Liderstvo i Men. u Socijalnom Sektoru

8/12/2019 Liderstvo i Men. u Socijalnom Sektoru

1/41

1

AUTOPOETINI SUSTAVI?

Autopoetini sustavi su sustavi koji se odnose na sebe same. Za njih je znakovito da

su autonomni, to znai da sve promjene koje nastaju tijekom strukturnoga ili

socijalnogpovezivanja s okruenjem podreuju odravanju vlastitih organizacije.

Sustavi koji mogu odravati zatvorenost pod uvjetima otvorenosti i otvorenost pod

uvjetima zatvorenosti su autopoetini sustavi.(Brino planirane i ciljno usmjerene

organizacije su prolost. Zamjenjuju ih spontane, globalno usmjerene

samoreferentne autopoetine organizacije.)

TREA DIMENZIJA ORGANIZACIJE?Trea dimenzija organizacije je neprestano stvaralako unitavanje postojee

vertikalne i horizontalne dimenzije organizacije i njihovo obnavljanje na kvalitetno

vioj razini, koja predstavlja slobodni protok ideja i znanja u organizaciji. Vjerojatno

je postojala u neformalnim oblicima, ali nije bila sadrana u odgovornosti ovjeka za

vlastiti rad. U posljednje vrijeme postaje integralni oblik organizacije koja ui.

Odgovor je na nove spoznaje o organizaciji, koja se temelji na autopoetinimnaelima i svojevrstan je odgovor na izazove sve kompleksnijeg okruenja.

JEDNOSTAVNOST I KOMPLEKSNOST SUSTAVA?

Kompleksan sustav je sustav u kojemu prevladava kompleksnost detalja

(funkcionalna komplesnost). On ima dinaminu kompleksnost iji su sadraj

kompleksne i dinamine veze i stanja izmeu dijelova sustava.

Sustav sastavljen od malog broja razliitih dijelova je sustav s malom kompleksnou

detalja; ali to ne znai da nije dinamino kompleksan.

Sustav je dinamino kompleksan kada vie nije mogue neposredno povezivanje

svakog pojedinog dijela sustava s njegovim svakim drugim dijelom.

Manji broj dijelova u nekom sustavu ne znai istodobno da je njegovo djelovanje

jednostavno.


2/41

2

Kompleksni sustav ima veliki broj dijelova ili podsustava, od kojih se svaki za sebe

nalazi u vlastitome stanju djelovanja, a koje se mijenja u odnosu prema drugim

podsustavima.

U kompleksnom sustavu povratak u stanje u kojemu smo ga poeli prouavati nijevie mogue.

MREA PODSUSTAVA I SUSTAVA.

Kompleksan sustav nalazi se u velikom broju razliitih veza koje mu osiguravaju

stabilno djelovanje. Ima i vei broj usporednih podsustava i nad njima rasprenu

kontrolu. Meu podsustavima neprestano se izmjenjuju procesi natjecanja i suradnje.Sustav pokuava selekcionirati veze meu podsustavima i veze s okruenjem. I

podsustavi se mijenjaju, ali samo onoliko koliko je potrebno da se njihov identitet

odri u vremenu i prostoru.

Razliite povezanosti kao i njihova raznolikost poveavaju mogunost preivljavanja

sustava.

VREMENSKI I PROSTORNI OTKLON SUSTAVA

U vrlo sloenim socijalnim sustavima postoje pozitivne i negativne veze koje

podupiru ili razdiru njegovu ravnoteu. Pozitivna veza je ona koja potie rast, a

negativna je ona koja ga koi. Meu njima esto dolazi do vretmenskog otklona koji

moe trajati i due vremensko razdoblje. Zanemarivanje ove osobine moe gurnuti

sustav u kaotino stanje. Vremenski otklon u sustavu moemo skratiti, ali ga je

znaajnije uoiti, razumjeti i o njemu voditi rauna u svojim oekivanjima. Ako ne

vodimo rauna o vremenskom i prostornom otklonu, ne moemo razumjeti njegova

budua djelovanja.

Svi podsustavi u socijalnom sustavu imaju neispunjene prostorne i vremenske

mogunosti djelovanja.

MEHANICISTIKA PARADIGMA


3/41


4/41

4

NEFORMALNI SEKTOR

Neformalni sektor ine zatita u lokalnoj zajednici, zatita u obitelji, susjedska i

prijateljska pomo. Zatitu moemo podijeliti na: osobnu, u kuanstvu, povremenu isocijalnu potporu. Zatitu u lokalnoj zajednici osiguravaju neprofesionalci i dostupna

je svim lanovima lokalne zajednice. Oni koji osiguravaju odreene usluge imaju od

toga neku koristoekuju neku nadoknadu. Rije je o odnosima reciprociteta. Zatita

je u lokalnoj zajednici esto stvaralaki, spontani oblik zatite. Neformalni sektor ne

moe nadomjestiti dravni, jer nema ni sredstava niti znanja za osiguranje usluga

najugroenijim i najstigmatiziranijim skupinama, baremne u postojeem ustrojusocijalne drave. Neformanlni sektor previe zadire u privatni ivot ljudi, ali ipak

njegova je prednost u poveanju izbora razliitih mogunosti.

CIVILNO DRUTVO

Demokratska drutva karakterizira supostojanje triju sektora: javnoga (drava),

privatnog (trite) i graanskog (civilno drutvo). Najkrae reeno, civilno drutvojesugraanikoji se aktivno i slobodno upliu u sve sfere drutvenog djelovanja.

Detaljnija istraivanja dovode do daljnjeg razvoja ovog pojma, ali svojevremeno i do

preuveliavanja njegove uloge kao kljunog faktora u rjeavanju aktualnih drutvenih

zavrzlama. Nadalje, na institut civilnog drutva gledalo se kao na pomodarstvo

graana, utopijsku ideju pojedinih demokracija, lijek za previe zatitniki

raspoloenu dravu i slino. Od kraja1980-ih naovamo u definiranju ovog pojma

naglaava se sloboda udruivanja, samoorganizacija slobodnih graana, socijalni

kapital i socijalna povezanost. Pokuaj da se civilnost izjednai smoralnou,

potenjem, potivanjem, su odbaene kao neumjesne, a civilnim se vrlinama

smatra aktivno i odgovorno graanstvo. Organizacije civilnog drutva nazivaju se

dobrovoljnim, neovisnim, neprofitnim, nevladinim ili treim sektorom. I svaki od tih

naziva istie jedan aspekt tih organizacija. U svijetu se govori o NGO

(nongovernmental) sektoru, no u tom kontekstu valja naglasiti da kada govorimo o
http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Gra%C4%91ani_(pravo)&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Gra%C4%91ani_(pravo)&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Gra%C4%91ani_(pravo)&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/1980-ihhttp://hr.wikipedia.org/wiki/1980-ihhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Kapitalhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Moralhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Moralhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Moralhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Kapitalhttp://hr.wikipedia.org/wiki/1980-ihhttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Gra%C4%91ani_(pravo)&action=edit&redlink=1


5/41

5

nevladinom sektoru ne govorimo o apsolutnoj nepovezanosti vlade i ovih

organizacija jer vlada ulae sredstva u rad neprofitnog sektora, no to ne utjee na

aktivnosti same organizacije. Organizacije civilnog drutva zapravo surauju s

vladom i u idealnim uvjetima postiu da ona odgovorno ispunjava svoja obeanja.Institucije civilnog drutva pronalazimo u demokratskim zemljama utemeljenim na

vladavini prava, s razvijenim trinim gospodarstvom. Ponekad se na civilno drutvo

gleda kao na opoziciju aktualnoj vlasti i funkcija watch doga(psa uvara) se u

javnosti percipira kao negativna, no evidentno je da civilno drutvo igra vanu ulogu

osobito u zemljama mlade demokracije. Organizacije civilnog drutva usko se vezuju

uz modernu socijalnu dravu. Kad govorimo o socijalnoj dravi, mislimo na dravukoja svojim aktivnostima djeluje u smjeru osiguravanja socijalnog minimuma svim

svojim graanima, kao i pruanja drugih vrsta pomoi onima koji si je ne mogu

omoguiti sami. S obzirom da dobar dio programa socijalne drave poiva na

inicijativama upravo organizacija civilnog drutva, njihova vanost za funkcioniranje

drave je neumitna. Jedno od vanih naela na kojima se temelje suvremena drutva

je naelo supsidijarnosti koje vezujemo uz civilno drutvo na sljedei nain. Naelosupsidijarnosti, u svojoj osnovi, znai da se aktualni problemi trebaju rjeavati tamo

gdje nastaju, na najnioj razini, a tek ako ta nia socijalna jedinica nije u mogunosti

sa svojim resursima rijeiti problem, onda se obraa veoj distanci. Dakle, ta neka

osnovna jedinica bio bi pojedinac. On se pak u rjeavanju svojih problema referira na

svoju uu socijalnu okolicu, no najefikasniji nain za postizanje napora je kroz

udruivanje s drugim graanima slinih ili istih interesa. I tako dolazimo do pojma

civilnog drutva ili civilne participacije u javnim aktivnostima koje razdvajamo od

politike participacije koja pak podrazumijeva lanstvo u politikim strankama. Dva

osnovna organizacijska oblika civilnog drutva su zaklade i udruge. Postojanje

zaklada poznato je jo od najranijih vremena. Najkrae reeno, to su organizacije bez

vlasnika ija sredstva su namijenjena ispunjavanju javne svrhe. Zaklade se razlikuju

po razliitim kriterijima, da li su javne ili privatne, prema namjeni, postoje obiteljske

icrkvene zaklade, potom se razlikuju po nainu financiranja, svojim programima itd.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Crkvahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Crkva


6/41

6

Vezano uz zaklade, u novije vrijeme razvija se pojam corporate citizenshipkoji

naglaava da su i korporacije obvezne svojim mjerama djelovati u smjeru poboljanja

kvalitete ivota na podruju na kojem su smjetene. Jo jedan od novih oblika

zakladnitva su i zaklade lokalnih zajednica (community foundation) ije djelovanjeje usmjereno na poboljanje kvalitete ivota u odreenoj lokalnoj zajednici i najbolji

je nain da se osigura potovanje naela supsidijarnosti. U suvremenom drutvu

utemeljen je i institut drutvene odgovornosti gospodarstva (Corporate Social

Responsibility) kao jo jedan od oblika potpomaganja civilnog drutva. Ovaj institut

poznat je od ranije, ali u suvremenom drutvu uzima maha pod utjecajem pozitivnih

podstreka od strane drave kroz razne beneficije, a i kao dobarmarketinkipotez.Kroz razvoj suvremenog drutva, a u okviru njega i civilnoga, razvila se i ideja o

politici treeg puta. Pri tome je naglaena vanost treeg ili neprofitnog sektora, tj.

organizacija civilnog drutva.Britanskisociolog Anthony Giddens potaknuo je

rasprava o toj temi istiui kako su politike ideje izgubile elan i nadahnue i da je

socijalnoj dravi potrebno dati nova krila i to ona civilnog sektora. Politika treeg

puta podrazumijeva drutvo sa aktivnim graanstvom (active citizenship)

DRAGOVOLJNI SEKTOR

Dragovoljni sektor djeluje neovisno o dravi, ufinancijskom i pravnom smislu.

