Prihvaeno: 1. listopada 2018. Semir Šejtani Univerzitet „Demal
Bijedi” u Mostaru, Nastavniki fakultet Bosna i Hercegovina
[email protected]
KVALITETE KOMUNIKACIJE UENIKA I NASTAVNIKA TIJEKOM NASTAVNIH I
IZVANNASTAVNIH AKTIVNOSTI
Saetak: Komunikacija je temeljni društveni proces u kome se pruaju
i primaju informacije, ali i
proces koji omoguuje meudjelovanje pojedinca i skupine, uenika i
nastavnika, uenika i
uenika, nastavnika i uenika. Veina meusobnih odnosa odvija se kroz
interpersonalnu
komunikaciju i sama uspješnost odgojno-obrazovnog procesa ovisi od
kvalitete i uspješnosti
meusobne komunikacije uenika i nastavnika. Vrlo je vano da
nastavnici, osim znanja iz
odgovarajuih predmeta, poduavaju uenike komuniciranju, ali i
vještinama uspješne
komunikacije. Ovaj rad bavi se komunikacijskim vještinama koje se
mogu uiti, usavršavati i
unaprjeivati, kako u nastavi, tako i u izvannastavnim aktivnostima
te su veoma vane u
odnosima uenika i nastavnika, jer je loša komunikacija esto uzrokom
brojnih problema i
nesporazuma. Istraivanje je imalo za cilj utvrditi i ispitati
procjene i mišljenje uenika i
nastavnika o poduavanju uenika komunikacijskim vještinama. Uzorak
istraivanja inilo je
590 uenika i 315 nastavnika osnovnih i srednjih škola s podruja
Hercegovake regije (Bosna i
Hercegovina). Za prikupljanje podataka korištena je tehnika
skaliranja likertovog tipa. Rezultati
istraivanja pokazali su da je poduavanje uenika komunikacijskim
vještinama prisutno u
izvoenju nastave i izvannastavnih aktivnosti. Kljune rijei:
izvannastavne aktivnosti,komunikacijske vještine, nastava
UVOD
Komunikacija je vaan imbenik cjelokupnog odgojno-obrazovnog
procesa. Kako bi uenici razumjeli poruku koju im nastavnici šalju,
ona mora biti jasna, razgovijet-na,
konkretna, sadrajna i jednostavna. Nastavnik, kao organizator
izvoenja na-stavnog
procesa, ima odgovornu ulogu za uspješnost svakog pojedinca i
razreda, odnosno
grupe kao cjeline. Kako bi u tome uspio, mora demokratski voditi
grupu, otvoreno
komunicirati, usmjeriti zajednike aktivnosti prema svrsi i
sistemski moti-virati sve
subjekte u odgojno-obrazovnom procesu. Svaki bi se uenik u školi
trebao dobro
osjeati, a da bi to mogao, treba znati komunicirati. Komunikacija
je prenoše-nje
poruke jedne osobe drugoj, tako da je ona moe razumjeti i u
raspravi provjeriti i, ako
treba, temeljem nje djelovati (Vilotijevi, 2001:315). Ona je u
razredu vrlo vana jer
uvjetuje kakva e biti klima u cijeloj školi. Jedna je od uloga
nastavnika, tijekom
izvoenja nastave, upoznati uenike s nainima komuniciranja:
omoguiti
331
S. Šejtani: Kvalitete komunikacije uenika i nastavnika tijekom
nastavnih i ...
im da upoznaju sebe, da znaju razgovarati, slušati, opaati, da se
meusobno bolje upoznaju i uvaavaju.
Planirani i sistemski pristupu poduavanju komunikacijskih vještina
odnosno ko-munikacijskih kompetencija, potiu i naela pedagoške
prakse koja omoguavaju njihovo poduavanje:
- uvaavati i poštovati osjeaje uenika kako bi im se pomoglo osjeati
se i postati kompetentnim sudionicima u vršnjakoj skupini, odnosno
razrednoj zajednici,
- društvena, odnosno komunikacijska kompetencija kulturološki je
odreena, - teškoe u socijalizaciji uenika prilika su za poduku, -
socijalno, odnosno komunikacijsko ponašanje razvija se u zatvorenom
krugu, - neposredna komunikacija pojaava djelotvornost odraslih, -
vani odnosi zahtijevaju sadrajnost, - optimalna intervencija
nastavnika potie društvenu, odnosno
komunikacijsku kompetenciju, - oekivanja odraslih oblikuju djeije
karaktere, interakcija i komunikacija
nastavnika sa uenicima model je socijalne kompetencije (Katz i
MeClellan, 2005:55).
Komunikacijske vještine mogu se definirati kao prijenos poruke koja
podrazumi-
jeva zajedniko razumijevanje izmeu konteksta u kome se ta
komunikacija odvija
(Saunders i Mills, 1999). Osim toga, vještine komunikacije vane su
za nastavnika u
pruanju obrazovanja uenicima (McCarthy i Carter, 2001). Dobre
komunikacijske
vještine osigurat e svakom nastavniku da od uenika dobije ono
najbolje. Studija koju je provela Sng Bee (2012) smatra da dobre
komunikacijske vještine nisu vane samo
za nastavnike, ve su vane i za uenike i njihov akademski uspjeh.
