25.07.2016

Izvješće medijskih objava

Press CLIPPING d.o.o., Florijana Andrašeca 18a, 10000 Zagreb, Hrvatska, tel.: +385 1 30 948 04,fax: +385 1 30 10 262, e-mail: press@pressclip.hr, www.pressclip.hr

Muzeji Hrvatskog zagorja

1

24. 07. 2016 Večernji list Stranica/Termin: 28 Hrvatska

Naslov: Zagorje zeleneSadržaj: oga vrelog ljetnog dana u stubičkom kraju ispod stoljetne Gupčeve lipe, jedinog živog svjedoka

Seljačke bune iz 1573. s pladnjevima prepunim domaćih specijaliteta, trčkara gazda Božo. On je živuća legenda ovog kraja: već 22 godine vlasnik je kultne "Bertije pod lipom" u Gornjoj

Autor: RENATA RAŠOVIĆ

Rubrika, Emisija: Aktualno Žanr: izvješće Naklada: 60.579,00

Ključne riječi: MUZEJ SELJAČKIH BUNA

Muzeji Hrvatskog zagorja

Lista objava

24. 07. 2016 Stranica/Termin: 28

Hrvatska

Naslov:

Autor:

Rubrika/Emisija: Aktualno Žanr:

Površina/Trajanje: 2.619,06 Naklada: 60.579,00

Ključne riječi: MUZEJ SELJAČKIH BUNA

Zagorje zelenev i n 1 i m i 'j_ i i' 1 i

Brežuljkasta regija s druge strane Sljemena postaje hit destinadja i sve bolje mjestoza život: firme su prebrodile teška vremena, a 7

Piše: RENATA RAŠOVIĆSnimio: BORIS ŠČITAR

oga vrelog ljetnog dana u stubičkom

kraju ispod stoljetne Gupčevelipe, jedinog živog svjedoka Seljačke

bune iz 1573. s pladnjevimaprepunim domaćih specijaliteta,trčkara gazda Božo. On je živućalegenda ovog kraja: već 22 godine

vlasnik je kultne "Bertije podlipom" u Gornjoj Stubici, nalik

kakvoj zagorskoj inačici gostioničara

Renea iz popularne serije"Alo, alo""Mi smo to pokrenuli, supruga i

ja, radimo skupa od prvog dana.Posla ima, mi smo velika turistička

destinacija" kaže Božidar Sačerpokazujući rukom na "hižu staru250 let" kako kaže, najslavniji lokal

u Zagorju. Zaustavljena u vremenu,

"bertija" je drvena, niskihsvodova, s kockastim stolnjacima,pa i svojevrsnim reliktom nekihdavno prohujalih vremena: otvorenom

knjigom dojmova. No, bitće da je najveći broj fotografija za

uspomenu načinjen ipak u toaletu.

Gazda Božo nije se patio narudžbom

metalnih pločica koje pomažuda muški svijet ne zaluta u krivu

prostoriju, pa i onaj ženski, većje na ulazna vrata obaju nužnikanamontirao cipele: jednu crvenu

žensku štiklu, a preko puta neštonalik na koledžicu.Njegova inovativnost i šarm ovamo

su godinama dovodili goste izcijeloga svijeta, a neki od njih kažuda je za promociju svoga kraja učinio

više od svake turističke zajednice.

Dovodio je ovamo i novinarskeekipe. Gazda Božo pokazuje

novinski članak iz Večernjeg listaiz 1996. godine. I tada je bio atrakcija,

još u vrijeme dok je uhodavaobiznis, a novinari su i prije dvadesetljeća hvalili njegov stubičkigemišt koji gazda Božo "dobro

temperira" u podrumu. V pelnici,kak se ovdje veli. Poput najboljegpsihijatra naslušao se Božo radosti

i tuga s one strane šanka, iznadkojeg se uzdiže drvena rezbarija s

natpisom "Još jednu pa idemo!?"

"Znači, istinaje ono što kažu, da jeu Zagorju 0, 5 promila već u zraku"primijetili smo, pa podsjetili da

su se pojedine stranke proteklihgodina dodvoravale Zagorcimaobećavajući im 0, 8 dopuštenihpromila osvoje li vlast. Gazdi Božinasmijao se brk.