Dragovoljne organizacije, s obzirom na status organizatora i dragovoljaca klasificirati

na:

a) dragovoljni tip organizacijesamopomo organizatori i izvoai u ovim

organizacijama su dragovoljci. Obino su to male organizacije koje djeluju na

naelima samopomoi.

b) Ameriki tip organizacije u ovim su organizacijama organizatori dragovoljci,

a izvoai su plaeni radnici. Mogu u cjelini biti neovisne o dravi.

c) Europski tip organizacijeu ovakvoj su organizaciji organizatoriplaeni, a za

provoenje svojih aktivnosti pridobivaju dragovoljne radnike. Poto

organizatore netko mora platiti, takve su organizacije esto ovisne o dravi i
http://hr.wikipedia.org/wiki/Marketinghttp://hr.wikipedia.org/wiki/Marketinghttp://hr.wikipedia.org/wiki/Britancihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Britancihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Sociologhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Sociologhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Britancihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Marketing


7/41

7

djeluju slino kao i dravne slube. Drava ima upliv na njihovu organizaciju i

financiranje.

d)Neprofitne organizacijeorganizatori i izvoai su u takvoj organizaciji

plaeni, a djeluju na neprofitnoj osnovi. Sva dobit iz djelatnosti organizacijeulae su u njezinu djelatnost.Neprofitna organizacija ili nevladina organizacija

(u daljnjem tekstu: NPO) jedan je od pojmova koji se gotovo svakodnevno

upotrebljava i/ili susree u drutvenom i politikom kontekstu domaeg i

meunarodnog karaktera. Ipak, konsenzusa oko tonog sadraja i opsega ovog

pojma nema ak ni u strunim krugovima. Pravne definicije NPO polaze od

konkretnog zakonskog odreivanja pojma NPO u pojedinoj zemlji. Ovaj jepristup, naravno, izuzetno praktian za neposredni rad lokalnih NPO, ali

svojim uskim gledanjem onemoguava shvaanje biti nevladinog sektora,

usporednu analizu te, posljedino, oteava kvalitetnu i argumentiranu

(pozitivnu ili negativnu) kritiku. Funkcionalne definicije ukazuju na ciljeve

takvih organizacija, naglaavajui javnu dobrobit kojoj one slue. Pritom,

one apstrahiraju injenicu da mnoge NPO prvenstveno slue zadovoljavanjuuskih interesa njihovih lanova (primjerice, filatelistiko drutvo). Ekonomske

definicije primjenjuju kriterij neprofitnosti. To, naravno, ne znai da NPO

nemaju prihode, ve da ih stjeu iskljuivo radi ostvarivanja svojih primarnih,

neprofitnih ciljeva te se njihova dobit ne dijeli lanovima ili treim osobama,

nego vraa neprofitnoj djelatnosti. Zbog svoje se sveobuhvatnosti

najprihvatljivijom ini strukturalno-operativna definicija Salomona i Anheiera

koja identificira nevladinu organizaciju prisutnou pet imbenika: odreeni

stupanj organiziranosti, privatnost, neprofitna distribucija, samouprava i

dobrovoljnost. Iako u svojem najirem smislu pojam NPO ukljuuje i vjerske

zajednice, sindikate, udruge poslodavaca te politike stranke, uobiajeno se

pod njime podrazumijevaju samo udruge, zaklade i ustanove. Udruivanje se

moe iriti prema viim ustrojbenim razinama (krovne organizacije u okviru

istog podruja djelovanja) ili preko dravnih granica (meunarodne NPO).


8/41

8

Konano, treba razlikovati pojam civilno drutvo od pojma neprofitnih

organizacija koje u svakom sluaju predstavljaju znaajni dio prethodnog

pojma, meutim, civilno drutvo oznaava mnogo iri krug subjekata. Osim

NPO u najirem smislu, on obuhvaa i razliite neformalne skupine unutar

drutva. Zapravo, civilnim drutvom oznaava se kvaliteta ustroja cjelokupnog

drutva po idealnim naelima pluralizma, demokratinosti i otvorenosti, u

kojem su NPO jedan od pojavnih oblika, a njihov poloaj, uloga i tretman

jedno od mjerila stupnja konkretizacije idealnih naela.

Dragovoljne su organizacije one ije osnivanje, postojanje i djelovanje ne ovisi o

odlukama drave, nego o tome odluuje skupina ljudi koja time slijedi odreeni cilj. Prednost dragovoljnog sektora je u njegovoj fleksibilnosti, koja mu omoguuje

pravodobno prepoznavanje potreba i traenja mogunosti njihova zadovoljavanja:

motivacija je vodee naelo, prevladavaju odnosi suradnje, kakvoa usluga, ne

ometaju ih konkurente skupine i stalno iskuavaju nove naine djelovanja.

JAVNI SEKTORJavni sektrorje jedini koji moe osigurati svojim korisnicima pravo pristupa, pravo

uporabe i proceduralna prava. Ima mogunost zadovoljavanja potreba ljudi a ne samo

onih potreba za kojima postoji potranja. Slovenija je u svom zakonodavstvu slijedila

europski pravni model organiziranja javnih slubi. Drava je tako odgovorna za

provoenje gospodarskih i negospodarskih javnih slubi. Za razliku od engleskom i

amerikog modela, slovensko zakonodavstvo podrobno ureuje ustrojstvo, djelovanje

i upravljanje tim organizacijama.

Za javni sektor, formalno organiziran, znaajna je niska uinkovitost, posebno u

kompleksnom i nestabilnom okruenju. Uobiajeno je javni sektor generator krize na

razini drutva i izaziva slabljenje legistimnosti socijalne drave.

Javni se sektor sastoji od: 1. ope drave (sredinje drave te regionalnih i lokalnih

dravnih tijela); 2. nefinancijskih javnih poduzea; 3. javnih financijskih institucija.

Javnim nefinancijskim poduzeima smatraju se poduzea u vlasnitvu i/ili pod


9/41

9

kontrolom drave (javna poduzea), a financijska poduzea u vlasnitvu ili pod

kontrolom drave nazivaju se javnim financijskim institucijama (npr. sredinja

banka). Dakle, sektor ope drave sastavni je dio javnog sektora.

KOMERCIJALNI ILI TRINI SEKTOR

Trini sektor je uinkovit i uspjean jer traga za dobiti, djeluje na temeljima

slobodnog izbora i iskoritavanju poduzetnikih prigoda jednakosti mogunosti i

pristupa njegovim uslugama. Slabosti su trinog sektora u tome to korisnici esto

nemaju potrebnih znanja ili informacija za stvarni odabir meu brojnim uslugama.

Postoji bojazan da trini sektor proizvodi za one koji imaju dovoljno visoke prihode.Posljedica je trinog djelovanja smanjenje usluga za siromanije ili poveanje

njihove cijene ili ak ukidanje besplatnih usluga. Sloboda odabira, koja je prednost

trinog sektora, onima s niim primanjima nije dostupna. Vanost komercijalnog

sektora raste, jer se neprekidno pojavljuju nove potrebe kao i oni koji njihovo

zadovoljavanje mogu platiti.

GOSPODARSKE JAVNE SLUBE

Gospodarskim javnim slubama zadovoljavaju se materijalna javna dobra kao to su

proizvodi i usluge iju trajnu i neometanu proizvodnju u javnom interesu osigurava

drava ili lokalna zajednica, radi zadovoljavanja javnih potreba, kada i ako te potrebe

nije mogue zadovoljiti na tritu. To su javne potrebe s podruja energetike, prometa

i veza, komunalnog i vodnog gospodarstva, zatita okolia i ostala podruja

gospodarske infrastrukture. Mogue je da drava prepusti izvoenje gospodarskih

javnih slubi i privatnom sektoru, ali u tom sluaju zadrava nadzor nad cijenama,

opsegom i kvalitetom usluga.

Reijski pogoni i javni gospodarski zavodi su neprofitne organizacije, dok su javna

poduzea i poduzea privatnog sektrora, koja rade na temelju koncesije, profitne

organizacije.


10/41

10

UDRUGE

Udruge su dragovoljni, samostalni, neprofitni oblik udruivanja ljudi koji imaju neke

zajednike interese. Udruge dobivaju sredstva za svoje djelovanje od lanarine,

materijalnih prava, darova i ostavina, prinosa darovatelja, javnih sredstava i ostalih

izvora. Pravno dijelimo na one koje djeluju samo u interesu svojih lanova i one koje

djeluju za javno dobro. Mogu djelovati i profitno, ali dobit mogu upotrijebiti samo za

svoju osnovnu djelatnost. Organizirane su razliite dobrotvorne organizacije,

organizacije za samopomo i invalidske organizacije.

Pojam udruge i pravna osobnost

Udruga je svaki oblik slobodnog i dobrovoljnog udruivanja vie fizikih, odnosno

pravnih osoba, koje se, radi zatite njihovih probitaka ili zauzimanja za zatitu

ljudskih prava i sloboda, te ekoloka, humanitarna, informacijska, kulturna,

nacionalna, pronatalitetna, prosvjetna, socijalna, strukovna, portska, tehnika,

zdravstvena, znanstvena ili druga uvjerenja i ciljeve, a bez namjere stjecanja dobiti,

podvrgavaju pravilima koja ureuju ustroj i djelovanje toga oblika udruivanja.

Udruga stjee svojstvo pravne osobe danom upisa u registar udruga.

Udruga bez svojstva pravne osobnosti

Na udruge koje nemaju svojstvo pravne osobe, na odgovarajui nain se primjenjuju

propisi koji se odnose na ortakluk.

lanstvo u udruzi

Svaka poslovno sposobna fizika osoba i pravna osoba moe, pod jednakim uvjetima

utvrenim ovim Zakonom i statutom udruge, postati lanom udruge.

