LANCANI PRIJENOS-UVOD-2013.pdf

8/17/2019 LANCANI PRIJENOS-UVOD-2013.pdf

1/19

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU

ELEMENTI KONSTRUKCIJA II

Sveučilišni preddiplomski studij

LANAČNI PRIJENOS SNAGE I GIBANJA

Prof.dr.sc. Željko Ivandić

Nositelji kolegija:prof.dr.sc. M. Kljajin, prof.dr.sc. Ž. Ivandić

Slavonski Brod, 13.5.2013.


2/19

Lančani prijenos, slično remenskom prijenosu sa zupčastim remenom, prijenossnage vrši pomoću veze oblikom.

Crteži valjkastog lančanog prijenosa Leonarda da Vincia

Najstarija primjena

lančanog prijenosa je

zabilježena u starojGrčkoj, a koristio ga jestarogrčki inženjer Filoniz Bizanta (3. stoljeće pr.Kr.) kod jedne vrste

samostrijela, koji se

nazivao polibolos. Dvalanca su bila spojena na

vitlo i automatski su

napinjali nit samostrijela

nakon pucanja. Ipak,

prvi koji je osmislio

lančani prijenos sličan današnjem je bioLeonardo da Vinci.

http://hr.wikipedia.org/wiki/Remenski_prijenoshttp://hr.wikipedia.org/wiki/Snagahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Stara_Gr%C4%8Dkahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Stara_Gr%C4%8Dkahttp://hr.wikipedia.org/wiki/In%C5%BEenjerhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Vitlohttp://hr.wikipedia.org/wiki/Leonardo_da_Vincihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Leonardo_da_Vincihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Leonardo_da_Vincihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Leonardo_da_Vincihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Leonardo_da_Vincihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Leonardo_da_Vincihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Vitlohttp://hr.wikipedia.org/wiki/In%C5%BEenjerhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Stara_Gr%C4%8Dkahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Stara_Gr%C4%8Dkahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Stara_Gr%C4%8Dkahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Snagahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Remenski_prijenos


3/19

Lančani prijenos se upotrebljava tamo gdje je remenski prijenos nemoguć zbogloših prostornih i prijenosnih prilika ili razmaka osi vratila. Lančani prijenosi smanjim obuhvatnim kutom i manjim razmakom osi mogu prenositi znatno veće

sile nego remenski prijenos. Općenito im nije potrebno nikakvo predzatezanje, teprema tome manje opterećuju vratila. Lančani prijenosi međutim ne radeelastično i potrebno im je bolje održavanje, jer se moraju podmazivati, a često ihtreba zaštititi protiv utjecaja prašine. Lanci i lančanici su znatno skuplji od remenai remenice. Dobri su u gradnji transportnih uređaja, u industriji motornih vozila, zabicikle i kod poljoprivrednih strojeva.

Vučni ogranak lančanog prijenosa treba da bude po mogućnosti na gornjoj strani.Kosi položaj prijenosnika je povoljan, dok je okomiti položaj nepovoljan zbogloših zahvata na donjoj lančanici (provjes lanca). Zbog toga su kod vertikalnihlančanih prijenosnika potrebni zatezni lančanici. Okomiti položaj vratila treba pomogućnosti izbjegavati, jer lančane spojnice taru po čeonoj strani lančanika i takose brzo troše. Budući da se i lanci plastično deformiraju, treba predvidjetimogućnost naknadnog zatezanja, npr. zatezne lančanike ili zatezna vratila. Kaogranica dopuštenog provjesa uzima se oko 2% razmaka vratila. Lanci su izloženi vibracijama, naročito u pogonu s udarima i kod motora s unutarnjim izgaranjem,

što izaziva nemiran rad. Zbog toga su često potrebni prigušivači titranja.

http://hr.wikipedia.org/wiki/Vratilohttp://hr.wikipedia.org/wiki/Silahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Lanachttp://hr.wikipedia.org/wiki/Motorno_vozilohttp://hr.wikipedia.org/wiki/Biciklhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Strojevihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Vibracijehttp://hr.wikipedia.org/wiki/Motor_s_unutarnjim_izgaranjemhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Motor_s_unutarnjim_izgaranjemhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Motor_s_unutarnjim_izgaranjemhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Motor_s_unutarnjim_izgaranjemhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Motor_s_unutarnjim_izgaranjemhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Motor_s_unutarnjim_izgaranjemhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Motor_s_unutarnjim_izgaranjemhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Motor_s_unutarnjim_izgaranjemhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Vibracijehttp://hr.wikipedia.org/wiki/Strojevihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Biciklhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Motorno_vozilohttp://hr.wikipedia.org/wiki/Motorno_vozilohttp://hr.wikipedia.org/wiki/Motorno_vozilohttp://hr.wikipedia.org/wiki/Lanachttp://hr.wikipedia.org/wiki/Silahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Vratilo


