Istituto di Ecologia Applicata

Faculdade de Cências- Universidade de Lisboa

Escola Superior Agrária - Instituto Politécnico de

Castelo Branco - PortugalFundación Oso Pardo - Spain

WWF France - France

Associacion pour laCohabitation

Pastorale - France

Association Pays de l'Ours - ADET - France

Fonds d'Intervention Ecopastoral - France

Ferus - France

Provincia di Perugia - ItalyProvincia di Terni - ItalyParco Nazionale Gran Sasso e Monti della Laga - Italy

Parco Nazionale d’Abruzzo, Lazio e Molise - Italy

Parco Nazionale della Majella - Italy

Legambiente - Italy

Ministarstvo PoljoprivredeSumarstvai Vodnoga

Gospodarstva - Croatia

Veterinarski fakultet, Sveucilisteu Zagrebu Croatia

Istituto di EcologiaApplicata

Via Cremona, 71 - 00161 Romatel. e fax: +39.06.4403315

web: www.ieaitaly.org iea@ieaitaly.org

LIFE04NAT/IT/000144www.life-coex.net

Grupo Lobo - Portugal

NASI PARTNERI

VUK

LIFE COEXLIFE COEX

Gdje zivi?

Vuk (Canis lupus L., 1758, redCarnivora, porodica Canidae) je do 19.stoljeca bio prisutan u cijeloj Europi,osim u Ujedinjenom Kraljevstvu.Nastanjivao je cijelu sjevernu hemisferu(sjeverno od 20° zemljopisne sirine), teje time bio najrasprostranjenija zvijer.

Drasticni pad brojnosti poceo je u 20stoljecu i osobito u godinama nakonDrugog svjetskog rata, kada su vukovizbog ljudskog proganjanja i unistenjastanista istrijebljeni u nekoliko zemalja.

U posljednjih dvadeset godina vrsta sena lokalnoj razini prirodno oporavlja, teponovno naseljava svoja originalna stanistau Francuskoj, Njemackoj, S vicarskoj,S vedskoj i Norveckoj.

U centralnom dijelu istocne Europe, gdjezive najvece populacije, vukovi surasprostranjeni u planinskim podrucjimasa niskom gustocom ljudske naseljenosti islabije razvijenom poljoprivredom.Nepravilno su rasprostranjeni, unutarmalenih i izoliranih podrucja. Sveukupni broj vukova koji zive u Europi jerelativno visok, no u samo 6 zemalja zivipreko 1000 vukova, samo u 11 preko 500i u 8 zemalja su prisutne populacije samanje od 50 zivotinja.

Kako prepoznati vuka?

Vuk je, nakon smedeg medvjeda (Ursus arctos L., 1758),drugi najveci predator Europe. Buduci da rasprostranjen ugeografski i ekoloski razlicitim stanistima, vanjski izgled(velicina, boja i tezina) uvelike varira.Jedinke u Euroaziji imaju masu od 12 kg, pa sve do 80 kg.Zenke su manje, i masa im je izmedu 15 i 55 kg. Vece zivotinje zive u sjevernimpodrucjima. Prosjecna masa vukova na Mediteranu je izmedu 25 i 35 kg, rijetkosve do 45 kg. Ukupna duzina glave i tijela je 110 – 148 cm; a rep je najcescekraci od trecine duzine tijela (30-35 cm). Trag vuka je slican onome velikog psa,peti prst se nalazi samo na prednji sapama i ne dodiruje tlo. Boja krzna vrlo varira, od cisto bijele u arktickim podrucjima do smede,crvenkaste, sive, svijetlo sive i srebrnaste. Vukovi u u Hrvatskoj prosjecno sumase 30 kg, krzno je sivo, a rep i leda su nesto tamnije boje koja prema trbuhui nogama prelazi u svjetlije sivu. S prednje strane nogu, za razliku od psa,ima usku tamnu prugu koja ne mora biti uvijek prisutna. Zimska dlaka kojanaraste u jesen je gusca, dok u proljece donji sloj dlake otpada.