Komuni-kacija u
uionici ukljuuje interakciju face to face i komunikaciju koja je
neophodna izmeu
sudionika u uionici kako bi se osiguralo neometano odvijanje
nastavnog procesa (Kogut i Silver, 2009; Kazi, 2012). Vještine
komuniciranja veoma su vana umijea i
bitna sposobnost svakog nastavnika te su temelj uspješne i
kvalitetne ko-munikacije
sa uenicima. To su: slušanje, empatija, fleksibilnost,
inkluzivnost, kvali-tetna interakcija, otvorenost, osjetljivost za
meusobnu suradnju i uvaavanje. Kva-litetno i
uspješno poduavanje komunikacijskim vještinama ostvaruje se u
nastavi, a još vei
prostor moe se nai u realizaciji izvannastavnih aktivnosti, gdje
nastavnik pokazuje da
mu je stalo do napretka uenika te time jaa njihovo sampouzdanje, a
krajnji ishod je
poveanje uinkovitosti i kvalitete u obrazovanju i komunikaciji.
Komunikacija u
nastavi izmijenila se tijekom svog razvoja i kretala se od potpuno
autoritativne, nasilne i rigidne pa sve do demokratske, otvorene i
participirajue. Uinci nastavnog
procesa izmeu ostalog ovise i o kvaliteti komunikacije neposred-nih
sudionika
odgojno-obrazovnog procesa, tj. nastavnika i uenika. Prilikom
razvoja svog identitet
uenik mora nauiti u razgovoru i komunikaciji s nastavnikom primati,
ali i davati
informacije, naravno u kontekstu meusobnog povjerenja, poštovanja i
uvaavanja. Uinkovite vještine komunikacije nastavniku u uionici
donose uspješnu
332
modifikaciju ponašanja uenika. Komunikacijske vještine alati su
koje koristimo za
uklanjanje prepreka za uinkovitu komunikaciju (McPheat, 2010.),
koja ima pose-ban znaaj u nastavnom procesu . I sama priroda
komunikacije varira od osobe do osobe,
od kulture do kulture i od društva do društva (Kabita, 2014.).
Komunikacija u uionici
usmjerava nastavu i uenje i stoga je kljuni element za podsticajno
uenje.
Uinkovita komunikacija u uionici preklapa materijal nastave i uenje
(Civikly-Po-wel
1999: 63) i nalazi se u sri bilo koje kvalitete u uionici (Polk
2006: 25). Karakteristika interpersonalne komunikacije koja
pogoduje razvoju uenikova
identiteta i komunikacijskih vještina jest mogunost slobodnog
izbora informa-cija od strane i nastavnika i uenika. Izvannastave
aktivnosti uenika idealne su za slobodniju komunikaciju jer uenici
samostalno biraju odreene aktivnosti, a to nastavniku daje priliku
da kroz interakciju sa uenicima, osobnim primjerom i kroz odreene
radionike aktivnosti, vjeba razvoj komunikacije. Komunikacija u
izvannastavnm aktivnostima je izravna izmjena poruka izmeu
nastavnika i uenika. Ovaj komunikacijski proces u kojem nastavnik i
uenik meusobno djeluju ima svr-hu pozitivno djelovati na razvoj
uenika. Uinkovita i jasna komunikacija preduvjet je za otpoinjanje
kvalitetnog procesa uenja. Ako je odnos izmeu uenika i nastav-nika
narušen zbog neuinkovite komunikacije, to ne samo da e negativno
utjecati na usvajanje znanja, nego e izravno oteati uenicima
razvijanje sposobnosti za uenje djelotvornih vještina meusobne
komunikacije s drugima, jer e uenici pra-titi primjer
nastavnika.
Prema Farrellu (2009), nastavnici koriste komunikaciju u uionicama
kako bi se postigle tri stvari: da se steknu znaajna znanja uenika,
da odgovore na pitanja koja
uenici postave i da opišu iskustva u uionici koju dijele sa
uenicima. Nastavnici
trebaju postati svjesniji svojih komunikacijskih vještina i
komunikacijskih obrazaca koje trenutno koriste u komunikaciji s
uenicima u uionicama te moi procijeniti
pruaju li ovi obrasci mogunosti uenicima da usvoje i usavrše
vlastite komunikacij- ske vještine. Vještine komunikacije ukljuuju
slušanje i govor, kao i itanje i pisanje.
Izvannastavne aktivnosti pruaju velike mogunosti za kulturni i
stvaralaki ra-zvoj
osobnosti uenika. Darling, N., Caldwell, LL. i Smith, R. (2005.)
utvrdili su da uenici
koji sudjeluju u izvannastavnim aktivnostima u školi postiu bolje
ocjene te više akademske tenje u usporedbi s onima koji ne
sudjeluju u izvannastavnim
aktivnostima. Smisao izvannastavnih aktivnosti stvaranje je
komunikacijskih i dru-gih
uvjeta da se što više uenika ukljui u razne organizacijske oblike u
kojima e nai
smisao i zadovoljstvo te shvatiti njihovu potrebu. Aktivno
slušanje, postavljanje
pitanja, kritiko razmišljanje i raspravljanje zasigurno su vjebe
koje se mogu na
kvalitetan i osmišljen nain ostvariti izvannastavnim aktivnostima.