4/19

Kao pogonski lanci upotrebljavaju se, zavisno od opterećenja i obodnebrzine, razne vrste zglobnih lanaca, dok člankasti lanci dolaze uobzir samo za dizanje tereta. Od zglobnih lanaca najčešći su:

1. Lanci s čeličnim svornjacima (DIN 654), rađeni od temper-lijeva, s korakom od

32 do 150 mm, za vlačne sile od 1 500 do 12 000 N. Upotrebljavaju se kodpoljoprivrednih strojeva i transportnih uređaja;2. Rastavljivi zglobni lanci (DIN 686) rađeni od temper-lijeva, s korakom od 22 do148 mm, za vlačne sile od 300 do 3 200 N. Ovi lanci se upotrebljavaju isto kodpoljoprivrednih strojeva i transportnih uređaja;3. Gallov lanac (DIN 8150 i 8151). Spojnice (lamele) su okretljivo smještene nasvornjacima. Uska površina nalijeganja spojnice na svornjak omogućuje brzine samo do 0,5 m/s. Izrađuje se i sa više spojnica za dizala i dizalice;4. Valjkasti lanci (DIN 8187) kod kojih su unutarnje spojnice naprešane na tuljke,okretljivo uložene na svornjake. Svornjaci su uprešani u vanjske spojnice, a krajeviraskovani. Time se dobiva zglob tuljak/svornjak (zglobni tuljak). Takvi zglobni tuljci

imaju na sebi još kaljene valjke. Lanci s valjcima pogodni su gotovo za sve vrstepogona, pa se zato najviže i upotrebljavaju. Neosjetljivi su prema vanjskimutjecajima. Jednoredni valjkasti lanci nazivaju se simpleks, dvoredni dupleks, a

troredni tripleks. Mogu se spajati tako da tvore četveroredne, petoredne i višeredne valjkaste lance. U DIN 8181 standardizirani su valjkasti lanci s dugim člancima zavelike razmake osi, a u DIN 8188, dati su valjkasti lanci u inčima (američka izvedba);

http://hr.wikipedia.org/wiki/Svornjakhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Brzinahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Metarhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Sekundahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Dizalohttp://hr.wikipedia.org/wiki/Dizalicahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Valjakhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Standardhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Standardhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Valjakhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Dizalicahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Dizalohttp://hr.wikipedia.org/wiki/Sekundahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Metarhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Brzinahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Svornjak


5/19

5. Lanci s tuljkom (DIN 73232) su u stvari valjkasti lanci, ali bez vanjskih valjaka.

Zbog toga su lakši od lanaca s valjcima i manje podložni utjecaju centrifugalne sile,tako da mogu raditi s većom brzinom. Pretežno se upotrebljavaju za motorna vozila.Zbog održavanja i trošenja u prihvatljivim granicama, potrebna im je točna i brižljiva

obrada lančanika. Osjetljiviji su prema vanjskim utjecajima (prašina i nečistoća) odvaljkastih lanaca. U novijim konstrukcijama se ne upotrebljavaju, već se zamjenjujuvaljkastim lancima;

6. Rotary-lanci (DIN 8182) imaju zakrivljene spojnice, pa se mogu upotrebljavati s

proizvoljnim brojem članaka. Zbog zakrivljenosti spojnica ovi su lanci veomaelastični, tako da mogu primati bolje udarna opterećenja; 7. Zupčasti lanci (DIN 8190) sa spojnicama u obliku dva trokutasta zuba. Vanjskinosivi bokovi zubi zatvaraju međusobno kut od 60º. Zbog povećanja otpornosti natrošenje, u spojnicama se nalaze kaljeni zglobni tuljci. Da ne bi došlo do bočnogpomicanja zupčastih lanaca, ugrađuju se dodatno vodeće, nenazubljene spojnice(jedna srednja ili dvije vanjske), koje zahvataju u prstenaste utore lančanika. Zupčasti

lanci pogodni su za vrlo velike brzine i rade gotovo bešumno (upravljački lanac kodmotora s unutarnjim izgaranjem). Skuplji su od svih dosad opisanih lanaca. Zanajveće zahtjeve u pogledu otpornosti na trošenje, izrađuju se zupčasti lanci svaljnim zglobovima (bez kliznog gibanja u zglobu!). U uljnoj kupki moguće su brzinelanaca do 30 m/s.