Covjek je od davnina, zbog steta koje nanose poljoprivredi,proganjao velike zvijeri.U proslosti je ovaj sukob, zajedno sa fragmentacijomstanista, doveo do istrebljenja vukova u mnogim podrucjimakoja su prije nastanjivali.No, tijekom povijesti postoje i primjeri mirnog suz ivotacovjeka i ovih zivotinja, i to zahvaljujuci upotrebi mjera zaprevenciju napada.Projekt LIFE COEX je pokrenut sa ciljem unaprjed ivanja suzivota ljudskihaktivnosti i velikih zvijeri, putem razvijanja neophodnih socio-ekonomski i zakonskihpreduvjeta za ublazavanje konfliktnih situacija u ciljanim podrucjima. Projekt je pokrenut u listopadu 2004. godine, trajati ce do rujna 2008, a ukljucuje17 organizacija u 5 zemalja juzne Europe (Portugal, Spanjolska, Francuska, Italijai Hrvatska).Projekt LIFE COEX promièe za_titu prioritetnih vrsta unutar mre_e Natura 2000 tepromièe harmonièan su_ivot ovih vrsta i njihova okoli_a.Sve projektne akcije su uskladu sa naèelima mre_e,usmjerene njihovoj uspje_noj provedbi kao i postizanjunjihova prihvaèanja od strane _ire javnosti.

LIFE-COEX projekt

Smatra se da su jos 1894, vukovizivjeli na cijelom podrucju Hrvatske,a nakon toga su poceli nestajati, i tonajprije iz nizinskih kontinentalnihdijelova Hrvatske. Nakon Drugogsvjetskog rata proganjanje je pojacanoi to je potkraj 1980-ih dovelo do padabrojnosti na oko 50 jedinki napodrucju Gorskog kotara i Like,te do nestanka vukova na podrucjuDalmacije.Vukovi su se do danas uspjeli odrzatina podrucju Gorskoga kotara, Like i Dalmacije, odnosno na 32,4%ukupne povrsine kopnenoga dijelaHrvatske. Povremeno se javljaju napodrucju juznih padina Velebita, blizuRavnih kotara, Kastela, pa sve doBiokova. Populacija vuka u Hrvatskojdio je vece Dinarske populacije kojanastanjuje Sloveniju, Hrvatsku iBosnu i Hercegovinu, te se nastavljana jug Dinarida. Procjenjuje se da u Hrvatskoj zivi oko190 jedinki, u cetrdesetak copora.

Projekt koji podupire suzivotcovjeka i velikih zvijeri

Drawings by Stefano Maugeri - Graphic: Pandion-Roma - Printed by Almadue srl

Sto jede?

Vuk je pravi predator, koji se hrani oportunisticki ovisno o ponudi stanista.Prehrana ukljucuje veliki plijen (jelen, srna, divlja svinja) i male kraljesnjake,beskraljesnjake, bilje i strvine. Ovisno o raspolozivosti divljeg plijena, i sezonskim promjenama, vukovi mogunapadati i domacu stoku, osobito ovce. Prosjecno dnevno trebaju 3 – 5 kg mesa, no mogu postiti i nekoliko dana.

Teritorijalnost

Teritorijalno ponasanje ogranicava broj copora, dok disperzija doprinosisirenju populacije i razmjeni genetskog materijala.

Disperzija, koje je osnovni nacin zauzimanja novih teritorija i razmjenegenetskog materijala, se odnosi na jedinke dobi dvije ili tri godine,

koji napustaju copor u potrazi za partnerom sa kojim ce osnovatinovi copor.

Ovo je najkriticnija faza za prezivljavanje vuka, buduci da na duzevrijeme ostaju bez zastite copora.

Svaki copor aktivno brani svoj teritorij od susjednih copora. Velicina teritorija varira (u Europi izmedu 100 i 500 km2) ovisno o gustoci vukovai plijena, geografskimkarakteristikama iuznemiravanju odstrane ljudi. Vukovi oznacavaju teritorijurinom i izmetom, kojeostavljaju na strateskimmjestima uzduz granica.Rijetko prelaze graniceteritorija jer tada moze docii do sukoba sa susjednimcoporom, pa i do smrtnihposljedica za neke vukove.

U kakvom stanistu zivi?

Vukovi zive u vrlo razlicitim tipovima stanista i njihova siroka rasprostranjenostpokazuje da se vrsta moze prilagoditi razlicitim ekoloskim uvjetima. No, u Europi nastanjuju sumska podrucja, buduci da su ljudi tamo rijetkoprisutni. Ogranicavajuci cinitelj rasprostranjenosti vukova je prisutnost covjeka,raspolozivost plijena i kvaliteta stanista.