Komunikacija u
izvannastavnim aktivnostima izravna je izmjena poruka izmeu
nastavnika i ueni-ka.
Ovaj komunikacijski proces u kojem nastavnik i uenik meusobno
djeluju ima svrhu
da pozitivno djeluje na razvoj uenika jer mnogi problemi i poteškoe
u ško-li nastaju
upravo zbog nedostatka adekvatne, uspješne i kvalitetne
komunikacije. Uzroci takvom nedostatku esto su nedovoljno razvijene
uenike sposobnosti ko-municiranja, a one
su odraz djetetove komunikacije unutar obitelji. Takva
komuni-
333
S. Šejtani: Kvalitete komunikacije uenika i nastavnika tijekom
nastavnih i ...
kacija treba biti osnovom meusobnog poštivanja, uvaavanja,
povjerenja (Brata-ni,
2002:102). Komunikacija je vrlo vana u kreiranju pozitivne klime u
razredu i dobrih
meuljudskih odnosa. Loša komunikacija moe prouzroiti mnoge probleme
i
nesporazume izmeu uenika i nastavnika. Da bi komunikacija bila
uinkovita i
kvalitetna, neophodno je da uenici razumiju poruku koju nastavnik
šalje, koja mora
biti jasna i razgovijetna, demokratska i humana, a dobre
komunikacijske vještine koje
nastavnik posjeduje omoguit e i uenicima usvajanje istih i
postizanje dobrih
rezultata, kako u nastavi, tako i u izvannastavnim
aktivnostima.
METODOLOGIJA RADA
Komunikacijske su vještine oblici ponašanja koje nastavnik pokazuje
u interakciji s drugim uenicima. One imaju za cilj motivirati
uenike, razvijati dobre meuljud-ske odnose s njima, podravati ih i
stvarati pozitivnu komunikacijsku klimu u odjelu. Kroz
aktivno slušanje, postavljanje pitanja, empatiju, samopraenje,
ukljuenost i upravljanje interakcijom kao i prilagodljivost
ponašanja, nastavnici na izravan i ne-
izravan nain mogu uenike poduavati komunikacijskim vještinama. Cilj
je istraivanjautvrditi procjene uenika i nastavnika o poduavaju
uenika
komunikacijskim vještinama. U skladu s ovako postavljenim ciljem,
definirali smo zadatke istraivanja:
1. Istraiti mišljenja uenika i nastavnika o tome poduavaju li
nastavnici tijekom izvoenja nastavnog procesa uenike vještinama
komuniciranja
2. Ispitati mišljenja uenika i nastavnika o tome poduavaju li
nastavnici tijekom
izvoenja izvannastavnih aktivnosti uenike vještinama
komuniciranja
Hipoteza istraivanjaje da ne postoje statistiki znaajne razlike u
procjenama meu uenicima i nastavnicima o poduavanju vještina
komunikacije u nastavnim i izvannastavnim aktivnostima.
Populacija iz koje smo birali uzorak ispitanika i na koje se
odnosilo ovo istraivanje
sastoji se od uenika devetog razreda osnovnih škola i uenika prvog
i drugog razreda
srednjih škole s podruja Hercegovake regije
(Hercegovako-neretvanska upanija ).
Uzorak istraivanja obuhvatio je škole, odnosno uenike i nastavnike
iz pet gradova (Mostar, Konjic, Jablanica, Stolac, apljina), sedam
osnovnih škola (IV osnovna škola
Mostar, Osnovna škola „Mujaga Komadina“ Mostar, Osnovna škola „Šejh
Jujo“ Mo-
star, VI osnovna škola Mostar, Prva osnovna škola Stolac, II
osnovna škola Konjic i Os-
novna škola „Suljo ili“ Jablanica ) i sedam srednjih škola
(Strojarsko prometna škola,
Medicinska škola, Karaozbegova medresa, Elektrotehnika škola,
Ekonomska škola,
Srednjoškolski centar Jablanica, Srednjoškolski centar Konjic
).
Tablica 1. Struktura uzoraka
334
Šk. vjesn. 67 (2018.), 2, 331-342
Kako bismo došli do relevantnih spoznaja o tome poduavaju li
nastavnici i u kojoj
mjeri uenike vještinama interpersonalne komunikacije u nastavi i
izvannastavnim
aktivnostima, konstruirali smo instrument koji se sastojao od 12
tvrdnji, ljestvicom likertovog tipa za uenike i nastavnike. U ovoj
ljestvici ispitanici su izraavali ue-
stalost pojedinih segmenata poduavanja komunikacijskih vještina
(uvijek, esto,
ponekad, rijetko i nikad) u skladu s uputstvom koje je bilo
sastavni dio ljestvice. Lje-
stvica se sastojala od dva dijela: ljestvica procjene uenika i
nastavnika o vještinama
poduavanja komunikacije u nastavnim aktivnostima i ljestvica
procjene uenika i nastavnika o vještinama poduavanja komunikacije u
izvannastavnim aktivnostima.