6/19

8. Specijalni lanci (lanci s tuljkom prema DIN 8164) namijenjeni su naročitogrubim vanjskim pogonima. Transportni lanci s tuljkom prema DIN 8165, 8166,

8184 i 8185 upotrebljavaju se za transportne trake, transportne trase, kružnadizala, dizala s upornicom, pokretne stube i slično. Nadalje, postoje višestruki lancis tuljcima prema DIN 8171 za transportne uređaje, lanci za člankaste konvejereDIN 8175, lanci za lančaste trase DIN 8176 i lanci za stružne konvejere DIN 8177.

Pogonski lanci, osim onih od temper-lijeva, izrađuju se od čelika za cementiranje ili

čelika za poboljšanje. Trošenje u zglobovima lanca prouzročuje trajnu deformaciju,koja se stalno povećava, a smije da iznosi do 3%.

Lančani prijenos kod bicikla Dijelovi valjkastog lanca

http://hr.wikipedia.org/wiki/%C4%8Celikhttp://hr.wikipedia.org/wiki/%C4%8Celik


7/19

Lanci za člankaste konvejere Lančani prijenos iz 1912.

Valjkaste lance i lance s tuljkom može se prikazati kao svornjake nanizane na uže,koji postepeno ulaze u uzubine lančanika. Uzubine moraju biti tako oblikovane dapri dizanju pruženog lanca mogu svornjaci nesmetano izlaziti iz uzubina. Da bi seizjednačile tolerancije i trenje deformacije lanca, potrebno je veliko zaobljenjekorijena zuba i velik bočni kut, koji ipak ne smije biti prevelik, da se svornjaci lancane bi penjali na bok zuba. Oblik zuba je prema DIN 8196.


8/19

PODMAZIVANJE:Veću trajnost pogonskih lanaca pri većoj brzini, može se postićidobrom zaštitom od prašine i brižljivim podmazivanjem. U tom slučaju može seračunati s većim učešćem tekućeg trenja umjesto mješovitog. Povoljna pogonska

temperatura lanca je 70 ºC, a za uljnu kupku ili optočno ulje 60 ºC. Ako se tetemperature prekorače, mora se predvidjeti hlađenje ili upotreba maziva otpornogna zagrijavanje (motorno ulje s dodatkom grafita ili molibdendisulfida).

Ulja za podmazivanje moraju na pogonskoj temperaturi pri podmazivanju u uljnoj

kupci ili pri optočnom tlačnom podmazivanju imati viskoznost 20 do 50 cSt, pripodmazivanju kapanjem 40 do 80 cSt, te pri ručnom podmazivanju 80 do 120 cSt

(u ovom slučaju može se podmazivati i teškim uljima ili tekućom mašću).Izvanredan utjecaj na podmazivanje ima stanje maziva. Zanemarivanje dobne

izmjene ulja ili zaboravljanje na potrebu naknadnog podmazivanja, može dovestido onečišćenja maziva ili čak do suhog trenja, a time do većeg trošenja zglobovalanca.

Pri podmazivanju kapanjem ulja na unutarnju stranu traka lanca dolazi oko 4 do 14

kapi na minutu. Pri tome treba paziti da ulje može prodrijeti do zglobova, a da neulazi na krivom mjestu, odakle otječe bez koristi. Pri podmazivanju u uljnoj kupcidonja traka uranja se u ulje do polovine širine spojnice. Dobri rezultati dobivaju seako se ugradi kolut za prskanje ulja, koji stvara uljnu maglu. Uljne čestice talože sena lanac i na okapnice, odakle sakupljeno ulje ponovo kaplje na lanac. Pri tome

može donja traka lanca još dodatno uranjati u uljnu kupku. Pri optočnom tlačnompodmazivanju ubrizgava se ulje na unutarnju stranu povratne trake.


9/19

Raspored i položaj lančanih prijenosa:


10/19

Raspored i položaj lančanih prijenosa:


11/19


12/19


13/19


14/19


15/19


16/19


17/19


18/19


19/19

HVALA NA PAŽNJI

Documents

LANCANI PRIJENOS-UVOD-2013.pdf