Kakvu socijalnustrukturu imaju?

Vukovi zive u coporima cija velicina varira. Copor je temeljna obiteljska jedinica, koja nastaje kada

reproduktivni par zauzme odredeni teritorij.Unutar svakog copora postoji cista drustvenu hijerarhija,

koja se moze mijenjati prije i tijekom sezone parenja. Na vrhu hijerarhije se nalaze dominantni zenka i muzjak, zvani “alfa” par, kojiimaju najvise povlastica: prvi se hrane i jedini su reproduktivni par unutarcopora. Spolno su aktivni sa dvije godine. Tjeranje traje 5 – 7 dana i javlja sejednom godisnje, najcesce u razdoblju sijecanj – ozujak. Nakon 60 – 62 danarazvoja rada se 1 do 11 stenaca. Broj stenaca u leglu direktno ovisi oraspolozivosti plijena. Stenci ostaju uz copor do dobi od dvije godine, tijekomkojih uce vjestine lova, izbora teritorija i drustvenog ponasanja.

S kojim se opasnostima vukovisvakodnevno suocavaju?

Iako je strogo zasticena vrsta, na medunarodnoj i nacionalnoj razini, te postojisustav nadoknade steta koju vukovi uzrokuju na domacim zivotinjama, direktnoproganjanje od strane ljudi je najvazniji uzrok smrtnosti vukova. Nepostivanje zakona i poteskoce u njihovom provodenju, zajedno sa ekonomskimrazlozima, sto je naglaseno povijesnim i kulturnim nasljedem, razlozi zbogkojih su vukovi stalno progan-jani.

Krivolov

Glavni uzroci smrtnosti vukovasu ilegalni odstrjel i promet, aumanjoj mjeri bolesti i ostaliuzroci. Krivolov je najcesceposljedica napada na stoku,te napada na divlje papkare,zbog cega dolazi do kompeticije izmedu vukovai lovaca.

Lutalice

Divlji psi i lutaliceprijetnja su opstanku vukova. Razlog su parenje pasa i vukova,kompeticija, napadi pasa nadomacu stoku koji se krivopripisuju vukovima.Potrebno je istaknuti da divljii psi lutalice mogu prenositibolesti, koje mogu imatinegativan utjecaj na vucjupopulaciju.

Konvencije o zastiti europskihdivljih vrsta i prirodnihstanista (Bernska konvencija),te u Dodatak II i IV Direktiveo zastiti prirodnih stanista idivlje faune i flore (HabitatDirective) koja obuhvacabiljne i zivotinjske vrste odinteresa za Europsku zajednicui cije ocuvanje zahtijevaproglasenje “Posebnihpodrucja ocuvanja” kao dioekoloske mreze Natura 2000s potrebom stroge zastite.

Kako je vukzasticen?

Na medunarodnoj razinivuk je ukljucen u Crvenulistu IUCN – SvjetskeSkupine za Zastitu,te je svrstan kao vrsta,“malog rizika”. Naveden je i u Dodatku II(potencijalno ugrozenavrsta) Konvencije o medunarodnoj trgoviniugrozenim vrstamadivlje faune i flore(CITES) koja obvezujezemlje stranke nanadzor medunarodnetrgovine ugrozenimvrstama sustavomizdavanja uvoznih iizvoznih dopustenjai uvjerenja. Na Europskoj razini jeukljucen u Dodatak II(strogo zasticene vrste)

Prema Zakonu o zastiti prirode iz 2003. godine, u koji su ugradene sve obvezeRepublike Hrvatske prema medunarodnimugovorima cija je stranka ili potpisnica atemeljem odredbi Pravilnika o zastiti pojedinihvrsta sisavaca (Mammalia) (N.N. br. 31/95),vuk je zasticena vrsta od 1995., sto znaci da jezabranjeno svako ometanje, uznemirivanje zivotinja u njezinu prirodnom zivotu islobodnom razvoju, prikrivanje, prodaja, kupnjai otudivanje ili pribavljanje na drugi nacinzasticene zivotinje, kao i prepariranje.Takoder je zabranjeno zasticene vrste izvoziti,iznositi i uvoziti iz inozemstva.Od 2005. godine na snazi je Plan upravljanjavukom u Republici Hrvatskoj.