Osobe bez poslovne sposobnosti ili s ogranienom poslovnom sposobnou mogu biti

lanovi udruge, ali bez prava odluivanja u tijelima udruge. Nain njihova

sudjelovanja u radu tijela udruge ureuje se statutom udruge.

Udruga vodi popis svojih lanova.

Djelatnost udruge


11/41

11

Udruga moe od osnutka obavljati djelatnosti kojima se ostvaruju njeni ciljevi

utvreni statutom.

Udruga moe obavljati djelatnost kojom se stjee prihod, sukladno zakonu.

Udruga je samostalna u ostvarivanju svojih ciljeva utvrenih statutom.

Svoje djelatnosti udruga ne smije obavljati radi stjecanja dobiti za svoje lanove ili

tree osobe. Ako u obavlja nju djelatnosti udruga ostvari dobit, ona se mora sukladno

statutu udruge koristiti iskljuivo za obavlja nje i unapreenje djelatnosti udruge,

kojima se ostvaruju njeni ciljevi utvreni statutom.

Upravljanje udrugom i tijela udruge

lanovi upravljaju udrugom neposredno ili putem svojih izabranih predstavnika u

tijelima udruge, na nain propisan statutom.

Predstavnika pravne osobe lanice udruge imenuje osoba ovlatena za zastupanje

pravne osobe.

Unutarnji ustroj udruge mora biti zasnovan na naelima demokratskog zastupanja i

demokratskog oitovanja volje lanova.

Skuptina je najvie tijelo udruge. Statutom se moe utvrditi drukiji naziv skuptine

kao najvieg tijela udruge.

Statutom udruge se, pored skuptine, mogu utvrditi i druga tijela udruge.

Udruga imenuje jednu ili vie fizikih osoba za zastupanje udruge.

NEPROFITNO INTERESNO UDRUENJE LJUDI I ORGANIZACIJAUz one djelatnosti koje izvodi ili nadzire socijalna drava, jo je niz neprofitnih

djelatnosti koje se organiziraju na neprofitnoj ili dragovoljnoj osnovi. I za te oblike

zakon predvia nain organizacije. Abrahamsberg ih razvrstava kao:

a) neprofitne organizacije blie javnom sektoru (socijalne, kulturne...)

b) neprofitne organizacije blie privatnom sektoru (udruivanje zbog poboljanja

poloaja na tritu)


12/41

12

c)potpuno neprofitne organizacije koje nastaju na dragovoljnoj osnovi radi

poboljanja kvalitete ivljenja (kulturna drutva, politike udruge....)

Primjera radi u slovenskom je pravnom sustavu tipian oblik neprofitne organizacije

zavod.

MJEOVITI SUSTAV BLAGOSTANJA

U dinaminom graninom prostoru izmeu sektora pojavljuju se sve noviji i noviji

oblici osiguravanja usluga i njihove distribucije. Dinamika njihova pojavljivanja

ovisna je o kompleksnosti koja se, globalno gledano, neprestano poveava, pa ih nije

mogue trajno svrstati u neki odreeni sektor. Takve oblike oznaava pojammjeoviti sustav blagostanja welfare mix.

Mjeoviti sustav blagostanja moemoodrediti kao:

a)presjek razliitih drutvenih sektora neformalnog, trinog, korporacijskog,

javnog i dragovoljnog.

b) Presjek temeljnih naela djelovanja uinkovitost i uspjenost, izbor,

anonimnost, jednakost, sigurnost, altruizam, uzajamnost.c) Presjek razliitih alokacijskih mehanizama trite, usluge, programi,

reciprona i socijalna razmjena.

d) Presjek tipova radapuna zaposlenost, djelomina zaposlenost,

samozaposlenost, rad prema pogodbi.

POD KOJIM UVJETIMA GIDDENS VIDI PROMJENE LJUDSKOG

DRUTVA

Kroz razvoj suvremenog drutva, a u okviru njega i civilnoga, razvila se i ideja o

politici treeg puta. Pri tome je naglaena vanost treeg ili neprofitnog sektora, tj.

organizacija civilnog drutva.Britanskisociolog Anthony Giddens potaknuo je

rasprava o toj temi istiui kako su politike ideje izgubile elan i nadahnue i da je

socijalnoj dravi potrebno dati nova krila i to ona civilnog sektora. Politika treeg

puta podrazumijeva drutvo sa aktivnim graanstvom (active citizenship) .
http://hr.wikipedia.org/wiki/Britancihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Britancihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Sociologhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Sociologhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Britanci


13/41

13

Zapostavljenost treeg sektora i naglaavanje javnog i privatnog profitnog sektora

posljedica je povijesnog i kulturnog razvoja znanja o organizaciji ljudskog drutva.

Zajedno sa spoznajom da je ovjek sudionik prirodnih i drutvenih procesa, mijenja

se i pogled na organizaciju ljudskog drutva.

Giddens vidi mogunost za promjene ljudskog drutva u budunosti pod sljedeim

uvjetima:

a)prestrukturiranje socijalne drave

b) socijalna odgovornost ekonomije

c) razvoj civilnog drutva neovisnih, odgovornih pojedinaca.

NAVEDITE 5 ZNAAJNKI STRUKTURNO OPERACIONALNE

DEFINICIJE

Prema ovoj definiciji u trei sektor ubrajamo organizacije koje:

- formalno ustanovljene i imaju odreeni stupanj organizacijskog kontinuiteta, ime

su iskljueni asocijacijski oblici udruivanja ljudi

-privatne i nevladine prema svom ustrojstvu, ali ih moe financirati drava i u svojimodborima mogu imati predstavnika vladine i dravne administracije

- neprofitnodistributivneto znai da je dobit, ako je steknu, ne dijeli meusobno

osnivai i lanovi, nego je ulau u ostvarivanje svoga poslanstva

- samostalno rukovoene i upravljane, to znai da autonomno vode svojeposlovanje,

nemaju vanjskog nadzora i imaju vlastiti sustav rukovoenja

- dragovoljneto znaida je u strukturi aktivnosti vaan dio dragovoljnog rada,

kako pri izvoenju djelatnosti, tako i pri rukovoenju. Za razvrstavanje u dragovoljno

dovoljno je da u njoj djeluje samo nekoliko dragovoljaca pri izvoenju programa ili u

rukovoenju.

EKONOMSKA DEFINICIJA NEPROFITNE ORGANIZACIJE

Ekonomska definicija opisuje izvor dohotka neprofitne organizacije. Prema toj

definiciji u trei sektor ubrajamo samo neprofitne organizacije koje vei dio svojih


14/41

14

prihoda prikupe od lanarine i dobrotvornih priloga odnosno donacije, a ne prodajom

proizvoda i usluga na tritu i ne iz dravnih financijskih izvora.

Ekonomske definicije primjenjuju kriterij neprofitnosti. To, naravno, ne znai da

neprofitne organizacije nemaju prihode, ve da ih stjeu iskljuivo radi ostvarivanjasvojih primarnih, neprofitnih ciljeva te se njihova dobit ne dijeli lanovima ili treim

osobama, nego vraa neprofitnoj djelatnosti.

KOJE JE PREMA DRUCKERU NEPROFITNO

Prema Druckeru je neprofitno poslanstvo samo one koje neprofitna organizacija i

ostvaruje. Sve drugo su samo dobre namjere koje poveavaju trokove drutva izamagljuju prave probleme. Poslanstvo je izraz volje i naina zadovoljavanja

socijalnih usluga, a ujedno je i izraz socijalne politike u drutvu i uloge neprofitnih

ciljeva organizacije u njemu.

SEDAM STRUPNJEVA OBLIKOVANJA POSLANSTVA U NEPROFITNOJ

ORGANIZACIJINeprofitnoj organizaciji je potrebno i oblikovano poslanstvo kako bi mogla ostvariti

svoje dobrotvorne ciljeve. To se poslanstvo predstavlja u sljedeih sedam stupnjeva:

1. Odabir i sinteza svih dokumenata koji se odnose na poslanstvo

2. Identifikacija stoernih imbenika poslanstva organizacije

3. Identifikacija socijalnih potreba i mogunosti njihova zadovljavanja

4. Opis poslanstva oranizacije:

a) to je namjena organizacije

b) koje dobrotvorne vrednote organizacija slijedi

c) koje je stoerno usmjerenje organizacije

d) koji su oekivani rezultati djelovanja organizacije

5. Poslanstvo organizacijepotvruju svi lanovi neprofitne organizacije

osnivai, socijalni partneri i lanovi


15/41

15

6. Svi lanovi organizacije identificiraju svoje osobno poslanstvo u granicama

zajednikog poslanstva

7. Rukovodstvo neprofitne organizacije neprekidno prati ostvarivanje poslanstva i

predlae nova usmjerenja.

PLANIRANJE U NEPROFITNOJ ORGANIZACIJI

Neprofitnoj organizaciji za ostvarenje njezina poslanstva trebaju strategijska

usmjerenja. Od najvee su vanosti razumijevanje i identifikacija socijalnih potreba i

njihovih korisnika. Uinkovito sredstvo neprofitnih organizacija za ostvarivanje

njihova poslanstva je socijalni marketing. Socijalni marketing se posebno usmjerava

prema razumijevanju paradigme ponaanja neke ciljne skupine ili populacije koju

elimo pratiti. Njegov je cilj razviti zdravo, cjelovito razumijevanje nekog socijalnog

problema, dogaaja ili drutvenih tokova. Socijalni marketing potie dvosmjerne

komunikacije. Za neprofitne organizacije je znaajno da ponekad svoju energiju

snano usmjeravaju u ouvanje vlastitog imagea, pa se esto dogaa da pritom

zanemare ostvarivanje svog poslanstva.

TKO JE RAZVIO I TO OZNAAVA POJAM SOCIJALNI MARKETING

Socijalni marketing je sistemsko primenjivanje marketinga uz druge koncepte i

tehnike da bi se postigli specifini ciljevi ponaanja orijentisanog na ope dobro.