Nikako se odvojiti od šanka"Naši ljudi vole si spiti i u tomenema nikaj lošega. Na temelju višegodišnjeg

iskustva za šankomzaključio sam da navek postoji'još jedna putna' zato sam i stavionatpis, i gostima se sviđa. Znatekak je, svako se društvance prijerastanka još malo zadrži za šankom.

Tu se uvijek nađe i gitara iharmonika i nikad kraja. I nikadnije bila 'još samo jedna' tako vamto u Zagorju ide. I dobro njima, dobro

nama"Izgleda da je dobro svima jer Zagorje

postaje hit destinacija, alii sve bolje mjesto za život, pa suneki dan, ne bez razloga, upravo

ovaj kraj za prezentaciju svojekoalicije odabrali SDP i partneri."Blizu smo Špičkovine i Zaboka,tu su se počeli vidjeti prvi rezultatinašeg rada u protekle četiri godine.

Ovaj kraj nema resurse osimrada, obrta i industrije. Ovdje seživi uspješno, ovaj dio je prvi počeo

napredovati i rasti" kazao jeZoran Milanović.I izazvao poneki podsmijeh u ovome

kraju, jer istina je da Zagorjeraste i buja, ali tome nisu pridonijeli

ni Zagreb, ni visoka politika, nipomno osmišljene mjere ipoticaji,već vrijedni, kreativni i svestraniljudi koji su uvidjeli potencijale udomaćem, autohtonom, kajkavskom

Zagorju - carstvu brega,srednjovjekovnih dvoraca, gemišta,

domaćeg špeka, sira i vrhnja.Gazda Božo jedan je od njih, i nijejedini."Samo pitajte za Miku, svi ga

Bertija podlipomBožidar Sačerna temeljuvišegodišnjegiskustvaza šankomzaključuje da

uvijek postojijoš jedna 'putna'

Elitni turizamStjepan Majsecna svom imanjuu Donjoj Stubiciželi ureditigolfigrališteili autokamp zagoste

Politika i

očuvanjebaštineMiljenkoHrenek jedopredsjednikHrvatskestranke svihkajkavaca

2

Zagorje zelene

RENATA RAŠOVIĆ

izvješće

Večernji list

24. 07. 2016 Večernji list Stranica/Termin: 28

Hrvatska

3

Ako su mogli Španjolci napraviti festival s paradajzom, možemo mi i

našeg Matiju Gupca pretvoriti u svjetsku atrakciju, kažu u Stubici

Šale se na svoj račun:Bumo spili još po jenupa bumo išli. E to vanije najvećazagorska laž

znaju, lako ga je naći" kažu namStubičanci tijekom potrage za zanimljivim

sugovornikom. I tako,u susjednoj Donjoj Stubici ubrzosusrećemo Miljenka Hrenekakoji je proljetos skupa s prijateljima

pokrenuo "Hrvatsku stranlaisvih kajkavaca" "Očuvanje povijesti,

kulture i dragog nam 'kaj'to su naši ciljevi. Jer je narod bezjezika kao hrast bez korijena, a i

najjači će se srušiti ako mu korijenistrune" tumači stranačku agendu

Mika, ponosan što okuplja čak14 tisuća istomišljenika, zaljubljenika

u Zagorje u ograncima diljemHrvatske."Nisam obuzet politikom, nego situacijom

u Hrvatskoj, gdje nitkone gleda malog čovjeka. Dosadilomi je gledati kako nam drugi kroje

sudbinu, pa sam se angažiraopitajući se kako mogu pridonijetizanaš kraj. Prvo za svoju obitelj, za

Ni Zagorje nije lišenotipično hrvatskihparadoksa: na samoosam kilometara dva sugradonačelnika i dvanačelnika, na ukupnotek 5500 stanovnika

svoj kraj, pa i za državu. Želio sammijenjati stvari, a bez politike neide" tumači Miljenko.U toj su ga ambiciji ohrabrili mještani.

