SVEUILITE U RIJECI

FILOZOFSKI FAKULTET

Istraivanje prakse provoenje intervjua(istraivaki izvjetaj vjeba)

Ime i prezime studenta/ice, smjer:

Dario Abram (HJK/EJK)

Dajana Buonja (HJK/INF)Marin Jurievi (POV/NJEM)Eugen Kinkela (HJK/POV)

Mirna Kui (HJK/POV) Lidija Strika (PUM/EJ)Kolegij: Didaktika 2

Nositeljica kolegija: dr. sc. Vesna Kova

Asistentica: Iva Buchberger, mag. paed. et phil.

Rijeka, 20. studenog 2013.

SaetakPodruje istraivanja ovoga rada je nastavna praksa u osnovnim i srednjim kolama s naglaskom na didaktikome aspektu. Cilj je rada saznavanje miljenja i stavova nastavnika vezanih uz nastavnu praksu kako bismo, uz dosada steena teorijska znanja mogli postii kvalitetu nastave te zadovoljstvo nastavnih subjekata. Metoda koju smo koristili pri istraivanju jest intervjuiranje nastavnika prema zadanim okvirnim pitanjima te usporeivanje rezultata, pronalaenje njihovih slinosti i razlika. Sudionici u istraivanju su nastavnici iz podruja humanistikih predmeta.Kljune rijeididaktika, nastava, intervju, nastavnici, praksa, kola, iskustvo, usporedbaSadraj

41. Uvod/Problem

42. Metoda

63. Rezultati

94. Rasprava

105. Zakljuak

126. Literatura:

7. Prilozi....................................................................................................................................13

1. Uvod/ProblemDanas se redovito dovode u pitanje kvaliteta nastavnika i kvaliteta nastavnoga procesa. Uenici i njihovi roditelji esto su nezadovoljni i prigovaraju na rad nastavnika, ocjene, steeno znanje. Postavlja se pitanje kako postii zadovoljstvo i uenika i nastavnika? Pozitivan odnos nastavnika prema radu preduvjet je kvalitetne nastave. Ukoliko je nastavnik zadovoljan svojim poslom, to e znaajno utjecati na njegovu motivaciju za rad te na njegov osobni angaman unutar kole. Nastavnici, koji su nezadovoljni svojim poslom, ne mogu se potpuno posvetiti radu, to rezultira smanjenom kvalitetom pouavanja, neodgovarajuom komunikacijom s uenicima te openito naruenim razrednim ozrajem (usp. Koludrovi i dr. 2009: 236). Svaki bi nastavnik trebao osim strunosti u svojemu podruju posjedovati i odgovarajue kompetencije. No, koje e metode i oblike rada primjeniti? Kako e motivirati uenike za rad? Kako odrati disciplinu u razredu? To su samo neka od pitanja pomou kojih istraivai pokuavaju saznati to znai kvalitetna nastava i koje su njezine komponente. Na to emo pitanje i mi pokuati dati odgovor u ovome istraivakome seminarskom radu za potrebe kojega smo intervjuirali estero nastavnika iz podruja humanistikih predmeta zaposlenih u osnovnim i srednjim kolama. Cilj je rada dakle uz dosada steena znanja iz teorije, spoznati i praktine primjere, doi do saznanja o subjektivnom doivljaju nastave i nastavnih problema od strane ispitanika kako bismo mogli postii kvalitetu nastave te osobno zadovoljstvo i zadovoljstvo naih uenika kada zaponemo raditi u kolama. Ispitat emo ponajprije didaktiki, ali i onaj metodiki, pedagoki i psiholoki aspekt nastavnikoga rada. Polazimo od hipoteze da e odgovori ispitanika biti relativno slini s obzirom da se radi o nastavnicima iz srodne skupine predmeta koji djeluju u istoj regiji, dakle imaju sline uvjete rada i uenike iz toga podneblja. Pretpostavljamo da bi odreene razlike u odgovorima ispitanika mogle biti rezultat njihove osobne preferencije u odabiru naina na koji pristupaju nastavi. 2. MetodaSudionici znanstvenoga istraivanja nastavnici su srednjih i osnovnih kola. Sveukupno ih je est etvero radi u srednjim, a dvoje u osnovnim kolama nae upanije. Dvoje je ispitanika mukoga, a etiri enskoga spola. Ispitanici su i razliite dobi od onih koji u nastavi rade tek godinu-dvije do onih zaposlenih ve 25-30 godina. Podruja njihova rada jesu predmeti iz humanistikih znanosti, odnosno jezici (hrvatski, engleski i njemaki jezik) i likovna umjetnost.Najadekvatnijim postupkom istaivanja postavljenoga problema inio se onaj kvalitativnoga tipa intervjuiranje. Kvalitativne se metode istraivanja inae koriste zbog podrobnijega upoznavanja s pojavom koja se istrauje te zbog pribliavanja iste vlastitom iskustvu i stjecanja dubljega razumijevanja (usp. Milas 2005: 578-579), a u naemu je sluaju cilj upravo u skladu s time. Istraivaki intervju obino se definira kao razgovor dviju osoba koji je potaknuo ispitiva s ciljem prikupljanja podataka vanih za istraivaki problem (usp. Cannell i Kahn 1968, cit. u: Milas 2005: 586). Ispitanike smo pitali za stavove, miljenja i iskustva iz nastavne prakse, a od nas se kao voditelja razgovora oekivalo posjedovanje vjetine poticanja i spontanosti kako bismo prikupili to vie informacija. Intervjuiranje se u pravilu obavlja sve dok se izuavana tema ne iscrpi i to u prostorijama koje moraju biti ugodne, tihe i neometane (usp. Milas 2005: 587-588), a te smo karakteristike postupka nastojali i ispuniti. Protokol intervjua, instrument intervjuiranja, sastojao se od okvirnih pitanja koja su oblikovana tako da ne navode na odgovor, a vezana su uz nastavniku profesiju openito, potrebne kompetencije, didaktike aspekte nastave, tekoe te iskustva iz prakse. Pitanja smo postavljali uglavnom redom kojim su pisana u protokolu, ali neki su od nas inili i drugaije te takoer postavili i neka pitanja izvan onih okvirnih, onako kako nas je razgovor vodio. Svaki je od nas ispitivaa vodio rauna o potrebi da protokol bude valjan, primjeren okolnostima i osobinama ispitanika te da bude praktian u skladu s vremenom i mogunostima ispitanika i ekonomian to je podrazumijevalo da pitanja trae iroke odgovore ispitanika, a da budu uporabljiva i ponovljiva kod svih ispitivaa. Pazili smo da protokol bude i osjetljiv tako da sadri dovoljno pitanja kako bi se uoile razlike meu ispitanicima (usp. Mui 2004: 70-73). Mislili smo nadalje o pouzdanosti protokola i o objektivnosti, no o objektivnosti iskljuivo pri tumaenju dobivenih rezultata gdje smo se trudili razlikovati objektivne od subjektivnih injenica (a subjektivne su u odgovorima ispitanika itekako prevladavale) kako bismo iznijeli znanstvene zakljuke koji odgovaraju svojoj namjeni i koji su razumljivi za svakog potencijalnog korisnika ovoga istraivanja. Po zavretku prikupljanja podataka proveli smo kvalitativnu analizu. Najprije smo reducirali podatke kako bismo pronali ono to je za tematiku istraivanja bitno uz eliminiranje nerelevantnog. Bitne podatke smo kategorizirali, interpretirali te naposljetku izveli zakljuke. Protokol intervjua (upitnik za nastavnike u osnovnim i srednjim kolama) izgledao je ovako:1. Koje su po vaem miljenju pozitivne, a koje negativne strane nastavnike profesije?

2. Koje kompetencije po vaem miljenju treba posjedovati uspjean nastavnik?

3. Koje nastavne metode i oblike rada koristite u nastavi?4. Na koje prepreke i tekoe nailazite u svome radu i na koji ih nain rjeavate?

5. Jeste li u svom radu doivjeli neku neoekivanu situaciju (s uenicima/roditeljima/nastavnicima)? Moete li opisati tu situaciju?

