastu i razvoju djeteta
Koraci:
- svakodnevna razmjena informacija
- individualni razgovori (odgojitelji, stručni suradnik, ravnateljica)
41
- plenarni roditeljski sastanci
- roditeljski sastanci po odgojnim skupinama
- radionice za roditelje
- sudjelovanje roditelja u odgojno – obrazovnom procesu
- kutići za roditelje (obavijesti, edukativni članci)
- zajednička druženja, posjeti, izleti, svečanosti
- pomoć pri kupljanju didaktički neoblikovanog materijala
- donacije, sponzorstva…
Plan roditeljskih sastanaka, radionica, predavanja po odgojno-obrazovnim
skupinama za odg. obrazovnu. god. 2015./2016.
ODGOJNO-OBRAZOVNA
SKUPINA /ODGOJITELJI
TEMA
OBLIK
VRIJEME
ODRŽAVANJA
JASL
ICE
„Gljivice“
Goranka Špiljak
Mirjana Klauški
Psihof. osobine
djece u 2. god.
Bazične potrebe
djece
komunikacijski
Rujan 2015.
Dijete i senzorna
integracija
Božićni ukrasi
Prehrana djece
jasličke dobi
Prezentacija
akcijskog
istraživanja
Predavanje
str.surad.
radionica
predavanje
med. sestre
komunikacijski
Studeni 2015.
Prosinac 2015.
Ožujak 2016.
Svibanj 2016.
Razvojne
karakt.djece u 3.
Informativni,
42
„Cvjetići“
Anđela Blažun
Kristina Špiljak
i 4. god. komunikacijski Rujan 2015.
Dijete i senzorna
integracija
„Božićni ukrasi“
„Kako vidim
svoje dijete?“
Likovno
izražavanje djece
u 3. i 4. god.
Predavanje str.
sutradnika
Radionica
Komunik.
sastanak
Prezentacija
akc.istr.
Studeni 2015.
Prosinac 2015.
Ožujak 2016.
Travanj/svibanj
2016.
„Leptirići“
Natalija Vrhovski
Brankica Krsnik
Osnovne inform.
Razvoj.karakt.dj
ece
u 4. i 5. god.
„Neoblikovani
did. materijal u
funkciji
poticanja
djetetova
razvoja“
Informativni
roditeljski
sastanak
Upoznavanje
roditelja sa akc.
istraživanjem
Rujan 2015.
„Dijete i senz.
integracija“
Predavanje str.
surad.
Studeni 2015.
„Božićni ukrasi i
pokloni“
Radionica za
djecu i roditelje
Prosinac 2015.
„Dijete i igra“
Komunikac.
Ožujak 2016.
43
Akcijsko istr. na
razini skupine
Prezentacija
roditeljima
Travanj/svibanj
2016.
VRTIĆ
„Loptice“
Ksenija Hrestak
Gordana Krizmanić
Osnovne inf.
razvojne karakt.
djece u 5. i 6.
god,
-upoznavanje sa
akcijskim
istraživanjem
Informativni
roditeljski
sastanak
Rujan 2015.
„Vrtna kućica“ i
jesenski radovi u
voćnjaku,
vinogradu i
povrtnjaku
Radionica
Listopad 2015.
Dijete i senzorna
integracija
Predavanje str.
suradnika
Studeni 2015.
Izrada scene i
kulisa za
božićnu
predstavu
Radionica za
djecu,
odgojitelje i
roditelje
Prosinac 2015.
„Razvoj
asocijativnog
razmišljanja i
funkcionalnog
znanja“-NTC
sustav učenja
Radionica/
komunikacijski
rod. sastanak
Ožujak 2016.
„Naše dvorište“
R
Radno druženje
djece,
odgojitelja i
roditelja
Travanj 2016.
44
Prezentacija
provedenog akc.
istr.
Rod. sastanak
Svibanj 2016.
„Zvjezdice“
Marija Šanjug
Višnjica Svečak
Informacije o
programu
projektima,
Razvojne
karakteristike
djece u 6. i 7.
god.
Informativni
roditeljski
sastanak
Rujan 2015.
„Vrtna kućica“i
jesenski radovi u
voćnjaku,
vinogradu i
povrtnjaku
Radionica za
djecu,roditelje
i odgojitelje
Listopad 2015.
Dijete i senzorna
integracija
Predavanje str.
suradnika
Studeni 2015.
Ususret
blagdanima –
pripremanje
predstave
Radionica
djece, roditelja
i odgojitelja
Prosinac 2015.
Vještine
komuniciranja
„Ti i ja poruke“
Komunikacijsk
i
rod. sastanak
Ožujak 2016.
„Naše dvorište“ Radno druženje
djece,
odgojitelja i
roditelja
Travanj 2016.
„Razvoj
emocionalne
Rod. Sastanak
– prezentacija
45
inteligencije“ akcijskog
istraživanja u
skupini
Travanj /
svibanj 2016.
„Jabučice“ i „Ježići“
-kraći program predškole
-ravnateljica Gordana Krizmanić
- odgojiteljica Nikolina Brezak
Informativni
roditeljski sast.
„ Plan i program
predškole“,
Preventivni
program
sigurnosti
Roditelj.
sastanak
- ravnateljica
Rujan – listopad
2015.
Pripreme za
božićne
svečanosti
Druženje
nakon
svečanosti
Prosinac 2015.
Dijete i senzorna
integracija
Predavanje str.
suradnika
.
„Spremnost
djeteta za školu“
uz prezentaciju
akcij.
istraživanja
rod. sastanak
Svibanj 2016.
Sudjelovanje roditelja u programu: „Pregradske dječje berbarije“, Božićna
svečanost, „Otvorena vrata“ povodom Dana grada Pregrade, „Vesela
tržnica“, Dan obitelji, Dan planeta Zemlje, Završna svečanost
Način vrednovanja suradnje:
- nazočnost roditelja
- evaluacije roditelja
- upitnici
KURIKULUM DV „NAŠA RADOST“ PREGRADA 2015./16.ODGOJNO-OBRAZOVNA GODINA
46
Na temelju čl. 39. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju (Narodne
novine br. 10/97, 107/07 i 94/13) Odgojiteljsko vijeće je na sjednici održanoj 28.
rujna 2015. godine utvrdilo Kurikulum Dječjeg vrtića “Naša radost” Pregrada
za odgojno – obrazovnu godinu 2015./16.
Ravnateljica:
Gordana Krizmanić, prof.
Na temelju čl. 21. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju Upravno vijeće
Dječjeg vrtića “Naša radost” Pregrada je na sjednici održanoj 30. rujna 2015.
godine, na prijedlog ravnateljice, donijelo Kurikulum Dječjeg vrtića “Naša
radost” Pregrada za odgojno - obrazovnu godinu 2015./16.