Mika je godinama vodio videoteku,

snimao svadbe, krstitkei fešte svih vrsta, susreo stotineljudi, slušao njihove svagdašnjejade, stekao popularnost. No, kaoi svakog malog čovjeka, i Miku ječesto mučila nepravda, a sada jena poziciji da aktivno mijenja svojkraj nabolje. I izgleda da mu dobroide jer danas je dopredsjednik uGradskom vijeću Donje Stubice,već treći mandat.Ovaj hiperaktivni 50godišnjaku svome je domu skupa sa suprugom

Gordanom pokrenuoobiteljski obrt, malu radionicu izkoje izlaze tisuće plakata, brošura,naljepnica i svakojakih papirnatihčudesa, no ovim vrijednim ljudima

to nije bilo dovoljno pa su u

obližnjem vrtu zasadili i 280 voćkiza zanimaciju. Mika je aktivan

i u sportskoj zajednici, a zaslužanje i za popularizaciju savate boksau ovome kraju, koji je posljednjegdesetljeća dao čak šest prvaka."Da sam ja ministar. Ne treba tupuno mudrosti i puno kompjutora.

Treba raditi s ljudima" kaže.

Višegodišnja neslogaPotvrđuje tezu o procvatu Zagorja:

mnoge firme su se pokrenule,uspjele prebroditi teška vremena.Nabraja one najveće poput Kia Božić,

Hidraulike Kurelja, Metalisa,Perfe, Jezerčice, NiskogradnjeHren. zamašnjake razvoja ovogkraja, koji zapošljavaju i prehranjuju

tisuće obitelji.Niču i OPGovi jer su Zagorcishvatili da se puno može postićikvalitetnom domaćom hranom,pa sad svoje proizvode plasiraju u

veće gradove, ali i za izvoz.No, ni Zagorje nije lišeno tipičnohrvatskih paradoksa. Kako je moguće

da na samo osam kilometarapostoje dva gradonačelnika i dvanačelnika, da su Donja Stubica iOroslavje gradovi, dok su GornjaStubica i Stubičke Toplice općine,i sve to na ukupno tek 5500 stanovnika?

"To je posljedica višegodišnje nesloge

i prijašnje politike kojom suljude cijepali na što manja dvorišta

kako bi svatko gledao samo nasvoj interes. U novije vrijeme skužili

smo da više možemo postićizajedno, mislim da se sada ide utom smjeru. Počelo je s EU fondovima

kada su ljudi shvatili da se nemože baš svako selo prijaviti i daće biti lakše ako se nekoliko općina

ujedini. Projekt kanalizacije

nastavak na sljedećoj stranici

Sunce je rastjeralo stanovnike Donje Stubice s vrelog asfalta

Mlin StjepanaMajsecaposljednji jesačuvani mlinu ovome kraju:na samo trikilometraod podnožjaSljemena doDonje Stubicebilo je 16mlinova

Dvorac Oršić u stubičkom kraju

NEDJELJA, 24. SRPNJA 2016.

24. 07. 2016 Večernji list Stranica/Termin: 28

Hrvatska

4

50 Večernji list

ReportažaMiljenko Hrenek kaže da zasvaki putokaz ili znak koji sesruši treba obaviti 500 pozivau Županiju da netko to popravi

NEDJELJA, 24. SRPNJA 2016.

ProcvatZagorjaStanovnici nepridaju pažnjupolitičarimakoji se hvale dasu im pomogli:kažu da su sveuradili sami

'oj/1RENK

*3

CENTAR Zaželim. Ispunim.

službena voda:

napartner projekta: medijski partner:

DIVA

Panorama naDonju PodgoruBrežuljkastizagorskikrajolik s

neizbježnimkletima i

vinogradima

nastavak s prethodne stranice

prva je naznaka svijesti o potrebizajedništva. Evo, konačno su seujedinile i turističke zajedniceDonje i Gornje Stubice, sada radezajedno, i to je model kojem sadatežimo" govori Mika.Projekti poput rekonstrukcije Seljačke

bune ili Susreti za RudijaPerešina počeli su privlačiti gosteiz cijele Hrvatske, ali Miljenkosmatra da Zagorje može i više."Pa Španjolci su iz gađanja paradajzima

napravili svjetski poznatifestival Tomatina, što mi ne bismood Franje Tahija i Matije Gupca?Trebalo bi obući naše ljude u nošnje,

podići cijelu općinu na noge,napraviti feštu koja će trajati cijelugodinu" predlaže."Kako će vas pronaći" bocnuli

smo ovog općinskog čelnika,aludirajući na šumu znakovlja,na pomalo histeričnu, ali neučinkovitu

prometnu signalizaciju na

zagorskim cestama gdje se lokalničovjek snalazi i žmirećki, ali ne i

putnik namjernik."Glavne ceste su u nadležnosti Županije,

a lokalna uprava tu nemaovlasti. I mi domaći imamo problema.