Na uzorku od 200 ispitanika (120 uenika i 80 nastavnika), koristei
se statistikim
programom SPSS 21, utvrdili smo pouzdanost instrumenta α= .844
(Kronbahov alfa
koeficijent). Diskriminativnost tvrdnji izraunata je pomou
item-total korelacije,
odnosno preko suodnosa rezultata koje su ispitanici postigli na
odreenoj tvrdnji i rezultata koje su postigli u cjelokupnom
procjenjivanju. Sve procjene ija je korela-cija
znaajna doprinose procjenjivanju te imaju zadovoljavajuu
diskriminativnost.
Konana varijanta ljestvice ima distribuciju koja znaajno odstupa od
normalne, što je dokazano Smirnov-Kolmogorovljevim testom, gdje je
D= .082, df= 200, p= .002 ,
odnosno Shapirov Wilkovim testom gdje je D= .958, df= 200, p=
.167
REZULTATI I INTERPRETACIJA ISTRAIVANJA
Suvremena i kreativna nastava omoguava stvaranje uvjeta aktivnog
sudjelova-nja
uenika, nastavnika i roditelja u interakciji i komunikaciji.
Modernizacija i inova-cije u
odgoju i obrazovanju stavljaju svakog nastavnika u situaciju da
mora istupati kao
kreativac i pronalaza novog i uinkovitijeg naina rada kako bi
postigao što bo-lje rezultate, a uloga komunikacije je od velikog
znaaja. Za kvalitetnu komunikaciju u
nastavi, nastavnik treba voditi rauna da u sadrajima i metodama
bude prikladno
zastupljena emocionalno-društvena komponenta. Sve što nastavnik ini
tijekom in- terakcije s uenicima omoguava im da oni nešto saznaju o
njemu, a mnoge poruke
uenici tumae i kao odnos nastavnika prema njima. Kad je
komunikacija eša i
bogatija, uenici e to doivljavati kao panju i zanimanje za njih, a
kad je rijetka ili
izostaje, oni e nastavnika opaati nezainteresiranim i osjeat e se
zapostavljeno. Zasigurno jedan od naina poduavanja uenika
komunikacijskim vještinama jeste osobni primjer. Voenjem kvalitetne
komunikacije, kao jednog od naina poduava-
nja komunikacijskih vještina, uenici ue kako razjasniti nesporazume
i sukobe pa-
ljivim korištenjem govora. Kvalitetna komunikacija vrijedno je
sredstvo u izgradnji
zajednice i nerijetko sprjeava mogue poteškoe i barijere u graenju
pozitivnih
meuljudskih odnosa. U tablici br.2 prikazali smo rezultate procjene
ispitanika o poduavanju komunikacijskih vještina u izvoenju
nastave, gdje je na ljestvici mini-
malna navedena procjena nikad, a maksimalna procjena na ljestvici
uvijek.
335
S. Šejtani: Kvalitete komunikacije uenika i nastavnika tijekom
nastavnih i ...
Tablica 2.Poduavanje komunikacijskih vještina u izvoenju
nastave
Pokazatelji poduavanja komunikacijskih
Nastavnici prekidaju izlaganje uenika Od ostalih uenika nastavnici
trae da
slušaju govor drugog uenika Nastavnici obraaju pozornost dok uenik
govori Nastavnici svojom komunikacijom nastoje
zainteresirati sve uenike u odjelu Nastavnici s uenicima razvijaju
dobre odnose
Nastavnici potiu uenike na rasprave i diskusije
Nastavnici uvaavaju razliita mišljenja
U-uenici, N-nastavnici
Is p
it an
ic i
U N U N U N U N U N U N U N
N
590 315 590 315 590 315 590 315 590 315 590 315 590 315
M in
M ax
1 5
1 5
1 5
1 5
1 5
1 5
1 5
1 5
1 5
1 5
1 5
1 5
1 5
1 5
M ea
St a.
2,81 1,16
3,47 1,31
4,52 ,79
4,81 ,41
4,29 ,85
4,83 ,42
4,07 1,00
4,77 ,46
4,29 ,85
4,39 ,84
3,49 1,01
4,03 ,83
4,38 ,85
4,50 ,58
Rezultati deskriptivne statistike ukazuju da je kod uenika
(Me=4,52) najviše
pozitivnog stava, odnosno procjene o komuniciranju nastavnika,
odnosno podu-
avanju komunikacijskih vještina u izvoenju nastave u indikatoru
gdje nastavnik od uenika trai da slušaju izlaganje drugog uenika
dok govori. Slušanje je vaan
element uinkovite komunikacije. Cilj je istinskog slušanja
razumijevanje onoga što
nam sugovornik pokušava prenijeti. Dobar slušatelj posveuje panju
osjeajima go-
vornika i kontekstu u kome je nešto reeno. Kada se kod govornika
pojave zbunjuju-a
mjesta, dobar slušatelj postavlja pitanja kako bi mu sve bilo
jasno. Tišinu i stanke
treba tumaiti ispravno, jednom kao smetnju, a drugi put za
motiviranje sudionika u
komunikaciji (Brilhart, Galanes i Adams, 2001:54). Najveu srednju
vrijednost u pro-
cjenama nastavnika (Me= 4,83) uoavamo kod pokazatelja gdje
nastavnici smatraju da
oni obraaju panju na govor uenika i da time potiu i ostale uenike.