Socijalni marketing zapoeo je kao formalna disciplina 1971. godine objavljivanjem

prvog izdanja knjige Social Marketingmarketinkih eksperata Filipa Kotlera i

Eduarda L. Roberta (Philip Kotler and Eduardo L. Roberto). Govorei o takozvanim

"kampanjama za drutvenu promenu", Kotler i Roberto uveli su ovaj pojam kada su

napisali da "Kampanja za drutvenu promenu predstavlja organiziran napor koji ulae

jedna grupa (agent promene) koja pokuava da ubjedi druge (ciljna grupa koja

promjenu prihvaa) da prihvate, modificiraju ili napuste odreene ideje, stavove,

prakse ili ponaanja." Dok se socijalni marketing inicijalno razvioiz elje da se

iskoriste komercijalne marketinke tehnike, on je poslednje desetljee sazrio u mnogo


16/41

16

integrativniju i inkluzivniju disciplinu koja se oslanja na itav niz pristupa iz

drutvenih nauka i socijalne politike kao i marketinga. Socijalni marketing se sve vie

opisuje kao disciplina koja ima "dva roditelja" - "drutveni roditelj" = drutvene

nauke i socijalne politike i "marketinki roditelj" = marketinki pristupikomercijalnog i javnog sektora. Posljednjih godina dolo je do znaajnog teorijskog

pomaka u smislu pravljenja razlike izmeu "stratekog socijalnog marketinga" i

"operativnog socijalnog marketinga". Do sad veliki dio literature i primjera sluajeva

usredotoivalose na "operativni socijalni marketing" koji je koriten da bi se postigli

specifini ciljevi ponaanja razliite vrste publike u odnosu na razliite teme. Ipak,

sve vie napora ide u pravcu da se socijalni marketing upravi "ka gore" i da seiskoristi kako bi se uticalo na kreiranje politika" i strateki razvoj". Ovdje fokus

nije toliko na odreenoj vrsti publike i radu na odreenoj temi, koliko na koritenju

marketinkih strategija kako bi se utjecalo na djelotvorno razvijanje politika i

strategija i njihovo voenje.

Pojam socijalni marketing razvili su Kotler i Zaltzman, a on oznaava proces u kojem

marketinke tehnike poslanstva primjenjujemo u socijalnom poslanstvu i ciljuneprofitne organizacije kao to su npr. zatita zdravlja ili planiranje obitelji. Posebno

se usmjerava prema razumijevanju paradigme ponaanja neke ciljne skupine ili

populacije koju elimo pratiti. Njegov je cilj razviti zdravo, cjelovito razumijevanje

nekog socijalnog problema, dogaaja ili drutvenih tokova. Socijalni marketing

potie dvosmjerne komunikacije. Za neprofitne organizacije je znaajno da ponekad

svoju energiju snano usmjeravaju u ouvanje vlastitog imagea, pa se esto dogaa

da pritom zanemare ostvarivanje svog poslanstva.

VANJSKA SLIKA ORGANIZACIJE

Marketinka definicija vanjske slike povezuje pojam imagea organizacije s

korisnicima njezinih socijalnih usluga. Oni koji prate razvoj ljudskih potencijala

povezuju ga sa stupnjem privlanosti organizacije u oima njezinih potencijalnih

novih suradnika.


17/41

17

Znaajno je da se slika koju korisnici i poslovni partneri organizacije imaju o njoj

razlikuje od slike koju o njoj imaju njezini lanovi.

Slike korisnika i poslovnih partnera najee su pozitivnije od slike lanstva i traju

dulje vremena. Istina je, meutim, da ju je vrlo teko popraviti ako ju organizacijaizgubi. Ugled ili image koji organizacija ima kod drugih ili kod svojih lanova u

nekim se sluajevima poklapaju. Obino je to posljedica oglaavanja u masovnim

medijima s ciljem oblikovanja pozitivne slike o organizaciji.

KROZ KOLIKO FAZA TEE PROCES STRATEGIJSKOG PLANIRANJA

Strategijsko planiranje neprofitne organizacije je dogovoren nain djelovanja, ali itrenja koji nam prua odgovor na pitanje o tomu kamo emo se usmjeriti u

sljedeem razdoblju. To je proces koji tee u tri faze:

a)prva faza

1. analiza unutarnje okoline: razvoj vizije, poslanstva, zajednikih vrednota,razumijevanje organizacijske kulture, analiza imbenika uspjeha

2.

analiza vanjske okoline: analiza trita uz analizu ciljnih skupina korisnika,poslovnih partnera i konkurentnih organizacija(evaluacija, benchmarking)

b) druga fazarazvoj marketinke strategije i postavljanje marketinih ciljeva

c) trea fazaprovedba marketinke strategije.

Od najveeg je znaaja razumijevanje i identifikacija socijalnih potreba i njihovih

korisnika.

KAKO GLASE NAELA SOCIJALNOG MARKETINGA U PROCESU

STRATEGIJSKOG USMJERENJA

Naela socijalnog marketinga u procesu strategijskog usmjerenja glase:

1. usmjerenost prema poslanstvu kroz kritiku evaluaciju vlastita djelovanja

2. ako neprofitna organizacija eli uspjeti mora pratiti uinke ostvarivanja svog

poslanstva i usporeivati se s drugim organizacijama


18/41

18

3. kritiko prosuivanje vlastitog djelovanja je ishodite procesa neprekidnih

pobloljavanja i fleksibilne prilagodbe okruenju

4. dvosmjernost komunikacijakoja potie ravnopravni partnerski odnos i

omoguuje suradnju pri oblikovanju zajednikih ciljeva.

5. socijalni partneri ravnopravno surauju pri zadovoljavanju zajednikih

oekivanja podie kakvou ivljenja lanova drutva

6. mjerenje stvarnih uinaka za pojedinca stvarni su uincijedino mjerilo

uspjenog zadovoljavanja socijalnih potreba.

7. socijalni marketing stvara konkurentno okruenje kakvou usluga mora

posebno prosuivati njihov korisnik, inae je konkurentnost okruenjaneprofitne organizacije samo prividna

8. lanovi akcijskih stoera neprofitnih organizacija su obino ljudi koji znaju

koristiti socijalni marketingpotrebna su socijalna znanja i socijalne vjetine.

SPONZORSTVO I DONATORSTVO

Invazijom drave u sva drutvena podruja zapoela je i akutna kriza socijalnedrave. Prostor njezina djelovanja je popunjen. Wortzl nalazi da su se tada poeli

oblikovati uvjeti za razvoj dobrotvornih djelatnosti u drutvu. Poele su se razvijati

alternativne mogunosti zadovoljavanja socijalnih potreba.

U dravama Europske unije privatni sektor pokriva veliki dio socijalnih usluga.

Opseg financijskih sredstava prije e se smanjivati negoli poveavati, a to e zaotriti

konkurentsku borbu i na ovom podruju. Neprofitne e organizacije trebati sve vie

znanja, fleksibilnosti, stvaralatva i kvalitetne tehnike prikupljanja financijskih

sredstava. Istodobno sa smanjivanjem dotacija i donacija, sve e vie rasti i potrebe

za uslugama neprofitnih organizacija. Takva e ih situacija prisiliti na dosljednije

poslovno ponaanje, traganje za strategijskim prednostima, aktivno pomoviranje

svoje vanjske slike.

Sponzori i donatori su, uz korisnike usluga, najvaniji poslovni partneri neprofitnih

organizacija. Budui da je novca za sve usluge uvijek premalo i zbog toga se


19/41

19

poveava konkurentnost, komunikacija pravog smisla i raznolikost naina

komunikacija postaju znaajna prednost.

Donatorstvo je dobrotvorna djelatnost u kojoj donator ne oekuje neposredne

protuusluge. Po tome se razlikuje od sponzorstva, koje je ciljno usmjerena aktivnost

financiranja. Sponzor od te aktivnosti oekuje financijsku, poslovnu korist.

Donatorovi motivi su moralne, a ne poslovne naravi. U procesu donatorstva u

sreditu pozornosti je socijalna razmjena, dok sponzorstvo obiljeava ekonomska

razmjena.

DEFINIRAJTE FUND RAISING

Fund raising je marketinki pristup oblikovanju fondova i prikupljanju sredstava.

Fund moemo prevesti kao fond, a raising ne znai samo prikupljanje sredstava ve i:

osnivanje, doniranje, darivanje, socijalno investiranje.

FUND RAISING = novac + prijatelji.

Kad je rije o stvaranju fondova nije rije samo o novcu. Nau strategiju oblikovanja

moramo cjelovito razvijati kao:1.prikupljanje sredstava

2. razvijanje prijateljskih odnosa s poslovnim partnerima

3. izgradnju partnerskih mrea

4. irenje poslanstva organizacije

5. ukljuivanje korisnika usluga u ostvarivanje poslanstva organizacije.

KAKO TREBA RAZVIJATI STRATEGIJE OBLIKOVANJA KADA JE

RIJE O STVARANJU FONDOVA

Kad je rije o stvaranju fondova nije rije samo o novcu. Nau strategiju oblikovanja

moramo cjelovito razvijati kao:

1.prikupljanje sredstava

2. razvijanje prijateljskih odnosa s poslovnim partnerima

3. izgradnju partnerskih mrea


20/41

20

4. irenje poslanstva organizacije

5. ukljuivanje korisnika usluga u ostvarivanje poslanstva organizacije.

KAKO I NA KOLIKO NEPROFITNA ORGANIZACIJA MORA PLANIRATI

MINIMALNU SIGURNOST

Neprofitna organizacija mora planirati minimalnu sigurnost svoga djelovanja, kako bi

mogla preivjeti kada zataje njezini izvor zbog razliitih kriza i nepredvienih

dogaaja. Sigurnosni vremenski odmak sredstava je obino est mjeseci. Ako, dakle,

organizacija ne dobije planirana sredstva, to est mjeseci ne smije bitno utjecati na

ostvarivanje njezina poslanstva.

TO ZNAI OBLIKOVANJE FONDOVA

Oblikovanje fondova znai i strukturiranje odnosa s: darovateljima, korisnicima,

ostalim poslovnim partnerima, konkurentskim organizacijama. On je ujedno

koncepcija izgradnje partnerskih mrea, koje su temelj za udruivanje i identifikac iju

zajednikih interesa s razliitim initeljima.

TO JE EVALUACIJA I ZBOG EGA JE ZNAAJNA

Pojam evaluacija dolazi od latinske rijei valere to znai vrijediti, valjati, moi.

Evaluirati znai odrediti vrijednost, ocijeniti. Amerika neprofitna organizacija je

evaluaciju definirala kao djelatnost kojom se sustavno mjeri postizanje ciljeva i

smetnje koje pritom nastaju.