3. RezultatiNa temelju gore navedenih pitanja saznali smo mnogo novih i korisnih informacija na temelju kojih moemo pridonijeti kvaliteti nastave u naemu buduem radu. Postoji mnogo slinosti, ali naravno i nekih razlika jer se i nastavnici meusobno razlikuju (kao i svi ljudi) u svojim razmiljanjima, stavovima te iskustvima. Kako bismo to bolje uvidjeli spomenute slinosti, odnosno razlike, osnovne smo informacije iz odgovora naih ispitanika svrstali u tablici koja slijedi, a u Prilogu br. 1 donosimo i transkripte naih intervjua.Ispitanica br. 1 (hjk)Ispitanica br. 2 (hjk/ej)Ispitanica br. 3 (njem)

Pozitivne strane: dinaminost, aktivnost profesora u raznim projektima, mogunost uenja, natjecanja, izleti, smotre, posebno uspjeh uenika

Negativne strane: nemaPozitivne strane: rad s mladim ljudima, utjecaj na razvoj osobnosti, interakcija, mogunost uenja i nadopunjavanja s uenicima, uspjeh uenika

Negativne strane: stres, mnotvo pravila i propisa, neusklaenost teorije i prakse, mnogo administracije (papirologija), drutveni status i financijePozitivne strane: mogunost pouavanja, ueniko napredovanje i gubitak straha, uitak dolaska na nastavu

Negativne strane: razliiti afiniteti i interes uenika, radne navike uenika, disciplina

Kompetencije: snalaljivost, brzina, spretnost, struna znanja, pedagoke, psiholoke i metodiko-didaktike kompetencijeKompetencije: struno znanje, vjetina prenoenja i objanjavanja gradiva, sposobnost motiviranja uenika, upravljanja razredom i radom na nastavi, strpljenje, upravljanje emocijamaKompetencije: ljubav prema poslu, strpljenje, strunost, zanimljivost, kreativnost

Problemi i potekoe u poslu:Problemi i potekoe u poslu: tehnike potekoe, nemotiviranost i rastresenost uenika u svezi s optereenjem u nastavi, nedostatak vremena za pripremu i rad nastavnika, promjene propisa i dokumentacije, povremene zdravstvene potekoeProblemi i potekoe u poslu: disciplina, kontinuitet rada, uenici s manjkom koncentracije koji ometaju ostale, razliita sposobnost uenja pojedinih uenika i prilagoavanje nastavnika

Nastavne metode i oblici rada: metoda razgovora, pisanja, itanja, objanjavanja, pripovijedanja, audiovizualna pomagala i posebno filmNastavne metode i oblici rada: verbalne metode, grupni rad, rad u paru, frontalni i individualni radNastavne metode i oblici rada: rad u paru, rad u grupi, individualni rad, konverzacijske vjebe, rad na tekstu, poticanje rasprave i kritikog miljenja, audiovizualna sredstva

Ljubav prema poslu: daLjubav prema poslu: da

Ljubav prema poslu: da

Motivacija i interes za posao: ljubav prema poslu, ueniki uspjehMotivacija i interes za posao: ljubav prema poslu, uenici i zanimljive teme

Demotivacija: plaa i financijske mogunosti koleDemotivacija: lijenost i nezainteresiranost uenika, nezanimljive teme, mnogo administracije

Razlike u poslu nekad i danas: dravna maturaRazlike u poslu nekad i danas: dostupnost velike koliine informacija uenicima to donosi vee ope znanje ali i tekoe s koncentracijomRazlike u poslu nekad i danas:

Neobine i neoekivane situacije: razdvajanje uenika koji su se potukli, no u zatvoru s uenicom, iznenaenje za roendan, majka zahvaljuje za voenje uenika na natjecanjeNeobine i neoekivane situacije: pisanje pisma ueniku na ValentinovoNeobine i neoekivane situacije:

Ispitanica br. 4 (ejk)Ispitanik br. 5 (lik.umj.)Ispitanik br. 6 (hjk)

Pozitivne strane: raspodjela vremena, manje vremena provedeno na poslu (dio posla se obavlja kod kue)

Negativne strane: smanjen autoritet nastavnika, disciplina, drutveni i financijski statusPozitivne strane: prijenos znanja i odgojna komponenta nastaveNegativne strane: premalo slobode u nastavnom procesuPozitivne strane: ljubav prema nastavnikom pozivu

Negativne strane: drutveni status nastavnika, loe stanje u drutvu i odnos prema profesiji

Kompetencije: marljivost, savjesnost, financijska situiranost, osobne etike i karakterne kvaliteteKompetencije: pedagoke kompetencije i umjenost prenoenja znanja sa jedne specijalizirane razine na osnovno ili srednjokolsku razinuKompetencije: pedagoke kompetencije, kompetencije iz podruja pouavanja

Problemi i potekoe u poslu: problemi u obrazovnomu sustavu, disciplina, mali autoritet nastavnika, nunost poputanja djeci i roditeljimaProblemi i potkoe u poslu: nedostatak didaktikih sredstava, nedostatna opremljenost uenika i uioniceProblemi i potekoe u poslu: zahtjevnost rada bez asistenta u sluaju djece s invaliditetom

Nastavne metode i oblici rada: frontalni rad kao temelj, grupni rad, rad u parovima kao nuan za pojedine predmete, interaktivnost, audiovizualna sredstva kao nadogradnja u nastaviNastavne metode i oblici rada: frontalni rad, grupni rad, individualni rad, metoda sokratovskog propitivanjaNastavne metode i oblici rada: individualni rad, rad u paru, rad u grupama, frontalni rad; metoda usmenoga izlaganja, metoda razgovora, metoda itanja i rada na tekstu; neophodan je samostalan rad uenika

Ljubav prema poslu: daLjubav prema poslu: daLjubav prema poslu: da

Motivacija i interes za posao: ureenost institucija, sigurnost radnoga mjestaMotivacija i interes za posao: ideja prenoenja znanja i otkrivanje iznadprosjeno darovitih uenikaMotivacija i interes za posao: pozitivan odnos uenika prema radu, aktivnost uenika (redovito pisanje domaih zadaa, znanje na ispitu, sudjelovanje na priredbama)

Demotivacija: nedisciplina, financije, nestalnost i esto mijenjanje propisaDemotivacija: nezaintersiranost

Razlike u poslu nekad i danas: komercijalizacija obrazovnoga sustava, odnos uenika i roditelja prema nastavnikuRazlike u poslu nekad i danas:

Neobine i neoekivane situacije: neprihvaanje od strane roditelja, dogodovtine s agresivnim uenikomNeobine i neoekivane situacije: kardinalne pogreke uenika koji nekritiki pristupaju sadraju

4. Rasprava

Usporeujui odgovore ispitanika zakljuili smo da ima mnogo podudarnosti, ali i meusobnih razlika. Kao pozitivne strane nastavnikoga poziva istiu se dinaminost, rad s uenicima, angairanost u razliitim aktivnostima i plemenita ideja prenoenja znanja. Negativne strane kod veine ispitanika vezuju se uz uenike (nediscipliniranost i nezainteresiranost), kolsku administraciju (zamrenost i neusklaenost), nedostatak opreme te vlastiti financijski i drutveni status. Jedna je ispitanica, pak, ustvrdila kako negativnih strana u poslu nema, pokazujui tako istovremeno i optimizam i ljubav prema svojemu pozivu.

Svi ispitanici iskazali su vrlo slina miljenja o kompetencijama koje bi trebao imati uspjean nastavnik. Ove kompetencije moemo podijeliti na osobne (etinost, snalaljivost, kreativnost, organizacijske vjetine) i strune (struna znanja steena obrazovanjem i iskustvo), s posebnim naglaskom na pedagokim kompetencijama. Jedna ispitanica istaknula je i financijsku situiranost nastavnika kao nuan preduvjet za njegovu uspjenost u radu.

Problemi i potekoe u radu usko su vezane uz negativne strane nastavnikoga poziva pa su i odgovori oekivano slini. Premda je svaki ispitanik govorio o vlastitim iskustvima, veina odgovora moe se svrstati u kategoriju problema s uenicima i problema s organizacijom nastave. Zanimljivo je kako je probleme s roditeljima uenika navela tek jedna ispitanica, dok je druga istaknula organizacijske potekoe prilikom rada s uenicima s posebnim potrebama.

Moglo bi se zakljuiti kako se koritene nastavne metode i oblici rada kod svih ispitanika podudaraju (frontalni rad, grupni rad, rad u parovima te metode pisanja, itanja, pripovijedanja, rada na tekstu i dr.), no razlike nalazimo u osobnim preferencijama i prirodi nastavnoga predmeta. Svi ispitanici navode korisnost grupnoga rada, interakcije s uenicima a gotovo svi nunost koritenja audiovizualnih nastavnih sredstava i pomagala. Jedan ispitanik navodi pak metodu sokratovskog propitivanja pomou koje kod uenika pokuava razviti kritiko miljenje.

Svi ispitanici slau se u tvrdnji da vole svoj posao.

