3
1 Komentari za Godišnji zadatak – list 2 Zadatak 4. Odrediti potrebnu površinu armature za stub poznatih dimenzija, pravo- ugaonog poprečnog preseka, opterećen momentima savijanja M g i pov- remenog M w , kao i normalnim silama usled stalnog, odnosno vertikalnog povremenog opterećenja N g i N p . Povremena opterećenja p i w NE MORAJU delovati istovremeno. Podaci za proračun: M g = 100 kNm N p = 200 kN b = 25 cm MB 35 M w = ±200 kNm N p = 600 kN d = 65 cm RA 400/500 VEOMA ČEST ISPITNI ZADATAK – u raznim varijantama odnosa sila i momenata. PRAKTIČNO OBAVEZAN (ili ovaj, ili zadatak br. 5) U SVAKOM ROKU !!! Tehnika dimenzionisanja odrađena je u primeru 2, nema ničeg novog. Osim pravljenja kombinacija uticaja, koje (valjda) nisu sporne. Ako budete imali ikakvu dilemu, pogledajte i 3 primera u materijalu Razni primeri dimenzionisanja STUBOVA.ppt odnosno RAZNI PRIMERI DIMENZIONISANJA STUBOVA.PDF na IMKSUS-u. Tok razmišljanja bi trebalo da bude otprilike ovakav: - stub je napregnut na složeno savijanje, (verovatno) u fazi velikog ekscentriciteta 1 - u takvoj proračunskoj situaciji momenti savijanja su dominantni uticaji, pa tre- ba pronaći njihove maksimalne vrednosti. Jasno, potrebno je u proračun uvesti i ODGOVARAJUĆE vrednosti normalnih sila - momenti savijanja mogu zatezati i jednu i drugu ivicu preseka – uticaj vetra, koji je alternativan, je veći od momenta M g koji ne menja znak - kada su dimenzije preseka poznate, sprovodi se postupak VEZANOG dimenzio- nisanja, posebno za jednu, odnosno drugu ivicu (npr. primer 2 sa ovog lista) - ukoliko je dimenzija d nepoznata, odredi se kombinacija sa najvećim momentom savijanja, sprovede postupak SLOBODNOG dimenzionisanja - iterativan postu- pak, složeno savijanje, Primer 8, strana 17 u materijalu 01 - SAVIJANJE - PRAVOUGAONI PRESEK.PDF Kada se usvoji dimenzija elementa, za sve ostale kombinacije uticaja sprovodi se VEZANO dimenzionisanje. U opštem slučaju, neophodno je sprovesti proračun za DVE kombinacije uticaja (maximalni momenti savijanja koji zatežu dve ivice preseka), ali se u određenim slučajevima može pojaviti još jedna potencijalno moguća kombinacija, kako će u narednom primeru biti izloženo. Konačno, da naglasim još jednom: - stalno opterećenje se MORA nalaziti na konstrukciji, samim tim i u svim razmatranim kombinacijama (makar kao POVOLJNO dejstvo) - vetar i vertikalno povremeno opterećenje se NE moraju uzeti u razmatranje, a mogu i delovati nezavisno jedno od drugog 1 Ukoliko, kojim slučajem, u proračunu najopterećenijeg preseka, potrebna površina armature bude NEGATIVNA, ili se dobije da je proračunska pritisnuta armatura VEĆA od zategnute, presek treba armirati simetrično i dimenzionisati pomoću dijagrama interakcije (zadatak 5)

List 2 - Zadatak 4

  • Upload
    stefan

  • View
    230

  • Download
    7

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Primer uradjenog zadatka

Citation preview

  • 1

    Komentari za Godinji zadatak list 2

    Zadatak 4. Odrediti potrebnu povrinu armature za stub poznatih dimenzija, pravo-ugaonog poprenog preseka, optereen momentima savijanja Mg i pov-remenog Mw , kao i normalnim silama usled stalnog, odnosno vertikalnog povremenog optereenja Ng i Np. Povremena optereenja p i w NE MORAJU delovati istovremeno. Podaci za proraun:

    Mg = 100 kNm Np = 200 kN b = 25 cm MB 35

    Mw = 200 kNm Np = 600 kN d = 65 cm RA 400/500

    VEOMA EST ISPITNI ZADATAK u raznim varijantama odnosa sila i momenata. PRAKTINO OBAVEZAN (ili ovaj, ili zadatak br. 5) U SVAKOM ROKU !!! Tehnika dimenzionisanja odraena je u primeru 2, nema nieg novog. Osim pravljenja kombinacija uticaja, koje (valjda) nisu sporne.