Evaluacija je posebno znaajna u uvjetima kada je pritisak globalnog ekonomskog

sustava na uinkovitost sve snaniji i kada socijalna drava financijski i

organizacijski vie ne moe podnositi takav teret. I neprofitne se organizacije esto

nalaze u poloaju u kojem ne mogu ostvariti svoje poslanstvo u skladu s oekivanjim

donatora. Pritisak javnosti na njih sve je jai te se pojavljuje potreba za

transparentnou uporabe sredstava.


21/41

21

Sve vie raste vanost informacijske i telekomunikacijske tehnologije koja

omoguuje obradu velike koliine podataka i stvaranje baze podataka.

Poznata je benchmarking metoda za evaluaciju djelovanja fondova i neprofitnih

organizacija.

TO JE BENCHMARKING

Benchmarking je proces identifikacije, razumijevanja, prilagodbe i usporedbe

kvalitetnih organizacijskih rjeenja organizacija u globalnom poslovnom okruenju s

ciljem poboljanja poslovnih procesa. Brojne su organizacije prihvatle Benchmarking

kao sustavnu metodologiju pri ostavrivanju svojih strategijskih ciljeva. On je

usmjeren posebno na proces poboljanja poslovnog procesa istraivanjem najboljih

naina organiziranja i mjerenjem uinkovitost. Prouavanje prave organizacije

najbolja je prigoda za postizanje strategijske, operativne i financijske prednosti.

Evaluacija uz pomo ove metode nee dovesti samo do poboljanja procesa nego i do

razvoja kulture neprekidnog uenja i implemetacije potpune kvaliteta.

Cilj ove metode je potraiti najbolje naine rjeavanja problema, a ne veaproduktivnost, ali je vea produktivnost obino posljedica boljeg naina rjeavanja

problema.

Prvi uvjet uspjenog ostvarivanja Benchmarkinga je razumijevanje strukturei veza u

organizaciji i socijalnih veza organizacije s okruenjem.

DONATORSTVO PROFITNIH ORGANIZACIJA

Donatorstvo profitnih organizacija neprofitnima je neposredna razmjena, bez

posrednika, koji je obino drava. To ima svoje prednosti jer smanjuje trokove koji

nastaju zbog posredovanja i poveava spremnost neprofitne organizacije na nove

socijalne potrebe. Takva razmjena je uspjena samo ako tee na temelju dogovorenih

etikih naela. U suprotnom, neprofitna organizacija moe snano smanjiti

mogunosti ostvarenja svog poslanstva.


22/41

22

U toj razmjeni i profitna organizacija dobiva, jer moe na tritu snano pojaati svoj

ugled kroz proces razmjene s neprofitnom organizacijom jer ova ima visoki humani

image koji ostvaruje svojim poslanstvom.

Neprofitna organizacija mora dobro prosuditi kakvu dodanu vrijednost moe ponuditiprofitnoj organizaciji i kakve e prednosti stei u razmjeni s njom.

PRI PRIKUPLJANJU SREDSTAVA NAVEDITE IMBENIKE USPJEHA

Ako u prikupljanju sredstava elimo biti uspjeni, moramo razradit i strategiju.

imbenici uspjeha su:

1.

vizijato to u naoj organizaciji privlai donatora da daruje sredstva2.poslanstvoto je donatoru od najve vanosti pri donoenju odluke o

darivanju

3. strategijske prednostije li naa organizacija dovoljno uvjerljiva za donatora i

omoguuje li ostvarenje nae vizije u skladu s oekivanjima korisnika,

donatora i javnosti

4.

organizacijska kulturaorganizacijska kultura je ishodite za ostvarivanje naevizije, poslanstva i uporabu strategijskih prednosti

5. upoznati donatoraako elimo uspjeti sa svojom strategijom prikupljanja

sredstava, moramo u socijalnom spoju s donatorom upoznati:

a) na globalnoj razini

- integriranost donatora u globalno okruenje

- viziju njegova djelovanja u budunosti

- njegovo poslanstvo i nainnjegova ostvarivanja

- na kakvu tritu djeluje, tko su mu konkurenti i kakve su njihove strategijske

prednosti

b) na razini organizacije

- strategijske imbenike uspjeha

- njegovim oekivanjima glede uporabe doniranih sredstava


23/41

23

- njegovim oekivanjima glede nae kvalitete i fleksibilnosti pri identifikaciji

socijalnih potreba

- njegovom predodbom o naoj organizaciji.

- zajednikim vrednotama

- ima li etiki kodeks

- na koji nain djeluje u ostvarivanju svoje vizije i poslanstva

c) na razini organizacije poslovnih procesa

-pripadnou zaposlenih viziji i poslanstvu

- kooperativnou i timskim radom

- sposobnou stvorbe partnerskih mrea- sposobnou suradnje s partnerima

- odzivom na promjene poslovnih okolnosti

- razumijvanju donatorske uloge

- sadrajem posredovanja

- komunikacijskim filtrima

- dodavanjem nove vrijednosti u procesima.

KRUNI DIJAGRAMZA USPOSTAVLJANJE KONTAKTA SA

POTENCIJALNIM DONATORIMA

Pri uspostavljanju kontakta s potencijalnim donatorom pomae nam kruni dijagram:

1.prvi unutarnji krugroditelji, prijatelji, rukovoditelji, partneri, dragovoljci

2. drugi krugkorisnici, ljudi iz javnog sektora, ljudi iz privatnog sektora,

sponzori razliitih priredbi

3. trei krug vlada, ministarstva, fondovi, strani poslovni ljudi, inozemne

fondacije.

Uspostavljanje kontakata zapoinjemo uvijek u unutarnjem krugu. To inimo s

namjerom da mobiliziramo sudionike tog kruga na uspostavljanje veza sa

sudionicima drugog kruga. Pritom moramo jasno prenijeti nau viziju i poslanstvo,

jer o tome ovisi mobilizacija socijalne energije sudionika unutarnjeg kruga za


24/41

24

mobilizaciju energije sudionika sljedeeg kruga. Ako nam uspije sudionike krunog

dijagrama uvjeriti u na doprinos podizanju ukupne kvalitete ivljenja, to znai da e

i oni od toga imati posredne koristi i predstavimo im jasan scenarij uporabe sredstava,

razvit emo partnersku mreu koja e i u budunosti biti koncept za prikupljanjesredstava.

OBLIKOVANJE PARTNERSKIH MREA (1. FAZA)

Partnerska je mrea spontani, relativno strukturirani oblik djelovanja, koji se

pojavljuje kad se pojave i razlozi za drukiji nain djelovanja, koji e omoguiti

najprije preivljavanje, a kasnije novi razvoj na kvalitetno vioj razini djelovanja. Takav nain povezivanja obiljeava:

1. voditeljstvo koje potie razvoj stvaralakog duha, autonomno djelovanje svih u

skupini

2. neometano traganje za novim izvorima i nainima organizacije

3. identifikaciju novih socijalnih potreba, traenje novih naina njihove

proizvodnje i raspodjele.Za organizaciju partnerske mree potrebno je mnogo vremena i energije, a ishod u

budunosti prilino je nejasan.

IDENTIFIKACIJA MARKETINKIH SOCIJALNIH MREA

Identifikacija novih socijalnih mrea je dobro ishodite generiranja to veeg broja

ideja, a slabost ove faze su utopijske ideje, financijski utopizam, preveliko

oduevljenje...Poinje proces strukturiranja ideja, odabir naina organizacije i

selekcija ljudi.

Oblikuju se pravila djelovanja, koja su selektivni imbenik pri podizanju kakvoe

partnerske mree: oblikovanje zajednike vizije problema, identifikacija veza izmeu

partnera, pripadnost partnera u suradnji, identifikacija ostalih sudionika u mrei,

izbog voditelja, izbor izvora za djelovanje mree.


25/41

25

PROIZVODNJA I DISTRIBUCIJA SOCIJALNIH USLUGA (IV FAZA)

U ovoj fazi jasno se definira koncepcija zadovoljavanja konkretnih socijalnih potreba,

oblikuje se sustav izvoenja, financijski plan i trokovnik, te mehanizmi praenja

uinkovitosti i uspjenosti zadovoljavanja socijalnih potreba.Sustav postaje sve profesionalniji, gubi svoju inventivnu mo, a poveava

uinkovitost i kakvou. Rad sve vie preuzimaju profesionalci.

Ova faza razvoja mree je kritina, jer se ve razvijaju ponovljivi obrasci ponaanja .

Pojavljuje se partnerska kultura, partneri prate razlike meu sobom.

Konsenzus e se razviti kada se parneri u mrei slau s odlukama, ak i kada nisu

potpuno u skladu s njihovim oekivanjima.KRIZA SUSTAVA ZADOVOLJAVANJA SOCIJALNIH POTREBA

Ovo je peta faza, a sustav zadovoljavanja potreba postaje sve krui. Partnere

zamjenjuju profesionalci, jer se smanjuje potreba za inventivnou i spontanim

zdraivanjem u procesu identifikacije zajednikih ciljeva. Postaju potrebna

profesionalna znanja, koja potiu uinkovito djelovanje. Sustav djeluju kao

podmazan stroj koji je samo potrebno odravati. Promjene smetaju.

KARAKTERISTIKE FONDACIJE

U osnovnim karakteristima nema bitnih razlika. U svim dravama je rije o odreenoj

imovini vezanoj za odreene namjene, ima status pravnog subjekta. U pravilu su

neprofitne organizacijeprihod se ne smije dijeliti, nego je namjenjen ostvarenju

svrhe postojanja fondacije. Zakoni koji ih ureuju definiraju ih kao imovinu, a neki

navode kako fondacije nemaju lanstva (npr. Nizozemska).

Razlike postoje u nainu na koji su drave uredile svrhu postojanja fondacije.

Minimalnu osnivaku imovinu zakonodavstva obino ne ureuju.

Razlike su s obzirom na dobivanje statusa pravne osobe (osnivaki akt ili tek na upis

u registar).

Razlike su i u pogledu: osnivanja, nadzora djelatnosti, prestanka rada, statusnim

promjenama fondacija, nadzora upravljanja fondacija.


26/41

26

Nadzor se u manjoj mjeri izvodi nad: crkvenim fondacijama i fondacijama koje nisu

osnovane za dobrotvorne svrhe.

POSTUPAK OSNIVANJA FONDACIJA

Koji je pojam fondacije? Na odreeni nain je vezana imovina i neprofitna pravna

osoba.

to je svrha fondacije? Mora biti trajna, opekorisna ili dobrovoljna.