Ova dva pokazatelja povezana su, jer o osobnom primjeru nastavnika
u velikoj mjeri ovisi i
ponašanje uenika. Poduavanjem komunikacijskih vještina nastavnik
stvara uvjete da
uenik razvije društvene i komunikacijske kompetencije koje su
potrebne za us-
postavljanje odnosa i kvalitetnu komunikaciju s drugima uenicima i
nastavnicima. Voenjem kvalitetne komunikacije nastavnika s uenikom
kao jednog od naina po-
duavanja komunikacijskih vještina, uenici ue kako razjasniti
nesporazume i su-kobe
paljivim korištenjem govora. Dobiveni podaci ukazuju da uenici i
nastavnici ne
procjenjuju jednako ostvarenje razliitih aktivnosti koje imaju za
cilj poboljšanje
komunikacijskih vještina uenika. Najmanju srednju vrijednost
(M=2,81) u procjeni
336
Šk. vjesn. 67 (2018.), 2, 331-342
uenika dobio je pokazatelj nastavnici prekidaju izlaganje uenika.
Iako ovim po- kazateljem nismo uspjeli dobiti odgovor na pitanje
prekida li nastavnik uenika da bi mu ukazao na odreenu interakciju
ili povezanost s nastavnim gradivom, ipak smatramo, ako se eli
razvijati demokratska komunikacija, vano je da nastavnici dopuste
uenicima da završe svoje izlaganje, a tek nakon toga daju svoj
osvrt, ko- mentar ili sugestiju.
Dok 34,9% uenika smatra da nastavnici uvijek tijekom izvoenja
nastave ue- nike poduavaju komunikacijskim vještinama, taj se
postotak kod nastavnika udvo-struuje i iznosi 62,9%. Kod ostalih
procjena takoer moemo primijetiti razliku u procentualnom iznosu.
Male vrijednosti standardne devijacije kod uenika i kod na-stavnika
ukazuju na malu raspršenost, odnosno disperziju lanova numerikog
niza od aritmetike sredine iz ega slijedi dobra reprezentativnost
aritmetike sredine i kod uenika i nastavnika.
Postojanje statistiki znaajne razlike u procjena uenika i
nastavnika o poduava-
nju komunikacijskih vještina tijekom izvoenja nastave, izraunali
smo 2 testom. Do-
bivena vrijednost 2 iznosi 63,362 i vea je od graninih vrijednosti
na nivou 0,05 2=
11,1 i na nivou 0,01 2=15,1 za odgovarajui stupanj slobode (df=5),
što nas dovodi do zakljuka da postoji statistiki znaajna razlika u
procjenama uenika i nastavnika osnovne i srednje škole o vještinama
poduavanja komunikacije u izvoenju nastave.
Graf 1. Poduavanje komunikacijskih vještina u izvoenju
nastave
Kvalitetnom nastavniku nije dovoljno samo znanje koje posjeduje, ve
njegovo umi-
jee ponašanja i komunikacijske vještine uspostavljanja, ali i
odravanja meuljudskih
odnosa u uionici. Kad se nastavnik „stavi“ u poloaj uenika, više ga
moe razumjeti,
shvatiti njegove elje i potrebe, pa e budua komunikacija biti mnogo
uspješnija. Pozi-
tivne procjene nastavnika uistinu ohrabruju jer uspješni i
kvalitetni nastavnici iskazuju
empatiju prema uenicima te lakše organiziraju nastavni proces i
imaju dobru komuni-
kaciju sa njima u svrhu kvalitetne interakcije. Iako je bilo
vidljivo da uenici i nastavnici
337
S. Šejtani: Kvalitete komunikacije uenika i nastavnika tijekom
nastavnih i ... imaju pozitivan stav prema vještinama
komuniciranja, ipak je razlika u njihovim odgo-
vorima primjetna, što je u konanici bilo povezano i s vrijednošu 2
testa. U procesu
pomaganja uenicima da ue i vjebaju komunikacijske vještine, vrlo je
vano kreirati
ispravnu odgojno-obrazovnu strategiju koja e uenicima osigurati
mnoštvo prilika za
komunikaciju kroz smislene sadraje, igru, rad i razonodu. Smislena
i sustavno planirana
društvena interakcija i komunikacija u nastavnom procesu, jedan je
od najvanijih fakto-ra
optimalnog kognitivnog, odnosno cjelovitog razvoja svakog
uenika.
RAZVOJ KOMUNIKACIJSKIH VJEŠTINA UENIKA U IZVANNASTAVNIM
AKTIVNOSTIMA
Kvalitetno obrazovanje nastavniku postavlja zadatak da razvija
uenika u demo-
kratsku, kreativnu i stvaralaki usmjerenu mladu osobu s vlastitim
stavovima i per-
cepcijama, a sve to preko zadovoljenja osnovnih interakcijskih i
komunikacijskih veza.