    Ako budete imali ikakvu dilemu, pogledajte i 3 primera u materijalu

    Razni primeri dimenzionisanja STUBOVA.ppt odnosno

    RAZNI PRIMERI DIMENZIONISANJA STUBOVA.PDF

    na IMKSUS-u.

    Tok razmiljanja bi trebalo da bude otprilike ovakav:

    - stub je napregnut na sloeno savijanje, (verovatno) u fazi velikog ekscentriciteta1

    - u takvoj proraunskoj situaciji momenti savijanja su dominantni uticaji, pa tre-ba pronai njihove maksimalne vrednosti. Jasno, potrebno je u proraun uvesti i ODGOVARAJUE vrednosti normalnih sila

    - momenti savijanja mogu zatezati i jednu i drugu ivicu preseka uticaj vetra, koji je alternativan, je vei od momenta Mg koji ne menja znak

    - kada su dimenzije preseka poznate, sprovodi se postupak VEZANOG dimenzio-nisanja, posebno za jednu, odnosno drugu ivicu (npr. primer 2 sa ovog lista)

    - ukoliko je dimenzija d nepoznata, odredi se kombinacija sa najveim momentom savijanja, sprovede postupak SLOBODNOG dimenzionisanja - iterativan postu-pak, sloeno savijanje, Primer 8, strana 17 u materijalu

    01 - SAVIJANJE - PRAVOUGAONI PRESEK.PDF Kada se usvoji dimenzija elementa, za sve ostale kombinacije uticaja sprovodi se VEZANO dimenzionisanje.

    U optem sluaju, neophodno je sprovesti proraun za DVE kombinacije uticaja (maximalni momenti savijanja koji zateu dve ivice preseka), ali se u odreenim sluajevima moe pojaviti jo jedna potencijalno mogua kombinacija, kako e u narednom primeru biti izloeno. Konano, da naglasim jo jednom:

    - stalno optereenje se MORA nalaziti na konstrukciji, samim tim i u svim razmatranim kombinacijama (makar kao POVOLJNO dejstvo)

    - vetar i vertikalno povremeno optereenje se NE moraju uzeti u razmatranje, a mogu i delovati nezavisno jedno od drugog

    1 Ukoliko, kojim sluajem, u proraunu najoptereenijeg preseka, potrebna povrina armature bude NEGATIVNA, ili se dobije da je proraunska pritisnuta armatura VEA od zategnute, presek treba armirati simetrino i dimenzionisati pomou dijagrama interakcije (zadatak 5)

  • 2

    1. zategnuta LEVA strana stuba Mg i Mw ISTOG znaka Mogue je u raun uzeti samo stalno optereenje. Meutim, postoji i uticaj od vetra koji je istog znaka kao Mg. Poveanjem momenta dobiemo veu povrinu armature, pa uticaj SAMO stalnog optereenja neemo razmatrati.

    S druge strane, vertikalno optereenje P samo poveava normalnu silu pritiska. to SMANJUJE potrebnu povrinu ZATEGNUTE armature. Kako je optereenje POVRE-MENO, ne mora biti i nee biti uzeto u razmatranje. Dakle, WG + .