Motiviranost za nastavniki posao najee dolazi iz ljubavi prema poslu i osjeaja osobnoga uspjeha, no jedan je ispitanik naveo i zanimljivost gradiva koje predaje, a jedna ispitanica istakla je kako je potrebna i financijska motivacija.

Demotiviranost za rad najee izaziva borba s kolskom i obrazovnom administracijom, to je spomenuto i u nekoliko ranijih odgovora. K tome, nastavnike ponekad demotiviraju i sami uenici i nezanimljivo gradivo, a jedan je ispitanik naveo i financijski aspekt posla kao demotivirajui faktor.

Jedan aspekt nastavnikoga poziva koji najee nije bio naznaen u pitanjima, ali se protee kroz gotovo sve intervjue je i usporedba nekadanjega i dananjega naina rada. Ispitanici kao razlike navode dravnu maturu kao specifinost suvremenoga kolstva, dostupnost velike koliine informacija uenicima i komercijalizaciju kolskoga sustava. Ipak, kao to je to naveo jedan od ispitanika, uenici su i dalje znatieljni, katkad su umorni, propituju svijet oko sebe, ale se na jedinicu iz testa, vesele se dobroj ocjeni i pohvali, pregovaraju o ocjenama, zaljubljuju se, ogovaraju, vesele se kad imaju slobodan sat..., dakle pokazuju karakteristike tipine za kolsku dob bez obzira o kojemu se vremenu radi.

Iskustva iz nastavne prakse jedan su do najzanimljivijih aspekata ovoga ispitivanja. Iz njih moemo zakljuiti kako nastavniki poziv donosi mnogo neoekivanih situacija a nastavnik u njima esto ovisi o vlastitoj snalaljivosti i sposobnostima improvizacije. Nai su ispitanici sa svojim uenicima doivjeli no u zatvoru, pisanje pisma za Valentinovo, susrete s ljubaznim i neljubaznim roditeljima i mnoge druge situacije. Zakljuujemo kako nastavnik osim dunosti koje su mu unaprijed propisane esto mora preuzeti ulogu roditelja, psihologa, pedagoga i diplomata te uspjeno balansirati izmeu uenika, roditelja i drutva u cjelini nastojei da svi budu zadovoljni.

5. ZakljuakHipoteza je ovoga rada bila da e odgovori ispitanika biti relativno slino poradi srodnih podruja u kojima djeluju, to je i potvreno intervjuima te analizom podataka. Intervju je proveden radi stjecanja dubljega razumijevanja materije, ali i mogunosti otvaranja novih tema koje nisu obuhvaene ovim radom, a svakako upuuju na potrebe suvremenoga kolstva. estero je ispitanika svojim odgovorima pokazalo da rad s uenicima i prenoenje znanja obogauju i nastavnike i uenike, pogotovo ako se postigne motiviranost, koja je kljuna za uope razradu gradiva na nastavi. Preklapanje preferiranih oblika i metoda rada pretpostavljeno je ve u hipotezi, jer humanistike su znanosti podobne za injenje nastave interaktivnom, to svakako pridonosi mogunosti razvijanja kritikoga miljenja. Usporedbom nekadanjega i dananjega naina rada sudionici su ukazali na injenicu da se u osnovi subjekti obrazovanja nisu pretjerano promijenili, ve su socioekonomske prilike to to mijenja nain rada i sustav obrazovanja. Balans izmeu zahtjeva sustava te uenika i roditelja nije lako postii, no kao i ljubav prema poslu smatra se kljunim za kolu kao odgojno-obrazovnu ustanovu u koju uenici s radou dolaze i u njoj provode vrijeme.6. Literatura:1. Koludrovi, T., Juki, I., Rei Ergovac (2009). Sagorijevanje na poslu kod uitelja razredne i predmetne nastave te srednjokolskih nastavnika u: ivot i kola: asopis za teoriju i praksu odgoja i obrazovanja, God. 55, br. 22. Osijek: Filozofski fakultet.

2. Milas, G. (2005). Istraivake metode u psihologiji i drugim drutvenim znanostima. Jastrebarsko: Naklada Slap.

3. Mui, V. (2004). Uvod u metodologiju istraivanja odgoja i obrazovanja. Zagreb: Educa.7. PriloziPrilog br. 1:

Transkripti voenih intervjua

1) Ispitanica br. 1, nastavnica Hrvatskoga jezika u srednjoj koli (opa gimnazija) intervjuirala Mirna Kui(...)

1. esto se govori da je nastavniki posao teak. Koje su za vas pozitivne, a koje negativne strane nastavnike profesije? to je ono to vas motivira, a to vas demotivira u radu?

Mislim da negativnih strana nema. Nastavniki je posao doista vrlo sloen, pogotovo onaj nastavnika hrvatskoga jezika jer moramo biti dobro upoznati s gradivom i znati prenijeti jezik, knjievnost i jezino izraavanje. Takoer uvijek nas angairaju u pripremanju kolskih priredbi ili ureivanju kolskoga lista tako da doista, gledajui uope, na posao dosta iscrpljuje, trai angairanost. Da ne zaboravimo potrebu svakodnevnih priprema za nastavne satove. Ali mislim da to nisu negativne strane naega posla. Ba naprotiv. Upravo nam je zbog toga uvijek veselo (, zanimljivo, drugaije. Sve te aktivnosti odravaju 'kondiciju' nastavnika, trae kreativnost u radu i cjeloivotno obrazovanje. Uvijek imamo neto novo za nauiti. Pozitivno je jo i to to je nastavnik uvijek aktivan u smislu da esto ide s uenicima po natjecanjima, izletima, smotrama tako da nismo ogranieni samo na uionicu. To je ujedno i ono motivirajue. A posebno, dakako, motivira ueniki uspjeh. To je najbolji dar nastavniku. Demotivira jedino plaa koja bi trebala biti vea te openito financijske mogunosti kole.

2. Koje bi kompetencije trebao posjedovati svaki nastavnik za uspjean rad u koli, koja znanja i vjetine?

Ma sve mogue kompetencije! Moramo se snalaziti u svakoj moguoj situaciji, moramo biti brzi i spretni u rjeavanju odreenih problema. Osim strunih znanja vezana uz predmet koji predajemo moramo imati i pedagoka, psiholoka i metodiko-didaktika znanja i vjetine. Bez cijelog tog spektra znanja i vjetina, uope kompetencija, mi ne moemo. Pod strunim znanjima i kompetencijama razumijevam ne samo gradivo, podatke, nego i znanja kako se izraavati, lijepo i interpretativno itati, vjetinu sluanja. Pedagoke su kompetencije jako vane, rekla bih i najvanije. Moramo znati sve nae uenike odgajati i od njih napraviti ljude u pravom smislu rijei kako nauiti ih spoznajama iz naega predmeta tako ih i osposobiti za lijepo ponaanje, osjeanje, duboko razmiljanje, rad openito ivot. Moramo biti dobri pedagozi! Moramo znati 'razoruati' djecu u njihovom bezobrazluku i loem ponaanju kada oni postoje i to najee razgovorom, postavljanjem i postepenim podizanjem granica koje ne smiju prijei. Zatim psiholoke kompetencije. Mi nastavnici za uenike smo vrlo esto povjerljivije osobe od roditelja jer smo neutralniji, ali i to je jako vano: esto puta im dajemo vie prilika za sluanje njihovih problema te im pruimo svoju pomo. A vrlo je vano pridobiti povjerenje od uenika. Kada nastavnik to postigne, moe od njih napraviti to god hoe, naravno u dobrome smislu. Spomenula sam i metodiko-didaktike kompetencije. Danas moramo biti svjesni da frontalni oblik rada vie ba i ne prolazi u nastavi. Veini djece treba individualni pristup: od onih koji imaju potekoa do onih darovitijih. A dobrim se pokazuje i grupni rad kojeg sve ee koristim u svojoj nastavi. Pritom nastavnik treba tono znati to njime eli postii i dobro ga isplanirati.

3. A koje nastavne metode koristite u nastavi?

Koristim uvijek to vie metoda. Najee metodu razgovora, pisanja, itanja, metodu rada na tekstu, metodu objanjavanja, pripovijedanja...ovu zadnju pogotovo kada se radi o lektiri. Danas uenici sve manje itaju, a nekako moraju proi dravnu maturu. Onda im za satove lektire najee pripremim Power Point prezentaciju s puno slika jer ih jako vole i vizualno vrlo dobro pamte pa im pripovijedam, objanjavam odnose likova. Naravno, njih ukljuim koliko je god mogue. Treba iz uenika uvijek izvui maksimum. I da, jo jedna jako dobra metoda koju uenici vole je pustiti im film. To dananjim uenicima jako odgovara i iz njega puno naue.