Za svaki putokaz ili znakkoji se sruši, za svako ogledalološe postavljeno na cesti morašnazivati županiju po 15 puta, notek nakon pritisaka netko izađena intervenciju. Znamo da turistilutaju, ali smo bespomoćni" žalise Miljenko Hrenek.

Obnovio zaraslo imanjeI, zaista, tek uz pomoć dobrogvodiča uspijevamo pronaći "Majsecov

mlin" i vlasnika tog imanjakoje se prostire na više od 10 hektara,

Stjepana Majseca. Rođeni Zagorac,

70ih se otisnuo u pečalbu,u Njemačku, i ondje ostao dugih26 godina. Mučen nostalgijom zarodnim krajem koncem 90ih odlučio

se vratiti.

"Rekao sam sebi, idem domamakar jeo krumpire" kaže. Biloje, međutim, i bolje od toga. Popovratku je na djedovini zatekaopotpuno zaraslo imanje i staru,dotrajalu vodenicu. Odmah seuhvatio posla."Tada sam saznao da je u samotri kilometra od podnožja Sljemena

do Donje Stubice bilo čak 16

mlinova i tri pilane, i da je ostaosamo taj naš mlin. Bilo mi je žaoda propadne i tada sam ga odlučioobnoviti" prisjeća se Stjepan.I upravo je taj mlin, pokazalo se,

postao zaštitni znak njegova budućeg

poslovnog pothvata, tradicijskog

turističkog odredišta. Uredio

je i prenoćište u autohtonomstilu, a na jelovniku nudi juhe odkopriva, tikvica, cikle, svih vrstapaprati. Sve proizvode otkupljujeod lokalnih seljaka i tako pomažei svome kraju.Poziva nas na vožnju imanjem,kojim se zrcale ribnjaci prepuni

Božidar Sačer je u svojoj gostionicina vrata ženskog toaleta montiraocrvenu žensku štiklu, dok se s

druge strane nalazi crna muškakoledžica

kapitalaca, ručno izrezbarene drvne

klupe, ali i uredno pokošenelivade po kojima trčkaraju čapljei rode, pa i poneka lisica. Otišao jegazda i korak dalje od autohtonezagorske ponude."Želja mi je na ovim livadamaotvoriti golfteren. To bi punoznačilo za turizam ovoga kraja,podiglo ga na novu razinu" govori

Stjepan Majsec, koji se nada daće izbjeći borbu s administracijomkoja ga je proteklih godina, kao ivećinu poduzetnika i investitora,znala dovoditi do ludila.

Poraženi plaća odojkaAli Štef, kako ga nazivaju prijatelji,

nije od onih ljudi koji čekajuda mu nešto padne s neba, pa se

najradije uhvati posla - vlastitimrukama.Osim vodenice, uredio je i rodnukuću, podigao drvene ograde okoimanja, a svakog jutraustaje u šestsati, i umjesto da uživa u zasluženoj

mirovini, kosi svoje golemetravnjake.Pa ipak, podigao je i jednu hižusamo za svoje dečke i turnir u belisvakog petka. Poraženi na krajugodine plaća odojka, ali gemišt jeosiguran.I kako to već ovuda biva, nađe sei vremena za "još jednu putnu""Bumo spili još po jednu kupicu,pa bumo išli. E, to vam je najvećazagorska laž. Bumo spili dve pane idemo nikam. E, to vam je već,onak, popraf.

DIVA SUMMER

FESTIVALII ARENA CENTRU

Stjepan Majsec uredio je i

prenoćište u autohtonomstilu, a na jelovniku nudijuhe od kopriva, tikvica,cikle, svih vrsta paprati.Sve proizvode otkupljujeod lokalnih seljaka i takopomaže i svome kraju

Ispod stoljetneGupčevelžpeGazda Božodočekujegoste već 22

godine, a zovuga i legendomstubičkog kraja

OD 15. /. PO 24. 7. 2016.

Suopping v Arena centrupravo je ljetno osvježenje

uz minimalnu kupnjuod 200 kuna možete osvojiti

glavnu nagradu od

10. 000 kuna!

nakupone potražite

inf0 pultu arena centra

više na www. vecernji. hr/divafest