Zasigurno izvannastavne aktivnosti mogu dati prostor za ostvarenje
ovog cilja. Na-
stavnici imaju veliku autonomiju u osmišljavanju programskih
sadraja izvannastavnih
aktivnosti, njihovoj pripremi i realizaciji. Razvijanje
komunikacijskih vještina moe po-
luiti vrlo dobre rezultate kroz debate, rasprave, usmjerene
radionice, a sve to upravo
tijekom izvoenja izvannastavnih aktivnosti. Kako bi nastavnik
prilagodio komunika-
cijsko poduavanje uenicima, on s njima mora komunicirati na naelima
meusob-
nog uvaavanja i empatije. Samo takva komunikacija otvara put
uspješnoj i slobodnoj
komunikaciji, što izvoenje izvannastavnih aktivnosti ini
kvalitetnijim i uinkovitijim. U tablici br. 3 prikazani su
rezultati procjena uenika i nastavnika gdje je minimalna
procjena 1 (nikad), a maksimalna 5 (uvijek) oznaava prisutnost
pokazatelja.
Tablica 3. Poduavanje komunikacijskih vještina u izvoenju
izvannastavnih aktivnosti
Pokazatelji poduavanja kom. vještina u izvoenju izvannastavnih
aktivnosti
Nastavnici organiziraju razliite aktivnosti kako bi uenici uili i
vjebali vještine interpersonalne komunikacije Nastavnici rade na
razvoju vještina interpersonalne
komunikacije u izvannastavnim aktivnostima Stvaraju i potiu i
dvosmjernu komunikaciju u izvannastavnim aktivnostima
Nastavnici uenike ohrabruju da postavljaju pitanja Nastavnici ne
osiguravaju uvjete za otvorenu komunikaciju prilikom izvoenja
izvannastavnih aktivnosti
2= 129,44 p 0,05 df=5 Legenda:
U-uenici, N-nastavnici
Is p
it an
ic i
U N
590 315 590 315 590 315 590 315 590 315
M in
M ax
M ea
Šk. vjesn. 67 (2018.), 2, 331-342
Temeljem prikazanih rezultata vidljivo je da veina uenika (Me=3,47)
smatra da
nastavnici tijekom izvoenja izvannastavnih aktivnosti rade na
razvoju vještina in- terpersonalne komunikacije. Interpersonalna
komunikacija jedan je od osnovnih in-
strumenata razvoja našeg identiteta. Da bi se omoguio i osigurao
razvoj uenikovog
identiteta u odgojno-obrazovnom procesu, neophodan uvjet jest
odreena kvaliteta
interpersonalne komunikacije unutar škole. Ispitanici su
procijenili da nastavnici ti-
jekom izvoenja izvannastavnih aktivnosti podstiu dvosmjernu
komunikaciju (na- stavnici Me=4,44; uenici Me=4,52). U dvosmjernoj
komunikaciji uenici mogu po-
stavljati pitanja i na taj nain kroz razgovor obavještavaju
nastavnika jesu li i u kojoj mjeri primili poslanu poruku, tj.
usvojili odreeni nastavni ili izvannastavni sadraj. Interpersonalna
komunikacija jedan je od osnovnih instrumenata razvoja našeg iden-
titeta. Uenik mora nauiti u razgovoru s nastavnikom primati, ali i
davati informacije,
naravno u kontekstu meusobnog povjerenja i poštovanja. U
dvosmjernoj komunika- ciji sugovornici meusobno reagiraju i
uzajamno utjeu jedan na drugoga. Jedan i dru-
gi razgovaraju te se i jedan i drugi mijenjaju. Iz takvog razgovora
svi sugovornici izlaze
drugaiji. Na poetku i na kraju razgovora oni više nisu isti. To je
razgovor u kojem se sluša, razmišlja i govori. U izvoenju
izvannastavnih aktivnosti ova komunikacija odvija
se kroz razgovor nastavnika s uenicima, meusobnu interakciju i
raspravu. Izvannastavne aktivnosti nije mogue ostvariti bez
komunikacije, a njena svrha je
usmjeriti aktivnosti uenika u svrhu osobne dobrobiti i dobrobiti
škole. Dobiveni po-
daci ukazuju da nastavnici tijekom izvoenja izvannastavnih
aktivnosti rade na razvoju
komunikacijskih vještina (M=4,44). Kvalitetna komunikacija u
izvoenju izvannastav-
nih aktivnosti podrazumijeva da sudionici posjeduju komunikacijske
vještine kao što
su: slušanje, postavljanje pitanja, empatija, poznavanje situacije,
ukljuenost, uprav-
ljanje, interakcija i fleksibilno ponašanje. Upravo izvannastavne
aktivnosti idealna su
prilika za vjebanje komunikacijskih vještina zbog fleksibilnosti
nastavnih sadraja.