4. Spomenuli ste dravnu maturu. Kakva su vaa iskustva s njom? Je li vam poremetila ili izmijenila nain pouavanja ili vrednovanja uenika?

Hm...Moja su iskustva openito pozitivna. Svi su moji uenici postigli dobre rezultate na maturi, odnosno onakve kakve se od svakoga od njih i oekivalo. Mi kao nastavnici tono znamo kako svatko od njih funkcira i koliko zna. Matura je definitivno obiljeila posljednje godine mojega rada jer je potrebno uenike to bolje pripremiti, s njima proi to vie oglednih primjeraka ispita, vie vjebati pisanje eseja te ee praviti sistematizacije gradiva. No, ne mislim da je pritom poremetila ili izmijenila nain mojega pouavanja. I dalje gradivo prenosim na sline naine kao i prije, jedino od uenika pojaano traim da rjeavaju radne biljenice. to se tie vrednovanja uenika, ono je ostalo isto. Pismeno ih ispitujem nakon svake cjeline u gramatici, a za knjievnost kombiniram pismeno i usmeno ispitivanje. Ponekad uenici ba piu ispit, slian onome na maturi jer su tako moji ispiti izgledali i prije no to se uvelo dravnu maturu, ali mi se primjerenije knjievnosti uvijek inilo usmeno ispitivanje jer knjievno znanje nisu samo injenice, podaci i karakteristike razdoblja, ve i doivljajno-spoznajna interpretacija. Jezino izraavanje ispitujem kolskim zadaama, a lektiru aktivnou uenika na satu lektire.

4. Kako uspijevate biti objektivni pri ocjenjivanju uenika?

Kod pismenih ispita nema puno problema. Oni su poprilino jasni i objektivni. Ali usmena ispitivanja su ve neto drugo. Nikada ne moemo potii stopostotnu objektivnost u ocjenjivanju, ali njoj definitivno treba teiti. Kada sam tek poela raditi kao nastavnica trudila sam se prije sata usmenog ispitivanja uvijek si odrediti kriterije vrednovanja tako da bi ih zapisala u rokovnik ili na neki papir. Ti su mi kriteriji, odnosno ono to u ocjenjivati, doista pomagali ostati objektivnom. Danas si ih vie ne zapisujem jer imam vie iskustva i znam to traiti u kojoj prilici. to si stariji i ima vie iskustva zapravo i lake ocjenjuje uenike i mislim da postaje objektivniji. A nekako tijekom godina stvori i vie naina ispitivanja kojima e biti objektivniji. Primjerice, posljednjih nekoliko godina za sat lektire odaberem jednoga uenika da bude moj 'asistent' te biljei aktivnost svojih suuenika tako da se postigne to vea objektivnost, odnosno da uenici budu zadovoljni i da ne kau mene profesorica ne voli pa mi je opet dala lou ocjenu i slino.

4. Moete li meni, buduoj nastavnici, dati koji savjet kako odrati disciplinu u razredu?

Disciplina se postie ako se nastavnik dobro postavi na prvome satu upoznavanja s uenicima. Treba im jasno rei koji su nai zahtjevi, a koje granice ne smiju prijei. I pri tome treba biti dosljedan. Kada doe do prve situacije da je netko nemiran ili kri neko od pravila, treba ga posjetiti na to pravilo i to najbolje da ga upita A to smo se mi ono dogovorili na prvome satu?. Ne treba biti popustljiv ili prijei preko neega. Uenici moraju biti svjesni da se pridravamo onoga to smo na prvome satu rekli. Tako se postie i vee potovanje uenika prema nama. Jako je dobra metoda i ignoriranje kada se radi primjerice o sitaciji kada uenik stalno neto komentira na neodgovaraju nain ili pravi nepodoptine samo da bi odvratio pozornost svojih suuenika i nastavnika na sebe. Kada uenici priaju na nastavi dobra je tehnika dolaska do uenika dok obilazimo razred te skrivenog otrog pogleda prema njemu. Time se postie da nastava ne bude prekinuta, a da uenik bude upozoren za svoje ponaanje.

5. Hvala na savjetima. Evo jo posljednje pitanje: Jeste li u svojem radu doivjeli neku neoekivanu situaciju u radu s uenicima, kolegama, roditeljima i moete li je opisati?

Uh, bilo je mnogo takvih situacija u mojih 25 godina rada i to najvie s uenicima. Od toga da su se uenici jednom tako potukli da sam ih morala razdvajati, doslovce sam trebala upadati meu njih, preko situacije da sam na maturalnome putovanju morala cijelu no probdjeti s uenicom u zatvoru jer je u jednoj panjolskoj trgovini ukrala majicu, pa sve do iznanaenja od strane uenika da mi za roendan donesu na sat tortu sa svjeicama. S uenicima nikada ne znamo to nas sutra eka. to se tie roditelja, jedna od najneoekivanijih situacija bila je kada mi je majka jednoga uenika dola zahvaljivati to sam njezinoga sina vodila na natjecanje, a to je zapravo moj posao.

2) Ispitanica br. 2, nastavnica Hrvatskoga i Engleskoga jezika u srednjoj koli (opa gimnazija) intervjuirao Dario AbramNastavnika profesija.a. Koje su po Vaem miljenju pozitivne strane nastavnike profesije? Smatram da je najvanija pozitivna strana nastavnike profesije rad s mladim ljudima, iz kojeg proizlaze i druge pozitivne strane ove profesije. U svakodnevnom radu s uenicima prenosimo im svoja znanja i iskustva vezano uz predmet koji pouavamo, ali, to je jo vanije, pratimo ih i utjeemo na njihov osobni razvoj i razvoj razreda kao grupe. Zapravo je odnos s uenicima u razredu, promatranje njihovog razvoja kao osoba s vlastitim miljenjem i stavovima, vlastitim interesima i sklonostima kao i njihova osobna interakcija s uiteljem po mome miljenju najljepi dio ove profesije. Nadalje, i mi uitelji uimo od uenika jednako kao oni od nas, a najljepe je kad zajedno doemo do nekog zakljuka ili se nadopunjujemo iskustvima vezanima uz neku temu. Spomenula bih i osjeaj zadovoljstva kad vidite kako vai uenici napreduju u znanju i razvoju kritikog miljenja. Ukratko, osjeaj da ste neto nekoga nauili smatram jednim od najboljih iskustava u ovom poslu.

b. Koje su po Vaem miljenu negativne strane nastavnike profesije?

Negativna strana nastavnike profesije svakako je stres, kao i kod svakog posla koji ukljuuje interakciju s velikim brojem ljudi, to znai i gomilu imbenika koji utjeu na rad uitelja. Nadalje, rad s mladim ljudima nije lak, koliko god bio ispunjavajui. Usto, mnogo je imbenika koji izravno utjeu na rad uitelja, mnotvo pravila i propisa koji katkad ograniavaju rad jer su u neskladu s uvjetima svakodnevnog rada, mnotvo papirologije koju, uz odravanje nastave, uitelj mora voditi. Drutveni status i financijski vid profesije takoer bih ukljuila na ovaj popis.

c. Je li doista isplativo educirati se za nastavnika?

Ako se pod ovim pitanjem misli na financijski vid edukacije, ne bih mogla odgovoriti sa sigurnou. Studiranje ne traje kratko, a tu je i stalno dodatno usavravanje koje je obavezno za uitelje. S obzirom na trenutno stanje u drutvu i omjer uloenog rada i novca s dobivenim, ne bih rekla da se financijski isplati. Ali, mislim da rijetko tko postaje uitelj zato jer je to profitabilno. Posao donosi neke druge dobitke koji nisu financijski mjerljivi, to ne znai da se ne bi trebalo poraditi i na tom vidu profesije.d. Koliko edukacija utjee na razvijanje slike o samome sebi?

Mislim da je vrlo vano za svakog nastavnika da radi na sebi i svom profesionalnom i osobnom razvitku. Osobito je mladim uiteljima poput mene vano to vie se educirati i traiti savjet iskusnijih kolega, kao i profesionalno se usavravati u svakoj prilici koja se prui.

Svatko je uitelj jedinstven, s vlastitim sklopom znanja, stavova i vjetina i to treba potovati, ali edukacijom stjeemo vie samopouzdanja i oblikujemo se kao uitelji.

Nastavnike kompetencije. a. Koje kompetencije (znanja i vjetine) po Vaem miljenju svaki nastavnik treba posjedovati za uspjean rad u nastavi?