    Mu = 1.6100 + 1.8200 = 520 kNm

    Nu = 1.6200 = 320 kN

    pretp. a1 = 7 cm h = 65 7 = 58 cm

    kNm6.60107.0265.0320520Mau =

    -+=

    793.1

    3.225106.601

    58k2

    =

    = eb / ea = 3.5 / 3.791, m = 38.862%

    40320

    403.2

    1005825862.38A 1a -

    = = 24.40 cm2

    Od ove vrednosti ne moemo dobiti veu zategnutu armaturu. Meutim, u ovom primeru treba uoiti da se dilatacija zategnute armature opasno pribliila granici nakon koje se pristupa dvostrukom armiranju (ea1 = 3). Poveanjem sile pritiska (vertikalno povreme-no optereenje) sigurno se pojavljuje proraunski potrebna pritisnuta armatura. Stoga je sledea kombinacija koja se razmatra:

    2. zategnuta LEVA strana stuba Mg i Mw ISTOG znaka + sila P Mu = 1.6100 + 1.8200 = 520 kNm

    Nu = 1.6200 + 1.8600 = 1400 kN

    pretp. a1 = 7 cm h = 65 7 = 58 cm

    kNm87707.0265.01400520Mau =

    -+=

    485.1

    3.22510877

    58k2

    =

    = ea < 3 dvostruko armiranje

    usvojeno: ea1* = 3 k* = 1.719, m *= 43.590%

    3.225719.158M

    2

    abu

    = = 65430 kNcm = 654.3 kNm

    DMau = 877 654.3 = 222.7 kNm

    pretp. a2 = 5 cm ( ) 40558107.222A

    2

    2a -

    = = 10.50 cm2

    50.1040

    140040

    3.2100

    5825590.43A 1a +-

    = = 11.85 cm2 < 24.40 cm2 (sluaj 1)

  • 3

    3. zategnuta DESNA strana stuba Mg i Mw SUPROTNOG znaka Kako je Mw vei od Mg, moe se dogoditi da je desna strana stuba zategnuta. Stalno optereenje se MORA uzeti u obzir. Kako smanjuje uticaj (moment savijanja), tretira se kao povoljno dejstvo i uzima u obzir sa odgovarajuim koeficijentom sigurnosti 1.0: Mu = 1.0(-100) + 1.8200 = 260 kNm

    Nu = 1.0200 = 200 kN

    Napominje se da se vrednost koeficijenata sigurnosti za stalno optereenje odreuje prema MOMENTIMA savijanja kao dominantnim uticajima.

    Sila P od vertikalnog povremenog optereenja je PRITISAK pa bi smanjila povrinu armature i nee biti uzeta u obzir.

    Kako je moment manji nego u prvom sluaju, oekuje se manja povrina armature i pretpostavlja manja vrednost a1:

    pretp. a1 = 5 cm h = 65 5 = 60 cm

    kNm31505.0265.0200260Mau =

    -+=

    563.2

    3.22510315

    60k2

    =

    = eb / ea = 2.801 / 10, m = 16.676%

    40200

    403.2

    1006025676.16A 1a -

    = = 9.38 cm2 < Aa2 = 10.50 cm2 (sluaj 2)

    Ova armatura se smeta uz DESNU ivicu preseka. Uporeuje se sa PRITISNUTOM armaturom iz prethodne take. Kako vetar ne moe istovremeno duvati u oba smera, usvaja se VEA od ove dve vrednosti.

    U poslednjem primeru nije razmatrana kombinacija koja bi pored vetra sdesna ukljuila i silu P. Zategnuta armatura bi bila manja nego u primeru 3, a eventualna pritisnuta armatura NIJE REALNA (u primeru 3 lom je po armaturi, daleko iznad granice od 3). Sve i da se pojavi, trebalo bi da bude vea od potrebne armature uz levu ivicu preseka (zategnuta iz primera 1), to je potpuno nemogue.

    Rezime je prikazan tabelarno:

    LEVO DESNO G+W Aa1 24.40

    G+P+W Aa1 11.85 10.50 Aa2 G-W 9.38 Aa1 max. 24.40 10.50 usv. 5R25 3R22

    51025.43a1

    += = 6.7 cm hstv. = 65 6.7 = 58.3 cm > hpretp. = 58 cm

    a2 = 4.5 cm < 5 cm = a2,pretp.