Opekorisna je ako djeluje na slijedeim podrujima: znanosti, kulture, sporta, odgoja

i obrazovanja, zdravstva, zatita djece i socijalne zatite, zatita okoline, zatita

prirodnih vrijednosti itd.

Dobrotvorna je ako je osnovana s namjeroma da se pomogne osobama kojima je

pomo potreban.

Dravni organi koji su nadleni za fondacije su ministarstvo u iji djelokrug rada

spada svrha za koju je fondacija osnovana.

Fondaciju moe osnovati domaa ili strana pravna ili fizika osoba.

Postaje pravna osoba kada organ nadleana za fondacije izda suglasnost na akt oosnivanju. Osnivaki kapital fondacije moe biti: novac, pokretna imovina,

nepokretna imovina i druga imovinska prava.

Fondacija ima pravila, odnosno statut koji osniva prihvaa 30 dana nakon izdavanja

suglasnosti na osnivaki akt.

Fondacijom upravlja upravni odbor, a moe imati i druge organe u skladu sa

statutom.

Vie osnivaa fondacije moe oblikovati zajedniki organ osnivaa.

Upravu u pravilu ine najmanje 3 lana, imenuju se za odreeno vrijeme.

Kandidati za lanove uprave moraju dati prethodnu suglasnost na lanstvo u upravi.

Osnovni ima je zadatak ostvarenje svrhe fondacije, zastupanje fondacije, a obavlja i

druge poslove.

Uprava ima predsjednika uprave, te je duna upravljati imovinom fondacije s brigom

dobrog gospodara.


27/41

27

Prihodi fondacije upotrebljavaju se iskljuivo za ostvarenje svrhe fondacije.

Uprava fondacije je dunaorganu nadlenom za fondacije godinje podnijeti

izvjetaj.

Fondacije prestaje s djelovanjem: ako nema imovine dovoljne za daljnje djelovanje,

ako svrha fondacije postane nemogue, ako organ nadlean za fondacije nae da

nema uvjeta za daljnje njezino djelovanje.

TO JE ZAJEDNICA

Zajednica je oblik udruivanja ljudi unutar nekog manje ili vie ogranienog prostora.

Kao pojedinci, lanovi razliitih drutvenih grupa, institucija, ljudi stupaju uraznovrsne socijalne interakcije, okupljajui se oko zajednikih vrijednosti, potreba,

interesa, problema, razvijajui osjeanja pripadnosti i identifikacije sa kolektivom i

poduzimajui organizirane akcije za zadovoljavanje osobnih i zajednikih potreba, u

okviru kolektiva i sa resursima (ljudskim, materijalnim) kojima kolektiv raspolae.

NAVEDITE 4 OPA CILJA PLANIRANJAOpi ciljevi planiranja su:

Svjesno i optimalno koritenje odnosa izmeu ciljeva i sredstava u nekom

vremenu i prostoru.

Smanjivanje konflikata razvojnih ciljeva; prisutno kada su interesi razueni i

suprotstavljeni a kroz planiranje konfliktnost ciljeva se smanjuje.

Maksimalizacija drutvene korisnosti planiranja. Maksimalizacija pozitivnih u odnosu na negativne efekte.

Rezultat svakog plana treba da bude odreena socijalna promjena

NAVEDITE SEGMENTE ILI FAZE U SUSTAVNOM PLANIRANJU

U sustavnom planiranju, koje je idealno kao tipski model planiranja, najee se

izdvajaju sljedei njegovi segmenti ili faze:

1. Utvrivanje inventara potreba i problema i izbor prioriteta


28/41

28

2. Informiranje ljudi, institucija i organa vlasti u zajednici o izraenosti potrebai

problema i eventualnom definiranju problema. Ovo je veoma znaajno za

mobiliziranje graana,

3.

Utvrivanje svih raspoloivih resursa

4. Definiranje ciljeva planiranja

5. Definiranje naina, mjera i aktivnosti radi ostvarenja ciljeva

6. Organizacija i nositelji;

7. Dinamika i rokovi

8. Evaluacija.

TO PODRAZUMIJEVA KRATKORONO, A TO DUGORONO

PLANIRANJE

Kratkorono planiranje obuhvaa one aktivnosti i mjere koje se moraju to prije

poduzeti kako bi se prevaziao neki izraen i akutan problem. Kratkorono planiranje

odreuje se za period do 1 godine.

Dugorono planiranje -poiva na jasno definiranom skupu ciljeva, zasnovanih nadobrom poznavanju potreba, resursa i potencijala poduzea, ustanova, lokalnih

zajednica ili drava, kao i na stabilnosti uvjeta i dobrojpredvidljivosti promjena. Ono

obino obuhvaa ciljeve i planirane aktivnosti, akcije, resurse, dinamiku i nositelje

socijalne politike za planirane aktivnosti, akcije, resurse, dinamiku i nositelje

socijalne politike za period od najmanje 3 do 5 godina (veina planova u sferi soc.

Politike), a nekada i do 10 i vie godina (pr. projekti reforme mirovinskog sustava).

Dugorono planiranje podrazumijeva stabilnost okruenja, uvjeta i relativno spore i

predvidljive promjene, u emu je njegova osnovna funkcionalna i operativna slabost.

U dugoronom planiranju moraju se uvaavati efekti postignuti ostvarivanjem

stratekih planova.

POSTUPAK STRATEKOG PLANIRANJA JE


29/41

29

Strateko planiranje jest postupak promiljenog usmjeravanja socijalnih promjena i

unaprjeivanja uvjeta zadovoljavanja socijalnih potreba ljudi. Za strateko planiranje

odgovorni su nadleni nositelji socijalne politike, graani, i posebno nadleni

predstavnici lokalne samouprave (opina). Planiranje se vri na osnovu dobrogpoznavanja i definiranja prioritetnih potreba, resursa, kvalitativnih analiza i podataka,

spremnosti na promjene, aktivnog uea svih zainteresiranih, osmiljenih socijalnih

akcija i aktivnosti, i permanentnog praenja efekata poduzetih mjera na kvalitetu

ivota ljudi i eljene promjene. Ono je, u pravilu, povezano sa cjelinom strategije ili

stratekog plana zajednice koji podrazumijeva ekonomske, ekoloke, kulturne i druge

sadraje. Strateko planiranje uvijek sadri skup javno i konsenzusom izabranihciljeva, naina i sredstava zanjihovo ostvarivanje. Ono je po svojoj prirodi selektivno

jer se odnosi na prioritetno odreene potrebe ili probleme i obuhvaa one ciljeve koji

se realno mogu ostvariti na osnovu raspoloivih resursa zajednice. SP je stalno

usmjereno ka budunosti ali podrazumijeva vraanje nazad i analizu onoga to je

uinjeno u odnosu na ono to je planirano. SP je sloen dinamiki proces koji

zahtjeva kreativnost, inventivnost, matovitost, usmjerenost ka promjenama,spremnost na preuzimanje rizika, entuzijazam i upornost.

ZA KOJE OBLASTI SU NAJEE VEZANI AKCIJSKI PLANOVI

Akcijski planovi su najee vezani za neke posebne oblasti, poput ekonomije ili

socijalne politike ili za posebne djelatnosti, kao to su npr. obrazovanje, socijalna

zatita, ili neka posebna institucija ili poduzee. Mogue je da se akcijski planovi

donose i kada zajednica, institucija ili organizacija nemaju prethodno pripremljen i

usvojen strateki plan. Obino se takvi planovi donose kada su u pitanju neki urgentni

i sloeni prioritetni problemiu zajednici ili kada se treba cjelovitije baviti

problemima nekih posebno ugroenih socijalnih grupa ili skupina u zajednici.

TO SU SOCIJALNE AKCIJE


30/41

30

Socijalne akcije su svjesna, ciljana i organizirana ljudska djelatnost, koju

osmiljavaju i realiziraju neki ljudi, grupe, pokreti, partije ili organizacije i

asocijacije, kao dio socijalnih djelatnosti i sloenih politikih, ekonomskih, socijalnih

i drugih odnosa. Socijalne akcije nisu pojedinani akti graana i njihovih organizacijai zajednica, ve su dioukupnih socijalnih aktivnosti u zajednici. Iako se socijalne

akcije mogu odvijati spontano i ad hoc, prave socijalne akcije u okviru osmiljene

socijalne politike i socijalne zatite u zajednici, uvijek su unaprijed planirane, kao dio

razvojnih planova ili strategije njihovog ostvarivanja. U najirem smislu, socijalne

akcije se odnose na svaki planirani i osmiljeni napor da se graani i njihove

asocijacije i strukture u lokalnoj zajednici ukljue u odreivanje ciljeva, upronalaenje resursa, u prevazilaenje nekog socijalnog problema i

samoorganiziranja ili putem institucionalno definiranih naina organiziranja (kroz

tijela i institucije u zajednici). Socijalne akcije se esto organiziraju na principima

samopomoi, kada se zainteresirani graani sa slinim potrebama ili problemima

udruuju, osiguravaju sredstva i poduzimaju konkretne aktivnosti kako bi sami sebi

pomogli u zadovoljavanju tih potreba ili prevazilaenju problema. U ovom pristupukljuna aktivnost vezana je za osposobljavanje graana da sami sebi pomognu i

uhvate se u kotac sa vlastitim problemima, koristei iskustva i podrku drugih.

PREMA JOHNSONU DIREKTNE AKCIJE SE PODUZIMAJU U CILJU

Prema Johnsonu, direktne akcije poduzimaju se u cilju:

1. Razumijevanja poloaja osobe u odreenoj situaciji

2. Planiranja procesa

3. Omoguavanja klijentu da upozna i iskoristi vlastite resurse

4. Osposobljavanja klijenta

5. Poduzimanja intervencija u kriznim situacijama

6. Podrke socijalnom funkcioniranju klijenta

7. Realizacije, u suradnji sa klijentom, konkretne akcije

8. Posredovanja izmeu klijenata i sustava u njihovoj okolini


31/41

31

9. Upotrebe klinikog modela socijalnog rada

SISTEMSKI MODEL EVALUACIJE

Sistemski modeli evaluacije vazani su za one projekte ili programe iji cilj suinstitucionalne promjene bilo u lokalnoj zajednici ili pojedinanim institucijama.

Teorijski korijeni sistemskih modela su sistemske i politike teorije procesa.