Mislim da svaki uitelj, uz znanja svojeg podruja poduavanja, mora posjedovati vjetine prenoenja i objanjavanja gradiva na pristupan nain, vjetinu prilagoavanja poduavanja uzrastu uenika i okruenju, sposobnost motiviranja uenika na uenje, uz vjetine upravljanja razredom i radom na nastavi, to se uvjebava samo radom. Vrlo vano je imati i mnogo strpljenja i vjetine upravljanja emocijama, kako svojima, tako i uenika.

b. Jesu li po Vaem miljenu vane pedagoke kompetencije nastavnika za uspjean rad u nastavi?

Pedagoke kompetencije vane u za nastavu u jednakoj mjeri koliko i poznavanje podruja predavanja, s obzirom da je nastava prije svega odgojni, a zatim obrazovni proces.

Koliko uspjenom radu u nastavi doprinose pedagoke kompetencije nastavnika?

Pedagoke kompetencije alat su koji uitelju omoguava kontrolu nastavne situacije i pridonosi boljoj kvaliteti nastave. Dakako, samo teorijsko poznavanje pedagokih komponenti nedovoljno je da bi pospjeilo kvalitetu nastavnog procesa.

c. Koliko uspjenom radu u nastavi doprinose kompetencije nastavnika iz njegova podruja pouavanja?

Kompetencije nastavnika u njegovom podruju vane su za kvalitetu nastave jer omoguuju nastavniku da znanja i vjetine i koje posjeduje na najbolji nain prilagodi kontekstu pouavanja. Vano je, izmeu ostalog, znati odvojiti vano od nevanoga, predvidjeti problematina podruja, predstaviti odreena znanja i vjetine na vie razliitih naina, povezati podruja znanja. Za sve to i mnogo vie potrebne su kompetencije u vlastitom podruju bavljenja.

d. Je li Vam se promijenilo miljenje o poimanju toga za to je nastavnik kompetentan onda kada ste zavrili studij i poeli raditi u koli?

Ne bih rekla da se promijenilo moje miljenje, nego da se nadopunilo. Jedino radom u nastavi moemo obuhvatiti puninu nastavnike profesije i potrebnih kompetencija. Mislim da su ideje o nastavi i nastavniku na zavretku studija uglavnom teoretske, s obzirom da izostaje iskustvo. Praktian rad na studiju svakako pridonosi boljoj upuenosti, ali njega je nedovoljno i nije u potpunosti istovjetan svakodnevnoj nastavnoj situaciji.

Didaktiki aspekti nastave. Koje nastavne metode koristite u nastavi?

a. Koje oblike rada koristite u nastavi?

Najee koristim verbalne metode te grupni rad i rad u paru, uz frontalni i individualni.

b. Na koji nain procjenjujete steena znanja i vjetine uenika?

Pismenim ispitima (testovi i kolske zadae),usmeno, putem grupnih projekata (plakati, gluma i sl.) te praenjem svakodnevnog sudjelovanja u nastavi.

c. Koji je po Vama optimalan broj uenika s kojima Vi ne nuno statistiki moete raditi?

Optimalan broj uenika ovisio bi o uzrastu, ali mislim da bi to bio broj od 15-20 uenika u razredu. Naravno, uitelj moe raditi, kao to i radim, i s brojem do 30 uenika.No, uvijek je lake raditi s manjom grupom uenika.

Prepreke i tekoe u praksi. a. Na koje prepreke i tekoe nailazite u svome svakodnevnom radu u koli?

Potekoa ima raznih, najee su to tehnike potekoe (oprema koja ne funkcionira, nedostatak materijala i sl.), nemotiviranost ili rastresenost uenika (rani jutarnji ili kasni popodnevni sati, pisanje testa iz nekog drugog predmeta taj dan, preteko ili nezanimljivo gradivo za uenike), nedostatak vremena za pripremu i izvoenje isplaniranog (openito nedostatak vremena), este promjene i nadopune propisa i dokumentacije, povremene zdravstvene potekoe koje utjeu na izvedbu nastave (bolest, umor).

b. Na koji nain rjeavate navedene prepreke i tekoe?

Tehnike potekoe rjeavam prethodnom pripremom za sluaj da se dogode, katkad i improvizacijom. Nemotiviranost ili rastresenost uenika, kao i disciplinske probleme rjeavam prilagoavanjem aktivnosti, a ako i to ne upali, otvorenim razgovorom s razredom. Katkad ih treba podsjetiti koje su im obaveze i zato neto ue. Nedostatak vremena za pripremu i izvoenje rjeavam prilagoavanjem priprema i nastave, kao i stalnom reorganizacijom vlastitog slobodnog vremena. Kao mladom profesoru potrebno mi je vie vremena za neke aktivnosti i pripreme, to znai da slobodno vrijeme katkad ispata i preklapa se s vremenom kad radim za kolu. Mislim da e s vremenom i uz vie iskustva biti lake. Administrativne zahtjeve rjeavam kako nailaze, a zdravstvene potekoe nastojim svladati koliko mogu. Treba se naviknuti na ritam rada i organizirati ga i prilagoditi vlastitim mogunostima. Mladim je profesorima vano da se dokau, to je u redu, ali ne treba precjenjivati vlastite mogunosti i unitavati zdravlje nautrb rada. Jo sam u procesu uenja po tom pitanju.

c. Kakav dojam imate o svojim uenicima jesu li se promijenili otkad ste Vi zavrili osnovnu i srednju kolu, odnosno fakultet?

Ne mislim da su uenici puno drugaiji nego u vrijeme dok sam bila uenik. U sutini ih mue isti problemi kao i nas dok smo bili uenici, zanimaju ih sline stvari, slino reagiraju na situacije u koli i izvan kole. Jedina vea promjena je dostupnost velike koliine informacija u svakom trenutku te raznih oblika tehnologije i oblika komunikacije koje nisu bile u tolikoj mjeri rairene u doba mog kolovanja. Prije svega mislim na pametne telefone, to znai da uenici imaju pristup internetu i informacijama u svakom trenutku, te komunikaciju putem drutvenih mrea. U pogledu nastave to znai da im se katkad teko koncentrirati na neke sadraje, nadalje, informacije, ini mi se, bre zastarijevaju ili im postaju nezanimljive. Iako imaju pristup velikoj koliini informacija, ini mi se da ne znaju uvijek razluiti vane od nevanih te tone od netonih. Tu je uloga uitelja vrlo bitna. Dananji uenici znaju mnogo vie nego uenici iste dobi prije deset ili dvadeset godina te ranije dolaze u doticaj s odreenim sadrajima i temama. Ali neke velike razlike nema, i dalje su znatieljni, katkad su umorni, propituju svijet oko sebe, ale se na jedinicu iz testa, vesele se dobroj ocjeni i pohvali, pregovaraju o ocjeniama, zaljubljuju se, ogovaraju,vesele se kad imaju slobodan sat...

d. Koliko je teko biti pripravnik u srednjoj koli?

Biti pripravnik ima svakako svojih izazova i prednosti. Prednosti su brojne, poput mogunosti uenja neposrednim radom, mogunost boljeg upoznavanja uenika i njihova naina rada na satu praenjem nastave i sudjelovanjem u nastavi koju vodi mentor. Nadalje, mislim da je stres manji, osobito za nastavnike poetnike, ako nisu odmah na poetku baeni u vatru da se sami snalaze, ve uz pomo mentora postupno svladavaju izazove nastave. Izazovi pripravnitva svakako su vezani uz mnotvo obaveza, potom stalno dokazivanje pred razliitim strunjacima i komisijama (s obzirom da se rad pripravnika prati kroz godinu), jo uvijek nedefiniran status (poneki uenici, ali i profesori doivljavaju pripravnike kao studente) i mnotvo administracije, s obzirom na voenje dnevnika stairanja, pisanja priprema, opservacija i slino.

Motivacija i interes. a. Volite li svoj posao?

Mislim da svaki uitelj voli svoj posao na neki nain, inae si izabrao neku drugu profesiju.

b. to Vas motivira na rad?

Uenici i zanimljive teme.

c. to Vas demotivira?

Lijenost i nezainteresiranost uenika, nezanimljive teme, previe administracije.

d. Na koji nain uspijete prevladati mogue promjene raspoloenja tijekom dana kada valja odrati nekoliko sati nastave zaredom?