Graf 2. Poduavanje komunikacijskih vještina u izvoenju
izvannastavnih aktivnosti
Ravnopravan i partnerski odnos izmeu sudionika u komunikaciji jest
onaj koji najviše doprinosi kvaliteti razmjene, a ogleda se u
meusobnom poštovanju i pri-
339
S. Šejtani: Kvalitete komunikacije uenika i nastavnika tijekom
nastavnih i ...
hvaanju. Naini na koji to nastavnici rade odreuju hoe li e doi do
povezivanja s
uenicima ili e doi do prekida komunikacije. Dobiveni podaci ukazuju
da uenici i nastavnici imaju slinu procjenu o tome da tijekom
izvoenja izvannastavnih aktiv-
nosti nastavnici vjebaju razvoj komunikacijskih vještina. Meutim,
vizualno se da primijetiti da se postotak slaganja u procjeni izmeu
ispitanika znatno razlikuje. Od
ukupnog broja uenika obuhvaenih istraivanjem (N 590), njih 22,3%
izjasnilo se da nastavnici uvijek s njima u izvannastavnim
aktivnostima vjebaju razvoj komuni-
kacijskih vještina. Taj postotak se više nego udvostruio po istom
pitanju procjene nastavnika i on iznosi 50,1 % (procjena uvijek).
Posebno je zanimljiva i procjena po-
nekad za koju se opredijelilo 7,9 % nastavnika, a 28,2 % uenika.
Budui da su vrijed- nost standardne devijacije male, to ukazuje na
malu raspršenost, odnosno disper-ziju
lanova numerikog niza od aritmetike sredine iz ega slijedi dobra
reprezen- tativnost aritmetike sredine. Vještina komuniciranja
jedan je od kljunih aspekata
razvoja svakog pojedinca. Bez razvijenih komunikacijskih vještina
teško moemo na kvalitetan nain ostvariti zadatke koje pred nas
stavlja rad u izvannastavnim aktiv-
nostima. Stoga je na nastavnicima obaveza i odgovornost da kod
uenika razvijaju komunikacijske vještine, a to se postie izmeu
ostalog i osobnim primjerom.
Izraunata vrijednost 2 iznosi 129,44 vea je od graninih vrijednosti
na nivou 0,05 2=11,1 i na nivou 0,01 2=15,1 za odgovarajui stupanj
slobode (df=5), što ukazuje na zakljuak da postoji statistiki
znaajna razlika u procjenama uenika i nastavnika osnovne i srednje
škole o vještinama poduavanja komunikacije u izvo- enju
izvannastavnih aktivnosti.
Izvannastavne aktivnosti uenika vaan su segment ivota i rada u
školi. U njima je mogue prepoznati individualne sklonosti djeteta
mnogo više nego tijekom izvoenja
nastavnog procesa. Dijete nas svojim demokratskim izborom za
odreene sadraje usmjerava na podruje svoga zanimanja i djelovanja.
Upravo taj aspekt moe pomoi
nastavnicima kako bi izvannastavne aktivnosti iskoristili na
najbolji mogui nain. Komunikacijske vještine su veoma vane u
meuljudskim odnosima jer pogreš-
nom komunikacijom moemo napraviti brojne nesporazume i probleme.
Kvalitetno osmišljene komunikacijske vještine kod svakog uenika
mogu znaajno poveati nje-gov uspjeh u odgojno-obrazovnom
procesu.
ZAKLJUAK
Kvalitetna komunikacija vrijedno je sredstvo u izgradnji zajednice
i nerijetko sprjeava mogue poteškoe i granice u graenju pozitivnih
meuljudskih odnosa. Poduavanje uenika komunikacijskim vještinama u
nastavnom procesu poveava vjerojatnost da e ih uenik primijeniti u
odreenim situacijama.
Nakon izvršene analize u procjenama uenika i nastavnika o tome
poduavaju li
nastavnici u nastavnom procesu i izvannastavnim aktivnostima uenike
komunika-
cijskim vještinama, što su bili zadaci istraivanja, moe se
zakljuiti da je poduava-nje
uenika komunikacijskim vještinama prisutno u izvoenju nastave i
izvannastav-nih
aktivnosti. Ovaj stav potvrdili su i uenici i nastavnici. Meutim,
vidljivo je bilo
postojanje razlike u njihovim procjenama. Dok su uenici bili
priblino suzdrani od 340
Šk. vjesn. 67 (2018.), 2, 331-342
izrazito pozitivnog stava o prisutnosti komunikacijskih vjebi u
izvoenju nastave i izvannastavnih aktivnosti, nastavnici su na
veinu procjena imali izrazito pozitivan stav „uvijek“. Tako su za
nastavu procijenili da preko 60,0% njih uvijek poduava uenike
komunikacijskim vještinama u izvoenju nastave, a u izvannastavnim
ak-tivnostima njih preko 50,0%. Postotak kod uenika bio je znatno
manji, oko 34,0 % uenika izjasnilo se da u nastavi imaju vjebe
komunikacije, a oko 22,0% u izvoe-nju izvannastavnih aktivnosti.