Sistemski model evaluacije podrazumijeva da onaj ko vri evaluaciju, mora

odgovoriti na slijedea pitanja:

1. koliko je efikasna organizacija unutar lokalne zajednice

2. koliko su adekvatni resursi

3. koliko je organizacija prilagodnjiva potrebama graana u zajednici.

4. jesu li ostvareni postavljeni ciljevi i podciljevi.

ANALITIKA EVALUACIJA JE USMJERENA KA

Analitika evaluacija je usmjerena kaobjektivnim analizama strukturalnih promjena,

procesa i odnosa koji se uspostavljaju unutar sistema, dijelova sistema ili izmeurazliitih sistema. Ona je usmjerena prema praenju procesa koji ine dinamiku

problema i prema identifikaciji onih grupa koje su u opoziciji prema novim

socijalnim inovacijama ili institutima.

COSTEFECTIVENESS ANALIZE I METODE

CE spada u metodu izbora, a to su analitike metode za ocjenu efikasnosti ulaganja u

drutvenu djelatnost.

Nastoji utvrditi alternativni program koji uz najmanje trokove osigurava ostvarenje

utvrenog cilja ili skupine komplementarnih ciljeva.

3 naina:

Da se bira program koji uz najmanje trokove vodi ostvarenju cilja.

Da se bira program koji limitiranog iznosa sredstava u najveoj mjeri vodi ostvarenju

cilja.


32/41

32

Da se bira program koji osigurava najpovoljniji odnos izmeu ostvarenja cilja i

uloenih sredstava.

CE analiza se bazira na dvije pretpostavke: da ulaganje mora osigurati barem povrat

ulaganja i da optimalni program odbacuje dobitak koji nadmauju ulaganja u taj

program.

Nekoliko temeljnih koncepata:

-postoji vie alternativnih naina kako ostvariti jedan cilj

- da CE analiza nije usmjerena na snienje trokova ve na izbor optimalnog pristupa

ostvarenju nekog cilja.

KAKO NASTAJU MULTIDISCIPLINARNI TIMOVI

Formiraju se od predstavnika svih funkcionalnih jedinica koje su ukljuene u

realizaciju projekta, ali mogu se ukljuiti i predstavnici organizacija sa strane NVO,

lokalna zajednica , razliiti partneri i dr.

Mogu imati stalan ili privremen karakter.

Voenje ovih timova moe biti oteano problemi u komunikaciji, pri zakazivanjusastanaka, sukob izmeu rukovoditelja projekta i funkcionalnih rukovoditelja, itd.

Ova forma rada nastala je kao reakcija na uske specijalizacije koje karakterizira

suvremeni razvoj znanosti, pri emu se jedinstvenost i cjelovitost osobe i problema

klijenta gube i zanemaruju kroz ispitivanje specifinog i parcijalnog, tako da se gubi

temeljni smisao ispitivanja i tretmana. U ovom smislu, osnovna prednost

multidisciplinarnog pristupa je to tretiranje jedne pojave sa vie razliitih aspekata i

uz angairanost razliitih strunjaka zadovoljava temeljne znanstvene principe

svestranost, preciznost, odreenost i dubinu.

KAKO SE NAZIVAJU TIMOVI KOJE FORMIRAJU DVIJE ILI VIE

INSTITUCIJA

Ovakvi timovi obino se obrazuju kao ad hok timovi za rjeavanje pojedinanih

sluajeva ili u jednom diferenciranijem pristupu podrazumijevaju definirano podruje


33/41

33

rada institucija koje su najvie ukljuene u odreeni problem. Kao primjer mogu se

navesti timovi koji su orijentirani iskljuivo na istragu seksualnog zlostavljanja djece

(predstavnik policije i Centra za socijalni rad), predstavnike tuilatva...

U nekim sredinama postoje i timovi koji su prvenstveno orijentirani na probleme

tretmana, pa su ukljuene slube mentalnog zdravlja, socijalne slube za zatitu djece

i obitelji.

TO PODRAZUMIJEVAMO POD TIMOVIMA NA RAZINI LOKALNE

ZAJEDNICE

Ovi timovi podrazumijevaju ukljuivanje svih relevantnih podsistema drutva uprobleme prevencije, praenja, otkrivanja, dijagnostikog i istranog postupka i

tretmana zanemarivane i zlostavljene djece, njihovih obitelji i nasilnika.

Ukoliko su orijentirani na rjeavanje konkretnih sluajeva, podrazumijevaju

koordiniran rad ovlatenih i strunih slubi na pojedinanim sluajevima.

Druga podvrsta timova su tijela u okviru lokalne zajednice, koja se bave problemima

pojave nasilja nad djecom. Ovi timovi su usmjereni na probleme primarne i doneklesekundarne prevencije zlostavljanja, organiziranje i unapreenje sistema otkrivanja i

obavjetavanja, istraivanje i praenje pojave u zajednici, zastupanje interesa i

potreba zlostavljane djece i njihovih obitelji.

Timovi mogu biti osnovani dogovorom zainteresiranih nadlenih slubi ili mogu

djelovati u okviru nevladinog sektora.

Svaka lokalna zajednica moe nai svoj nain formiranja tima.

KADA KORISTIMO MULTIDISCIPLINARNI TIM

Multidisciplinarni tim koristimo kada sveobuhvatno i cjelovito sagledavamo odreeni

socijalni problem u zajednici ili individualni problem klijenta i obitelji.

KOJE SU DIMENZIJE TIMSKOG RADA PREMA BROJI I STAKI

Karakteristike timskog rada:


34/41

34

Tim je formalna grupa, mala primarna grupa, sastav tima je usklaen sa prirodom

zahvaenog problema, tim je zajednikom cilju usmjerena grupa strunjaka, tim je

organizirana grupa, u timu postoji osobno angairanje, u timu se deava kvaliteta

interpersonalnih relacija, tim podrazumijeva jedinstvo duha i akcije.

etiri vrste timskog rada: multidisciplinarni, monodisciplinarni, kombinirani i

transidsciplinarno djelovanje.

KADA DOLAZI DO KRIZA U TIMU

Frustracija

Konflikti i nezdrava konkurencija

Neproduktivni sastanci

Nedostatak povjerenja u vou tima

Poznato je da neki strunjaci misle da znaju "sve" i "bolje od ostalih", ili da je

njihova struka nadreena u pogledu znanosti i kompetentnosti (npr. psihijatrija

u odnosu na psihologiju, psihologija u odnosu na socijalni rad, socijalni rad u

odnosu na defektologiju itd.),te zato izbjegavaju suradnju i nameu svoja rjeenjakao jedino mogua i ispravna.

Uspjeh multidisciplinarnog tima ovisi od odsuradnjei meusobnih odnosa u timu,

kao i od toga koliko takav oblik rada omoguava pojedincima

samoaktualizaciju, meusobno bogaenje u razmjeni strunih informacija i

koedukaciju kroz zajedniki rad.Timski rad multidisciplinarnog tima je dinamiki

proces koji zahtjeva visok nivo suradnje i koordinacije pojedinih strunjaka, kako bi

se izbjegle zamke rivaliteta meu strukama. Mnogi meutim, s pravom naglaavaju

da rivaliteta meu strukama nema, ve da on postoji samo meu strunjacima.

Posljedica nesuradnikih odnosa u timu je najee dezintegrisanost podataka i

postupaka, ime se umajuje svaki efekat opeg i zajednikog, te se timski rad svodi

na subjektivno, parcijalno i jednostrano stanovite pojedinih struka.


35/41

35

RAZLIKA IZMEU MENADMENTA I MENADMENTA U SOCIJALNOJ

ZATIT

Menadment institucija socijalne zatite je proces planiranja, organiziranja, voenja

ili liderstva i kontrole, napora svih u organizaciji kako bi se iskoristili svi

organizacijski resursi i ostvarili postavljeni ciljevi organizacije ili institucije socijalne

zatite. A sam menadment se odreuje kao ljudska djelatnost putem koje se upravlja

bilo kojom organizacijom.

Menadment u socijalnoj zatiti se moe odrediti kao vjetina upravljanja sistemom,

institucijama i strunim procesima u socijalnoj zatiti koja je bazirana na nauenim

znanjima i praktinim iskusvima.Specifine oblasti menadmenta u socijalnom radu su timski rad, voditelj sluaja,

prikupljanje sredstava, volonterski menadment, pregovaranje i medijacija,

manadment uslugama, zastupanje i osnaivanje, evaluacija i kontrola kvaliteta

usluga. U socijalnoj zatiti postoji: teorija menadmenta u socijalnoj zatiti, socijalna

administracija, socijalni marketing kaao menademnti i preventivna funkcija,

profesionalna i radna etika socijalne zatite, krizni menadment u socijalnoj zatiti,menadment neprofitnim sektorom u socijalnoj zatiti.

KAKO STONER DEFINIRA MENADMENT

Menadment se definira kao proces planiranja, organiziranja, voenja ili liderstva i

kontrole napora svih u organizaciji da bi se iskoristili svi organizacijski resursi i

ostvarili postavljeni ciljevi organizacije.

Prema ovoj definiciji postoje 4 meusobno zavisne osnoven aktivnosti menadmenta,

a to su: planiranje, organiziranje, vodstvo ili liderstvo i kontrola.

Planiranjezasniva se na iskustvu, znanju, osnovna podjela na dugorone i

kratkorone planove...

Organiziranjeodreivanje posla, podjela rada, uspostavljanje autoritete....

Vodstvo ili liderstvokoritenje utjecaja prema zaposlenima da bi se ostvarili ciljevi

organizacije.


36/41

36

Kontroladefiniranje standarda rada, monitoring....

TEORIJE MEULJUDSKIH ODNOSA

Zaetnik je bila Mary Parker Follett koja je razumjela menadment kaodinamian koncept u kom mo mora ii zajedno sa odgovornou (Ini, 2002).

Autoritet se stie znanjem i iskustvom, a ne poloajem u hijerarhiji. Menadment

treba da bude zasnovan na etikim principima potovanja ljudske vrijednosti i

dostojanstva, a ne samo na tenji za postizanjem efikasnosti po svaku cijenu.

Follettova je kroz svoja istraivanja zapazila da menaderi i radnici esto nemaju

zajedniki cilj i da u timovima i radnim grupama moe zbog toga postojati mnogokonflikata. Ona je vjerovala da se u zajedniki rad moe ugraditi stajalite svake

osobe te tako izgraditi najbolje kao produkt zajednitva, to svako ponaosob nije u

stanju uraditi. U njenim stavovima prepoznaju se principi graenja konsenzusa i

naini funkcioniranje sustava.