Potrebno je mnogo strpljenja, dubokog disanja, treninga ostajanja mirnim i kad je teko i, prema potrebi, kave. Pomae tu i adrenalin koji se stvori prije svakog sata,a najvanijim smatram dobru prethodnu pripremu.

e. Ima li neto posebno u sadraju to Vas zanima dovoljno da taj interes prenesete u nastavu?

Volim povezivanje tema sa ivotom uenika te s umjetnostima, osobito filskom i glazbenom, a i uenici vole takve sadraje i aktovnosti. Takoer mi je drago kad mogu povezati sadraje knjievnosti s temom koju obraujem i tako spojiti dva predmeta kojima se bavim.f. I postoji li togod to Vam nije odve drago, ali ipak na neki nain umijete prevladati tu prepreku nezainteresiranosti i koji je to nain?

U takvim sluajevima nastojim koristiti zanimljive zadatke i pristupe nezanimljivoj temi, pokuavam povezati temu sa to vie primjera iz svakodnevnog ivota, posebice ivota uenika, nastojim povezati temu s drugim podrujima i zanimljivim temama, katkad pomae o koritenje medija radi bolje motivacije, kako moje, tako i uenika. U svakom predmetu postoje zanimljive, ali i manje zanimljive teme.

Iskustva iz nastavne prakse

a. Jeste li u svojem radu doivjeli neku neoekivanu situaciju u radu s uenicima, kolegama, roditeljima?

U svakom radu s ljudima mogu se oekivati razliite nepredviene i neobine situacije. Svakako je to sluaj i u nastavnikoj profesiji. Iako nemam dug radni sta, mogu navesti niz neobinih situacija.

b. Moete li opisati tu situaciju?

Jedna od situacija koju u uvijek pamtiti dogodila se na poetku mog pripravnikog staa. Bilo je Valentinovo i uenici su dobivali pisma koja su raznosili deurni uenici. Na satu smo prisustvovale moja mentorica i ja i zajedno radile s uenicima. Pratei rad uenika tijekom prolaska kroz razred primijetila sam da je jedan uenik rasparao svoje pismo i da je snuden. Upitala sam ga je li dobro, a suuenica u klupi je odgovorila da je dobio pismo uvredljivog sadraja. Radilo se o ueniku koji je omiljen u razredu zbog svog vedrog duha, pa mi je bilo iznenaujue da bi mogao dobiti takvo pismo. Razmiljala sam to mogu uiniti i otila sam do svojeg stola i na komadu papira sam na engleskom jeziku, s obzirom da ga poduavam, napisala ueniku da mislim da ima divan smisao za humor i vedar duh i da ne dopusti da mu itko pokvari dan i zaeljela mu sretno Valentinovo. Predala sam mu to pismo i rekla mu da mislim da bi trebao dobiti lijepo pismo za Valentinovo. Uenik se razvedrio, kao i uenici koji su ga tjeli i zahvalio mi zagrljajem. Ne znam koliko sam bila u pravu s profesionalne strane, ali mislim da svaki uitelj treba prije svega biti ovjek.

c. Je li imalo utjecala na Va odnos prema radu?

Ova situacija mi je pokazala da uitelj nije samo strunjak koji uenike poduava znanjima. On je i odgajatelj i primjer uenicima. Ako elimo uenike poduiti toleranciji, suradnitvu i pozitivnom odnoenju prema drugome, moramo i sami biti primjer.

d. Je li Vam bilo kasnije lake suoavati se sa slinim situacijama, odnosno djelovati kada do njih doe?

Svako iskustvo pridonosi boljem snalaenju, ali svejedno vas s vremena na vrijemeneto pozitivno ili negativno iznenadi.

e. Koliko je teko pisati pripreme za svega jedan sat i jesu li pripreme za nastavni sat praktine?

Pisanje formalnih priprema nije svaki put praktino i katkad je teko uskladiti formalne zahtjeve priprema s praktinim radom, a uz to uskladiti s raspoloivim vremenom. Pripreme za sat svakako su potrebne i lake je referirati se na njih ako se neto nepredvieno dogodi na satu, pruaju odreenu sigurnost u radu, osobito mladim profesorima, ali katkad uzimaju previe vremena koje bi se moglo korisnije utroiti na kreativan rad za nastavu.

f. Koliko Vam je potrebno za napisati jednu pripremu?

Ovisi, od 15 min do sat vremena.

g. Uspijete li uskladiti koliinu gradiva s brojem sati koji su Vam na raspolaganju tijekom jedne kolske godine?

U teoriji sve izgleda jednostavno, ali nije uvijek tako. esto se dogaaju situacije koje ne moete predvidjeti i na koje ne moete utjecati, izgubite sat jer je taj dan blagdan, cijepljenje, izlet, neko gradivo uenici ne usvoje pa treba vie ponavljanja od predvienog, morate se usklaivati i s drugim predmetima (npr. zbog vremenikapisanih provjera) i slino. Vano je u programu isplanirati i nekoliko sati vika koji vam omoguuju da nadoknadite gradivo u sluaju kakvih problema. Okvirno je vano pridravati se rasporeda koliko je to mogue.

3) Ispitanica br. 3, nastavnica Njemakog jezika u srednjoj koli (klasina gimnazija) intervjuirala Lidija Strika1. Koje su po vaem miljenju pozitivne, a koje negativne strane nastavnike profesije?

Pozitivne strane su svakako mogunost pouavanja uenika i dragocjeni trenuci u kojima vidite kako uenici nemaju strah, kad uspijevaju usvojiti gradivo, zavole predmet koji predajem te na nastavu dolaze s gutom. Negativna strana je to svi uenici nemaju afinitete ni volje prema uenju stranog jezika ili nemaju razvijene radne navike. Zbog toga i ostalih imbenika poput dobi i broja uenika odravanje nastave je onda oteano, a time i manje efikasno. Nekad je postizanje discipline najtei dio nastavnog rada.

2. S kakvim se problemima onda u radu suoavate prilikom nastave?

Problemi se naravno tiu odravanje discipline i kontinuiteta rada. Postoje uenici s kojima se lako radi i ali,a da se nastava pri tom nesmetano odvija. Na drugu stranu, postoje uenici s manjkom koncentracije koji ometaju ostale uenike pri emu se tijek nastave remeti. Kada se pojave ovakvi problemi koji se uzastopno ponavljaju pokuavam to rijeiti na miru s roditeljima. Ne volim povisivati ton i vikati na uenike jer smatram da to ne gradi autoritet u uenicima prema meni i stoga u tim situacijama vidim ukljuivanje roditelja kao adekvatno rjeenje. Nastavnik do neke granice ima utjecaja. Ipak, kod nekih uenika nikakva potencijalna kazna ili prijetnja na satu ne funkcionira. U tim sluajevima ukljuujem psihologa ili ravnatelja.

Isto tako, problem koji se javlja u predavanju stranog jezika je razliita razina znanja i fluentnosti jezika. Zbog toga se postavlja pitanje kako konsolidirati ove sa slabijim stupnjem znanja s onima koji su napredni. Kome se prilagoditi..? Ako se prilagodimo onim slabijima to je donekle loginije, dosadno je onima koji su napredni. Upravo zbog toga nastava mi je koncipirana za srednji stupanj znanja. S tim naprednima uvijek dajem i dodatne zadatke. Tako da svi odrade isto gradivoUenici na taj nain znaju to oekivati na ispitu te s ovim principom imam i manje problema s disciplinom.

3. Koje kompetencije bi po vama nastavnik trebao posjedovati u radu u nastavi?

Za poetak, nastavnik bi stvarno trebao voljeti svoj posao. Strpljenje je takoer jako vano, a strunost nezaobilazna. Naime, uenici shvate vrlo lako tko zna to govori i tko je struan u svom podruju, a tko mulja (. Vrlo lako osjete neznanje i odraivanje pri emu gube potovanje i autoritet prema nastavniku, a primijetila sam da dolazi i do nediscipline. Puno su discipliniraniji kada nastavnik odrava zanimljivo i kreativno predavanje te dolaze na nastavu s voljom jer znaju da e neto interesantno uti i nauiti.