Kako bismo ipak u potpunosti bili sigurni ima li sta-tistiki
znaajne razlike u procjeni uenika i nastavnika, pristupili smo
izraunavanju 2 testa
koji je, i u sluaju izvoenja nastavnih aktivnosti (2=63,362) i u
izvoenju
izvannastavnih aktivnosti (2=129,44), bio ve od graninih
vrijednosti na nivou 0,05
2= 11,1 i na nivou 0,01 2=15,1 za odgovarajui stupanj slobode
(df=5), što navodi na zakljuak da se moe odbaciti hipoteza koja je
glasila „Pretpostavljamo da ne postoje statistiki znaajne razlike u
procjenama meu uenicima i nastavnicima o poduavanju vještina
komunikacije u nastavnim i izvannastavnim aktivnostima“.
Iako se još sustavno ne posveuje dovoljna panja vjebama
komuniciranja u nastavi i izvannastavnim aktivnostima, uraeni su
veliki iskoraci ka tome. Kvalitetna komunikacija nije uroena nego
se, kao i svaka druga vještina, stjee svjesnim i ue-stalim
primjenjivanjem nauenog.
Kvalitetno pripremljene i struno osmišljene izvannastavne
aktivnosti pospješuju
komunikacijske vještine uenika bez obzira je li uenik izabrao
glumu, ples, ekologiju,
sport ili bilo koju drugu izvannastavnu aktivnost. Ono što je vano
jest da se na ovim
aktivnostima uenici ue na ispravan nain komunicirati. Za izvoenje
izvannastavnih
aktivnosti vrlo je vana dvosmjerna komunikacija koja omoguuje
pruanje povratne
informacije izmeu uenika i nastavnika, uenici imaju mogunosti
sudjelovanja u ra-
spravama, što kvalitetu komuniciranja podie na višu razinu. Takoer
je veoma vano
da tijekom izvoenja izvannastavnih aktivnosti nastavnici intenzivno
rade na razvoju
komunikacijskih vještina. Komunikacijske vještine nisu nešto s im
se ljudi raaju, nisu
dane, one su zadane, mogu se razvijati i poboljšati. One
podrazumijevaju znanje,
osobine i navike, a uenjem i vjebanjem se grade, razvijaju i
unapreuju.
341
S. Šejtani: Kvalitete komunikacije uenika i nastavnika tijekom
nastavnih i ...
LITERATURA
1. Bratani, M. (1993). Mikropedagogija. Zagreb:Školska knjiga 2.
Brilhart, J.K., Galanes, G.J., Adams, K. (2001). Effective group
discussion: Theory
and practice. New York, itd: McGraw-Hill 3. Civikly-Powel, J.M.
1999. Can we teach without communicating? New
Directions for Teaching and Learning, 80, Winter: 61-67. 4.
Darling, N., Caldwell, LL., Smith, R. (2005). Participation in
school-based
extracurricular activities and adolescent adjustment [Electronic
version]. Journal of Leisure Research. 2005; 37:51-77
5. Farrell, T. S. (2009). Talking, listening, and teaching:A guide
to classroom communication. Canada: Corwin
6. Kabita, D. (2014). Need of Effective Communication Skills in
Teaching Science in Classroom Situation. Inter. J. Edu. Res.
Technol. 5 [3] 2014; 40-42.DOI: 10.15515/ ijert.
0976-4089.5.3.4042
7. Katz, L.G., MeClellan, D.E. (2005). Poticanje razvoja djeije
socijalne kompetencije. Zagreb: Educa.
8. Kazi, E. H., Abdul Razak, A. Z. i Mosa, F. Z. (2012). Excellent
teachers and their job satisfactions: An Analysis at Malaysia’s
Standpoint. International Journal of Academic Research in
Progressive Education and Development October 2012, 1(4),
1-16
9. Khan, A., Khav, S., Zia-Ul-Islam,Khan, M. (2017). Communication
Skills of a Teacher and Its Role in the Development of the
Students’ Academic Success. Journal of Education and Practice.
Vol.8, No.1, 2017. 18-21
10. Kogut, G. i Silver, R. E. (2009). Teacher Talk, Pedagogical
Talk and Classroom Activities. Proceedings of the Redesigning
Pedagogy Conference, Singapore, June, 2009
11. McCarthy, M.R. and R. Carter (2001). Ten Criteria for a Spoken
Grammar in E. Hinkel and S. Fotos (eds). New Perspectives on
Grammar Teaching in Second Language Classrooms. Mahwah, NJ:Lawrence
Erlbaum Associates.
12. McPheat, S. (2010). Effective Communication Skills. MTD
Training & Ventus Publishing ApS
13. Polk, J. A. 2006. Traits of effective teachers. Arts Education
Policy Review, 107(4): 23-29. 14. Saunders, S. i Mill, M.A. (1999).
The knowledge of communication skills of
secondary graduate student teachers and their understanding of the
relationship between communication skills and teaching. NZARE /
AARE Conference Paper – Melbourne, Conference Paper Number
MIL99660.
15. Sng Bee Bee. (2012).The Impact of Teachers’ Communication
Skills on Teaching: Reflections of Pre-service Teachers on their
Communication Strengths and Weaknesses.Humanising language
teaching.
16. Vilotijevi, M. (2001). Didaktika I. Sarajevo:BH MOST.
342