Najvie kritike na njenu teoriju upueno je na osporavanje prava voe da ima

viziju, da zna, da uvidi i razumije organizaciju, da izgradi budunost. Ona jevjerovala u zajedniki rad, zajedniku viziju, to se moe primijeniti na

razumijevanja partnerstva meu razliitim akterima u sistemu socijalne zatite.

Teorija meuljudskih odnosa zapoinje istraivanjima ELTONA MAYOA

1924.

Rezultati istraivanja: uinak se poveava jer se radnike tretira kao ljude, a pojedinci

formiraju timove

Opi zakljuci istraivanja:

- organizacija nije zbir pojedinaca nego socijalni sustav

- ovjek nije ekonomsko, nego prije svega socijalno bie

- u organizaciji se osim formalnih razvijaju i neformalni odnosi

-ponaanje menadmenta prema zaposlenima kljuna je varijabla uspjenosti

- zadovoljstvo zaposlenih preduvjet vee proizvodnosti


37/41

37

Abraham Maslow (Ini, 2002) je smatrao da hijerarhija ljudskih potreba dovodi do

motivacije ljudi na poslu.

Teorije ljudskih odnosa su pokazale koliko veliki znaaj socijalni faktori imaju na

radno ponaanje i uinak. Zbog toga organizacije trebaju raditi na izgradnjimotivacije osoblja, na vrednovanju svakog pojedinca i grade suradnju u timovima,

to se u socijalnom radu postavlja kao imperativ.

SITUACIJSKI PRISTUP

Situacijski pristup poiva na ideji da ne postoji najbolji nain upravljanja, nego da

upravljanje zavisi od konkretne situacije i konkretnih uslova koji su bitni za jednu

organizaciju. Ovaj pristup trai od menadera da stalno analiziraju specifinost

poloaja svoje organizacije kako bi izgradili najadekvatniji koncept upravljama.

Situacijski pristup praktiarima poruuje da svaka organizacija mora imati svoj

sistem upravljanja jer neki tipian nain organiziranja rada ne mora biti efikasan na

isti nain za sve. Poseban znaaj u ovom pristupu daje se razumijevanju promjena u

okruenju organizacije jer se smatra da, ako je okruenje relativno stabilno, onda e iupravljako poslovne operacije biti predvidljivije. Na osnovama ovog pristupa

razvio se i koncept strategijskog upravljanja.

POJAM I KARAKTERISTIKE RADNIH GRUPA

Radne grupe su parcijalne drutvene grupe unutar kojih se odvija radni proces.

Karakterizira je ralativno trajan i stabilan skup ljudi koji imaju zajednike uloge, ali

iji je specifian cilj efikasno i uspjeno obavljanje odreene djelatnosti i podjela

rezultata zajednikog djelovanja ili rada. Radne grupe imaju svoje zajednike uloge,

vrijednosti i norme kojima se regulira ponaanje lanova grupe.

U svakoj radnoj grupi javljaju se dvije vrste veza: formalne i neformalne.

Formalnepropisan nain komuniciranja.

Neformalne vezenastaju kao posljedica interesa pojedinih lanova grupe koji ne

mogu biti zadovoljeni u okvirima formalnih odnosa.


38/41

38

Male drutvene grupe nazivaju se timovi

MONODISCIPLINARNI TIMSKI RAD

Monodisciplinarni tim formira se od strunjaka iste znanstvene disciplinenpr. samo

od socijalnih radnika, psihologa i sl.koji mogu biti razliitog stupnja strunosti,

uih usmjerenja i specijalnosti.

Monodisciplinarni tim koristi se samo u uvjetima kada se tretira problem koji je

iskljuivo (ili u najveoj mjeri) u domenu rada jedne struke.

Ovaj oblik timskog rada u socijalnoj zatiti je izraz specijalizacije pojedinih profecija

i potrebe da strunjaci iste profesije zajednikim djelovanjem rjeavaju praktinapitanja. Ovakav timski rad djeluje po irini i sa jednog profesionalnog aspekta u

susret osobinama problema.

KARAKTERISTIKE I SMETNJE U KOMUNIKACIJI U ORGANIZACIJI

Prema vrsti komunikacijski kanala postoje dva tipa komunikacije: formalna i

neformalna.U organizaciji dominira verbalna komunikacija (usmena i pisana), ali i neverbalna je

neizostavni dio komunikacije unutar organizacije.

Prema nivoima na kojima se ostvaruje postoji vertikalno i horizontalno

komuniciranje.

Efikasnost i uspjenost komunikacije ovisi o: karakteru formalnih kanala, strukturi

autoriteta, nainu i modelu liderstva, panji, razumijevanju poruke, naina

poduzimanja aktivnosti itd.

Smetnje u komunikaciji imaju 3 kljuna korijena: individualni, organizacijski i

fiziki.

Individualni: razliita opaanja, kultura, jezik, navike, odgoj itd.

Najee smetnje su: razlike u moi i drutvenom statusu, razliiti interesi.

Fizike smetnje nastaju kada postoji nemogunost da primalac poruke stupi u fiziki

kontakt sa poiljaocem poruke.


39/41

39

Problemi kod odailjetelja, problem kod primatelja, problem pri kodiranju, problem

pri dekodiranju, problem medija i problem povratne veze.

VRSTE I UZROCI KONFLIKATA U ORGANIZACIJ

Vrste konflikata:

intrapersonalninastaju kao posljedica oekivanog i postojeeg

interpersonalniposljedica suprotnosti pojedinaca zbog razliitosti njihovih interesa

i osobina

intragrupninastaju u grupi, a povezani su sa iznevjerenim oekivanjem u odnosu na

ostvarivanje ciljeva zbog kojih je grupa osnovana

intradepartmentalninastaju u okviru djelova koji su formalno ustanovljeni

interdepartementalninastaju izmeu vie organizacijskih jedinica u okviru jedne

organizacije

interorganizacijskinastaju izmeu vie organizacija u drutvu

intraorganizacijskinastaju izmeu pojedinih organizacijskih jedinica

Uzroci konflikata:

- loe rukovoenje i upravljanje

- nesporazumi u komunikaciji

- nejasni ciljevi rada

- loa koordinacija izmeu djelova organizacije

- sukob interesa

- vrijednosni i kulturni sukob

- razlike u moi

- lo sistem nagraivanja

- slabi resursi organizacije

- steene navike itd.

Vrste konflikata: Konflikti se mogu diferencirati po vie osnova i klasificirati na vie

naina.


40/41

40

NAGRAIVANJE OSOBLJA

Pravedna valorizacija ljudskog rada uslov je za dobru meuljudsku klimu i poveanje

produktivnosti. Menader mora tragati za nainima koji omoguavaju adekvatnonagraivanje zaposlenih. To ne mora biti samo materijalna stimulacija, ve i razliiti

znaci panje i potovanja. Od toga koliko menader poznaje svoje zaposlene, njihove

navike, interesovanja, umnogome e zavisiti i spektar moguih oblika nagraivanja.

PROJEKTNI MENADMENT

Projektni menadment je proces upravljanja promjenama, odnosno rizicima.Promjene se razlikuju po obuhvatnosti i dubini. iroke su one koje su usmjerena na

cijelo poduzee, a uske koje su usmjerene samo na jedan posao. U odnosu na dubinu

imamo radikalne i inkrementalne promjene. Prve su duboke i oznaavaju kratanje iz

poznatih obrazaca ponaanja u nove. U osnovi oznaavaju proces promjene poslovne

politike.

Inkrementalne su promjene u skladu s postojeom kulturom i ciljevima poduzea. Projektni menadment je sredstvo za upravljanje promjenama koje se mogu

odigravati u internom i eksternom okruenju.

UPRAVLJANJE KVALITETOM

Upravljanje kvalitetom nije samo operativna aktivnost, ve strateka akcija. U

njenom je aritu itav poslovni sustav, a ne samo proizvod ili usluga iju kvalitetu

valja kontrolirati. Cijelovito upravljanje kvalitetom poiva na slijedea 4 pravila:

1. kvaliteta je udovoljavanje postavljenim zahtjevima

2. kvaliteta poiva na prevenciji

3. standard kvalitete polazi od nepriznavanja defekata

4. mjerenje kvalitete posljedica je neudovoljavanja zahtjevima.

U okviru nauke o kvalitetu razvijene su 3 zasebe naune discipline:


41/41

- kontrola kvaliteta (kontrola proizvoda i da li kvaliteta udovoljava zahtjevima

korisnika)

- metrologija (predstavlja koritenje mjernih instrumenata)

- standardizacija (skup mjera i zahtjeva na osnovu kojih se uspostavlja kvalitet

proizvoda i to preko koncepta meunarodnih standarda.

MINIMALNI STANDARDI U SOCIJALNOM RADU

Minimalni standardi predstavljaju osnovni kvalitet koji se mora osigurati. Oznaavaju

donju granicu ispod koje se ne smije ii. Oni su:

-primjenjivi na irok spektar usluga- reguliraju rad slubi

- omoguuju samoprocjenu rada profesionalaca

- osnova za obuku strunih radnika

- orijentacija korisnicima to mogu oekivati od usluga.

RAZLIKE IZMEU MENADERA I LIDERARazlike izmeu menadera i lidera su sljedee: Menader je postavljen je na

menadersku poziciju; moe da utjee na ljude samo putem formalnog autoriteta; ne

mora neophodno da posjeduje liderske vjetine i kompetencije. Menader

(rukovoditelj) upravlja umom.

Lider: izborio se za lidersku poziciju u okviru grupe; moe da utjee na ljude i na

druge naine osim menaderskog autoriteta; posjeduje liderske vjetine i sposobnosti.

Lider (voa) upravlja duom. Liderstvo (vodstvo) se temelji na moi utjecaja.

Motivacijske vjetine su kritina komponenta liderstva, dok su planiranje i

administracija centralno pitanje menadmenta. Menaderi su preteno fokusirani na

zadatke i cifre a lideri na kvalitetu, usluge i potroae. Menaderi racionalno

rjeavaju probleme, a lideri su vie intuitivni i vizionarski... Meutim, postoji

pogrena tendencija da se liderstvo izjednai sa menaderstvom. Jer svaki menader

Documents

Liderstvo i Men. u Socijalnom Sektoru