4. Koje nastavne metode i oblike rada koristite u nastavi?

Potiem rad u paru, rad u grupi, individualni rad..konverzacijske vjebe, , rad na tekstu i poticanje rasprave i kritikog miljenja, pisanje osobnih dojmova, eseja i slino. Uenici vole i Power Point prezentacije jer je suvremeniji pristup, a vizualnost im pomae da lake zapamte i usvoje gradivo. Sluanje CD-a i ostalih audio materijala je takoer korisno zbog sluanje pravilnog izgovora i razumijevanja konverzacije u realistinim situacijama kada je govor izvornih govornika ipak neto tee razumijeti

5. I za kraj, kako bi savjetovali budue nastavnike tj. mene konkretno za to uspjeniji rad u nastavi?

Puno strpljenja u svakom sluaju. Nita nije toliko tragino i nemogue kako to ponekad izgledaPostaje se bolji s iskustvom. Nema tog nastavnika koji je fantastian bio prvi dan nastave. Htjeti i oekivati puno od sebe ako se stvarno voli svoj posao, ali pritom si i dozvoliti koju pogreku. Nikad neemo biti toliko objektivni da u svome radu neemo vidjeti mane jer pokoja greka se svakome omakne, no unato tome treba teiti da budemo to bolji. Treba teiti objektivnosti kako bi se uenici osjeali ravnopravno i jednako vani jer smatram da favoriziranjem pojedinih uenika nastavnici gube svaki autoritet. Znai, ako se jednom ueniku izlazi u susret, treba tu iznimku uiniti i za ostale. Kad se rade takve iznimke esto puta ih pitam da li smatraju da tom ueniku treba izii u susret, a nipoto da se uenicima radi iza lea. Isto tako, biti spreman na komunikaciju i ne ponaati se superiorno ve slati im osjeaj brige i suosjeanja jer smo tu prvenstveno zbog njih. I truditi se biti kreativan, a kreativnost ide kroz ljubav prema onome to predajete.

4) Ispitanica br. 4, nastavnica Engleskog jezika u osnovnoj koli intervjuirao Eugen KinkelaNastavnika profesija. Koje su po Vaem miljenju pozitivne strane nastavnike

profesije? Koje su po Vaem miljenu negativne strane nastavnike profesije? (...)

Dosad mi se ini da je to bilo jako dobro zanimanje, jer je satnica manja nego negdje drugdje, to opet ne znai da se radi manje, nego se dio posla obavlja kod kue. Na taj nain se moglo dobro kombinirati posao i slobodno vrijeme. Negativnih strana ima po mom miljenju danas mnogo vie nego nekad, jer su ranije uenici bili mirniji i disciplinirani, i nastavnik je imao mnogo vei autoritet. Tako se dogaa da mi je nekad bilo lake funkcionirati u razredu s 35 uenika nego danas s razredom u kojemu ima 16 uenika.

Tu dolazimo do problema discipline. Mislite li da je danas tee odravati disciplinu u razredu?

Da, danas nastavnik ima mnogo manje slobode, uenici su mnogo slobodniji u ponaanju to znai da e svata rei, primijetiti, komentirati; prije se nisu usuivali... Bio je red, rad i disciplina (smijeh) i potovanje prema nastavniku, a toga vie nema. Drava i drutvo se openito mnogo manje brinu o nastavnicima nego ranije, to se odraava na kvalitetu cijeloga sistema. Imam dojam da smo preputeni sami sebi.

Nastavnike kompetencije. Koje kompetencije (znanja i vjetine) po Vaem miljenju svaki nastavnik treba posjedovati za uspjean rad u nastavi? Jesu li po Vaem miljenu vane pedagoke kompetencije nastavnika za uspjean rad u nastavi? Koliko uspjenom radu u nastavi doprinose pedagoke kompetencije nastavnika? Koliko uspjenom radu u nastavi doprinose kompetencije nastavnika iz njegova podruja pouavanja?

Naravno, usporeujui staru gardu i mlae kolege, mogu rei da smo mi odgojeni tradicionalno, a takvo je bilo i obrazovanje. Mnogo se uilo i radilo... nastavnik prije sve treba imati neke osobne kvalitete, ali mora biti i materijalno situiran. Konkretno, danas su mnoga djeca u boljoj materijalnoj situaciji od svojih nastavnika, i toga su svjesna, paze na oblaenje i sline stvari te nastavnika vrlo lako mogu degradirati. Djeca znaju sve o nama (smijeh).

Nastavnik prije svega mora biti normalan ovjek, da ima odreeni odgoj i neke osobne etike karakteristike. Ne moe bilo tko biti nastavnik. Naravno, ima svakakvih ljudi, pa prema tome moe biti i svakakvih nastavnika. Kroz kolovanje se nastavnik izgradi, svako uenje mijenja ovjeka, ali mora biti neto i u ovjeku.

Didaktiki aspekti nastave. Koje nastavne metode koristite u nastavi? Koje oblike rada koristite u nastavi? Na koji nain procjenjujete steena znanja i vjetine uenika?

Predavala sam engleski vie godina, i u naemu predmetu oblici rada poput grupnoga rada, rada u parovima i slino nisu novi. Prije nekoliko godina to se poelo isticati kao suvremeni nain predavanja, dok smo mi to imali mnogo ranije. To ovisi i o predmetu; engleski trai interakciju s uenikom i njegovo aktivno sudjelovanje. Ipak, ini mi se da klasika prevladava. Kreda i ploa, znai frontalni rad, su po mom miljenju temelj svake nastave, ostalo je nadograivanje. Potrebno je i nadograivati kako bi se razbila monotonija, pa se onda kombiniraju audiovizualna sredstva.

Prepreke i tekoe u praksi. Na koje prepreke i tekoe nailazite u svome svakodnevnom radu u koli? Na koji nain rjeavate navedene prepreke i tekoe?

Tekoe su prije svega u obrazovnom sistemu. Sad se to pretvorilo u politiku s jedne strane i biznis s druge, i teko je neto postii i rjeavati eventualne probleme. Ovisimo najvie sami o sebi i o svojoj snalaljivosti. Danas nastavnik ima vrlo mali autoritet, roditelji su prema njemu postavljeni neprijateljski, oekuje se da on poputa djeci i roditeljima to zna biti veoma teko. Najlake mi je raditi s mlaim uenicima, dakle do etvrtoga razreda, jer s njima nema nikakvih problema.

Mogu rei da je praksa potpuno drugaija od onoga to se predaje, i naalost ima mnogo problema u radu. Jedna od stvari o kojima se ne pria mnogo je i velik broj razliitih udbenika za isti predmet, i stalno modificiranje i mijenjanje nastavnoga programa, to od nastavnika trai da svake godine pie nove pripreme i prilagoava se novomu nainu rada.

Motivacija i interes. Volite li svoj posao? to Vas motivira na rad? to Vas demotivira? (...)

Da, volim svoj posao. Ne bih izdrala toliko godina da ga ne volim. Na primjer, kod mnogih kolegica i kolega koji su pokuavali, doli bi na praksu i odmah bi znali: ne, to nije za mene. Nakon toga bi otile raditi negdje drugdje. Valjda to ovjek osjeti, to se sve ve vidi na praksi. Danas sreem kolegice koje me pitaju to jo tamo radi?, ude se, njima mnoge stvari u poslu previe smetaju. Uenici takoer tono znaju kamo ide, kako izgleda, komentiraju, a nekima to ne pae.

U svakom sluaju, mnogi kau da rade u prosvjeti zbog ljubavi. Ja mislim da to ba i nije tako; mislim da me motivira i novac. To je prva stvar. Prije je to znailo sigurnu plau, povlastice; ljudi su dobivali stanove... prekovremeni sati su se plaali bez problema. kole su bile opremljene, bilo je puno toga to je normalno da ima, meutim danas svega toga nema. Naravno da treba ljubavi prema poslu, ali taj posao treba i platiti. Mislim da se prosvjeta feminizirala upravo zbog toga to smo slabo plaeni. Mukarci bjee iz te profesije. Kad sam poela raditi, mukih i enskih kolega bilo je pola-pola. Zbog toga je bilo lake odravati disciplinu, i sve je bilo lake.

Mislite li da to utjee na disciplinu?Da, utjee, djeca drugaije gledaju mukarca i enu. Tako je lake i jednostavnije, ne da su samo ene. Ovako je mnogo tee raditi.

Iskustva iz nastavne prakse: Jeste li u svojem radu doivjeli neku neoekivanu situaciju u radu s uenicima, kolegama, roditeljima? Moete li opisati tu situaciju.

Kod svakoga nastavnika toga ima. Evo, starija kolegica je otila u penziju i ja sam je zamijenila, uskoila u njene razrede. Roditelji su me iznenadili: ponaali su se prema meni vrlo udno, neugodno, oni su bili toliko navikli na nju da me nisu prihvaali to god da uinila. Sad mi je to jasnije roditelji, nastavnici i uenici se naviknu jedni na druge i imaju otpor prema promjenama. Imali smo i jednoga problematinoga uenika prije par godina, i on je fiziki napao jednu moju kolegicu. Napadao je i drugu djecu, imao je no pa su bjeala pred njim, vritala, skrivala se po Matuljima... Ja s njim nisam imala problema, ali me je zato mu svaki dan pitao kad bih dola doma: Jesi preivjela na poslu? Nije te dohvatio? (smijeh)5) Ispitanik br. 5, nastavnik Likovne umjetnosti u srednjoj koli (opa gimnazija) intervjuirao Marin JurieviKojesu poVaem miljenju pozitivne strane nastavnike profesije? Koje su po Vaem miljenu negativne strane nastavnike profesije?

Pozitivna strana nastavnike profesije svakako je prijenos znanja. To je oblik socijalizacije buduih generacija koje ne bi trebale samo prenositi znanje, nego se i ravnati po njemu, to zni da obrazovanje ima i odgojnu komponentu, a mislim da je to problematino jer nastavnici zbog odreenih kurikuluma uenicima daju premalo slobode u nastavnom procesu. Ako bi primjerice uenik doao nastavniku s idejom o jednoj nastavnoj jedinici, nastavnik bi to morao odbiti jer mora ostati unutar okvira nastavnog plana i programa.

Koje kompetencije (znanja i vjetine) po Vaem miljenju svaki Nastavnik treba posjedovati za uspjean rad u nastavi? Jesu li po Vaem miljenu vane pedagoke kompetencije nastavnika za uspjean rad unastavi? Koliko uspjenomradu u nastavi doprinose pedagoke kompetencije nastavnika? Koliko uspjenom radu u nastavi doprinose kompetencije nastavnika iz njegova podruja pouavanja?

Osim pedagokih elemenata koji su naueni ili na fakultetu ili negdje drugdje, nastavnik mora posjedovati umjenost prenoenja znanja sa jedne jako specijalizirane razine na jednu osnovno ili srednjokolsku razinu i tu posebnu ulogu igra interpersonalna komunikacija. Nastavnik ne bi trebao imati ex catedra stav, nego da se potie raznovrsnost nastave. Smatram da su pedagoke kompetencije vrlo vane jer se nastava ne moe provoditi ako nastavnik ne posjeduje pedagoke kompetencije. Ako netko nije pedagoki kompetentan ne moe biti nastavnik jer dobar nastavnik mora obrazovanje prilagoavati mogunostima i potrebama uenika osnovne ili srednje kole te mora imati odreene kompetencije i iz ostalih podruja za koja nisu specijalizirani.

Koje nastavne metode koristite u nastavi? Koje oblike rada koristite nastavi? Na koji nain procjenjujete steenaznanja i vjetine uenika?U nastavi se nastojim koristiti metodom sokratovskog propitivanja. To je metoda koju danas prouava i u ponovnu praksu uvodi Martha Nussbaum. Ta metoda poiva na jednostavnom naelu. Radi se na iznoenju teze i potom propitivanju teze meu uenicima. Na taj se nain stjee znanje, ali i kritian stav prema njemu te dovodi do veeg razumijevanja i snalaenja u svim ivotnim segmentima. Ukoliko uenik ne reproducira znanje, ali pokazuje kritino miljenje, te treba pohvaliti, no to ne ide jer se ocjenjuje samo na temelju reprodukcije znanja.

Na koje prepreke i tekoe nailazite u svome svakodnevnom radu u koli? Na koji nain rjeavate navedene prepreke i tekoe?

U praksi ponekad ne postoje ni osnovni uvjeti. To je nedostatak didaktikih sredstava do opremljenosti uenika i uionice. S druge strane je problematino optereenje uenika udbenicima koje obitelji same kupuju, to nije u skladu s europskom praksom. Dakle, i udbenici bi trebali biti besplatni.

Volite li svoj posao? to Vas motivira na rad? to Vas demotivira?

Volim svoj posao, inae ga ne bih radio. A motivira me, osim ideje prenoenja znanja, to je s jedne strane egoistino, da otkrivam meu uenicima one koji nadilaze kapacitet prosjenog obrazovanja. Ono to me demotivira je neizanteresiranost i dvadesetetirisatizacija javnog prostora. Jesteli u svojem radu doivjeli neku neoekivanu situaciju u radus uenicima, kolegama, roditeljima? Moete li opisati tu situaciju.Svaki dan nailazima na situacije koje odgovaraju ideji to bi nastava trebala biti. Svaki drutveni dogaaj moe doprinijeti u raspravi s uenicima i imati didaktiku svrhu. Naalost, mnogi kolege su izgubili interes za to. Neobina situacija koja mi se dogodila je kada mi je jedna uenica rekla da u SAD-u vlada sustav koji se naziva kapitulacija, a pritom nije shvatila da se radi o lapsusu. To je dokaz da se odreenim pojmovima ne pristupa kritiki nego ih se buba napamet.6) Ispitanica br. 6, nastavnica Hrvatskog jezika u osnovnoj koli intervjuirala Dajana BuonjaKoje su po Vaem miljenju pozitivne, a koje negativne strane nastavnike profesije?

Volim svoj posao iako on, kao i svi ostali poslovi, ima svoje pozitivne i negativne strane. Veoma rano sam se odluila za nastavniku profesiju, te sam uspjeno zavrila studij hrvatskoga jezika i bibliotekarstva na tadanjem Pedagokom fakultetu u Rijeci. Nikad nisam poalila zbog svog odabira, iako je dananja situacija u drutvu i sam odnos prema profesiji lo. Smatram da se zanimanje nastavnika dovoljno ne cijeni, kako od strane roditelja naih uenika, tako i od ukupnoga drutva. Meutim, to me nikada nije pokolebalo da svoj posao savjesno izvravam. Kad ujem uenika kako se ponosno hvali novom knjigom koju je proitao ili znanjem koje je stekao, osjeam neizmjernu sreu jer znam da sam ga potakla i zainteresirala za svoj predmet.Koje kompetencije po Vaem miljenju svaki nastavnik treba posjedovati za uspjean rad u nastavi? Jesu li po Vaem miljenju vane pedagoke kompetencije?

Kako bi nastava bila uspjena, veoma je bitno da nastavnik posjeduje i pedagoke kompetencije i kompetencije iz podruja pouavanja. Bez izjednaenosti strunosti i pedagokog pristupa, tj. ukoliko nastavnik posjeduje samo jednu od navedenih kompetencija, kvaliteta nastave nee biti zadovoljavajua. U takvoj situaciji uenici e imati negativan stav i prema nastavniku i prema samome predmetu. Koje metode i oblike rada primijenjujete u nastavi?

U radu primjenjujem mnogobrojne nastavne metode i oblike. Budui da nastavim predmetom Hrvatski jezik moram obuhvatiti 3 nastavna podruja hrvatski jezik, hrvatsku i svjetsku knjievnost te jezino izraavanje, moram se voditi naelima unutranje korelacije te u takvoj ovisnosti ostvariti svrhu i zadau nastavnoga podruja. Uvijek pokuavam da u centru nastave bude uenik, a ne ja. Uenje i pouavanje je usmjereno na uenike s tenjom da oni uvijek budu aktivni sudionici nastave. esto uz individualni rad, koristim i rad u paru i rad u grupama za vrijeme nastave. Najee metode koje primjenjujem u radu su metoda usmenog izlaganja, metoda razgovara i metoda itanja i rada na tekstu. Uz direktno pouavanje fronantalnim radom, neophodan je samostalan rad uenika.Na koje prepreke i potekoe u radu nailazite?

Sve ee redovne kole pohaaju djeca s invaliditetom. Takav oblik rada zaista je teak, jer ukoliko nastavnik nema na raspolaganju asistenta koji bi djetetu pruao adekvatnu pomo, ne moe se u jednakoj mjeri posvetiti svim uenicima.to vas motivira, a to demotivira na rad?

Pozitivan odnos uenika prema radu uvijek me motivira na jo vei trud prilikom odravanja nastavnoga sata. Njihovi odgovori na moja pitanja, postavljenje pitanja, redovito pisanje domaih zadaa, znanje koje se prikazuje na ispitu, sudjelovanje na priredbama, sve su to vrsti dokazi njihove zainteresiranosti i elje za znanjem.Jeste li u svojemu radu doivjeli neku neoekivanu situaciju? Moete li je opisati?

Prolu godinu posjetila me moja biva uenica kako bi se pohvalila da je upisala studij hrvatskoga jezika. Kao obrazoloenje svojeg odabira navela je upravo mene i moj nain rada. To me zaista obradovalo. Drugi je mogui tip intervjua kliniki intervju koji ukljuuje pruanje, odnosno primanje psiholoke pomoi.

Vidi Prilog br. 1.